Biblioteka

ANTOLOGIJA

ZBORNIK POEZIJE ZA DECU

Beograd
2016.

ZBORNIK POEZIJE ZA DECU

Grupa autora

Izdava:
Kreativna radionica Balkan

Za izdavaa:
Stevan Krstec

Redakcijski kolegijum:
Marina enadi, Dragana Popovi, Tijana Krstec, Sneana Samevi Cvetkoski,
Stevan Krstec

Lektor:
Marina enadi

Dizajn korice:
Zvonimir Stankovi

Dizajn teksta:
Vesna Petrinovi

Marketing:
www.krbalkan.rs

tampa:
SZGR Jovan

Tira:
300


,
!

,
, !
,
.

!

.

.
,
!

, .

: !
, .

,
.

.

,
!

.

, !
,
.

.


!
, .
,
,
,
.
,
, .

, .
,
.


.

.

.

.

.
,
.

.

.

.

.
,
.

.
,
!

?
!

.

.

.

.
Marina Raievi

KOFER

Da postoji kofer
takav da u njega spakujemo
svoje elje, snove, htenja...
Koliko bi bio teak?

to je tei, kroz ivot

se lake ide, dok koraa
ka svom cilju...
svakog dana moe prei
bar po jednu milju.

Ali ako se u kofer uunjaju

nestrpljenje, sumnja, bes...
nee biti mnogo mesta
za tvoje elje, snove, htenja...
i onda se sve, ba sve
iz korena menja.

Onda kofer postaje teak,

ba teak... toliko teak
da sa njim nee moi
putovati... i onda e
zastati, posustati...
i stajae dugo tako
uplaen, usamljen i tuan...
i pitae se zato je ivot
tako sumoran, okrutan i ruan.
I nee primeivati
ni Sunce, ni Mesec, ni zvezde...
niti e uti cvrkut ptica,
i nee se pitati kako i gde se gnezde.

Ali, ako otvori kofer,

pa iz njega izlete
i nestrpljenje, i sumnja, i bes
shvatie da ivot nije
ni sumoran, ni okrutan, ni ruan...
i vie nee biti
ni uplaen, ni usamljen, ni tuan...
Ponovo e primetiti
i Sunce, i Mesec, i zvezde...
sluae cvrkut ptica
i pitae se kako i gde se gnezde.

Onda nastavlja
da u susret hrli srei,
da koraa ka svom cilju
i zna, dobro zna...
da svakog dana moe prei
bar po jednu milju.
Marina Raievi

ZAMISLI...

Probaj, samo probaj

da zamisli
da su sve devojice iste...
svi deaci isti... svi ljudi isti...
da svi mislimo isto,
da svi imamo iste vrline...
iste mane...
Zamisli da svako drvo
ima iste grane.

Kakav bi bio ovaj svet

da je isti svaki cvet?!

Zamisli da na svetu
postoji samo jedna boja,
koja bi omiljena bila tvoja?!
Gordana Sari

KRALJEVSKI MASKEMBAL

Car careva Lavatije

prireuje urku pravu,
pa poziva brojne goste
na najluu tu zabavu.

Svako na dvor neka doe

s maskom lika koga voli,
ko se eli zabaviti
na maskembal nek izvoli.

A za kostim najbolji
tu nagrada vrijedna ima,
zato nek ga dobro smisle,
na znanje se daje svima.

Doao je dan zabave,

stigli gosti sa svih strana
ak i preko okeana,
svita stvarno odabrana.

Zec ZEKI se obukao

kao argarepa prava,
medo MEDI k pelica,
s dekolteom dola krava.

Maca nosi kostim mia,

pjetao je k budilnik,
konj je dokej s brojem jedan,
majmun ima ljudski lik.

Vuk je VUKAN preobuen

u prelijepu ovicu
a lisica LUKAVICA
izigrava ba kokicu.

Glupavo je magarence
sad pametni lijepi konji,
patak PATKI je uitelj,
gusjenice su ko vozi.
A u ljenik maskirana
kotrlja se vjeverica,
u kostimu vatrogasca
tu je dola i slonica.

U iriju sjedili su
urka,vrana i papiga,
koju masku izabrati
bila im je strana briga.

Na kraju su zakljuili
da je svaka izvanredna,
zato nije mogla biti
nagraena samo jedna.


,

.

, ,
,
.

,
.

,
,
.

, ,
...

'
.

,
.

.

, ,
,

.

,

,
.

,
,
,
, .

,
,
, ,
,
.


,
,
,
' .

.
'
.

,
,
,
' .

,
.

.

,
,
.

,
' .

.

:
.

: , !
,
!


?
.

?

' ,
?
,
...

,
,
' ,
...

,
?
,
'?
Jasna Jeremi

HITRO

Sakupi suze natrag u oi

kao igrake u korpu i skoi
veselo i ilo, hitro, dete milo
do svoje majke koja se brine
nek' je tvoj osmeh najslae utine
veselo i ilo, hitro, dete milo!
Otkloni joj zagrljajem tugu,
ponesi u svojim oima dugu,
veselo i ilo, hitro, dete milo
do stene to odoleva svemu,
a najmeka svom je edu,
samo njemu.
Veselo i ilo, hitro, dete milo!
Sakupi sanje i vesele ganje
pa joj ih predoi, matom optoi,
veselo i ilo, hitro, dete milo!
Nek' tvoja radoznala glavica
oslune ta kae na to majica.
Veselo i ilo, hitro, dete milo!
Jasna Jeremi

LJUTI OBLAAK

Naroguio se oblaak,
ljuti se na drugare
to je svaki nejaak
pa cmizdri, pravi bare.

A, on ne da svoju suzu,
pa se mrti jo vie.
Nee da kvasi novu bluzu
zbog dosadne kie.

Vetar duva, pa ga gura:

Bie ti lake, isplai se!
Neu, nisam plaljiva cura.
Sa mnom, vetre, ne kai se!
Jasna Jeremi

PROLEE

Ko se smeka
iza sneka,
deije krevelji
sledeoj nedelji?
ta te to titi,
neujno vriti,
slae ti domine,
na ta opominje?
Ko se to skriva,
u arenilu pliva,
stalno menja boje
da ne sazna ko je?
Ko budi oseaje duboke,
pevui stihove zvonke?
Ko je otopio snegove?
Misterija - prolee se zove.
Stevo Bzdilik

KOSMONAUT

Mali Mia sanja

Da ga voli Tanja.
Pade Mii na um:
Bie kosmonaut!

Sino je na nebu
Poljubio zvezdu.
Sa crvenog Marsa
Spazi vanzemaljca.

Zamislite, deco,
Mesec je upec'o !
A lepu Veneru
Nosi na reveru.

Mali Mia sanja

Da ga voli Tanja.
Pade Mii na um:
Bie kosmonaut!
Jelena Jeka Koovi

ZBOG JEDNE MALE DEVOJICE

Jedan deak mali

zbog svoje ljubavi,
nije jeo nekoliko dana,
stomak mu je prazan
i boli ga glava.

I sve se to deava
zbog jedne male devojice,
on sve bi dao
za njene slatke okice.

Vie od svega
on voli rae
divan aneoski osmeh
jedne male Slae.

Sunce se na istoku raa,

a na zapadu zalazi.
Milou se svia jedna Slaa,
kad je vidi on se postidi,
a od stida mu pocrvene obrazi.
 Violeta Peni

DRUGARSTVO OD PERA

Draga deco hou da znate

kako je jednom izbila svaa
jer zec uranu pero krade.

Naljutio se uran stari

to mu zeka kaput kvari
- Sluaj ti zeko vrati meni
moje pero crno.

Podigla se graja
kae koka - bie belaja.

Oglasila se ovca Gaja

jer je mui tolika graja,
ne eli da doe do tue,
jer uran zeca za ui vue.

Umeala se guska bela,

- ta e tebi pero zeko i to
jo od urana?

- elim napisati zeici Beti pismo

u dalekom nekom gradu.

Zanemela graja pa svi mudruju jako

kako pomoi zeki da poalje
pismo zeici Beti.

Ostavi od urana pero

tvrdo i staro jer pisati nee,
evo ti moje guije je pravo,
belo i meko pa sad pii zeko
i nas u pesmu stavi da deca znaju
kako se od pera drugarstvo pravi.
Sneana Marko Musinov

BEZAZLENA LA

Osmeh velik uputila Hana

za svog omiljenog, bolesnog drugara,
poslala ga preko drutvene mree,
jer tako se danas prijateljstvo vee.

Nauila je tome savremena nana

to njenog drva najvanija je grana
i taj crte joj visi iznad glave
da ublai junake uasa i strave.

Izmislili ih neki veeeeeliki ljudi

koje strah olako ne moe da zaludi,
a za glavice male, i mrak je mora
bez jasnog odgovora.

Osmeh iri Hanina naivna duica,

nadimanjem grudi narasta arena bluzica,
sva se u uzbuenje pretvorila
ekajui od drugara povoljnog odgovora.

Ne moe da doeka da im se pogledi ukrste

kad sluajno dotaknu jedno drugom prste
dok lego kocke slau, da im je svejedno,
jedno drugo pomalo lau.
Sneana Marko Musinov

ORAN ZA IGRU

Stalno neto prebrojavam,

neprestano da sluam moram,
ama, ceo dan mi je sporan.

Hou na igralite,
hou na klizalite
dua mi to, razumete li, ite.

Proi e raspust, a nemam drugi,

dan mi je smoran, a ja za igru oran,
talenat za to imam neosporan.
Sneana Marko Musinov

VITLANJE AROBNIM TAPOM

Usnila sam veseli, otro zaotren tapi dobre vile

i zamolila da mi pokloni ekstra dane
jer u moja nedra jo onoliko
pesama moe da stane
i iz srca odlepra,
shvataju to i bucka i mra,
malia iz prvoga reda,
novajlija poznat po neredu,
raupana dugokosa tra
i svi ostali iz drvenih klupa po sledu
kojima do uiju dopire melodija rei
skockana u lavirint osnovnokolske pameti
u mojoj usnuloj svesti,
odakle nee ni buenjem pobei.
Sneana Marko Musinov

PRIZNANJE

Zguren, gologlav stari

u tramvaju kad ti prie,
podigni se brzo na te hitre noge,
nek` se smesti na stolicu
njegovo umorno telo
jer za razliku,
njegovo je usporeno,
a tvoje malo, svee vrelo.

kolarac u tebi
i van kolske zgrade ui,
pobrini se: gledaj,
da e biti bolji obeaj,
za pozitivnu misao i dobro delo
valja da se pomui,
zaslueno e neko, ako istraje u tome,
i priznanje da ti urui.

Okosnica tvoga odgovornog ponaanja,

podstrekivana od malena,
neka bude na vreme dizajnirana
tako da i muko i ensko,
bez razlike, obara s nogu,
samo ti takav savet,
iz perspektive odraslog,
za budunost dati mogu.
Marko uri

DJEAK SA KOSIM OIMA

Moj djeak ima kose oi

Koje svijet iskrivljeni
Ispravljaju
Mome djeaku sve je nekako ravnije
Prepreke su njemu
Tek malene sitnice za ivot nebitne
Djeak ih ovaj obilazi i preskae
Lakoom koja nadahnjuje
Leptire i cvjetove

Moj djeak ima osmijeh

Zagonetan
Poput osmijeha junaka
Sa slika starih majstora

I kada plae
Svijet iskrivljeni
Ispravlja lakoom svojih suza

Taj djeak
ini uda svaki dan
Moj djeak
Boji ga se tama
Taj djeak svjetla
to svima
Kae Mama
Nada Rankovi

MRAV

U travi se mravi eta

Ma ne jedan-cela eta.
A u travi Mika sedi
I u mrave udno gledi.

Vidi mama, buba ide

Noge joj se i ne vide.
Zato tako brzo jure
Da l' u kolu moda ure?

Svata pita mala Mika,

Ba je lepa mravlja slika.
Mama ne zna ta da kae
ve se s malom Mikom slae.
Nada Rankovi

MILICA I MEDA

Milica i Meda,
Dva bia su mi draga,
I njihovu privrenost
Spazila je Nada.

Prvim svojim koracima

Krenula je Medi,
im ga je ugledala
Kraj ograde da sedi.

Svoje male ruice

Prua puna sree,
On ih samo lie
Ugristi je nee.

Na sve druge prolaznike

Meda uvek laje,
A malenoj Milici
Svu panju daje.

S druge strane ograde

Meda na nju eka,
A Milica proverava
Da l' mu njuka meka.

Kraj ograde oni se

Vrlo esto maze,
I sa puno ljubavi
Jedno drugo paze.
Nada Rankovi

PAMETNA GLAVICA

Svom prvencu sinu

Saoptava tata:
Donee ti roda
sestru ili brata.

Kakva crna roda

To istina nije!
Mama e roditi bebu
iz jajne elije.

Tata samo razvue

osmeh na svom licu.
Sa divljenjem posmatra
Tu pametnu glavicu.
Hajro Iki

PISMO UITELJU

Zagrli, uo, svoje prvake,

ne daj da se plae i stide,
njeno otkljuaj njihovu duu,
i u snu da te veselog vide!

Neka ti sunce na licu sija,

sklanjaj sa ela munje i kie,
u dui prvaka nek' radost klija,
da se u koli slobodno die!

Zalivaj dobrotom djeiju duu,

igraj se s njima ak i murke,
da im izraste znanje i srea,
kao poslije kie peurke!

Ne mjeri strogo djeija slova,

nek' ti je aka greka i draga,
ispuni kolu radou do krova,
strogost i ljutnja nek' idu dovraga!

Ponudi porciju igre i sporta,

jer taj zanat svi dobro znaju,
neka je kola slatka k'o torta
a aci sretni k'o u zagrljaju.

Donesi djeci najljepi cvijet,

stvaraj u koli veselu bajku,
da knjigu zavoli djeiji svijet,
kao to voli svoju majku.
Hajro Iki

MAAK SE VRATIO IZ HAJDUKA

U starom mlinu ika Trie,

veselu bajku toak pjeva,
strah od gladi branom se brie,
a lijenom maku sviraju crijeva.

Debelog maka spopali jadi,

svoj poso vie nee da radi,
pa poe zvati: - uj me, Tria,
ulovi meni jednog mia!

Deda od uda stao, ne die:

- Zar starac maku da lovi mie?
Mie da lovim, to me je sram,
maoru lijeni, lovi ih sam!

Maak je smislio elju jo jau:

- Starino sijeda, peci pogau!
Hou da spavam i da murim,
mrzi me mnogo mie da jurim!

Dok toak bruji i ito melje,

deda ne slua makove elje,
ve se otro od maka brani,
nee ljenjivca vjeno da hrani.

Uvrijeen maak Triinim slovom,

uzvrati otro iz prve ruke:
- Neemo, Trio, pod istim krovom,
odoh ja pravo u hajduke!

U toku hajduke blic-operacije,

naletje maak na zubate horde,
opeen vatrom psee racije,
u bjekstvu obori atletske rekorde!

Maak bjegunac, sa duom u nosu,

carstvo bi dao za leteu spravu.
Tu skupu mudrost Trii prosu:
- Za dlaku, Trio, izgubih glavu!
Za mnom su nou grmjele puke,
pred nosom reale zubate njuke,
ko doktor snimih psee zube,
pa mi se poroci briu i gube!

Ba su bez veze hajduke teze,

neu psima da budem meze!
Kunem se, Trio, to nisu fraze,
briem iz glave hajduke staze!

Zauvijek naputam hajduku brau,

srediu mie ko u crtau!
Pristajem da mi se dua snimi!
Pobogu, Trio, pod krov me primi!
Hajro Iki

MANEKENKA IZ DJEIJEG VRTIA

(unuci Rialdi airovi)

Ako trai u gradu cvjetie,

odmah obii djeije vrtie!
Tu djeaci imaju dara
da odglume i ponosnog cara!
A djevojice stiu iz sjenke
i vjeto glume manekenke!

Radosni dani lete u nizu -

ve je Rini roendan blizu.
Stiu joj pokloni sa svih strana
povodom petog roendana!

Njeni obrazi esto se drue

sa laticama crvene rue!
uborom svima pria Moraa -
k'o manekenka Rina koraa!

Rina obukla nove pantalone -

izgore soba od boje roze!
Matom montira modne salone
pa izvodi manekenske poze!
Hajro Iki

BOLESNE CIPELE

Nose djecu u snove

njihove cipele nove -
iz njih bajka izvire!
A moje cipele stare,
ponos mi oamare -
iz njih mi prsti vire!

esto bjeim iz kole,

tamo me cipele bole
i desna i lijeva!
Pjevaju djeca hladna:
- Cipela ti je gladna,
krokodilski zijeva!

Kad vidim djeije kolone,

preklinjem avione:
- Grmite po bontonu!
Nek panja ka nebu ide,
samo da djeca ne vide
moju cipelu bonu!

Jure me i kamere
da mi boljku izmjere -
i filmom da me truju!
Na mojoj cipeli rana
zijeva sa ekrana -
Boe, iskljui struju!

U snu me pogledi satru,

bjeau i kroz vatru -
da ne gorim od stida!
Makar me nosila taka
daleko od vrnjaka -
iza Kineskog zida!
Selvija Ferizovi

AJLANOVA USPAVANKA

- Put je dug, mai, sine.

Vidi, mesec pozdravlja hrabrog mornara.

Ali, mama, ja se bojim?

- Zatvori oi,
seti se svoje barke od papira,
Eno je... stie.

Mama, hladno je!

- Nije sine, to te vetri golica.

Mama, vetri se udno obukao, plai me.

- Ma to je samo vetri u plavom vodenom kostimu.
Ne plai. U Koralovu suzice rue kue od ananasa.

Mama, smeurili mi se prstii!

- To mali arobnjaci grickaju tvoje jabuice.

Mama, mislim da sam progutao vetria?!

- To se vetri sapleo o tvoje zubie.
Zatvori oi, spavaj...
Zamisli svog prijatelja od peska,
kako zrno po zrno... ma nije vano,
samo spavaj...

Vidi, mama, luna park?!

- To dobrim vilama sijaju oi, sine
Skini cipelice, eka te pamuni oblak.

Mama, naljutio se!

Mama, oteraj ga!
Mama, mamice!!!

Dok mama guta huk poludelog mora,

u talas urezan oblik malih obraza,
smeurani prstii hvataju se za nita,
rukama pokuava zagrliti vetria,
vetri ga spusti u pamuni oblak,
parkiran na peanoj obali Sredozemnog mora...
i zajedno nastavljaju putovanje.
 - Ti leti!
Vidi, mama, ja letim!


,
.
,
.

, ,
.
,
.

,
-
.


,
, ,

.

.
,
.

,

.

:
!


,

.

,
, ,
, ,
, .

,

.

, ,

.


.
,
.

, ,


.

, , .

.

.

.

.
.
,
.

,

.

.
' ,
, .
Matija R. Drljaa

MALI SNOVI

Razigrano k'o leptir nad cvetom,

nasmejano i sreno, igralo se dete,
umorno od igre, usnulo pod dekom,
odlui da poseti decu sa druge planete.

Sretoe se na oblaku pokraj duge,

izgrlie radosno i zaigrae od sree,
no pred svitanje zaplakae od tuge,
kad ue roditelje svoje da ih bude.

Razdragano i tiho, majka ga budi,

a ono sreno i pomalo tuno je gleda,
pa umilo upita, naslonjeno joj na grudi,
zato mu jo malo spavati ne da.

Milo moje, sad e polako u kolu poi,

pa kad se domu svome natrag vrati,
ekae te tvoji mali snovi i ove noi,
a to je roditelj, jedog e dana da shvati.
Suzana iki

KRALJ LAV

Kralj lav je odluan

radit danas itav dan.

Puno posla lava eka

tu za sada nema lijeka.

Peat dati nosorogu

da popravi vrh na rogu.

Pa zabranu jednoj maci

da ne grebe ruku braci.

I majmunu dozvolu
da popije jednu kolu.

Onda nalog dabrovima

da naprave brane svima.

irafa treba punomo

da bi mogla kui do'.

I jo mnogo toga ima

udovoljit treba svima.

Kralj ne moe biti svako,

eto to je uvijek tako.
Suzana iki

PAE

Jutros vidjeh preko puta

malo pae kako luta.

Klupko uto skae, gae,

trai mamu, glasno plae.

iri krila, al' ne leti,

jo je malo da se sjeti.

Izgubilo mamu svoju,

djeca nisu sva na broju.

Iz daljine mama gae,

trai svoje uto pae.

Nestano je pae ovo,

sad e ono uti slovo.

Sluati se mora mama,

ne pravi se od tog drama.
Suzana iki

PUTOVANJA

Putovati uopte nije teko,

treba samo globus zavrtiti vjeto.

U svaku zemlju brzo e doi,

pustinju, more, lako e proi.

Karta ti ne treba ve mata samo,

gdje god poeli, odmah si tamo.

Kod indijanaca, pingvina, u lijepoj oazi,

od stranih pirata dobro se pazi.

Posjeti kengure i koale male,

sve tvoje posjete u minut bi stale.

Kad vremena ima, matu ukljui,

nita ti ne treba, to ba dobro zvui.
Suzana iki

ZIMA

Zima je bijela k'o laga zdjela.

Smrzne trepavice i tipa ti lice.

Nos ti zacrveni, ruka odrveni,

pa onda kie i nos brie.

Gleda u nebo, pahulje bijele,

ve su na ulice i krovove sjele.

Snjeka napravi, mrkvu mu stavi,

nek ima al i lonac na glavi.

Za djecu snijeg je blago vrijedno,

i kad ga nema nije im svejedno.


, ,
.

.
?
,




.


, ,

,
.
, ,
,




,



.


,


.

,
.
 Goran Pilipovi

LENINA PJESMA
(unuici)

Ljubavlju
Bojim provienjem
Svjetlou sedamnaestog februarskog dana
Ruke nae pole slavoluku duge
I dlanovi topli u gnijezdo se svili
Sad u njemu stanuje goludravi pti

Zvoniima visibaba u mirisu ljubiica

Navijestila proljee, obojila dan
Dlanovi nam mirisali

I pupi da otpadne
Pa, iroko povijanje - Pampersi 1, 2, 3, ...
Prvi zubii - dvije jedinice dole
Ruice nam u zagrljaj prua
Osmijehom nas miluje
Prvi poljubac - gnjurenje nosia u Mamine i Tatine obraze

I znak - Mamin gornji kapak, Tatin donji, a u oku zvjezdica!

Koraii, koraii, svijet sve vei i vei

Crtani, slikovnice, koraci, koraci ...
kola, pa prvi lak na noktima
I, ljubavi prve - zagrli svijet, da zagrli Tebe!
Uitelji potovani - spremili te za veliki svijet

Brodovi, avioni, zvijezde...

Negdje daleko, ko zna gdje i ko zna kad

Iza nekih mora, u sutonu nekom
Da se ogleda, podignue glavu, otvorie oko -
Mamin gornji, Tatin donji kapak
I vidjee zvijezdu - bljeskom svojim jedno gnijezdo obasjala
A u njemu stanuje goludravi pti, vijesnik novog proljea
Dok um toplog vjetra s juga u granama trne

Ne daj suzi da potee!

Ka nebu pogledaj, isprui ruke, gnijezdo takni!

Osjetie - nisi sama, ima neko, eto tu je, u tebi
 Zauvijek samo Tvoj.
( PS: ... i lijepo je da kroz svoj ivot pronosi toplinu,
duh i dobrotu svojih roditelja!)
Vildana Alajbegovi

MAAK UKO I MII MIA

Jednog dana, jedne srijede

gledam uu kako prede.
Malo gleda, malo kunja,
a mi mu se sa strane unja.
Bilo je to prije podne,
mi se sili bez potrebe.
Poeo je da se bori
da to veu buku stvori.
Bliilo se rano vee,
a maak mu prijetnju ree.
Jedna apa sve utia,
pobjee tad hrabri Mia.

Drugog dana, poslije srijede

stari maak gleda s grede.
Sad se i on pravi vaan,
Sue brke, sav je snaan.
Mii Mia iz rupe viri,
I ne moe da se smiri.
Dosta mu je dnevne trke,
Treba maku upat brke.

I tako, igra ide svakog dana,

vrebaju se dva jarana,
Maak uko i Mii Mia,
Sve dok ne padne prva kia!
 .

' .

,

.

.

,

.
,

.

,
,
.
,
.
,
.

, - ,
,
,

,

.

, ,
, ,

.
,
.
:
, !
,
,

,
.
, ,


.


.


, !

,

,

,

,

,

;

,

,
,
,

,

,

;

,

,
,
,

,

,



,

,

,

,

- ,

!
uro Marii

MALA DARA

Kad sam bio djeak mali,

u vremena divna, stara,
esto smo se sastajali
ja i Dara iz Drvara.

Svako jutro, svakog dana,

im zabijeli zora rana,
zauo bih tiho zvonce:
ide Dara, goni ovce.

Prema gaju kad se krene,

blizu hrasta, kod ljeskara,
viao sam kike njene:
ekala je mene Dara.

Jo i danas, esto puta,

moje srce uda stvara
u misli mi kad doluta
mala Dara iz Drvara.
uro Marii

PAI PRVAI

Ui patka svog paia

prvih par koraia.

Naprijed, nazad, korak pun,

sad na guzu, sad na kljun!

Sad na lijevo, sad na desno,

put je irok, al' je tijesno.

Nakon malih avantura

do rijeke se dotetura,

pa zapliva preporoen
malian za vodu roen!
uro Marii

ZIMSKI PROBLEMI

Snijeg pada po drveu

Ne razmilja: hou neu!

Bijeli jorgan polja skriva,

Ispod njega trava sniva!

Put pao u nevidicu,

Sanja kola i ralicu.

Bez srca si snijee, snijee!

Gdje li sada zvijeri lee?

Gdje su mravi, gdje su ptice

Skrivene od smrzavice?
uro Marii

VAAR U STANU

Kad nema mame i tate

osobe aave nepoznate
nepozvane u kuu banu
i nered naprave u naem stanu.

Kad kod kue nema tate i mame

po stanu k'o ptice lete pidame,
padnu po podu oko stolova
k'o da su im krila od olova.

Padnu po podu, mirne, arene,

sa svoga mjesta nijedna da krene,
nijedna ruka da ih digne
sve dok majka sa posla ne stigne.

Cipele, stolice, knjige po podu!

Stan izgleda kao tuna luka
kroz koju je proao u pohodu
Alibaba sa sto hajduka!
Grozdana Crepajac

SIMO I PAE

Hoe majka Simu da okupa,

on se brka, vriti, po koritu lupa,
malo pae pliva i krivine hvata,
ljuti mu se Simo, ljuti se i tata:
Pazi malo sine, barutinu pravi
bojim se da e pae da udavi.


Ka


K

Kao
Kao
M

Kao

Kao
Kao
a

Ka

!
, .
, . Ko
... ... . . ...
. ,
, j .
,
.
!
Ka ( ),
. A ,
, .
 !
, . T je
, o .


Kao
Kao


Kao



Kao
Kao

Kao

Kao



Kao

!
!
... Ka .
. .
. , !
!
, . .
, . ,
. . ,
... , .
. , .
 ... , , .
, .
!
. .
, .


, ,
?

,
,

, .

, ,
?
,
,
,
,
, .

, ,
?
,

.
, ,
.

,
,
.
,
,
.
,
,
.
Emir Bajrovi

ILIM MOJE NANE

Dugo gledam i divim se

Kako cijeli svijet stane
Na ilimu moje nane

A opet kad gleda

Nigdje nema slike
Na ilimu moje bike

Vidim nekad jelene

Runo tkane
Na ilimu moje nane

Nekad vidim golubove

Nekad samo vrane
Na ilimu moje nane

Nema ih kad pravo gleda

Mora gledati sa strane
Runo tkani ilim moje nane

Nekad vidim borove

Nekad i jablane
Na ilimu moje nane

Cijeli svijet tamo

Kako ta te pa'ne
Na ilimu moje nane


, , :
,
!

,
, ,
.
,
' .

'
, ,
,
' ,
.

'
,
' , '
.

, ,
,
, , ,
.


,
,

.

,
,
, , .

,
, ,
.

, ' .
.
,
.
efik Daupovi Fiko

TO I JA HOU

Svitac izlazi nou

mama, to i ja hou.

Pod prozorom
jorgovan mirie nou
mama to i ja hou.

Vjetar se igra
brezama nou
mama, to i ja hou.

Na tamnome nebu
zvijezda treperi nou
mama, to i ja hou.


?
?
,
?

,
,

,

.
,
,
.
.

' ...

.


.

,

.

,
.....


,
,
,
.

,
.
,
, .

, ;
.


, ,
.
, ,
.

, ,
.
, ,
.

,
.
,
.

,
,

.


,
?

?
,
?
,
?
,
?

?
?
?
?


,
, .
.

,

.

, ,

.
,
.
,
.

, .

,
!

,
,
.

, ,
?


,
,
.

,
,
,
?

,
,
, ,
.

,

.
, ?


,
?
, ,
.

.
!

,

.

, , ,
.

.

.
Avdulah Ramilovi

DETE

Detetu treba
ljubavi i hleba,
igre i pesama
i otac i mama.

To ga ini venim
i zdravim i srenim,
zato sa njim budite
im se probudite.

Pravite mu drutvo,
to je ono suto,
i sve tako uvek
dok postane ovek.

A kad dete ovek bude

tad e ono volet ljude,
zahvalno e vama biti
i svima se oduiti.
Avdulah Ramilovi

POETAK KOLE

Prolazi leto,
jesen je na pragu,
septembar otvara
deci kolu dragu.

Srean poetak
i cela kolska godina,
nek vam je uspeno
sve to kola ima.

Rastite sa kolom
i sa znanjem,
tim posle zdravlja
najveim imanjem.

Negujte prijateljstvo,
ljubav i drugarstvo,
to je jo jedno
veliko bogatstvo.

I budite oprezni
na ulici i putu,
potujte propise
jer su za vas tu.
Avdulah Ramilovi

MEDOVA LJUBAV

Zagleda se mladi Meda

u prvu Mecu to ugleda,
pa mu drai njeni znaci
nego to su Sunca zraci.

I slatka mu njena njuka

isto kao med i kruka,
jo miliji njen izgled
vie nego celi svet.

I ona mu srce dala

pa je ljubav procvetala,
od livade sve do ume
samo o tom pele zuje.

Voli Medo svoju Mecu,

brunda Suncu i Mesecu,
ljubav ga je osvolila,
s njim je srena i planina.
 .

, , ...
,
!

,


, !

, ;
!
' ;
' !

;
;
,
!

;
!
!
!
 .

, ,
, ,
:
?

,
, ,
,
, , ?

,
, , ;
,
.

;
,
,
.

, ,
,
,
, : !
 Svetlana Mati

DEJA SREA

Mala Juca kao kuca,

skae, peva, puno sneva.
Igra se u svojoj bati
i ivi u bujnoj mati.

Mala Juca nee sama

da se igra sa lutkama.
Zove Cecu, drutvo trai,
da proeta s njom po plai.

A na moru, k na dvoru.
Sve se blista, voda ista.
Sunce sija, njima prija.
Deja srea, nikad vea.
Kristina Jankovi

NAE TENE

Jednog dana dolo je u dvorite nae,

tene jedno belo, umiljato k mae,
Pametno nas gleda i repom nam mae,
Halapljivo guta i po vazdan skae.

Stalno neto njuka, proviri iz trave

Pa u trku jurne da rastera make.
Eh, to ste visoko, to ste na krov stale?
Gleda ih k male, izgubljene take.

Decu mnogo voli, da se igra s njima,

Poleuke legne, da se mazi trai
Valja se u blatu, to je ba milina,
I papue nosi, tamo im je mesto,
Na kraj bate, me` kokoke rasne.

Kome je po volji, nek proeta esto,

Pronaao cvee, u saksiji to drema,
Prokopao zemlju, neko blago ima.
Oplevio vrt, od poetka do kraja,
E takve vrednice, nigde vala nema.

Zima kad je dola, i pahulje bele,

udio se on kako s neba lete,
Liznu a sneg hladan, upadaju ape,
Vetar ga kovitla, kao da ga mete.

Poraslo je tene, odmakla je zima,

A on srean laje na kerove druge,
Voli nas sve redom, dok nam odmahiva
I radostan tri da odanost iskae.
Lidija Leskur

IDEMO SE IGRATI

Nije igra samo djeja igra

Ona se dogaa izmeu
Pomijeanih generacija

Djeca se igraju s djedovima,

Bakama, a roditelji su
Njihova spona

Idemo se igrati svi,

Djeca, mladi, stari,
Pa neka se tko je tko
Ne zna
I neka bude igre, pjesme,
Plesa

Budimo kolo, vlaki, most,

Pokaimo ozarenost
to zajedno smo svi
Jedni drugima potrebni
Lidija Leskur

BOINO DRVCE

Jedna jela mala

Plakati je stala
Zato ste me brali
Kontejneru dali

Krasna sam vam bila

K'o nebeska vila
Dok je Boi bio
Tko me nije htio

A kad prolo sve je

Ljubav vaa gdje je
Nitko me ne treba
Plaem ispod neba

Moj ivot je kratak

Iako je sladak
Nemojte me brati
Kontejneru dati
Slobodan M. Stefanovi

UNUK NECA

Ja sam dedin unuk Neca,

bri sam od pravog zeca.
U parku sam pravi dasa
deda tvrdi, da sam klasa.

Jo uvek sam deak mali

ja u biti momak pravi.
Baka mi je dobra vila
oko mene sva se svila.

Nemanja je moje ime

ponosi se otac s time.
Paljivo me majka nosi
i ljubi me tad po kosi.

Noice su moje male

u arapu jednu stale.
Plaem glasno, kao beba
to se uje ak do neba.

Ne budim se nikad nou

uvek traim ta ja hou.
Neu cuclu, hou mleka
uspavae mene deka.
Slobodan M. Stefanovi

MOJA BEKA, STAA

Zato to sam seka,

mene voli Deka
i zove me: Beka.
Kupio je meni medu
zato volim svoga dedu.

Jo sam uvek mala,

u kolica, ja sam stala.
Ime mi je pravo, Staa
a kad me voze do Taa
kau: Najlepa je unuka vaa.

Sve mi boje lepo stoje

kao da meni haljinice kroje
u kolica kad me stave
okice se vide plave
nema lepih, sve do Save.

Deka brine uvek vie,

ako spavam, kae: Tie!
Ja sam mnogo lepa seka
zovite me i vi, Beka
ja sam dete novog veka.
Zorana Petrievi

PORUKA

Ostavljena u rukama ivota

Gdje prsti znaju da golicaju i bodu
Gdje dlanovi ponekad prue mulj,
a ponekad vodu

Ostavljena, bez oca i mati

Traim svoju sreu
Da kroz ivot me prati

Zato ja govorim glasno

Snanija od uragana i najveih okeana
Neka moj glas, vjetrom noen
Stigne do srca svih roditelja svijeta
Jer bez djeteta se ne okree planeta

Ostavljena u rukama ivota

Gdje prsti znaju da golicaju i bodu
Gdje dlanovi ponekad prue mulj,
a ponekad vodu


'

...
...
'
...

' , ,
,
,
...

... ...
... , !

' !

...
,
' ...

!
,
!

? , !

' !

' ,
,
,
...

, ,
,

...
 ' ...
? , !...

' !


,
.
:
, ?
,
` .

.

,
, .

.

.

.
,
.
Milica Spini

ZAVOENJE REDA

Vladar nad vladarima

i od svih kraljeva
najvei kralj,
ne onaj to od dosade
skae u dalj,
ve kralj to vlada
kao do sada
to ih je vladalo mnogo
naredi strogo:
U celom mome kraljevstvu,
ak i dalje ako moe,
sauvaj Boe
ako se ko drzne
da okrzne
makar i mrava dok spava!
Bie prognan iz kraljevstva moga
da njegova noga
ni koraka vie po naoj travi ne napravi!
Ne samo travu,
ni kamen nee da nagazi,
ni pesak da spazi,
pa ni drvo, ni bun
niti ptiiji kljun!
Uopte,
hou rei:
u mojoj zemlji nee moi
ni u jedan krevet lei
niti sedeti kraj pei.
Nee nita jest,
ni pit!
Bie prognan i kvit!
Ja hou mir u kraljevstvu mom!
Jer, kakav je dom
gde ini ko ta hoe!
Gde se od zloe neke grupe
moraju slati na ulicu trupe
Da ovek ima mir!?
Tooo, ne dozvoljavam ja!!

Da!
Kod ovog kralja
bilo je sve kako valja.
Na njegovom dvoru
bilo je sve u koloru
i svako je znao za foru:
Da moe da plovi po moru,
da se penje do svakog planinskog vrha
ma kakva bila tome svrha,
da radi,
da sadi,
da peca,
samo ne sme nikoga da trca!
Milica Spini

DECA I PTICE

Tata vrabac i mama vrabica

su prvi od svih drugih ptica
jednoga dana ozbiljno seli
i dok su jeli, odluku doneli.

Mi i nae troje dece

ostaemo ovde i kad nestane cvee
i kada sve druge ptice:
ljuke, rode i lastavice
na jug polete sa svih strana,
pobegnu od hladnih zimskih dana.

Ja sam kae mama vrabica,

videli da deca ne mogu bez ptica.
Bie im zima strano duga
Dok se vratimo s juga.

Mi ve imamo svoga deaka,

kau tri mala vrapca aka.
Viktor e nam sigurno hrane dati
i mi neemo gladovati.

Mama e sigurno i tata njegovi

brinuti da ivimo kao begovi,
javi se tata vrabac s krova,
da bude vra odluka ova.

Sve ovo ue i druge ptice

eljugari, slavuji i prepelice,
vrane i svrake i tetrebovi,
eve i zebe i golubovi.

Za tili tren nasta pometnja

jer let na jug nije obina etnja.
Ptice ne lete da bi uivale
i na arkom suncu slatke snove snivale.

U monom letu preko svih brana,

planina, mora i okeana,
preko svega to se moe i ne moe da nabroji,
jedna velika poruka stoji:

Volite slobodu kao i mi ptice,

gradite sebi letilice!
Ako vi ljudi krila nemate
na drugi nain na put se spremajte!
Sve je mogue na ovome svetu,
kao i nama u naem letu!

Zadatak je sloen, ne smemo greiti!

Mi ga sigurno moemo reiti,
rekoe slono prisutne ptice.
Reiemo ga pre zimske vejavice!

Mislile, mislile i pametno smislile.

im leto proe i jesen stie,

poee kie i vetar se die,
na put se spremi pola ptica
a ostade druga polovica.

Jedna odlete preko svih brana

planina, mora i okeana,
a druga ostade kao sneg beli
da decu voli i veseli.

I tako se podelie ptice na :

s t a n a r i c e i s e l i c e.
Branislav Boov ininovi

DJEJI VOZ

Kupio bih jedan voz,

da ga vozim, vozim skroz
polagano da se kree,
pun radosti, prepun sree.

A u njemu djeca mala,

to bi svaka staza znala,
vozei se sve do mora,
kraj livada uma, gora.

Pjevali bi kao hor,

mirisali Jelu, Bor,
priali bi prie djeci,
prelazili most na rijeci.

Uili bi ta su ume,
i pjevali ko ta ume,
o Javoru, starom Hrastu,
vozei se dok porastu.
Branislav Boov ininovi

MAAK UKO

Ima jedan maak ut,

kad naiem pree put,
pri bih mu, al se ne da,
pokraj kante, uti, gleda.

Ja ga zovem udan soj,

doi meni, uo moj,
to si takav i jo sm,
imam neto da ti dam.

Ne vjeruje u taj mah,

valjda ima neki strah,
ili moda neku manu,
doi maak imam hranu.

I na kraju rijei on,

zamjauka die ton,
dobio je obrok svoj,
sad je uan maak moj.
Branislav Boov ininovi

KOLSKA LJUBAV

Iz kole se vraa Pera,

a napolju sunce pri,
pored njega ide Vera,
za prsti ga njeno dri.

Zaljubljen je u nju gleda,

rumeni se on u licu,
ne puta je nikom ne d
svoju malu devojicu.

To je ljubav kolskih dana,

mladalaka manje boli,
moda Vera jednog dana,
kae Peri da ga voli.

U koli se i zaljubi,
pa to valjda nisu gresi,
tu se stie nekad gubi,
aka ljubav kad se desi.

Volite se deco draga,

nek ljubavni plamen plamti,
od nje nema veeg blaga,
i ta kolska nek se pamti.
Branislav Boov ininovi

ZEMLJA UDA

Ima jedna zemlja uda

svijet za djecu iz tog raja,
u njoj ima dvorskih luda,
tamo ivi patak Paja.

Sluali smo razne bajke,

pisane su sve za djecu,
itale ih bake, majke,
i pjesmu o plavom zecu.

itala je meni baka

drala je moju ruku,
strah me bjee gustog mraka,
i prie o stranom vuku.

I dok baka pria priu,

spavao sam tihim snom,
svako vee nove niu,
da unuku ita svom.


,
.
,
.
,
, .
,
,
,
.
,
, ,
.
a , ,
,
,
, -.


,
.
,
, !
, ,
.
, ,
, .
,
.
, ,
,
,
...
,
, .
,
,
( )
,
.
,
.
,
,
,
?


,
,
.
?

,
,

.

,


, .

,


.

,


-- .


,
,
,
.
,
,

, .
,

,
, .
,
,
,
.

,
.
?


,
;
,
.

,
,
,
.

,
.

.
!
 Svetlana Radojevi

MOJ ANEO

Moj aneo mali

ras'o je na travi.
Kia ga zalivala,
rosa ga umivala
Sunce mu je osmeh dalo,
a ptiice glas.
Moj aneo mali, ima divan stas.
Svaka majka svoje dete voli,
za njega se svim silama bori.
Zato tebi majka sve ovo govori.
Predrag Milovanovi

ANA SE LJUTI

Kada se Ana ljuti

na grad usnuli
ulice ko ui nauli
da spozna ta Ana sluti.

Mene od sebe goni

u hladni sobni kut
i vetrom gromkim zvoni:
Briga me da l si ljut!

Kada je Ana ljuta

sve oko mene staje.
I lajava usta graje:
ta ti je? Kai, ta je?

A Ana sedi snena,

ita svoj roman i uti...
Pitam slegnutih ramena:
ta ovog trena sluti?


,

.

,

.

,

.

,

.


,

.

,

.

,
'
.

,

.


.

:
.

.
,
.
,
.

,
.
,
,
.

...
,
.

' .


.
,
,
,
.
,

.

.

.

.

.


,
,
,
.

.
,
.

,
,
.
,
,
,
, .

,

.


.

,

.
,
,

.


,

.

' :
,
,
,
.

'
,


.

,

,


.


,
,
,
,
,

,
,
,
,
,



,

.


a
:

.

,
,
:

,

.

,
,
."
Zorica Mladenovi Zoja

LOLA

Fina je to curica,
mamina devojica.
Plava kosica,
puna loknica.
Vesele okice,
te malene curice,
neumorno etaju,
sve oko sebe gledaju.
Pa te male ruice
I nemirne nogice.
Sve bi Lola videla,
do zvezda se popela.
Nestaica malena,
radost mi je donela.
Pa, nek srui ona sve,
ne mogu joj rei ne.
Kad je tako umiljata,
na osmeh me hvata,
zatreperi okicama,
zamlatara loknicama.
Ne mogu joj odoleti.
Slatko moje lue.
Kada ona zagugue,
u zagrljaj mi poleti,
moram je voleti.
Zorica Mladenovi Zoja

BABA ROGA

Ako sam ponekad stroga,

to nije zato,
to sam baba Roga.
Moda i jesam neka rogata,
na primer zverka bogata.
Al baba sigurno nisam.
Ja sam tako lepa i mlada.
Ponekad sam vetica
a ponekad vila.
Sve zavisi od toga,
kakvog sam raspoloenja bila.
Al' nisam baba Roga,
ivota mi moga!
Ako sam neto ila
i neko me tada dira,
to jest, ne da mi mira.
Naljutim se ko ris.

Tada, dobro nee proi

ni najlepa mis.
Vritim,
reim,
ma, sva se najeim.
Postajem opasna kao lav,
ne prolazi ni kriv,
ni prav.
Nek hvata krivinu ko moe,
Inae.
Moe svata da se desi.
Sauvaj, Boe
od mene takve,
sve svetske nevaljalke.
Jer ako ih ja tako ljuta,
dohvatim,
mogu u besu
I ike da im skratim.
okoladu da uskratim.
Svata mogu da im radim,
Samo da hou.
A nema razloga
da neu.
I nema posle,
pojede keu,
i ava-ava nisam krava.
I ta ti ja znam
ta jo.
Kada se ja naljutim,
sve pada u ko.
Nema dobar-lo.
On je, nisam ja.
I ostali izgovori.
Opasna sam ja,
samo nek se zna.
Al nisam baba Roga
ivota mi moga.
Zorica Mladenovi Zoja

MACA

Mace vole skoro svi.

Pa eto i mi.
Imamo mace maze
i one prave kamikaze.
Bilo tigraste, crne il' bele
ivot nam vesele.
Kada si tuan ili sam
maca ti ulepa dan.
Zna ona da bude prgava,
Strano tvrdoglava.
Al takvi smo ljudi svi
Nemojmo se lagati.
Mace moramo voleti
Inae, u se naljutiti.
Zorica Mladenovi Zoja

GLISTA

Kada kia pada

Glista ima svuda,
tada.
Lola ih se plai
Mnogo ih se strai
- Jao, jao mamaaaa...!
Koliko ih ima.
Pojee me one,
ima ih na tone.
Ja joj kaem,
nita je ne laem.
- Gliste su male.
nisu neke ale.
Jeste da ih svuda ima,
Al' pojesti te nee.
Eto tvoje sree.
Ne brini, mila.
Ne moe da te proguta
I da je vea trista puta.
Ne da te majka tvoja,
Najdraa moja!
Mirjana Magura

DEJA SREA

Kao dete sam volela senku lipe,

ukanje lia u vihoru,
gde sam jela hrskavu koricu hleba.
Volela sam dinove u svetu bajke,
visoko hvaljenog princa,
areno cvee na zelenoj livadi
i da mislima putujem u daljinu
pod usamljenim fenjerom,
sa mesecom i zvezdama u rancu.
Volela sam toplu kiu i sneg,
ples vila pod vrbama,
a nikada nisam nala detelinu sa etiri lista.
Volela sam bezbrino buenje,
pod suncem ranoga jutra
i taj bezbedni oseaj roditeljskog doma.
Svakim danom mi je davalo podrku,
taj veseli osmeh koji odjekuje,
iako sam nekoliko godina starija.
Jo uvek volim jastuk od damasta,
na kome sanjam bez urbe,
iako je nekada teret teak.
Nekada se umorno naslonim,
u stihu teim za ljubav,
gde kujem gvozdene planove.
Danas opisujem ono to mi se svia,
mojim oima i iroki svet,
koje Sunce svaki dan razvedri,
takoe planine, jezera i reke
i neke poljupce vrele,
sve dok me noge nose.
Zadrala sam isto srce deteta,
jer sve pesme iz due su moje,
kao neno cvee raspri mermer i kamen,
ubrane, nezaboravljene,
danas u knjizi bez mirisa,
krasie jednoga dana moj grob,
ali jo leti nasmejani zmaj visoko u vazduhu.
Moram li jednoga dana da odem,
povratka nema,
crkvena zvona ludo zvone za mnom,
itaete uspon stihova iz srca,
ono to je nekad bila moja deja srea
i to pesnika koji stari privlai i oduevljava.
 Slaana Benkus

NOVI DAN

tiktak, tiktak
u sobi nikog nema samo crni mrak

dindon, dindon,
u daljini uje se crkveni zvon

cijuciju, cijuciju
mievi se u mraku kriju

tikatak, dindon, cijuciju

pjesmu ja pjevam iju

pjevam o satu, zvonu i miu

pjevam pjesmu sve tiu i tiu

u mraku u sobi jedva se uje

disanje nekog to, eto, tu je
pokuava zaspati al' budi ga sat
i eto, od jutra, s novim danom vodi rat
 Slaana Benkus

PASJI IVOT

Vau-vau, vau-vau
u dvoritu laje pas.
Koko-daak, koko-daak
od ljute lije koke trae spas.

U dvoritu nasta graja

lija pokupila sva jaja.
Pa sad brka masna i uta
ganja koke, sva je ljuta.

Mijaau, mijaau
lijena maka iz sna se prene.
Skoi brzo sve do koka
ljutu liju da ogrebe.

Ranjena lija bolnog nosa

vraa se u umu bosa.
Nit' je sretna, nit' je sita
ta lukava lija vita.

Ispred psa se maka eta,

obavila velik' pos'o.
A na lancu tunom psu je
pasji ivot samo ost'o.
 Slaana Benkus

U ZOOLOKOM VRTU

Do'o djeak prvi put

U zagrebaki zooloki vrt.
Sav ushien lijevo, desno gleda
Da ga vodi majci ne da.

Tri lijevo, desno hoda

Svoj njeni osmijeh svakom doda.
Mae zebri, risu, lavu
Hrani konja, kozu, kravu.

Ve umoran, al' duha vedra

Priblii se bazenu punom vidra.
No, u nespretnome svome hodu
Spotakne se, a mobitel mu padne u vodu.

Sav skamenjen, tuna lica

Gleda sad bitku malih vidrica.
Majka vidra pobjedu odnese
i njegov mobitel u svoju nastambu ponese.

Majci svojoj ree djeak tuno:

To od vidra ba je runo!
Ma, neka samo uiva u svom desertu,
Ja sam sretan jer bio sam u zoolokom vrtu!
Marin aveli

ALA JE LEP NOVI SVET

Ala je lep
ovaj svet...
Onde TV
ovde NET.
Mogu li deca
generacije ove
volet' i razumet'
stihove ika Jove?
Oni imaju drugaiji,
virtualni svet.
Njima na ekranu
ne mirie cvet.
Ne znaju za njivu.
Ne znaju to je sad.
Ne ee ih sunce,
ne znaju to je hlad.
Ne uju slavuja.
Daleko su od luga.
A imaju samo
virtualnog druga.
Njima je lep
ovaj svet
jer ima TV
i internet.
Marin aveli

ILUZIJE IZ DETINJSTVA

Znam da postoji mesto

gde se ljudi dive svemu.
Jednog se setim esto.
Odrastao sam na njemu.

Znam da postoje ljudi

koji misle dobro svima.
Neka vas to ne udi.
Odrastao sam sa njima.

Znam da postoje vremena

bez briga i problema.
Sad je sve to uspomena.
Detinjstva vie nema.
Marin aveli

ZAKON PRIRODE

Zelene se livade.
Na njima pasu krave.
One vredno rade.
Za nas mleko prave.

Zna li neko
kako krave prave
belo mleko
od zelene trave?

Ako to ne znamo,
imamo li prava
da mleko uzimamo
od dobrih krava?

Pravda je varljiva
na ovoj planeti.
Tu svako uiva
na neijoj teti.
Marin aveli

KLIMA

Zar nikome u svetu

ne odgovara klima?
Zimi se mata o letu.
A leti se sanja zima.

Kada Sunce grije

svi ele kiu.
A kad kia lije
za Suncem uzdiu.

Zimi griju kue

da je kao leti vrue.
Leti obratno rade,
prave led i kue hlade.

Leti treba da je vrue.

Hladno mora biti zimi.
I jedino je mogue
prilagoditi se klimi.
Gordana Mitrovi Drai

BUBAMARA

Bila jedna bubamara,

sva arena kao ara,
kao ara sva arena,
a malena, a malena.
Niti manja, niti vea,
kao srea!
Doletela mi iz cvea.

Jednom mi je na dlan stala,

kao da je s neba pala,
ba ta mala bubamara,
sva arena kao ara,
kao ara sva arena,
a malena, a malena,
niti manja, niti vea,
kao srea!
Doletela mi iz cvea.

Sad po mome dlanu eta,

kao preko belog sveta.
Ba ta mala bubamara,
sva arena kao ara,
kao ara sva arena,
a malena, a malena,
niti manja, niti vea,
kao srea!
Doletela mi iz cvea!
Gordana Mitrovi Drai

NUNA NUKE

Nuna nuke, nuna nuke,

bere medo kruke.
Nuna nuke, nuna nuke,
bere medo kruke,
pa doneo Teici
da ih ona proba,
male lepe kruke
slatke kao med.

Nuna nuke, nuna nuke,

jede Tea kruke.
Nuna nuke, nuna nuke,
jede Tea kruke.
Doneo ih medo
da ih ona proba,
lepe male kruke,
slatke kao med.

Nuna nuke, nuna nuke

niko nema kruke,
lepe male kruke,
slatke kao med.
Samo medo znade
gde se one kriju,
pa doneo Teici
da ih ona proba,
male lepe kruke,
slatke kao med.


,
,

.

,
,
' ,
.

,

,
.

,
,
,
.

,
,
.
 Biserka Gaji

MILINA BAJKA

Sunace zastani malo,

ne rui joj detinji san,
zar ne vidi da je malenu zvezdu,
kao eljicu skrila u dlan,
pusti je neka je ostvari,
pre nego to je jutro,
u zrake tvoje rumene pretvori.
Pusti je sunace neka niti stvara,
bajka je svaki njen san,
aroban, ist i beskrajan,
kao ta zvezdica koju joj skriva dlan.
Zastani sunace jo malo.
zar nije ti drago to tako mirno spava
pusti je neka dosanja bajku u zlatu,
onu koju srdacem pie,
za svog malenog, voljenog batu.

* Mojoj devojici, u mome oku najlepoj zvezdici, Mili



,

, .

.

:
,

.

.

,
, ,

?

,

,
, .


, ,

,
,
.

,
,
, .

,

.

,
, ,
, ?

,

, .

,

.
Milan Bursa

DA NAM BALA STASA

Draga naa Miro postala si baka

Uloga je lepe al nimalo laka
Mora da se trudi i nema ti spasa
Da bi mali Bala mogao da stasa

Ti obrati panju kad unuka uva

Kad ga vodom poji i kada mu kuva
Voda uvek mora prokuvana biti
Da od bakterija malog Balu titi

Poparicu esto treba da mu pravi

U jogurt il mleko malo hleba stavi
Skuvaj argarepu pa je ispasiraj
I svome mezimcu u zdravlje serviraj

Bananu oljuti, viljukom izgnjei

Ona ti je zdrava hranljivou lei
Supicu sa mesom ponekad mu spravi
Pa e da poraste kao eti pravi

A da bi poeo Bala da se kree

To od sebe samo ba nikako nee
Povij malo lea i pomo mu prui
Dobra baka uvek i toj svrsi slui.


.
.

.

...
:
- , !

,
, .
, ,
.
,
.

.
j


,

...

...


...

, ...
...
, .
!
, .
, .
, .
.
, .
', , .
.
.
, .

.
, .
!!!


,
' .
,
.

, ,
?
, ,
?

, ,
!

, .


,

.

,
,
, !

, ,
,
.

,
,
,
.

,
,

.


,
!
, ;
.

,
.
,
.

,
,

.

'
, ,
,
!


,


.

,


.

, ,

.

,
,
,

.

,

,


.


,



,
,
.

,
,
,

' ,
,

.


C ,
C
.

,
.

,
.

,
.

.
Ramiz Nani airovi

UVELIKO JESEN

Zora rudi
dan se budi
ptica pjeva
selo sneva.

Ptica prhnu
zvjezde trnu
pokraj puta
trava uta.

U umici tuan glas

vjeverica trai spas
jesenji joj vrsti sni
u upljini ona spi.

Pune sjete
ptice lete
u letu im vidim tugu
spremaju se na put jugu.

Gledam sve to
ali eto
stie jesen
proe leto.

I zima e
da se sjati
snjeg e pokrit
trave vlati.
Ramiz Nani airovi

SNIJEG

Po poljani trava bila

pa se izgubila
gdje je uma, gdje je berijeg
napadao snijeg.
Snijeg vije, vjetar pue,
pahulje se roje,
sva su djeca na sankama
studi se ne boje.

Na drveu list je bio

pa se izgubio,
sa planine na nj ga trpa
s njim se zakitio.

Pod strehama ptice male

kao da se ale
ne uju se pjesme, rime
strahuju od zime.

Snijeg vije na sve strane

zima stee, pri
po poljani vjetar iba
sve bri i bri
Ramiz Nani airovi

RAZDRAGANO JUTRO

Jutros sa istoka
pojavi se zraak
na mojoj livadi
sinu cvjet maslaak.

Kada prvi odsjaj

najavi nam zrak
sa poljane snene
tad pobjee mrak.

U mojoj baici
pjeva zelen-kada
a pokraj nje gorda
divna bjela rada.

Tu su razni cvjetii
kao zvjezda roj
pa ptice poee
svoj veseli poj.

I oblak se spusti
da vidi to udo
pjesmu, smijeh, kikot
ak i kolo ludo.

Tako cijelog dana

ori se veselje
od miline travki
mirie naselje.
Ramiz Nani airovi

AKE MUKE

Pogledajte...
Tek sriem prva slova
i piem kose tanke,
uspravne, debele
a iz itanke
pojma nemam!

Jedino gledam slike

i pitam amidu, strinu,
il stariju djecu njinu,
ta znai ta ara iz bukvara
to se smjei meni
as poplavi
as pocrveni.

A sunce na nebu
puno zraka
mami me cio dan do mraka.

Pogledajte!
Pertle na patikama
da veem ne umijem,
brojke u matematici ne rezumijem,
da brojim znam
da itam k bajagi
o Boe dragi!

Pogledajte!
Mala sam k mraka,
a htjela bih prije mraka
da odrastem
i da pokaem svima
da i u mojoj knjiici
jedino petica ima.

eljela bih da zavrim kolu

za dan dva
pa kao djeca sva
da otidem na po jednu
limunadu ili sok
al jok!

Ne daju stariji
nego ispoetka
k moja tetka
prvi, drugi, peti pa osmi
Eee koliko to dana treba?
Ja vie nisam beba!
A dani nee stati,
dok moju kolu ne ispratim
a htjela bih da svratim
meu odrasle drugarice
da se vratim.


.
,
.

,
:
'
.


,

.

' ,
' ,

.


,

.

,
,

.

, ,


.


,
.

o .

,
.

.

,
.
,
.

,
.
,
.

.
, ,
.
Nevenka Bonjak-oli

RAZMILJANJA JEDNE MACE

O emu razmilja maca

dok na prozoru lei
i vrapce na drvetu vreba?

O emu razmilja maca

dok ispred kaveza sedi
i papagaje kroz ice gleda?

Brine li da li su gladni
ili im hladnoa smeta,
brine li da li su umorni
i ima li na granama reda?

Ili je to briga mnogo vea

kako pojesti te cvrkutane
kad su daleko sve te grane?
A to bi bila velika srea!
Nevenka Bonjak-oli

KAKO IVI PAPAGAJ BOA

Od zore rane
do prvog mraka
papagaj Boa
vredno radi
semenje kljuca
salatu upka
perje isti
u pojilici se kupa

Skakue sa grane
na granu
pokatkad stoji
na icama kaveza
cvrkut radostan
iz njega izvire
pesma vesela
daleko se uje

Ponekad samo
Boa se rastui
to nema nikog
da mu pomogne
radne zadatke
da mu olaka
pesmu cvrkutavu
da mu ulepa
Kimeta Numanovi

DVANAEST GODINA

Jedva sam ekala da napunim dvanaest godina.

Ako me pitate zato
Rei u vam:
Nikako nisam mogla da saznam
ta se to na ekranu krije kad pie:
Nije za one ispod dvanaest godina.
Otkrila sam
prvoga dana poslije dvanaestog roendana.
Nita posebno,
malo stranijih scena i neki poljubac vie.
Shvatila sam da to uopte i nije moralo da pie.

Sa mojih dvanaest godina

nita se posebno promijenilo nije.
Malo se kasnije na spavanje ide,
poneto se vie krije,
malo se drugaije svari vide,
malo se vie djevojice stide.

Pomalo mi misli bjee

Nekakva se imena u glavi niu,
poneto u grlu stee,
pogledi udni stiu

a smetaju proteze
i ponekad mi se ini
da me niko ne razumije
i da je sve bez veze.

Samo to nosim godinu novu.

Dvanaesta ostavija za sobom

devetu, desetu, jedanaestu,
kao to mama slae
odjeu staru u nekom ormaru,
i kratko, sa smijekom, kae:
Prerasla si sve ovo, moramo kupiti novo.

ta li mi to kroje
budue godine moje?
Da mi je znati
kako e to meni stajati.
Hoe li sve biti moj broj,
model i kroj?

ta e se to na ekranu i oko mene kriti?

Hou li dovoljno velika za sve to biti?
Kimeta Numanovi

FREDI

Ne volim kada me budilnik budi,

kada mi prekida san.
Hou drugaije u novi dan!

Neka me lave mog psa probudi

jer kad Fredi laje znam da me eka
da ponesem komad hljeba i olju mlijeka,
pa tu dobro doe
i jo neka rije topla, mehka

To je sve to njemu treba

da me voli
do neba.

Kada me budilnik budi

vjerujte mi ljudi
uope ne znam ta me eka:
Da li mama sa etkom za kosu,
da li etkica sa pastom za zube,
domai iz hemije,
lekcija iz historije,
imenice i glagoli
Ne znam ta vise boli.

A nigde Fredija da me voli,

prste da mi lie,
na zadnjim nogama, zadihan, da se podie,
da juri oko mene
to upavo, uto, medeno tene.

On ne zna ni engleski ni njemaki,

ni pridjeve niti glagole,
samo zna jezik psei
ali ta jo rei?
Meni je taj jezik psei
dovoljan da mi bude najbolji drug,
da sa njim provodim vrijeme,
tako sam slobodna
od svih strepnji, strahova i treme.
Neka zauvijek juri oko mene
to upavo, uto medeno tene.
Kimeta Numanovi

MOJA KUA

Moja je kua veeelika,

toliko velika da i nije kua - to je palata,
i nije od cigle - sva je od zlata.

Toliko je velika
da u nju mogu da stanu
sve moje radosti i igre,
smijeh, lutke i knjige,
Oevi savjeti i majine brige.

U njoj ima mjesta za sve moje drugare,

pisma i spomenare, crtee nove i stare,
za moje ljubimce, elje i snove,
mirise kolaa i haljine nove

U mojoj kui ima puno boja

i kad u nju ue
osjea da je to kua tvoja.

Ona umije da prigrli,

da zagrije
i u njoj nikada dosadno nije.

Moj babo je na plafonu,

od stare lampe,
napravio mjesec i zvijezde,
pa uvee kad hou da zaspim
meni se ini da, na oblacima,
plovim po mjeseini,
i tako uukana kao u gnijezdu
mogu da dohvatim svaku zvijezdu.

U njoj ima mjesta

za hiljadu i jednu priu
i jo bajki dvjesta.

A prie ko prie
sve jedna na drugu lie:
Nekada davno u nekom dvorcu
ivjeli kralj i kraljica
i njihova erka jedihnica

Nastavak nikada nisam

uspjela da ujem
jer na samom poetku ja, na oblacima,
ka svojim snovima putujem.

Kako rastem sve vie shvatam

da moja kua lii na dvorac u prii,
a da kralj i kraljica imaju poznata lica.

Zato je moja kua tako velika

da to i nije kua ve palata,
da nije od cigle ve od samoga zlata.

Da moe i ovako da poinje bajka:

U kui sa tri sobe

ivjela jedna vesela djevojica,
njen dobri otac i divna majka.


, .
.
, ,
.

,

.

:
,
.

,
,
,
.


,

.

,
,
.

,
:
, ,
,
.


,
,

.

,
,

.

- - -

,
?

.

,
.


,
,
.

, ,
.

,
,

.


,

.

, .

,

.

,

.

, ,


.
Duica Radosavljevi

MOJ MILISAV, MOJE BLAGO

Na svetu nema lepeg upia

od mog cakanog bucka od plia.
Najbolji drugar u tuzi, zna se,
moje je pufnasto morsko prase.

Krzneni cimer, draesno bie

gricka od argarepe i celera tapie;
cvrkue, skakue od sree esto
ne okua sir, meso, slatko, testo

Vegan je pravi moj morski prasac.

Od ega li se deblja i raste kao kvasac?
itarice voli moda tu lei tajna
zato mu je upa raskona, bajna?

Kad gricka i glocka voljeno prase

Deda uzdie: Pacov je, zna se.
Zar pacovi jabuke i salate jedu? -
skoro ljutito pitam dedu.

Smireno kae da ne tupim i

brzo za tetoinom piljevinu sakupim.
Traim mu postojbinu preko okeana
tamo emo pobei jednoga dana

Ali ovo morsko prasence ni more videlo nije

samo trai sklonite, od svetlosti se krije.
ujem, guinea-pig mu je pravo ime
i ne elim da ita ima sa time!

Milisav mi se nekako vie svidja

i dlaka mu je onako slovenska, smee-ria
Deda pria kako prolost prepravljaju neto ovih dana,
pa zato i morsko prase ne bi izronilo
iz Panonskog mora, sa Balkana?
Duica Radosavljevi

POHVALA MARI

Kad Marija doe, tad nastaje slavlje

i sokii krue za sreu, za zdravlje.
Sa dalekog puta pune torbe stiu
zagrljaji snani, darovi se niu.
Godinama tako svakoga se seti
mnotvo poklona kroz ruke proleti.
Od jutra do noi, u kujni dan celi
strina Mara hranu deci non-stop deli.
Jednom rukom mazi, oima se smeje
dok govori glasno, drugom rernu greje.
akonije razne vrlo veto sprema
Da se jede mora, izgovora nema!
Pomalo strepei od njenoga glasa
probaju sve redom jer im nema spasa.
Kad se lonca lati tad nastaje bajka
orba, sarma, pasulj-kao da kuva majka.
Iz radnje se vraa vazda punih kesa
na trpezi torte, povra i mesa
Sva su deca naa, nema deca tua-
pria i bori se sa gomilom sua,
Ima da gutate kao lala bela,
gledaj samo koliko je pripremljenih jela.
Mari odmor proe kao dlanom o dlan
spremajui i gostei iz dana u dan.
Leto kratko traje, kada Mara poe
kuhinjice seaju se, ekaju da doe.
Sva kisela testa, podvarci, ajvari
od srca su nastala, hvala naoj Mari.
Svaka nam je njena akonija mila
dugo iva i vesela sitoj deci bila!
Duica Radosavljevi

TRI CVETA

U osvit vedrog jutra

Ljupko povijenih glava
Umiveno jutarnjom rosom
Mirnim snom tri cveta spava

Sveinom blaene kapi

Blete na snenom licu
Tek pozlaen zraak sunca
golica malenu laticu

Cvetovi boje plave

Lepote neba i mora
Slavoluk razbuenih nebesa
I suncem razorana zora

Budei se prozrane lati

Nenu magiju ivota slave
Oko njih trepere rojevi vrednih
Pelica i leptira kao bez glave

U polju pokraj reke

Gde penica u rukoveti zri
I cvrak divnu pesmu peva
Smee se cvetia tri
Jadranka Popovi

JECA SE BOJI ZUBARA

Jesi l cula Jeco,

Znate li vi djeco?
Da postoji jedan zubar,
Koji nije ni malo hrabar?

Strano je straljiv,
Mnogo je plaljiv!

Najvie se boji djece,

Ba poput Jece,
Lijepe i njene,
Ko pahulje snijene!

Pria se da je
Sve to poelo
Kad ga je takvo
dijete ujelo!

Sad on djecu moli

Da ga ne boli!
Jadranka Popovi

OTKUD SAD KIA?

Proljee urno, sa cijelom svitom,

silazi na Zemlju niz sunev zraak,
nebo je skoro bistro pri tom,
vidi se samo jedan oblaak.

Otkud sad kie, kada ni najmanje

nije liilo da e padati?
Zar onaj oblai, pa ovo padanje?
Ko bi se tome mogao nadati?!

Ko zna, moda je maleni oblak

plovei nebom za majkom izostao,
pa se, onako malen i nejak
preplaio i rasplakao?

Moda samo ui i nita vie

kao to i pjetlii ine,
pa sada, srean zbog prve kie,
ponosno gleda sa visine.

A moda je samo nestaan bio,

kao to to i djeca znaju,
pa je odjednom zakiio
da zbuni zrake sunca to sijaju!
Jadranka Popovi

PLETILJA

Pletem mree od molitvi

kad mi edo zaspi.

Ja razbrojim na oice
i zaponem sa pletivom
im san padne na okice
aneliu sanjivom.

Lice mu je olienje
tihe sree i spokoja!
Kolika je ljubav moja
Ti jedini zna,

Sauvaj ga i sakloni,
Oe na!

Sanja sanak,
lagan ko oblaak,
na mlijeko
mirie mu daak,

Strepim, da zlo vreba

negdje iz prikrajka!
Ja, zemaljska,grena majka,
za sreu se svog djeteta

Tebi molim,
Majko sveta!

Mree fine poput pauine,

isto fine al vee jaine,
nou tiho razapete
zatiuju svako moje dijete!

U njih bie uhvaeno

Zlo svako ustremljeno!
Jadranka Popovi

HRANILICA

Zimi je teak ivot ptica

kada snijeg prekrije njihovu hranu,
dobro im doe drvena kuica
u jednom studenom zimskom danu.

Kad u nju sleti izgladnjela ptica

da ugrije svoje maleno tijelo
nek tamo bude malo mrvica
neka djeca pripreme to ptiije jelo!
Jedna aica mrvica sa stola
poslije djeijeg ruka ili veerice
utedit e pticama mnogo patnje, bola,
a vedrije bit e i mamino lice.

Pa kad zima pokupi krpice od snijega,

posvaana s proljeem, ljuta, uurbana,
iz svake umice, vonjaka, sa brijega,
zaut e se pjesma, zimus sauvana!
Slaana Lazi Poljaevi

MENI SE NE SMJEKA

Opet mi mama
otila do bake
moj stomai
neto se ne slae.

Tata leinja
neto se smjeka
teta neka
samo se taka.

Nema ni bate
otiao do Ljube
mama kae
dve, tri da svue.

uo sam mamu
kako tati apue
kada se vrati
da e se igrati murke.

Meni se ne igra,
meni se ne smjeka,
moj stomai
sa mnom se ne slae.

Meni druge nema

obrve svoje da navuem,
dreku da dignem,
veeru da dobijem.
Slaana Lazi Poljaevi

NEMOJ DA ZANOVETA MIO

Nemoj da zanoveta Mio

budi dobar kad ti kaem.
Zar ne vidi da novine itam?
Zato naglas prede?
Zato zapomae?
Budi dobar ili e biti frke
ako tata uje nae jauke.
Pusti me da novine proitam.
Kau da e mlijeko da poskupi
kao ivlje e da skae,
preglasno e da zapomae
ja u prestati da pijem mlijeko.
Hou da ti kaem
ionako sam nemiran.
to e bit kad od mlijeka podivljam.
Ako se to desi Mio
mama e bez prestanka da plae,
a ja volim da se ona smeje.
Zato u prestati da pijem mlijeko
to i tebi Mio predlaem.
Slaana Lazi Poljaevi

NEMOJTE REI MAMI

Nemojte rei mami

da sam zgazio cvijee u bati.
Bila je mnogo tuna
kada je vidjela
da vie nema cvijetnog luka.
Cvijet je bio ljut
papriica ista
evo i sad gori vatra
po mojim obrazima.
Pojeo sam par komada
mama sad misli
da je to bio zeka.
Eno ga jo tri oko bate
dok mama galami i ibom mae.
Sakrio sam flaicu od mlijeka
nisam gladan al ne smen da kaem
saekau da smrai,
da se zeka kui vrati,
mlijeka da mu dam
dobar je bio,
nije htio da me oda.
Slaana Lazi Poljaevi

APRILSKA

Jutros je Pero naao zeleno pero

kau od rode ispalo cijelo.
Dola je roda da ukrade
glavicu zelene salate
nestalo joj pelena
ba kraj Jozinih lea
kad je sa Miom
letjela iznad Srema.
Mio je konino lue
donijela ga roda jue
ali kau grekom
umalo da ga zamjene sa veerom.
Da se ne bi probudio deda Luka
Miko bi zavrio kraj zelenog luga
pokraj pruge to svako jutro tuca.
Kau pruga krae mlijeko
od djeice to sluaju rijetko.
Jeste, jeste istina je to
sve sam ovo zapisao
na listu salate
sa perom to ga Pero pronae.
Mirjana apo

STRAH

Meni nita ne moe pas,

ne moe jer ga se ne bojim...
Dok drugi u begu trae spas,
ja se osmehnem i mirno stojim.

Gledamo se, ponekad dugo,

bez rei se razumemo...
Ja mu priem, ta bih drugo
i sve na maenje okrenemo.

A s nekim ljudima nije ba tako,

plae me njihovo ozbiljne prie...
Pa kako se ne bi plaio onog
ko se ne smeje i stalno vie.

Ba bih volela da desi se isto,

da se razumemo bez puno rei,
jer srce deteta je nevino i isto,
a osmeh, jedino, strah mu lei.
Majda Fradeli

SLON U STAKLARSKOJ RADNJI

U staklarsku radnju
uao je slon
trapav, koliko je teak
napravio lom
Graja se je digla
na noge svih podigla
panika i bijes
zanjie se ogledalo
zauje se
treeessss
O sloniu, Slonko moj
pa ne moe sve po tvom
o sloniu surlu skrati
da me nesrea, jo i vea
sedam godina ne prati
Dosta mi je i ovako
moga jada, tuge
protri ti kroz staklarnu
'ajde negdje drugdje
na prstie ti se propni
muko moja ljuta
kad e vie izlaz nai
mii mi se s puta
Ne zna sloni
gdje bi prije
lijevo ili desno
od te guve oko sebe
postade mu tijesno
rado on bi izaao
ali ne zna kako...
Snai se pred ljudima
nije tako lako!
Majda Fradeli

TAJNE

to apuu jablanovi
koji nebu streme?
Koju tajnu skriva
u zelenoj kronji
golubica siva?
to je sova mudra
vidjela te noi
je l' se lija stigla
neega domoi?
Je li jei Jeo
bodlje svoje naotrio
kome li je magarac
svu no ljuto prkosio?
Kome, kada, gdje i zato
to jest a to nije
pitanje je svakodnevno
i svu tajnu krije.
Majda Fradeli

KAKO JE NE VOLJETI

Samo u prirodi, nai e mira

Ona te voli i njeno doziva
Proljee te budi
novi ivot nudi
pozdravlja te svaka travka
ljubiice vitka stapka
pjevica ptica divan poj
kao pela buni roj
Ljeto te grije
sunce ti se smije
more te snano grli
svaki vali tebi hrli
A jesen ti eto
tople boje dariva
plodove nudi, nita ne skriva
Svestrani joj kist
boji utom svaki list
Zima hladnajeste
snijega pune ceste
ali prua krepak san
kad je dug i kian dan
Kako Prirodu tu ne voljeti?
Kako joj mijene ne razumjeti
kad ti pruaju tolike drai
ba onakve kakve srce trai!
Majda Fradeli

SNJEKO

Na vrhu brijega stoji bijeli snjeko

ba nita mu nije teko
lonac na glavi
mrkva koje pola fali
ni metla, koja vidjela je puno svijeta.
Sretan je to djeca se vesele
skau oko njega
pozdrave mu dijele
Jedino, od ega ga hvata strah
je topli zrak
Kada doe
snjeko loe proe
ostane samo lonac
Djeca e mu ve, nai poklopac!
a

,
!

.

, , ,
, , !

, , !

!
!

, , !

, ,
!
!
!

:
, !
!

...
,
!

, :
, , ...

!

:

!

:
,
!

,

.

,
:
,
!

, ,
...
,
, .

!
a

:

.
:
,
, ,
!

.
, ,
.

.

,
, .
,

o ,
!


!
:
, !

, , !
,
, !


( )

,

.
( )

, ,

, !


... , ,
...
,

,
.
,
: ,
.
!
, ,
.

.

,

,
.
,
, ...
.


.
,
.

,
.
,
.

,
.

.

, .

.

,


.
Sneana olkotovi

DEVOJICA I MEDA

U kutu sobe
devojica sedi,
svoju panju poklanja
plianom medi.

Govori mu tiho,
tajnu mu poverava,
kako je jo rano
da ide da spava.

Ostala bi jo
da mu pria kraj prie,
kako je samoa
esto dotie.

Kako je roditelji
esto ostavljaju samu,
zakljuanu,
pored televizora u stanu.

A ona se boji
pa se ali medi,
dobar prijatelj
u nevolji vredi...

Tako znaju
da razgovaraju svakog dana
devojica i meda
kad ostane sama...
Sneana olkotovi

ABE

Kreketale abe
iz oblinje bare
ele starog patka
da nasamare.

Vaan se pravi
dok u bari pliva,
svima se hvali
kako uiva.

Jo su mu abe
njegova strast,
jednu bi za ruak
pojeo u slast.

ule su to abe
svaka se ljuti
ta to patak veli
jo im vodu muti.

Zakreketale su skupa
smislile i plan,
nai e novu baru,
konforan stan.

Onda nek se patak

od jeda pui
nee vie moi
mir da im narui.

Videe patak
ta sve mogu abe
nee mu vie
kreketati dabe.

Pa nek razmisli
ta e ceo dan,
bez njih mora
kreketati sam.
Sneana olkotovi

SVU NO JE BATA

Svu no je bata
prelistavao knjige,
hteo je kroz igru
da zaboravi brige...

Gledao je slike
poeo je da se pita
koja su to slova
kako da ih ita.

Brecnuo se ljuto
na sve te lepe strane
al knjiga ni da bekne
da neto izlane.

Stajala su slova
sva po nekom redu,
kao da su se rugala
bracinom pogledu.

Reio je braca
ii e u kolu
nauie sve
o svakom slovu.

itae sve prie

pesmice iz knjiga
njima bi on hteo
da se zabavlja i igra.

Nai e ono to voli

smislie ve neto,
napisae i pisamce
i to vrlo veto...

Ima jedna seka

hvalila mu se jue
da su prva slova
krenuli da ue...
I on rado jedan
bukvar eli,
na odmoru sa njom
uinu da deli...
Milosav B. Vlaji

POZIVNICA

Pozivaju se
pozivaju:
sve strane zveri
da napuste svoje dveri,
pozivaju se
da domile i dopuze
sve bube i mravi,
svici i jelenak garavi,
da napuste logove i rupe
na proplanak da se skupe,
pozivaju se ptice
kretalice i pevaice
sa drvea neka slete
k s druge planete,
lakokrili leptiri
dok vetar piri
nek ukrase travu,
bie igre, bie plesa
bie prelep zbor
pevae cvraka hor
sve u ast i u slavu
gospodaru caru lavu.
Zvezdana Przi Milosavljevi

ZECA BOLI UVO

U zoolokom vrtu,
ba u doba gluvo,
galama se digla...
zeca boli uvo.

Koga da pronau
da graju ugui?
Ko e da izlei,
te velike ui?

Nudili mu argarepu,
jedan kupus manji,
nadali se to e,
bol da mu umanji.

Al' lekovi ovi

bolove ne lee,
ni to brini uvar,
ak i tortu see.

A zeka se bolan,
prevre u letu,
Svoje ui voli
najvie na svetu.

Ne dajte im ljudi
da mi ih odseku,
Kunem vam se neu
krasti argarepu.

I konano razreie
tu nezgodnu stvar,
kada zeca pregleda
ika veterinar.


?
.

.

,
,

,

.

:
?
,
.

,
a:
.


,
.

.

, ,
.
,
.

.

.

,

'.

.

' .

.
.
e ,
.


,
, ,
, ,
?

, , ,
,
, ,
.

, ,
,
,
.

,
, ` ,
,
, ` .

?
,
,
.

,
,
,
.

,
,
, -
!


, ,
' .
,
, -.

, ,
, ,
,
- .

,
,
,
.

,
,
,
, .

, ,
, ,
' , ` `,
' , ' .

, ,
,
,
.

,
,
,
` .

, ,
,
,
.
 ,
, , ,
,
.

,
` ,
,
!

, ,
, ,
, , , ,
.

,
,
, ,
, !
eljko ele Jovanovi

KOMAR JEDNOG VAMPIRETA

Podne je, velika i mala kazaljka se zaljubljeno grle

Sunce visoko i nasmejano na nebu ui
Deca napolju za igrom razdragano hrle
a jedno malo vampire straan komar mui.

U sivom zamku vampire je danju spavalo

u sobi sa svojim ljubimcem-miom slepim
za Sunce pet para ono nije davalo
ono je pun Mesec i zvezde smatralo lepim.

Pred zoru je opralo zube i obuklo svoju pidamu

u ebence je uukalo svoje hladne pete
prethodno je pre spavanja poljubilo svoju mamu
i proverilo da se ispod kreveta nije skrilo neko dete.

Vampire se plailo dece i njihovih pegica

plailo ih se gotovo koliko i petla i luka belog
od pomisli na decu hvatala bi ga drhtavica
i ta strana drhtavica tresla bi ga celog.

Oh kako za vampire bee grozan ovaj dan

tumbalo se po krevetu i vrtelo kao igra
razlog tome je to mu jedno pegavo dete doe u san
a to isto dete ga je primoravalo da se sa njim igra.

Vritalo je u snu nemono da se komara rei

plakalo je i izistinski je bilo tuno
Probudi se u majinom zagrljaju koja ga reima utei:
Smiri se sine, samo si sanjao runo.
eljko ele Jovanovi

LIVADSKE PONOSNE PRIE

Jedan stari svitac -zvaemo ga Svitac ia

muio je muku sa svojim vetakim kukom
voleo je prie iz davnina da pria
i da vreme provodi sa svojim Svitac Unukom.

Priao bi Svitac ia kroz svoje vetake zube

uvek novu priu i uvek u neki kasni sat
- Zna li ti derane da mi nismo kao obine bube?
Zna li ti da je nama Sunce najroeniji brat?

Unuk Svitac koji je nestano unaokolo sijao

udobno bi na listu smestio stranjicu to svetli
dedine rei bi rairenih oiju znatieljno upijao
ne obazirajui se na vreme koje oko njih leti.

- Derane moj, prvo su nebo i zemlja sklopili brak

I iz te velike ljubavi oni su dobili dva sina
prvo svica koji na zemlji svetli kada je mrak
a kasnije Sunce, koje danju svetli sa visina.

Svitac Unuka bi posle prie obuzeo ponos

Znao je da nije obian kao cvrci ili tamo neki mravi
Zbog oseanja ponosa on bi svetleo i dizao bi nos
I bio bi, ini se, najveseliji u itavoj travi.

A na jednom udaljenijem listu Unuk Mrav sedi

i zbog prie koju upravo slua mu ui bride
sav se prepustio ia Mravu, odnosno svom dedi
koji pria kako su mravi izgradili prve piramide.
eljko ele Jovanovi

PESMA O ODBAENOM TETRAPAKU I LIZALICI

Jedna mala kovrdom ukraena seka

neke manire nikako da savlada nee
na ulicu je bacila tetrapak od okoladnog mleka
navikla se da tako razbacuje smee.

Baen van korpe, probuen slamicom

tetrapak je samo iskorien za uinu
sada usamljen obitava ulicom
ali reen je da pronae sebi svoju druinu.

Jednom malom smeokosom bati

takoe nije stalo do lepih manira i bontona
njegova odbaena lizalica sada na ulici pati
uliar je postala ta na drci nataknuta bombona.

Sretoe se na ulici odbaen tetrapak i lizalica

i postae njih dvoje i cimeri i drugari
jer zajedniki dom im je postala ulica
a na ulici zajedno ive svi uliari.

Uskoro su nauili pogani jezik ulice

osnovali su bandu, psovali su i lagali
takav je ivot odbaenog tetrapaka i lizalice
a nita od toga ne bi bilo da su ih u korpu odlagali.


-
.

.

, , .
,
,
, .

,
.

, ?
!



, , .

.
;
,
.

.
,
.

,
-
,
,
.

.

, ,
.


.
!
, ...

.

,

.

.

,
.
,

,
:
,

,
.


,

.

,
.

,
.

,

.

.
 Saa Milivojev

PITOMA RAVNICA

Meni uvek srena lica,

Pored mene pitoma ravnica.
Ona vam je vrlo plodna,
Ako radi blagorodna.
U visine leti eva,
Svoju pesmu vedro peva.
Po livadi zec se igra,
Vihor vrti kao igra.
Vetar svira kao lira,
Fazan neko zrno bira.
Srnda sreno njivom eta,
U umarku bagrem cveta.
Lasta leti, cvrkut, poj.
Roda ivi ivot svoj.
Kuca krupno kae av,
Napolju je ivot zdrav.
Lagan ivot ovde prija,
To je naa Panonija.
Krava mue, ovca mirno pase;
To je pitoma ravnica, zna se!
Lagan tempo, takva je sredina,
To je naa Vojvodina.
 Saa Milivojev

VETROVITA KIA

Razigrani oblaci nebom plove,

Vetri svira, kiu da dozove.
Nebo veze, oblak za oblakom,
Jutro tmurno, zagrmljeno mrakom.
Izmaglica tiho putuje,
Vetar svira, kroz grane se uje.
Ne uje se ni ptica poj,
Tu su kabanica, kiobran.
izme za kini boj.
Valjaju oblaci preko sela, grada
Melodijska kia pada, pada.
Ravnicom, gorom, kine kapi putuju,
Kao morski talasi se svirkom uju.
Vreme nee skoro da se stia,
Napolju svira vetrovita kia.
 Saa Milivojev

IGRALITE MATALITE

U ulici nasred sela,

igra mate tek poela,
deija se druina srela,
igru lako zapoela.
To je mali deiji hor,
uje se radosni agor,
za sreu dece trubi zbor.
Deije rei sreno lete,
tu se igra svako dete.
Svi veselo cie, pite,
zvoni deije igralite!
Poligon za matalite,
Igri kua i ognjite,
klikeri se divni viju,
ko e trokut, a ko liniju,
A arena lopta skae,
u gol leti jae, jae.
Za decu je pesak dar,
zanima ih svaka stvar.
Prave kulu, dvor i ar.
Devojice spretno lete,
lastiom se samo plete,
plovi matom svako dete
Grupa dece igra jure,
U potaji spremne murke.
Bezbrinost se svuda raa.
brzo proe zavist, svaa.
 Saa Milivojev

PTICA SLOBODE

Plavo nebo, vedar dan,

let slobode odabran;
Po prostranstvu golub leti,
svaki ovek tad se seti:
Sloboda se ne sme uzeti!
Beli golub ptica mira,
svojom pesmom srce dira.
Ka slobodi on sad udi,
svakom biu savest budi;
Sloboda je blago, znajte ljudi!
Srenim letom, ka visini hita,
kuda uri ako neko pita?
Sreu nosi svakome narodu,
podari im osmeh i slobodu!


,
,
,
.

,
,
,
.

,
,
,
.

,
,
,
.

,
,
,
.


,
, ,
,
.

,
,
,
.

,
' ,
,
' .

, , ,
,
:
.


,
' ,
,
.

,
,
, ,
.

,
,

.

,
,
,
.
Julijana Plena

ZA PRVAIE

Danas zapoinje novo, arobno, putovanje

koje u sebi ima igru, prijateljstvo i znanje
sa svakim slovom to u sebi krije tajne
spoznavat ete istine velike i trajne.
Sa svakom brojkom to u knjizi se skriva
lake ete shvaati to se u ivotu zbiva
iz pjesmica raznih uit ete kako se sanja,
a na tjelesnom kako se lopta lovi i ganja.
Glazba nosit e vas u zemlje vilenjaka i vila,
a slika obojati e arena leptirova krila,
saznat ete da svatko od vas dio je udesnoga svijeta
jedinstven i neponovljiv, kao osmjeh cvijeta.
Spoznat ete da smijete biti drugaiji
i nauit da raduje vas uspjeh svaiji
svaki novi poetak je kao bajka nasmijeena,
pamtit ete ga u sebi za sva vremena.
Julijana Plena

DOBRODOLI

Dobrodoli u kolu duginih boja

gdje nije vano koja boja je moja, a koja tvoja,
gdje vano je da osmjeh srca daruje udesan sjaj
gdje biti ljubazan je neminovnost i obiaj,
gdje e hvala, molim, oprosti iz srca da jei,
gdje svi zajedno raduju se tuoj srei,
gdje uitelji blagost u dlanu nose,
gdje djeca se raduju kapljicama rose.
Dobrodoli u kolu duginih boja
gdje prijatelj e da prui prijatelju svome ruku,
gdje svatko ima lijepu rije za tuu muku,
gdje svatko od vas je izvor dobrote,
gdje i slova se smiju od krasote,
gdje roditelji uitelje cijene i vole,
jer znaju da oni su dua kole.
Dobrodoli u kolu duginih boja,
gdje svatko je vrijednost prava
i u svakom trag znanja i topline spava.
Dobrodoli u kolu duginih boja,
nek plemenitim srcem krasi se kola tvoja.
Ana Ivan Virovki

DEIJA RAZMILJANJA

Lik im se ocrtavao na povrini vode

Bacala su kamenie
Bu, njihovi likovi se rasplinuli
U irokim krugovima nestali
to bi fino bilo razmiljaju deca
Da sve one ike to ih jure i trae
I posle murke u veliku zgradu vode
Jo im pokriju lica i lea da se ne prehlade
Da svi imaju svoje slike na mirnoj povrini vode
Kameniima u lice deca da ih pogode
Bu i nema ih vie odnesu ih krugovi vode
A sve one papire to o njima piu
Podele deci da crtaju sunce oblake cvee
Tate i mame, bake i deke, tetke i tee
Za ruke bi se vrsto svi uhvatili
Venac od srca oko Zemlje spleli
Svi radosni bili, na krilima smeha leteli
Bilo bi lepo kada bi povrina vode
Uvek kao ogledalo glatka bila
Na njoj bi se videla lica ika
Koji bi se ponovo murke igrati htela
Kraj vode deca mali uvari svojih snova
Razdragano kameniima lica na vodi gaala
Bu zle ike bi nestale nema ih vie
Opet bi zavladala srena nasmejana lica
Odjekivala bi zvonka pesma razdraganih bia


! ' ?
- .
,

.

- ! !
- !
- , ! : .
-
?

- !
?
- ,
.

- ?
- !
!
.
,
- !


'

?
?

?

?

,
' ,
!

,
'
!

:

!


.

.

,

.

.

.

,
,
:
- !

,

.

.
Mirjana Danilovi

KAD JE UNUK LJUT

Jednog dana kad je stigo iz vrtia

Naljutila ja sam svoga unuia,
okoladu ili kola za uinu hoe
A ja mu donosim razliito voe.

E, pa neu to, ljutnja mu u glasu,

Od sutra za unuka uzmi drugog dasu.
I ja se naljutih, pa hou da zna -
Sutra u novine oglas u da dam:

Unuia jednog dobrog baka trai

Iako i dalje njen joj je najdrai.
A unuk e na to - ti taj oglas stavi,
Ja na oglas tvoj neu da se javim.
Mirjana Danilovi

KAKO DOI DO PUTA KROZ UMU

Kako doi do puta kroz umu?

Put je dalek a uma je gusta,
Pa ni savet to ti je na umu
Ne pomae kad nema iskustva.

Gleda levo pa pogleda desno,

Svud drvee, nigde nema kraja,
I odjednom postane ti tesno
Pa si samo korak do oaja.

Al na listu zatreperi zraak,

To se sunce u rosi ogleda.
Gledaj gore, ugledae traak
Neba to ti da zaluta ne da.

Pa kad posle svih muka i truda

Stigne negde na sam obod ume,
Ti odahni, ne postoje uda
Ve iz ume ti izai ume!
Mirjana Danilovi

PROLENA LJUBAVNA PESMA

Negde na dnu ormana

Meu naftalinom i demperima,
Veliki tatin kiobran sanja
O srenim kinim vremenima.

Negde na dnu mamine tane,

Mali areni kiobran eli
Da padne bar jedna sitna kiica
Da bi se on i tatin kiobran sreli.

I evo prolea, i liju kie,

A srean i skakutav, to svi vide,
Pored tatinog crnog kiobrana
areni mamin kiobran ide.
Mirjana Danilovi

PATULA

Ja mislim da su doktori
Podmukla bia
Jer u ordinaciji imaju puno
Od sladoleda tapia.
Oni sladoled pojedu
A tapie sauvaju
Da ih meni u grlo
Kad se razbolim guraju.
A da im sladoleda ostane vie
Meni kau -
Ti ne sme hladno da jede!
Pa sami sladoled smau.
Milena Savi-Micaletto

BAKINA ELJA

Krezuba baba gleda kroz prozor

kad li e doi potar Mika
da joj njen ek od penzije preda
i moda pismo od njenog unuka.

Nada se pismu ve dosta dugo

jo kad je izgubila predposlednji zub,
a eto ode i ovaj poslednji
al` pisma niotkud.

Ne trai ona ba puno toga,

tek da joj kae kad li e do`
jer baka se sprema da ode od njega
pa da ga vidi, dok jo ima mo.
Milena Savi-Micaletto

PETAO

U naemu dvoritu
mnogo koka ima,
a petao jedan
pa ga svaka prima.

A on se epuri i
ponekad udi
to pas na njeg`laje
zar ga se ne pudi?

A i koke ljubomorne
to on tako bira,
koju e da kljucne
negde iz imira!

Potuku se tako
zbog tog` naduvenka
a on tada raste,
misli da je zverka!

Digne glavu tako

pa nikog ne vidi,
kad` ga gusan pojuri
tad` se on uuri
i nikud ne juri.


, , ...

, , ,
.
,
,
?
?

, , .
, ,
.
,
,
!

,
~ .
, , .
,
,
.

~ ,
,
, , .
~ ,
,
.

, ?

?
?
?
, , !


, ,

...

,
,
...

,
,
...

,

...


,

?

.
Mirzana Pai Kodri

SKENDERU

Uplela sam se,

ak
i u tvoj blesavi pokriva s medama.
uvam te.
Svim medastim biima
zubima
priprijetila sam
da te ne bude dok spava,
ali da u horu pjevamo
ako te mrak prepadne.
uvamo te.
Uzidala sam se i u vrti kojeg mrzi
a umjesto cigle, postat u
i onaj tvoj plavi helikopter ako treba
samo da bez mene ne plae i zavoli svoje tete.
uvaju te.
uvam te.
uvamo te.
Ni mede na pokrivau
nikada
oba oka ne zatvaraju.
Vesna Oborina

ELJA JEDNE DJEVOJICE

Sanjala je nedosanjane snove

Traei u njima izgubljenog tatu
Mama joj ree s ljubavi puno
Oca ti ubie u ratu

Imala je veliku elju

Da raste uz jednog malog brata
Saznala je istinu grubu
Za brata je poteban i tata

Tada je njena mala

Djevojica uperka plava
U istoj djetinjoj dui
Zakletvu sebi dala

Moja ki e imati brata

S njima e uvijek biti i tata
Na ovoj naoj planeti
Nikada vie ne smije biti rata
Vesna Oborina

GODINJA DOBA

Godini dosadili dani sivi

Uzela kist i paletu
I krenula da se zabavi
Da slika bajku o svijetu

Prvo slikala zeleno, zeleno

Dodala ruiaste malo
Tri mjeseca se igrala
Zelene boje ponestalo

Uzela tada boju plavu

Farbala nebo, more jezera
A zlatnom bojom jarko sunce
Ni plave boje vie nema

Onda je utom, crvenom, mrkom

Poprskala polja i ume
Dok posljednji uti list
Ne pade sa brezine krune

Ostala samo boja bijela

Da naslika haljine snjene
I samo malo, malo crvene
Da narumeni obraze njene
Vesna Oborina

BAKINO LICE

Zato tvoje lice

Mila moja bako
Nije kao kod mame
Rumeno i glatko

Dijete drago , to je zato

Jer na mome licu
Godine to prooe
Ispisae jednu priu

Svaka briga, bolest, suza

Jednu boru ucrtala
Lice se izboralo
Al' osmjeh isti ostao
Vesna Oborina

KINI DAN

Gdje li se sakrilo sunce

Nebo prekrili sivi oblaci
Plau itavo jutro
Ne daju u park izai

Naja sjedi uz prozor i gleda

Kroz zamagljeno staklo
Neto je stee u grudima
ta li sad radi jedan Darko

Tako bi rado otrala

Da vidi osmjeh vragolast
I nad elom travi, ljupki
Neposluni plavi uperak

Mama, mogu li do parka

Evo, kia je skoro stala
Uzeu kiobran, ne brini
Moli Nataa mala

Preskae barice vode

Ulica mokra, ista
U paku Darkov osmjeh
Kao rosa zablista


,
,
.

,

,
.

a
,
,
,
.

, ,


, .

,
,

.

,
,

,
.

, ,
,

.


,
,

.

,
,


.

,
,

.

,
,
!


.


,

,
,
, ,
.


, ,
,
,
, ,
,
,
, , ,
,
, , ,
,
, ,
.
,
-
.
,

.


,
,
...
, ,
!
?
,
,
...

` ,
...
,
,
...


,
,
 !?
,

, ,

.
,
!
...

,

!


,



, ,
, ,
, ,
.
...

,
:


,,
.


-
, ,
.
,
,
,

,


,





.
, ,

,

,


.


,
,
!


,

.
, ,
,
, ,
,
,
,
,
,
` ,
,
,
,
,
.
,
,

,
: ` ,
,
,
,
,
,
, ` .
-
,
,
,
,
.
,
,
.
,
,
.

,
,
...
,
,
,
:

,



... .


: 11. 2003

,


.
, ,

,




,
,

.
,
,




!

,



.
, , ,









.


, ,
,

.
.
.
.
.
.
.

:
, .
, .
.
.
, .
.
.

,
.
.
.
.
!
!
,
.

,
,
,
.
,
, j...
,
.

.
!
 ,
.
.
?

.
.
.
.
, , !
, , !
AUTORI

07.02.1958. .
.
. 2013. j
. ,
, 2009. 20 . 2015.
.

MARINA RAIEVI

Roena je 1968. u Pirotu. Detinjstvo je provela u Boru. Osnovnu kolu zavrila je u

Boru, a u Pirotu pripremni stepen Pedagoke Akademije. Studirala je u Niu gde je
stekla zvanje profesora engleskog jezika i knjievnosti. Pisanjem pesama bavi se od
ranog detinjstva. Takoe pie aforizme i satirine pesme. Njeni aforizmi objavljeni su
u nekoliko zbornika i asopisa. Do sada je objavila dve knjige Aforizmi i jo poneto i
Spomenar jedne uiteljice. Danas radi kao profesor engleskog jezika u Osnovnoj
koli Vuk Karadi u Boru.

GORDANA SARI

Profesor francuskog jezika, pie ljubavnu i djeiju poeziju kao i prozu za ta je dobila
brojne nagrade. Ima 18 objavljenih knjiga. Istaknuti je kulturni radnik za iji je rad
dobila najvee priznanje grada Nikia, "NAGRADU OSLOBOENJA GRADA".
Organizator je i voditelj brojnih kulturnih manifestacija. Njen "PJESMOSLOV,
pjesme o slovima koji je komponovan, ui se u drugom razredu Osnovne kole. lan
je brojnih Drutava i dobitnik prve nagrade za volonterizam Crne Gore. est je gost
kola i vrtia, kao i uesnik mnogih Poetskih festivala i knjievnih manifestacija.

() 18. 1979. .
.
2003. , 2009. .
2003. , 2005.
,
2010. . 2014.
Stylos arta, ,
 2014. .
, , ,
, .
.
, . 2015. ,
, ,
.
. ,
,
. , .
. , .

JASNA JEREMI

Roena 2.6.1987. u Loznici. ivi u Mladenovcu. Zavrila Visoku kolu strukovnih

studija za vaspitae i poslovne informatiare Sirmijum u Sremskoj Mitrovici, smer
strukovni vaspita. Pie ljubavne pesme i prie.

STEVO BZDILIK

Rodjen 01.01.1964. godine u akovu, Slavonija. Zavrio srednju Tehniku kolu u (na) Rijeci,
brodomonter. U apcu zavrio metalurku kolu, livac. U Loznici mainsku, mainbravar. ivi u
Loznici. Oenjen Jadrankom, imaju dve kerke; Dolores i Jasnu. Pesnik i aforistiar. Objavio dve
knjige pesama; JADRANKA i VENO ZLATO, i knjigu aforizama i misli OBRAZ. Pesme i
aforizme je objavljivao i objavljuje u knjievnim asopisima i novinama; SVITAK, SRPSKA
VILA, JESENJIN, DVOJE, REPORTER, NADA, FRONT, SABOR, VEERNJE NOVOSTI, JE,
AFORIZAM, LOZNICKE NOVOSTI, GLAS OSIGURANIKA... Zastupljen u zbornicima:
Vraka poetska susretanja, Izvedrice, Haiku festival - Odaci, Mera sviju stvari, Rodoljublje
Srbije, Leptirica u ilibaru, Dani od snova, More na dlanu, Ko je ko u aforizmu, Rane pesmom
vidane, Desanki u ast, Isprepleteni duama stiha, Dunavski dragulji, Zbornik poezije stopama
Alekse antia, Snovi injem posuti (Jesenjinu), Mesopotamija, Ognjite moje vekovima traje, Kad
nadou vode, Valentinovo, Sarajevska jutra poezije, Pesniki venac... Dobitnik nagrada i
priznanja; Najbolji aforizam objavljen u VEERNJIM NOVOSTIMA u 2014.godini, Najbolji
ciklus haiku pesama na Meunarodnom festivalu haiku poezije u Odacima 2014., Bronzani
aforizam u Mrkonjic Gradu, 2016., ...

JELENA JEKA KOOVI

Jelena Jeka Koovi, r. Stepanovi, roena je 26. avgusta 1984. godine u Kragujevcu.
Svoje detinjstvo, kao i kolske dane, provela je u svom rodnom gradu.
U junu 2003. godine zavrila je srednju ekonomsku kolu, smer-ekonomski tehniar,
a u maju 2004. godine poinje da radi u mlekari Kuc Company. Od malena pie i do
sada je napisala oko trista pesama, jednu kratku priu i jednu zbirku pria Sasvim
obina pria. Dobila je nekoliko priznanja sa uesa na konkursima za poeziju i
kratke prie. Njene radove redovno objavljuje asopis Avlija Roaje na svom portalu.
Pria Novi poetak u Sen Tropeu objavljena je u Zborniku savremenih ljubavnih
pria u izdavanju Kreativne Radionice Balkan. Poezijom je zastupljena u Zborniku
poezije stopama Alekse antia u izdavanju Kreativne Radionice Balkan. lan je
Kreativne Radionice Balkan.

VIOLETA PENI

Violeta Peni roena Mari 22.11.1974. godine u Dublju - Bogati. Poezijom se bavi
od rane mladosti. Dobitnica knjievne nagrade za najsenzualniju pesmu Mrkonji
Grad. Objavljena joj je pesma u velikom Zborniku poezije stopama Alekse antia.
Poezijom se bavi od rane mladosti.

SNEANA MARKO MUSINOV

Roena1958. god, samostalni tehniki saradnik, zaposlena u Laboratoriji za

ispitivanje smena Instituta za kukuruz Zemun Polje, rodom iz Padine, optina
Kovaica. ivi, radi i stvara u Zemunu. lan je knjievnih klubova: Gilgame,
Kreativna radionica Balkan i Zvezdani kolodvor. Objavljuje od 2013. godine i
zastupljena je (kratke prie, pesme za decu i odrasle, aforizmi i kritika) u pedesetak
zajednikih zbornika i asopisima u zemlji i regionu (Avlija (12), Knjievne
vertikale (2, 3, 4-5), Kreativni magazin, Hlas ludu (6/4581/), Buktinja,
Zvezdani kolodvor (1, 2, 3 i 4), Votanice (2, 3), Afirmator (36, 38, 44 i 46),
Slovoslovlje, Kutija ljubavi, Tragovi). Objavljena joj je poezija originalno
napisana na engleskom jeziku. Prevoena je na arapski i slovaki jezik. Viestruko je
pohvaljivana/nagraivana. Npr. za pesmu Humanost na delu dobila je Diplomu
udruenja dr Saa Boovi Beograd, za pesmu Sueno jesam pripala joj je
diploma Najlepa ljubavna pesma o nadi na XIV Meunarodnom knjievnom
konkursu ljubavne poezije Pjesma nad pjesmama SJEANJE NA LJUBAV,
februara 2015, Kluba umjetnikih dua u Mrkonji gradu; pesma u akrostihu Kad
tane grune ponela je titulu najoptimistinije satirine pesme na XIV Meunarodnom
konkursu humora i satire u Mrkonji gradu, a Diploma je na istoj manifestaciji
povodom 1. aprila dana ale i zbilje, stigla i za posrebreni i najizazovniji aforizam
na temu Ameriki poker-ruski rulet. Na manifestaciji Flert (Festival lepih rei Titel)
2015 aforizam joj je uao u 10 poasnih flertorizama. 2016. god. dodeljena joj je
knjievna nagrada za najiskreniju pjemu na XV javnom konkursu Pjesme nad
pjesmama povodom dana zaljubljenih (Mrkonji grad).

MARKO URI

Roen 14.11.1973. g. u Zagrebu, gdje i danas ivi. Pisanjem pjesama poeo se baviti
u prvoj polovici 90-tih godina prolog stoljea, poetkom studija elektrotehnike koji
je zavrio 1997. g. Zaposlen i radi u jednoj od rijetkih tvornica koje i danas posluju u
naem gradu. ivi sa suprugom i dvoje djece. Vjeruje u ljudsko potenje i dobre
namjere.
NADA RANKOVI

Potie iz skromne radnike porodice kao jedno od osmoro dece svojih roditelja, koji
su svojim primerom pokazali deci prave moralne vrednosti. U ali esto za sebe
kaem: Matala o prosveti, kolovala se za atu, a sad kao kondukter zaraujem
platu. Po prirodi nemirnog duha, prepuna emocija, prosto ima potrebu da nadole
misli, slike ivota, prenese na papir i tako napisa prvu zbirku poezije Piem veto,
svata neto. Pesme su joj tampane u nekoliko zbornika i asopisa. lan je
knjievnog kluba Prota Vasa ivkovi iz Paneva.

HAJRO IKI

Roen 1947. godine u selu Petrovi u blizini Novog Pazara, Srbija. U sedmoj godini
ivota njegova porodica se preselila u selo Slatina kod Sopoana. Osnovnu kolu je
pohaao u Sopoanima, u Poegi i Dojeviu. Zavrio je Uiteljsku kolu u Novom
Pazaru 1969. godine i Pedagoku akademiju u Svetozarevu 1976. godine sa visokom
prosjenom ocjenom. Proglaen je za uenika generacije Uiteljske kole. Bio je
jedan od najboljih uitelja u Sandaku. Objavio je zbirku djejih pjesama pod
naslovom PISMO UITELJU 2005. godine. Pjesme objavljuje u beogradskom
djejem asopisu kolarac, u asopisu Bonjaka rije (Novi Pazar) , u
Almanahu (Podgorica), u Zborniku poezije stopama Alekse antia,
Beograd: Kreativna radionica Balkan, 2015. godine. Priprema za tampu drugu
zbirku djeje poezije.

SELVIJA FERIZOVI

ivi u Novom Pazaru, po struci je ekonomista. Roena je 20. jula, 1991. godine.
Uglavnom pie prozu. Nedavno objavljeni roman ,,Sebi stranac" u izdanju Kreativne
radionice Balkan, joj je prvo objavljeno delo.

23. 1963. .
. , .
.
. , ,
, , .
: - ;
- ; - ; -
; - ; - ; -
. ,
. .

MATIJA R. DRLJAA

Matija R.Drljaa iz Beograda, roen 13.decembra 1975. godine. Zavrio pravni

fakultet i filoloku gimnaziju u Beogradu.Do sada je izdao jednu zbirku lirske poezije
pod nazivom: ekajui da prolista. Objavljivao pesme u vie zbornika do sada. Na
putu je izdavanja i druge zbirke lirske poezije.

SUZANA IKI

Roena 9. januara 1965. godine u Sarajevu, Bosna i Hercegovina, gdje i danas ivi.
Po zavretku osnovne kole upisuje se u V sarajevsku jeziku gimnaziju. Nakon
zavretka srednjeg obrazovanja, upisuje Pedagoku akademiju u rodnom gradu,
odsjek predkolskog obrazovanja. Bavila se, a i danas se bavi humanitarnim radom,
kroz okupljanje i rad sa djecom, izdavanje djeijih asopisa Ananas i Anpi, te
humanitarni rad u organizaciji Cvjetovi ljubavi. Volontira u Biblioteci za slijepa i
slabovidna lica u BiH gdje snima audio knjige za njihove korisnike. U slobodno
vrijeme bavi se pisanjem djeije poezije. Neobjavljena zbirka poezije za djecu Karta
za zaboravljene snove na konkursu Fra Grga Marti dobila je odline kritike i bila
vrlo zapaena.

1972. , . 1998.
(), 2002.
().
2003/04.
, (), ,
.
(fb: Wayang kain) wayang kulit
,
. 2004. ,
. 2009. joj -
.4, ; 2013.
, , ; 2014.
Parking Day,
; ;
, : 2014.
XIII
, ,
 , ; 2013.
, , ; 2008. , 15.
, , ; 1997.
/ ..-, ; 1995.
..-, . 22 40
. ,
.

GORAN PILIPOVI

Roen 1959. godine u Banjaluci gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Na

arhitektonskom fakultetu u Sarajevu diplomirao 1984.godine. Radi u struci u zemlji i
inostranstvu. ivi u Banjaluci. Pie poeziju.

VILDANA ALAJBEGOVI

Vildana je uenica petog razreda osnovne kole. Veoma je aktivna u dramskoj sekciji
kole i esto uestvuje sa malom dramskom trupom na razliitim djeijim
festivalima. Voli da ita i pie, a najvie voli da pria o svojim ivotinjama, kojih ima
pravi mali ZOO-vrt. Vildana se brine o njima, a u tome joj esto pomau i njeni
drugari.

. .

10. 1955. mr. ph.

, . O
. :
, , 1989. , ;
, -, 1992. , ; , , ,
1993. ; ( - . -, .
, . . ), , , 1995. ;
, , , 1995. ; -
, t, , 2002. ; ,
, , 2009. ; 317, 3- ,
2015. , .
.
.
. . ,
.


1953. . .
.
.
. ,
2013. ( 30). .
.
()

URO MARII

Roen 1934. godine u selu Haanima, kod Bosanske Krupe. Diplomirao je na

Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu 1962. godine. Pie poeziju za djecu i odrasle,
prie, romane, kritiku knjievnosti za djecu i odrasle, aforizme. Suraivao je i
surauje u vie od 60 glasila. asopisi za djecu su mu objavili vie od 250 pjesama.
Objavio je 36 knjiga. Posebnu panju je posvetio poeziji za djecu. Pjesme su mu ule
u udbenike u Srbiji i Hrvatskoj. Preko 30 godina bavio se ahom. Meunarodni je
ahovski sudija, sudio je na pet olimpijada i brojne druge turnire. Bio je Predsjednik
predsjednitva ahovskog saveza Hrvatske 1982. 1984. Prevoen je i objavljen na
engleskom, ruskom i makedonskom jeziku.

12.4.1971. .
.
: - 2002; -
2004; - 2008; -
2009; , 2012.
12 i 2 romana.

18.10.1962. . .
: ,
, , 1990. ( ); ,
, , 1992. ( ); ,
, , 2001.();
, , Asocijacija Ars et Norma, 2010.
(); , , , 2013.
( ); , , 2 , 2014.
( ); , , 2 , 2015.
( )


1958. ,
, .
a . ,
.
. .
. .
.

EMIR BAJROVI

Roen 1988. u Novom Pazaru. Rano djetinjstvo proveo na Peterskoj visoravni a

tinejderske dane u Novom Pazaru, sada ivi sa porodicom u Danskoj. Osnovnu
kolu zavrio u Delimeu potom i Gimnaziju u Novom Pazaru, u Danskoj zavrio
kolu za zubarskog asistenta a trenutno pohaa kolu za pedagokog asistenta.
Oenjen i otac jednog djeteta. Pie poeziju i kratke prie, objavljivao na mnogim
portalima (Avlija, ibalkan.net, Pisanija, MSO...). Neiscrpna inspiracija mu je rodni
Peter i njegova porodica.

2. 12. 1969. , .

- , ,
. .
2008. .

EFIK DAUPOVI FIKO

Roen je 18. kolovoza 1951. godine u Sarajevu, gdje je zavrio Pedagoku

akademiju, Odsjek za jezik i knjievnost. Objavio je knjige poezije: Veer na veeru
pada, Vjetar prodaje novine, Nobel nije kod kue, Konak za snove i
Kraljevstvo Jah Jah, te knjigu Prie sa Slonovog jezera i Prie sa rijeke Pa Pa
iz kojih je izvren izbor i preveden na engleski jezik (Elephant Lake), te radio-igre za
djecu Audicija u zoolokom vrtu, radio drame Dolina maaka i slikovnice za
djecu Mali ekser. Dobitnik je vie nagrada i priznanja za knjievnost. Zastupljen je
u nekoliko antologija i razliitih izbora, kao i u itankama i lektiri za osnovnu kolu.
Njegove pjesme i prie objavljene su u poznatim asopisima i listovima za kulturu,
knjievnost i umjetnost Bosne i Hercegovine i izvan nje. Prevoen je na vie jezika.
Osim poezije i pria pie igrokaze, humoreske i aforizme. lan je drutva pisaca
Bosne i Hercegovine. ivi i radi u Sarajevu.


,18.06.1961.. .
. . -

.

10.02.1973. .
,,7. . ,
.

1946. .
. :
() , ( ).
: ( 1, 2, 3, 4, 5),
(), ((),
.
. .

AVDULAH RAMILOVI

Pesnik Avdulah Ramilovi, uitelj i magistar pedagokih nauka, roen 1945. godine
u Petnjici/Berane. Zavrio je Uiteljsku kolu u Novom Pazaru, Pedagoku
akademiju u Uicu, Filozofski fakultet i postdiplomske studije pedagogije u Zagrebu.
U vremenu 1971 - 1987. godine radio kao uitelj, direktor kole i kolski pedagog u
Osnovnoj koli 25. maj Delimee, Tutin. Od 1987. godine ivi i radi u Linzu na
Dunavu, Austrija, kao kolski pedagog i nastavnik maternjeg i nemakog jezika.
Knjievnost u celini, posebno poeziju, voli, ita i stvara od rane mladosti.
Knjievno stvaralatvo: Poslovice i izreke iz celog sveta, Beoknjiga, Beograd 2008;
Putevi ivota, zbirka poezije umadijske metafore, Mladenovac, Beograd 2011;
Osmjehni se suncu, zbirka poezije, Stihom govorim, Bijelo Polje 2013; Najlepa je
ljubav tvoja, zbirka poezije, Udruenje pisaca Poeta, Beograd 2014. Njegove pesme
su objavljene i u 49 zajednikih knjiga, zbirki poezije, pored ostalih u Zborniku
savremene ljubavne poezije, Kreativna radionica Balkan, IP Jovan, Beograd 2014. i
Zborniku poezije stopama Alekse antia, Kreativna radionica Balkan, Beograd,
2015. lan Meunarodnog udruenja knjievnika Stihom govorim Bijelo Polje;
Udruenja pisaca Poeta, Beograd; Kreativne radionice Balkan, Beograd; Pesnikog
konkursa, Novi Sad; Knjievnog kluba Zvezdani kolodvor, Beograd i drugih.

22. 1949. , , .
.
. , ,
, .
: ;
; ;
; ; .
.
, . .

19. 1966. . e
,
.
, .
. , ,
, ,
, . : ,
, , ,
( ),
.
.
.
-
.

KRISTINA JANKOVI

Roena 1974. godine u Zemunu. Od detinjstva se bavi pisanjem poezije. Pojedine

radove sobjavljivala u dejim asopisima. Radila u Telenoru. Majka dvoje dece.
Iznenada, razboljeva se od neke neuroloke bolesti, ba u periodu kada treba najvie
da prui svojoj deci. Blokiran joj je govor, i tee hoda. Pisanje joj pomae da se bori
sa boleu koja je teka i naporna, da ispolji sebe na nain na koji eli, da se bori sa
bolom zbog fizikih blokada. U toku 2015. godine njene pesme su izale u 5
zbornika, u Zborniku Drutva ivih pesnika, zatim Zbornik poezije stopama Alekse
antia, u zborniku meunarodne pesnike kole za Srbiju, u digitalnom zborniku fb
grupe Nekazano i u Antologiji pesama posveenih Sergeju Jesenjinu, pod nazivom
Snovi injem posuti. Takoe, objavljena je i njena prva zbirka pesama U okrilju
noi, u decembru 2015. godine u izdanju KR Balkan.

LIDIJA LESKUR

Roena u Kotoru, ivjela u Crnoj Gori, BiH, Njemakoj, a sada ivi u Splitu.
Ima status umirovljenice. Poasna doivotna predsjednica Umjetnike likovno-
knjievne unije Vlaho Bukovac u Splitu. Objavila dvije samostalne zbirke pjesama
Dok prolazi sve i Ne ulazite bez poziva, jednu zajedniku Simbioza lutanja, te
vie puta su joj pjesme odabrane i objavljene u zbornicima radova u zemlji i izvan.
Godine 2015. tiskana je zajednika zbirka pjesama ULKU Vlaho Bukovac pod
nazivom Trajni trenutci, a trea samostalna duhovne poezije Prebiranje je u
pripremi. lanica Matice Hrvatske, ogranak Split. Pie i kratke prie.

SLOBODAN M. STEFANOVI

Roen u Beogradu 1948. Godine. Diplomirani istoriar umetnosti. lan je: -

Udruenja knjievnika Srbije, Udruenja novinara Srbije i Udruenja prim. umetnika
i diz. Srbije (ULUPUDS). Od drutvenih priznanja dobio je: 1996. Zahvalnica
povodom 100 godinjice Pedagokog muzeja za umetnicki doprinos; 2005. Godinja
nagrada - Plaketa ULUPUDS za 2005.; 2007. Srebrna plaketa Udruenja beograana
za kulturu; 2007. Zlatna znaka kulturno prosvetne zajednice Srbije; 2007. Godinja
nagrada - Plaketa ULUPUDS za 2007.; 2013. Zlatni BEOUG, za trajni doprinos
kulturi Beograda i jo velikog broja nagrada i priznanja.. Objavio je knjige: ali se
Marksu, 1989, Knjievne novine( koautor sa Milutinom Alempijeviem i Drakom
Antovom); Satanski aforizmi, podlistak, 1991. Privredni pregled; IN VINO
VERITAS, 1992, Solid; Stepenice koje nikud ne vode, (beogradske prie), 1998,
GEA; Beograd u Beogradu (beogradske prie 2), 2002 Singidunum (Knjiga je
dobila nagradu 6. april za knjigu godine o Beogradu za 2002. Godinu) i Libero
aforizmi", 2007. Graficki atelje AS". Zastupljen u vie antologija i zbirki za prozu,
poeziju i aforizme. Knjievna omladina Valjeva prihvatila je 1993. i 1996. dva
projekta za tampu. Uesnik je u TV seriji RTS-a Pria za laku no (2002.).

ZORANA PETRIEVI

Roena je 19.11.1991. god. u Podgorici. Na Univerzitet Mediteran, Fakultet za

strane jezike, odsjek poslovni engleski jezik se upisuje 2010. god, gdje je 27. juna
2013. god. stekla stepen Bachelor poslovnog engleskog jezika sa prosjenom
ocjenom 8,95. Na istom Univerzitetu je na nastavnikom smjeru, engleski jezik i
knjievnost, 25.08.2014. god. diplomirala sa prosjenom ocjenom 9,95. Diplomski
rad je odbranila na temu Konektivi u romanu He knows too much, Alana Maley-a.
Sada je na magistarskim studijama na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Nikiu,
Engleski jezik i knjievnost, smjer nauka o jeziku. Bila je lan Udruenja mladih
pisaca Podgorice. Sada je lan Udruenja graana Philologia u Beogradu.

13. 1976. . . ,
. ,
.
,
(2003),
. (2005)
, .
,
.
, .
(2014), ,
. ,
,
. -
(2014), (2014)
(2015),
- (2015) (2016),
(2015) .
,
.

10.01.1979. .
,
.
. .
.
.
.
MILICA SPINI

Roena u Divoselu kod Gospia. Odrasla i studije defektologije zavrila u Beogradu.

Radni vek provela u Minhenu. ivi u Opatiji i povremeno u Zemunu.

BRANISLAV BOOV ININOVI

Branislav Boov ininovi-Spianin je roen 1967. godine u Zagrau pokraj

Sutomora u Crnoj Gori. Tamo je zavrio osnovnu kolu, i kao relativno mlad sa
svojih 19 godina dolazi u Beograd na dalje kolovanje te nakon toga dobija posao u
Beogradskim elektranama gdje i sad obavlja svoj posao. Interesovanje za pisanje se
rodilo odavno, ak u svojim mladalackim danima, ali je shvaeno kao trenutni izazov,
koji u istinu i nestaje uz par svojih zabiljeki. U svojoj 45 godini, jednog lijepog 1.
maja, krenulo je ponovo buenje sa velikom inspiracijom i dovelo ga do ovoga
trenutka u kojem se i sad nalazi sa eljom za daljim stvaralatvom. Pie poeziju kako
za djecu tako i za odrasle, a do sad je objavio etiri svoje zbirke od toga dvije za
djecu, NESTANI MAAK i GORSKI HOR, a za odrasle zbirke pjesama AR
OGNJITA, posveena svojim korijenima, svojem ognjitu i na neki nain e to biti
dio njegove due koja e svoja razmisljanja prenosi daljim pokolenjima i
SPIANSKA ZORA u kojoj opisuje svoja vienja kako iz djetinjstva tako i
sadanjice. Vezan je za svoj rodni kraj kojem se ba esto vraa, svojoj majci,
roacima, prijateljima iz djetinjstva sa kojima voli da se prisjeti na dane srenih
vremena svoje mladosti, kao uz al ali i radost jer se vraa opet gradu Beogradu koji
mu je pruio svoje ruke prije skoro trideset godina. Zastupljen je sa svojim pjesmama
u desetak zbornika. Otac je sina Boa, i erke Sanje. ivi i stvara u Beogradu.

1987. .
, .
, ,
. ,
, - .
.
, :
... .
, ,
.
- ,
,
,
!
 , , ,
,
,
...

1981. .
. : ,
. ,
.
.
, .
.
.
. : ,
. .
.

SVETLANA RADOJEVI

Roena je 20.1.1979.u Beogradu gde i ivi sa suprugom i njihovo dvoje dece.

Voli da pie poeziju, pesme za muziko izvoenje i prie. Njena istinita pria
objavljena je u asopisi Stil pod nazivom Srean kraj (2008). Iste godine objavila je
i zbirku pesama pod nazivom Ko panju ima bogat je taj sigurno voljen je. Njena
pesma Rekao si mili, objavljena je u knjizi Zbornik savremene ljubavne poezije
2014.godine. Pesma ta je ljubav pronala je svoje mesto u knjizi Zbornik poezije
stopama Alekse antia 2015.godine.

PREDRAG MILOVANOVI

Roen u Krupnju, bajkovitom gradiu na zapadu Srbije. Poeziju poeo da pie

iznenada, iako mu je koren naklonosti prema stihovima stariji od pamenja. Pesma
koja je pred vama je sve od njegovog stvaralatva za decu; to i ne udi, imajui u
vidu da takvu vrstu knjievnosti smatra najzahtevnijom. Onu drugu poeziju je ispratio
u jednu samostalnu zbirku pesama (koju je objavio u srednjokolskim danima), te u
dve zajednike zbirke pesnike grupe Poeziranje.


1955. . .
- , -
, - , -
- .
//. .
(44).
, -2009.;
- 2012.; -
2013.; -2013.; -
2014.; - 2015. -2016.

. o ,
. .

. 2010-
, 55 .
, , , ,
, , , , , , ,
, , , , ,
.
, , .

1944., ,
1967. . -
. , , . 2001.
. 1999. ( ), .
- :
2003. - .
,
,
. ,
, .
,
.
ZORICA MLADENOVI ZOJA

Roena u Beogradu 1969. godine i ostala da ivi u njemu. Pisanje joj je lek i izlaz.
Pisanje je njena uteha i stvarnost. Pie za svoju duu i za ljude kao to je ona.

MIRJANA MAGURA

Roena 02.06.1961 godine u Vrcu. Od svoje pete godine ivi i radi u Beu, gde se i
kolovala na nemakom jeziku. Po profesiji: frizerka, sestra za negu i dipl. socijalni
pratilac. Pie od detinjstva, a svoju prvu samostalnu zbirku pesama Pesnika dua
objavila 2014. godine. Inae, njene pesme i prozni tekstovi su objavljeni u
mnogobrojnim meu narodnim zbirkama, zbornicima, antologijama, leksikonima i
almanasima. Osvajala na konkursima i prva, druga i trea mesta za poeziju i prozu.
lanica u nekoliko knjievnih i pesnikih udruenja: Udruenje pisaca POETA
Beograd, Udruenje knjievnika Sjeverac Podgorica, SPKD Prosvjeta Be,
Udruenje Kreativna radionica Balkan Beograd, KOV Vrac, Udruenje Beke
poete Be, Udruenje knjievnika Kultura snova Zagreb. Pesme i prozni radovi su
joj objavljeni i u raznim tamoanim i elektronskim asopisima, a objavljuje u
mnogim knjievnim grupama na Facebook-u.

SLAANA BENKUS

Roena 9. srpnja 1984. godine u Varadinu. ivi u malom naselju Cerju Nebojse,
nedaleko Varadina. Diplomirala je na Fakultetu organizacije i informatike u
Varadinu te zavrila pedagoko-psiholoku naobrazbu pri Uiteljskom fakultetu u
Zagrebu. Radi u Osnovnoj koli Ljudevit Gaj Mihovljan kao uiteljica informatike.
Od djetinjstva pie poeziju na standardu i na kajkavskom narjeju, ali ih javno
objavljuje od 2010. godine. Pjesme su joj objavljivane u razliitim meunarodnim i
hrvatskim zbornicima i javno izvoene na Recitalima. Dobitnica je nekoliko nagrada
i priznanja od kojih je najznaajnije priznanje Meunarodnog instituta za knjievnost
za doprinos knjievno-umjetnikom stvaralatvu u Rrepublici Hrvatskoj. Aktivna je
lanica Varadinskog knjievnog drutva od 2012. godine na ijim Recitalima
redovito interpretira izabrane i pobjednike pjesme te objavljuje radove u
zajednikim Zbornicima radova Drutva. Redovito odrava i aurira FB stranice
Drutva. Svoje stvaralatvo je predstavila u nekoliko asopisa (Zagorski list,
VaradIN, kolske novine) te se javno predstavila u radijskim emisijama HRT-a
(emisija Izmeu redaka) i radija Megaton (emisija Dugo u no).

MARIN AVELI

Inenjer elektrotehnike, roen je 1959. godine u Podgorici, Crna Gora.

ivi i stvara u Podgorici . Objavio je zbirku pesama Poezija mojih iluzija (2014).
Redovno objavljuje na portalu Oaravaje i na drugim inernet portalima.
Objavljivao je naune radove i knjigu iz teorijske fizike, a takoe i novinske lanke,
autorske tekstove u tampi i na portalima.

GORDANA MITROVI DRAI

Roena u Vukovaru 1977. godine, odrastala i ivi u Borovu, mestu kraj Vukovara.
Deo svog ivota provela u Beogradu i tu se stvorila velika ljubav ka tom gradu.
Osnovnu kolu do sedmog razreda zavrila u Borovu, a osmi razred osnovne kole u
Beogradu. Nakon zavretka rata u Hrvatskoj iz Beograda se vratila u rodno Borovo i
u Vukovaru zavrila gimnaziju. Nakon zavrene gimnazije upisala fakultet u
Somboru, gde je diplomirala za Profesora razredne nastave. Trenutno radi u osnovnoj
koli kao nastavnik njegovanja jezika i kulture srpske nacionalne manjine u
Hrvatskoj. Jo kao mala devojica volela da pie pesme, a na studijama joj se
produbljuje ljubav prema dejoj knjievnosti, tako da pored pisanja pesmi pie i bajke
za decu. Do sada obajvila pesme u vie zbornika: S ljubavlju eni Kulturni centar
Mesopotamija 2014; Zbornik poezije i proze Ispod duge, Sven 2014, zatim
Meunarodni zbornik pezije i proze Sve boje leta, 2014, Zbornik elim da ti
kaem, 2015. Knjiga bajki joj je u pripremi i oekuje da e uskoro i ona biti
objavljena.

1958. .
,
. 2010. ,


, , , , , , , ,
, , , ,
, , , , , , (
), (), , (),
(), ().

BISERKA GAJI

Roena 9.9.1990. godine. ivi u Kolaru selu kod Jagodine. Najlepe trenutke
detinjstva provela sa svojom pokojnom bakom po majci Danom. Sa pisanjem poezije
poela jako rano jer su je okolnosti ivota navele na to, sva svoja oseanja bila ona
pozitivna ili negativna najlake iskazuje kroz stihove. Voli itanje koliko i pisanje.
Prvu pesmu objavljuje fondacija Marije Boinovi Osmeh ivot krasi 2013. Sa njima
nastavlja saradnju i 2014. sa jo jednom objavljenom pesmom. 2013. KK Petar Stoki
iz Beeja joj dodeljuje pohvalu i ilustraciju u Zborniku, Tragovi na pesku, za pesmu
Lepota snova i sa njima nastavlja saradnju tokom naredne godine. KK Paun
Petronijevi iz Uica joj 2014. dodeljuje povelju za najlepu ljubavnu pesmu Pismo
galebu. Tokom 2014. ostvaruje saradnju sa jo nekoliko Nikih knjievnih klubova
koji joj objavljuju pesme. Ve 3 godine objavljivane su joj pesme u izdavakoj kui
Arte Knjiga, prva u Zborniku Trijumf pesme i vina, druga u Zborniku Kad regant
u vinu peva i poslednji u nizu Arte stih vol 3 objavljuje dve njene pesme. 2013.
knjievna manihestacija Garavi sokak iz Inije objavljuje joj rad. Poetkom 2015.
KK Raskovnik iz Smedereva objavljuje pesmu Majka kao i Udruenje pisaca
Poeta pesmu Srpkinja; takoe, UP Poeta na Pesnikom saboru Svete Petke
objavljuje njenu duhovnu poeziju. Poetkom godine uestvovala na FEJSBUK
FESTIVALU i ostvarila plasman. Na konkursu Nikole Vasia Topolovakog
takoe se plasirala sa pesmom Nebeske njive; UG Srpsko-Bugarsko prijateljstvo
objavilo joj pesmu 'Zlatna obala kako na srpskom tako i na bugarskom jeziku itd.

21.5.1973. . ,
. ,
.
.
.

MILAN BURSA

Roen 27.01.1942. godine u mestu Bosanske Doljani, optina Biha, Bosna i

Hercegovina. Odrasatao u Banatu. Zavrio srednju ekonomsku kolu i ekonomski
fakultet. Radio u spoljnoj trgovini. Govori i pie nemaki i engleski jezik. lan
Udruenja naunih i strunih prevodilaca Srbije i, pored ostalog, bavi se i
prevoenjem tekstova sa nemakog i engleskog jezika. Poeziju pie jo od
srednjokolskih dana ali je vrlo malo objavljivao (u listu Mladost, Dejim novinama i
Neven). Kao srednjokolac dobio nagradu Saveza knjievnika Jugoslavije za najbolje
pismene zadatke iz srpskog jezika.

1.11.1994. .
, - . :

; I
2013.; I ,
2014. ; I

2014.; I 2014.
. I 2015.
. I 2014
. II ; II
; III
; III
VIII 2016.
. III II
2013.; II
2013. . II
2013 itd ,
,
.

4. 01. 1963 . ,
. .
.
- .
, ,
.
, , (,
, , , .) ,
, ,
.

1975. .
, , 2003.
.
.
, .
. , :
, , 2013. ; ,
, 2014. , , 2016.
.


RAMIZ NANI AIROVI

Roen 11. 07. 1949.g. u selu Rua. Radio u selima Konie i Melaje, u osnovnoj koli
kao profesor srpskog jezika i knjievnost. Od rane mladosti pisao pjesme, a u zadnje
vrijeme pie i prozu u emu ga podrava veina prijatelja. Izdao pet knjiga: dvije
zbirke ljubavnih pjesama, dvije knjige proze i djeiju ilustrovanu priu Zeija
dolina, 2005.; Plavetnilo u poznom svitanju 2011. ; Kletva 2012.; !Ispiu nebo
u svitanju 2013. i zadnje; roman "Krvavi trag" 2015. godine, koji je nominovan za
roman godine i Ninovu nagradu. Objavljuje po asopisima i zajednikim zbirkama.

2006. ,
.

NEVENKA BONJAK OLI

Nevenka Bonjak-oli, profesor srpskog jezika i lektor, ivi i radi u Beogradu.

Preteno se bavi pisanjem kratkih pria, ali neguje i poeziju, kao i stvaralatvo za
decu. Objavila je dve knjige pripovedne proze: Sofkine unuke i Plave oi trave
(prie za decu). Pesme i prie su joj vie puta na knjievnim konkursima
objavljivane, nagraivane i pohvaljivane. Sada priprema knjigu pesama za decu, kao i
novu knjigu pripovedne proze.

KIMETA NUMANOVI

Kimeta Numanovi, profesorica filozofije, roena 04.02.1962 godine u Tutinu,

Srednju ekonomsku kolu zavrila u Tutinu a na Filozofskom fakultetu - NNSG
Filozofija diplomirala 1985. godine. Radi kao bibliotekarka u Narodnoj biblioteci u
Tutinu. Pie kritike, poeziju i prozu. Svoje radove objavljivala u asopisima i
zbornicima.


, , , 1936.
, , .
, ,
, ,
. ,
, , ,
. : ;
, , 2007.
;
( - ,
, 2013;
, 2008; 2013,
...

RADOVAN JAKOVLJEVI

Roen 15. septembra 1974. godine u Loznici. Bogosloviju zavrio 1994. godine u
Beogradu, a 1995. godine upisuje studije na Bogoslovskog Fakultetu u Beogradu.
Dolazi u ikago 1995. godine gde nastavllja studije na Bogoslovskom Fakultetu Sv.
Save u Libertivlu. 1999. godine upisuje postdiplomske studije na Akademiji Sv.
Vladimira u Njujorku. Zavrava 2001. godine sa diplomom magistra iz oblasti
Hrianskog obrazovanja. Od 2001.-2008. godine radi kao direktor Hrianskog
obrazovanja pri eparhiji Sprednjezapadno amerikoj, rukopoloen za svetenika
2004. godine od strane Mitropolita Hristofora. Od 2008. godine postavljen za stalnog
svetenika pri hramu Sv. Vaskresenja Hristovog u ikagu. ivi u ikagu sa
suprugom Milijanom i dvoje dece Andrejem i Anastasijom. Pored poezije, prireuje i
knjige za decu iz oblasti crkvenog i hrianskog obrazovanja, a u pripremi je njegov
moda i najznaajniji rad koji e biti prilagoen deci, a to je ivot i delo Vladike
Nikolaja Velimirovia.

DUICA RADOSAVLJEVI

Roena 1974.godine u Aranelovcu, ivi u Mladenovcu. Radila kao novinar RTV

Mladenovac, urednik informativnog programa, zamenik glavnog i odgovornog
urednika, dugogodinji urednik i voditelj razliitih formata emisija iz kulture, kao i
dopisnik pojedinih beogradskih medija. Od kolskih dana pie poeziju. Pesme su
objavljivane u akim asopisima, neke i nagraivane. Radovi novijeg datuma su
uvrteni u zbornike umadijskih metafora, objavljivani u asopisu Kosmajska
vila i antologiji poezije Snovi injem posuti. Za ivotni moto bira Jesenjinovo
Nemoj da ti je svejedno, od toga se ovek nikad ne oporavi
JADRANKA POPOVI

Roena 20.1.1968. u Brko Distriktu, gde ivi i radi. Udata, majka troje dece, u
slobodno vreme se bavi pisanjem pesama. U prethodnom zborniku Kreativne
radionice Balkan Zbornik poezije stopama Alekse antia objavila jednu pesmu.

SLAANA LAZI POLJAEVI

Roena 29. 4. 1978 u Graanici BiH. kolovana u Doboju, smjer - tehniar drumskog
saobraaja. Trenutno nezaposlena.

MIRJANA APO

Roena 1950. u Smederevu. Zavrila Filoloki fakultet u Beogradu, grupa za srpsko-

hrvatski jezik i knjievnost. ivi u Brkom kao profesor u penziji. Objavljena dela:
zbirke poezije "U bunilu", "Tumaranje po egu", "Grafiti po zastorima due"; zbirka
pria "Klupa za tihu raju", roman "Elysion", prie za decu "Put u sredite bajke" i
"Lepe i rune rei"; knjige aforizama: "Talasanje po suvom" i "I vi ste tu". Dobila
vie prestinih nagrada i priznanja. Zastupljena u antologijama i zajednikim
zbirkama. Prevoena na vie jezika. Nosilac Zlatne znake Kulturno prosvetne
zajednice Srbije. lan Udruenja knjievnika Srbije

MAJDA FRADELI

Majda Fradeli je roena jednog vrueg ljeta 6.9.1962. godine u Splitu. Diplomirala
na Ekonomskom fakultetu u Splitu. Poeziju pie jo od kolskih dana. Kao lanica
ULKU-e Vlaho Bukovac, nastupa na pjesnikim veerima udruge. Ima dvije zbirke
poezije u pripremi za tiskanje. Pie standardnim knjievnim jezikom, kao i na
akavtini, a tematski raznoliko: od lirskih i pejzanih motiva do socijalnih, duhovnih
i ljubavnih.

(1950, ),
, : (1982),
(1987), ; , (1994),
- ; I, II (1995, 2003),
; (2002), ;
(2005), ; (2007),
; (2008), ;
(2009), ; (2009),
; , , I -,
DHIRA, sncht, Schweiz, 2011. .
.
: , , , , ,
, A- (), , ,
, . , ;
(), . .

1959. , ,
.
, .
.
,
.

SNEANA OLKOTOVI

Roena u Kladovu, a ivi i stvara u Korbovu. Pisanje joj je hobi. Izdala sedam knjiga,
poezije i proze, za decu i odrasle: Pesma je moj ivot, Od srca srcu, U znaku ljubavi -
Surove sudbine, Izvor ivota, Kad progovori dua, apat vetra i Deja zavrzlama.

MILOSAV B. VLAJI

Roen 1950. godine u Kovaevcu. Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio u Mladenovcu.

Apsolvirao Grupu za jugoslovensku knjievnost i srpskohrvatski jezik na Filolokom
fakultetu Beogradskog univerziteta. Bavio se radio i TV novinarstvom. Objavio etiri
zaviajne monografije. Pie pesme i kratke prie koje su mu tampane u tridesetak
zbornika i nekoliko antologija. Prouava jezik i govor kosmajskog kraja. Osniva je,
vlasnik i urednik lista Kosmajska vila.

ZVEZDANA PRI MILOSAVLJEVI

Roena u upriji, ivela u Beogradu i upriji. Pie poeziju i kratke prie. Radove
objavljivala u mnogim zbornicima. Za neke od njenih pesama pisana je i muzika.


1. 1949 . , .
.
( ). .
,

. ; ,
,
, . .

5.8.1981 , ,

. , .
, . ,
, .
, . , .
, .

ELJKO ELE JOVANOVI

Rodio se 22. juna 1989. godine u Kragujevcu u radnikoj porodici. Kao dete matao
je da postane glumac, neto kasnije eleo je da postane muziar da bi se na kraju ipak
opredelio za poziv pisca. Pie satirinu i socijalnu poeziju i prozu, kao i poeziju i
prozu za decu i sve one koji se tako oseaju. Pored navedenih pisanija pie i
aforizme. esto voli da kae da je njegova tragedija ta to se rodio u pogreno vreme.
Do sada zvanino nije objavio ni jedno svoje delo za ta krivi hroninu besparicu
koju je sveano upoznao tog leta gospodnjeg 1989. godine. No, on ne odustaje.
Priprema da objavi svoju prvu zbirku satirine i socijalne poezije i nada se da e mu
to uskoro poi za rukom. Objavljivao je na pojedinim sajtovima, novinama i
zbornicima. Nagraivan je na pojedinim konkursima a poslednje ime moe da se
pohvali jesu prve nagrade za poeziju i prozu na meunarodnom festivalu Trifun
Dimi. Dok je pisao ovu biografiju grickao je hleb sa sedam kora koji moe da
priuti budui da je zaposlen u jednoj privatnoj firmi. ivi i stvara u Kragujevcu.

e e : 2014.
2016. - .
.


2007. .
. . .

SAA MILIVOJEV

Roen 08.01.1974. u Zrenjaninu. Rodom iz Melenaca, ivi i radi u Zrenjaninu.

Pesme pie od 2011. godine.

30.04.1959. . , .
: ,
. ,
.
.
.
.

JULIJANA PLENA

Roena u Rijeci 28.8.1962. U Rijeci stjekla i naziv profesora pedagogije pri

Pedagokom fakultetu. Radi u Osnovnoj koli Zvonka Cara Crikvenica. Majka tri
sina. Suradnik kolskih novina i Primorskih novitadi. Pjesme su joj objavljene u
asopisu Knjievnost uivo i u nekolicini meunarodnih zbirki u izdanju Kulture
snova, te u zborniku Webstilusa za 2015. godinu. Poeziju objavljuje i u knjievnim
fb grupama. Osvojila 1. mjesto na 5. meunarodnom konkursu regiona, u
organizaciji asopisa Avlija, s pjesmom Rije, te je pjesma i tiskana u njemu.
Polazila kreativne radionice pisanja CEKAPE. Prva samostalna zbirka poezije pod
naslovom Trag tajanstva bit e promovirana za Dane hrvatske knjige u listopadu.

ANA IVAN VIROVKI

Objavljuje pod imenom Ana Ivan Virovki (Ana igi) ivi u Novom Beogradu. Ima
objavljene knjige i elektronska izdanja, zajednike zbornike no to i nije bitno jer
voli da pie i uiva u tome. Trudi se da to bude kvalitetno i da ljudi vole da proitaju
napisano.

12.09.1971. .
( ): (2011.) (2015.).
 , , ,
, .

MIRJANA DANILOVI

Mirjana Danilovi (ivanovi), iz Krnjeva, roena 1953. godine. Lekar

pneumoftiziolog, jedan od osnivaa Udruenja lekara pisaca Vidar. Objavila zbirke
poezije - San o ptici 2005.godine, Sneva 2014. godine, pesme za decu - Ba
neu 2008. i roman Jorgovan za ajkovskog 2011.godine. Pesme i kratke prie
objavljivane u zbornicima i periodici kao i u Antologiji boemske poezije -Interpres
2010. god. i Najlepe ljubavne pesme srpskih pesnikinja- Gramatik 2013.godine.
Dobitnik vie knjievnih nagrada. ivi u Beogradu.

MILENA SAVI-MICALETTO

Roenda u Osipaonici kod Smedereva. Osnovnu kolu zavrila u Osipaonici. Za

pomonog kuvara zavrila kolu u Frankfurtu na Majni gde je i ivela 22 godine.
Potom se preselila u Be gde i sada ivi. Objavila jednu knjigu poezije pod naslovom
Vasionska ena. Nagraivana: u Frankfurtu za deju poeziju 2009. godine osvojila
treu nagradu, a 2011 godine osvojila srebrnu liru za poeziju.

26.01.1953. , ,
. .
-
.
.
. ( )
. ,
, , . .
,, 2011. ,, ,
. .

, , 8. 1953. . ,
1995. . , , ,
, . ,
. : ,
, , ,
. .
, .
 , ,
. , ,
.
,
, , , .

30.7.1990. .
- .
.
, :
( ),
( ),
),
( XV, , , ).
III o .

MIRZANA PAI KODRI

Bosanskohercegovaka historiarka knjievnosti, knjievna kritiarka i spisateljica.

Studirala je knjievnosti naroda BiH, bosanski, hrvatski, srpski jezik i komparativnu
knjievnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je i magistrirala iz
knjievnohistorijskih nauka, dok trenutno zavrava doktorsku disertaciju o knjievno-
putopisnom djelu Zuke Dumhura. Predaje na Pedagokom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu, Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu te Amerikom univerzitetu u
BiH, a vie godina predavala je bosanski, hrvatski, srpski jezik i kulturu na Institutu
za kritine jezike Dravnog univerziteta u Arizoni (SAD), gdje je bila i direktorica
Sarajevske ljetne kole bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i kulture. Autorica je
vie knjievnonaunih radova, a posebno se bavi bosanskohercegovakim putopisom
te pitanjima interkulturalnosti u knjievnosti. Poeziju i prozu objavljivala je u vie
bosanskohercegovakih i inostranih asopisa, jedan od njenih radiodramskih tekstova
Plave, ute i crvene misli 2005. godine emitiran je na sarajevskom Radiju 202, a
objavila je i samostalnu zbirku pjesama Lirska subjekta (O flertu i odanosti) (Dobra
knjiga, Sarajevo, 2014) kao samostalnu knjigu drama Smijeh koji boli O razlikama
i ratovima (Kultura snova, Zagreb, 2015) koja se premijerno i izvela u Zagrebu u
ITD teatru u reiji Marka Jurage. Neke od pjesama su joj prevedene na engleski,
turski i arapski jezik. Aktivna je lanica Sarajevskih jutara poezije sarajevskog
pjesnikog udruenja "Planet poezija" te hrvatskog udruenja knjievnika Kultura
snova iz Zagreba.
VESNA OBORINA

Ljekar, primarijus, magistar medicinskih nauka, roena je u Mostaru, BiH, 1944.

godine. Studij medicine zavrila u Beogradu, Srbija. Radila kao ljekar u Mostaru i
Podgorici. Sada ivi u Podgorici, Crna Gora. Slika i pie poeziju za odrasle, djecu i
haiku. Objavila jedanaest zbirki poezije, od toga jednu za djecu, pod nazivom Boje
jutra. Za knjigu Na mostu dodijeljena joj je nagrada Duan Kosti, izdavake
kue Unireks . Pjesme su joj uvrtene u vie antologija i objavljene u vie
knjievnih asopisa. lan je Udruenja knjievnika Crne Gore i Haiku udruenja
Srbije i Crne Gore. Slike izlagala na 29 samostalnih i mnogo kolektivnih izlobi u
Crnoj Gori i okruenju.

,
( ). , ,
.
,
- 2006. (Graduate Diploma in Education -
the University of Adelaide- Australia).
.
.
. .
: - ",
,. 1996., 2010.,
- 2011., - 2012.,
- ; - 2013.
, - , ,
, ,...
. .
,
, -
...

.
. , , .
.
, . -
. ,
.
. ,
, .
 .
:
,
.
, .
, : / !

.
2015. : ,

(
),
2015 ...
, , , ...
,
(
Feliks Romulijana,
). ...

, .
, FleuriDelaporte.
.
, , , ,
, ().
: (2000), (2001),
(2002), (2003), (2004), (2006),
(2009), (2013), (2015).
:
.
.
SADRAJ

Kofer Marina Raievi
Zamisli Marina Raievi
Kraljevski maskembal Gordana Sari




Hitro Jasna Jeremi
Ljuti oblaak Jasna Jeremi
Prolee Jasna Jeremi
Kosmonaut Stevo Bzdilik
Zbog jedne male devojice Jelena Jeka Koovi
Drugarstvo od pera Violeta Peni
Bezazlena la Sneana Marko Musinov
Oran za igru Sneana Marko Musinov
Vitlanje arovnim tapom Sneana Marko Musinov
Priznanje Sneana Marko Musinov
Djeak sa kosim oima Marko uri
Mrav Nada Rankovi
Milica i Meda Nada Rankovi
Pametna glavica Nada Rankovi
Pismo uitelju Hajro Iki
Maak se vratio iz hajduka Hajro Iki
Manekenka iz djeijeg vrtia Hajro Iki
Bolesne cipele Hajro Iki
Ajlanova uspavanka Selvija Ferizovi

-


Mali snovi Matija R Drljaa
Kralj lav Suzana iki
Pae Suzana iki
Putovanja Suzana iki
Zima Suzana iki
?


Lenina pjesma Goran Pilipovi
Maak uko i mii Mia Vildana Alajbegovi
.


Mala Dara uro Marii
Pai prvai uro Marii
Zimski problemi uro Marii
Vaar u stanu uro Marii
Simo i pae Grozdana Crepajac



ilim moje nane Emir Bajrovi


To i ja hou efik Daupovi Fiko








Dete Avdulah Ramilovi
Poetak kole Avdulah Ramilovi
Medova ljubav Avdulah Ramilovi


Deja srea - Svetlana Mati
Nae tene Kristina Jankovi
Idemo se igrati Lidija Leskur
Boino drvce Lidija Leskur
Unuk Neca Slobodan M Stefanovi
Moja beka, Staa Slobodan M Stefanovi
Poruka Zorana Petrievi
'

Zavoenje reda Milica Spini
Deca i ptice Milica Spini
Djeji voz Branislav Boov ininovi
Maak uko Branislav Boov ininovi
kolska ljubav Branislav Boov ininovi
Zemlja uda Branislav Boov ininovi





Moj aneo Svetlana Radojevi
Ana se ljuti Predrag Milovanovi







Lola Zorica Mlademovi Zoja
Baba Roga Zorica Mladenovi Zoja
Maca Zorica Mladenovi Zoja
Glista Zorica Mladenovi Zoja
Deja srea Mirjana Magura
Novi dan Slaana Benkus
Pasji ivot Slaana Benkus
U zoolokom vrtu Slaana Benkus
Ala je lep novi svet Marin aveli
Iluzije iz detinjstva Marin aveli
Zakon prirode Marin aveli
Klima Marin aveli
Nuna nuke Gordana Mitrovi Drai
Bubamara Gordana Mitrovi Drai

Milina bajka Biserka Gaji

, ,
Da nam Bala stasa Milan Bursa

...






Uveliko jesen Ramiz Nani airovi
Snijeg Ramit Nani airovi
Razdragano jutro Ramiz Nani airovi
ake muke Ramiz Nani airovi




Razmiljanja jedne mace Nevenka Bonjak - oli
Kako ivi papagaj Boa - Nevenka Bonjak - oli
Dvanaest godina Kimeta Numanovi
Fredi Kimeta Numanovi
Moja kua Kimeta Numanovi





Moj Milisav, moje blago Duica Radosavljevi
Pohvala Mari Duica Radosavljevi
Tri cveta Duica Radosavljevi
Jeca se boji zubara Jadranka Popovi
Otkud sad kia? Jadranka Popovi
Pletilja Jadranka Popovi
Hranilica Jadranka Popovi
Meni se smjeka Slaana Lazi Poljaevi
Nemoj da zanoveta Mio Slaana Lazi Poljaevi
Nemoj rei mami Slaana Lazi Poljaevi
Aprilska Slaana Lazi Poljaevi
Strah Mirjana apo
Slon u staklarskoj radnji Majda Fradeli
Tajne Majda Fradeli
Kako je ne voljeti Majda Fradeli
Snjeko Majda Fradeli





Devojica i meda Sneana olkotovi
abe Sneana olkotovi
Svu no je bata Sneana olkotovi
Pozivnica Milosav B Vlaji
Zeca boli uvo Zvezdana Pri Milosavljevi





Komar jednog vampireta eljko ele Jovanovi
Livadske ponosne prie eljko ele Jovanovi
Pesma o odbaenom tetrapaku i lizalici eljko ele Jovanovi



Pitoma ravnica Saa Milivojev
Vetrovita kia Saa Milivojev
Igralite matalite Saa Milivojev
Ptica slobode Saa Milivojev



Za prvaie Julijana Plena
Dobrodoli Julijana Plena
Deija razmiljanja Ana Ivan Virovki

'


Kad je unuk ljut - Mirjana Danilovi
Kako doi do puta u umu Mirjana Danilovi
Prolena ljubavna pesma Mirjana Danilovi
patula Mirjana Danilovi
Bakina elja Milena Savi - Micaletto
Petao Milena Savi - Micaletto
, , ...


Skenderu Mirzana Pai Kodri
elja jedne djevojice Vesna Oborina
Godinja doba Vesna Oborina
Bakino lice Vesna Oborina
Kini dan Vesna Oborina
-
-





, ,
SADRAJ - AUTORI

Avdulah Ramilovi


Ana Ivan Virovki
Biserka Gaji

Branislav Boov ininovi



Vesna Oborina
Vildana Alajbegovi
Violeta Peni
Goran Pilipovi



Gordana Sari
Gordana Mitrovi Drai





Duica Radosavljevi

uro Marii

Emir Bajrovi

eljko ele Jovanovi

Zvezdana Pri Milosavljevi

Zorana Petrievi
Zorica Mladenovi Zoja

Jadranka Popovi

Jasna Jeremi
Jelena Jeka Koovi


Julijana Plena
Kimeta Numanovi
Kristina Jankovi


Lidija Leskur



Majda Fradeli

Marin aveli
Marina Raievi
Marko uri
Matija R Drljaa
Milan Bursa
Milena Savi - Micaletto

Milica Spini
Milosav B Vlaji


Mirzana Pai Kodri
Mirjana Danilovi
Mirjana apo
Mirjana Magura



Nada Rankovi

Nevenka Bonjak - oli
Predrag Milovanovi



Ramiz Nani airovi



Saa Milivojev

Svetlana Radojevi

Slaana Benkus
Slaana Lazi Poljaevi

Slobodan M Stefanovi
Selvija Ferizovi
Sneana Marko Musinov
Sneana olkotovi
Stevo Bzdilik
Suzana iki

Hajro Iki

-
efik Daupovi Fiko
SUIZDAVAI - DONATORI

, , 3
Marina Raievi, Bor, Srbija 2 primerka
Gordana Sari, Niki, Crna Gora - 1 primerak
, , 4
Jasna Jeremi, Mladenovac, Srbija 3 primerka
Jelena Jeka Koovi, Kragujevac, Srbija 1 primerak
Violeta Peni, Dublje, Srbija 1 primerak
Sneana Marko Musinov, Zemun, Srbija 4 primerka
Marko uri, Zagreb, Hrvatska 2 primerka
Nada Rankovi, Panevo, Srbija 3 primerka
Hajro Iki, Novi Pazar, Srbija 4 primerka
Selvija Ferizovi, Novi Pazar, Srbija 1 primerak
, , 4
Matija R. Drljaa, Beograd, Srbija 1 primerak
Suzana iki, Sarajevo, BIH 4 primerka
, , 3
Goran Pilipovi, Banjaluka, RS 1 primerak
Vildana Alajbegovi, Ilida, BIH 1 primerak
. , , 1
, , 2
uro Marii, aina, Hrvatska 4 primerka
, , 1
, , 2
, , 1
Emir Bajrovi, Nakskov, Danska 1 primerak
, , 2
efik Daupovi Fiko, Sarajevo, BIH 1 primerak
, , 2
, , 2
, , 1
, , 3
Avdulah Ramilovi, Linz, Austrija 3 primerka
. , 2
, , 1
Kristina Jankovi, Beograd, Srbija - 1 primerak
Lidija Leskur, Split, Hrvatska 2 primerka
Slobodan M Stefanovi, Beograd, Srbija 2 primerka
Zorana Petrievi, Podgorica, Crna Gora 1 primerak
, , 1
, , / 1
Milica Spini, Opatija, Hrvatska 3 primerka
Branislav Boov ininovi, Beograd, Srbija 3 primerka
 , , 2
, , 3
Svetlana Radojevi, Beograd, Srbija 1 primerak
Predrag Milovanovi, Krupanj, Srbija 1 primerak
, , 2
, , 1
, , 4
Zorica Mladenovi Zoja, Beograd, Srbija 4 primerka
Mirjana Magura, Be, Austrija 1 primerak
Slaana Benkus, Varadin, Hrvatska 3 primerka
Marin aveli, Podgorica, Crna Gora 4 primerka
Gordana Mitrovi Drai, Borovo, Hrvatska 2 primerka
, , 2
Biserka Gaji, Kolare, Srbija 1 primerak
, , 2
Milan Bursa, Novi Beograd, Srbija 1 primerak
, , 1
, , 2
, , 4
, , 1
Ramiz Nani airovi, Melaje, Srbija 4 primerka
, , 4
Nevenka Bonjak oli, Beograd, Srbija 2 primerka
Kimeta Numanovi, Tutin, Srbija 3 primerka
, , 4
, , 1
Duica Radosavljevi, Mladenovac, Srbija 3 primerka
Jadranka Popovi, Brko, BIH 4 primerka
Slaana Lazi Poljaevi, Doboj, BIH 4 primerka
Mirjana apo, Brko, BIH 1 primerak
Majda Fradeli, Split, Hrvatska 4 primerka
-, 4
, , 1
Sneana olkotovi, Korbovo, Srbija 3 primerka
Milosav B Vlaji, Mladenovac, Srbija 1 primerak
Zvezdana Pri Milosavljevi, uprija, Srbija 1 primerak
, , 3
, , 2
eljko ele Jovanovi, Kragujevac, Srbija 3 primerka
, , 2
, , 1
Saa Milivojev, Zrenjanin, Srbija 4 primerka
, , 3
Julijana Plena, Rijeka, Hrvatska 2 primerka
Ana Ivan Virovki, Beograd, Srbija 1 primerak
, , 4
Mirjana Danilovi, Beograd, Srbija 4 primerka
Milena Savi Micaletto, Be, Austrija 2 primerka
, , 1
, , 1
, , 1
Mirzana Pai Kodri, Sarajevo, BIH 1 primerak
Vesna Oborina, Podgorica, Crna Gora 4 primerka
Stevo Bzdilik, Loznica, Srbija 1 primerak
, , 2
, , 1
, , 4
, , 1