IVANA AGAR

2015./2016.
KATALOKA JEDINICA
NAZIV

Ikona Trsatske Bogorodice s djetetom

AUTOR

Gospa Trsatska
Autor djela je Majstor trsatske Bogorodice, podrijetlom Grk s
Krete koji djeluje na podruju Hvara, Splita, ibenika, a preko
Kvarnera stie i u sjevernu Italiju. Uz navedenu ikonu
pripisuju mu se i ikone vrlo sline Trsatskoj, no povjesniari
umjetnosti podijeljenih su miljenja trebaju li mu se ostala
djela doista atribuirati s obzirom na komparativnu analizu. O
autoru nije pronaeno vie informacija na temelju kojih bismo

TRENUTNI SMJETAJ

ga mogli u potpunosti odrediti.

Riznica crkve Sv. Franje, Trsat, Rijeka

VRIJEME

Povjesniari umjetnosti smatraju da triptih datira izmeu

NASTANKA/DATACIJA

1310.-1330.g., a prema legendi papa Urban V. djelo poklanja

stanovnicima Trsata 1367.g. Tono vrijeme nastanka nije
utvreno, no na temelju stilske analize ustanovljeno je da

MATERIJAL:

nastaje u 14.st. zbog vidljivih gotikih stilskih karakteristika.

Tempera na drvu i pozlata

DIMENZIJE:
STANJE OUVANOSTI:

46,5 x 60 cm
Djelo je do danas ouvano gotovo u cijelosti. tovie, kako bi
se originalno djelo u potpunosti ouvalo nastaju brojne kopije
triptiha tijekom 17. i 18.st.
Slika je oiena od svih preslika od strane Hrvatskog

OPIS:

restauratorskog zavoda.
Slika je podijeljena na tri djela jednake visine. Boni dijelovi
odijeljeni su na dva djela vodoravnim registrima. U
sredinjem dijelu prikazan je tip bogorodice dojiteljice.
Bogorodica je odjevena u plavi maforij ispod kojeg joj se na
glavi istie prozraan veo. Nadalje, nosi hiton arkocrvene
boje ukraen viticama. Jednostavnog je dranja i lagano
pognute glave. Bademaste su joj oi naglaene izdignutim

obrvama i viestrukom crnom linijom vjea. Nos joj je ravan.

Put joj je svjetlo ruiasta, a obrazi blago rumeni. Crte lica su
meke, blagog i sjetnog izraza. Uokolo glave nalazi se
puncirana aureola. U naruju joj se nalazi dijete koje lijevom
rukom see prema maloj dojci, a desnicom blagoslivlja. Dijete
je odjeveno u himatij roze boje i u bijelom hitonu ukraenom
crnim kruiima.
Na lijevome bonom krilu prikazana je tema navjetenja.
Aneo Gabrijel prilazi Mariji ispred njenog doma u Nazaretu i
donosi joj blagovijesti. Ispod scene navjetenja prikazana su
tri svetaka lika. Sredinji lik, sv. Bartol prikazan je izrazito
crvenog inkarnata aludirajui na njegovu oguljenu kou.
Desno od njega stoji akon kojeg raspoznajemo prema
atributu, kadionici, dok je lijevi, vremeni svetac nepoznat. U
gornjem registru desnog bonog krila prikazana je scena
raspea. U stijenu Golgote zabijen je drveni kri na kojemu je
prikazano raspeto Kristovo tijelo. S desne strane kria
prikazana je Marija u grevitoj boli dok na lijevoj strani
frontalno stoji sv. Ivan. U donjem registru ovog bonog krila
takoer su prikazana tri svetaka lika. Krajnji desni lik
predstavlja sv. Pavla, a smatra se da do njega stoji sv. Petar.
Prvi lik s lijeva u ruci dri knjigu te se smatra da se
najvjerojatnije radi o prikazu nekog od evanelista.
Svim svetakim likovima na triptihu iskucane su aureole.
Naglaena je gotika komponenta djela, potezi kista su blagi i
slobodniji, izostaje bizantsko tretiranje volumena i zeleni
inkarnat. Slikarska tehnika prednjai pred crtakom.

POVIJEST DJELA:

O samome djelu ne postoji velik broj izvora. 1663. g. se prvi

puta iznosi legenda prema kojoj papa Urban V. preko svog
izaslanika Bonifacija alje navedeno djelo iz Napulja
oaloenim stanovnicima Trsata. Zatim se triptih povezuje uz
velikaku obitelj Frankopana. Pouzdano se zna da Frankopani

skrbe za crkvicu na Trsatu tijekom 14.st. Sa slikom se

povezuju zbog lika sv. Bartola jer je upravo njegovo ime vrlo
esto unutar njihove obitelji. Smatra se da triptih nastaje kao
zavjetna slika obitelji koju su nabavili na podruju sjeverne
Italije i poklonili je crkvi na Trsatu. Takoer, postoji dokument
koji datira u 1461.g., a koji svjedoi da je Gregorio Grada iz
Venecije trebao dovriti palu za oltar crkve na Trsatu, no
temeljem komparativne analize utvreno je da ikonu
Bogorodice s djetetom ne moemo atribuirati navedenome
majstoru.
Vano je istaknuti da je ikona Bogorodice najvjerojatnije
nastala prema predloku Bogorodice s djetetom iji je autor
sam sv. Luka, a koja se nalazila u manastiru u Hodeonu.
DODATNI KOMENTAR:

Odavno tovana slika na Trsatu povezana je s mjestom na

kojem se prema legendi nalazila Nazaretska kuica Djevice
Marije u razdoblju od 1291.-1294.g.
Do danas postoje razliite interpretacije povjesniara
umjetnosti to se tie stilskog kruga iz kojeg triptih potjee.
Naime, smatra se da djelo pripada adriobizantskome
slikarstvu. Navedenom se slikarstvu pripisuju djela koja se ne
mogu sa sigurnou pripisati mletakom, toskanskom ili
sienskom slikarstvu, a jo uvijek zadravaju neke od
bizantskih odlika. Djelo se ipak veinom pripisuje
mletakome slikarstvu 14.st., dok L. Margeti nakon detaljne
analize djela zakljuuje da su autori sredinjeg lika
Bogorodice i bonih krila potpuno razliite osobe.

LITERATURA:

ZORAIDA DEMORI STANII, Ikona Trsatske Bogorodice

i njezin majstor, u: Umjetnost na istonoj obali Jadrana u
kontekstu europske tradicije, (ur.) Nina Kudi, Marina Vicelja,
Rijeka, 1993.,
205-211

ZORAIDA DEMORI STANII, Bogorodica s djetetom i

svecima (Gospa Trsatska), u: Stoljee gotike na Jadranu Slikarstvo u ozraju Paola Veneziana, (ur.) Rauter Plani,
Biserka, Zagreb, 2004., 116-119
JOSIPA MARENI, Teologija hrvatskih marijanskih ikona: na
izabranim ikonama, Zagreb, 2013.
G. GAMULIN, Il Maesto della Madonna di Tersatto, Arte
Veneta 34, Venezia, 1980.
E.B. GARISSON, Italian romanesque panel painting, Firenze,
1949.
RADMILA MATEJI, Marijanske teme u likovnoj opremi
trsatske crkve Majke Boje, Rijeka, 1991.
G. GAMULIN, Bogorodica s Djetetom u staroj umjetnosti
Hrvatske, Zagreb, 1991.