Professional Documents
Culture Documents
FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek: Historija
Po proglaenju ujedinjenja ostao je u Beogradu jedan odbor delegacije Narodnog vijea SHS
koji je imao za zadatak da se sa predstavnicima stranaka iz Srbije sporazume o obrazovanju
prve zajednike vlade novostvorene drave. Posle duih pregovora postignut je do polovine
decembra sporazum predstavnika srpskih stranaka i stranaka iz jugoslovenskih krajeva bive
Austro-Ugarske da se formira vlada iji bi predsednik bio Nikola Pai, potpredsednik dr A.
Koroec, ministar spoljnih poslova A. Trumbi, a ministar unutranjih poslova Svetozar
Pribievi. Meutim, regent Aleksandar nije eleo da Pai bude predsednik ove vlade pa je
novu vladu obrazovao Stojan Proti. Ukaz o postavljenju prve vlade Kraljevstva SHS
Aleksandar je potpisao 20. XII 1918. godine.Protieva vlada je odmah zatim odluila da se
nova drava zove Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca a donela je, pored toga, i odluku o
zastavi i grbu. Druge drave bile su obavetene da je 1. decembra 1918. ustanovljena jedna
Kraljevina srpsko-hrvatsko-slovenaka, koja obuhvata Srbiju i sve jugoslovenske zemlje
nekadanje Austro-Ugarske Kraljevine.
Prvodecembarskim aktima bilo je, isto tako, predvieno obrazovanje Privremenog narodnog
predstavnitva koje bi trebalo da ostane na okupu sve do Konstituante (tj. sastanka
Ustavotvorne skuptine). Privremeno narodno predstavnitvo - sazvano ukazom regenta
Aleksandra donetim 24. II 1919. - sastalo se 1. III 1919. i imalo je da izvri pripreme za
sprovoenje izbora kako bi Ustavotvorna skuptina mogla otpoeti s radom. Koliko e koja
pokrajina poslati poslanika u ovo predstavnitvo odredila je bila vlada. Privremeno narodno
predstavnitvo bilo je po svom sastavu meovito predstavniko telo jer su u njega uli ne
samo izabrani poslanici dotadanjih vrhovnih predstavnikih tijela ve i neki poznatiji
politiari koji dotada nisu bili narodni poslanici a koji su po pozivu vlade uli u to telo.
Osnovni zadatak ovog narodnog predstavnitva bio je da donese zakon o izborima poslanika
za Ustavotvornu skuptinu koja je trebalo da donese prvi ustav zajednike drave. Taj Zakon
je donet 3. septembra 1920. od prestolonaslednika-regenta i Privremenog narodnog
predstavnitva. Aktivno birako pravo bilo je, po tom Zakonu, ogranieno cenzusom doba
(navrena 21. godina) i pola odnosno ovo pravo nije bilo priznato pripadnicama enskog pola.
Pasivno birako pravo uivali su oni dravljani (pripadnici mukog pola) koji su navrili 25
godina i koji su znali itati i pisati. Prema tome, pasivno birako pravo bilo je ogranieno
cenzusom pola, doba i obrazovanja. Osim toga, u svakom izbornom okrugu morao je biti
izabran najmanje po jedan poslanik sa fakultetskom (ili viom strunom) spremom. Zakonom
je bilo predvieno da se izabere 419 poslanika.
KARAKTERISTIKE USTAVA OD 28. VI 1921. GODINE
Ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 28. juna 1921. godine - prvi ustav zajednike
drave jugoslovenskih naroda stvorene 1. decembra 1918. - izglasala je Ustavotvorna
skuptina a potvrdio prestolonaslednik-regent pa je on, s obzirom na nain donoenja,
pripadao kategoriji ustavnih paktova. Kako je ovaj Ustav nastao saradnjom monarha i
Ustavotvorne skuptine, to ni ustavno ureenje po njemu nije bilo zasnovano na naelu
narodne suverenosti. Po propisima l. 125. i 126. Vidovdanskog ustava o izmenama u
Ustavu reava Narodna skuptina sa Kraljem. Predlog za izmenu i dopunu Ustava mogli su
dati i kralj i Narodna skuptina. Kraljev predlog za izmenu saoptava se Skuptini koja se
odmah zatim rasputa a nova saziva najdalje za etiri meseca. U sluaju da je inicijativu
pokrenula Narodna skuptina, predlog mora biti usvojen veinom od 3/5 njenih lanova. Po
usvajanju predloga o promeni Ustava Narodna skuptina se rasputa a nova saziva, takoe, u
roku od etiri meseca. Novoizabrana Skuptina donosi konanu odluku o izmenama u Ustavu
i to veinom od polovine vie jedan od ukupnog broja lanova. S obzirom na to da se
izmene Vidovdanskog ustava nisu mogle vriti nainom predvienim za donoenje ili izmenu
zakona, ve po specijalnom postupku i posebnim kvorumom lanova narodne skuptine to je
ovaj Ustav po svojoj formalnopravnoj moi spadao u kategoriju krutih ustava.Svojim lanom
37. Ustav je, izmeu ostalog, propisivao da je svojina zajemena. Na taj nain on je izriito
garantovao neprikosnovenost privatne svojine i ta odredba je predstavljala osnovu svim
ostalim odredbama o ustavnom ureenju drave, pa je ustavni sistem Kraljevine SHS bio
izgraen na osnovi prava neprikosnovenosti privatne svojine. Vidovdanski ustav je, isto tako,
garantovao (l. 25) slobodu ugovaranja u privrednim odnosima, odnosno usvajao naelo
ekonomskog liberalizma. Ova odredba predstavljala je pravni osnov za nesmetanu
kapitalistiku eksploataciju najamnih radnika od strane ekonomskih jaih vlasnika sredstava
za proizvodnju. Garantujui neprikosnovenost privatne svojine i slobodu rada i ugovaranja u
privrednim odnosima Vidovdanski ustav je sankcionisao kapitalistiki drutveno-ekonomski
sistem u Kraljevini SHS.Vidovdanski ustav je sadrao niz odredaba kojima je proklamovao
prava graana kao to su: jednakost graana pred zakonom, lina sloboda, zabrana izgnanstva
graana iz drave, nepovredivost stana, sloboda vere i savesti, sloboda tampe, udruivanja,
zbora i dogovora i neka druga prava. Meutim, proklamujui ta prava Ustav ih istovremeno
garantuje samo u granicama zakona. Obilnim korienjem tzv. kauuk-paragrafa on je
dozvolio zakonodavnoj vlasti da proklamovane slobode i prava graana ne samo ogranii ve
ih i ukine. Tako je svojim l. 5. obezbeivao linu slobodu osim u sluajevima koje je zakon
predvideo. Graanin se - kae se u l. 10. Ustava - ne moe proterati u zemlji iz jednog
mesta u drugo, ni zatoiti u jednom mestu, osim u sluajevima, koje je zakon izreno
predvideo a lanom 14. garantovana je sloboda udruivanja u ciljevima koji nisu po zakonu
kanjivi. lan 70. je propisivao, izmeu ostalog, da e zakon reiti o enskom pravu glasa
a Izborni zakon od 27. VI 1922. nije pripadnicama enskog pola ovo pravo priznao. Niz
zakona izdatih po donoenju Ustava kao to je npr. Zakon o zatiti javne bezbednosti i poretka
u dravi od 2. VIII 1921. stvarno su oduzimali graanima ustavom proklamovana prava.
Pored unoenja ovog tzv. kauuk-paragrafa Vidovdanski ustav je svojim lanom 127. davao
ovlaenje Narodnoj skuptini da u sluaju rata ili opte mobilizacije moe na celoj
dravnoj teritoriji a u sluaju oruane pobune na jednom njenom delu, zakonom privremeno
suspendovati sledea prava graana: pravo udruivanja, zbora i dogovora, slobodu kretanja,
nepovredivost stana, pisama i telegrafskih saoptenja. Skuptina je na isti nain, mogla
ograniiti slobodu tampe na delu dravne teritorije na kome je dolo do oruane
pobune.Najbolju ocenu stvarne vrednosti prava graana proklamovanih Vidovdanskim
ustavom dao je drug Tito na V kongresu KPJ. Osim toga - kae se u njegovom referatu - taj
Vidovdanski ustav bio je sastavljen tako da je predstavljao demokratski paravan prema
vanjskom svijetu, jer je, na primjer, imao i ovakve formulacije: tampa je slobodna, daje se
sloboda zbora i dogovora; a podrobnije je bio unesen itav niz klauzula prema kojima se
moglo sve izvrdati, tako da je ostao samo puki naslov pojedinih lanova Ustava.U svom IV
odeljku Vidovdanski ustav je proklamovao naelo podele vlasti, odnosno trodeobno naelo
propisujui da u Kraljevini SHS postoje zakonodavna, upravna i sudska vlast. Meutim, iako
proklamuje naelo podele vlasti, on stvarno sprovodi naelo jedinstva vlasti, pri emu su sve
njene funkcije bile koncentrisane u rukama monarha. Kao zakonodavni faktor kralj je, izmeu
ostalog, imao pravo potvrivanja zakona. Tu potvrdu on je davao po predlogu i uz
premapotpis vlade, odnosno resornog ministra ali je pravo potvrivanja zakona ipak stvarno
pripadalo kralju. Prema odredbi st. 1. l. 91. ovog Ustava ministri su odgovorni Kralju i
Narodnoj Skuptini. Meutim, u ustavnom ivotu Kraljevine SHS vlade su stvarno zavisile
samo od kralja a ne i od Narodne skuptine. Najbolji je dokaz tome, da su vlade uvijek
padale izvan Narodne skuptine, kao posledica stranakih previranja i kombinacija, u kojima
je glavna uloga pripadala kralju. Prema tome je vlada uvijek bila stvarno kraljeva, a ne
parlamentarna. U vrenju svojih upravnih funkcija kralj je donosio odreena akta na predlog
i sa premapotpisom vlade odnosno resornog ministra. Meutim, kako je vlada, kao to smo
videli, zavisila stvarno od kralja, to su i ova akta bila delo samoga kralja. Iz injenice da je
kralj u oblasti zakonodavstva i uprave imao niz funkcija, koje nije samo formalno ve i
stvarno obavljao, proizilazi zakljuak da je Kraljevina SHS po donoenju Vidovdanskog
ustava bila prava monarhija (sa bitnim politiko-pravnim preimustvima vladara), iako je
pored monarha postojala i Narodna skuptina kao vrhovni organ vlasti. Da je Kraljevina SHS
po Vidovdanskom ustavu bila prava monarhija ukazuje i to da se ni promene toga Ustava nisu
mogle vriti bez kraljevog pristanka jer kralj nije imao samo pravo potvrivanja zakona ve i
pravo potvrivanja odluke o izmeni Ustava. Tako se u krajnjoj liniji bez kraljevog pristanka
nije moglo dirati ni u egzistenciju monarha kao jednog od vrhovnih dravnih organa ni u
njegovu vlast. Monarh je bio tako stavljen nasuprot narodui stvarno nad njim.Ustav predvia
postojanje jednodomnog sistema narodnog predstavnitva a svojim odredbama sankcionie
sistem ogranienog parlamentarizma.Ustav Kraljevine SHS od 28. VI 1921. prihvatio je - kao
i Prvodecembarski akti - tezu o troimenom, odnosno troplemenom narodu. Ova teza je
predstavljala kompromis izmeu stava o jugoslovenskoj vienacionalnosti ... i
jugoslovenskog nacionalnog unitarizma. S obzirom nato da je jugoslovenska drava stvorena
1918. godine bila nacionalno heterogena drava to je veina politikih stranaka van Srbije u
svojim ustavnim nacrtima predlagala takvo unutranje ureenje drave u kome bi svi
jugoslovenski narodi bili ravnopravni i u kome bi pojedine zemlje zadrale veu ili manju
samostalnost i mogunost svog posebnog nacionalnog razvitka. Meutim, veina u
Ustavotvornoj skuptini, koja je donela Vidovdanski ustav, nije bila za federativno ureenje.
To je bio jedan od razloga nestabilnosti te drave i svih onih trvenja i trzavica, do kojih je
dolazilo u vrijeme njene egzistencije.
ORGANIZACIJA VLASTI U KRALJEVINI SHS (1921-1929)