Auditorne - Vjezbe - V - 0.9 ELEKTRIČNA POSTROJENJA PDF

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Zavod za visoki napon i energetiku
ELEKTRINA POSTROJENJA
Auditorne vjebe
Studeni, 2007.
Elektrina postrojenja
2007 FER ZVNE.
Izdanje studeni 2007
Nastavnici:
prof. dr. sc. Slavko Krajcar
dr. sc. Marko Delimar
Suradnici:
dr. sc. Minea Skok
Ivan Rajl
Luka Lugarid
Ovaj radni materijal predstavlja kratki zapis dijela gradiva i zadataka koji se obrauju u sklopu
predmeta Elektrina postrojenja po nastavnom programu FER 2. Dio gradiva obuhvaden je samo
zadacima, a dio i malim objanjenjem ili analizom.
Preporuena literatura:
1. Predavanja, S.Krajcar, M. Delimar, www.fer.hr/predmet/elepos, 2007

2. Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, Tehnika knjiga, Zagreb, 1990
3. Electric Power Substations Engineering, J.D. McDonald, CRC Press, 2003
4. Introduction to Electric Power Systems, http://ocw.mit.edu/index.html,
MIT OpenCourseWare, 2005
5. Power System Analysis, J. Grainger, W. Stevenson, McGraw-Hill, 1994
Elektrina postrojenja, skripta za vjebe, autori Slavko Krajcar, Marko Delimar, Minea Skok, Ivan Rajl, Luka Lugarid
1
zatidena je je Creative Commons Attribution-Noncommercial-Share Alike 2.5 Croatia licencom.
1. Simetrini trofazni sustav
Velika vedina elektroenergtskih sustava zasnovana je na izmjeninim trofaznim sustavima.

Generatori su graeni tako da su inducirane elektromotorne sile (naponi) svih triju faza po iznosu
jednake i meusobno kutno pomaknute za 120. S druge strane, u normalnom pogonu su i
opteredenja svih triju faza jednaka, osim u iznimnim sluajevima kao to su velika industrijska
postrojenja sa elektrolunim pedima (jednofazno troilo) te napajanje eljeznice (dvofazno troilo).
Kao posljedica jednakih impedancija u sve tri faze te jednakih elektromotornih sila, u sve tri faze teku
jednake struje po iznosu te meusobno kutno pomaknute za 120.
Stoga moemo prilikom prorauna prilika (napona, struja ...) u trofaznoj mrei u normalnom
pogonu proraune naprviti samo za jednu fazu, a onda po zavrenom proraunu moemo, uz
odgovarajudi fazni pomak (120, 240), prilike prenijeti u ostale faze.
Proraun prilika u trofaznom se sustavu, kod normalnih pogonskih prilika, provodi na sljededoj
ekvivalentnoj jednofaznoj shemi trofaznog simetrinog sustava (Slika 1).
Z
~ E V
Slika 1
Prikaimo sada vektorski strujne prilike u takvom jednom simetrinom trofaznom sustavu - Slika
2. Pri crtanju dijagrama najprije se crtaju struje, potom i osi kompleksne ravnine te komponente
struje faze R u toj ravnini).
Pozitivan smjer kuta
+j Pozitivan smjer struja

(faza, polja)
IT 120
IR
IR sin
IR cos t
IS
Slika 2
2
Trenutna vrijednost struje u fazi R je prema vektorsko-fazorskom dijagramu:
iR IR 2 sint ,
gdje oznaava poloaj vektora IR u trenutku t = 0 (trenutna vrijednost struje faze R u trenutku t
= 0), gdje je IR efektivna vrijednost struje u fazi R. Uvaavajudi fazne i kutne pomake struja u fazama S
i T spram struje u fazi R, vrijedi za trenutne vrijednosti struja u fazama S i T:
4 2
iS IS 2 sin t IS 2 sin t
3 3
2
iT IT 2 sin t
3
Kako su efektivne vrijednosti struja u sve tri faze jednake vrijedi da je IR = IS = IT = I.

Kako sinusnu funkciju 2 sint moemo u kompleksnoj ravnini prikazati vektorom
modula I i argumenta , to onda za struje prikazane u toj kompleksnoj ravnini moemo pisati:
IR I cos j sin , uz = t +
2 2
IS I cos j sin
3 3
2 2 4 4
IT I cos j sin I cos j sin
3 3 3 3
Odnosno, u skladu s Eulerovim izrazom, iste izraze moemo pisati i na slijededi nain:
IR I e j I
2
j 2
IS I e 3
I
3
4
j 4
IT I e 3
I
3
Sada uvodimo operator a sa znaenjem:
2
2 j 2 2
a 1 e 3 cos j sin 0,5 j 0,866
3 3 3
3
Mnoenje s operatorom a znai zakretanje vektora za kut 2/3 odnosno 120, u pozitivnom
smislu. Vrijednosti potencija operatora a su:
2
j 2 j
4
a e 3 e 3 0,5 j 0,866
2

3
j 23
a e e j 2 1
3

4 3
j 2 j
2
j 2 j
2
a e 3 e 3
4
e 3 1 e 3 a

a a
5 2
a6 1
a7 a
a8 a2
...
Opdenito zapisano vrijedi:
1 a 0 a 3 a 6 ... a 3n
a a 4 a7 ... a (3n+1)
a 2 a 5 a 8 ... a (3n+ 2) , n 0, 1, 2, 3...
Prema tome, moemo sada pisati izraze za struje:
IR Ie j
IS a 2 Ie j a 2 IR
IT a Ie j a IR
Ili, napisano u matrinom obliku:
IR 1 0 0 IR
I 0 a 2 0 IR
S
IT 0 0 a IR
Kao to je poznato, zbog simetrinosti prilika u trofaznom sustavu vrijedi:
IR IS IT 0
Navedenu relaciju moemo pokazati da vrijedi i nakon to smo uveli nove oznake za struje:
IR IS IT IR (1 a 2 a) IR 0 0
4
2. Nesimetrini trofazni sustav
Za nesimetrine trofazne sustave vrijedi da struje (naponi) nisu meusobno jednaki po iznosu ili
kutu ili oboje. Uzroci tome mogu biti slijededi:
1. nesimetrino opteredenje (elektrolune pedi, eljeznica),

2. kvarovi u mrei osim trofaznog kratkog spoja (K3),
3. nejednake elektromotorne sile po pojedinim fazama (pogreka u graenju generatora).
Pri tomu je vano napomenuti da se ovaj zadnji sluaj vrlo rijetko javlja, tako da su najedi uzroci
nesimetrija u trofaznom sustavu nesimetrina opteredenja i kvarovi u mrei.
Naravno, bududi da prilike u svim fazama nisu usporedive, nije vie mogude prilike u mrei
promatrati kroz prilike u samo jednoj fazi. Kada bi se prilike u ovakvom nesimetrinom sustavu
promatrale za svaku fazu posebno te se ak koristile i poznate metode vorova, petlje, superpozicije i
slino, proraun bi bio dugaak. Zbog vrlo jednostavnog proraunavanja prilika u mrei kada su prilike
simetrine, elja je na neki nain rastaviti ovakav nesimetrian trofazni sustav u 3 simetrina trofazna
sustava. Tako je nastala metoda simetrinih komponenti.
Prema metodi simetrinih komponenti mogude je svaki nesimetrian sustav rastaviti na tri
simetrina sustava koji se redom nazivaju direktni, inverzni i nulti sustav. Odnosno, 3 kakva god
vektora meusobno razliita po fazi ili kutu (struje, napona) koji prezentiraju prilike u nekom dijelu
nesimetrinog sustava, mogude je zamijeniti sa 3 sustava od po 3 vektora, od kojih svaki predstavlja
komponentu originalnog vektora. Meusobno zbrojene komponente vektora u direktnom,
inverznom i nultom sustavu daju originalan vektor. Pri tome vrijedi za vektore jednog od tih
simetrinih sustava da su sve komponente jednake po iznosu i meusobno fazno pomaknute za jedan
kut (kako uostalom i treba vrijediti za jedan simetrian trofazan sustav.
Direktni sustav (oznaka: d, 1)
ITd IRd
IRd Id IRd 1 0 0 Id
I 0 a 2 0 Id
ISd a 2 IRd a 2 Id Sd
Redoslijed faza ITd a IRd a Id ITd 0 0 a Id
(smjer polja)
ISd
5
Dogovor: Dogovorno je uzeto da kada se pie Id onda se misli na komponentu vektora struje faze
R u direktnom sustavu, dok se ostale komponente vektora struje faze S i T dobivaju mnoenjem Id sa
a2, odnosno a.
Inverzni sustav (oznaka: i, 2)
IRi
IRi Ii IRi 1 0 0 Ii
ISi a IRi a Ii I 0 a 0 I
Si i
ITi a 2 IRi a 2 Ii ITi 0 0 a Ii
2
ISi
ITi
Nulti sustav (oznaka: o, 0)
IR0 IR0 I0 IR0 1 0 0 I0

IS0 I S0 I0 I 0 1 0 I
S0 0
IT0 0 0 1 I0
IT0 IT0 I0
Zbrajanjem tri komponente struje jedne faze, u direktnom, inverznom i nultom sustavu
dobivamo stvarnu veliinu struje u jednoj fazi:
IR IRd IRi IR0 Id Ii I0

I S I Sd I Si IS0 a 2 Id a Ii I0
IT ITd ITi IT0 a Id a 2 I i I0
IR 1 1 1 Id
I a 2 a 1 Ii
S
IT a a2 1 I0
Ako se relacije meusobno kombiniraju, mogude je iz stvarnih vektora struja dobiti komponente
vektora struje faze R, u direktnom, inverznom i nultom sustavu time, naravno, dalje i komponente
struja ostale dvije faze S i T.
Id 1 a a 2 IR
I 1 1 a 2
a IS
i 3
I0 1 1 1 IT

6
Primjer: Geometrijsko odreivanje simetrinih komponenti nesimetrinog sustava
vektora (struja, napona) .
a) direktni sustav
IS
Koristimo se izrazom:
1
IRd Id (IR aIS a 2 IT )
3
IR
IT 60
ITd
3IRd
30 IR a2IT
IRd
ISd
aIS
b) inverzni sustav
1
Koristimo se izrazom: IRi Ii (IR a IS aIT )
2
3
IR
a2IS
ITi
3IRi aIT IRi
c) nulti sustav
1
Koristimo se izrazom IR0 I0 (IR IS IT )
3
IT
3IR0
IS
IR0
IS0
IT0
IR
7
1. Primjer Grafiki i analitiki rastavite nesimetrini sustav napona
VR 6 90 kV
VS 6 0 kV
VT 0 kV
na simetrine komponente.
Rjeenje:
a) grafiki
aVS
VR
3Vd
VS
VR 3V0
VS
a2VS
3Vi
direktni sustav inverzni sustav nulti sustav
VRd VTi VR0

VRi VS0
VT0
VSi
VSd
VTd
8
b) analitiki
1 1
Vd (VR a VS a 2 VT ) (6 90 1 120 6 0 1 240 0)
3 3
2 (cos90 j sin90 cos120 j sin120 )

2 (1 j 0,5 j 0,866) 1 j3,732 3,86 105 kV

VRd Vd 3,86 105 kV
VSd a 2 Vd 1 240 3,86 105 3,86 345 kV 3,86 15 kV
VTd a Vd 1 120 3,86 105 3,86 225 kV 3,86 135 kV
1 1
Vi (VR a 2VS aVT ) (6 90 1 240 6 0 ) 1,035 165 kV
3 3
VRi Vi 1,035 165 kV
VSi a Vi 1,035 285 kV 1,035 75 kV

VTi a 2 Vi 1,035 45 kV
1 1
V0 (VR VS VT ) (6 90 6 0 ) 2,828 45 kV
3 3
VR0 VS0 VT0 V0 2,828 45 kV
2. Primjer Odredite grafiki i analitiki direktni, inverzni i nulti sustav faznih struja za
jednofazno opteredenje prikljueno na fazu T, IT 60 0 A na simetrine komponete.
Rjeenje:
Jednofazno opteredenje prikljueno na fazu T, IT 60 0 A IR IS 0 A .
a) grafiki
aIT = 3Ii
IT IT = 3I0
a2IT = 3Id
9
direktni sustav inverzni sustav nulti sustav
ISd IRi
IR0
IT0
ITd ITi
IS0
IRd ISi
b) analitiki
1 1
Id (IR a I S a 2 IT ) (1 240 60 0 ) 20 240 A
3 3
3
20(cos240 j sin240 ) 20 0,5 j
2
10 j10 3 A
IRd Id 10 j10 3 A
ISd a 2 Id 1 240 20 240 20 120 20(cos120 j sin120 ) 10 j10 3 A
ITd a Id 1 120 20 240 20 0 20(cos0 j sin0 ) 20 A
1 1
Ii (IR a 2 I S aIT ) (1 120 60 0 ) 20 120 20(cos120 j sin120 ) 10 j10 3 A
3 3
IRi Ii 10 j10 3 A
ISi a Ii 1 120 20 120 20 240 20(cos240 j sin240 ) 10 j10 3 A
ITi a 2 Ii 1 240 20 120 20 360 20 0 20 A
1 1
I0 (IR IS IT ) 60 0 20 A
3 3
IR0 IS0 IT0 I0 20 A
Sad je jo mogude provjeriti da se doista zbrajanjem direktne, inverzne i nulte komponente struja
dobivaju same struje:
IRd IRi IR0 10 j10 3 10 j10 3 20 0 A IR

ISd ISi IS0 10 j10 3 10 j10 3 20 0 A IS
ITd ITi IT0 20 20 20 60 A IT
10
3. Primjer Odredite grafiki i analitiki direktni, inverzni i nulti sustav faznih napona na
stezaljkama trofaznog generatora koji nije prikljuen na mreu, a kod kojeg je dolo do prekida
namota faze C s odgovarajudom stezaljkom generatora. Izmeu druge dvije stezaljke izmjeren je
napon 10,5 kV.
Rjeenje:
a) grafiki
3Vd Relacije koje se koriste:
VA 1
Vd (VA aVB )
aVB 3
1
VAB = 10,5 kV Vi (VA a 2VB )
3
1
a2VB VB V0 (VA VB )
3
VA
3Vi 3V0
VB
direktni sustav: d inverzni sustav: i nulti sustav: 0
VAd VAi VCi VA0

VB0
VC0
VBi
VCd VBd
b) analitiki
VAB 10,5kV VA VB 6,06 kV

VA 6,06 90 j6,06 kV za odabrani vektorski prikaz napona
VB 6,06 30 6,06(0,866 j0,5) 5,25 j3,03 kV
VC 0 kV
11
VAd Vd
1
3
VA a VB a2 VC 6,06 90 6,06 30 1 120
1
3

1
3
6,06 90 6,06 90 j 4,04 4,04 90 kV
VBd a2 Vd 1 240 4,04 90 4,04 330 4,04 30 kV
VCd a Vd 1 120 4,04 90 4,04 210 4,04 150 kV
1 1
VAi Vi (VA a 2 VB a VC ) (6,06 90 6,06 30 1 240 )
3 3
1
(6,06 90 6,06 210 ) 2,02(j 0,866 j0,5) 2,02( 0,866 j 0,5) 2,02 150 kV
3
VBi aVi 1 120 2,02 150 2,02 270 2,02 90 kV
VCi a 2Vi 1 240 2,02 150 2,02 390 2,02 30 kV
1 1
VA0 VB0 VC0 V0 (VA VB VC ) (6,06 90 6,06 30 )
3 3
2,02(j 0,866 j 0,5) 2,02(0,866 j0,5) 2,02 30 kV
4. Primjer Naite analitiki i grafiki struje u fazama za slijededi sluaj nesimetrije:
IRd 10 45 A
IRi 10 135 A
IR0 0 A
Rjeenje:
a) grafiki
IR I Sd a 2 IRd
IRi ITd aIRd
I Si aIRi
IRi = Ii IRd = Id ITi a 2 IRi
IT ITd
I S0 IT0 IR0
ITd ITi
ISi ISd
ISd
IS
12
b) analitiki
2 2 2 2
IR IRd IRi IR0 10 45 10 135 10 j j 10 2 90 A

2 2 2 2
IR 14,14 90 A
IS ISd ISi I S0 a 2 IRd a IRi IR0 1 240 10 45 1 120 10 135
10(0,2588 j 0,9659 0,2588 j 0,9659) j 19,32 19,32 90 A
IT ITd ITi IT0 a IRd a 2 IRi IR0 1 120 10 45 1 240 10 135
10( 0,9659 j 0,2588 0,9659 j 0,2588) j5,176 5,176 90 A
5. Primjer Na trofazni idealni (zanemarive unutranje impedancije) nesimetrini sustav izvora

napona, spojen u zvijezdu, prikljuena su tri jednaka voltmetra, takoer spojena u zvijezdu.
Unutranji otpori voltmetra iznose 10 M (reaktancija se zanemaruje). Fazni naponi izvora su
VR 100 0 V
VS 200 270 V .
VT 100 120 V
Koristedi metodu simetrinih komponenti, odrediti analitiki prikazivanje voltmetra prikljuenog

na fazu R.
IR
VR ~ R V
VT VS R R
~ ~ IS
IT
13
Rjeenje:
*
V V V
VVR IR R (IRd IRi IR0 ) R (Id Ii I0 ) R d i 0 R Vd Vi
R R
I0 je nula, jer prema 1. Kirchoffovom zakonu mora biti IR IS IT 3I0 0 .
Relacija (*) posljedica je prikaza trofaznog sustava s tri jednofazna simetrina sustava
direktnim, inverznim i nultim (npr. faze R) slijededeg oblika:
Id Ii I0
Zd Zi Z0
~ Ed Vd ~ Ei Vi ~ E0 V0
Ovo je prikaz prilika u d, i, i 0 sustavu faze R. Iste prilike vladaju i u d, i, i 0 sustavu

faze S i T samo s faznim pomakom napona i struja.
Da bi se odredile reaktancije Zd, Zi i Z0, pravila su:
a) Zd, Zi - u nadomjesnoj shemi nultoku generatora i troila potrebno je spojiti na zajedniki

povratni vod (bez obzira da li je njihovo zvjezdite doista uzemljeno)
Za na sluaj:
R Id R Ii
Vd Ed
Id Zd R
R R
Vd Vi V E
~ Ed ~ Ei Ii i i Zi R
R R
b) Z0 - u nadomjesnoj shemi nultog sustava spojene su na povratni vod samo one toke mree koje
su doista uzemljene
Za na sluaj:
R I0 I0 0
V0 I0 R 0
VAB E0
V0
~ E0 VAB
VVR Vd Vi V0 Vd Vi
14
VR 100 0 V
VS 200 270 V
VT 100 120 V
1 1
Vd (VR aVS a 2VT ) (100 0 200 270 1 120 100 120 1 240 )
3 3
100
(1 3 j 1) 128,79 15 V
3
1 1
Vi (VR a 2VS aVT ) (100 0 200 270 1 240 100 120 1 120 )
3 3
100 3
1 3 j 0,5 j 41,31 173,79 V

3 2
VVR IR R Vd Vi 128,79 15 41,31 173,79 91,50 24,4 V
6. Primjer U trofaznoj mrei s neutralnim vodiem, prema shemi, zadani su nesimetrini naponi
VR 100 0 V
VS 100 90 V
VT 100 180 V
i struja IN 15 0 A . Odredite struje u pojedinim fazama primjenom metode simetrinih

komponenti, uz pretpostavku ZR Z S ZT ZN .
ZR
VR
ZS
VS
ZT
VT
ZN IN
VN
15
Rjeenje:
Nadomjesne sheme direktnog, inverznog i nultog sustava faze R:
Z Id Z Ii Z I0
~ Vd ~ Vi ~ V0 3Z
Objanjenje 3Z:
IN IR IS IT 3I0 .
Kako kroz reaktanciju ZN tee struja IN = 3I0, onda je u nultoj nadomjesnoj shemi, gdje kroz ZN
tee I0, potrebno staviti 3ZN kako bi se nadomjestio isti napon.
1
I 0 I N 5 0 A
3
1 1
Vd (VR aVS a 2VT ) (100 0 1 120 100 90 1 240 100 180 )
3 3
100 3 1 1 3 100
Vd 1 j j (0,634 j 0,366) 24,4 30 V
3 2 2 2 2 3
Vd Vd 1 1
Id Vi (VR a 2VS aVT ) (100 0 1 240 100 90 1 120 100 180 )
Zd Z 3 3
V V 100 3 1 1 3 100
Ii i i Vi 1 j j (2,366 j1,366) 91 30 V
Zi Z 3 2 2 2 2 3
V V 1 1 100
I0 0 0 V0 (VR VS VT ) (100 0 100 90 100 180 ) (1 j 1)
Z 0 4Z 3 3 3
100 100
V0 j 90 V
3 3
100
90
V0 3 5
V0 4 Z I0 Z 90
4 I0 45 0
3
16
Vd 24,4 30
Id 14,64 60 A
Zd 5
90
3
V 91 30
Ii i 54,6 120 A
Zi 5
90
3
IR Id Ii I0 14,64 60 54,6 120 5 0 15 j60 A
IS a 2 Id aIi I0 1 240 14,64 60 1 120 54,6 120 5 0 45 A
IT aId a 2 Ii I0 1 120 14,64 60 1 240 54,6 120 5 0 15 j60 A
7. Primjer Na trofaznu mreu s nul vodiem prikljuen je nesimetrian trofazni sustav troila.
Analizom struja utvreno je da fazom R teku struje:
IRd 200 0 A i IRi 100 60 A
te kroz nul vodi struja IN 300 300 A .
Ako su inducirane elektromotorne sile simetrine, odredite struje po fazama i faktor snage u fazama
3
S i T, ako u fazi R on iznosi (kapacitivno). ZN 0 .
2
Rjeenje:
IR ZR
VR ~ IN ZN
VT VS
~ ~ IS ZS
IT ZT
IN
IN 3I0 I0 100 300 A IR0 I0
3
IR IRd IRi IR0 200 0 100 60 100 300 300 0 A
IS a 2 IRd aIRi IR0 1 240 200 0 1 120 100 60 100 300 300 240 A
IT aIRd a 2 IRi IR0 1 120 200 0 1 240 100 60 100 300 0 0 A
17
3 VT
cos R (kap.) R 30 za VR
2
cos T 0 nema opteredenja!
cos S cos(VS IS ) cos(210 240 ) 210
3
(kap.) IR
2
R = -30
S
VS VR
IS
18
3. Reaktancije i impedancije elemenata sustava u direktnom,
inverznom i nultom sustavu
Bududi da je napone i struje u pojedinim dijelovima trofazne nesimetrine mree mogude

prikazati naponima i strujama tri simetrina sustava to se onda namede injenica da je trofazni
nesimetrian sustav mogude nadomjestiti s 3 trofazna simetrina sustava. Kako su prilike u svakom
tom simetrinom sustave jednake po iznosu, ali fazno zakrenute, to je onda mogude prilike u svakom
tom simetrinom sustavu promatrati kroz prilike u jednoj fazi simetrinog sustava.
Da bismo uopde proraune s takvim ekvivalentnim shemama mogli i raditi, potrebno je za svaki
element nesimetrinog sustava odrediti njegove nadomjesne sheme u direktnom, inverznom i
nultom sustavu.
Pri tome vrijede slijedede pretpostavke:
a) Elementi nesimetrinog sustava su (fazno gledano) simetrino graeni reaktancije

elemenata u sve 3 faze su jednake, kao i naponi generatora koji su u sve tri faze jednakog
iznosa i odgovarajude fazno zakrenuti.
b) Prilikom odreivanja struja kratkog spoja u visokonaponskim mreama, proraun de biti
zanemarivo pogrean ukoliko raunamo s reaktancijom, umjesto s impedancijama. Naime,
tako odreene struje vede su od stvarnih kao, to smo mogli uti na predavanjima, a moe se
proitati u literaturi1, a apsolutna pogreka koja se pri tome ini jest:
1 1
I V
X R2 X 2
Odnosno, relativna pogreka je
1 1
V
I X R2 X 2 R2
i 1 1
I 1 X2
V
R X
2 2
Prilikom odreivanja struja kratkog spoja smatra se da je provedeni proraun dovoljno toan,
ako je pogreka manja od 15,5%, to odgovara
R
0,577
X .
1
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 40.
19
Pogledajmo sada kakvi su omjeri R/X elemenata s kojima se mi susredemo u naim mreama.
a) sinkroni generatori: R/X = 0,008 0,025

b) transformatori:
Sn srednja vrijednost R/X

2,5 MVA 0,100
10 MVA 0,075
50 MVA 0,040
100 MVA 0,030
250 MVA 0,025
c) zrani vodovi: R/X = 0,10 0,50

d) kabeli: R/X = 0,3 1,00 (vrlo rijetko u VN mreama)
20
4. Ekvivalentne sheme generatora
Prije nego nacrtamo ekvivalentnu shemu generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu,
redi demo nekoliko rijei o sustavu prikazivanja. Kao to je ved prethodno reeno, svaki je sustav od
tri nesimetrina vektora (napona i struja), koji prezentiraju prilike u nekom dijelu mree, mogude
prikazati s 3 simetrina sustava vektora, zbog ega je onda mogude i nesimetrinu shemu prikazati
preko 3 trofazna simetrina sustava.
Ed Ei E0
Zd Id Zi Ii Z0 I0
~ ~ ~
2
a Ed aEi E0
Zd a2Id Zi aIi Z0 I0
~ ~ ~
2
aEd a Ei E0
Zd aId Zi a2Ii Z0 I0
~ ~ ~
3I0
Kako se radi o simetrinim trofaznim sustavima, prilike je u njima mogude promatrati kroz prilike
u jednoj njihovoj fazi. Znai promatramo slijedede jednofazne ekvivalentne sheme za, koje vrijede
pripadne naponske jednadbe:
Id Ii I0
Zd Zi Z0
~ Ed Vd ~ Ei Vi ~ E0 V0
Ed Id Zd Vd Ei Ii Zi Vi E0 I0 Z0 V0
Kako je u najedem sluaju na mreu narinut simetrini sustav elektromotornih sila (bilo od
sinkronih generatora, bilo od strane aktivne mree), to je onda mogude pretpostaviti da su
nadomjesne sheme takvih elemenata u d, i, i 0 sustavu s Ei = E0 = 0.
Znai da su nadomjesne shema sinkronog generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu

slijedede:
Id Ii I0
Zd Zi Z0
~ Eg Vd Vi V0
21
U ovim shemama potrebno je jo odrediti Zd, Zi i Z0, odnosno kako smo rekli da demo
zanemarivati R djelatni otpor, potrebno je odrediti Xd, Xi i X0 sinkronog generatora u navedenoj
jednofaznoj nadomjesnoj shemi triju simetrinih sustava (direktnom, inverznom, nultom).
Reaktancije sinkronog generatora
Prije nego to se ponemo baviti reaktancijama sinkronog generatora, potrebno je prisjetiti se

jedne fizkalne pojave koja se naziva magnetska tromost.
E
Promotrimo strujni krug koji se sastoji od
akumulatorske baterije i svitka koji ima odreeni
i0 induktivitet i djelatni otpor ( Slika 3 ). Svitkom je
ulanan magnetski tok. Struja kroz namot odreena je
naponom baterije i djelatnim otporom namota.
R U jednom trenutku otvara se kotva, ime se

povedava magnetski otpor na putu magnetskih silnica.
Kako se magnetski tok kroz svitak ne moe trenutno
promijeniti na novu (manju) stacionarnu vrijednost, jer
bi se time na stezaljkama svitka inducirao beskonano
veliki napon, mora porasti struja u svitku na toliku
vrijednost da se u prvom trenutku promjene prilika u
krugu odri stalan magnetski tok svitka. Kako de se
Slika 3 nagomilana energija magnetskog toka (koja se ne moe
i trenutno potroiti) troiti na djelatnom otporu (znai
dolazi do zagrijavanja otpora Jouleova toplina), tako
pada i vrijednost struje u krugu svitka ponovno na
stacionarnu vrijednost:
E
i0 = E/R i0 .
R
t
Pri tome je nuno primijetiti da opisana prijelazna
t0 = otvaranje kotve
pojava due traje to je vrijednost djelatnog otpora
namota R manja. Graf pojave dan je na slici (Slika 4).
Slika 4
Jo jedan primjer na kojemu demo objasniti pojam magnetske tromosti jest primjer
transformatora kojem je primarni namot prikljuen na mreu, dok mu je sekundarni namot u
praznom hodu. U ovome je sluaju namotima ulanan izmjenini magnetski tok koji u primarnom
namotu inducira protuelektromotornu silu, koja se suprotstavlja narinutom naponu iz mree (Slika 5).
22

, (I)
= konst.
U1 U2 , R2
t=0
Slika 5
Neka je u nekom trenutku dolo do kratkog spoja sekundarnog namota i neka pri tome
vrijednost magnetskog toka ulananog sekundarnim namotom nije nula. Da bi u trenutku pojave
kratkog spoja u sekundarnom namotu ulanani magnetski tok ostao nepromijenjen, potrebna je
istosmjerna komponenta struje. Trenutna pojava istosmjerne struje u sekundarnom namotu
promijenila bi tok ulanan primarnim namotom, kada se istodobno ne bi i u primarnom namotu
pojavila istosmjerna komponenta struje. Osim toga, izmjenini de tok u primarnom namotu i dalje
postojati kako bi inducirao elektromotornu silu koja se suprotstavlja naponu narinutom iz mree.
Proizvodnja izmjeninog toka, obuhvadenog primarnim namotom, trai izmjeninu komponentu
struje u primarnom namotu. Taj bi tok proizveo izmjenini tok kroz sekundarni namot da se nije
pojavila i izmjenina komponenta sekundarne struje, koja svojim amperzavojima ponitava
djelovanje amperzavoja izmjenine struje u primarnom namotu. Prema tomu, u oba namota teku i
istosmjerna i izmjenina komponenta struje kratkog spoja. Izmjenine se komponente struje
podravaju od strane mree narinutom naponu pa de one ostati i nakon nestanka istosmjerne
komponente koja u oba namota opada kako se energija magnetskog toka troi u djelatnom otporu
namota. Pri tome veliina istosmjerne komponente struje kratkog spoja ovisi o veliini toka
obuhvadenog sekundarnim namotom u trenutku nastanka kratkog spoja. Vrijednost struje opada
eksponencijalno, to je posljedica rjeenja slijedede diferencijalne jednadbe koja vrijedi za
sekundarni strujni krug.
U trenutku nastanka kratkog spoja:
di
R i L 0
dt
t

i i0 e L/R
gdje su:
i0 - vrijednost struje u trenutku nastanka kratkog spoja
R i L - djelatni otpor i induktivitet strujnog kruga.
23
Prilike u generatoru za vrijeme trajanja kratkog spoja
Promatramo prilike u sinkronom generatoru s istaknutim polovima (hidrogeneratori), koji sadri

uzbudni namot i priguni kratkospojeni namot, kojim u normalnom pogonu ne tee struja, u sluaju
kada se u nekom trenutku praznog hoda sinkronog generatora (SG) dogodi kratki spoj na statorskim
stezaljkama generatora.
Okretno protjecanje SG podijeliti demo na njegove dvije komponente uzdunu i poprenu, jer
se magnetski otpor kojeg vide silnice koje uzrokuju pojedina protjecanja znatno razlikuju. U smjeru
uzdunog protjecanja zrani je raspor manji, time je magnetski otpor manji, a samim time i uzduna
reaktancija generatora X 1/Rm veda, od poprene reaktancije generatora koju demo stoga odvojeno
promatrati.
Pri tomu je vano napomenuti da je djelovanje prigunog namota, zbog njegovog rasporeda na
rotoru, u obje osi (uzdunoj i poprenoj) i promatrati demo ga odvojeno za poprenu te odvojeno za
uzdunu os.
Djelovanje uzbudnog namota rotora samo je u smjeru uzdune osi zbog njegovog poloaja na
rotoru.
Uzduna (direktna) reaktancija generatora
Slika 6
Sastavne komponente su (Slika 6):
magnetski tok prigunog namota (njegove uzdune komponente)

magnetski tok statora
magnetski tok rotora
tok uzbude rotora koji je u trenutku KS-a bio ulanan statorskim namotom
rasipni magnetski tok statora
24
U praznom hodu generatora vrijedi:
1. postoji samo protjecanje rotorskog uzbudnog namota, koje inducira napon na

stezaljkama SG-a
2. struja kroz priguni namot je nula.
U trenutku kratkog spoja moraju ostati magnetski tokovi ulanani statorskim i rotorskim
namotom nepromijenjeni. Zbog toga se u statorskom namotu pojavljuju struje:
1. istosmjerna komponenta koja nastoji odrati magnetski tok statorskog namota stalnim i
koja se zbog gubitka magnetske energije tog toka na djelatnom otporu gubi do nulte
vrijednosti
2. izmjenina komponenta koja nastoji odrati magnetski tok statorskog namota stalnim i
koja se zbog rotacije rotora inducira u statorskom namotu.
Novonastale struje u statorskom namotu bi promijenile tok kroz uzbudni i priguni namot rotora,
ako im se u tomu ne bi suprotstavile struje u rotorskim namotima pa se tako u rotorskim namotima
javlja:
1. istosmjerna komponenta struje koja se superponira na postojedu uzbudnu, koja se javlja

kao reakcija na protjecanje koje uzrokuju izmjenina protjecanja triju faza statora
2. izmjenina komponenta struje kao reakcija koja ponitava magnetski tok istosmjerne
statorske struje, koja se stoga zatvara kroz zrak, a ne rotor.
Prema tome je nadomjena shema generatora u poetnom trenutku kratkog spoja (Slika 7 ),
Xsr
Xd'' - poetna uzduna (direktna)
Xm Xmr Xpdr
reaktancija SG-a
Slika 7
gdje su:
Xpdr - reaktancija koja je posljedica magnetskog otpora na putu magnetskih silnica koje uzrokuju
struje prigonog namota (njegove uzdune komponente); silnice se zatvaraju kroz zrak
Xm - reaktancija koja je posljedica magnetskog otpora na putu magnetskih silnica koje uzrokuje
stacionarna struja kratkog spoja kroz rotorski namot
Xmr - reaktancija koja je posljedica magnetskog otpora na putu magnetskih silnica koje uzrokuje
struja rotorskog namota, a koje se zbog reakcije statora poetno moraju zatvoriti kroz zrak
Xsr - reaktancija zbog magnetskog otpora na putu rasipnih magnetskih silnica statora
25
Zbog vrlo velikog otpora prigunog namota ved nakon 0,5 s dolazi do priguenja struja u
prigunom namotu, a nastalih u trenutku kratkog spoja kako bi postojedi magnetski tok ulanan
prigunim namotom ostao nepromijenjen Xpdr = .
Znai da je sada reaktancija SG-a:
Xsr
Xd' - prijelazna uzduna (direktna)
Xm Xmr
reaktancija SG-a
Na kraju, nakon oko 1 s nastupa stacionarno stanje za kojeg je karakteristino da su se u

statorskom namotu priguile:
1. istosmjerna komponenta struje na nulu

2. izmjenina komponenta struje na stacionarnu vrijednost koja odgovara stalnoj reaktanciji
SG-a, dakle Xd
U rotorskom namotu su se priguile:
1. istosmjerna komponenta struje na stacionarnu vrijednost

2. izmjenina komponenta struje na nulu
Xsr
Xd sinkrona (trajna) uzduna
Xm
(direktna) reaktancija SG-a
Poprena (direktna) reaktancija generatora:
Kako uzbudni namot ne djeluje u smjeru poprene osi generatora, to de se onda samo u
poprenoj komponenti prigunog namota inducirati izmjenine struje kao reakcija na protjecanje
statorskog namota u poprenoj osi. To znai da de nakon priguenja tih struja, to traje kratko (cca
0,5 s), odmah nastati stacionarno, a ne prijelazno stanje. Prema tome su poprene direktne
reaktancije SG-a:
Xsqr
Xq'' poetna poprena (direktna)
Xm Xpqr
reaktancija SG-a
26
Xsqr
Xq' = Xq stacionarna (trajna)
Xm
poprena (direktna) reaktancija SG-a
Inverzna reaktancija generatora
Inverznu reaktanciju generatora mogude je odrediti tako da se uz kratko spojeni rotorski namot,
na statorski namot narine trofazni napon inverznog redoslijeda. Tada bismo dobili za
2 Xd '' Xq ''
Xi (donja granica)
Xd '' Xq ''
Navedeni izraz predstavlja donju granicu inverzne reaktancije SG-a, dok je gornja granica za
inverznu reaktanciju SG-a
Xd '' Xq ''
Xi
2
Razlika vrijednosti inverzne reaktancije proraunate prema donjem i gornjem izrazu ovise o
omjeru Xq/Xd. U literaturi2 su dani omjeri Xi/Xd odreeni po obje relacije za razliite omjere
Xq/Xd. Mogude je primijetiti da razlika izmeu Xi odreenom po jednoj i po drugoj relaciji opada
kako raste Xd, to znai da ako uz Xd generatora uzmemo u obzir i reaktancije izvan generatora
(znai, to se vie odmiemo od stezaljki generatora).
Nulta reaktancija generatora
Nulta reaktancija generatora ovisi o izvedbi generatora i iznosi:
X0 (L0 2M0 )
gdje su:
L0 - induktivitet statorskog namota
M0 - meuinduktivitet dvije faze statorskog namota.
Ako zvjezdite generatora nije uzemljeno (to je est sluaj u naim mreama), onda se za X0
uzima beskonani iznos.
Prilikom prorauna struja kratkog spoja pretpostavlja se da su svi generatori turbogeneratori,

to znai da Xd = Xq, tj. ne pravi se razlika izmeu uzdunih i poprenih reaktancija generatora.
Greka koja se pri tome ini manja je to se mjesto kratkog spoja nalazi dalje od generatora
2
27
(reaktancije pasivnih elemenata mree imaju samo uzdunu komponentu). Prema tome su onda
jednofazne nadomjesne sheme generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu, kako je
prikazano u nastavku.
Vrijednosti koje se susredu u praksi mogu se pronadi u literaturi3.
a) Kada je zvjezdite generatora izolirano:
Xd'' Xd' Xd
Direktni sustav ~ E ~ E ~ E
Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''
Inverzni sustav

Nulti sustav
b) Kada zvjezdite generatora nije izolirano:

Xd'' Xd' Xd
Direktni sustav ~ E ~ E ~ E
Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''
Inverzni sustav
X0 X0 X0
Nulti sustav
3
28
U literaturi4 je mogude vidjeti granice relativnih reaktancija SG-a kakve se susredu u praksi. Sve
reaktancije obino se prikazuju u relativnim veliinama (x) koje su definirane relacijom:
X In X In 3Vn X Sn X Sn
x
Vn Vn 3Vn ( 3Vn ) 2
Un2
x% Un2
x% x 100 (%) X
100 Sn
8. Primjer Odrediti reaktancije generatora nazivnog napona 10 kV, nazivne snage 20 MVA, ako
su zadane relativne vrijednosti reaktancija:
xd % 130 %;
xd % ' 30 %;
xd % '' 20 %;
xi % 18 %.
Rjeenje:
xd % Un2 130 102

Xd 6,5 (po fazi)
100 Sn 100 20
x 'd % Un2 30 102
Xd ' 1,5 (po fazi)
100 Sn 100 20
x ''d % Un2 20 102
X d '' 1 (po fazi)
100 Sn 100 20
xi % Un2 18 102
Xi 0,9 (po fazi)
100 Sn 100 20
4
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 70, tablica 2.1
29
5. Ekvivalentne sheme dvonamotnih transformatora
Direktna reaktancija dvonamotnog transformatora
Direktna reaktancija dvonamotnog transformatora odgovara reaktanciji kratkog spoja Xk

transformatora, koju moemo dobiti iz pokusa kratkog spoja, tako da uz kratko spojene sekundarne
stezaljke transformatora na primarnu stranu narinemo takav napon Vk1, tako da primarnim namotom
tee nazivna struja In1.
V k1
Xd 1 Xk1
In1
Ako s uk oznaimo relativni napon kratkog spoja, odnosno omjer
V k1 V
uk % 100% ili uk k1 , onda vrijedi:
Vn1 Vn1
V k1 V n1 100 uk % V n1 uk % 3V n1 V n1 uk % Un12
Xd 1 .
Vn1 In1 100 100 In1 100 3V n1 I n1 100 Sn
Da smo proveli kratki spoj s druge strane transformatora, to znai da smo kratko spojili stezaljke
primarnog namota, a na sekundarnu stranu narinuli takav napon Vk2 da sekundarnim namotom tee
nazivna struja In2, onda bismo za reaktanciju kratkog spoja transformatora dobili:
V k2
Xd 2 X k 2
In2
odnosno:
uk % Un22
Xd 2
100 Sn
Oigledno je da se reaktancije Xd1 i Xd2 razlikuju i da vrijedi da je
2
Xd 1 Un1

Xd 2 Un2
no, istodobno vrijedi da je: uk1 = uk2 = uk , jer vrijedi (invarijantnost snage):
VK 1 In1 VK 2 In2
Vn1 In1 Vn2 In2
V V
K 1 K 2 uk1% uk 2% uk %
Vn1 Vn2
30
Stoga se redovito kao karakteristina veliina transformatora zadaje ne njegova reaktancija, ved
uk relativni napon kratkog spoja.
Kada bismo za nadomjesnu shemu transformatora u direktnom sustavu uzeli da je:
Xd1
napravilii bismo pogreku, jer u primarnoj struji postoji i struja magnetiziranja, iji je udio u
nazivnoj struji transformatora malen, ali koja u praznom hodu tee primarnim namotom i koja se
onda u nadomjesnoj shemi transformatora zatvara kroz reaktanciju Xm1, koja je prema tome:
Vn1
X m1
Im1
Oznaimo li relativnu struju magnetiziranja s im = Im1/In1 vrijedi:
Vn1 Vk 1 X
Xm1 d1 .
m In1 uk im In1 im uk
Kako su prosjene vrijednosti im i uk za transformatore im = 0,1 i uk = 0,1, vrijedi
Xd 1
Xm1 Xd 1 100 .
0,1 0,1
Xd1
Xm1
Zbog toga se redovito u direktnoj i inverznoj nadomjesnoj shemi transformatora zanemaruje ova
poprena reaktancija (Xm1 >> Xd1).
31
Inverzna reaktancija dvonamotnog transformatora
Inverznu reaktanciju dvonamotnog transformatora Xi1 moemo dobiti analognim pokusom

kratkog spoja na sekundarnoj strani transformatora, kao i u sluaju odreivanja direktne reaktancije
transformatora Xd1, samo to su se u pokusu zamijene dvije faze. Time de se dobiti reaktancija Xi1 =
Xd1. Analogno vrijedi za Xi2 = Xd2. Jednakost direktne i invertne reaktancije vrijedi za sve elemente
mrea koji nemaju rotirajudih dijelova to su pasivni elementi mrea.
Xi1 = Xd1
Nulta reaktancija dvonamotnog transformatora
Nulta reaktancija dvonamotnog transformatora ovisi o:
izvedbi (peterostupna jezgra, trostupna jezgra, s ili bez kotla)

spoju namota
uzemljenju nul - toke transformatora
Zvijezda zvijezda spoj (Yy)

S izoliranom nul tokom:
V01 V02
Ako na sve tri faze narinemo istofazni izmjenini napon, nede namotom potedi struja, jer zbroj
struja mora biti nula, bududi da zvjezdite namota nije uzemljeno. To ne moe biti ni u kojem sluaju,
jer ovi naponi uzrokuju istofazne struje u sve tri faze pa se nikakve struje u namotu nede pojaviti.
Stoga struja nede biti ni u sekundarnom namotu. Isto vrijedi i ako narinemo istofazne napone na
sekundarnu stranu. Opet se u oba namota nede pojaviti struja pa moemo uzeti da je X0 = .
32
X01 = X02 =

S jednom uzemljenom i jednom izoliranom nultokom:
I0
V0
3I0
Ako s primarne strane transformatora, kojemu je primar uzemljen a sekundar nije, narinemo u
sve tri faze istofazan izmjenini napon, primarnim de namotom potedi kroz sve tri faze istofazne
struje. Veliina tih struja ovisi o izvedbi jezgre transformatora pa tako i nulta reaktancija
transformatora.
a) Ako transformator ima trostupnu jezgru:
F0 F0 F0
Slika 8
Prilike ne odgovaraju onima u praznom hodu transformatora, jer se ovdje radi o istofaznim
protjecanjima u svim fazama (u praznom hodu su protjecanja meusobno zakrenuta za 120 i stoga
se mogu zatvarati kroz eljezo, Xm = 100Xd) pa moraju idi i kroz zrak, zato je potrebna puno veda
struja magnetiziranja pa je X0 = 4-5 Xd. Ono to je jednako situaciji u praznom hodu jest da nema
struja u oba sluaja u sekundarnom namotu (u oba sluaja kroz primarni namot teku struje
magnetiziranja).
33
Bududi da su magnetski tokovi u nultom sustavu uzrokovani istofaznim strujama oni se moraju
zatvarati kroz zrak ili kotao. Zrak ima velik magnetski otpor pa bi se u namotu inducirala odgovarajuda
protuelektromotorna sila narinutom naponu V0. Usto, biti de potrebna znatna struja (zbog velikog Rm)
da bi se ostvario potreban magnetski tok. To onda znai da je X0 malena (X0 = 4-5 Xd). Ako se
magnetski tok i zatvori kroz oblinji magnetski vodljivi kotao, bez obzira to je sad magnestki otpor
kojeg vide silnice manji, ipak de promjenjivi magnetski tok u kotlu inducirati vrtlone struje, koje opet
zahtijevaju struje u primarnom namotu (jednakost protjecanja) pa de struja primarnog namota tek
neznatno pasti, a da pri tome bude inducirana odgovarajuda elektromotorna sila koja odgovara
primarno narinutom naponu (X0 = 10-15 Xd).
b) Ako transformator ima peterostupnu jezgru ili su tri jednofazna transformatora spojena u
zvijezdu:
F0 F0
F0
ili
F0 F0 F0
Slika 9
U sluaju peterostupne jezgre se magnetski tokovi zatvaraju kroz eljezo, ali su dodani vanjski
presjeci eljeza manjeg presjeka pa je magnetski otpor na putu ovih okova neto vedi od magnetskog
otpora na putu silnica u praznom hodu zbog ega je potrebna i neto veda struja u namotu, odnosno
X0 < Xm (reaktancija je obrnuto proporcionalna magnetskom otporu).
U sluaju 3 odvojene jezgre, odnosno 3 jednofazna transformatora spojena u zvijezdu imamo

prilike kao upraznom hodu, kada primarom tee samo mala struja magnetiziranja, zbog ega je X0 =
Xm = 100Xd. Ako bismo s druge strane transformatora narinuli 3 istofazna napona, niti sekundarnim
pa tako niti primarnim namotom nebi potekle struje (jer je njihov zbroj nije nula pa se nemaju gdje
zatoriti), jer zvjezdite nije uzemljeno na sekundarnoj strani. Stoga je s te strane transformatora X0 =
.
34
X0 izvedba
4-5 Xd trostupna jezgra bez kotla
10-15 Xd trostupna jezgra s kotlom
X0 < Xm = 100 Xd peterostupna jezgra
X0 = 100 Xd 3 odvojene jednofazne jezgre
Nadomjesna shema:
X0

S obje neposredno uzemljene nul - toke:
Prilike kao u normalnom pogonu, samo to se tok F0 mora zatvoriti kroz eljezo/zrak, ovisno o
izvedbi jezgre.
I01
V01
3I01 3I02
Pretpostavka kako bi se I02

mogla zatvoriti
Ako s primarne strane ovakvog transformatora narinemo 3 napona u fazi, u primarnom de

namotu potedi struje, koje de uz pretpostavku da se u mrei sa sekundarne strane negdje pojavljuje
uzemljenje, inducirati struje I02. Amperzavoji struje sekundara opiru se svojim magnetskim tokom
magnetskom toku od dijela amperzavoja primarnog namota. Preostali dio amperzavoja slui za
magnetiziranje jezgre. Magnetski tok F0, koji je posljedica tih malenih amperzavoja, mora se
suprotno prilikama u normalnom pogonu ili prilikama u pokusu KS-a zatvoriti kroz zrak. Uzrok tome je
to su ti tokovi istofazni u sluaju narinutog nultog napona, a u normalnom pogonu te pokusu KS-a su
fazno pomaknuti za 120. Kako je njihov zbroj u zadnjem sluaju nula oni se zatvaraju kroz eljezo pa
je Rm0 u tom sluaju manji od Rm0 kojeg vidi magnetski tokF0 u sluaju istofaznih izmjeninih napona,
kada se F0 zatvara kroz zrak, pa je tako Xm = 1-5 Xd, a ne 100 Xd.
35
Prema tome je nadomjesna shema transformatora:
Xd/2 Xd/2
(1 - 5)Xd
Ukoliko je Xm = 5 Xd slijedi:
Xd
X 5Xd
X0 d 2 Xd 5 Xd 21 Xd 0,95 X
d
2 5X Xd 2 11 22
d
2
Inae je (za trostupnu jezgru):
X0 (0,8 Xd 0,95Xd )
X0 izvedba
0,8-0,95 Xd trostupna jezgra
X0 = Xd 3 odvojene jednofazne jezgre
X0 = Xd peterostupna jezgra
Radi jednostavnosti prorauna uzimamo da je X0 = Xd, odnosno slijededa nadomjesna shema

dvonamotnog transformatora:
X0 = Xd
U sluaju da je jezgra transformatora peterostupna ili da su u pitanju tri jezgre jednofaznih

transformatora spojenih u zvijezdu, vrijedilo bi Xm = 100Xd pa je X0 = Xd (jer se Xm moe zanemariti).
To je stoga to se onda F0 moe zatvoriti kroz eljezo.
36
S jednom posredno uzemljenom nul - tokom:
I0
V0
3I0
ZN
Vrjedi ista pria kao i u sluaju jedne uzemljene nul toke:
X0 izvedba
4-5 Xd trostupna jezgra bez kotla
10-15 Xd trostupna jezgra s kotlom
X0 < Xm = 100 Xd peterostupna jezgra
X0 = 100 Xd 3 odvojene jednofazne jezgre
Nadomjesna shema:
X0 3ZN

37
S obje posredno uzemljene nul - toke:
I01
V01
3I01 3I02
ZN1 ZN2
X0 izvedba
Nadomjesna shema:
X0 3ZN1 3ZN2'
Impendancija ZN2 preraunata na napon Un1:
2
U
Z N 2 ' Z N 2 n1
Un2
38
Zvijezda trokut spoj (Yd)
S neuzemljenim zvjezditem:
V0
Bez obzira s koje strane narinuli 3 istofazna izmjenina napona, struje namotima ne mogu potedi,
jer im je zbroj zbog njihove istofaznosti vedi od nule pa je i nulta nadomjesna shema ovog
transformatora:
X01 = X02 =

S neposredno uzemljenim zvjezditem:
I01
I02
V01
3I01
Za narinuti sustav od 3 istofazna napona na sekundarnu stranu, niti jednim namotom ne teku
struje, jer nulte struje na mogu prodrijeti u namot spojen u trokut pa je sa te strane X0 = .
Ako s primarne strane narinemo takav sustav od 3 istofazna izmjenina napona, u oba namota de
se pojaviti struje. Meutim (isto kao u sluaju YNyn spoja) X0 de biti u sluaju trostupne jezgre
transformatora, zbog realno manjeg Xm = 1-5 Xd (jer se F0 zatvara zrakom zbog istofaznosti struja
primara), neto manji od Xd (0,8-0,95 Xd). U sluaju peterostupne jezgre ili u sluaju kada imamo 3
39
jednofazna transformatora spojena u zvijezdu moe se redi da je X0 = Xd (prilike u transformatoru su
gotovo identine prilikama u sluaju normalnog pogona ili pokusa KS-a).
X0 izvedba
Nadomjesna shema:
X01 X02 =

S posredno uzemljenim zvjezditem:
I01
I02
V01
3I01
ZN
X0 izvedba
Nadomjesna shema:
X0 3ZN

40
Trokut trokut spoj (Dd)
V0
Bez obzira s koje strane narinuli sustav od 3 istofazna napona, istofazne struje koje bi on
proizveo nede prodrijeti u namot spojen na trokut pa je nadomjesna shema slijededa:
X01 = X02 =

9. Primjer Odrediti reaktancije transformatora u spoju YNy s direktno uzemljenom nul

tokom na visokonaponskoj strani. Prijenosni omjer je 110/35 kV, nazivna snaga 20 MVA, uk% = 10%.
Transformator ima trostupnu jezgru.
Rjeenje:
I0 110/35 kV
3I0
41
a) VN strana:
Un1 = Un = 110 kV
uk % Un2 10 1102
Xdt Xit 60,5
100 Sn 100 20
X0t 5 Xdt 5 60,5 300
(Za trostupnu jezgru je X0 = 4-5 Xd )
b) NN strana:
Un2 = Un = 35 kV
uk % Un2 10 352
Xdt Xit 6,125
100 Sn 100 20
X0t
Nadomjesna nulta shema transformatora:
X0

42
6. Ekvivalentne sheme tronamotnih transformatora
Direktna reaktancija tronamotnog transformatora
Za tronamotne transformatore se redovito zadaju slijededi podaci:
npr. 220/110/35 kV; 75/60/25 MVA
to znai da je izmeu namota:
a) 220 i 110 kV mogude prenijeti snagu Sn12 = 60 MVA;

b) 220 i 35 kV mogude prenijeti snagu Sn13 = 25 MVA;
c) 110 i 35 kV mogude prenijeti snagu Sn23 = 25 MVA;
Nazivna snaga namota 220 kV (75 MVA) predstavlja rezultat analize rada transformatora s
istodobnim opteredenjem 110 i 35 kV namota.
Direktne reaktancije tronamotnog transformatora odreuju se iz 3 pokusa kratkog spoja koji su
prikazani na slijededim shemama. Pri svakom pokusu na jedan se namot narine trofazni napon, drugi
je namot kretko spojen, a tredi otvoren.
Pokus 1
Trofazni napon se narine na namot (1), namot (2) je kratko spojen, a namot (3) ostaje otvoren.
(1) (2) (3)

In12
Vk12
Napon narinut na namot (1) treba povedavati sve dok struja tog namota ne postigne vrijednost
In12 koja odgovara nazivnoj snazi transformacije meu namotima (1) i (2), Sn12.
Pokusom se odredi reaktancija Xd12:

Vk 12
Xd 12
In12
43
Pokus 2
(1) (2) (3)

In13
Vk13

Vk 13
X d 13
In13
Pokus 3
(1) (2) (3)
In23
Vk23

Vk 23
Xd 23
In23
44
Relativni naponi kratkog spoja su redovito zadani za transformator, uk12, uk13, uk23 uz Sn12, Sn13,
Sn23.
Vk 12 Uk 12
uk 12
Vn1 Un1
V U
uk 13 k 13 k 13
Vn1 Un1
V U
uk 23 k 23 k 23
Vn2 Un2
Sve se reaktancije transformatora proraunavaju za isti, bazni napon, Ub :
Ub2
X d 12 uk 12
Sn12
Ub2
X d 13 uk 13
Sn13
Ub2
X d 23 uk 23
Sn23
Ekvivalentna shema tronamotnog transformatora u direktnom sustavu redovito se crta s 3

reaktancije, Xd1, Xd2 i Xd3 spojene u zvijezdu:
Xd3
Xd1 (3)
(1)
(2)
Xd2
Kako za pokuse kratkog spoja (1, 2 i 3) vrijedi:
Xd 12 Xd 1 Xd 2
Xd 13 Xd 1 Xd 3
Xd 23 Xd 2 X d 3
to se onda sve tri reaktancije u ekvivalentnoj shemi dobivaju iz slijededih jednadbi:
1
X d 1 (X d 12 X d 13 X d 23 )
2
1
X d 2 (X d 12 X d 23 X d 13 )
2
1
X d 3 (X d 13 X d 23 X d 12 ).
2
45
Ako se iz prethodnih relacija dobije koja od reaktancija Xd1, Xd2 i Xd3 negativna nije se potrebno
zabrinjavati, ved je potrebno s njima dalje provoditi raun, bududi da su te reaktancije, za razliku od
stvarnih, fizikalno utemeljenih reaktancija Xd12, Xd13 i Xd23 , raunske veliine.
Inverzna reaktancija tronamotnog transformatora
Nadomjesna shema tronamotnog transformatora u inverznom sustavu napona jednaka je onoj u

direktnom, bududi da se radi o elementu mree bez rotacionih dijelova (naime, zamjenom dvije faze
u prethodno opisanim pokusima KS-a, prilike u namotima i magnetskom krugu se ne mijenjaju).
Nulta reaktancija tronamotnog transformatora
Nulta reaktancija tronamotnog transformatora (kao i dvonamotnog) ovisi o:

izvedbi
spoju namota
uzemljenju nul - toke transformatora
(Yyy spoj) Nul toke svih triju namota izolirane

I01
Ako na bilo koji od namota narinemo nulti sustav napona, niti u jednom namotu nede se modi
pojaviti nulte struje zbog ega je nulta nadomjesna shema ovog transformatora:
46
(Yyy spoj) Neposredno uzemljena nul toka jednog namota
I01
3I01
Ako narinemo nulti sustav napona na namot (1), u njemu de se pojaviti nulti sustav struja koje de
se zatvoriti kroz uzemljenje namota (1). U ostalim namotima nede biti struja. Magnetski tokovi F0
koje uzrokuju te struje zatvoriti de se u sluaju trostupne jezgre kroz zrak (pa je nulta reaktancija Xo1
<< Xm ), a u sluaju peterostupne jezgre ili 3 jezgre koje odgovaraju trima jednofaznim
transformatorima koji zajedno rade kao trofazni, zatvoriti de se kroz eljezo (pa je Xo1 = Xm). Dakle,
nulta reaktancija tronamotnog transformatora Xo1 ovisi o izvedbi transformatora.
Kako se u sluaju narinutog nultog sustava napona na namote (2) i (3) ne moe niti u jednom
namotu pojaviti struja, to je onda nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
X01
(3)
(1) (2)
47
(Yyy spoj) Neposredno uzemljene nul toke dva namota
I01 I02
3I01 3I02
Ako narinemo nulti sustav napona na bilo koji od namota (1) iil (2), onda de se u oba namota
pojaviti nulti sustav struja. Prilike u krugu su sline onima u normalnom pogonu, ako je jezgra
trostupna (jer se F0 magnetski tok struje magnetiziranja mora zatvarati zrakom zbog istofaznosti F0
svih faza pa je Xo12 Xd12), a identine onima u normalnom pogonu, ako je rije o peterostupnoj jezgri
ili ako se radi o tri odvojene jezgre jednofaznih transformatora.
Ako narinemo nulti sustav napona na namot (3), niti u jednom namotu nede biti struja pa je onda
nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
X01 = Xd1 (3)

(1)
(2)
X02 = Xd2
48
(Yyy spoj) Neposredno uzemljene nul toke sva tri namota
I01 I02 I03
3I01 3I02 3I03
Ako narinemo nulti sustav napona na bilo koji od namota onda su prilike u krugu (zbog
mogudnosti zatvaranja nultih struja u svim namotima) gotovo jednake onima u normalnom pogonu,
odnosno onima u sluajevima kratkih spojeva (realno gledajudi za trostupnu jezgru se malo razlikuju).
X03 = Xd3
X01 = Xd1 (3)
(1)
(2)
X02 = Xd2
49
(Yyy spoj) Posredno uzemljenje nul toaka
Ako se u prethodnim sluajevima gdje je rije o neposrednom uzemljenju, nul toke

transformatora uzemljuju posredno preko neke impedancije, tada su nadomjesne sheme slijedede:
X01 3ZN1 (3)

(1) (2)
ZN1
Xd1 3ZN1 (3)

(1)
(2)
Xd2 3ZN2'
ZN1 ZN2
2
U
ZN2' = ZN2 n1
Un2
Xd3 3ZN3'
Xd1 3ZN1
(3)
(1)
(2)
Xd2 3ZN2'
ZN1 ZN2 ZN3
2 2
U U
ZN2' = ZN2 n1 ZN3' = ZN3 n1
Un2 Un3
50
(Yy spoj) Nul toke oba zvijezda namota izolirane
I01
Ako na bilo koji namot narinemo nulti sustav napona, niti u jednom od njih nede se pojaviti struje
pa je onda nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
51
(Yy spoj) Nul toka jednog zvijezda namota neposredno uzemljena
I01 I02
3I01
Ako na namot (1) prikljuimo nulti sustav napona, prilike su u krugu (za trostupnu jezgru) gotovo
identine onima u sluaju kratkog spoja namota (2) za namot (3) u praznom hodu. Ako na namote (2)
ili (3) narinemo isti nulti sustav napona, niti u jednome drugom namotu se nede pojaviti nulte struje
pa je onda nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu:
Xd1 (3)
(1)
(2)
Xd2
52
(Yy spoj) Nul toke oba zvijezda namota neposredno uzemljena
I01 I02 I03
3I01 3I03
Ako na namot (2) prikljuimo nulti sustav napona, nede se niti u jednom namotu pojaviti struje.
Ako na namote (1) ili (3) narinemo nulti sustav napona, reaktancije odgovaraju direktnim
reaktancijama izmeu namota.
Nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu je:

Xd3
Xd1 (3)
(1)
(2)
Xd2
53
(Y spoj) Nul toka zvijezda namota neposredno uzemljena
I01 I02 I03
3I01
Ako na namot (2) ili (3) narinemo nulti sustav napona, u niti jednom namotu nede potedi struje,
no, ako nulti sustav napona narinemo na namot (1), dobivamo reaktanciju koja odgovara direktnoj
zbog pojave nultih struja u svim namotima, uslijed ega su prilike identine onima u sluaju trofaznog
kratkog spoja.
Nadomjesna shema ovog transformatora u nultom sustavu je:
Xd3
Xd1 (3)
(1)
(2)
Xd2
54
(Y spoj) Nul toka zvijezda namota izolirana
I01
spoj
Ako na bilo koji namot u ova dva spoja narinemo nulti sustav napona, niti u jednom od njih nede
se pojaviti struje pa su onda nadomjesne sheme ovih transformatora u nultom sustavu identine i
izgledaju ovako:
55
10. Primjer Odrediti reaktancije u ekvivalentnoj shemi spoja tronamotnog transformatora
Y0y5, 110/35/10 kV, nazivnih snaga 40/20/20 MVA.
uk 12% 10% za 20 MVA Sn12

uk 13% 8% za 20 MVA Sn13
uk 23% 20% za 20 MVA Sn23
Rjeenje:
Sve reaktancije proraunat demo za bazni napon 110 kV = Ub
uk 12% Ub 2 10 1102
X d 12 60,5
100 Sn12 100 20
uk 13% Ub 2 8 1102
X d 13 48,4
100 Sn13 100 20
uk 23% Ub 2 20 1102
X d 23 121,0
100 Sn23 100 20
1 1
X d 1 (X d 12 X d 13 X d 23 ) (60,5 48,4 121,0) 6,05
2 2
1 1
X d 2 (X d 12 X d 23 X d 13 ) (60,5 121,0 48,4) 66,55
2 2
1 1
X d 3 (X d 13 X d 23 X d 12 ) (48,4 121,0 60,5) 54,45
2 2
Nadomjesne sheme:
Xd3
Xd1 (3)
(1)
Direktni i inverzni sustav (2)
Xd2

Nulti sustav

Bududi da je rije o spoju Yy bez izolirane obje nul toke zvijezda namota to su onda
nadomjesne reaktancije u nultom sustavu neizmjerno velike.
56
11. Primjer Za tronamotni transformator 220/110/10 kV, nazivnih snaga 90/60/30 MVA i
napona kratkog spoja:
uk 12% 10% za 60 MVA Sn12

uk 13% 6% za 30 MVA Sn13
uk 23% 4% za 30 MVA Sn23
odredite nadomjesnu shemu direktnog i nultog sustava. Transformator je grupe spoja Yyd, a oba su
zvjezdita uzemljena preko reaktancija ZN1 = ZN2 = j2 .
Rjeenje:
Sve reaktancije proraunat demo za bazni napon 220 kV = Ub
uk 12% Ub 2 10 2202
X d 12 80,67
100 Sn12 100 60
uk 13% Ub 2 6 2202
X d 13 96,8
100 Sn13 100 30
uk 23% Ub 2 4 2202
X d 23 64,53
100 Sn23 100 30
1 1
X d 1 (X d 12 X d 13 X d 23 ) (80,67 96,8 64,53) 56,47
2 2
1 1
X d 2 (X d 12 X d 23 X d 13 ) (80,67 64,53 96,8) 24,2
2 2
1 1
X d 3 (X d 13 X d 23 X d 12 ) (64,53 96,8 80,67) 40,33
2 2
Nadomjesna shema direktnog i inverznog sustava:
Xd3
Xd1 (3)
(1)
(2)
Xd2
57
Nadomjesna shema nultog sustava:
Simboliki se ovaj tronamotni transformator moe prikazati na slijededi nain:
ZN1 ZN2
Stoga nadomjesna shema ovakvog transformatora u nultom sustavu izgleda kao na slijededoj
slici:
Xd3
Xd1 3ZN1 (3)
(1)
(2)
Xd2 3ZN2'
Pri tome je:
3 Z N 1 3 j2 j 6
2
U
2
220
3 Z N 2 ' 3 Z N 2 b 3 j2 j24 .
Un2 110
58
7. Reaktancije vodova i kabela
Zrani vodovi
Direktna reaktancija (omski otpor se zanemaruje jer je za SN i VN R << X to ne vrijedi i za
NN zrane vodove)
Direktna reaktancija zranog voda odgovara reaktanciji faznog vodia trofaznog voda.
Reaktancija faznog vodia voda ovisi o meusobnom geometrijskom rasporedu vodia (podsjetnik:
induktivitet i meusobni kapacitet faznih vodia ovise o promjeru vodia te o meusobnim
udaljenostima kao i o eventualno koritenom preplitanju faza voda metoda SGU) te o presjeku
vodia. Za nae proraune dovoljno je vriti proraune s priblinim vrijednostima reaktancija voda pa
je tako u literaturi5 dan dijagram iz kojeg je mogude oitati direktnu reaktanciju zranog voda u
ovisnosti o nazivnom naponu te o presjeku zranog voda.
U priblinim proraunima se uzima da je:
Xd = 0,4 /km za Un > 30 kV

Xd = 0,35 /km za Un 30 kV.
Inverzna reaktancija
Bududi da nema razlike teku li kroz vod struje direktnog ili inverznog trofaznog sustava, to je
onda inverzna reaktancija zranog voda jednaka direktnoj, odnosno Xi = Xd.
Nulta reaktancija
Nulta reaktancija zranog voda ovisi o:
1) presjeku vodia voda

2) meusobnom geometrijskom rasporedu vodia voda
3) postojanju zatitnog ueta (ono je uzemljeno i slui za zatitu voda od udara groma i u
biti povedava dozemni kapacitet voda koji je interesantan kod nultog sustava napona i
struja)
4) vodljivosti tla
U literaturi6 je dan dijagram iz kojeg je mogude oitati nulte reaktancije zranih vodova ovisno o
presjeku faznih vodia voda, nazivnom naponu voda i vodljivosti tla.
Napomena: Iako mi realno u naim proraunima zanemarujemo djelatne otpore, u sluaju kada
bi se oni uraunavali nulti djelatni otpor bi se sastojao od djelatnog otpora vodia povedanog za 0,15
/km zbog otpora tla kojim se zatvaraju nulte komponente struja.
5
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 102, slika 2.58
6
59
Kabeli
Direktna i inverzna reaktancija kabela (djelatni otpor se u VN i SN zanemaruje)
Stvarne vrijednosti direktnih, inverznih i nultih reaktancija kabela mogu se utvrditi mjerenjem.
Tako su u literaturi7 dane vrijednosti direktnih i inverznih reaktancija kabela za razne izvedbe i
nazivne napone te presjeke kabela.
Nulta reaktancija kabela
Nultu reaktanciju kabela je takoer mogude pronadi u literaturi8.
Goli profilni vodii
Oni spajaju pojedine dijelove rasklopnog postrojenja/elektrane. Priblino se moe raunati da je

reaktancija takvih profilnih golih vodia 0,15 /km. Toniji podaci o reaktancijama spojnih vodia
pravokutnog profila dani su u literaturi9.
12. Primjer Odredite direktnu i nultu reaktanciju zranog voda bez zatitnog ueta, nazivnog
napona 110 kV i presjeka 240 mm2 duine 30 km.
Rjeenje:
Prema literaturi10 za Un = 110 kV i S = 240 mm2 mogu se oitati slijededi podaci: xdv = 0,386 /km
i xiv = xdv =0,386 /km:
Xdv xdv l 0,386 30 11,58

X iv Xdv xdv l 0,386 30 11,58
Prema literaturi11 za Un = 110 kV i S = 240 mm2 bez zatitnog ueta i vodljivosti tla 20S/cm
(kamenito tlo) moe se oitati da je x0v = 1,55 /km:
x0v 1,55 /km

X 0v x0v l 1,55 30 46,5 .
7
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 104/5, slike 2.61 i 2.62
8
9
10
11
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 103, slika 2.59 (dijagram)
60
8. Reaktancije prigunica
Prigunice, o kojim je u ovom sluaju rije, slue za smanjenje struja kratkog spoja i spajaju se u
seriju s troilima. One se izvode kao svici bez eljeza; za svaku fazu po jedan svitak, pri emu su ti svici
meusobno odvojeni (Slika 10).
Slika 10
Reaktancije prigunica odreujemo kao i kod transformatora iz pokusa kratkog spoja, to znai
da na svitak prigunice narinemo takav napon Vk da svitkom potee nazivna struja prigunice:
Sn
In .
3 Un
Prema tome je reaktancija svitka jednaka:
Vk
Xk
In
Dok je relativna, postotna vrijednost reaktancije jednaka:
Vk X I
xk % 100 k n 100
Vn Vn

Vn 3Vn 1 xk % Un2
X k xk %
In 3Vn 100 100 Sn
Nadomjesne sheme reaktancija prigunice po sustavima:
Direktni sustav Inverzni sustav Nulti sustav
Xd = Xk Xi = Xk X0 = Xk
61
13. Primjer Odredite induktivni otpor prigunice za ogranienje struje kratkog spoja u mrei
prema slici. Navedite kojim je parametrima opisana ova prigunica.
10 kV 10 kV
A B
S = 10 MVA
SK3A = 350 MVA SK3B = 100 MVA
Rjeenje:
Iz zadanih snaga trofaznog kratkog spoja na sabirnicama A i B mogude je odrediti reaktancije:
XdmA reaktancija mree do sabirnice A

Xdmb reaktancija mree do sabirnice B
c Un2 1,1 102

X dmA '' 0,3146
SK 3 A 350
c Un2 1,1 102
X dmB '' 1,1
SK 3B 100
Reaktancija sabirnice rauna se kao razlika ovih dvaju reaktancija:
X k XdmB '' XdmA '' 1,1 0,3146 0,7854

S S 10
xk % X k n 2 0,7854 2 7,854 %
Un 10
Prigunica je dakle opisana slijededim parametrima:
Un = 10 kV
Sn = 10 MVA
xk% = 7,854 %.
Napomena: Ovdje su uporebljene neke formule koje de se objasniti u daljnjem tekstu.
62
9. Aktivna troila
U grupu aktivnih troila ubrajaju se:
a) sinkroni motori, sinkroni kompenzatori

b) asinkroni motori
c) aktivna mrea
Sinkroni motori i sinkroni kompenzatori
U sluaju kratkog spoja sinkroni motori/kompenzatori se zbog svoje nezavisne uzbude ponaaju
kao sinkroni generator to znai da povedavaju struju kratkog spoja. Znai da je opdenito sve sinkrone
strojeve prilikom prorauna struja kratkog spoja portrebno tretirati kao sinkrone generatore.
Asinkroni motori
Bududi da asinkroni motori nemaju uzbudu neovisnu o mrei, njihov udio u struji kratkog spoja
traje samo 1-2 periode. To znai da se moe smatrati da asinkroni motori imaju samo poetnu
reaktanciju, XM:
1 Un 1 Un2
XM '' = XdM ''
Ip / In 3 In Ip / In Sn
gdje je Ip potezna struja asinkronog motora.
Inverzna reaktancija asinkronog motora identina je direktnoj, Xim = Xdm.
Nulta reaktancija asinkronog motora ovisi o izvedbi uzemljenja nul toke. Ako je ona
uzemljena, tada je X0m << Xdm = Xim, a ako nije uzemljena tada je nulta reaktancija neizmjerno velika.
Nadomjesne sheme reaktancija AM-a po sustavima:
XdM'' XiM = XdM'' X0M

U
3
~
Napomena: Ove nadomjesne sheme vrijede samo kod prorauna poetne struje kratkog spoja.
Dalje se AM smatra pasivnim troilom (dakle, nema vie izvora u direktnom sustavu ved samo
reaktancija.)
63
Aktivna mrea
Aktivna mrea je postojeda mrea za koju je ved proveden proraun kratkog spoja, na ije se
sabirnice N prikljuuje novo rasklopno postrojenje unutar kojeg je potrebno odrediti struje kratkog
spoja (Slika 11).
N
Aktivna mrea (A.M.)
Slika 11
Iz provedenih prorauna kratkog spoja na sabirnicama N postojede mree, poznata je SK3

rasklopna snaga trofaznog kratkog spoja na sabirnicama N te SK1 rasklopna snaga jednofaznog
kratkog spoja na sabirnicama N. Iz tih snaga te nazivnog napona, Un, sabirnica N mogude je odrediti
direktnu, inverznu i nultu reaktanciju cijele postojede mree. Tako odreene reaktancije Xdm, Xim i X0m
predstavljaju reaktancije koje zamjenjuju cijelu postojedu mreu u daljnjem proraunu kratkog spoja
u novom rasklopnom postrojenju.
Nadomjesne reaktancije za aktivnu mreu se raunaju prema izrazima:
c Un2
X dm '' X im
SK 3
3 2
X 0 m c Un2 .
SK 1 SK 3
Nadomjesne sheme reaktancija aktivne mree po sustavima:

XdAM'' XiAM = XdAM'' X0AM
c Ub
~ 3
Ako se novo rasklopno postrojenje prikljuuje na vie sabirnica postojede mree, onda je
potrebno postojedu mreu nadomjestiti s vie reaktancija (literatura12).
12
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 190 - 191
64
10. Pasivna troila
Pasivna troila su troila koja za svoj rad ne koriste elektromagnetsko polje (arulje, termika
troila, elektrolize ). Prilikom prorauna struje kratkog spoja obino se ne uzimaju u obzir pasivna
troila, ved se proraun provodi uz pretpostavku da se mrea nalazi u praznom hodu (znai
neopteredena). Ako se ipak eli uzeti u obzir i pasivna troila (opteredena mrea), onda je
impendanciju pasivnog troila mogude odrediti iz slijedede relacije:
U2 U2
Z cos2 j sin2
P Q

U2
R cos2
P
U2
X sin2
Q
Osim toga potrebno je uzeti u obzir i povedanje EMS generatora, a s obzirom na njegovu EMS u
praznom hodu, zbog zahtjeva troila za nazivnim naponom na njihovim sabirnicama.
65
11. Metode prorauna kratkih spojeva
Metoda nadomjesnog naponskog izvora
Metoda nadomjesnog naponskog izvora je zapravo svoenje svih impendancija na isti (bazni
napon). Proraun se provodi zasebno za direktni, inverzni i nulti sustav, pri emu pretpostavljamo da
vrijedi:
1) Na cijelu mreu narinut je jedan (odabrani bazni napon) napon, to znai da u nadomjesnoj
shemi sinkronog generatora te aktivnih troila, asinkronih motora, aktivne mree, sinkronih
motora i kompenzatora naponi izvora:
c Ub
3
bez obzira na nazivni napon sabirnica. Za bazni napon mree se u principu odabire nazivni
napon koji se najede pojavljuje u mrei mi demo raditi tako da bazni napon odgovara
naponu mree na mjestu kvara.
2) S obzirom da naponi pojedinih dijelova mree ne odgovaraju baznom, a da bi snage u mrei

ostale jednake stvarnima, potrebno je impedancije dijelova mree iji se nazivni napon
razlikuje od baznoga, preraunati na bazni i to na slijededi nain:
U2
S konst.
Z
Ub2 Un2

Zb Zn
Ub2
Zb Zn
Un2
Prema tome su nadomjesne reaktancije pojedinih elemenata mree za ovu metodu:
2
x U2 U x U2
Xg % n b % b
100 Sn Un 100 Sn
U cmax
Generator: KG n korekcijski faktor
UnG 1 xd'' sinnG
X gK K G X g korigirana impedancija generatora
gdje su:
Un nazivni napon sustava gdje se generator prikljuuje;
UnG nazivni napon generatora;
nG nazivni fazni kut generatora .
66
2
u U 2 U u U 2
X t k % n b k % b
100 Sn Un 100 Sn
cmax
Transformator: KT 0,95 korekcijski faktor
1 0,6 xT
XtK KT Xt korigirana impedancija transformatora
Z S K S ( Z G ZT )
X gK K S X g
Elektrana XtK K S Xt
Un2 UnTLV
2
cmax
KS korekcijski faktor
UnG UnTHV 1 xd xT sinnG
2 2 ''
gdje su:
ZS korigirana impedancija elektrane;
ZG poetna impedancija genaratora (bez korekcijskog faktora KG);
ZT impedancija blok transformatora (bez korekcijskog faktora KT);
2
x U 2 U x U2
Prigunica: X pr % n b % b
100 Sn Un 100 Sn
2
U
Vod i kabel: X ( b) X ( n) b
Un
2
1 Un2 Ub 1 Ub2
Asinkroni motori: XdM ''
Ip / In Sn Un Ip / In Sn
2
c Un2 U c Ub2
X dm '' X im b
SK 3 Un SK 3
2
U 3 2 2 3 2
c Un b c Ub
2
Aktivna mrea: X0m
Un SK 1 SK 3 SK 1 SK 3
ili
c Un
Xm , ako je poznata struja kratkog spoja za mreu
3 Ik ''
67
Napomena uz korekcijske faktore: kada je rije o generatoru i elektrani tada se korekcijski
faktor koristi samo kod poetne impedancije. Kada je rije o mrenom transformatoru tada se
korekcijski faktor koristi uvijek.
Korekcijski faktori odnose se na direktnu, inverzni I nultu impedanciju ali se ne odnose na
impedanciju uzemljenja (ZN).
3) Prilikom prorauna se pretpostavlja da su prijenosni omjeri svih transformatora 1:1, te da

prelaskom s jedne strane transformatora na drugu dolazi samo do faznog zakreta napona i
struja, i to na slijededi nain (definiraju se kutevi zakreta):
Ydk Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN

k k
j j
Direktni sustav e 6
e 6
k k
j j
Inverzni sustav e 6
e 6
Nulti sustav - -
yk Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN
k k
j j
Direktni sustav e 6
e 6
k k
j j
Inverzni sustav e 6
e 6
Nulti sustav - -
Yy0 Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN

Direktni sustav - -
Inverzni sustav - -
Nulti sustav - -
Yy6 Prelaz sa VN na NN Prelaz sa NN na VN

Direktni sustav 180 180
Inverzni sustav 180 180
Nulti sustav - -
68
Nakon to su proraunate struje kroz sve elemente mree te naponi svih sabirnica mree uz
prethodno navedene pretpostavke, potrebno je odrediti stvarne vrijednosti napona i struja mree
prema slijededim relacijama:
Ub
Istvarna Iraunska
Un
U
Ustvarni Uraunski n
Ub
Napomene vezana uz crtanje nadomjesnih shema:
Prilikom crtanja direktne i inverzne nadomjesne sheme sve nul toke generatora, aktivne
mree te u poetnoj direktnoj nadomjesnoj shemi asinkronih motora (u biti svih onih elemenata koji
se u shemi pojavljuju kao izvori) spojene su na zajedniki povratni vod (bez obzira jesu li one doista
uzemljene kod istih elemenata).
Prilikom crtanja nulte nadomjesne sheme na zajedniki povratni vod spojene su samo one toke
nadomjesnih shema koje su i fiziki doista uzemljene kod elemenata mree (literatura13).
14. Primjer Generator s neuzemljenim zvijezditem preko tronamotnog transformatora napaja

pasivne mree 110 kV i 30 kV. Nacrtajte ekvivalentne sheme i izraunajte direktnu, inverznu i nultu
reaktanciju, sve svedene na 30 kV, za sluaj kratkog spoja na sabirnicama nieg napona. Mree 110
kV i 30 kV uzemljene su samo preko transformatora.
6,3/30/110 kV
40/20/20 MVA 110 kV
uk12% = 6%, za Sn12 = 20 MVA
uk13% = 9%, za Sn13 = 20 MVA
uk23% = 10%, za Sn23 = 20 MVA
yy
6,3 kV
G (3)
~ 30 kV
40 MVA (1)
xd%'' = 15%
xd% = 100% (2)
xi% = 10%
cosnG = 0,85
13
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 114 i 115
69
Rjeenje:
Ub = 30 kV
xd % '' Ub2 15 302
X d '' = 3,375 (po fazi)
100 Sn 100 40
xd % Ub2 100 302
Xd = 22,5 (po fazi)
100 Sn 100 40
xi % Ub2 10 302
Xi = 2,25 (po fazi)
100 Sn 100 40
Generator: sinnG 1 cos2 nG 1 0,852 0,527

Un cmax 6,3 1,1
KG 1,019
UnG 1 xd sinnG 6,3 1 xd'' sinnG
''
X dK '' K G X d '' 3,441 (po fazi)

X iK K G X i 2,293 (po fazi)
uk 12% Ub2 6 302

X12 = 2,7 (po fazi)
100 Sn 100 20
uk 13% Ub2 9 302
X13 = 4,05 (po fazi)
100 Sn 100 20
uk 23% Ub2 10 302
X23 = 4,5 (po fazi)
100 Sn 100 20
cmax 0,95 1,1

KT 12 0,95 1,009
1 0,6 xT 12 1 0,6 0,06
cmax 0,95 1,1
Transformator: KT 13 0,95 0,991
1 0,6 xT 13 1 0,6 0,09
cmax 0,95 1,1
KT 23 0,95 0,986
1 0,6 xT 23 1 0,6 0,10
X12K KT 12 X12 2,724 (po fazi)

X13K KT 13 X13 4,014 (po fazi)
X23K KT 23 X23 4,437 (po fazi)
70
1
X dt 1 (X12K X13K X23K ) 1,151
2
1
X dt 2 (X12K X23K X13K ) 1,574
2
1
X dt 3 (X13K X23K X12K ) 2,864
2
Nadomjesne sheme:
Direktni sustav (poetni kratki spoj):

Xdt3
Xduk''
XdK'' Xdt1 (3)
K
(1) (2) = K c Ub
c Ub ~
~ 3 Xdt2
3
P
P
Xduk '' XdK '' Xdt 1 Xdt 2 3,441 1,151 1,574 6,166
Direktni sustav (trajni kratki spoj):

Xdt3
Xduk
Xd Xdt1 (3)
K
(1) (2) = K c Ub
~ c Ub ~ 3
3 Xdt2
P
P
Xduk Xd Xdt 1 Xdt 2 22,5 1,151 1,574 25,225
Inverzni sustav:
Xdt3
Xiuk
XiK Xdt1 (3)
K
(1) (2) = K
Xdt2
P
P
Xiuk XiK Xdt 1 Xdt 2 2,293 1,151 1,574 5,018
71
Nulti sustav:
Xdt3
X0uk
Xdt1 (3)

K
(1) (2) = K
Xdt2
P
P
X0uk Xdt 1 Xdt 2 1,151 1,574 2,725
Napomena: U literaturi14 se nalazi jo jedan primjer ekvivalentne sheme mree za metodu

reeduciranih impendancija. Zapravo je prikazano svoenje svih elemenata prikazane mree na isti
bazni napon.
14
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 108 i 109
72
Proraun sa relativnim (jedininim) vrijednostima per unit metoda
Sve se veliine struja, napona, impendancija i snaga izraavaju u odnosu na neke osnovne
veliine (jedinine vrijednosti struja/napona/impendancija/snaga):
I U Z S
i ; u ; z ; s ;
Iosnovno Uosnovno Zosnovno Sosnovno
gdje su Iosnovno, Uosnovno, Zosnovno, Sosnovno, osnovne vrijednosti linijske struje , napona, impendancije i
prividne snage mree. Kako za te osnovne veliine moraju vrijediti relacije:
Uosnovno 3 Iosnovno Zosnovno

Sosnovno 3 Uosnovno Iosnovno
evidentno je da je mogud izbor samo dvije osnovne veliine, ime su automatski, prethodno
navedenim relacijama, odreene preostale dvije osnovne veliine. Uobiajeno je odabrati osnovni
napon, Uosnovno (kV) i prividnu snagu, Sosnovno (MVA) ime su automatski odreene osnovne vrijednosti
struje i impendancije:
Sosnovno
Iosnovno kA
3 Uosnovno
Uosnovno Uosnovno U2 .
Zosnovno osnovno
3 Iosnovno 3
Sosnovno Sosnovno
3 Uosnovno
Raunanje s jedininim vrijednostima provodi se prema jednakim pravilima koja vrijede za

stvarne vrijednosti, jer je:
U 3 I Z /: Uosnovno
S 3 I U /: Sosnovno

3 I Z
u iz
3 Iosnovno Zosnovno
3 I U
s i u
3 Iosnovno Uosnovno
73
Odabir osnovnih vrijednosti
Osnovne vrijednosti je povoljno odabirati tako da se sve jedinine vrijednosti ne razlikuju puno
od jedinice.
Ukoliko se odabere Sosnovno, tada je za cijelu mreu mjerodavna ista osnovna prividna snaga.
Osnovna vrijednost napona odabire se za jedan proizvoljno odabrani dio mree. Osnovne
vrijednosti napona ostalih dijelova mree, koji su meusobno spojeni transformatorima, odreuju se
u odnosu na taj proizvoljno odabrani napon te s obzirom na prijenosni omjer transformacije prema
relaciji:
UB
UosnovnoB UosnovnoA
UA
gdje su:
UosnovnoA, UosnovnoB - osnovni naponi dijelova mree A i B
UA/UB prijenosni omjer transformacije transformatora koji povezuje dijelove mree A i B.
Jedinine vrijednosti impendancija pojedinih elemenata mree

Transformator
Oznaimo sa Z1 reaktanciju transformatora preraunatu na napon U1, a sa Z2 preraunatu na

napon U2. Meu njima vrijedi odnos:
2
U
Z1 Z 2 1 .
U2
Jedinina reaktancija odreena prema naponu U1, uz Uosnovno1 i Sosnovno iznosi:
Z1 Sosnovno1
z1 Z1 2
.
Zosnovno1 Uosnovno1
Kako izmeu osnovnih napona Uosnovno1 i Uosnovno2 vrijedi odnos:
U2
Uosnovno2 Uosnovno1 ,
U1
onda je jedinina reaktancija odreena prema naponu U2 jednaka:
2
Z2 S U Sosnovno1 Sosnovno1
z2 Z2 osnovno2
2
Z1 2 2
Z1 2
z1 .
Zosnovno2 Uosnovno2 U1 U Uosnovno1
2
Uosnovno1 2
U1
Bududi da je z1 = z2 moe se zakljuiti da transformator ima istu jedininu reaktanciju bez obzira
polazimo li od vieg ili nieg napona.
74
Openito svih elemenata kojima su reaktancije zadane u % (x%)
Njihove se jedinine reaktancije mogu odrediti kao:
2
x Un Sosnovno
x % p.u.
100 Uosnovno Sn
gdje su:
Un, Sn nazivni linijski napon i prividna snaga promatranog elementa
Uosnovno, Sosnovno osnovni linijski napon i snaga u dijelu mree gdje se nalazi element
Ako su osnovna snaga i napon jednaki nazivnima za neki element mree, onda jedinina
reaktancija odgovara relativnoj vrijednosti reaktancije elementa.
Openito svih elemenata kojima su reaktancije zadane u (Z)
Z Sosnovno
z Z 2
(p.u.) .
Zosnovno Uosnovno
15. Primjer (literatura15) Za sve elemente mree prema slici odredite jedinine reaktancije kao
i nadomjesnu shemu mree u direktnom sustavu.
B C
cosnG = 0,85
10,5 kV 110 kV
20 MVA 10,5/115 kV
x% = 30% 20 MVA
cosnG = 0,80 x% = 12%
6,3 kV
115/6,3 kV 20 MVA
G1 ~ 110 kV 20 MVA
x% = 14%
x% = 25%
cosnG = 0,80
T1 V1
X = 40
~ G3
T2
T3
G2 ~ T4
35 kV 35 kV
T5
10 kV
V2
10,5 kV 10,5/115 kV
20 MVA 20 MVA
x% = 30% x% = 12% X = 12
cosnG = 0,80
110/35 kV 35/10,5 kV
10 MVA 4 MVA
x% = 11% x% = 8%
A B D
15
75
Rjeenje:
Odabran je UosnovnoA = 10,5 kV i Sosnovno = 20 MVA.
Prema tome je:
115 115
UosnovnoB UosnovnoA 10,5 115 kV
10,5 10,5
6,3 6,3
UosnovnoC UosnovnoB 115 6,3 kV
115 115
35 35
UosnovnoD UosnovnoB 115 36,6 kV .
110 110
Osim toga je:
2
UosnovnoB 1152
ZosnovnoB 661,25
Sosnovno 20
2
UosnovnoD 36,62
ZosnovnoD 67
Sosnovno 20
Zadane veliine Veliine nune za proraun jedinine reaktancije

2 2
Un Sn X Sosn Uosn Zosn Un Sosn Un Sosn x
x Sn
kV MVA MVA kV Uosn Uosn Sn p.u.
G1,
10,5 20 0,30 - 20 10,5 - 1,000 1,000 1,000 0,300
G2
A
T1,
10,5 20 0,12 - 20 10,5 - 1,000 1,000 1,000 0,120
T2
V1 110 - - 40 20 115 661 - - - 0,060
B T3 115 20 0,14 - 20 115 - 1,000 1,000 1,000 0,140
T4 110 10 0,11 - 20 115 - 0,906 2,000 1,812 0,201
C G3 6,3 10 0,25 - 20 6,3 - 1,000 1,000 1,000 0,250
V2 35 - - 12 20 36,6 67 - - - 0,179
D
T5 35 4 0,08 - 20 36,6 - 0,914 5,000 4,570 0,366
Nadomjesna shema u direktnom sustavu:

0,300 0,120
0,060 0,140 0,250
0,300 0,120
0,201 0,179 0,366
~ ~
1 + j0 1 + j0
Zadatak 15 je posluio samo kao primjer odreivanja impedancija u per-unit metodi a ne za

proraun struja kratkog spoja. Stoga nisu koriteni korekcijski faktori za nadomjesne impedancije triju
elektrana (generator + blok transformator).
76
16. Primjer Zadana je mrea prema slici. Metodom jedininih vrijednosti odredite snagu
poetnog trofaznog kratkog spoja na mjestu oznaenom na slici.
35 kV 6 kV
35/6 kV ~ 6 kV
G
SK3 = 500 MVA 40 MVA
uk% = 8% 20 MVA
xd%'' = 12%
cosnG = 0,80
Rjeenje:
Odabran je UosnovnoA = 35 kV i Sosnovno = 20 MVA.
Za trofazni kratki spoj potrebna je nadomjesna shema direktnog sustava.

Xm Xt Xg''
K
c 35 c6
~ 3
kV
3
kV ~
1 p.u. P 1 p.u.
A B
c Un2 1,1 352

Xm = 2,695
SK 3 500
2
UosnovnoA 352
Dio mree oznaen s A: ZosnovnoA 61,25
Sosnovno 20
Sosnovno 20
IosnovnoA 0,33 kA
3 UosnovnoA 3 35
77
6
UosnovnoB UosnovnoA 6 kV
35
2
UosnovnoB 62
Dio mree oznaen s B: ZosnovnoB 1,8
Sosnovno 20
Sosnovno 20
IosnovnoB 1,925 kA
3 UosnovnoB 3 6
Zadane veliine Veliine nune za proraun jedinine reaktancije

2 2
Un Sn X Sosn Uosn Zosn Un Sosn Un Sosn x
x Sn
kV MVA MVA kV Uosn Uosn Sn p.u.
A AM 35 - - 2,7 20 35 61,25 - - - 0,044
G 6 20 0,12 - 20 6 - 1 1 1 0,12
B
T 6 40 0,08 - 20 6 - 1 0,5 0,5 0,04
Naknadno je potrebno korigirati jedinine reaktancije generatora i transformatora slijededim

korekcijskim faktorima:
sinnG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

Un cmax 6,0 1,1
KG 1,026
Generator: UnG 1 xd sinnG 6,0 1 0,12 0,6
''
xgK '' K G xg '' 1,026 0,12 0,123 p.u.
cmax 0,95 1,1

KT 0,95 0,997
1 0,6 xT 1 0,6 0,08
Transformator:
xTK KT xT 0,997 0,04 0,040 p.u.
78
Nadomjesna shema:
j0,044 j0,040 j0,123
K
~ ~
1 + j0 P 1 + j0
j0,084 j0,050
K K
~ j0,123
~
1 + j0 1 + j0
P P
c u 1,1 1,0
i 22,0 p.u.
x 0,050
Isabirnica i IosnovnoB 22,0 1,925 42,35 kA
c u2 1,1 1,02
s 22,0 p.u.
x 0,050
SK 3sabirnica s Sosnovno 22,0 20 440,0 MVA
Napomena: U literaturi16 nalazi se primjer u kojem je prikazano odreivanje jedininih

reaktancija tronamotnog transformatora.
16
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 113
79
12. Struje kratkog spoja
Osnovne pretpostavke
a) Generatori proizvode simetrine elektromotorne sile:
ER Ed
E S a 2 Ed
ET a Ed
E i E0 0
Isto vrijedi i za sve druge elemente kao to su aktivna mrea, asinkroni motori u poetnom
trenutku kratkog spoja koji u svojim nadomjesnim shemama sadre elektromotorne sile.
b) Pretpostavlja se da je mrea neposredno prije nastanka kvara u praznom hodu, to znai da

moemo uzeti da je elektromotorna sila Ed jednaka faznom nazivnom naponu generator, Vn.
Naime, da je mrea bila opteredena, onda bi za Ed bilo potrebno uzeti elektromotornu silu:
Ed Vn I jXd ''
koja je evidentno veda od napona Vn, a koja djeluje na poetnu reaktanciju.
c) Sve relacije koje opisuju prilike u mrei kod kratkog spoja opisane su impendancijama Z, a ne
reaktancijama jX premda je realno praktino mogude (a to demo u zadacima i initi)
zanemariti R pored X pa impendancija zapravo postaje reaktancija.
80
Vrste kratkih spojeva
Trofazni kratki spoj (K3) Dvofazni kratki spoj (K2)
R R
S S
T T
Jednofazni kratki spoj (K1) Dvofazni kratki spoj sa zemljom (K2Z)
R R
S S
T T
Jednofazni kratki spoj (K1) i dvofazni kratki spoj sa zemljom (K2Z) imaju znaenje kratkog spoja
(velike struje) samo ako je nul toka generator uzemljena, jer se inae u mrei pojavljuju relativno
malene kapacitivne struje pa takve spojeve onda nazivamo zemnim spojevima.
81
Trofazni kratki spoj, K3
1. sluaj: K3 preko impendancije Zk
T
S
R Uvjeti na mjestu kvara:
IR IS IT IR IS IT 0
VR' VS' VT'
Zk Zk Zk
VT VR IR VR '
VS V Z I V '
S k S S
VR VT IT VT '
VR' = VS' = VT'
1 1 1 1 1
Vd (VR aVS a 2VT ) (VR ' aVS ' a2VT ') Z k (IR aI S a 2 IT ) 0 Z k 3 Id
3 3 3 3 3
Vd Id Z k
1 1 1 1 1
Vi (VR a 2VS aVT ) (VR ' a 2VS ' aVT ') Z k (IR a 2 I S aIT ) 0 Z k 3 I i
3 3 3 3 3
Vi Ii Z k
1 1 1 1 1
V0 (VR VS VT ) (VR ' VS ' VT ') Z k (IR I S IT ) 3VR ' Z k 0
3 3 3 3 3
V0 VR ' VS ' VT '
Nadomjesne sheme:
Zd
Id K
Ed Vd Id Zd Id (Zk + Zd )
Direktni sustav:
~ Ed Vd Zk
82
Zi
Ii K
0 Vi Ii Z i Ii (Z k + Z i )
Inverzni sustav: Ii 0
Vi Zk
Vi 0
Z0
I0 K
0 V0 I0 Z 0
Nulti sustav: I0 0 ( ne moe se zatvoriti )
V0
V0 0 = VR ' = VS ' = VT '
Struje i naponi na mjestu kvara:
IR 1 VR 1
I Ed a 2 V Z k E a 2
Struje: S Z Z Naponi: S Z Z d
IT d k
a VT d k
a
Ed
IK3 Id
Zk + Zd
c Ub
IK3 Id
3 Zk + Zd
83
Ako je Zk = 0 slijedi:
Nadomjesne sheme:
Direktni sustav: Inverzni sustav: Nulti sustav:
Zd Zi Z0
Id K Ii K I0 K
~ Ed Vd = 0 Vi = 0 V0 = 0
P P P
IR 1 VR 0
I Ed a 2 V 0
Struje: S Z Naponi: S
IT d
a VT 0
Ed
IK3 Id
Zd
c Ub
IK3 Id
3 Zd
84
2. sluaj: K3 preko impendancije Zk sa zemljom (vrijede iste formule kao i u 1. sluaju)
T
S
Uvjeti na mjestu kvara:
R
IR IS IT VR' VS' VT' = 0
Zk Zk Zk
VR IR
VT V Z I
VS S k S
VR VT IT
VR' = VS' = VT' = 0
1
Vd (VR aVS a 2VT ) Id Z k
3
Ed (Z d + Z k ) Id
1
Vi (VR a 2VS aVT ) Ii Z k
3
0 (Z i + Z k ) Ii
Ii 0
Vi 0
1
V0 (VR VS VT ) I0 Z 0
3
0 (Z 0 + Z k ) I0
I0 0
V0 0
Nadomjesne sheme su iste kao u sluaju 1.
85
Jednofazni kratki spoj, K1
T
S Uvjeti na mjestu kvara:
R
IS IT 0
IR IS IT
VR' 0
VT Zk VR IR Z k
VS IR
VR VS' VT' IS IT 0 Id Ii I0
3
V R' = 0 IK1 3Id IR
Vd Ed Id Z d
Vi Ii Z i Id Z i
V0 I0 Z 0 Id Z 0

VR Vd + Vi + V0 Ed Id (Z d + Z i + Z 0 ) 3 Id Z k

Ed
Id I i = I0
Z d + Z i + Z 0 3Z k
3Ed
IK1 3 Id
Z d + Z i + Z 0 + 3Z k
3 c Ub
IK1 3 Id
Z d + Z i + Z 0 + 3Z k
Vd Z i + Z 0 3Z k
V Ed
Zi
i Z + Z + Z 3Z
V0 d i 0 k
Z0
IR 1
I Ed
0
S Z + Z + Z 3Z
IT d i 0 k
0
86
VR 3Z k
V Ed
(a a)Z i (a 1)Z 0 3Z k
2 2
S Z + Z + Z 3Z
VT d i 0 k
(a a 2 )Z i (a 1)Z 0 3Z k
Nadomjesna shema:
K
Zd
~ Ed Vd
Id = Ii = I0
P
Zi
Vi 3Zk
Z0
V0
Ako je Zk = 0, vrijede prethodne relacije i nadomjesna shema.
3Ed
IK1 3 Id
Zd + Z i + Z0
3 c Ub
IK1 3 Id
Zd + Z i + Z0
87
Specijalan je sluaj kada je Z0 = (to znai da mrea nije uzemljena) kada je rije o ZEMNOM
SPOJU.
Id I i I 0 0
Vd 1
V E 0
i d
V0 1
IR 0 VR 0
I 0 (*) V E a 2 1
S S d
IT 0 VT a 1
Naponi na mjestu kratkog spoja poprimaju linijske vrijednosti.

(*zapravo je rije o malim kapacitivnim strujama)
88
Dvofazni kratki spoj, K2
T
S
R
IR IS IT
Zk IR 0
IS IT 0
VT VS' VT' VT
VS
V R' VS' = VT' = VT
VR
VS VS ' I S Z k = VT I S Z k
1 1
Id (IR + aI S + a 2 IT ) (a a 2 )I S
3 3
1 1
Ii (IR + a 2 I S + aIT ) (a 2 a)I S
3 3
1
I0 (IR + I S + IT ) 0
3
V0 0
1 1 a a2
Vd (VR aVS a 2VT ) VR (VT I S Z k ) VT
3 3 3 3
2
1 1 a a
Vi (VR a 2VS aVT ) VR (VT I S Z k ) VT
3 3 3 3
I Z
Vd Vi S k (a a 2 )
3
Ed Vd Id Z d
0 Vi + Ii Z i /

Ed (Vd Vi ) Id (Z d Z i ) Id (Z k Z d Z i )
Ed
Id
Zd + Z i + Z k Id 1 Vd Zi + Zk
I i Id I Ed
1 i Vi
Ed
Z i
Z +Z +Z
i
Zd + Z i + Z k
I0 0 I0 d i k
0 V0 0
89
Nadomjesna shema:
Id K
Zd
~ Ed Vd Zk
P
Ii K
Zi
Vi
P
I0
K
Z0
V0
IR 0 VR Zi + 2Zk
I Ed
a 2 a V Ed
(a a)Z i a Z k
2 2
S Z +Z +Z S Z +Z +Z
IT d i k
a a 2 VT d i k
(a a 2 )Z i aZ k
Iznos struje dvofaznog kratkog spoja:
Ed
IK2 (a 2 a) I S
Zd + Z i + Z k
Ed c Ub
IK2 3
Zd + Z i + Z k Zd + Z i + Z k
Ed
IK2 (a 2 a) I S
Zd + Z i
Ed c Ub
IK2 3
Zd + Z i Zd + Z i
90
Dvofazni kratki spoj sa zemljom, K2Z
T
S
R
IR IS IT IR 0
VS' VT' 0
IZ IS IT I Z
VR VR'
V R = V R' VS = V T Zk VS VT I Z Z k Z k (I S IT )
VS' = VT' = 0
1
Id (aI S + a 2 IT )
3
1 2
Ii (a I S + aIT )
3
1 1 I
Id Ii aI Z a 2 I Z Z I0
3 3 3
1 IZ
I0 (I S + IT )
3 3
IR 0

1 V I Z
Vd (VR aVS a 2VT ) R Z k
3 3 3
1 V I Z
Vi (VR a 2VS aVT ) R Z k Vd
3 3 3
1 VR 2 V I Z
V0 (VR VS VT ) I Z Z k R Z k I Z Z k Vd I Z Z k Vd 3I0 Z k
3 3 3 3 3
Ed Vd Id Z d
0 Vi + Ii Z i
IZ
0 V0 + I0 Z 0 I0 Z 0 Z 0 V0 Vd I Z Z k
3

Z V I Z V Z 2
Vd I Z 0 Z k R Z k R I Z 0 Z k
3 3 3 3 3 3
91
Z
Vd I Z 0 Z k
3
Z
Vi Vd I Z 0 Z k
3
I
V0 Z Z 0
3
Ed - Vd
Id
Zd
V
Ii i /
Zi
Ed 1 1 E Z Z + Zi IZ
Id I i Vd d I Z 0 Z k d
Zd Zd Zi Zd 3 Zd Zi 3

IZ Ed Z i
I0
3 Z d Z i (Z 0 + 3Z k ) (Z d + Z i )
Id Z i Z 0 + 3Z k
I Ed
i Z Z (Z + 3Z ) (Z + Z ) Z 0 3Z k
I0 d i 0 k d i
Zi
Vd Z 0 + 3Z k
V E Z
i Z Z (Z + 3Z ) (Z + Z ) Z 0 + 3Z k
d i
V0 d i 0 k d i
Z 0
Tako je struja 2KZ jednaka:

3Ed Z i
IK2Z 3I0
Z d Z i (Z0 + 3Z k ) (Z d + Z i )
Ed Z i 3 c Ub Z i
IK2Z 3
Z d Z i (Z 0 + 3Z k ) (Z d + Z i ) Z d Z i (Z 0 + 3Z k ) (Z d + Z i )
92
IR 0
I Ed 2
S Z Z (Z + 3Z ) (Z + Z ) (a 1)Z i (a a) Z 0 + 3Z k
2
IT d i 0 k d i
(a 1)Z i (a a 2 ) Z 0 + 3Z k

VR 3 Z 0 + 6 Z k
V Ed Z i
S Z Z (Z + 3Z ) (Z + Z ) 3Z k
VT d i 0 k d i
3Z k
Nadomjesna shema:
Id K
Zd
~ Ed Vd
P
Ii K
Zi
Vi
P
I0
K
Z0 3Zk
V0

3Ed Z i
IK2Z 3I0
Zd Z i Zd Z0 Z i Z0
Ed Z i 3 c Ub Z i
IK2Z 3
Zd Z i Zd Z0 Z i Z0 Zd Zi Zd Z0 Z i Z0
93
Specijalan je sluaj kada je Z0 = (to znai da mrea nije uzemljena) kada je rije o ZEMNOM
SPOJU.
Id 1 Vd 1
I Ed E Z
i Z +Z 1 i Vi d i
1
Zd + Z i
I0 d i
0 V0 1
IR 0 VR 3
I Ed E Z
S Z +Z a a i VS d i
2 0
Zd + Z i
IT d i
a a 2 VT 0
94
Usporedba vrsta kratkih spojeva prema veliini struje
Pri izboru opreme u rasklopnim postrojenjima potrebno je znati za koju vrstu kratkog spoja se
kroz opremu pojavljuje najveda struja kratkog spoja. U literaturi17 je dan dijagram kojemu su osi:
Zi Zi
i
Zd Z0
iz kojeg je mogude uz prethodno poznate vrijednosti i za neku toku mree, odrediti koja
vrsta kratkog spoja u toj toki mree uzrokuje najvede struje kvara.
Iz navedenog je dijagrama mogude primjetiti slijedede:
1) Ako mrea nije uzemljena tada je Z0 = i = 0. Znai za ovakve mree vrijede odnosi na
apscisnoj osi, odnosno maksimalne struje javljaju se prilikom K3 ili K2 (to je i logino jer
se zbog Z0 = u K1 i K2Z javljaju tek male kapacitivne struje).
2) Ako promotrimo kratki spoj na stezaljkama generatora u poetnom trenutku (Zi = Zd) ili
kratki spoj daleko u mrei (Zi = Zd), vrijednost veliine je jednaka 1. Znai za ovakve
toke mree vrijede odnosi na pravcu = 1, odnosno maksimalne struje kratkog spoja
javljaju se prilikom K1 ili K3. Ako je mrea izolirana ( = 1 i = 0), mjerodavan je K3.
Za odreivanje najgore vrste kratkog spoja moe posluiti i dijagram na slici 10 u skripti IEC
60909-0.
17. Primjer Za djelominu shemu razvoda nekog manjeg industrijskog pogona odredite iznos
struje poetnog trofaznog i jednofaznog kratkog spoja na mjestu oznaenom na slici.
0,4 kV 0,4 kV
l = 100 m l = 50 m
G
l = 100 m
~ l = 100 m
Zk2 = 0,51 + j0,083 /km
(R/X = 6)
15 kW
6,3 kV
200 kVA Zk1 = 0,85 + j0,086 /km
xd%'' = 12% 6,3/0,4 kV
200 kVA (R/X = 10)
xd%' = 15%
xi = 10% uk% = 6% Zk0 = 3Zkd
x0 = 8%
cosnG = 0,80
17
95
Rjeenje:
Bazni napon je: Ub = 0,4 kV .

Un2 UnTHV
2
cmax
KS korekcijski faktor
UnG UnTLV 1 xd xT sinnG
2 2 ''
Elektrana sinnG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

0,42 6,32 1,1
KS 1,062
6,3 0,4 1 0,12 0,06 0,6
2 2
xd % '' Ub2 12 0,42

X dg '' 0,096
100 Sn 100 0,2
xi % Ub2 10 0,42
X ig 0,08
100 Sn 100 0,2
x0% Ub2 8 0,42
X 0g 0,064
100 Sn 100 0,2
Generator (E):
X dgK '' K S X dg '' 1,062 0,096 0,102
X igK K S X ig 1,062 0,08 0,085
X 0 gK K S X 0g 1,062 0,064 0,068
Napomena: Xdg ne raunamo jer nas zanima poetna struja K3 i K1!
uk % Ub2 6 0,42
Xdt X it X 0t 0,048
Transformator (E): 100 Sn 100 0,2
XdtK K S Xdt 1,062 0,048 0,051
Z dk Z ik Z k1 l (0,85 j 0,086) 0,1 0,085 j 0,0086

Z 0k 3 Z dk 3 (0,085 j 0,0086) 0,255 j0,0258
Kabeli: (kabeli su spojeni paralelno)
Z
Z dkUKUPNO dk 0,028 j 0,0029
3
Z
Z 0kUKUPNO 0k 0,085 j 0,0086
3
96
Trofazni kratki spoj, K3:
Nadomjesna shema:
XdgK'' XdtK ZdkUKUPNO Zdk2
K
c Ub
~ 3
Zd ZK3uk jXdgK '' jXdtK + ZdkUKUPNO j 0,102 j 0,051 0,028 j0,0029

Zd 0,028 j 0,156 0,158 79,82
R/X je jednako 0,028/0,156 = 0,18 < 0,577 pa se stoga djelatni otpor moe u daljnjim
proraunima zanemariti.
c Ub 1,1 0,4
IK 3 '' Id '' 1,608 kA
3 Zd 3 0,158
To je fazna struja na mjestu kvara.
Jednofazni kratki spoj, K1:
Nadomjesna shema:
XdgK'' XdtK ZdkUKUPNO
K
c Ub
~ 3 Id = Ii = I0
P
XigK XitK ZikUKUPNO
P
X0gK X0tK Z0kUKUPNO
97
Z K1uk jX dgK '' jX dtK + Z dkUKUPNO jX igK jX itK + Z ikUKUPNO jX 0 gK jX 0tK + Z 0kUKUPNO
j 0,102 j 0,051 0,028 j 0,0029 j0,085 j0,051 0,028 j0,0029
j 0,068 j 0,051 0,085 j 0,0086
0,141 j 0,4224 0,445 71,54
3 c Ub 3 1,1 0,4
IK1 1,71 kA
Z K1uk 0,445
18. Primjer Na slici je prikazana shema jedne industrijske mree. Odredite struju poetnog
trofaznog i jednofaznog kratkog spoja na sabirnicama 6 kV.
6 kV
35 kV 6 kV
20 MVA
xd%'' = 12%
xd%' = 15%
xi = 14%
x0 = 8%
G cos = 0,80
nG
~
35/6,3 kV
SK3 = 500 MVA 40 MVA
SK1 = 0 uk% = 8%
Xdm'' = Xim
Rjeenje:
Bazni napon je: Ub = 6 kV .
xd % '' Ub2 12 62
X dg '' 0,216
100 Sn 100 20
xi % Ub2 14 62
X ig 0,252
100 Sn 100 20
x0% Ub2 8 62
X 0g 0,144
100 Sn 100 20
Generator (G):
sinnG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6
Un cmax 6,0 1,1
KG 1,026
UnG 1 xd sinnG 6,0 1 0,12 0,6
''
X dK '' K G X d '' 0,222 (po fazi)

X iK K G X i 0,259 (po fazi)
X 0 K K G X 0 0,148 (po fazi)
98
c Ub2 1,1 62
XdA.M. '' X iA.M. 0,0792
SK 3m 500
Aktivna mrea:
3 2
X 0 A.M. c Ub2
SK 1 m SK 3 m
uk % Ub2 8 62
X dt X it 0,072
100 Sn 100 40
X 0t Xdt 0,072
Transformator:
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6 xT 1 0,6 0,08
X dtK X itK X 0tK KT X dt 1,050 0,072 0,0718
Nadomjesna shema:
XdA.M.'' XdtK XdgK''
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
XdA.M.'' + XdtK XdgK''
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
K
X1
~ c Ub XdgK''
3
P
99
X1 X dA.M. " X dTK 0,0792 0,0718 0,151
0,151 0,222
X duk " (X1 || X dgK ") 0,0899
0,151 0,222
c Ub 1,1 6
IK 3 '' Id '' 42,400 kA
3 Zd 3 0,0899
Nadomjesna shema:
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
XiA.M. XitK XigK Id = Ii = I0
X0tK X0gK
K
P
X1 X dA.M. " X dtK 0,0792 0,0718 0,151

X duk " (X1 || X dgK ") 0,0899
X2 X iA.M. X itK 0,0792 0,0718 0,151
X iuk (X2 || X igK ) 0,0954
X 0uk (X 0tK || X 0gK ) 0,048
3 c Ub 3 1,1 6
IK 1 " 48,999 kA
Xduk " X iuk X 0uk (0,0899 0,0954 0,048)
100
S druge strane je:
Z i X iuk 0,0954
1,99
Z 0 X 0uk 0,048
Z X 0,0954
i iuk 1,06
Z d X duk 0,0899
Iz literature18, za dobivene parametre slijedi da je K1 je najnepovoljnija vrsta kratkog spoja za to

mjesto kvara u promatranoj mrei, to se podudara i s omjerom:
IK 1 " 48,999
1,156 .
IK 3 " 42,400
19. Primjer Odredite omjer poetne struje jednofaznog i trofaznog kratkog spoja na mjestu A
za mreu prema slici.
35 kV 6 kV
~
6,3 kV
20 MVA
35/6 kV
xd%'' = 12%
10 MVA
SK3 = 500 MVA xd% = 140%
SK1 = 500 MVA A uk% = 8%
xi = 12%
cosnG = 0,80
Rjeenje:
12 352
X dg '' 7,35
100 20
X ig X dg '' 7,35
X 0g
Generator (G):
sinnG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6
Un cmax 6,0 1,1
KG 0,977
UnG 1 xd sinnG 6,3 1 0,12 0,6
''
X dgK '' X igK K G X dg '' 7,181 (po fazi)
18
101
c Ub2 c 352
XdA.M. '' X iA.M. 2,695
SK 3 500
Aktivna mrea:
3 2 c 352
X 0 A.M. c Ub2 X dA.M. '' 2,695
SK 1 SK 3 500
8 352
X dt X it 9,8
100 10
X 0t X dt 9,8
Transformator:
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6 xT 1 0,6 0,08
X dtK X itK X 0tK KT X dt 0,997 9,8 9,771
Nadomjesna shema:
K
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
Xduk " XdA.M. ''||(XdtK XdgK ") 2,325

c Ub 1,1 1,1 35
IK 3 '' 9,560 kA
3 Xduk " 3 2,325
102
Nadomjesna shema:
c Ub c Ub
~ 3 3 ~
P
XiA.M. XitK XigK Id = Ii = I0
X0A.M. X0tK
K
P
Xduk " 2,325

X iuk Xduk " 2,325
X0uk (X0 A.M. || X0tK ) 2,112
3 c Ub 3 1,1 35
IK 1 " 9,862 kA
Xduk " X iuk X 0uk (2,325 2,325 2,112)
Omjer poetne struje jednofaznog i trofaznog KS na mjestu A u mrei s nadomjesne sheme

jednak je:
IK 1 " 9,862
1,0315 .
IK 3 " 9,560
103
20. Primjer Za zadanu shemu razvodne mree prema slici, odredite za sluaj jednofaznog KS
na sabirnici B, struju kvara kao i stvarne struje svih elemenata te stvarne napone na pojedinim
sabirnicama mree.
40 MVA
35/6 kV 40 MVA
uk% = 6% 35/10,5 kV
Yy0 uk% = 8%
C X0 = 10 Xd B A Yd5
Zn = j 10 K1 Zn = j 10 40 MVA
10,5 kV
T2 T1 G
xd'' = 15%
xi = 14%
~ x0 = 6%
l =15 km
xd = 0,4 /km Zn cosnG = 0,80
Zn
x0 = 3xd
6 kV 35 kV 35 kV
Rjeenje:
Un2 UnTLV
2
cmax
KS
UnG UnTHV 1 xd xT sinnG
2 2 ''
Elektrana sinnG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

352 10,52 1,1
KS 1,056
10,5 35 1 0,15 0,08 0,6
2 2
15 352
X dg '' 4,6
100 40
14 352
X ig 4,3
100 40
6 352
X 0g 1,84
100 40
Generator (G):
X dgK '' K S X dg '' 1,056 4,6 4,858
X igK K S X ig 1,056 4,3 4,541
X 0 gK K S X 0g 1,056 1,84 1,943
104
8 352
XdT 1 X iT 1 2,45
100 40
Transformator (T1): X 0T 1 XdT 1 2,45
3Z N 30
Xdt 1K X it 1K X 0t 1K K S X dT 1 1,056 2,45 2,587
6 352
X dT 2 X iT 2 1,84
100 40
X 0T 2 10 X dT 2 18,4
3Z N 30
Transformator (T2):
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 1,009
1 0,6 xT 1 0,6 0,06
X dt 2K X it 2K KT X dT 2 1,009 1,84 1,856
X 0t 2K KT X 0T 2 1,009 18,4 18,56
Xdv X iv 0,4 15 6
Vod:
X 0v 3 Xdv 18
Nema preraunavanja, jer je nazivni napon voda jednak baznomu!
Nadomjesna shema direktnog sustava (poetak kratkog spoja):

Xdt2K Xdv Xdt1K XdgK''
K
c Ub
3 ~
P
Xduk'' = Xdv + Xdt1K + XdgK''

= j 13,445 c Ub
3 ~
P
105
Nadomjesna shema inverznog sustava:
Xit2K Xiv Xit1K XigK
K
P
K
Xiuk = Xiv + Xit1K + XigK

= j 13,128
Nadomjesna shema nultog sustava:
X0t2K 3ZN X0v X0t1K 3ZN

K
X0gK
P
X0t2K + 3ZN X0v + X0t1K + 3ZN (X0t2K + 3ZN) || (X0v + X0t1K + 3ZN)
K
I0desno X0uk = j 24,776
I0lijevo
P
106
Struje jednofaznog KS na mjestu kvara (to su stvarne struje jer je Ub = UN sabirnice kvara):
Xduk''
c Ub
3 ~ Id = Ii = I0
Id I i I0
35 1,1
3 j(13,445 13,128 24,776)
P
j 0,433 kA
Xiuk
K IR Id Ii I0 3Id j1,299 kA
P
IS IT 0 kA
X0uk
Raspodjela struja po pojedinim elementima:
Vod:
R S T
IR Id Ii I0 desno
48,56 IS a 2 Id aIi IOdesno IT aId a 2 Ii IOdesno
I0 desno I0
48,56 50,587 IS Id (a 2 a) IOdesno IT Id (a 2 a) IOdesno
I0 desno I0 0,49 j 0,2122 kA IS Id IOdesno j 0,2208 kA IT Id IOdesno j 0,2208 kA
IR j1,078 kA
Transformator T1:
VN (isto kao vod):
VN - R VN - S VN - T
IR j1,078 kA IS j 0,2208 kA IT j 0,2208 kA
NN (potrebno je preraunati na NN stranu transformatora T1):
5 5
j j 35
IR (Id e 6
Ii e 6
0)
10,5
35
IR (1 150 0,433 90 1 150 0,433 90 )
10,5
IR j2,50 kA
107
5 5
j j 35
IS (a Id e
2 6
aIi e 6
0)
10,5
35
IS (1 240 1 150 0,433 90 1 120 1 150 0,433 90 )
10,5
IS 0 kA
5 5
j j 35
IT (aId e 6
a 2 Ii e 6
0)
10,5
35
IT (1 120 1 150 0,433 90 1 240 1 150 0,433 90 )
10,5
IT j2,50 kA
Generator (isto kao na NN strani T1):
R S T
IR IRT1 j2,50 kA IS IST1 0 kA IT ITT1 j2,50 kA
Transformator T2:
VN:
50,587
IR 0 0 I0 lijevo I0 lijevo I0 j 0,2209 kA
48,56 50,587
IS 0 0 I0 lijevo j 0,2209 kA
IT 0 0 I0 lijevo j 0,2209 kA
NN:
IR IS = IT 0
Naponi na mjestu kvara:
Direktni Inverzni Nulti

X iuk X 0uk X iuk X 0uk
Vd Ed Vi Ed V0 Ed
X duk '' X iuk X 0uk X duk '' X iuk X 0uk X duk '' X iuk X 0uk
1,1 35 j(13,128 24,776) 1,1 35 j13,128 1,1 35 j24,776

3 j 51,349 3 j 51,349 3 j 51,349
16,408 kV 5,683kV 10,725 kV
108
Stvarni naponi pojedinih sabirnica:
Sabirnice B (mjesto kvara):
VdB 16,408 kV ViB 5,683kV V0B 10,725kV
R S T
VRB VdB ViB VOB VSB a VdB aViB VOB 2
VTB aVdB a ViB VOB 2
16,408 5,683 10,725 16,408 240 5,683 120 10,725

16,408 120 5,683 240 10,725
0 kV 24,996 230 kV 24,996 130 kV
Sabirnice C:
VdC VdB 0 16,408 kV ViC ViB 0 5,683 kV V0C 0 kV
R S T
6 6
VSC (a 2VdC aViC VOC ) VTC (aVdC a 2ViC VOC )
6 35 35
VRC (VdC ViC VOC )
35 6 6
(16,408 240 5,683 120 ) (16,408 120 5,683 240 )
1,8386 kV 35 35
3,4061 254,34 kV 3,4061 105,66 kV
Sabirnice A:
VdA VdB Id Xdv ViA ViB Ii X iv V0A V0B I0 desno X 0v
19,006 kV 3,085 kV 6,9054 kV
R S T
VRA (VdA ViA VOA ) VSA (a VdA aViA VOA )
2
VTA (aVdA a2ViA VOA )
9,0156 kV 24,228 232,15 kV 24,228 127,85 kV
109
Sabirnice G:
5 5
j j
VdG (VdA Id Xdt 1K ) e 6
ViG (ViA Ii X it 1K ) e 6 V0G V0A I0 desno (X0t 1K 3ZN )
20,126 150 kV 1,965 150 kV 0 kV
R S T
10,5 10,5 10,5
VRG (VdG ViG VOG ) VSG (a 2VdG aViG VOG ) VTG (aVdG a 2ViG VOG )
35 35 35
5,766 215 kV 6,627 90 kV 5,766 325 kV
Sabirnice E:
5
j
VdE VdG Id e 6
XdgK '' ViE ViG Ii 150 X igK
V0E V0G 0 kV
22,230 150 kV 0 kV
R S T
10,5 10,5 10,5
VRE (VdE ViE VOE ) VSE (a 2VdE aViE VOE ) VTE (aVdE a 2ViE VOE )
35 35 35
6,669 150 kV 6,669 90 kV 6,669 30 kV
110
13. Udarna struja kratkog spoja
Udarna struja kratkog spoja je maksimalna tjemena vrijednost struje kratkog spoja. Kao to je
ved poznato, uslijed magnetske tromosti u strojevima s rotacionim dijelovima, struja kratkog spoja
sadri izmjeninu i istosmjernu komponentu koje se s vremenom priguuju istosmjerna do nulte
vrijednosti, izmjenina do stacionarne vrijednosti koja je razliita od nule.
Slika 12
Najgori sluaj, jest to da najveda de se vrijednost struje kratkog spoja pojaviti, ako kratki spoj
nastane u trenutku kada je napon jednak nuli, jer je tada magnetski tok u magnetskom krugu najvedi,
to jest pojavit de se najveda istosmjerna komponenta struje kratkog spoja.
Za R = 0, to znai da se istosmjerna komponenta struje ne priguuje s vremenom, udarna de se
struja pojaviti polovicu periode (0,01 s) nakon nastanka kratkog spoja.
Za R razliito od nule, to znai da se istosmjerna komponenta struje s vremenom priguuje,
udarna de se struja pojaviti ranije (tu < 0,01 s), to ovisi o omjeru R/X. Naime, to je taj omjer vedi, to
se bre priguuje istosmjerna komponenta pa se udarna struja pojavljuje prije (smanjuje se tu).
Zato nam je interesantna udarna struja?
Poznavanje udarne struje kratkog spoja potrebno je da bi se odredila maksimalna naprezanja

dijelova postrojenja, aparata i namota u strojevima, jer te ureaje treba tako dimenzionirati da mogu
izdrati ta maksimalna naprezanja uvjetovana udarnom strujom kratkog spoja. U naem sluaju to se
odnosi na dimenzioniranje sabirnica i rastavljaa.
111
Odreivanje udarne struje kratkog spoja
Trofazni kratki spoj
Kratki spojevi napajani iz mrea koje nisu zamkaste
U sluaju trofaznog kratkog spoja napajanog iz vie grana (mrea nije zamkasta) doprinos svake
pojedine grane udarnoj struji kratkog spoja se rauna prema izrazu:
iu 2 Ik''
Faktor ovisan je o omjeru R/X ili X/R impedancije kratkog spoja na promatranoj lokaciji u mrei
i moe se raunati pomodu izraza:
1,02 0,98 e3R / X
Ukupna udarna struja kratkog spoja na mjestu kratkog spoja F a koja je napajana iz vie grana
rauna se prema izrazu:
iu iui
i
Dvofazni kratki spoj
Ako je rije o dvofaznom kratkom spoju tada se udarna struja kratkog spoja rauna pomodu
izraza:
iu2 2 Ik''2
Dvofazni kratki spoj sa zemljom
Udarna struja dvofaznog kratkog spoja sa zemljom se rauna prema:
iu2E 2 Ik''2E
Jednofazni kratki spoj
Za jednofazni kratki spoj udarna struja moe se izraziti na slijededi nain:
iu1 2 Ik''1

Radi pojednostavljenja pretpostavlja se da je faktor za ove tri vrste kratkog spoja jednak kao i u
sluaju trofaznog kratkog spoja.
112
14. Struja mjerodavna za ugrijavanje za vrijeme trajanja kratkog
spoja
Struja mjerodavna za ugrijavananje za vrijeme trajanja kratkog spoja je efektivna vrijednost

struje kratkog spoja. Naime, izmjenina struja proizvodi jednaku toplinu kao i istosmjerna struja
iznosa jednakog efektivnoj vrijednosti izmjenine struje. Rauna se prema izrazu:
t
1 2
t 0
It i KS dt
gdje je t vrijeme trajanja kratkog spoja.
U literaturi19 je proveden izvod za sluaj trofaznog kratkog spoja prema kojemu je dobiven izraz :
It IK '' m n
gdje su:
R
m f , f t
Xd ''
To je zapravo veliina ovisna o Zd'' = R + jX za promatrano mjesto kvara u mrei (Zd '' se odredi iz
nadomjesne sheme direktnog sustava za kvar na odreenom mjestu, uzimajudi u obzir i R) i o
umnoku ft, t = vrijeme trajanja KS, koje je za promatrano mjesto u mrei odreeno postavljenom
nadstrujnom relejnom zatitom.
I ''
n f ( m ,t ), m k
Ik
Ova je veliina ovisna o m za promatrano mjesto kvara u mrei i o t = vrijeme trajanja KS koje je
za promatrano mjesto u mrei odreeno postavljenom nadstrujnom relejnom zatitom.
IK'' efektivna vrijednost izmjenine komponente struje KS neposredno nakon nastanka KS.
Faktorom m obuhvadena je vremenska ovisnost toplinskog efekta istosmjerne komponente

struje kratkog spoja a faktorom n vremenska ovisnost toplinskog efekta izmjenine komponente
struje kratkog spoja.
Za distribucijske se mree (kratki spoj daleko od generatora ) obino uzima da je n = 1.
Za kratke spojeve daleko od generatora koji traju dulje od 0,5 s dozvoljeno je uzeti da je m + n = 1.
19
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 196-202
113
Slika 13
Slika 14
114
21. Primjer Odredite udarnu struju trofaznog kratkog spoja, kao i struju mjerodavnu za
ugrijavanje na 0,4 kV sabirnicama zadane mree, ako je vrijeme trajanja kratkog spoja 1,2 sekunde.
6,3 kV 0,4 kV
T2
110 kV 110 kV 6,3 kV

prigunica
T2
T1
vod
Xk = 0,3 (po fazi)
In = 1000 A
Zv = 0,5 + j5 Un = 6,3 kV 6,3/0,4 kV
110/6,3 kV 1 MVA
15 MVA G 6,3 kV
uk% = 6%
uk% = 9% 12 MVA
SK3 = 1500 MVA
SK1 = 500 MVA
R/X = 0,03 ~ xd%'' = 12%
xd% = 100%
R/X = 0,08
Rm/Xm = 0,25 R/Xdg'' = 0,01

Xdm/Xdm'' = 2 cosnG = 0,80
Rjeenje:
U zadatku se izriito trai da se odredi udarna struja K3 kao i struja mjerodavna za ugrijavanje u
sluaju K3. Realno gledano IuK3 je u sluaju sabirnica najnepovoljnija (bez obzira to moda nije po
iznosu veda od udarnih struja K1 ili K2). Kada bi se trebala odrediti najnepoeljnija struja mjerodavna
za ugrijavanje (It), prethodno bi bilo potrebno odrediti vrstu kratkog spoja koja s obzirom na kratki
spoj na sabirnicama 0,4 kV ima najvedu struju kvara. Bududi da se trai ItK3, a ne najnepovoljija tako
demo i raditi.
c Ub2 c 0,42
X dA.M. '' 1,1737 10 4
SK 3 1500
X dA.M. 2 X dA.M. '' 2,3474 10 4
Aktivna mrea (A.M.): RA.M. 0,25 X dA.M. 0,58685 10 4
Z dA.M.'' (0,58685 j1,1737) 10 4
Z dA.M. (0,58685 j2,3474) 10 4
2
0,4 6 5
Vod: ZV (0,5 j 5) (6,61 10 j6,61 10 )
110
115
12 0,42
X dg '' 1,6 10 3
100 12
Rg 0,01 X dg '' 1,6 10 5
Z dg'' (1,6 10 5 j1,6 10 3 )
100 0,42
X dg 133 10 4
100 12
Generator (G): Z dg (1,6 10 5 j133 10 4 )
sinnG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6

Un cmax 6,3 1,1
KG 1,026
UnG 1 xd sinnG 6,3 1 0,12 0,6
''
Z dgK'' K G Z dg'' (1,642 10 5 j1,642 10 3 )
uk % Ub2 9 0,42
X dT 1 9,6 10 4
100 Sn 100 15
RT 1 0,03 X dT 1 2,88 10 5
Z dT1 (2,88 10 5 j9,6 10 4 )
Transformator (T1):
cmax 1,1
KT 1 0,95 0,95 0,991
1 0,6 xT 1 1 0,6 0,09
Z dT1K KT 1 Z dT1 (2,854 10 5 j9,514 10 4 )
uk % Ub2 6 0,42
X dT 2 96 10 4
100 Sn 100 1
RT 2 0,08 X dT 2 7,68 10 4
Transformator (T2): Z dT2 (7,68 j96) 10 4
cmax 1,1
KT 2 0,95 0,95 1,009
1 0,6 xT 2 1 0,6 0,06
Z dT2K KT 2 Z dT2 (7,749 j96,864) 10 4
ZdT2K
Paralelni spoj dva T2: ZdT2Kuk (3,875 j48,432) 10 4
2
116
0,42
Xd Pr 0,3 2
12,1 10 4
Prigunica: 6,3
Nadomjesna shema direktnog sustava odmah nakon nastanka kratkog spoja:
ZdA.M.'' ZdV ZdT1K XdPr ZdT2Kuk
ZdgK''
c Ub
~ 3 c Ub
~ 3
P
Z 1 Z dAM'' Z dv Z dT1K (0,938 j11,349) 10 4

Z 1 Z dgK''
Z2 Z 1 || Z dgK'' (0,355 j6,719) 10 4
Z 1 + Z dgK''
Z duk'' Z 2 X d Pr Z dT2Kuk (4,230 j67,251) 10 4
Z duk'' 6,7384 10 3 86,40
Ruk 4,230
0,0629 1,02 0,98 e 3R / X 1,831
Xuk 67,251
Ub
c
3 0,4 1,1
IK 3 '' 37,699 kA
Zd'' 3 6,7384 103
IuK 3 2 IK 3 '' 97,620 kA

ItK 3 IK 3 '' m n
m f (k ,t ) f (1,831;1,2) 0,1
I ''
n f K 3 ,t IK 3 ?
IK 3
117
Nadomjesna shema direktnog sustava za odreivanje trajne struje KS-a:
ZdA.M. ZdV ZdT1K XdPr ZdT2Kuk
Zdg
c Ub
~ 3 c Ub
3 ~
P
Z 1 Z dAM Z dv Z dT1K (0,938 j12,522) 10 4

Z Z
Z 2 Z 1 || Z dg 1 dg (0,785 j11,45) 10 4
Z 1 + Z dg
Z duk Z 2 X d Pr Z dT2Kuk (4,660 j71,982) 10 4
Z duk 7,213 10 3 86,3
c Ub 0,4 1,1
IK 3 35,219 kA
3 Z duk 3 7,213 10 3
I '' 37,699
K3 1,070
IK 3 35,219
n f (1,070;1,2) 0,95
ItK 3 IK 3 '' m n 37,699 0,1 0,95 38,630 kA .
118
22. Primjer Odredite vrijednost omskog otpora za uzemljenje zvjezdita transformatora sa
slike da bi se struja jednofaznog KS ograniila na 300A.
20 kV K1 0,4 kV K1
RZ 20/0,4 kV
2 MVA
XdA.M. = XiA.M. = 0 uk% = 4%
X0A.M. = Yd5
Rjeenje:
Nadomjesna shema u sluaju K1 na sabirnici 20 kV:
K
XdtK
c Ub
3 ~ Id = Ii = I0
XitK
X0tK 3RZ
K
P
uk % Ub2 4 202
X dt 8
100 Sn 100 2
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 1,021
1 0,6 xT 1 0,6 0,04
X dtK KT X dt 8,164
Zuk 3RZ jX dtK 3RZ j8,164
119
3 c Ub 3 1,1 20
IK 1 300 10 3 kA
Zuk 9RZ 8,164
2 2
3 1,1 20
9RZ 2 66,652 127,017
300 10 3

RZ 42,25 43 .
Nadomjesna shema u sluaju K1 na sabirnici 0,4 kV:
XdtK
c Ub
3 ~
P
K
XitK P
K
3RZ + jX0tK P
Zuk Zd Zi Z0
Z0
IK 1 0
Bududi da prilikom K1 na sabirnici 0,4 kV struja KS nema kuda tedi, vrijednost otpora odreena je
strujom K1 od maksimalno 300 kA na sabirnici 20 kV. Stoga je traena vrijednost otpora 43 .
120
23. Primjer Koliku maksimalnu snagu transformatora moemo ugraditi u TS 35/10 kV, ako je
struja kratkog spoja u 10 kV mrei ograniena na 8 kA?
35 kV 10 kV
Ikmax = 8 kA
35/10 kV
? MVA
SK3 = 500 MVA uk% = 8%
Rjeenje:
c Ub2 1,1 102

XdA.M. '' XiA.M. 0,22
Aktivna mrea (A.M.): SK 3 500
X0 A.M.
8 102 8
X dt X it X 0t
100 Sn Sn
cmax 1,1
Transformator (T): KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6 xT 1 0,6 0,08
7,977
X dtK X itK X 0tK KT X dt
Sn
121
Bududi da za mreu vrijedi Zd = Zi, slijedi da je = 1 pa su K1 ili K3 najnepovoljniji sluajevi.
Nulti sustav:
X0tK
K

P
Bududi da je nulta impendancija neizmjerno velika, to je = 0.
Za = 1 i = 0 slijedi da je K3 najnepovoljniji KS za sabirnicu 10 kV.
Direktni sustav:
XdA.M.'' XdtK
K
c Ub
3
~
P
10
1,1
IK '' 3 8 kA
7,977
j 0,22
Sn
11 7,977
0,22
8 3 Sn
Sn 13,90 MVA .
122
15. Sabirnice
Sabirnice su elementi rasklopnog postrojenja koji povezuju vodove kojima se dovodi energija s
vodovima kojima se ta ista energija dalje odvodi. Dakle svi su vodovi spojeni na sabirnice, zbog ega
je za normalan pogon rasklopnog postrojenja od iznimne vanosti odabir odgovarajudih/pouzdanih
sabirnica.
Sabirnice se izrauju od neizoliranih bakrenih ili aluminijskih vodia. Za unutarnje izvedbe
rasklopnih postrojenja do Un = 35 kV dolaze u obzir okrugli, plosnati i U profili vodia, dok se za
rasklopna postrojenja vieg naponskog nivoa, bez obzira da li su vanjska ili unutarnja, koriste cijevi ili
uad.
Izbor presjeka sabirnica vri se prema maksimalnoj mogudoj struji kroz najopteredeniji dio
sabirnice u normalnom pogonu. Tako odabrani presjek sabirnica potrebno je kontrolirati s obzirom
na:
1) zagrijavanje u vremenu trajanja najnepovoljnijeg KS na promatranim sabirnicama (dok
ne proradi postavljena zatita)
2) mehanika naprezanja za vrijeme trajanja K3 na promatranim sabirnicama
Dimenzioniranje sabirnice
Kao to je ved spomenuto, dimenzioniranje je izbor presjeka sabirnice s obzirom na maksimalnu

struju kroz najopteredeniji dio sabirnice u normalnom pogonu Imax.norm.
Primjer:
T
4 MVA
B 4 MVA
6 kV
A
16 MVA
G ~
10 MVA
~ ~ ~ Ip/In = 6
AM AM AM
2 MVA 2 MVA 2 MVA
Najgori sluaj je kada se jedan AM uputa u pogon, a ostala dva normalno rade kada se prema
motorima prenosi snaga od:
1 6 2 2 2 12 4 16 MVA
123
Tako je najopteredeniji dio sabirnice onaj izmeu odvoda A i B, koji u najgorim uvjetima prenosi
20 MVA pa je maksimalna struja kroz taj dio sabirnice:
20
Imax.norm 1,9245 kA.
3 6
Svi podaci o maksimalnim doputenim trajnim strujama normalnog pogona za pojedine izvedbe
sabirnica navedeni su u literaturi20, ali uz slijedede pretpostavke:
a) takvo stanje normalnog pogona beskonano dugo traje

b) pri tomu nije doputeno povedanje temperature sabirnice vie od 30C iznad temperature
okoline
c) da su sabirnice postavljene horizontalno (slika dolje pod a), a ne vertikalno (slika dolje pod b)
kad je loije odvoenje temperature
Slika 15
Naime, ako je dozvoljeno neko drugo nadvienje temperature sabirnica u odnosu na

temperaturu okoline u normalnom pogonu (), onda se i dozvoljena struja kroz sabirnicu u
normalnom pogonu mijenja prema izrazu:

Idop I30 .
30
U literaturi21 su navedena doputena trajna strujna opteredenja za bakrene, aluminijske i olovne

neobojane plosnate profile, za okrugle i za U profile.
Ukoliko pak poloaj sabirnica nije horizontalan nego vertikalan, onda je doputeno strujno
opteredenje sabirnica 10 15% manje od onog navedenog u literaturi. Podaci navedeni za plosnate
20
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 206-208, tablice 4.1 4.5
21
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 206, tablice 4.1 i 4.2
124
profile vrijede samo u sluaju da je dulja stranica profila okomita na povrinu poda, a vodii su
meusobno razmaknuti za irinu vodia. No, ako je dulja stranica plosnatog profila paralelna s
povrinom poda, potrebno je doputena trajna opteredenja navedena u literaturi pomnoiti s
korekcijskim faktorom iz literature22 i to zbog loijeg odvoenja topline.
Profil odreen prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu potrebno je kontrolirati s
obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog spoja, te s obzirom na mehaniko naprezanje u
sluaju kratko spoja.
Kontrola presjeka sabirnice s obzirom na zagrijavanje za vrijeme KS
Kako za vrijeme trajanja kratkog spoja na sabirnicama, zbog vrlo visokih struja koje njima teku,
dolazi u kratkom vremenu do naglog povienja temperature, to je onda mogude raunati kao da se
sva Jouleova toplina , bez pojave odvoenja topline u okolinu, troi za zagrijavanje sabirnica.
Struja koje je mjerodavna za zagrijavanje sabirnica je :
It Ik '' m n
Oznai li se s maksimalno dozvoljeno povienje temperature sabirnica u odnosu na

temperaturu sabirnica u trenutku nastanka KS (1) te s c = srednja specifina toplina sabirnica,
odnosno s = gustodu sredstva od kojeg su sabirnice izvedene, a s specifini otpor sabirnica, onda
je potreban presjek sabirnica:

q It t .
c
Prilikom odreivanja specifinog otpora, potrebno je uzeti u obzir da se on mijenja s promjenom

temperature sabirnica i to prema zakonu:
'' ' 1 ( '' ')

gdje je:
= temperaturni koeficijent
' = specifini otpor sabirnica na temperaturi '
'' = specifini otpor sabirnica na temperaturi ''.
U gore navedenu relaciju za potreban presjek sabirnica, potrebno je uvrstiti za = srednji

specifini otpor izmeu temperature sabirnica u trenutku nastanka KS, 1 i temperature sabirnica u
trenutku prekida struje KS-a, 2:
1 2 2
0 1 ( 1 0 )
2 2
22
125
Uzmemo li u obzir da je za bakrene sabirnice doputena najvia temperatura 2Cu = 200C, a za
aluminijske sabirnice 2Al = 180C te da je 1 = 65C temperatura sabirnica u trenutku nastanka KS,
odnosno da je u najnepovoljnijem sluaju temperatura okoline o = 35C, onda je:
Cu = 200C 65C = 135C
Al = 180C 65C = 115C
Uzmu li se u obzir i ostali podaci (, c, 0, ) za bakar i aluminij, moe se dodi do slijededeg izraza
pomodu kojeg se rauna potreban presjek za bakrene i aluminijske sabirnice:
qCu 7,5 It t , mm2

.
qAl 12,0 It t , mm2
Pri tome vano paziti da se iznos struje u gornju formulu uvrtava u kA, kako bi se potreban
presjek izraunao u mm2.
Kontrola presjeka sabirnice s obzirom na mehanika naprezanja za vrijeme

trajanja KS
U literaturi23 je provedena detaljna analiza sila koje se pojavljuju na pojedine vodie sabirnica
prilikom trofaznog, dvofaznog i dvofaznog KS-a s istovremenim spojem sa zemljom. Analize su
pokazale da se najvede sile pojavljuju na srednjem vodiu sabirnica prilikom trofaznog kratkog spoja,
uslijed ega su za mehaniko dimenzioniranje sabirnica mjerodavne upravo struje trofaznog kratkog
spoja.
Pri tome je maksimalna trenutna vrijednost sile po jedinici duljine (sila je funkcija vremena, f(t))
srednjeg vodia sabirnica u sluaju K3:
(IK 3 '')2 N
f f3 s 2 10 7 ,
a m
X ''
f (Ta d )
R
Ta je vremenska konstanta istosmjerne komponente struje KS-a i mogude ju je odrediti s

dijagrama u literaturi24.
23
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 212-236
24
126
Slika 16
Sabirnicu moemo promatrati kao uklijetenu gredu s jednoliko kontinuiranim opteredenjem.
Razmak meu sabirnikim vodiima oznaen je na slici s a, dok je razmak meu sabirnikim
osloncima oznaen sa l i jednak je razmaku meu potpornim izolatorima.
Slika 17
Maksimalni moment savijanja javlja se u uklijetenjima sabirnice i iznosi:
l2
Mmax f3 s s
12
gdje je s frekventni faktor.
127
Naime, sila koja djeluje na sabirnicu (f3s) nije konstantna, ved je vremenski promjenjiva te
uzrokuje titranje sabirnice uslijed ega se mijenja i naprezanje u samoj sabirnici. Promjene
naprezanja u sabirnici uzimaju se u obzir putem frekventnog faktora. Ovisnost ovog frekventnog
faktora o omjeru c1/c (vlastite frekvencije (c1) i frekvencije mree (c)) nalazi se u literaturi25.
Doputeno sabirniko naprezanje jest do konvencionalne granice teenja, 0,2. To je granino
naprezanje, pri kojem trajna deformacija sabirnice ne prelazi 0,2%. Vrijednosti 0,2 za pojedine
profile sabirnica dane su u litereturi26.
Ako dopustimo da se materijal sabirnice optereti do granice teenja 0,2 po svim dijelovima
presjeka onda vrijedi nejednakost prema kojoj je maksimalno dozvoljeno naprezanje vodia sabirnice
kod K3:
Mmax
s 2 0,2
W
gdje je W moment otpora.
U literaturi27 su naznaene veliine momenata otpora za razliite profile sabirnica.
Uobiajena vrijednost s jest 1. No, ako se za tu vrijednost dobije da je > 20,2, potrebno je
odrediti toan s koji bi, ako je manji od 1, ipak mogao zadovoljiti nejednakost. Za odreivanje s
potrebno je odrediti vlastitu frekvenciju sabirnice (c1), to je opisano u literaturi28.
Sva prethodna razmatranja vrijede uz pretpostavku da je sabirnica izvedena samo iz jednog

profila. Naime, za vede struje kroz sabirnicu praktino je uzeti sabirnicu sastavljenu od vie profila.
Kod takvih sastavljenih sabirnica se uz osnovno naprezanje , koje je posljedica meusobnog
djelovanja struja u svim fazama, javlja i naprezanje 1, koje je posljedica djelovanja struja iste faze
samo kroz druge profile koji pripadaju istoj fazi.
Nain preraunavanja momenta otpora W sloenih profila nalazi se u literaturi29 (obratiti panju
na pretpostavke o umetcima).
Sila po jedinici duljine na krajnji vodi jedne faze je:
2 n
I kij N
fp 2 u
n
a
j 2
10 7
m
ij
a b b
kin f in in , ,
hb h
gdje su:
Iu = udarna struja K3 na promatranoj sabirnici
n = broj jednakih vodia od kojih je sastavljena sabirnica
kin = korekcioni faktor kojeg je mogude oitati u literaturi30.
25
26
27
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 239-239, slika 4.28 i tablica 4.7
28
29
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 244, slika 4.32 i 4.33
30
128
U literaturi31 su navedene vrijednosti ain i in za neke sloene profile sabirnica.
Slika 18
Sabirnicu treba dimenzionirati tako da bude zadovoljen sljededi uvjet.
(f fp ) l 2
1 2 0,2
12W
Formula za 1 vrijedi, ako nema umetaka izmeu vodia jedne faze. U suprotnom se koristi
slijededa formula:
2
fp l
1 ,
12W m 1
gdje je m broj umetaka a l razmak potpornih izolatora.
Za presjek sabirnice se odabire najvedi od presjeka odreenih kontrolom na termika i

mehanika naprezanja, ukoliko su vedi od onog presjeka dobivenog za normalni pogon.
31
129
24. Primjer Za mreu prema slici odredite struje mjerodavne za dimenzioniranje sabirnica A
( = 1,8; n =1; m =0).
35 kV 10,5 kV
4 MVA
y5
35/10,5 kV A
SK3 = 750 MVA
uk% = 8%
SK1 = 0 MVA
Rjeenje:
c Ub2 1,1 10,52

XdA.M. '' XiA.M. 0,1617
Aktivna mrea (A.M.): SK 3 750
X0 A.M.
uk % Ub2 8 10,52
X dt X it X 0t 2,205
100 Sn 100 4
cmax 1,1
Transformator (T): KT 0,95 0,95 0,997
1 0,6 xT 1 0,6 0,08
X dtK X itK X 0tK KT Xdt 2,199
Nadomjesne sheme:
XdA.M.'' XdtK
K
c Ub
Xduk XdAM '' XdtK 2,3607
Direktni
3 ~
P
130
XiA.M. XitK
K
Inverzni Xiuk Xduk 2,3607
X0tK
K

Nulti X0uk Xdt 2,199
Xi
1
Xd IK '' IK 1 ''
3 Ub c 3 10,5 1,1
IK 1 '' 2,891kA .
X i 2,3607 Xduk X iuk X 0uk 2 2,3607 2,199
1,074
X 0 2,199
Maksimalna struja u normalnom pogonu:
Sn 4
Imax.norm 0,22 kA .
3 Un 3 10,5
Struja mjerodavna za ugrijavanje:
It IK 1 '' m n 2,891 0 1 2,891kA .
Mehanika naprezanja:
Ub 10,5
c 1,1
IK 3 '' 3 3 2,825kA ,(za f3 s )
Xduk 2,3607
IuK 3 '' IK 3 '' 2 2,825 1,8 2 7,191 kA ,(za fp )
131
16. Rastavljai
Rastavljai su elementi rasklopnog postrojenja koji slue za vidno odvajanje dijela rasklopnog
postrojenja pod naponom od dijela rasklopnog postrojenja koji nije pod naponom. Njihov je primarni
zadatak povedati sigurnost osoblja koje radi u nekom dijelu rasklopnog postrojenja.
Izbor rastavljaa vri se prema:
a) nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu je ugraen rastavlja,

b) maksimalnoj mogudoj struji kroz rastavlja u normalnom pogonu.
Maksimalna mogua struja kroz rastavlja
Maksimalna se moguda struja kroz rastavlja u normalnom pogonu odreuje analogno kao i u
sluaju sabirnica, znai promotre se svi mogudi sluajevi normalnog pogona na temelju ega se onda
odredi najveda moguda snaga koja se u normalnom pogonu moe prenositi rastavljaem, Smax.
Prema tomu je onda maksimalna struja kroz rastavlja u normalnom pogonu jednaka:
Smax
Imax .
3 Un
Naravno da nazivna struja rastavljaa mora biti veda od te maksimalne struje, jer je svaki
rastavlja tako dimenzioniran da nazivna struja moe njime trajno tedi bez da se pri tome rastavlja
zagrije preko doputene granice. U literaturi32 su navedene nazivne struje rastavljaa za razne
nazivne napone rastavljaa i to onako kako se oni u praksi izvode.
Nakon to je rastavlja odabran prema nazivnoj struji, potrebno je jo provjeriti da li odabrani

rastavlja zadovoljava s obzirom na :
c) mehanika naprezanja,
d) zagrijavanje prilikom trajanja kratkog spoja.
Provjera s obzirom na mehanika naprezanja
Mehaniko naprezanje prema kojemu je potrebno dimenzionirati rastavlja odreeno je

udarnom strujom kratkog spoja (najveda tjemena vrijednost struje kratkog spoja od njezinog
nastanka). Da bi se za neki rastavlja rasklopnog postrojenja mogla odrediti udarna struja KS-a koja je
mjerodavna za dimenzioniranje s obzirom na mehanika naprezanja, potrebno je prvenstveno
odrediti za koje je mjesto kvara, a potom i za koju vrstu kvara u mrei komponenta struje kvara kroz
rastavlja, IKrastavljaa (fazna vrijednost) najveda.
32
132
Prema tomu je onda udarna struja kratkog spoja, koja je mjerodavna za dimenzioniranje s
obzirom na mehanika naprezanja:
Iu IK '' 2.
gdje je faktor uz niz zanemarenja :
R
f , (Zd'' R jXd '' R jX )
X
Potrebno je dakle odrediti Zduk'' za ono mjesto kvara koje za neku vrstu kvara uzrokuje najvedu
komponentu struje kvara kroz rastavlja.
Iz literature33 je potom potrebno provjeriti da li je ta vrijednost udarne struje manja od navedene
vrijednosti udarne struje koju prethodno odabrani rastavlja moe izdrati. Ukoliko nije
zadovoljeno:
Iu IuTablica
potrebno je odabrati rastavlja vede nazivne struje.
Provjera s obzirom na zagrijavanje za vrijeme kratkog spoja
Struja prema kojoj je potrebno kontrolirati da li rastavlja zadovoljava s obzirom na zagrijavanje

prilikom trajanja kratkog spoja jest struja dana izrazom (struja mjerodavna za ugrijavanje):
It IKr '' m n
gdje su:
R
m f , f t
Xd ''
Zduk''= R + jX se odredi iz nadomjesne sheme direktnog sustava za sluaj najnepovoljnijeg kvara

po rastavlja. t = vrijeme trajanja tog kvara koje je za promatrano mjesto u mrei odreeno
postavljenom nadstrujnom relejnom zatitom.
I ''
n f ( m ,t ), m k
Ik
Pri tome su IK'' i IK poetna i trajna struja kvara kroz sabirnice na kojima (ili u blizini kojih je, ako je
u pitanju odvod) je nastao taj najnepovoljniji kvar po rastavlja.
IKr'' komponenta struje kvara kroz rastavlja u sluaju, za rastavlja, najnepovoljnijeg kvara u
mrei (ved odreeno pod provjerom mehanikih naprezanja).
33
133
U literaturi34 je potom potrebno provjeriti da li je ta vrijednost struje mjerodavne za ugrijavanje
manja od vrijednosti struj mjerodavne za ugrijavanje koju prethodno odabrani rastavlja moe
izdrati. Ukoliko nije zadovoljeno:
1
It ItTablica
t
potrebno je odabrati rastavlja vede nazivne struje.
Korekcija struje oitane iz tablice s gornjim faktorom (t = vrijeme trajanja KS) potrebna je zato
to su vrijednosti struja mjerodavnih za ugrijavanje navedene uz pretpostavku da je trajanje kratkog
spoja 1 sekunda.
25. Primjer Za sluaj prikazan slikom odaberite rastavlja za ugradnju na 35 kV strani. Svi
prekidai isklapaju s t = 0,5 s.
35 kV 10 kV
R1 R2
8 MVA
35/10 kV
uk% = 12%
SK3 = 400 MVA
R/X = 0,1
SK1 = 0 MVA => Xom =
Rm/Xm = 0,2
IK''/IK = 1,5
Rjeenje:
a) nazivni napon rastavljaa: Un = 35 kV
b) maksimalna struja u normalnom pogonu:
Smax 8
Imax 0,132 kA 132 A.
3 Un 3 35
Sada se iz literature35 odabere najblii odgovarajudi rastavlja, a to je:
Un = 35 kV; In = 400 A (400 A > 132 A).
34
35
134
Kontrola odabranog rastavljaa:
Mehaniko naprezanje:
Bududi da je:
Zi Z
1 i i 0
Zd Z0
to je najnepovoljniji kratki spoj po rastavljae R1 i R2 sa slike trofazni kratki spoj (K3) na 35 kV
sabirnicama.
Nadomjesna shema direktnog sustava:

XdA.M.'' XdtK
K
c Ub
3 ~
P
SK 3 400
IK 3 '' 6 kA IKr ''
3 Un c 3 35 1,1
Rm
f 0,2 1,54;
Xm
Iu 1.54 2 6 13,064 kA
Kako je dobivena udarna struja manja od 35 kA, koliko je navedeno u literaturi36, to odabrani
rastavlja zadovoljava po pitanju mehanikih naprezanja.
Zagrijavanje za vrijeme trajanja KS:
It IKr '' m n
m f (k 1,54;t 0,5 s) 0
I ''
n f m k 1,5;t 0,5 s 0,88
Ik
1
It 6 0 0,88 5,628 kA 21 29,7 kA
0,5
Bududi da je i izraunata struja mjerodavna za zagrijavanje manja od korigirane vrijednosti iz
literature mogude je ugraditi na mjesta R1 i R2 promatrani rastavlja:
Un = 35 kV; In = 400 A (400 A > 132 A).
36
135
17. Sklopke/prekidai
Izbor sklopki/prekidaa vri se prema:
a) nazivnom naponu dijela postrojenja u kojemu se sklopka/prekida ugrauje

b) nazivnoj struji mora biti veda od maksimalne mogude struje kroz sklopku/prekida u
normalnom pogonu (u tom se sluaju u niti jednom sluaju normalnog pogona nede
sklopka/prekida zagrijati preko dozvoljene granice), tj:
Smax
In .
3 Un
c) rasklopnoj snazi, odnosno nazivnoj rasklopnoj modi sklopke/prekidaa.
Rasklopna mod tropolne sklopke/prekidaa definirana je kao zbroj rasklopnih modi triju polova.
Bududi da su polovi meusobno jednaki te je svaki od polova dimenzioniran tako da moe isklopiti
najvedu struju kratkog spoja koja se u mrei kroz sklopku/prekida moe javiti, to je onda rasklopna
mod sklopke:
S 3 Un Ir
gdje je Ir = rasklopna struja = efektivna vrijednost najjae (najnepovoljnije) struje KS, koja
protjee sklopkom/prekidaem u trenutku otvaranja kontakata.
Rauna se prema izrazu:

Ir IK ''2 Ia2
gdje je:
IK = efektivna vrijednost izmjenine struje kratkog spoja po sklopku/prekida,
Ia = istosmjerna komponenta struje najnepovoljnijeg kratkog spoja po sklopku/prekida, u
trenutku otvaranja kontakata.
Redovito se prilikom odreivanja rasklopne struje kratkog spoja posebno ne odreuje

istosmjerna komponenta struje kratkog spoja u trenutku otvaranja kontakata, ved se vrijednost IK
mnoi s nekim faktorom koji je, ovisno o vremenu koje protekne do trenutka otvaranja kontakata,
vedi ili manji od 1.
Faktor je vedi od 1, ako se radi o kratkom vremenu koje protekne do trenutka otvaranja
kontakata (slabo se prigui istosmjerna komponenta dok izmjenina komponenta ostaje i dalje
odreena poetnom impendancijom Z a ne sa Z ili Z).
Faktor je manji od 1, ako se radi o dugom vremenu koje protekne do trenutka otvaranja
kontakata (istosmjerna komponenta se gotovo u potpunosti prigui dok se izmjenina komponenta
prigui tako da za njen proraun realno nije mjerodavna impedancija Z to se I uzima u obzir
mnoenjem sa faktorom < 1).
136
Odreivanje najnepovoljnijeg KS za odreivanje rasklopne moi
prekidaa/sklopke
Kada se odreuje koja vrsta kratkog spoja je najnepovoljnija po neku sklopku/prekida, potrebno
je prethodno odrediti za koje mjesto kvara u mrei (u naem sluaju rije je o sabirnici) de struja
kvara, koja tee sklopkom, biti najveda. Za to je onda mjesto kvara u mrei potrebno, iz direktne,
inverzne i nulte nadomjesne sheme odrediti Zd, Zi i Z0, odnosno:
Zi Z
; i ,
Zd Z0
te iz literature37 odrediti vrstu najnepovoljnijeg kvara.
S obzirom na to o kojoj je vrsti kratkog spoja rije, rasklopna snaga sklopke/prekidaa se rauna
prema izrazima:
3 c Un2
K1: SK 1 Sr
Xd '' Xi X0
3 c Un2
K2: SK 2 Sr
Xd '' Xi
c Un2
K3: SK 3 Sr
Xd ''
37
137
Izbor mjesta KS za odreivanje rasklopne snage sklopke/prekidaa
Teorija koja je ovdje izneena odnosi se i na izbor mjesta kvara mjerodavnog za dimenzioniranje
rastavljaa.
Prilikom dimenzioniranja sklopki/prekidaa, kao i rastavljaa, vodi se rauna o tome da sklopni

aparat bude sposoban isklopiti najvedu struju koja se u promatranoj mrei, ovisno o mjestu kvara,
moe kroz sklopni aparat zatvoriti. Sve to de biti navedeno za sklopke/prekidae vrijedit de identino
i za rastavljae.
Uobiajeno je za svaki sklopni aparat A promatrati dva sluaja kvara:
a)
R b)
odvod
A
Slika 19
a) pretpostavlja se da je kratki spoj nastao na sabirnicama na koje je sklopni aparat prikljuen

b) pretpostavlja se da je kratki spoj nastao na odvodu neposredno pored sklopke, ali na
suprotnoj strani sabirnica.
Veda struja kvara kroz sklopku u ova dva sluaja je struja kvara prema kojoj se onda kod:
- rastavljaa odreuje: In i Ir
- sklopki/prekidaa odreuje: Sr, Ir.
U nastavku teksta biti de navedena dva primjera koji zorno ukazuju kako je potrebno, ovisno o
sluaju rasklopnog postrojenja, odabrati mjesto kvara mjerodavnog za dimenzioniranje
sklopki/prekidaa I rastavljaa (literatura38).
38
138
Primjer 1:
S
b
B
potroai
G
A
~ a
c
a) dimenzioniranje sklopke a:
1) kvar na mjestu A - nema struje

2) kvar na sabirnici S - ima struje
Za sklopku a mjerodavan je kvar na sabirnici S
b) dimenzioniranje sklopke b:
1) kvar na sabirnici S - nema struje

2) kvar na mjestu B - struja koja po iznosu priblino odgovara struji kvara, za kvar na
sabirnici S
Prema tome za sklopke b i c mjerodavano je mjesto kvara u odvodu, iju struju kroz sklopku
raunamo kao da se radi o kvaru na sabirnici S.
Primjer 2:
a
1 2
~ potroai
3 A
139
Dimenzionira se sklopka A i stoga se promatraju slijededa dva mjesta kvara:
1) Kvar na sabirnici, mjesto kvara a

X1 X3
a
V
1. sluaj zatvoreni svi IA
IA
X2
X1 X2
X1 X 2
prekidai:
~ X3
X1
a
2. sluaj otvoren V
IA'
X2
IA ' IA
X1 X2
prekida 1 ili 2 ili oba:
~
2) Kvar u odvodu, mjesto kvara b

X1 X3 IA''
b
V
1. sluaj zatvoreni svi IA ''
X2 X1 X3
prekidai: X1 X3
~ X2
X1 X3 IA'''
2. sluaj otvoren V
IA ''' IA '', IA
prekida 3: X1 X3
~
Oigledno je da de o izboru mjesta kvara odluiti odnos struja IA i IA, tj. ako je veda struja IA
tada je mjerodavan kvar na sabirnici (mjesto kvara a), a ako je veda struja IA mjerodavan je kvar u
odvodu (mjesto kvara b).
140
Primjer 3:
S
~ I2 1 a
I3
~
b
~ I1
A
Dimenzionira se sklopka A i stoga se promatraju slijededa dva mjesta kvara:
1) kvar na sabirnici, mjesto kvara a: sklopkom A tee struja I1 ;

2) kvar u odvodu, mjesto kvara b: sklopkom A tee zbroj struja I2 + I3 .
Ukoliko je I1 > I2 + I3, mjerodavno je mjesto kvara na sabirnici S (mjesto kvara a), a inae u
odvodu (mjesto kvara b).
Kako su u praksi redovito, to je vedi nazivni napon sklopke/prekidaa, mali brojevi razliitih
rasklopnih snaga, to je onda mogude kao mjesto kvara uzimati kratki spoj na sabirnicama, a rasklopnu
snagu sklopke/prekidaa prvu vedu snagu od snage;
S 3 Un Ir
Takvu odluku dodatno potkrepljuje i injenica da je zgodno u postrojenjima ugraivati jednake

sklopne aparate, poradi mogudnosti njihove jednostavne zamjene.
141
Standard za odreivanje rasklopne moi sklopki/prekidaa
Prekidna struja na mjestu kratkog spoja sastoji se od simetrine prekidne struje Ir i istosmjerne
struje u trenutku tmin.
Kratki spoj daleko od generatora
Za sluaj kratkih spojeva koji su daleko od generatora, prekidna struja kratkog spoja je jednaka
poetnoj struji kratkog spoja:
Ir Ik''
Ir 2 Ik''2
Ir 2 Z Ik''2 Z
Ir 1 Ik''1
Kratki spoj blizu generatora
U sluaju kratkog spoja u blizini generatora u obzir se uzima i priguenje simetrine prekidne
struje kratkog spoja i to pomodu faktora prema izrazu:
Ir Ik''
Faktor ovisi o minimalnom vremenu kanjenja tmin kao i o omjeru poetne struje kratkog spoja

generatora ( ) i njegove nazivne struje (InG)
Ukoliko se izmeu mjesta kvara i generatora nalazi blok transformator, tada se parcijalna struja

kratkog spoja na VN strani transformatora treba preraunati na naponsku razinu genaratora
koristedi nazivni prijenosni omjer transformatora:
''
IkG tn IkS
''
Faktor se rauna pomodu slijededih jednadbi:
0,84 0,26 e0,26I

'' ''
kG / InG
uz tmin 0,02 s
0,71 0,51 e0,30I
'' ''
kG / InG
uz tmin 0,05 s
0,62 0,72 e0,32I
'' ''
kG / InG
uz tmin 0,10 s
0,56 0,94 e 0,38IkG
'' ''
/ InG
uz tmin 0,25 s
Ukoliko je omjer poetne struje kratkog spoja generatora i njegove nazivne struje manji ili
jednak 2 tada se bez obzira na vrijeme kanjenja uzima da je = 1.
142
Slika 20 Dijagram za odreivanje faktora
Ako se rauna doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja tada se za odreivanje

faktora umjesto omjera poetne struje kratkog spoja generatora ( ) i njegove nazivne struje (InG)

koristi omjer poetne struje kratkog spoja motora ( ) i njegove nazivne struje (InM).
Doprinos asinkronih motora prekidnoj struji kratkog spoja se odreuje tako da se poetna struja
kratkog spoja motora pomnoi sa faktorima i q. Faktor q se odreuje pomodu slijededih izraza:
q 1,03 0,12 ln(PnM / p) uz tmin 0,02 s

q 0,79 0,12 ln(PnM / p) uz tmin 0,05 s
q 0,57 0,12 ln(PnM / p) uz tmin 0,10 s
q 0,26 0,10 ln(PnM / p) uz tmin 0,25 s
gdje su:
PnM nazivna djelatna snaga motora u MW;

p broj pari polova motora.
Ukoliko se koritenjem gornjih relacija dobije vrijednost faktora q veda od 1 tada se uzima da je
faktor q = 1.
143
Faktor q moe se odrediti i pomodu slijedede slike.
Slika 21 Dijagram za odreivanje faktora q
Trofazni kratki spoj u zamkastim mreama
Prekidna struja Ir u zamkastim mreama moe se odrediti pomodu izraza:

Ir Ik'' (1)
Struje dobivene relacijom (68) vede su nego stvarne simetrine prekidne struje kratkog spoja.
Nesimetrini kratki spojevi
Kod nesimetrinih kratkih spojeva ne uzima se u obzir priguenje toka u generatorima pa se

pretpostavlja da je prekidna struja jednaka poetnoj struji kratkog spoja.
Pri tome je vano naglasiti da je sklopku odreenog nazivnog napona mogude ugraditi u mreu
nieg naponskog nivoa, no pri tome pada njezina rasklopna mod. Kada bi rasklopna mod pri snienom
naponu ostala ista, to bi znailo da bi se povedala rasklopna struja koju bi sklopka morala modi
prekinuti. No kako je najveda rasklopna struja koju sklopka moe prekinuti odreena nazivnim
naponom i nazivnom rasklopnom modi sklopke,
Sr
Irmax
3 Un
to je onda rasklopna mod sklopke koja radi pri snienom naponu Un' < Un jednaka:
Sr Sr ' U '
Irmax konst. Sr ' Sr n
3 Un 3 Un ' Un
144
Sr Ir
Irmax
Sr
Sr'
Un' Un
U
Slika 22
Prema njemakim (DIN) normama vrijedi da sklopka ima nazivnu mod, ne samo pri nazivnom
naponu Un, nego i unutar nekog intervala Un [Ud, Ug]. To onda znai da unutar tog intervala, sa
smanjenjem napona na kojem radi sklopka nazivnog napona Un, raste njena rasklopna struja do
vrijednosti Irmax koja odgovara naponu Ud. S daljnjim padom radnog napona sklopke (ispod donje
granice) na raste vie rasklopna struja ved ona ostaje ista to za posljedicu ima smanjenje rasklopne
modi sklopke.
Sr Ir
Irmax
Sr
Ir
Sr'
Un' Ud Un Ug
U
Slika 23
Prema tome je rasklopna mod sklopke nazivnog napona Un, koja je ugraena u odvod mree
nazivnog napona Un' < Ud < Un jednaka:
Un '
Sr ' Sr .
Un
145
Kada su napokon odreene potrebne veliine sklopke, Un, In, Sr, potrebno je iz literature39
odabrati sklopku za koju de vrijediti:
Untab Un
Intab In
U '
Srtab n Sr .
Un
26. Primjer Izraunajte struju jednofaznog, dvofaznog i trofaznog kratkog spoja na strani 20 kV
sa slike. Utjecaj visokonaponske mree zanemarite. Smije li se na sekundarnoj strani transformatora
ugraditi sklopka rasklopne snage 400 MVA?
110 kV 20 kV
P P
20 MVA
110/20 kV
uk% = 10%
SK3 = y5
SK1 = 0
Rjeenje:
Izbor mjesta kvara:

Bududi da se radi o jednostranom napajanju odvoda, bez paralelnih vodova, mjerodavan je kvar
na sabirnici!
Bazni napon je: Ub.
c Ub 2
XdA.M . '' XiA.M . 0
SK 3
Aktivna mrea (A.M.):
3 2
X0 A.M. c Ub 2
SK 1 SK 3
uk % Ub2 10 202
X dt X it 2
100 Sn 100 20
X 0t X dt (sa sekundara) 2
Transformator (T): X 0t (sa primara)
cmax 1,1
KT 0,95 0,95 0,986
1 0,6 xT 1 0,6 0,1
X dtK X itK KT X dt 1,972
39
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 312 i 313, tablica 4.15 i 4.16
146
Struje kratkog spoja:
XdtK K
c Ub
3
~ Id = Ii = I0
P 3 c Ub
IK 1
Xd Xi X0
K1:
K 3 1,1 20
XitK 6,441 kA
P 3 1,972
K
X0tK
P
XdtK K
c Ub
~ Id = - Ii c Ub
3 IK 2
Xd Xi
K2: P
1,1 20
5,578 kA
2 1,972
XitK K
P
c Ub
XdtK K IK 3
c Ub 3 Xd
K3: 3 ~
1,1 20
6,441 kA
P 3 1,972
Odabir sklopke na 20 kV strani:
Prema literaturi40 to je sklopka sa slijededim podacima:
Un = 20 kV (Ud = 14 kV, Ug = 23 kV)

In = 600 A
Sr = 400 MVA
Sn 20
Imax .norm.pog. 577 A 600 A
3 Un 3 20
40
147
Sr 3 Un IK ''
IK '' max(IK 1 , IK 2 , IK 3 ) 6,441 kA
Sr 3 20 6,441 223MVA 400 MVA .
Dakle s obzirom na maksimalnu doputenu struju u normalnom pogonu i potrebnu rasklopnu

mod, odabrana sklopka zadovoljava uvjete.
27. Primjer Sklopku nazivnog napona 30 kV, gornjeg napona, Ug = 35 kV, donjeg napona, Ud =
24 kV i rasklopne snage 400 MVA elimo upotrijebiti u 10 kV postrojenju na mjestu gdje je:
a) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 100 MVA;

b) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 200 MVA;
Da li sklopka zadovoljava u oba sluaja?
Rjeenje:
Sr Ir
Irmax
Sr
Ir
Sr'
Un' Ud Un Ug
U
Prema literaturi41 to je sklopka sa slijededim podacima:
Un = 30 kV (Ud = 24 kV, Ug = 35 kV)

In = 1000 A
Sr = 400 MVA
Un ' 10
Un ' 10 kV Un 30 kV Sr ' Srn 400 133,3 MVA
Un 30
41
148
a) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 100 MVA
Un 30 kV 10 kV
In 1000 A 800 A
Srn ' 133,3 MVA 100 MVA
Zadovoljava!!!
b) maksimalna struja u normalnom pogonu 800 A, a rasklopna snaga 200 MVA
Un 30 kV 10 kV
In 1000 A 800 A
Srn ' 133,3 MVA 200 MVA
Ne zadovoljava!!!
28. Primjer Generator (slika) je prikljuen sklopkom na sabirnice sustava na mjestu gdje je
snaga trofaznog kratkog spoja prije prikljuka generatora iznosila 400 MVA. Ako je ugraena sklopka
rasklopne snage Sr = 300 MVA, da li takvo rjeenje zadovoljava?
b G
P a
~
40 MVA
xd%'' = 20%
cosnG = 0,80
A.M.
Rjeenje:
to se tie izbora mjesta najnepovoljnijeg kvara po promatranu sklopku u odvodu generatora

potrebno je promatrati dva sluaja s obzirom da se radi o dvostrano napajanom mjestu kvara:
a) mjesto kvara u odvodu generatora, a

b) mjesto kvara na sabirnici, b
149
20 Ub2
X dg '' 0,005 Ub2
100 40
XdA.M.'' b a XdgK'' sinnG 1 cos2 nG 1 0,802 0,6
Un cmax 1,1
KG 0,982
UnG 1 xd sinnG 1 0,20 0,6
''
~ SK3A.M. SK3g ~ X dgK '' KG X dg '' 0,00491 Ub2

Ub2 1
SK 3g 203,67 200 MVA
X dgK '' 0,00491
SK 3 A.M. 400 MVA
mjesto kvara a mjesto kvara b
Sra SK 3 A.M. 400 MVA Srb SK 3g 200 MVA
Potrebna rasklopna snaga:
Sr ' max(SK 3 A.M. , SK 3g ) 400 MVA 300 MVA
dakle, odabrana sklopka ne zadovoljava!
29. Primjer Generator (slika) je prikljuen sklopkom na sabirnice sustava. Snaga trofaznog
kratkog spoja na sabirnicama sustava uz generator ukljuen iznosi 500 MVA. Ako je ugraena sklopka
rasklopne snage Sr = 250 MVA, da li takvo rjeenje zadovoljava?
b G
P a
~
20 MVA
xd%'' =10%
cosnG = 0,80
A.M.
150
Rjeenje:
to se tie izbora mjesta najnepovoljnijeg kvara po promatranu sklopku u odvodu generatora

potrebno je promatrati dva sluaja s obzirom da se radi o dvostrano napajanom mjestu kvara:
a) mjesto kvara u odvodu generatora, a

b) mjesto kvara na sabirnici, b
10 Ub2
X dg '' 0,005 Ub2
100 20
XdA.M.'' Un cmax 1,1
b a XdgK''
KG 1,038
UnG 1 xd sinnG 1 0,10 0,6
''
X dgK '' KG X dg '' 0,00519 Ub2

~ SK3A.M. SK3g ~ SK 3g
Ub2

1
192,68 190 MVA
X dgK '' 0,00519
SK 3 A.M. SK 3 SK 3g
SK 3 A.M. 500 190 310 MVA
mjesto kvara a mjesto kvara b
Sra SK 3 A.M. 310 MVA Srb SK 3g 190 MVA
Potrebna rasklopna snaga:
Sr ' max(SK 3 A.M. , SK 3g ) 310 MVA 250 MVA
dakle, odabrana sklopka ne zadovoljava!
151
18. Kabeli
Izbor presjeka kabela vri se prema:
a) maksimalnoj doputenoj struji u normalnom pogonu

b) zagrijavanju za vrijeme trajanja KS
Izbor presjeka kabela s obzirom na maksimalnu doputenu struju u

normalnom pogonu
Najprije je potrebno odrediti odgovarajudi presjek kabela prema maksimalnoj struji u

normalnom pogonu. Ona se odreuje na jednak nain kao i u sluaju dimenzioniranja rastavljaa i
sklopki, analizom svih mogudih sluajeva normalnog pogona iz ega se potom zakljuuje o
maksimalnoj mogudoj snazi kroz kabel u normalnom pogonu, Smax:
Smax
Imax .norm. pog.
3 Un
gdje je Un nazivni napon kabela.
Sada je potrebno iz literature42 odabrati odgovarajudi troilni bakreni ili aluminijski kojem de
vrijednost doputene struje u normalnom pogonu biti veda od izraunate vrijednosti. U spomenutoj
su literaturi navedene vrijednosti doputenih struja u normalnom pogonu za etiri vrste kabela: IPZO
13, IPO 13, IPZO 13-A i IPO 13-A, ali koje vrijede uz slijedede uvjete:
- u zemlju na dubini od 70 cm ukopan je jedan troilni kabel

- temperatura tla iznosi 20C
- temperatura vodia u normalnom pogonu ne prelazi 65C (6 kV kabel), 55C (10 - 20 kV
kabel), 45C (30 - 60 kV kabel).
Ukoliko za poloeni kabel vrijede neki drugi uvjeti, onda je potrebno navedenu vrijednost iz
tablice o doputenoj struji u normalnom pogonu korigirati tako da je zapravo prava vrijednost
doputene struje u normalnom pogonu za neki presjek kabela dana izrazom:
Idop. Idop.tabela k1 k2 k3 k4 Imax.norm.pog.

gdje su:
- k1 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir sluaj kada je u zemlju poloeno vie ovakvih
troilnih kabela. Vrijednost korekcionih faktora u ovoj tabeli navedeni su uz pretpostavku da
se ovakvi troilni kabeli polau na meusobnom razmaku od 7 cm
- k2 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir poloeni zatitni pokrov iznad kabela = 0,8 0,9
42
Udbenik Visokonaponska rasklopna postrojenja, H. Poar, str 371 i 372, tablice 4.19 i4.20
152
- k3 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir sluaj kada se kabel ne polae u zemlju, ved je
na zraku i koriste se podaci uz pretpostavku da su kabeli poloeni u zraku ija je temperatura
20C
- k4 = korekcioni faktor kojime se uzima u obzir da temperatura tla ili zraka, gdje je poloen
kabel, ne mora biti 20C, a koriste se vrijednosti navedene u literaturi43.
Oznaavanje kabela primjeri
IPZO 13 3 X 120 mm2 = trofazni troilni kabel s vodiima od bakra;

IPZO 13 - A 3 X 120 mm2 = trofazni troilni kabel s vodiima od aluminija;
XHE 49 3 X (1 X 150 mm2) = tri jednoilna kabela s vodiima od bakra;
XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) = tri jednoilna kabela s vodiima od aluminija;
Kabel XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) proizvodi: ELKA kabeli d.o.o.
XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) jest energetski kabel koji se izvodi s 20/30 kV pogonskim naponom,
kao jednoilni kabel i vrijedi da mu je doputena struja u normalnom pogonu za slijedede sluajeve
jednaka:
50 - 70 cm
Idop. (20 kV) 360A
kabel poloen u zemlju (1)
Idop. (30 kV) 355A
7 cm
50 - 70 cm Idop. (20 kV) 345A

kabel poloen u zemlju (2)
Idop. (30 kV) 335A
Idop. (20 kV) 400A

kabel poloen u zraku (1)
Idop. (30 kV) 420A
Idop. (20 kV) 375A

kabel poloen u zraku (2)
Idop. (30 kV) 380A
Gore navedene vrijednosti doputenih struja Elkinog kabela XHE 49 - A 3 X (1 X 150 mm2) vrijede
uz pretpostavku da je temperatura tla 20C odnosno zraka 30C te da se radi o samo jednom
kabelskom sistemu (tri jednoilna kabela) u rovu.
(Za vie informacija o kabelima moete posjetiti internetsku stranicu:

http://www.elka.hr/index.php?option=com_katalog&task=listc&id=2&Itemid=39 )
43
153
Izbor presjeka kabela s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja KS
Nakon to je odabran presjek kabela prema maksimalnoj struji u normalnom pogonu, potrebno
je jo provesti kontrolu tako odabranog kabela s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja kratkog
spoja.
Prvo je potrebno izvriti izbor mjerodavnog mjesta kvara. Potrebno je provjeriti u kojem sluaju
tee veda komponenta struje kvara; za sluajeve najnepovoljnijeg kvara na oba njegova kraja. Vedu
od tih struja potrebno je smatrati mjerodavnom za dimenzioniranje kabela s obzirom na zagrijavanje
za vrijeme trajanja KS.
A B
AM 1
IKA IKB
AM 2
Slika 24
Vrsta najnepovoljnijeg kvara za kvar na sabirnicama oba kraja kabela odreuje se na uobiajen
nain.
Odabrani kabel zadovoljava s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja KS ukoliko je ispunjen

uvjet slijedede nejednakosti, odnosno ukoliko je presjek kabela vedi od:
q It t
gdje su:
- - veliina ovisna o materijalu i nazivnom naponu kabela i oitava se iz literature44 kao i

vrijednosti za (doputeno povienje temperature kabela za vrijeme trajanja KS)
- It - ved nekoliko puta spomenuta struja mjerodavna za ugrijavanje koja se rauna pomodu
najnepovoljnije struje kvara po promatrani kabel u razvodnoj mrei (vrstu i mjesto kvara za tu
je struju potrebno odrediti na prethodno opisane naine kao i kod rastavljaa i sklopki)
- t - vrijeme trajanja KS-a (prema postavljenoj relejnoj zatiti)
Potreban presjek kabela uvijek je odreen najstroim kriterijem, dakle to je najvedi od svih
presjeka koji su dobiveni kontrolom na postavljene uvjete (maksimalna struja u normalnom pogonu i
zagrijavanje za vrijeme trajanja KS).
44
154
30. Primjer Iz transformatorske stanice 35/10 kV napaja se kabelom jedna tvornika hala
ukupne snage 6 MVA. Ako je na sabirnicama 10 kV snaga trofaznog KS, SK3 = 400 MVA, odaberite
napojni kabel (slika). Poznati su slijededi podaci: R/X = 1; IK''/IK = 1; tk = 1s. Kabel se polae u zemlju i
pokriva ciglom. Udaljenost hale do transformatorske stanice je 1 km. Kabel se polae u zajedniki rov
s jo jednim kabelom. Koeficijent iznosi 8, a temperatura okoline iznosi prosjeno 20C.
10 kV 10 kV
kabel
l = 1km
6 MVA
SK3 = 400 MVA
Rjeenje:
Smax 6
Imax .norm.pog. 346,41 A
3 Un 3 10
Poetno se moe odabrati kabel koji na prvi pogled zadovoljava prema maksimalnoj strujnoj
opteretivosti u normalnom pogonu. Neka je to bakreni kabel IPO 13 za 10 kV, presjeka 185 mm2 ija
je strujna opteretivost jednaka:
Idop. 360 k1 k2 k3 k4 A
k1 = 0,9 (dva kabela u rovu);

k2 = 0,9 (zatitni pokrov);
k3 = 1 (kabel je poloen u zemlju);
k4 =1 (temperatura tla je 20C)
Slijedi da je:
Idop. 360 0,9 0,9 1 1 291,6 A 346,41 A
Potrebno je dakle uzeti kabel vedeg presjeka, a to je bakreni kabel IPO 13 za 10 kV, presjeka 240
2
mm , ija je strujna opteretivost jednaka:
Idop. 420 0,9 0,9 1 1 340,2 A 346,41 A
155
Bududi da ni ovaj kabel ne zadovoljava, potrebno je uzeti kabel jo vedeg presjeka, a to je
bakreni kabel IPO 13 za 10 kV, presjeka 300 mm2 ija je strujna opteretivost jednaka:
Idop. 475 0,9 0,9 1 1 384,75 A 346,41 A .
Odabrani kabel IPO 13 3 X 300 mm2 zadovoljava s obzirom na maksimalnu struju u normalnom
pogonu. Sada slijedi kontrola odabranog kabela s obzirom na zagrijavanje za vrijeme trajanja KS.
q It t IK '' m n t
Bududi da je sam kabel relativno kratak (1 km), zanemarujemo njegovu reaktanciju u odnosu na
reaktanciju ostatka mree zbog ega je:
c Ub c Ub c Ub S 400
IK 3 '' K3 23,1kA
3 X duk '' 3 X A.M. '' c Ub 2
3 Ub 3 10
3
SK 3
R
m f( 1;tk 1 s) 0
X
I ''
n f m k 1;tk 1 s 1
Ik
q 8 23,1 1 184,8 mm2 300 mm2
Dakle kabel Cu IPO 13 3 X 300 mm2, Un = 10 kV zadovoljava i s obzirom na zagrijavanje u vrijeme

trajanja KS pa ga je mogude koristiti u promatranoj mrei kao napojni kabel.
156
19. Relejna zatita u elektrinim postrojenjima
Nadstrujni i usmjereni releji
(Literatura45)
Vano jer se prema vremenskom zatezanju nadstrujnih releja odreuje koliko de trajati kvar u
pojedinim dijelovima razvodne mree.
Diferencijalna zatita
Diferencijalni releji su u principu nadstrujni releji bez vremenskog zatezanja, koji spojeni preko
strujnih transformatora usporeuju struje na poetku i na kraju tidenog elementa (generatora,
transformatora, vod i sl.). Ako se pojavi razlika u veliini (bilo po iznosu, bilo po fazi) tih struja, kroz
relej potee struja pa on djeluje.
U normalnom pogonu, kada nema kvara na tidenom elementu, odnosno unutar stezaljki
strujnih transformatora na koje je prikljuen diferencijalni relej, kroz relej ne tee nikakva struja pa
on ne djeluje. Naravno, to bi doista bilo tako kada bi nadstrujne karakteristike te prijenosni omjeri
oba transformatora bili jednaki. Stoga se, kako ne bi dolo do prorade releja za kvarove van tidenog
podruja kao i u normalnom pogonu, vri tzv. stabilizacija diferencijalne zatite.
i = i1 - i2
i1 i2
s
Slika 25
U tom sluaju dolazi do prorade zatite samo ako je:
i |i1 i2 | |i1 i2 |
to je uvijek zadovoljeno u sluaju kvara unutar tidenog poduja. Gornji uvjet nije ispunjen za
sluaj kvara van tidenog podruja, kao i u sluaju normalnog pogona.
45
157
Diferencijalna zatita dvonamotnih transformatora, (literatura 46 str. 530 -
538)
Prilikom izvedbe diferencijalne zatite dvonamotnih transformatora, potrebno je voditi rauna

da se strujni transformatori odaberu s takvim spojem i prijenosnim omjerom da se u normalnom
pogonu te za kvarove van tidenog podruja struje na sekundarnim stranama strujnih transformatora
podudaraju i po fazi i po iznosu.
S druge strane vano je da se pri tome:

- mogu upotrijebiti strujni transformatori normalizirane primarne struje (naime, nazivne
sekundarne struje strujnih transformatora su uobiajeno 1 ili 5 A), odnosno prijenosnog
omjera;
- mogu uzemljiti sekundarne stezaljke strujnih transformatora (zatitna mjera koja nije
izvedena, ako je sekundar strujnog transformatora spojen u trokut)
Tako se onda redovito diferencijalna zatita dvonamotnih transformatora izvodi s jednim

meutransformatorom koji ima isti spoj kao i dvonamotni uinski transformator, a spojen je na
sekundarne namote strujnih transformatora spojenih sada u zvijezdu. Postavljanjem
meutransformatora koji se sada brine da fazni zakret (grupom spoja) te iznos (prijenosnim
omjerom) sekundarnih struja strujnih transformatora bude jednak u sluajevima normalnog pogona i
kvara van tidenog podruja, mogude je sada upotrijebiti strujne transformatore normaliziranog
prijenosnog omjera.
46
158
20. Strujni mjerni transformatori
Ureaji za mjerenje i zatitu u visokonaponskim postrojenjima se ne prikljuuju neposredno na

elemente/vodove visokog napona, jer bi se u tom sluaju moralo koristiti vrlo skupe mjerne
instrumente i releje, s obzirom da de oni biti izvrgnuti visokim naponima i strujama. Stoga se redovito
za prikljuak mjernih i zatitnih ureaja ne elemente visokonaponskih rasklopnih postrojenja koriste
mjerni (strujni i naponski) transformatori kojima je zadatak da pogonske struje i napone
transformiraju na veliine koje omogudavaju upotrebu mjernih ureaja i releja izraenih za nazivne
struje od 5 A ili 1 A te za napon 100 V.
Strujni mjerni transformator principijelno je izveden kao i svaki drugi transformator sa

eljeznom, znai ima primarni i sekundarni namot te eljeznu jezgru sastavljenu od limova, samo to
se njegov primarni i sekundarni namot spaja (za razliku od sluaja s naponskim transformatorom) u
seriju s ostalim elementima postrojenja.
Nazivne primarne struje SMT-a mogu biti m*10; m*15; m*20; m*30; m*50; m*75 (A); gdje m
moe biti 1, 10 ili 100.
Kao posljedica postojanja odreene potrebne struje magnetiziranja za rad transformatora te
nekih realnih reaktancija namota transformatora, strujne transformatore karakteriziraju odreena
strujna i kutna pogreka.
Strujna pogreka
Strujna pogreka (%) odreena je relacijom:

K I2 I1
i% 100 %
I1
gdje je K omjer primarne i sekundarne nazivne struje strujnog transformatora odnosno
prijenosni omjer ST-a.
Kutna pogreka -
Kutna pogreka, , definirana je kutom izmeu primarne i sekundarne struje transformatora.

Ona je pozitivna ako sekundarna struja prethodi primarnoj struji.
Klasa tonosti
Klasa tonosti strujnog transformatora jednaka je doputenoj strujnoj pogreci u postocima pri
nazivnoj struji. Tako na primjer strujni transformator klase tonosti 1 ima doputenu strujnu
pogreku 1% pri nazivnoj struji. Prema njemakim propisima razlikujemo slijedede klase tonosti
strujnih transformatora: 0,1 0,2 0,5 1 3 (5). Za pojedine klase tonosti propisane su i
doputene strujne pogreke kod drugih struja opteredenja strujnog transformatora. Na slici su
krivuljom prikazane maksimalne strujne pogreke strujnog transformatora klase tonosti npr. 1, za
razne veliine primarne struje (za primarne struje manje od nazivne doputene su relativno vede
strujne pogreke od one definirane klasom tonosti).
159
Slika 26
Slika 27
Vano je napomenuti da se prijenosni omjer transformatora (omjer nazivnih struja) i omjer

zavoja ne podudaraju, jer bi u tom sluaju strujna pogreka transformatora bila stalno negativna (za
sve primarne struje). Smanjenjem broja zavoja sekundarnog namota, krivulja koja za neki strujni
transformator prikazuje ovisnost strujne pogreke o opteredenju, pomie se prema podruju
pozitivne pogreke, (to nam je interesantno, jer su time realno manje strujne pogreke u radu
transformatora pri istim strujama).
160
Strujni viekratnik (n)
Strujni viekratnik (n) je viekratnik primarne nazivne struje ili relativna primarna struja I1/In1 , pri
kojoj je strujna pogreka strujnog transformatora jednaka 10% uz sekundarno prikljuenu nazivnu
impedanciju. Ovaj parametar opisuje vladanje strujnog transformatora u podruju struja iznad
nazivne struje.
Prilikom odreivanja strujnog viekratnika koristimo se nadstrujnom karakteristikom strujnog
transformatora koja prikazuje ovisnost sekundarne struje o primarnoj struji u koordinatnom sustavu,
gdje je na ordinati relativna sekundarna struja I2/In2 , a na apscisi relativna primarna struja I1/In1 , za
neku vrijednost impedancije prikljuene na sekundarnu stranu strujnog transformatora.
Slika 28
Ako u isti sustav ucrtamo pravac i = -10% (jer uz -10% i je vedi, a nas zanima nepovoljniji
sluaj), iz toke presjecita tog pravca sa nadstrujnom karakteristikom mogude je oitati nadstrujni
viekratnik. To je zapravo apscisa toke presjecita.
I1n
I2 I1
I2n I /I
i 100 % 2 2n 1 100 % ( 10 %)
I1 I1 / I1n
I2 / I2n
0,9
I1 / I1n
Potrebno je naglasiti da je nadstruja karakteristika ovisna o prikljuenoj impedanciji. S gornje

slike se moe zakljuiti da je za manji iznos prikljuene impedancije strujni viekratnik vedi (to sada
vie nije strujni viekratnik strujnog transformatora, jer se on uvijek zadaje za nazivnu impedanciju na
sekundaru). Moe se priblino raunati da je:
Zn
nx n
Zx
161
Promatramo li dva strujna transformatora koja oba imaju na sekundar spojene nazivne
impedancije, evidentno je da onaj koji ima manji viekratnik ima i manje sekundarne struje za iste
primarne struje. Zbog toga se onda za vrlo osjetljive mjerne ureaje, koje bi velike struje (puno vede
od 120% nazivne, I2n) mogle otetiti, obavezno koriste strujni transformatori kojima je strujni
viekratnik, n, manji od 5.
Naravno, sve do sada navedeno ima smisla samo ako je na sekundar takvog strujnog
transformatora, s malim strujnim viekratnikom, prikljuena nazivna, a ne neka manja impedancija.
Zbog toga se u sluajevima kada instrumenti prikljueni na sekundar ST-a nemaju dovoljnu
impedanciju, njima u seriju prikljuuje dodatna impedancija.
S druge strane se za prikljuak releja, za koje je od velike vanosti upravo vjerna transformacija,
struja u podruju velikih iznosa, koje se javljaju prilikom kvarova, koriste strujni transformatori sa n
5 (oko 10).
31. Primjer Kolika je klasa tonosti strujnog transformatora prijenosnog omjera 500/5, ako je
sekundarna struja kod prikljuenog nazivnog tereta 4,85 A, dok je primarna struja 500 A?
Rjeenje:
I1n
I2 I1
K I2 I1 I2n
i% 100 % 100 %
I1 I1
500
4,85 500
5 100 % 3 %
500
Bududi da je strujna pogreka pri nazivnoj struji primara od 500 A jednaka 3%, slijedi da je klasa
tonosti ovog strujnog transformatora klasa 3.
162
32. Primjer Na raspolaganju imate strujni mjerni transformator 200/5A, n = 10, za nazivnu
impedanciju = 2,5 (Zn). Strujni transformator elimo upotrijebiti za mjerne ureaje ukupne
impedancije 3 . Da li promatrani transformator odgovara? Ukoliko ne, to trebamo uiniti elimo li
to ipak obaviti?
Rjeenje:
Ako na ovakav strujni transformator prikljuimo impedanciju od 3 , on de se ponaati kao da

mu je strujni viekratnik, n1 jednak:
Zn 2,5
n1 n 10 8,3
Z1 3
S obzirom da je zahtjev da strujni transformator na kojeg se prikljuuju mjerni ureaji mora imati
strujni viekratnik, n < 5, potrebno je na sekundar transformatora prikljuiti vedu impedanciju
(dodatnu).
n 10
Z2 Zn 2,5 5
5 5
Potrebno je dakle u seriju s mjernim ureajima dodatno ugraditi impedanciju iznosa 2 , inae
promatrani strujni transformator nede odgovarati uvjetima.
163
21. Paralelni rad energetskih transformatora
Dva ili vie transformatora rade paralelno kada su im primari i sekundari spojeni na zajednike
sabirnice. Da bi bio mogud takav paralelni rad transformatora i kako bi se omogudilo puno
iskoritenje njihove nazivne snage, transformatori moraju ispunjavati sljedede uvjete:
a) moraju imati priblino jednake prijenosne omjere

b) moraju imati priblino jednake nazivne napone
c) moraju imati jednake grupe spoja prema mrei
d) moraju imati priblino jednake napone kratkog spoja, u%, odnosno, naponi kratkog spoja se
ne smiju razlikovati vie od 10% od aritmetike sredine napona kratkog spoja svih
transformatora
e) ne smiju imati omjere nazivnih snaga vede od 3:1 (prema nekim propisima 2:1).
Priblino jednaki prijenosni omjeri
Ako prijenosni omjeri transformatora koji rade paralelno nisu jednaki (npr. 30/10 kV i 30/10,5
kV), transformator s vedim sekundarnim naponom potjerat de, i prije nego to je prikljueno
opteredenje na sekundarnu stranu transformatora, struju izjednaenja kroz oba transformatora:
V V
Ii
ZK 1 ZK 2 ZKm uk 1% Un1 uk 2% Un22
2
u U 2
km% nm
100 Sn1 100 Sn2 100 Snm
gdje je V = razlika faznih napona na nekoj strani transformatora
Vano je napomenuti da se impedancije u gornjoj formuli preraunavaju na sekundarnu stranu

transformatora, jer tako i raunamo struje izjednaenja!
Z1 Z2
Ii ~ V
Slika 29
164
To znai da bi se ved u praznom hodu mogla pojaviti struja kroz namote transformatora koja
odgovara, moe se ak redi, polovici nazivne struje. Zbog toga je onda mogudnost opteredivanja
paralelno spojenih transformatora znatno manja od zbroja njihovih nazivnih snaga. Pri tome je ta
mogudnost to manja to je veda razlika prijenosnih omjera transformatora (vedi V), a to su manji
naponi kratkog spoja transformatora.
Dakle, transformatori koji nemaju jednake prijenosne omjere mogu raditi paralelno, no to nije
ekonomino zbog nemogudnosti potpunog iskoritenja njihovih nazivnih snaga. Tolerira se razlika u
prijenosnom omjeru od 0,5%.
Priblino jednaki nazivni naponi
Ukoliko spojimo paraleno transformatore jednakih prijenosnih omjera, ali razliitih nazivnih
napona (npr. 30/10 kV i 31,5/10,5 kV) na napon jednak najniem nazivnom naponu, nede biti nikakvih
neugodnih posljedica, no kada je taj napon vii od najnieg nazivnog napona tedi de kroz neke od
transformatora neto povedana struja magnetiziranja koja de nepovoljno zagrijavati te
transformatore i povedavati gubitke u njima. Kako su ipak transformatori graeni tako da mogu
izdrati i pogon s naponom 5% viim od nazivnog, tolerira se razlika u nazivnim naponima paralelno
spojenih transformatora u toj istoj mjeri.
Jednake grupe spoja
Ved i uz najmanji fazni pomak od 30 izmeu faznih napona, kao posljedice razliite grupe spoja
transformatora, pojavila bi se velika struja izjednaenja kroz namote transformatora ved u praznom
hodu (npr. uz 30 i razliku napona na sekundaru od 50% Un te uk% = 10% nastala bi struja izjednaenja
Ii = 2,5 In). Ta struja ved tada, ovisno o naponu kratkog spoja, prekorauje nazivnu struju
transformatora zbog ega je onda zahtjev na jednakost grupa spoja paralelno spojenih
transformatora obavezan.
Prednost ovog zahtjeva ogleda se u mogudnosti da se permutacijom stezaljki mogu
transformatori neke grupe spoja prema mrei ponaati kao da su neke druge grupe spoja.
Priblino jednaki naponi kratkog spoja
Ako stavimo u paralelni rad vie transformatora jednakih napona kratkog spoja, ali razliitih
snaga, onda de se neki prikljueni teret na njih uvijek raspodijeliti u omjeru njihovih nazivnih struja i
to je najvanije, biti de mogude na grupu ovako spojenih transformatora prikljuiti teret jednak sumi
nazivnih snaga svih transformatora.
No ukoliko naponi kratkog spoja transformatora nisu meusobno jednaki, onda maksimalno
dozvoljeno opteredenje grupe paralelno spojenih transformatora nede odgovarati zbroju njihovih
nazivnih snaga, nego de biti manje on njega. Pri tome de uz to maksimalno dozvoljeno opteredenje
grupe transformatora biti nazivno optereden transformator s najmanjim naponom kratkog spoja.
165
Maksimalno doputeno opteredenje grupe paralelno spojenih transformatora sa razliitim naponom
kratkog spoja se rauna na slijededi nain:
m
Sni
Sdoputeno uk % min
i 1 uk % i
Neka je spomenuta grupa transformatora opteredena teretom snage S koja je manja ili jednaka
maksimalnoj doputenoj. Tada se opteredenje svakog pojedinog transformatora (Si) rauna prema
formuli:
S
uk % i
Si Sni m
Snj

j 1 uk % j
,
gdje je S Sdoputeno.
Kako rad uz maksimalnu doputenu snagu koja je manja od zbroja nazivnih snaga svih
transformatora nije ekonomian, to se onda doputaju male razlike u naponima kratkog spoja
transformatora (pogotovo stoga to se u kradim razdobljima doputa i preopteredenje
transformatora).
Omjeri nazivnih snaga ne vei od 3:1 (2:1)
Za transformatore jednakih napona kratkog spoja, ali razliitih snaga, karakteristino je da im se

razlikuje omjer R/X to dovodi do faznog zakreta njihovih po iznosu jednakih faznih napona, odnosno
time i do pojave struje izjednaenja bez obzira na jednakost njihovih napona kratkog spoja. Ta je
pojava to izraenija to je veda razlika u nazivnim snagama transformatora. Zbog toga se onda ne
izvodi paralelno spajanje transformatora iji je omjer nazivnih snaga vedi od 3:1 (2:1).
166
33. Primjer Naite razliku faznih napona i struju izjednaenja na nienaponskoj strani
paralelnog spoja transformatora u neopteredenom stanju. Transformatori su prikljueni na 30 kV, a
njihove su karakteristike:
T1: Sn = 50 MVA; 30/10 kV; uk% = 8%; Yd5,

T2: Sn = 50 MVA; 35/10 kV; uk% = 7%; Yd5.
Rjeenje:
30 kV
Ii2,30 Ii1,30
X2 X1
35/10 kV 30/10 kV
Ii ~ +
V
10 kV
uk 1% Un22 8 102
X1 j 0,16
100 Sn1 100 50
uk 2% Un22 7 102
X2 j 0,14
100 Sn2 100 50
30 10 30 10
Sekundar (10 kV): V 0,825 kV
3 30 3 35
V 825
Ii 2750 A
X1 X2 0,16 0,14
U 10
Ii 1,30 Ii 2n 2750 916,67 A
U1n 1 30
U 10
Preraunavanje na primar (30 kV): Ii 2,30 Ii 2n 2750 785,7 A
U1n 2 35
I30 Ii 1,30 Ii 2,30 916,67 785,7 130,97 A .
167
34. Primjer U pogonu se nalaze dva transformatora jednakih nazivnih snaga te s naponima
kratkog spoja 5% i 10%. Koliko iznosi maksimalna snaga opteredenja ovih transformatora, ako nije
doputeno preopteredenje niti jednog od transformatora?
Rjeenje:
U1
V 0 I1 X1 I2 X2
S1 u U 2 S2 u U 2
k %1 2n k %2 2n
3 U2 100 Sn1 3 U2 100 Sn2
X1 X2 S1 S
uk %1 2 uk %2
Sn1 Sn2
uk %1 uk %2 S1 Sn1
u 5
I1 I2 S2 Sn2 k %1 Sn2
uk %2 10
U2 1 3
Sd S1 S2 Sn1 Sn2 Sn
2 2
I, S = ?
35. Primjer Raspolaemo s dva transformatora iste grupe spoja i nazivne snage po 10 MVA.
Prvi ima prijenosni omjer 30/10 kV i napon kratkog spoja 5% a drugi 45/15 kV i 4%. Kvantitativno
pokazati to de se desiti, ako ih stavimo da rade paralelno na primarni napon 30 kV i opteretimo s 20
MVA.
Rjeenje:
30 10 15
V 0 kV I1 X1 I2 X2
30 kV 3 30 45
S1 uk %1 U2n2 S2 uk %2 U2 n2

3 U 100 Sn1 3 U 100 Sn2
S1 S
uk %1 2 uk %2
T1 T2 Sn1 Sn2
30/10 kV 45/15 kV S2 Sn2 uk %1 10 5
5% 4% 1,25
S1 Sn1 uk %2 10 4
S S1 S2 2,25S1 20 MVA
I1 I2
U S1 8,889 MVA 0,89 Sn1
20 MVA S2 1,25 8,889MVA 11,111 1,11Sn1
Moe se zakljuiti da de transformator s manjim naponom kratkog spoja preuzeti vede

opteredenje i postati preoptereden, dok de drugi transformator biti podoptereden.
168
36. Primjer
a) Naite ukupnu djelatnu snagu kojom smijemo trajno opteretiti transformatore u paralelnom
radu koji su na primaru prikljueni na 30 kV napon. Karakteristike transformatora su:
T1: Sn = 50 MVA; 30/10 kV; uk% = 8%; Yd5,

T2: Sn = 50 MVA; 35/10 kV; uk% = 8%; Yd5.
Radne otpore transformatora zanemarite!
b) Kojom su snagom opteredena ova dva transformatora, kada su u praznom hodu prikljueni na
mreni napon 30 kV?
Rjeenje:
a) dio zadatka:
I II E1
30 kV
I1' I2'
T1 T2 V
30/10 35/10
kV kV
8% 8% E2
I1'' I2''
10 kV
I2''kap. I1''ind.
I II 30 10 10
30 kV V 825 V
3 30 35
u U2 8 102
X1 X1 X 2 k % 2 0,16 X
100 Sn 100 50
X2
V V 825
Ii |I1 ''||I2 ''| 2,578 kA
X1 X2 2 X 0,32
V ~
+
I1''
Ii I2'' I1 '' 2,578 kA induktivno
10 kV I2 '' 2,578 kA kapacitivno
169
Sn 50
I1n '' I2n '' 2,887 kA
3 U2 3 10
I1n '' I1r ''2 I1 ''2 I1r '' I1n ''2 I1 ''2 2,8872 2,5782 1300 A
I2n '' I2r ''2 I2 ''2 I2r '' I2n ''2 I2 ''2 2,8872 2,5782 1300 A
P1 P2 3 U2 I1r '' 3 10 1300 22,52 MW
P P1 P2 45 MW
b) dio zadatka:
I
I II
30 kV
|I1 ''| |I2 ''| 2,578 kA
I1' I2'
10
I1 ' I1 '' 859 A
30
T1 T2 10
30/10 kV 35/10 kV I2 ' I2 '' 737 A
35
8% 8% I I1 ' I2 ' 122 A
S 3 U1 I 3 30 122 6,34MVA
I1'' I2''
10 kV
I=0
170
22. Kompenzacija jalove energije
Potrebe za jalovom energijom u EES-u javljaju se iz slijededih razloga:
a) radi jalovog opteredenja kojeg ine troila:
1) asinkroni motori karakteristino je za sve ureaje koji sadre magnetske krugove da

zahtijevaju odreenu jalovu snagu zbog magnetiziranja; toj se jalovoj snazi pridodaje
jalova snaga zbog prolaska struje opteredenja kroz induktivitet motora
2) sinkroni motori ovisno o veliini uzbude mogu mijenjati i svoju jalovu potronju pa tako
u sluaju potrebe mogu i davati jalovu snagu u mreu
3) metalurke indukcione i lune pedi (cos = 0,5 0,7)
4) fluorescentna rasvjeta
b) radi jalovog opteredenja uzrokovanog elementima EES-a:
1) transformatori jalova snaga se koristi za magnetiziranje jezgre te se troi na rasipnim

induktivitetima transformatora, otprilike 10% prividne snage je jalovina. Zakon prema
kojemu se mijenja potronja jalove snage u transformatoru je:
Sn
Qjtr (i0% m2 uk % )
100
gdje je:
m = S/Sn; S - trenutna snaga transformatora; Sn - nazivna snaga transformatora;
i0% = I0/(100 In) - struja praznog hoda u postocima;
uk% = napon kratkog spoja u postocima;
2) vodovi i kabeli vodovi i kabeli mogu proizvoditi ili troiti jalovu snagu. Naime,
neopteredeni vod prikljuen na napon daje mrei jalovu snagu. Sa porastom njegova
opteredenja vod sve vie troi jalovu energiju pa tako do opteredenja koje odgovara
prirodnoj snazi on predaje jalovu snagu u mreu, a nakon te snage on troi jalovu snagu iz
mree
3) kondenzatori (kondenzatorske baterije) proizvoai jalove energije
4) sinkroni kompenzatori proizvoai jalove snage, imaju mogudnost kontinuirane

regulacije proizvodnje
5) sinkroni generatori glavni proizvoai i potroai jalove snage u EES-u.
171
Nepovoljno djelovanje tokova jalove snage u mrei
1) U mreama visokog napona za koje je karakteristino da im je X/R velik, protok jalove struje
kroz elemente mree uzrokuje velike padove napona, kao i gubitke djelatne i jalove snage
2) Elementi mree koji su dimenzionirani za neku prividnu snagu, za vede vrijednosti jalove
snage koja se njima prenosi moraju ograniiti radnu snagu, to je izuzetno neekonomino
Mogude je dakle uoiti da tokovi jalove snage povedavaju trokove rada EES-a. Zbog toga
proizvoa elektrine energije redovito zahtijeva od potroaa da ogranie uzimanje jalove snage iz
sustava. To je ogranienje prema tarifnoj politici proizvoaa elektrine energije ogranieno
odreenim najmanjim cos = 0,95. Ukoliko potroa uzima vie jalove snage nego to odgovara
propisanom cos, proizvoa napladuje viak isporuene jalove snage/energije prema unaprijed
odreenoj tarifi. U tu se svrhu na obraunskim mjernim mjestima ugrauju odgovarajudi mjerni
ureaji i to ovisno o veliini potroaa za male se potroae ne napladuje jalova energija, ali za vede
da, zbog ega se onda kod njih ugrauju brojila djelatne i jalove snage (cos).
Faktor snage potroaa (kompenzacija) se moe poboljati tako da se jalova energija proizvodi na
sabirnicama potroaa, ime se automatski smanjuje ono nepovoljno uzimanje jalove energije iz
mree. Jalovu energiju kod potroaa mogude je proizvoditi na vie naina sinkroni motori,
kompenzatori, kondenzatorske baterije... ali se najede ugrauju kondenzatorske baterije to se i
najede podrazumijeva pod pojmom kompenzacije jalove snage.
37. Primjer Pogon sa stalnim opteredenjem od P1 = 2 MW troi mjeseno Wj = 1440 Mvarh

jalove energije. Izvrite kompenzaciju jalove energije i odredite iznos QKON na sabirnicama napajanja
tako da se ne plada jalova energija. Pri tome treba uzeti da mjesec traje 30 dana.
Rjeenje:
Prema tarifnoj politici proizvoaa elektrine energije, potroa ne plada jalovu energiju, ako mu
je cos 0,95. Prema tome potrebno je ugradnjom kondenzatorske baterije na potroake sabirnice,
sa QKON jalovom snagom smanjiti potraivanje potroaa za jalovom energijom iz mree na vrijednost
QDOZV , ime se ujedno uz stalnu djelatnu snagu (PP) smanjuje i P na P prema mrei.
QP
QKON QP , PP
SP QDOZV
S'
QDOZV QKON
P'
P
PP
172
PP Q
S' DOZV QDOZV tg PP PP tg(arccos0,95) 0,66 Mvar
cos sin
W 1440 Mvarh
QP j 2 Mvar
T 30 24h
QKON QP QDOZV 2 0,66 1,34 Mvar .
38. Primjer Dnevni dijagram opteredenja jednog industrijskog pogona dan je slijededim
podacima:
a) sluaj:
0 6h : P = 200 kW; Q = 300 kvar
6 14h : P = 600 kW; Q = 500 kvar
14 24h : P = 200 kW; Q = 300 kvar
b) sluaj:
0 6h : P = 200 kW; Q = 200 kvar
6 14h : P = 600 kW; Q = 600 kvar
14 24h : P = 200 kW; Q = 200 kvar
Izvrite kompenzaciju jalove energije industrijskog pogona da se ne mora pladati jalova energija.
Rjeenje:
a) sluaj:
P [kW];
Q [kvar]
600
500
400
300 Q
200 P
100
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 T [h]
Prema dnevnom dijagramu opteredenja potronja je:
WR 200 (6 0) 600 (14 6) 200 (24 14) 8000 kWh

Wj 300 (6 0) 500 (14 6) 300 (24 14) 8800 kvarh
173
Prema tarifnoj politici je za dani dijagram djelatnog opteredenja dozvoljena potronja jalove
snage u iznosu:
Wjdozv WR tg(arccos0,95) 8000 0,33 2640 kvarh
Prema tome je potrebno na sabirnice industrijskog postrojenja ugraditi kondenzatorsku bateriju

koja de u nekom periodu proizvesti jalovu energiju:
WjKON Wj Wjdozv 8800 2640 6160 kvarh
Naka je za poetak rije o periodu od cijelih 24 sata (za isti WjKON se postie minimalni QKON):
WjKON 6160
QKON 256,67 kvar QMIN 300 kvar
T 24
Bududi da je dobivena vrijednost QKON < QMIN , navedena baterija zadovoljava u smislu da se u
niti jednom trenutku unutar 24h nede dogoditi da postrojenje predaje jalovu energiju mrei, to je
nepovoljno (ugraena jednosmjerna brojila kod potroaa se ne mogu vratiti unatrag).
b) sluaj:
P [kW];
Q [kvar]
600
500
400
300
200 P=Q
100
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 T [h]
WR 200 (6 0) 600 (14 6) 200 (24 14) 8000 kWh

Wj 200 (6 0) 600 (14 6) 200 (24 14) 8000 kvarh

WjKON 5360
QKON 223,3kvar QMIN 200 kvar
T 24
174
Sada promatrana kondenzatorska baterija oito ne zadovoljava pa je potrebno odvojeno
promatrati pojedine vremenske intervale. Od 0 6h i od 14 24h je ukupno proizvedena jalova
energija:
200 (6 0) 200 (24 14) 3200 kvarh
i to ide iz kondenzatorske baterije kojoj su kapaciteti tako podeeni da daje upravo 200 kvar u
oba promatrana perioda.
Za T = 14 6 = 8 h:
WjKON (Wj 3200) Wjdozv 8000 3200 2640 2160 kvarh

WjKON 2160
QKON 270 kvar 600 kvar
T 8
Dakle unutar perioda 0 6h i od 14 24h mrea ne predaje jalovu energiju potroaa, nego to
ini kondenzatorska baterija. Mrea predaje jalovu energiju potroau u periodu 6 14h i to u iznosu
od 2640 kvarh = Wjdozv, dok ostatak jalove energije, 2160 kvarh pokriva kondenzatorska baterija iji je
kapacitet podeen tako da daje potrebnu snagu od 270 kvar.
39. Primjer Dnevni dijagram opteredenja jednog industrijskog postrojenja prikazan je na slici.
Radi zadovoljavanja uvjeta ne pladanja jalove energije, potrebno je izvriti kompenzaciju. Odredite
potrebnu snagu kondenzatorske baterije.
P [kW];
Q [kvar]
900
800
700
600 P
500
400
300
200
100 Q
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 T [h]
175
Rjeenje:
WR 600 (2 0) 800 (10 2) 700 (14 10) 900 (22 14) 600 (24 22) 18800 kWh
Wj 100 (2 0) 550 (10 2) 100 (14 10) 550 (22 14) 100 (24 22) 9600 kvarh
T = 24 h:

WjKON 3420
QKON 142,5kvar Qmin 100 kvar
T 24
T = (10-2)+(22-14) = 16 h:
WjKON Wj (100 (2 0) 100 (14 10) 100 (24 22)) Wjdozv 9600 800 6180 2620 kvarh
WjKON 2620
QKON 163,75kVAr 550 kvar
T 16
40. Primjer Transformator 10/0,4kV, Sn = 4MVA, i0% = uk% = 10% je optereden snagom P = 1,4
MW uz cos = 0,7. Uz zahtjev cos = 0,95 na 10 kV strani, odredite potrebnu snagu kompenzacije.
Ucrtajte povoljnije mjesto kompenzacije.
Rjeenje:
Povoljnije mjesto ugradnje jest potroaka sabirnica 0,4 kV, jer se time izbjegava tok QKON kroz
transformator, ime se ne stvaraju dodatni gubici uslijed protoka QKON preko transformatora, a
postie se isti efekt, s obzirom na 10 kv sabirnice kao u sluaju da je baterija prikljuena na 10 kV
sabirnice. U sluaju ugradnje kondenzatorke baterije na 10 kV sabirnice bila bi potrebna veda QKON.
10 kV 0,4 kV
Tr P = 1,4 kW
T
cos=0,7
QKON
176
P 1,4
S cos 0,7
m T 0,5
Sn Sn 4
S 4
Q jtr n (i0% m2 uk % ) (10 0,52 10) 0,5Mvar
100 100
QT P tg P tg(arccos0,7) 1,43Mvar
Quk Q jtr QT 1,93Mvar
QDOZV P tg(arccos0,95) 0,33 P 0,462 Mvar
QKON Quk QDOZV 1,93 0,462 1,468 Mvar
To je QKON u prvoj iteraciji! Realno bi sada trebalo provesti cijeli postupak iznova uvaavjudi da je:
ST P 2 (QT QKON )2
m
Q jtr
Quk Q jtr QT
novi QKON Quk QDOZV
Iterativni postupak potrebno je provoditi sve dok se ne postigne zadovoljavajude mala razlika
QKON u 2 susjedne iteracije.
41. Primjer Na sabirnicama transformatora 10/0,4kV, Sn = 630 kVA, i0% =2%, uk% = 6% je
prikljuen teret P = 500 kW uz cos = 0,79. Zbog potrebe da se jalova energija ne plada, izvrena je
kompenzacija cos = 0,95. Obraunsko mjesto je na sabirnicama 10 kV. Zbog porasta opteredenja
ukazala se potreba prikljuka novog tereta u iznosu 60 kW uz cos = 0,79. Koliko de biti optereden
transformator?
10 kV 0,4 kV
Tr P = 500 kW
T
cos=0,79
QKON
177
Rjeenje:
P 500
S cos 0,79
m T 1
Sn Sn 630
S 630
Qjtr n (i0% m2 uk % ) (2 12 6) 50,4 kvar
100 100
QT P tg P tg(arccos0,79) 388 kvar
Quk Qjtr QT 438,4 kvar
QDOZV P tg(arccos0,95) 0,33 500 164,34 kvar
QKON Quk QDOZV 438,4 164,34 274,06 kvar
Nakon porasta tereta:

Ptr 500 60 560 kW
Qjtr QDOZV 60 tg(arccos0,79) 164,34 46,56 210,9 kvar
Str P 2 Qjtr 2 5602 210,92 598,4 kVA
42. Primjer Jedno tvorniko postrojenje troi godinje 3106 kWh i 3106 kvarh elektrine
energije. Postrojenje godinje radi 5000 sati. Izraunajte godinju utedu, ako je cijena jalove energije
60 kn/kvarh, a cijena ureaja za kompenzaciju 10.500.000 kn/100kvarh, uz godinje trokove za
ureaj od 20% cijene ureaja.
Rjeenje:
Wjdozv WR tg(arccos0,95) 3 106 0,33 106 kvarh

WjKON Wj Wjdozv 3 106 106 2 106kvarh
WjKON 2 106
QKON 400 kvar
T 5 103
Godinja uteda zbog ne pladanja jalove energije, Twj :
Twj WjKON Cwj 2 106 60 120 106 NJ (Novanih Jedinica)
Godinji trokovi zbog investiranja u kondenzatorsku bateriju, Ti :
10.500.000
Ti 0,2 QKON CKON 0,2 400 8,4 106 NJ
100
Godinja uteda je tako (bez uraunatog troka kupovine baterije) jednaka:
Twj Ti (120 8,4) 106 NJ 111,6 106 NJ 111,6 106 kn .
178

Auditorne - Vjezbe - V - 0.9 ELEKTRIČNA POSTROJENJA PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Auditorne - Vjezbe - V - 0.9 ELEKTRIČNA POSTROJENJA PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

1. Predavanja, S.Krajcar, M. Delimar, www.fer.hr/predmet/elepos, 2007

Velika vedina elektroenergtskih sustava zasnovana je na izmjeninim trofaznim sustavima.

+j Pozitivan smjer struja

Kako su efektivne vrijednosti struja u sve tri faze jednake vrijedi da je IR = IS = IT = I.

Sada uvodimo operator a sa znaenjem:

Prema tome, moemo sada pisati izraze za struje:

Ili, napisano u matrinom obliku:

Kao to je poznato, zbog simetrinosti prilika u trofaznom sustavu vrijedi:

1. nesimetrino opteredenje (elektrolune pedi, eljeznica),

Direktni sustav (oznaka: d, 1)

Inverzni sustav (oznaka: i, 2)

Nulti sustav (oznaka: o, 0)

IR0 IR0 I0 IR0 1 0 0 I0

IR IRd IRi IR0 Id Ii I0

direktni sustav inverzni sustav nulti sustav

VRd VTi VR0

2 (1 j 0,5 j 0,866) 1 j3,732 3,86 105 kV

VSi a Vi 1,035 285 kV 1,035 75 kV

IRd IRi IR0 10 j10 3 10 j10 3 20 0 A IR

3Vd Relacije koje se koriste:

direktni sustav: d inverzni sustav: i nulti sustav: 0

VAd VAi VCi VA0

VAB 10,5kV VA VB 6,06 kV

4. Primjer Naite analitiki i grafiki struje u fazama za slijededi sluaj nesimetrije:

5. Primjer Na trofazni idealni (zanemarive unutranje impedancije) nesimetrini sustav izvora

Koristedi metodu simetrinih komponenti, odrediti analitiki prikazivanje voltmetra prikljuenog

Ovo je prikaz prilika u d, i, i 0 sustavu faze R. Iste prilike vladaju i u d, i, i 0 sustavu

Da bi se odredile reaktancije Zd, Zi i Z0, pravila su:

a) Zd, Zi - u nadomjesnoj shemi nultoku generatora i troila potrebno je spojiti na zajedniki

i struja IN 15 0 A . Odredite struje u pojedinim fazama primjenom metode simetrinih

Nadomjesne sheme direktnog, inverznog i nultog sustava faze R:

Bududi da je napone i struje u pojedinim dijelovima trofazne nesimetrine mree mogude

a) Elementi nesimetrinog sustava su (fazno gledano) simetrino graeni reaktancije

Odnosno, relativna pogreka je

a) sinkroni generatori: R/X = 0,008 0,025

Sn srednja vrijednost R/X

c) zrani vodovi: R/X = 0,10 0,50

Znai da su nadomjesne shema sinkronog generatora u direktnom, inverznom i nultom sustavu

Reaktancije sinkronog generatora

Prije nego to se ponemo baviti reaktancijama sinkronog generatora, potrebno je prisjetiti se

R U jednom trenutku otvara se kotva, ime se

Promatramo prilike u sinkronom generatoru s istaknutim polovima (hidrogeneratori), koji sadri

Uzduna (direktna) reaktancija generatora

Sastavne komponente su (Slika 6):

magnetski tok prigunog namota (njegove uzdune komponente)

1. postoji samo protjecanje rotorskog uzbudnog namota, koje inducira napon na

1. istosmjerna komponenta struje koja se superponira na postojedu uzbudnu, koja se javlja

Znai da je sada reaktancija SG-a:

Na kraju, nakon oko 1 s nastupa stacionarno stanje za kojeg je karakteristino da su se u

1. istosmjerna komponenta struje na nulu

U rotorskom namotu su se priguile:

1. istosmjerna komponenta struje na stacionarnu vrijednost

Poprena (direktna) reaktancija generatora:

Inverzna reaktancija generatora

Nulta reaktancija generatora

Nulta reaktancija generatora ovisi o izvedbi generatora i iznosi:

Prilikom prorauna struja kratkog spoja pretpostavlja se da su svi generatori turbogeneratori,

a) Kada je zvjezdite generatora izolirano:

Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''

b) Kada zvjezdite generatora nije izolirano:

Xi = Xd'' Xi = Xd'' Xi = Xd''