UNIVERZITET ,,DEMAL BIJEDI'' U MOSTARU

NASTAVNIKI FAKULTET

ZNAAJ LUTKARSTVA U NASTAVI

SEMINARSKI RAD

Predmet: Metodika likovne kulture

Mentor: doc. Selma Loose
Student: Selma Omerinovi
Index br. NB130082
Smjer: Razredna nastava

Mostar, maj 2016.

Sadraj:
Contents
1.

UVOD................................................................................................................ 3

2.

RAZVOJ LUTKARSTVA........................................................................................ 4

3.

LUTKARSKO POZORITE.................................................................................... 5

4.

SCENSKA LUTKA............................................................................................... 6
4.1.

5.

LUTKA U ODGOJU I OBRAZOVANJU....................................................................7

5.1.

6.

Lutka i dijete.................................................................................................. 6
Lutkarske tehnike............................................................................................ 7

POJAM I PORIJEKLO MARIONETE........................................................................9

6.1.

Nain izrade marionete..................................................................................... 9

7.

LUTKARSKE IGRE............................................................................................ 10

8.

ZAKLJUAK.................................................................................................... 11

9.

LITERATURA................................................................................................... 12

1. UVOD

Lutkarstvo se stoljeima razvijalo te je tako nastala scenska umjetnost koja ima odluujuu
ulogu u kulturi ovjeka ali bitno ju je i temeljitije upotrebljavati u kolskim ustanovama.
Lutka kao posrednik omoguava laku komunikaciju uitelj uenik. Na vrlo originalan nain
lutka moe pomoi u raspravi oko usvajanja razrednih pravila, moe pomoi pri usvajanju
sloenijih kolskih pojmova. Uitelj kao lutkar unosi uzbuenje, radost i povjerenje meu
uenike, a dijete kao animator lutke moe oputenije odgovarati na postavljena pitanja
uitelja, ueniku je manji stres ako neto ne zna jer ne zna lutka i u ovoj kombinaciji lutka je
zatitnik. Malo koji predmet ima toliko raznovrsnu i bitnu ulogu u ivotu djece kao to je ima
lutka. Ona utjee na psihofizike osobine, razvija i obogauje matu, koordinira pokrete,
potie pravilan govor, motivira timski rad, njeguje osjeaj odgovornosti.
Kreativne lutkarske igre imaju sastavnice djeje igre kojom moemo pozitivno utjecati na
razvijanje zanimanja za razliite vrste umjetnosti i raznovrsne sadraje u izbornim ili
obveznim nastavnim programima. Uporaba lutke u odgojno obrazovnom procesu moe vidno
pridonijeti humanijem i manje stresnom ukljuivanju djeteta u socijalizacijski proces tijekom
prijelaza iz razdoblja igre u razdoblje uenja i zajednikoga rada. Lutkarska igra osnovnim
djelatnicima nudi mnogo kreativnih, uinkovitijih i djeci prihvatljivijih naina realizacije
plana i programa u odgojno obrazovnom procesu. Svijet lutkarstva predstavlja svijet
animacije scenske poezije. Scenske lutke izraavaju svijet igre, duh oblika, tajnovitu
animaciju predmeta, slika, govor znakova na sceni. Lutkarsko kazalite je osnova cjelokupne
kazaline kulture u svim narodima i civilizacijama. Sutina lutkarstva kao umjetnosti je njena
tehnika i umjetnika izraajnost koja putem animacije predstavlja ive oblike na sceni
lutkarskog kazalita. Na lutkarskoj sceni lutka ima glavnu ulogu te je stoga ova umjetnost
posveena njezinu realiziranju.

2. RAZVOJ LUTKARSTVA
Porijeklo lutkarskog pozorita je u folklornoj tradiciji mnogih naroda svijeta u
prehistorijskim ritualima, magijskim obredima i kultnim igrama, lutka je imala iscjeliteljsku
mo. Iako mnogi izvori potvruju da se javilo u drevnim kulturama Istoka (Japan, Indija,
Kina, Indonezija, Mala Azija), ne zna se tano ni vrijeme ni tana lokacija prvih lutkarskih
predstava. U Evropi se lutkarski teatar javlja u antiko doba u Grkoj pod uticajem predstava
sa dalekog Istoka, a zatim u Rimu. Zna se da je jedno od prvih Evropskih lutkarskih pozorita
u Atini drao lutkar po imenu Potin. Lutkarstvo je, bez obzira na njegove veze sa drugim
vrstama visoke ili artistike formalne umjetnosti, tokom mnogih vijekova pripadalo
popularnoj umjetnosti. U prolosti su bile poznate priredbe putujuih maioniara i
pripovjedaa, koji su lutke adaptirali za svoje potrebe za svoju umjetnost. Takoe, bili su
poznati marionetski cirkus i varijetetske predstave, lutkarske opere i baleti. Lutka nije bila
samo supstitut glumca, nego i supstitut onglera, atlete, plesaa, pjevaa. Termin pozorite
lutaka nije paralela terminu dramskog pozorita, ve je njegov dijapazon znatno iri. To
znai da je lutka, ostajui u slubi velikih artista majstora opere ili stvaralaca predstava
drukijih vrsta od opere, lutka koja je bila predmet divljenja kao idealni glumac, ostajala je u
krugu popularne razonode na vaarima, na ulicama, u mjuziklima, u rukama putujuih
komedijaa razliitih tipova koji su stvarali za mase. U srenim okolnostima dio tih
komedijaa uspio je da dodje do sopstvenih stalnih pozorita. Ta viedisciplinarna praksa na
populistikom nivou, stvorila je drutveno ubjeenje da je pozorite lutaka u sutini narodna
umjetnost, koja se, kao posljedica specifinog kretanja pomjerila u pravcu djeije publike i
dobila etiketu pozorita za djecu. Lutkari (manipulatori lutaka ) nikada nisu uivali slavu i
respekt kao stvaraoci zabave za narod. Istina je da ni glumci velikog pozorita takoe nisu
uivali dobru reputaciju, ali su zauzimali visoku poziciju u umjetnikoj hijerarhiji. Lutka kao
sredstvo umjetnikog izraza nije bila tjesno vezana sa nekim odreenim stilom ili umjetnikim
pravcem u praktinom smislu. Bila je i uvijek ostala neutralna na raspolaganju umjetnicima nezavisno
od toga kakve su estetske programe oni zastupali.

3. LUTKARSKO POZORITE
Lutkarsko pozorite je pozorite u kome se umjesto glumaca pojavljuju lutke. Takvo pozorite
je najee namjenjeo djeci, ali postoje lutkarska pozorita koja svojim kvalitetom mogu biti
veoma interesantna i za odrasle. .Vrijeme i mjesto nastanka lutkarskog pozorita nisu
odreeni, ali se ipak moe pretpostaviti da su pojedine forme nastale u razliita vremena
na razliitim mjestima. Antika svjedoanstva govore o nastansku lutkarskog pozorita u
Grkoj i Rimu. Lutkarsko pozorite danas odlikuje raznolikost anrova, stilskih rjeenja,
umjetnost simbolike i sl. Sve to od glumca zahtijeva veliku vjetinu i majstorstvo
u vladanju svojim umjetnikim djelom- lutkom. Da bi izrazio svo arenilo i
bogatstvo ljudskih osobina i emocija, da bi otkrio sutinu lika, glumcu, tj. lutkaru
nije dovoljna uvjebanost, rutina u rukovanju lutkama, ve se od glumca
zahtijeva virtuoznost u rukovanju lutkama. Scenska radnje je osnovno obiljeje
teatra. uveno je pozorite ,,Obrascov iz Moskve.

4. SCENSKA LUTKA
U lutkarskoj igri dominantna komponenta je scenska lutka koja je u sreditu interesa lutkarske
umjetnosti. To je likovna tvorevina koja ima srodnosti sa skulputrom ili slikom, ali se ipak
izdvaja svojom specifinom i najvanijom osobinom, a to je mogunost pokreta i dramskog
izraza. Likovni kvalitet scenske lutke nije samo estetska vrijednost, ve od nje zavisi
funkcionalnost umjetnike poruke lutkarske igre. Lutka kao umjetniko izraajno sredstvo
sama po sebi nudi sopstvene mogunosti. Ona je vjetaki lik, a pri tome lik figurativni,
specijalno nainjen za koritenje u pozoritu, prilagoen animaciji kao trodimenzionalna
ikona scenskog lika. Ali, kao likovna tvorevina ovjeka, isto kao mnoge druge likovne
tvorevine, moe biti preoblikovana u skladu sa voljom njenog tvorca ili korisnika, kao i onoga
koji je u pozoritu zainteresovan da stvara tradicionalna djela, tako i za onoga koji ima
novatorske ambicije.
4.1.

Lutka i dijete

Dijete se u lutkarskom svijetu obogauje spoznajno i emocionalno. Lutkarska scenska

umjetnost oplemenjuje svijet i vana je sastavnica odgoja i obrazovanja i nezaobilazna je u
stjecanju socijalnih, kulturnih, etikih, estetskih vrijednosti. U lutkovnim metaforama sve je
mogue. Lutke izvode sve radnje pa i one koje nije mogue izvesti u realnom svijetu, njezina
je osnovna karakteristika gesta. Kreator lutke zamilja lutku u odreenoj dramskoj situaciji
razmilja o njenoj funkcionalnosti i likovnoj prii. Lutka nije vjerna kopija ovjeka ili lika
kojeg predoava jer je simbolika mono izraajno sredstvo. Lutka treba biti funkcionalna i
lako obavljati sve one radnje koje su za nju predviene u igri.
Djeju duu lutka nadahnjuje svojim humorom, simbolikom, lirikom i neposrednou.
Njezina uloga bitna je u poticanju psihofizikog djejeg razvoja. Pomae djetetu u
poboljavanju komunikacije te mu daje i jednu vrstu zatite iza koje se moe sakriti, a isto
tako i otkriti svoje osjeaje. Ona ulazi u djetetov svijet mate u kojem ono samo iznosi pravila
i istrauje mogunosti rjeavanja svojih problema.
Djeca pomou lutke analiziraju svijet oko sebe i tako bolje razumiju zagonetke koje ih
okruuju. Lutka nudi djetetu matovite situacije a mata je djetetu pokretaka energija.

5. LUTKA U ODGOJU I OBRAZOVANJU

. Lutka

zasluuje vie aktivnog prostora u nastavnom planu i programu. Debouny tvrdi ako

lutku upotrijebimo u nastavnim predmetima kao to su matematika, historija, zemljopis,

djeje uenje je uinkovitije i snanije motivirano. U uionici e letjeti nove ideje, a uenike
e osobnosti na osebujan nain biti potaknute. Lutkarstvo se stoljeima razvijalo te je tako
nastala scenska umjetnost koja ima odluujuu ulogu u kulturi ovjeka ali bitno ju je i
temeljitije upotrebljavati u kolskim ustanovama. Lutka kao posrednik omoguava laku
komunikaciju uitelj- uenik. Na vrlo originalan nain lutka moe pomoi u raspravi oko
usvajanja razrednih pravila, moe pomoi pri usvajanju sloenijih kolskih pojmova. Uitelj
kao lutkar unosi uzbuenje, radost i povjerenje meu uenike, a dijete kao animator lutke
moe oputenije odgovarati na postavljena pitanja uitelja, ueniku je manji stres ako neto ne
zna jer ne zna lutka i u ovoj kombinaciji lutka je zatitnik. Malo koji predmet ima toliko
raznovrsnu i bitnu ulogu u ivotu djece kao to je ima lutka. Ona utjee na psihofizike
osobine, razvija i obogauje matu, koordinira pokrete, potie pravilan govor, motivira timski
rad, njeguje osjeaj odgovornosti.
Kreativne lutkarske igre imaju sastavnice djeje igre kojom moemo pozitivno utjecati na
razvijanje zanimanja za razliite vrste umjetnosti i raznovrsne sadraje u izbornim ili
obveznim nastavnim programima.
5.1.

Lutkarske tehnike

Scenske su se lutke od najstarijih vremena pojavljivale u razliitim oblicima. Najpoznatija je

njihova podjela u dvije skupine marionete i rune lutke. Marionete su lutke koje se animiraju
ipkom koja ide od glave, a noge i ruke su dugim vjebanjem postigle pokrete koji nalikuju
hodu. S vremenom su marionete dobile konce za animaciju ruku i nogu jer je stvorena tzv.
vodilica, animira se odozgo.
Runa lutka je lutka koju nataknemo na ruku, tanije na dlan. Vodimo je animiramo
pomicanjem prstiju, dlana i cijele ruke, skrivene iza lutkarske pozornice ili paravana .
Detaljan prikaz izrade scenskih lutaka dala je Varl u est knjiica o lutkarskoj tehnologiji.
Oblikovateljica lutaka donosi sljedeu podjelu:
1. mimike lutke;
2. plone lutke;
7

3. maske;
4. lutke na tapu;
5. lutke na koncu;
6. rune lutke ginjoli.
Lutkarski teoretiari i praktiari nude razliite podjele scenskih lutaka. Igrake i predmeti,
rune lutke, lutke sjene, marionete, humanete lutke na tijelu, mimike lutke, ruke, prsti,
koljena, stopala ,mogu postati jednostavne lutke i lako primjenjive u redovitoj nastavi.
Najjednostavnije lutke koje uvijek nosimo sobom su dijelovi naeg tijela.

6. POJAM I PORIJEKLO MARIONETE

Ako se za nekog moe rei da mu ivot ovisi o koncu, onda je to marioneta. Zapravo, moe se
rei da je to stil ivota- konac i vor. Kad je ovjek izumio prve nite mogao je napraviti
marionetu. Ljudska potreba za lutkama nije mogla ekati vjenost, pa su prve marionete
nastale u Egiptu, im su se stekli i pravi uvjeti. Tako su marioneta i konac vremenom sticali
finou u izgledu i pokretu. Konac je postao fin, a marioneta njena, tanana, vrlo graciozna i
osjeajna. Ime marioneta potjee od francuke rijei Mariot (ime koje su dali lutki Djevice
Marije). Marionetama nazivamo lutke kojima se upravlja odozgo, pomou konca.

6.1.

Nain izrade marionete

Za izrade marionete potreban je materijal od drveta, spuve, stiropora, plastike, gume... i to

zavisi od osobe koja je pravi. Veoma je vano da lutka ima fino izvuene karakteristike lica
(usta, jagodice, nos), mora biti upadljivo, izrazito i otro. Pored toga vaan je nain kako je
boji lutka. Svaki dio tijela (glave, ruke, ake, udovi, noge) se pravo zasebno i povezuje
odreenim koncem,kanapom, odnosno komadiima koe ili platna i privruje ekseriima,
koji je zatim zakoncaju za kontrolnik- skalamerija od daica, preko kojih kontroliemo lutku.

7. LUTKARSKE IGRE

Rad s lutkom ne trai uvijek proizvod ili rezultat lutkarski igrokaz ili predstavu. Planirana
lutkarska improvizacija koju izvode uitelj i uenici manje optereuje, a takoer potie
kreativnost. Uitelj mora improvizirati prema svojim kreativnim mogunostima. Kako bi
lutkarska igra imala kvalitetu uitelj mora biti voen svojom kreativnou. U njegovim
rukama i najbolja lutka moe postati nezanimljiva, a isto tako i tikvica koja je nataknuta na
prst moe se pretvoriti u lutku koja osjea, misli i neto poruuje. Da bi lutkarska
improvizacija odgojitelja imala punu pedagoku vrijednost, potrebno je da ispunjava i neke
osnovne zahtjeve, koji bi se ukratko mogli formulirati ovako:
da sadrava svjeu originalnost, to znai odustajanje od ponavljanja, stereotipnosti,
prevelike sladunjavosti, sentimentalnosti;
da odie odgojiteljevom njenou i zaigranou;
da po naivnosti, a ponekad i nespretnosti, podsjea na djeju igru;
da se govorno oblikuje isto i jasno, lutkarski funkcionalno;
da zaplet ne proizlazi iz grubih sukoba lutaka;
da svi elementi lutkarske improvizacije neprestano osciliraju od istog ilirizma do
punog humora.
Dijete privlai njegova znatielja i zato je vano da izraavajui svoje misli osjeti
slobodu. Ovakvo izraavanje biti e mu velika pomo u daljnjem ivotu pri vlastitom
izraavanju. Pruimo lutki mogunost kreativnog provociranja u nastavi.

10

8. ZAKLJUAK

Lutkarske igre u nastavi kreativno mogu obogatiti tradicionalne odgojno obrazovne

metode. Raspon njihove upotrebe u nastavnom procesu jest irok. Lutka prua
kvalitetniji i raznovrsniji rad s djecom, posjeduje odgojno obrazovni zadatak, moe
postati sredite za psiholoko prouavanje djece, potie i razvija matu, kreativnost i
komunikaciju i lutka omoguava lake rjeavanje problema u odreenim odgojno
obrazovnim situacijama.
Kreativnost jest osnovna poluga razvoja a kreativnost u kolskim ustanovama je bitna
zadaa suvremene kole. U svijet lutkarske igre treba s puno vie motivacije i
lutkarskog znanja ui. Lutkarske igre trae temeljitije istraivanje i eksperimentiranje
u nastavi a uitelji tu svakako mogu uiniti bitne pomake. Uitelji su zainteresirani
istraivai za unapreivanje i praktinog dijela kreativne nastave.
Lutke su animirani likovi koji se kvalitetno mogu upotrebljavati kao nastavno
sredstvo/instrument. Bitno je studioznije planirati i poticati lutkarske aktivnosti u
redovitoj nastavi. To planiranje e donijete kvalitetne promjene i rezultate i bitno je
zakljuiti lutkarska igra jest kreativna tehnika i pomou nje mogu se dobiti nove
spoznaje i doivljaji u procesu uenja.

11

9. LITERATURA

1. Glibo, R., (2000.), Lutkarstvo i scenska kultura. Zagreb: Ekoloki glasnik

2. Jurkovski, H., (2007.), Teorija lutkarstva. Subotica: Meunarodni festival pozorita za
decu
3. Lazi, R. (2004.), Svetsko lutkarstvo. Beograd: Foto Futura
4. Pokrivka, V. (1978.), Dijete i scenska lutka. Zagreb: kolska knjiga
5. Paljetak. L. (2007.), Lutke za kazalite i duu. Zagreb: MCUK
6. http://dramskimetod.com/2010/04/kreativne-lutkarske-igre-u-nastavi/

12