Uiteljski fakultet Sveuilita u Rijeci

Preddiplomski sveuilini studij ranog i

predkolskog odgoja i obrazovanja
4.semestar

SLIKOVNICA
PRVA KNJIGA
DJETETA
Nastavni materijal

doc. dr. sc. Maja Verdonik

maja@ufri.hr
 1

Kazalo Str. br.

Uvodna napomena 1
Teorijski pristupi slikovnici i ilustraciji (izbor iz strune literature) 1
Povijest slikovnice i ilustracije 5
Hrvatska slikovnica do 1945. godine 6
Hrvatske slikovnice 20. i 21. stoljea pregled djelovanja hrvatskih ilustratora 9
Iz suvremene hrvatske slikovnike produkcije 18
Nagrade hrvatskim ilustratorima 19
Preporuena literatura i izvori 20
Impresum 21

Uvodna napomena
Tekstovi koji slijede bave se temama iz podruja teorije i povijesti hrvatske slikovnice
i ilustracije, te su usklaeni sa sadrajima nastave predavanja na izbornom kolegiju Slikovnica
prva knjiga djeteta. Kolegij se izvodi tijekom 4. semestra Preddiplomskog sveuilinog
studija ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja na Uiteljskom fakultetu Sveuilita u Rijeci.
Tekstovi su komplementarni sa sadrajima ovog kolegija, postavljenim na internetskom portalu
MudRi, kojima se pristupa na adresi: https://mudri.uniri.hr/course/view.php?id=1359,
lozinkom: slikoprie. Studentima je na portalu MudRi dostupan i Detaljni izvedbeni nastavni
plan kolegija koji ukljuuje sve potrebne obavijesti o samom kolegiju te upute u vezi s
izvoenjem i sadrajima nastave, obvezama, literaturi i dostupnim izvorima.

Teorijski pristupi slikovnici i ilustraciji

(izbor iz strune literature)
Autorice Marijana Hamerak i Dubravka Zima donose pregled najnovijih znanstvenih
spoznaja iz podruja teorije i povijesti slikovnice u poglavlju knjige Uvod u djeju knjievnost,
s naslovom Slikovnica (2015: 163-195). Kao bitan, sredinji moment slikovnikog oblika
umjetnikog izraza autorice izdvajaju meudjelovanje likovne i verbalne dimenzije. Znaenje
slikovnice stvara se, prema njihovim rijeima, u meudjelovanju tekstualne i likovne
slikovnike razine, to je ujedno i mjesto razlike izmeu slikovnice i ilustrirane knjige. Pri tom
autorice istiu definiciju slikovnice koju predlae Barbara Bader: Slikovnica je i tekst,
ilustracije i cjelokupni dizajn, ona je proizvodni i komercijalni predmet, socijalni, kulturalni i

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 2

povijesni dokument, i naposljetku, djetetovo, iskustvo. Kao umjetniki oblik ona

podrazumijeva meuovisnost slika i rijei, na istovremenoj pozornici dvostranice, kao i dramu
okretanja stranica (Bader prema Hamerak i Zima, 2015: 164).
Ilustrirana knjiga takoer je knjini predmet te se u njoj, uz tekstualni dio, nalaze
ilustracije koje dodatno vizualno opisuju i predstavljaju napisano, ali je kljuno da je u
ilustriranoj knjizi za razliku od slikovnice napisani sadraj jasno razumljiv (Batini i Majhut,
2001: 11-18). Suprotno tome znaenje slikovnice ne moe se uspostaviti bez jednoga ili
drugoga znaenjskog sloja (verbalnoga ili likovnoga) te se po tome slikovnica izdvaja iz
ogranienoga, iskljuivo literarnoga medija ili polja, kao i iskljuivo likovnoga (Hamerak i
Zima, 2015: 164). Ilustrirana se knjiga od slikovnice naelno razlikuje po tome to je u njoj
knjievni tekst mogue razdvojiti od ilustracija, a da ostane cjelovit, da ga se moe objaviti ili
da ga moe ilustrirati neki drugi ilustrator. U slikovnici, meutim, slike imaju jednako vanu i
nezamjenjivu ulogu kao i rijei (Narani Kova, 2011: 19-20).
Milan Crnkovi i Dubravka Teak posvetili su fenomenu slikovnice poglavlje u studiji
Povijest hrvatske djeje knjievnosti od poetaka do 1955. godine (2002). Ubrajajui slikovnicu
u glavne vrste djeje knjievnosti uz djeju poeziju, priu i djeji roman ili roman o djetinjstvu
autori nazivaju slikovnicu djejom knjigom par excellence, prvom knjigom s kojom se dijete
susree. Slikovnica u djeje ruke dospijeva ve u prvoj godini ivota, a zanimanje za nju
prestaje u drugom razredu osnovne kole kad djeca mogu samostalno itati, zakljuuju autori.
Svoju prednost kod male djece slikovnica zahvaljuje tome to upotrebljava dva koda
komunikacije: likovno i jezino predstavljanje stvarnosti. Openiti likovni jezik dijete ne mora
uiti dok e sustav sporazumijevanja rijeima morati polako usvajati. Nije lako odgovoriti na
pitanje to je u slikovnici bitnije, likovno ili knjievno no ne treba smetnuti s uma injenicu
da postoje slikovnice bez rijei ili s vrlo malo rijei, ali nema slikovnica bez slika. Slikovnica
govori slikom i rijeima i trai srodnost i suradnju dvaju umjetnika, slikara i pisca. U slikovnici
slika nije ilustracija teksta, kao u ilustriranoj knjizi, niti je rije pomono sredstvo za ostvarenje
dijaloga, kao u stripu. Bez obzira je li slikovnicu zamislio pisac ili slikar, ona nastaje kao
scenarij pri ijem e ostvarivanju oba umjetnika skladno suraivati. U tom je pogledu slikovnica
slinija filmu, nego ilustriranoj knjizi s kojom se esto poistovjeuje.
Slikovnica je u naelu kratka, tematski moe biti vrlo raznolika, a po doivljaju i
namjeni je umjetnika ili pouna. Poune ili informativne slikovnice pomau djeci u
upoznavanju okoline, ivotinjskog ili biljnog svijeta, razliitih ljudskih djelatnosti, svega onoga
to se obuhvaa nastavnim predmetom upoznavanja prirode i drutva, a mogu uvoditi i u
pojedine predmete, kao sto je matematika, kemija, vjeronauk i sl. Umjetnika slikovnica tei

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 3

doivljaju svijeta, uspostavljanju unutarnjeg odnosa izmeu itatelja gledatelja i svijeta, ba

kao pria, pjesma ili koje drugo knjievno djelo. Pravih je umjetnikih slikovnica malo, a jo
je manje vrlo uspjelih i vrijednih. Ako je blagoslov slikovnice to ima na raspolaganju dva
sredstva izraza, rije i sliku, njezino je prokletstvo to ima na raspolaganju dvostruku
mogunost da sklizne u ki. Da bi se osigurali barem s jedne strane, autori esto uzimaju za
podlogu knjievne tekstove utvrene vrijednosti, nudei tako kao slikovnicu neto to je
zapravo ilustrirana pjesma ili pria i gdje likovni dio nije bitno pridonio, a moda je i nakodio,
tekstu kojemu nita ne nedostaje da bude umjetniki uvjerljiv i jasan. U nedostatku pravih
umjetnikih slikovnica visoke vrijednosti, takve su slikovnice katkad ipak ono najvrjednije
to se moe nai u obilju slikovnike sajamske ponude. Pouna ili informativna slikovnica bez
sumnje je djeci i potrebna i korisna. No i ona, u izraajnom pogledu, podlijee mnogim
zahtjevima s obzirom na tekst i sliku kao i na scenaristiku inventivnost (Crnkovi i Teak,
2002: 14-16).
Prema rijeima Branke Hlevnjak slikovnica je zbir malenih slika koje zovemo
minijaturama, odnosno ilustracijama. Ilustracija odreuje slikovnicu i daje joj karakter te
slikovnice vrednujemo prvenstveno kroz njihovu temeljnu odliku, kroz sliku. Bitna okolnost u
kojoj nastaje ilustracija, bez obzira na to crta li umjetnik, slika, fotografira, kolaira ili radi na
drugi nain, namjenjuje li rad djeci ili odraslima, jest injenica da ga na slikanje potie pria,
stih, ugoaj, raspoloenje ili slika koja navire iz umjetnosti rijei. Ilustrator je kreator-
interpretator: sluajui prozu ili poeziju prije ostalih, on je prosvjetljuje slikom i tumai na svoj
nain. Dobar ilustrator ne zatvara granice interpretacijama. Naprotiv, njegov doivljaj teksta
otvoreno je likovno djelo, slika koja pojaava ugoaj teksta. Oblikovanje ili dizajn slikovnica
za najmlau dob rukovodi se i injenicom da su djeje slikovnice i njihovi prvi udbenici.
Ilustrator mami itatelja da vidi i ita izmeu redaka, da asocira povrh sugeriranih predodbi
drukije i nove slike. Vrednovanje slikovnice prvenstveno je vrednovanje ilustracije, a to je isto
to i vrednovanje svake druge likovne vrste (Hlevnjak, 2000: 7-11).
Slikovnica je prvo likovno-literarno djelo koje dijete susree i doivljava svim
osjetilima. Slikovnicu treba odabrati prema uzrastu i posebno paziti na njen estetski izgled i
edukativnu vrijednost. Kod djece na taj nain budimo i razvijamo estetski senzibilitet i
odgajamo pozitivna uvstva. Likovni tekst treba biti jasan, zanimljiv, a naroito treba voditi
rauna o boji i dinamici crtea. Djeca nisu u stanju uoiti sve elemente, ali osjeaj za boju im
je uroen, boja ih privlai, svojim skladom i intenzitetom. Stihovi ili popratni tekst moraju biti
kratki, slikoviti, jasni, a po mogunosti s rimom kako bi ih djeca brzo i lako upamtila.
Suvremena ilustracija ne smije bukvalno prepriavati sadraj likovnim sredstvima, ve mora

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 4

unositi nove vrijednosti i biti usko povezana s umjetnou danas. Mnogi smatraju da je
ilustracija manje vrijedna disciplina, meutim nije tako jer knjiga moe biti mala galerija u
svakom domu likovno djelo koje die kulturnu razinu pojedinca i naroda. Pri ocjenjivanju
slikovnice treba uzeti u obzir: sadraj teksta, ljepotu ilustracije, izbor sloga, nain prijeloma,
kvalitetu tiska te solidnost uveza (Kos-Paliska, 1997: 88-93).
Slikovnica se tipski vrlo razlikuje od ilustrirane knjige. U slikovnici je naglasak stavljen
na sliku jer se njome izraava glavni i najbitniji dio misli, njome tvorci animiraju itatelja
knjige. Slikovnica ima za djecu nekoliko funkcija, koje korespondiraju s potrebama u odgoju u
predkolskoj dobi kao i u dobi itatelja poetnika, a to su: informacijsko-odgojna funkcija,
spoznajna funkcija, iskustvena funkcija, estetska funkcija i zabavna funkcija (ako, 2000: 12-
16).
O stilovima pri izradi ilustracija pisala je Antonija Bali-imrak u tekstu Likovni aspekti
ilustracije u djejim knjigama i slikovnicama (2011). Prema autoriinim rijeima pristup izradi
ilustracija dijeli se po sljedeim stilovima:
apstraktni stil jednostavan i saet pristup u kojem se istiu likovni elementi poput boje, forme
i koncepta
stripovski stil podsjea na stripove koji se pojavljuju u dnevnom tisku, zaigran je i esto
smijean
ekspresionistiki stil naglaava emociju putem boje i maniristikim potezima
impresionistiki stil zaustavlja trenutak koji se dogaa s naglaskom na svjetlosnim efektima
folklorni stil nadovezuje se na tradiciju u smislu sadraja i tehnika izrade
naivni stil doima se vrlo djejim u izvedbi, odlikuje se dvodimenzionalnou i plonim
slikarskim pristupom
realistiki stil objekte i likove tretira precizno, uredno i realistiki
nadrealistiki stil prikazuje imaginarne i iznenaujue prizore s mnotvom matovitih detalja
romantiarski stil naglaava raskono ukraavanje oko prizora u slikovnici u stilu starih
majstora (uokviruje prizor) (Bali-imrak, 2011: 20-21).
U dananje vrijeme moe se postaviti pitanje to je slikovnica postoji li samo ona ve
poznata slikovnica u tiskanoj formi ili postoji i npr. multimedijalna slikovnica? Razumije li se
pod pojmom multimedija objedinjavanje teksta, slike i zvuka, animacije i filma, te
interaktivnosti i hipermedije, Silko tefani definira multimedijalnu slikovnicu kao
multimedijalnu ili elektroniku knjigu namijenjenu prvenstveno djeci obrazlaui to sljedeim
rijeima. Djeca posjeduju sljedee bitne karakteristike djejeg ponaanja pri usvajanju
okoline, u svim moguim dimenzijama: slobodno nestrukturirano uenje i usvajanje vjetina,

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 5

koritenje svih svojih osjetila, od konkretnog prema apstraktnom, djeca oponaaju odrasle
rijeima, ponaanjem, pamenjem podataka i postupaka koje moda i ne razumiju u potpunosti,
u dobi od 4 do 6 godina djeca imaju matovit i bogat ivot i nisu uvijek sposobna postaviti
granicu izmeu mate i stvarnosti, djeji osjeaj za vrijeme, elja za natjecanjem i izravnost u
postizanju cilja razlikuju se od ciljeva odraslih, djeca vole ponavljanje situacija to je odraslima
najee izuzetno dosadno, djeca dananjice izloena su veoj raznovrsnosti iskustava i daleko
veoj koliini informacija nego djeca u prolosti. Iz ovih karakteristika proizlazi da
karakteristina slikovnica mora biti dopunjena ili joj u ivotu djeteta mora biti pridodana sestra
blizanka multimedijalna slikovnica. Osnovni elementi multimedijalne slikovnice su: tekst,
slika, zvuk, animacija i interaktivnost, a nain koritenja multimedijalne slikovnice odraava se
u filozofiji learn through play, zasnovanoj na istraivanju djejeg svijeta i novih tehnologija,
njihove interaktivnosti i meudjelovanja (tefani, 2000: 83-96).
Iznimno je zanimljiva studija autora Diane Zalar, Antonije Bali imrak i Stjepka
Rupia s naslovom Izlet u muzej na mala vrata prema teoriji slikovnice (2014). Studija je
posveena muzejskim slikovnicama kao posebnoj kategoriji muzejskih izdanja za djecu i mlade
koje po svojem jeziku i stilskim obiljejima pripada korpusu djeje knjievnosti. Kao to pie
autorica predgovora studiji, Snjeana Radovanlija Mileusni, ovakve se slikovnice pojavljuju
u hrvatskom izdavatvu krajem 1990-ih godina, a od 2000-ih sve su ee zastupljene (2014:
2). Autori sa stajalita svojih struka donose osvrte na pojave muzejskih slikovnica u Hrvatskoj,
kao i iscrpan popis i opis ovih muzejsko-slikovnikih izdanja namijenjenih pedagokom radu s
djecom predkolske i kolske dobi u kontekstu djelovanja muzeja kao vanih kulturnih
institucija svake sredine.

Povijest slikovnice i ilustracije

O poetcima europske ilustracije i slikovnice pisala je Smiljana Narani Kova. Prema
autoriinim rijeima prva ilustrirana knjiga, pa i pretea slikovnice po mnogima je ilustrirani
enciklopedijski rjenik Orbis sensualium pictus Jana Komenskoga (1657.) iako neki istraivai
dre da su ve srednjovjekovna izdanja Biblije za siromane (Biblia Pauperum) na tom tragu.
U 17. i 18. st. knjiice za djecu i iru publiku ukraavale se obino drvorezima i bakrorezima
to je bio sluaj i s prvim izdanjima Perraultovih bajki. Oslikanu enciklopediju za djecu,
Bilderbuch fr Kinder, izdao je F. J. J. Bertuch (1792. 1830.) u dvanaest tomova. Bertuchov
suvremenik William Blake svoje pjesme nije tiskao, nego gravirao i tako otisnute bojio rukom,
te je svaki primjerak knjige bio razliit. Poetkom 19. st. nastale su i prve prave slikovnice u

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 6

kojima se pria prati slijedom ilustracija. Sredinu 19. st. obiljeili su u Engleskoj oslikani
nonsensni stihovi Edwarda Leara, a u Njemakoj Janko Raupanko Heinricha Hoffmanna u
obliku slikovnice (Der Struwwelpeter). U drugoj polovici 19. st. popularni su Max i Moritz
Wilhelma Buscha, pretee suvremenog stripa, te pokretne slikovnice Lothara Meggendorfera.
Engleski tiskar Edmund Evans usavrio tehniku tiskanja ilustracija u boji, okupio vodee
ilustratore svojega vremena i krenuo u objavljivanje knjiga i slikovnica u kojima je naglasak
upravo na kvalitetnim i bogatim slikama (Narani Kova, 2011: 22).
Povijest hrvatske slikovnice i ilustracije predstavljena je u zborniku radova Kakva je
knjiga slikovnica (Javor, 2000: 23-52), u studiji Od slikovnjaka do Vragobe Hrvatska
slikovnica do 1945. (Batini i Majhut, 2001) te u poglavlju studije Uvod u djeju knjievnost
Marijane Hamerak i Dubravke Zime, s naslovom Igraka ili knjiga? (Hamerak i Zima, 2015:
176-186).

Hrvatska slikovnica do 1945. godine

Ilustracije se javljaju u hrvatskim djejim knjigama s njihovim poetcima: u Mlajssem
Robinzonu Joachima Heinricha Campea u prijevodu Antuna Vrania objavljenom 1796. u
nakladi Novoszelske szlovotizke (Novoselske tiskare) nalazimo drvorez domaeg autora obojen
rukom. Knjiga se smatra prvom knjigom za djecu na hrvatskom jeziku.
Od 1844. do 1847. godine Ignjat ivi Rohrski objavljuje est svezaka bogato
ilustriranih Basni s crteima mladog asnika slunjske pukovnije Alberta Nikole Laupperta
(1820. 1902.), u nakladi karlovakog tiskara i nakladnika Ivana Prettnera. Crtei su bili
litografirani kod M. Trentsenskog u Beu i tek naknadno lijepljeni u knjini blok. Knjiga se
smatra prvom sustavno ilustriranom hrvatskom knjigom.
Na nepotpunom popisu hrvatskih djejih knjiga od preko 1100 naslova objavljenih do
1945. godine zapaa se veliki skok u kvaliteti osobito u drugoj polovici osamdesetih godina 19.
stoljea. Postignuti su zahtjevni standardi: asopis Brljan urednika Ljudevita Tomia (1843.
1902.) od svog etvrtog godita tj. od 1889. godine u svakom broju donosi jednu litografiju u
boji i dva crtea, a profesor Milan Rogulja autor je tri slike u Basariekovim Narodnim
pripovijedkama iz 1888. godine.
Bogoslav ulek u 1860. godine u svoj njemako-hrvatski rjenik uvrtava pojam
Bilderbuch za koji nudi prijevod: slikarua, knjiga sa slikami. U Filipovievom Hrvatsko-
njemakom rjeniku iz 1869. godine za Bilderbuch postoji skovana rije: slikovnica ili
slikovnjak.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 7

Slikovnice se u Hrvatskoj pojavljuju u doba zamaha pedagoke djeje knjievnosti.

Prema popisu knjiare Munjak i Senftleben, objavljenom u kalendaru Danici datira iz 1880.
godine meu najnovijim knjigama je i niz ilustriranih knjiga za djecu meu kojima je i Nova
slikovnica za malu djecu Ljudevita Varjaia, koja nije sauvana kao ni ostalih sedam knjiga s
tog popisa. Za pretpostaviti je da su neke od tih knjiga bile slikovnice i da su objavljene koju
godinu ranije.
Slikovnica Mala zvrnica, koju je objavio Hartman 1864. godine, smatra se prema
najnovijim istraivanjima najstarijom sauvanom hrvatskom slikovnicom (Hamerak i Zima,
2015: 184) dok se donedavno takvom smatrala slikovnica Domae ivotinje nakladnika
Albrechta i Fiedlera (Sveuilina knjiara Franje upana) iz 1885. godine, s pjesmicama Josipa
Milakovia i slikama H. Leutemanna litografiranim u Stuttgartu, u litografiji A. Gatternichta.
Osam litografija otisnuto je samo na jednoj strani boljeg papira, a slike prikazuju realistiki
slikane ivotinje u profilu s karakteristinim konturama. Ubrzo se javljaju i drugi nakladnici
kao npr.: u Karlovcu Sagan 1896., u Donjem Miholjcu Margold 1910. godine itd.
U slikovnicama hrvatskih nakladnika prevladavaju njemaki ilustratori, no veoma su
prisutni i engleski autori, naroito ilustratorice kao to su: Isabel Harrow, Emily Harding,
Josephine Harnoncourt, Jessie Currie. Rije je o uglavnom konfekcijskim proizvodima, a
istinski umjetnici su vrlo rijetki kao to je npr. Arthur Rackham i njegove ilustracije za Trnovu
Ruicu i Petra Pana u perivoju Kensington. Rijetke su preradbe francuskih slikovnica, a
pojavljuje se i samo jedan eki slikar J. enek.
Prvi hrvatski ilustrator slikovnica za kojeg znamo imenom i prezimenom je Vladimir
Kirin sa svojom Djejom itankom o zdravlju tiskanom u boji, 1927. godine, u nakladi
Higijenskoga zavoda. Nepotpisana autorica pjesama u knjizi je Ivana Brli-Maurani.
U razdoblju izmeu dva svjetska rata komercijalizacija posla sa slikovnicama doivljava
vrhunac. Primjer za to je pedesetak slikovnica s tekstovima novinara Dinka Chudobe, izdanih
izmeu 1932. i 1942., najveim dijelom u nakladama Papirose i Naproze. Javljaju se i Mira
Preisler, Vladimir Prebeg i Zlatko poljar, a hrvatski ilustratori polako ulaze u slikovnice. Meu
njima se posebno istiu Andrija Maurovi i Vladimir Kirin.
Statistikim rjenikom reeno poezija se nalazi u preko dvije treine slikovnica, proza
u petini, jedna desetina slikovnica je bez teksta ili s minimalnim tekstom:
a) poezija stihovi u tradiciji hrvatskog 19. stoljea: standardna pjesnika produkcija za djecu
ija su obiljeja: metrika raznovrsnost, ali i stroga disciplina kojom se provodi jednom
prihvaena shema, neinventivna rima, tematika preopa, nedoivljena, pjesnitvo koje se doima
potpuno mehanikim i bez ikakve nadahnutosti to vrijedi i za Josipa Milakovia (Domae

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 8

ivotinje), Ljudevita Varjaia i Milku Pogai, tek neto inventivniji je pjesnik August
Harambai
b) proza osim bajki pojavljuju se slikovnice s relativno mnogo teksta izrazito didaktine
namjene (Stjepan irola: ivo kolo o ivotu ivotinja), neke su od papira za izrezivanje likova
s uputama preko slika za izradu igraaka i sl., zanimljiva je slikovnica Milke Pogai u kojoj
su dani samo poetni impulsi za prianje bajki
c) slikovnice bez teksta ili s minimalnim tekstom, ponekad je moda nakladnik bio sprijeen da
doda tekst na ve za to pripremljeno mjesto.
Teme u slikovnicama koje su se uspjele zadrati i do danas: najea tema je djeji svijet,
zabave, svakodnevica, zatim prema uestalosti: bajke, motivi sa ivotinjama, prijevozna
sredstva, fantastika, ABC, sport itd.
U slikovnicama do kraja 19. stoljea prisutna je samo realistika slika, nema ak ni
karikaturalnog crtea, najprisutnija tema je djeja svakodnevica. Secesijski crte s jasno
izvuenim konturama i plohama istih boja pojavljuje se tek kroz karikature u slikovnicama
nakladnika Margolda 1910. s, na koricama, ipak realistikim slikama. Ilustracija u secesijskoj
maniri dugo je vladala hrvatskom slikovnicom i dala neke vrlo uspjele naslove kao to je
slikovnica Ljubite ivotinje nakladnika Josipa aklovia, izdana prije 1918. godine, o
zlostavljanju ivotinja. Slikovnica sadri mirne scene u tipino secesijskom ornamentu, a slike
nasilja gotovo su ekspresionistike. Do 1945. godine nema tzv. pop up slikovnica niti
trodimenzionalnih slikovnica. Jedina slikovnica je igraka-knjiga Koliko je sati? iz 1942.
godine koja na koricama ima kazaljke sata koje se mogu vrtjeti.
Budui da su slikovnice u Hrvatskoj dugo uvozna knjiarska roba, autori teksta piu
prema ve gotovom predloku slike, shvaaju svoju zadau kao iskljuivo objanjavanje slike
te itatelju nameu poziciju iz koje e gledati sliku.
Hrvatski nakladnici do kraja 19. stoljea nisu objavljivali slikovnice s obzirom na dob
djeteta bez teksta, nepoderive, no Marija Jambriak u Domaem ognjitu iz 1900. godine
govori o slikovnicama kao igrakama i preporuuje tri slikovnice na hrvatskom jeziku: Zlatnu
knjigu Jovana Jovanovia Zmaja, Mali raj Augusta Harambaia i slikovnicu Milke Pogai
nepoznatog naslova. Poetkom 20. stoljea pojavljuju se prve leporello slikovnice.
Pisci tekstova slikovnica redovito su uspjeni honorarci, uitelji u glavnom zvanju, koji
piu po narudbi i za slikovnice.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 9

Hrvatske slikovnice 20. i 21. stoljea

pregled djelovanja hrvatskih ilustratora
Autorski koncept slikovnice kao i pojam autorstva djeje knjige u punom smislu
afirmiraju se tek od 60-ih godina 20. stoljea.
Prva hrvatska nagrada za tekst i ilustraciju djeje knjige Grigor Vitez utemeljena je
1967. godine to korespondira sa svjetskim trendovima: Andersenova nagrada dodjeljuje se
piscima od 1956., a od 1966. godine i ilustratorima. Iste godine utemeljena je meunarodna
izloba ilustracija na Sajmu djeje knjige u Bologni, a 1967. utemeljen je Bijenale ilustracija
Bratislava (BIB) prvi svjetski bijenale ilustracije djeje knjige.
ezdesetih godina 20. stoljea u Djejem odjelu Gradske knjinice u Zagrebu oformljen
je Katalog ilustratora koji je kontinuirano popunjavan do danas.
U ilustraciji djeje knjige okuala su se sva znaajna imena hrvatske likovne umjetnosti:
akademski slikari, grafiari, strip crtai, autori crtanog filma, slikari naivci pa se moe rei da
se kroz ilustraciju djeje knjige zrcalio se ukupni likovni ivot sredine.
Najvei broj umjetnika ilustracijom se bavio usput, a samo nekolicina joj se ozbiljno
posvetila. Nekoliko suvremenih umjetnika prisutno je u hrvatskoj ilustraciji kontinuirano
nekoliko desetljea to svjedoi o njihovom trajnom opredjeljenju bavljenjem medijem knjige.
Za te se umjetnike moe rei da su ostvarili najvie i kvantitativno. Tako se primjerice 1998.
godine navrilo pedeset godina neprekidnog ilustriranja u djejem listu Radost poznatog slikara
Mladena Vee.
Neka od najvanijih imena hrvatske ilustracije druge polovice 20. i poetka 21. stoljea
predstavljaju se ovdje kronoloki, slijedom njihova ivota i stvaranja, s osvrtom na njihovo
djelovanje u podruju ilustriranja knjievnih djela iz korpusa hrvatske djeje knjievnosti. Uz
presjek djelovanja svake autorice ili autora priloeni su i izbori dostupnih izdanja slikovnica i
ilustriranih knjiga iz njihovih ilustratorsko-autorskih opusa s ciljem poticanja studenata na
daljnje samostalno praenje i istraivanje suvremene slikovnike produkcije u Hrvatskoj i ire.1
Niz zapoinju dvojica istaknutih likovnih umjetnika koja su svojim ivotima i radom povezala
i premostila period prije i nakon Drugog svjetskog rata. To su Andrija Maurovi, znameniti
strip crta, i Vladimir Kirin, litograf i tiskar.

1
Slikovnice koje su ilustrirali ovi umjetnici interpretiraju se tijekom nastave predavanja na kolegiju Slikovnica
prva knjiga djeteta prema metodikim instrumentarijima ponuenima u Kritikoj i metodikoj biljenici
Slikovnica i dijete 1 i 2, autorice Diane Zalar i suradnica (2008, 2009).
SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal
 10

Andrija Maurovi (1901. 1981.) zavrio je Akademiju likovnih umjetnosti, u potpunosti se

posvetio crtanju stripova, a crtao je i plakate, reklame, karikature i druge novinske crtee.
Poznat je prije svega kao najstariji hrvatski crta stripova, a ostavio je znaajnog traga i u
ilustraciji djeje knjige. Najveim dometima Andrije Maurovia na podruju djeje knjige
smatraju se ilustracije za djela Mate Lovraka, iz 30-ih godina 20. stoljea: Divlji djeak, Micek,
Mucek i Dedek te naslovnice djejih knjiga za biblioteku Lastavica izdavaa Veselina Maslee
iz Sarajeva.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Jei, S. (2002). Dodo i Buco: iz tatine biljenice. Zagreb: Erasmus naklada.

Vladimir Kirin (1894. 1963.) pripada samim poetcima razvoja hrvatske ilustracije, vremenu
koje poinje u ilustraciji prepoznavati umjetnike osobnosti. Bio je slikar i grafiar, kolovan u
Beu i Londonu, a radio je i kao crta u britanskim listovima i revijama. Stvaralac je osebujnih
mapa litografija kao to je mapa Stari Zagreb iz 1925. godine. U ilustraciji djeje knjige poznat
po ilustracijama za Prie iz davnine Ivane Brli-Maurani, koje je izradio za englesko izdanje
1924., a 1926. godine objavila ih je uz hrvatsko izdanje Matica hrvatska. Ilustrirao i svjetske
klasike 50-ih i 60-ih godina 20. stoljea kao to su djela Andersena, brae Grimm, Cervantesa
i La Fontainea.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Brli-Maurani, I. (2002). udnovate zgode egrta Hlapia. Zagreb: Alfa.
Brli-Maurani, I. (2009). Prie iz davnine. Zagreb: Kamir promet.

Vilko Gliha Selan (1919. 1979.) studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u
klasi Ljube Babia koji je i sam bio ilustrator mnogih knjiga. Gliha Selan bio je profesor na
koli primijenjene umjetnosti i Pedagokoj akademiji u Zagrebu. Zanimao ga je likovni izraz
djece te je prouavao djeji crte. Osniva je i jedan od urednika djejeg asopisa Radost od
1951. godine. Oko Radosti je okupio umjetnike koji su ilustrirali za djecu pa je list uskoro
postao rasadite ilustratora iz ijeg su kruga stasali autori vani za ilustraciju hrvatske djeje
knjige kao to su Mladen Vea, Cvijeta Job i Danica Rusjan. Vilko Gliha Selan je, uz Cvijetu
Job, prvi dobitnik nagrade Grigor Vitez za ilustraciju 1967. godine. Iznimno je popularna
slikovnica s najvie ponovljenih izdanja s umjetnikovim ilustracijama omiljena djeja pria u
stihovima Jeeva kuica Branka opia. Nakon smrti Glihe Selana izdavako poduzee Naa
djeca osnovalo je nagradu za najbolju slikovnicu godine koja se dodjeljivala od 1983. do 1988.
godine kao prva i tada jedina hrvatska nagrada za stvaralatvo na podruju slikovnice.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 11

Izbor iz ilustratorskog opusa:

opi, B. (2015). Jeeva kuica. Zagreb: Naa djeca.

Mladen Vea (1916. 2010.) klasik je hrvatske ilustracije u pravom smislu rijei. Pedeset
godina ilustrirao je za djeji asopis Radost i autor je brojnih ilustriranih knjiga i slikovnica.
Jedan je od rijetkih umjetnika koji je u Enciklopediji hrvatske umjetnosti oznaen kao ilustrator
i meu rijetkima koji su izlagali ilustracije kao samostalnu izlobenu cjelinu na izlobi
Ilustracije i oprema publikacija 1933.-1983. Mladen Vea pet puta je nagraivan nagradama
za ilustraciju Grigor Vitez, Ivana Brli-Maurani i Vilko Gliha Selan, a slikovnica Tri
medvjeda i gitara s njegovim ilustracijama prema tekstu Ljudevita Bauera, odabrana je za asnu
listu IBBY-a 1996. godine.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
krinjari, S. (1972). Ljeto u modrom kaputu. Zagreb: kolska knjiga.
Bauer, Lj. (2012). Tri medvjeda i gitara. Zagreb: kolska knjiga.

Cvijeta Job (1924. 2013.) akademska je slikarica i hrvatska kandidatkinja za Andersenovu

nagradu 2000. godine. Izmeu ostalog, poznate su njezine ilustracije Pria iz davnine Ivane
Brli-Maurani, koje je ilustrirala u vlastitoj maniri minijature cijelo desetljee ostavivi bogat
opus koji svoj kontinuitet ostvaruje stalnom pojavom novih izdanja ovih bajki. Osobiti slikarski
rukopis Cvijete Job trajna je batina hrvatske ilustracije namijenjene djeci i mladei.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Brli-Maurani, I. (1990). Najljepe prie: izbor iz knjige Prie iz davnine. Zagreb: Mladost.

Danica Rusjan (1926.) pripada generaciji ilustratora izraslih iz kruga Vilka Glihe Selana i
asopisa Radost, koji su obiljeili hrvatsku knjigu za djecu i slikovnicu u pedesetim i ezdesetim
godinama prologa stoljea. Mnoge su generacije upravo na ilustracijama Danice Rusjan ule
u svijet najpoznatijih svjetskih i hrvatskih bajki i romana za djecu, koji su danas klasici
knjievnosti za djecu. Danica Rusjan diplomirala je slikarstvo i grafiku na zagrebakoj
Akademiji likovnih umjetnosti. Nakon diplome bavila se iskljuivo ilustracijom za koju je
dobila niz nagrada meu kojima i nagradu Grigor Vitez za 1968. godinu.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Vitez, G. (1965). Ogledalce. Zagreb: Naa djeca.
Vitez, G. (1967). Razbojnik sa utom pjegom. Zagreb: Naa djeca.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 12

Ivica Antoli (1928.), kipar i grafiar, od 70-ih 20. stoljea intenzivno ilustrira knjige za djecu
i mlade. Prvi je hrvatski kandidat za Andersenovu nagradu 1996. godine. Uz njegovo se djelo
esto spominju obiljeja: ruralno, seosko, narodno i puko to je razumljivo budui da umjetnik
izvorite i nadahnue nalazi u seoskom ambijentu u kojem je odrastao. Antoli je pet puta
dobio je nagradu Grigor Vitez, nagradu Ivana Brli-Maurani 1975. i 1984. godine te niz
drugih nagrada. Redoviti je suradnik djejeg lista Radost, a povremeno i drugih izdanja kolske
knjige te ilustrira za brojne nakladnike djeju prozu i poeziju, kao i za odrasle.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Kouti, S. (1996). Badnja no dviju ptica. Krapina: F. I. L. art.

Vjekoslav Vojo Radoii (1930.) ivi i radi u Begovu Razdolju, u Rijeci i u Beu. Bavi se
slikarstvom, malom plastikom, ilustracijama za djecu, primijenjenom grafikom i tekstilnim
dizajnom. Radi za televiziju i kazalite te je izradio preko etrdeset scenografija u zemlji i
inozemstvu. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, a za ilustraciju djeje knjige dobio je 1984.
godine nagradu Grigor Vitez i 1989. godine nagradu Ivana Brli-Maurani. Hrvatski je
kandidat za najveu nagradu za ilustraciju Hans Christian Andersen za 2002. godinu.
Izbor iz ilustratorsko-autorskog opusa:
Horvat, N. (2010). Mica Laarica. Zagreb: Sipar.
Radoii, V. (2002). Putovanje maka Nera. Zagreb: Profil International.

Ivan Vitez (1940.) zavrio je kolu primijenjenih umjetnosti te studij likovne pedagogije i
scenografije u Zagrebu. Smatra se najznaajnijim hrvatskim ilustratorom 80-ih godina 20.
stoljea. Za sebe istie da se specijalizirao za ilustraciju te se smatra prvenstveno ilustratorom.
Hrvatski je kandidat za Andersenovu nagradu 1998. godine i jedan od prvih hrvatskih umjetnika
koji je objavio autorske slikovnice. Uz brojne samostalne izlobe u domovini i inozemstvu
(Italija, Japan, Slovenija, Njemaka, Bugarska, Slovaka itd.) ilustrirao je vie od pedeset knjiga
i djejih slikovnica. Za ilustraciju knjige primio je nagradu Ivana Brli-Maurani godine
1993. i 1996., a etiri puta je bio nagraen dravnom nagradom Grigor Vitez. Oslikava i
djeje asopise. Nakon sudjelovanja na Bijenalu ilustracije u Bratislavi uvrten je u katalog
The Best of BIB (Bratislava Tokio, 1996.) u kojemu je izbor sto najznaajnijih ilustratora
svijeta koji su izlagali u Bratislavi od 1966. do 1996. godine. Likovno je opremio i vie
udbenika za osnovnu kolu.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
krinjari, S. (2002). Dva smijeha. Zagreb: Kamir promet.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 13

Vitez, G. (2004). A zato ne bi. Zagreb: Alfa.

Pika Vonina (1961.) zavrila je kolu primijenjene umjetnosti i diplomirala na Akademiji

likovnih umjetnosti u Zagrebu. Ilustracijom se bavi od zavretka studija. Ilustrirala je
etrdesetak knjiga za mnoge nakladnike kue. Redovito sudjeluje i na Bijenalu ilustracija u
Bratislavi i selekciji BIB-a u Japanu. Kao scenografkinja i autorica plakata i programskih
knjiica surauje s kazalitem Mala scena u Zagrebu. Za Meunarodni festival profesionalnih
kazalita za djecu i mlade Mlijeni zub oblikovala je plakat, programsku knjiicu i mapu.
Nagradu Grigor Vitez dobila je 1999. godine za knjigu udnovate zgode egrta Hlapia
Ivane Brli-Maurani, za koju je uvrtena i na asnu listu IBBY-a za 2000. godinu.
Izbor iz ilustratorskog-autorskog opusa:
Vonina, P. (2009). Emilija u zemlji kotaa. Zagreb: Leykam international.
Vonina, P. (2012). Emilijina vrlo neobina pustolovina. Zagreb: Mala zvona.
Vonina, P. (2014). 4 prie iz zeje zemlje. Zagreb: Mala zvona.
Vonina, P. (2015). Putovanje tete Hilde. Zagreb: Mala zvona.

Svjetlan Junakovi (1961.) diplomirao je kiparstvo 1985. godine na Akademiji lijepih

umjetnosti Brera u Milanu (Accademia di Belle Arti di Brera). Za djecu je objavio vie
autorskih slikovnica u dvadesetak zemalja svijeta, a u Italiji se uz ilustriranje bavi i pedagokim
radom. Uz ilustraciju bavi se slikarstvom i kiparstvom te posebno crteom. Pet puta je
sudjelovao na svjetskoj izlobi djejih ilustracija u Bologni te dva puta na Bijenalu u Bratislavi.
Ilustracije su mu uvrtene na izlobu Deset europskih ilustratora u Japanu. Svjetlan Junakovi
viestruki je dobitnik brojnih nagrada kao to su nagrada Ivana Brli-Maurani, nagrada
Grigor Vitez, na Bijenalu u Bratislavi 2001. godine nagraen je zlatnom plaketom za knjigu
Mit Pauken und Trompeten, a nagraen je i na Trijenalu hrvatskog crtea 2002. godine.
Izbor iz ilustratorsko-autorskog opusa:
Vitez, G. (2003). Kako ivi Antuntun. Zagreb: Profil International.
Junakovi, S. (2000). Dome, slatki dome. Zagreb: ABC naklada.
Junakovi, S. (2007). Ljubav sve spaava. Zagreb: Algoritam.
Junakovi, S. (2007). Moj put: pria o cipelama. Zagreb: Algoritam.

Manuela Vladi-Matruko (1962.) diplomirala je slikarstvo 1985. godine na Akademiji

likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Ferdinanda Kulmera. Ostvarila je brojne
samostalne izlobe u Zagrebu, Dubrovniku, Mnchenu, Zadru itd. i sudjelovala na brojnim

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 14

skupnim izlobama (Bologna, New York, Moskva, Zagreb). Po roenju svojih dviju keri
poinje se zanimati za djeje likovno stvaralatvo. Zapoinje s intenzivnim likovnim radom s
djecom u nekoliko djejih vrtia, te vodi likovne radionice za djecu u muzejima i galerijama.
Spoznaje i saznanja steene u neposrednom likovnom radu s djecom primjenjuje i na ureivanje
prostora u kojima borave djeca te se poinje baviti ilustracijama za djecu. Surauje s hrvatskim
asopisom za djecu Radost i njemakim asopisom za djecu i odrasle Vorhang auf.
Izbor iz ilustratorsko-autorskog opusa:
Hercigonja, . (2002). Pranjavko. Zagreb: Golden marketing.
Vladi-Matruko, M. (2013). Mauro plavetni kit. Zagreb: Sipar.
Vladi-Matruko, M. (2014). Marino: o ivotu jednog brodia. Zagreb: Sipar.

eljka Mezi (1964.) diplomirala dizajn tekstila i odjee na Tekstilno-tehnolokom fakultetu

u Zagrebu. Ilustrirala je nekoliko romana, udbenika, zbirki poezije i pria za djecu te
sedamnaest slikovnica, od kojih tri autorske. Surauje u hrvatskim asopisima za djecu, a
sudjelovala je i u pokretanju i realizaciji Festivala ilustracije u Fuinama i u Zagrebu.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Mezi, . ilustr. (2009). Pliva patka: pjesme i brojalice za najmlae. Zagreb: Mozaik knjiga.
Pongrai, Z. (2015). Stonoga devedesetdevetonoga. Zagreb: Knjiga u centru.

Damir Facan-Grdia (1965.) slikarski odjel zavrio je na koli primijenjene umjetnosti i

dizajna u Zagrebu. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirao slikarstvo u klasi
prof. Friia. lan je ULUPUH-a, HDLU-a i HZSU-a.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
abica djevojka, hrv. nar. (1997). Zagreb: Golden marketing.
Vitez, G. (1999). Ogledalce. Zagreb: Golden marketing.
Vitez, G. (1999). Razbojnik sa utom pjegom. Zagreb: Golden marketing.

Andrea Petrlik-Huseinovi (1966.) zavrila je grafiku na koli primijenjenih umjetnosti i na

Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. U klasi profesora Ante Kuduza diplomirala je 1990.
godine. Kao diplomski rad odabrala je likovnu opremu djeje knjige. Od sredine osamdesetih
poinje ilustrirati za djeje asopise. Prema umjetniinim ilustracijama iz knjige Medin dom
Sunane krinjari 2000. godine snimljen je kratki animirani film u tri djela. Osim ilustriranjem
za djeje asopise i slikovnice, Andrea Petrlik-Huseinovi bavi se oslikavanjem estitaka. Za
Vladu Republike Hrvatske (Ured za ljudska prava) oslikala je dvanaest estitaka, svaku na temu

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 15

jednog lanka iz Deklaracije o ljudskim pravima. Autorska slikovnica Plavo nebo nastala je
tijekom boravka u likovnoj radionici UNESCO-BIB WORKSHOP odranoj u jesen 2001.
godine u Bratislavi. Plavo nebo/The Blue Sky godinu dana bilo je meu devetnaest najitanijih
knjiga od ukupno 256 knjiga koje se nalazile u Meunarodnoj djejoj digitalnoj knjinici.
Izbor iz ilustratorsko-autorskog opusa:
Javor, R. ur. (2002). Ilustrirane hrvatske bajke. Zagreb: Kamir promet.
krinjari, S. (2009). Medin dom. Zagreb: Djeja knjiga.
Petrlik Huseinovi, A. (2008). Plavo nebo. Zagreb: Kamir promet.
Petrlik Huseinovi, A. (2014). Jan Vjetroviti. Zagreb: Kamir promet.

Draen Jerabek (1966.) zavrio je kolu primijenjenih umjetnosti smjer: slikarstvo nakon
ega je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Radi u koli za tekstil, dizajn
i primijenjene umjetnosti u Osijeku. Od 1998. godine bavi se ilustracijom za djecu te objavljuje
ilustracije u djejim asopisima: Smib, Modra lasta, Radost, Prvi izbor te za biblioteku Stribor.
Autor je nekoliko udbenika i plakata. Umjetnikova osobitost su slikovnice koje objavljuje u
suradnji s djejim piscem elimirom Hercigonjom: Kjel crna labud ptica, Pripovijetka o rosi,
srei i sinovima te Gorski duh, slikovnica nagraena godinjom nagradom Grigor Vitez kao
najljepa slikovnica za 2006. godinu. Na Interliberu 2004. godine, na izlobi hrvatske ilustracije
za djecu i omladinu, u organizaciji ULUPUH-a, dodijeljena mu je Velika nagrada za najbolju
ilustraciju. Nagradu Lice knjige 2011. godine dobiva u kategoriji za najbolju ilustraciju knjige
u cjelini za slikovnicu Gospodin Otto i stari naslonjai autorice Dubravke Paen-Farka. Iste
godine za ovu slikovnicu dobiva knjievnu nagradu za najbolju hrvatsku slikovnicu Ovca u
kutiji po odluci strunog irija i publike.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Hercigonja, . (2003). Kjel: crna labud ptica. Zagreb: Naklada Haid.
Hercigonja, . (2005). Pripovijetka o rosi, srcu i snovima. Zagreb: Golden marketing
Tehnika knjiga.
Hercigonja, . (2006). Gorski duh. Zagreb: Naklada Haid.
Paen Farka, D. (2010). Gospodin Otto i stari naslonjai. Zagreb: Sipar.

Marsela Hajdinjak (1967.) nakon zavrene kole primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu,
diplomirala je dizajn tekstila i odjee na Tekstilno-tehnolokom fakultetu u Zagrebu.
Profesionalno se bavi ilustracijom od 1996. godine, a omiljena tematika su joj bajke. Dobitnica
je Nagrade Grigor Vitez za najbolju ilustraciju u 2005. godini.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 16

Izbor iz ilustratorskog opusa:

Hercigonja, . (2008). Vodenjak i stara kruka. Zagreb: Denona.
Mihaljevi, B. (2010). Zeko i potoi. Zagreb: Naa djeca.
krinjari, S. (2012). Nezadovoljna bubamara. Zagreb: Mozaik knjiga.

Marijana Jeli (1972.) djeluje kao lutkarica, ilustratorica i grafika dizajnerica. Ilustracije
objavljuje u djejim asopisima Modra lasta, Smib, Prvi izbor i Frizbi. Surauje na oblikovanju
i ilustriranju udbenika, beletristike, slikovnica i asopisa sa kolskom knjigom, Mozaik
knjigom, Sysprintom, CARNet-om i Leksikografskim zavodom Miroslav Krlea. Marijana
Jeli kreirala je lik Kosjenke u animiranom filmu Helene Bulaje Rego i Kosjenka. Zajedno s
manjom grupom ULUPUH-ovih lanova osmislila i organizirala Festival ilustracije (Fuine
2009., ULUPUH, 2010.). Izlagala je na pet samostalnih i tridesetak grupnih izlobi u Hrvatskoj
i inozemstvu te je viestruko nagraivana autorica.
Izbor iz ilustratorsko-autorskog opusa:
Zubovi, S. (2010). udesna kuharica Lize Brljize. Zagreb: vlast. izd.
Jeli, M. i sur. (2013). Coprnica Dragica. Zagreb: Knjiga u centru.
Husi, S. (2015). Krilati servis. Zagreb: Planetopija.
Husi, S. (2015). Kontesa Barica ili kako se ivjelo prije tristo godina. Zagreb: Planetopija.

Tomislav Torjanac (1972.) samostalni je umjetnik ilustrator, lan ULUPUH-a i HZSU-a.

Najee slika uljenim bojama u kombinaciji s digitalnom tehnikom. Godine 2006. pobijedio
je na velikom meunarodnom natjeaju za ilustriranje posebnog izdanja romana Pijev ivot
(Life of Pi) Yanna Martela, dobitnika knjievne nagrade Man Booker za 2002. godinu.
Ilustrirano izdanje s etrdeset Torjanevih ilustracija do sad je objavljeno u deset zemalja.
Torjanac je takoer ilustrirao nekoliko slikovnica s pjesmama hrvatskih djejih pjesnika
Grigora Viteza i Ratka Zvrka. Radovi su mu uvrteni u ameriki ilustratorski godinjak
Spectrum, a izlagao je na brojnim skupnim izlobama u Hrvatskoj i inozemstvu te samostalno
u Londonu, Zagrebu i Ljubljani. Za svoj je rad u Hrvatskoj nagraen s dvije nagrade Kiklop,
dvije nagrade Lice knjige te dvije nagrade Grigor Vitez. Godine 2012. dobio je nagradu
Grand Prix na etvrtom hrvatskom biennalu ilustracije.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
Zvrko, R. (2011). Grga varak. Zagreb: Mozaik knjiga.
Vitez, G. (2014). Kako ivi Antuntun. Zagreb: Mozaik knjiga.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 17

Dubravka Kolanovi (1973.) zavrila je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u

Zagrebu. Godine 1992. pobijedila je na nacionalnom natjecanju ILLUSTRATED BY ...
odranom u Kansas Cityju u SAD-u. S devetnaest godina objavljena joj je u Americi prva
knjiga, a nakon toga jo mnogo drugih u Hrvatskoj. Oslikala je Unicefovu boinu estitku.
Odrala je nekoliko samostalnih izloaba u Zagrebu i Dubrovniku, a 1999. godine sudjelovala
je na 17. Bienalu ilustracija B.I.B. u Bratislavi.
Izbor iz ilustratorskog opusa:
oki, A. (2009). Nema pojma, Grizlijane. Zagreb: Denona.
Horvat, N. (2015). Mica minkerica i njezini eiri. Zagreb: Sipar.

Zdenko Bai (1980.) zavrio je kolu primijenjene umjetnosti i dizajna, Odjel grafikog
dizajna u Zagrebu te diplomirao na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji
likovnih umjetnosti u Zagrebu 2005. godine desetominutnim lutka filmom Pria o snijegu
Aneli u snijegu. Nagraen je nagradom za najuspjenije diplomante. Pored animiranog filma
bavi se i ilustracijom te je dosad ilustrirao nekoliko knjiga za djecu, meu kojima i najnovija
hrvatska izdanja klasika poput Andersenovih i Grimmovih bajki. Dizajnirao je naslovnice
nekoliko udbenika i prirunika za nie razrede osnovnih kola. Ilustracije objavljuje i u djejim
asopisima Zvrk, Zvrkov Prvi Razredi i JO-JOO. Od 2004. godine surauje s kazalitem
Merlin kao kostimograf, scenograf i dizajner. Autor je viestruko nagraivanih ilustriranih
knjiga zbirki usmenih predaja iz samoborskog kraja: Sjeverozapadni vjetar (2011) i
Mjeseeve sjene (2013).
Izbor iz ilustratorsko-autorskog opusa:
Bai, Z. ilustr. (2006). Dalmi i brojevi. Zagreb: Sretna knjiga.
Brli-Maurani, I. (2008). Prie iz davnine. Zagreb: Profil International.
Castor, H., prema Lewisu Carrollu (2009). Alisa u Zemlji udesa. Zagreb: Planetopija.
Bai, Z. (2011). Sjeverozapadni vjetar: o vilenjacima i elementarnim biima sjeverozapadnog
dijela Medvednice pa do Samoborskog gorja. Zagreb: Planetopija.
Bai, Z. (2013). Mjeseeve sjene: o vjeticama i priama nonih sati sjeverozapadnog dijela
Medvednice i Samoborskog kraja. Zagreb: Planetopija.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 18

Iz suvremene hrvatske slikovnike produkcije2

Suvremena produkcija slikovnica u Hrvatskoj donosi i neke zanimljive pojave. Rije je
o primjerima umjetnike suradnje, odnosa prema knjievnoj i uope kulturnoj batini, te
viestrukim medijskim transpozicijama knjievnih djela iz korpusa djeje knjievnosti.
Likovna umjetnica Jelena Brezovec i knjievnica Jelena Pervan autorice su serije
slikovnica o medvjediu Hrkalu i njegovim prijateljima, kao to su Hrkalo (2013, 2015), Hrkalo
i Drijemalo (2014) i Hrkalo i Kamilica (2014, 2015). Slikovnice su namijenjene najmlaim
itateljima, a ilustracije su izvedene digitalno.
Ilustratorica Gordana Ivkovi i knjievnica Ivana Francikovi autorice su Pria o
Smotancima serije slikovnica i romana za djecu predkolske i osnovnokolske dobi, od kojih
su neki: Lagane lai: pria o malim laima i velikim istinama (2010), udak umek (2011) i
Prgava Vera (2015).
Knjievnica Sanja Lovreni i ilustratorica Pika Vonina viekratno su suraivale u
stvaranju slikovnica za djecu, kao to su, primjerice, slikovnice Mjeseeva splav (2004) i
Prodrlica (2006).
Elizabet Jovanovi, autorica tekstova, i ilustrator Vedran Rui objavili su tri slikovnice
ue zaviajne tematike s naslovima: Maak z Voloskega (2013), Vincent z Kastva (2014) i Vid
z Reki (2015).
Dubrovaki ogranak Matice hrvatske objavio je niz slikovnica i ilustriranih knjiga o
znamenitim Dubrovanima u Biblioteci Cvijeta:
Miho Pracat (2007) tekst i ilustracije: Dubravka Kolanovi
Marin Dri (2009) tekst: Luko Paljetak, ilustracije: Andrea Petrlik Huseinovi
Ruer Bokovi (2011) tekst: Snjeana Pauek-Badar, ilustracije: Pika Vonina
Cvijeta Zuzori (2011) tekst: Slavica Stojan, ilustracije: Ivan Vitez
Stjepan Gradi (2013) tekst: Vinicije B. Lupis, ilustracije: Eugen Varzi
Marin Getaldi (2013) tekst: Marijana Bori, ilustracije: Nora Moja.
Kako slikovnice prodiru u druge medije pokazuju primjeri slikovnica nastalih prema
animiranim filmova Zagrebake kole crtanog filma kao to je serijal filmova o profesoru
Baltazaru. Slikovnice s tekstom i ilustracijama Zlatka Boureka objavljene su 2009, te s tekstom
Silvije esto i ilustracijama Davora unka 2014. godine.

2
Bibliografski podatci o navedenim slikovnicama mogu se pronai u knjininim katalozima Gradske knjinice
Rijeka na adresi: http://katalog.gkr.hr/pages/search.aspx?&currentPage=1&searchById=-1 i Sveuiline
knjinice Rijeka na adresi: http://libraries.uniri.hr/anew/search.html.
SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal
 19

Gradsko kazalite lutaka Rijeka objavilo je 2012. godine seriju slikovnica nastalih
prema svojim kazalinim predstavama. Tekstove je prilagodila Vedrana Balen Spini, a
opremljene su fotografijama Petra Fabijana, snimljenih tijekom izvedbi.
est je sluaj da slikovnice doivljavaju transpozicije u medij filma ili lutkarskog
kazalita za djecu. Jedan od najnovijih takvih primjera je predstava Djejeg kazalita Branka
Mihaljevia u Osijeku Nije me strah, praizvedena 10. oujka 2016. godine. Predstava je nastala
prema istoimenoj slikovnici knjievnice Dubravke Paen Farka i ilustratora Draena Jerabeka,
objavljenoj 2011. godine.

Nagrade hrvatskim ilustratorima3

Nagrada Grigor Vitez prva je hrvatska nagrada za djeju knjigu, ustanovljena 1967.
godine i dobila je ime po pjesniku Grigoru Vitezu. Nagradu je utemeljio Savez drutava Naa
djeca iz Hrvatske, a dodjeljuje se za tekst i ilustracije odabrane iz tekue jednogodinje
produkcije.
Manifestacija Sa(n)jam knjige u Istri utemeljitelj je knjine nagrade Kiklop. Ova
nagrada valorizira nakladniku struku u njenom najirem spektru te strunim kriterijima
vrednuje svekoliki rad na knjizi. Nagrada Kiklop dodjeljuje se u dvanaest kategorija meu
kojima su i slikovnica godine te knjiga godine za djecu i mlade.
Ovca u kutiji je knjievno-likovna nagrada za najbolju hrvatsku slikovnicu, a
dodjeljuje se od 2005. godine. Organizator nagrade od 2005. do 2007. godine bila je umjetnika
organizacija Autorska kua. Od 2008. godine, nagradu dodjeljuje udruga Knjiga u centru. Rije
je o jedinoj nagradi u Hrvatskoj za koju struni iri, sastavljen od knjievnika, knjievnih
kritiara i ilustratora, pregledava cjelokupnu godinju produkciju slikovnica prosuujui
umjetniku vrijednost teksta i njegov odnos s ilustracijom. Uz struni iri, najbolju slikovnicu
bira i neovisan djeji iri. Nagrada se dodjeljuje u sklopu Festivala Pazi, knjiga!.
Hrvatski biennale ilustracije meunarodna je izloba ilustracija koja se odrava u
Galeriji Klovievi dvori u Zagrebu poevi od 2006. godine. Pokrovitelji Biennala su Grad
Zagreb i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Hrvatski centar za djeju knjigu Hrvatska

3
O dobitnicima i pojedinostima u vezi s nagradama Grigor Vitez, Kiklop i Ovca u kutiji moe se vie
proitati na internetskim stranicama Hrvatskog centar za djeju knjigu Hrvatske nagrade za djeju knjigu, na
adresi: http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/hrvatski-centar-za-djecju-knjigu/2903 . Podatci o organizatorima,
sudionicima i nagraenima, te o Hrvatskom biennalu ilustracije u cjelini dostupni su na adresi:
http://wowm.org/hbi/2014/?lang=hr.
SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal
 20

sekcija IBBY jedan je od pokretaa Hrvatskog biennala ilustracije te su i hrvatski ilustratori

djejih knjiga i slikovnica sudionici i laureati ove manifestacije.

Preporuena literatura i izvori

Javor, R. ur. (2000). Kakva je knjiga slikovnica, Zbornik radova. Zagreb: Knjinice grada
Zagreba.
Batini, . i Majhut, B. (2001). Od slikovnjaka do Vragobe Hrvatske slikovnice do 1945.
Zagreb: Hrvatski kolski muzej.
Zalar, D., Botjani, M. i Schlosser, V. (2008). Slikovnica i dijete, Kritika i metodika
biljenica 1. Zagreb: Golden marketing i Tehnika knjiga.
Zalar, D., Kova-Prugoveki, S. i Zalar, Z. (2009). Slikovnica i dijete, Kritika i metodika
biljenica 2. Zagreb: Golden marketing i Tehnika knjiga.
Lazzarich, M. (2011). Integracijske mogunosti slikovnice u nastavi materinskog jezika.
ivot i kola 26 (2): 61-82.
Skupina autora (2011). Ilustracije i ilustratori. Hrak 43-45: 19-26.
Bali imrak, A. i Narani Kova, S. (2012). Likovni aspekti ilustracije u djejim knjigama
i slikovnicama. Dijete, vrti, obitelj 66: 10-12.
Narani Kova, S. (2012). Slikovnica viemodalno djelo. Knjievnost i dijete 1-2: 103-
105.
Majhut, B. (2013). Poeci hrvatske slikovnice. Dijete, vrti, obitelj 71: 20-22.
Hamerak, M. (2014). Zato su izgubljene prve hrvatske slikovnice? Djeja knjievnost
izmeu knjige i igrake. Etnoloka istraivanja (0351-4323) 18-19: 57-75.
Zalar, D., Bali imrak, A. i Rupi, S. (2014). Izlet u muzej na mala vrata, prema teoriji
slikovnice. Zagreb: Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Cupar, D. i Martinovi, I. (2015). Utjecaj itanja slikovnica na razvoj djejeg jezika. Hrak
50: 7-10.
Hamerak, M. i Zima, D. (2015). Uvod u djeju knjievnost. Zagreb: Leykam international
d.o.o.
Narani Kova, S. i Zalar, D. (2015). Intertekstualnost muzejske slikovnice. U Djeji jezik
i kultura Istraivanja paradigmi djetinjstva, odgoja i obrazovanja, ur: L. Cviki, B. Filipan-
igni, I. Grui, B. Majhut i L. Zergollern-Mileti, 68-80. Zagreb: Uiteljski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal

 21

ULUPUH Sekcija za ilustraciju, karikaturu, strip, animirani film i primijenjeno slikarstvo,

ivotopisi suvremenih hrvatskih ilustratora: http://www.ulupuh.hr/hr/sekcije.asp?idsekcije=16
(posjet: kolovoz rujan 2015).

Impresum
Doc. dr. sc. Maja Verdonik
Nastavni materijal za izborni kolegij Slikovnica prva knjiga djeteta
4. semestar Preddiplomskog sveuilinog studija Rani i predkolski odgoj i obrazovanje
Uiteljskog fakulteta Sveuilita u Rijeci
Akademska godina 2015./2016.
Recenzentice:
doc. dr. sc. Teodora Vigato
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja Sveuilita u Zadru

doc. dr. sc. Sanja Vrci-Mataija

Odjel za nastavnike studije u Gospiu Sveuilita u Zadru

SLIKOVNICA PRVA KNJIGA DJETETA | Nastavni materijal