Potresno Inzinjerstvo - Potresi

1.
POTRESI OPENITO
Potresno inenjerstvo - Potresi openito 0

O POTRESU OPENITO
Potres kao mogue djelovanje?

Ma daj molim Te, ovdje toga nema!
Nismo mi Japan!
emu komplikacije, jednom u tisuu godina!
Vei troak, redukcija arhitektonske ideje!
Devastacija!
I dosad je stajalo, stajat e i dalje!
Navedene konstatacije esto se uju. Veliki broj uesnika u procesu graenja potres ne doivljavaju ozbiljno. Da li smo uistinu svjesni seizmikog
rizika?
Nastanak potresa
Do danas se raznim teorijama nastojalo prikazati uzroke nastanka potresa. Danas je najpoznatija i iroko prihvaena teorija tektonskih ploa. Prema
toj teoriji Zemljina kora i gornji dio plata nisu cjeloviti ve razlomljeni i sastoje se od 15 ploa debljine 50-150 km koje se meusobno pomiu kao
kruta tijela. Pomaci mogu biti razmicanje, tlaenje - sudaranje, klienje i podvlaenje. Zbog pomaka dolazi na granicama ploa i u njihovoj blizini do
velikih sila i naprezanja, a u trenutku kad se iscrpi nosivost materijala dolazi do naglih pomaka koji su uzrok potresima. Karta epicentara potresa
dobro se poklapa s granicama tektonskih ploa. Ipak, ne mogu se svi potresi ovako objasniti. I same tektonske ploe imaju unutar sebe pukotina i
rasjeda, razlomljene su na manje dijelove izmeu kojih dolazi do unutarnjih naprezanja a potom i do potresa.
Granica izmeu Zemljine kore i vanjskoga plata te unutarnjeg plata naziva se Mohoroviiev diskontinuitet (moho-ploha). To je granina
povrina na kojoj je Andrija Mohorovii (1909) ustanovio iznenadni diskontinuitet brzine potresnih valova kao posljedicu razdvajanja Zemljine kore
i plata i slojeva ispod nje. Dubina moho-plohe iznosi 15-50 km od povrine Zemlje i najvei broj potresa dogaa se upravo u tom podruju Zemlje.
Za graevinarstvo nisu od znaaja drugi uzroci potresa kao to su potresi vulkanskoga podrijetla, potresi prouzroeni krkim pojavama ili vodenim
akumulacijama jer je osloboena energija u tim sluajevima bitno manja.
Podjela Zemlje na tektonske ploe
Rasjedi

Rasjed je slabo mjesto u Zemljinoj kori na kojem su slojevi stijene raspucali i kliznuli. Ako se pomak dogaa sporo, potresa nema. Ako je pomak
iznenadan, dolazi do potresa. Rasjedi na povrini Zemlje mogu biti vidljivi, ali mogu biti i prekriveni aluvijalnim slojevima. Nisu svi rasjedi poznati,
pa potres moe nastupiti iznenada na podruju za koje se dotad smatralo da nije seizmiki aktivno. Stoga se s vremenom broj i veliina potresnih
podruja poveavaju.
Neki se rasjedi ne pomiu tisuama godina pa ih zovemo neaktivnima (pasivnim) dok se drugi ee pomiu, pa su to aktivni rasjedi. Za projektiranje
obinih graevina neaktivnim se rasjedima smatraju oni koji se nisu pomicali posljednjih 11.000 godina. Za projektiranje posebnih graevina, npr.
nuklearnih elektrana vrijede stroi kriteriji, pa se za njih aktivnim rasjedom smatra onaj koje se aktivirao vie puta u posljednjih 500.000 godina ili
jednom u proteklih 35.000 godina. Ocjenu aktivnosti rasjeda daju geolozi.
Anadolski rasjed u Turskoj

Rasjedi u Hrvatskoj
S obzirom na smjer pomicanja, rasijedanje moe imati sljedee oblike:
- razmicanje novi materijal dolazi iz unutranjosti Zemlje

- podvlaenje (engl. subduction)
- sudaranje (engl. collision)
- klizanje po rasjedu

Glavni tipovi rasjeda
Spori pomaci na mjestima rasjeda koji mogu trajati decenijama danas se mogu pratiti satelitskim snimkama, a geodetskim se metodama mogu utvrditi
veliine pomaka tektonskih ploa. Ipak, na temelju tih podataka nije jo mogua prognoza vremena nastanka potresa.
Potresni valovi
U trenutku iznenadnog pomaka na rasjedu dolazi do oslobaanja energije, a kroz stijensku masu prostiru se u okolinu potresni valovi. Oni mogu biti
prostorni (u unutranjosti Zemlje) i povrinski (na njezinoj povrini).
Prostorni valovi su :
a) Primarni (ili longitudinalni, uzduni) i oznauju se slovom P
Izazvani su normalnim naprezanjima u materijalu I pripadnim deformacijama. estice osciliraju oko ravnotenog poloaja u pravcu irenja vala.
Brzina irenja P valova je
________________________
vp = (E/) . (1-) / [ (1+)(1-2)]
b) Sekundarni (transverzalni, popreni, engl. shear wave) i oznauju se slovom S.

Kod uzdunih valova dolazi do zbijanja i rastezanja estica stijene, a kod poprenih do njihova smicanja odnosno titranja u smjeru poprenom na
smjer gibanja vala.
Brzina ovih valova bitno je nia od brzine primarnih valova. Budui su S valovi posljedica posminih naprezanja isti se prenose samo kroz vrsta
tijela.
________
vs = G /
Odnos brzina je priblino vp / vs = 2
Povrinski valovi su rezultante P I S valova na povrini. Rezultanta je prostorna u obliku trokomponentalnog vala na povrini.
Razlikuju se :
- Loveovi valovi (L-valovi) kod kojih estice titraju popreno na smjer gibanja vala (u ravnini tla)
- Rayleighovi valovi (R-valovi) kod kojih je gibanje okomito na povrinu Zemlje.
Pojedini tipova valova prostiru se razliitim brzinama. Te su brzine pribline uz pretpostavku linearno elastianog izotropnog kontinuuma kroz koji
prolaze.
U dubljim slojevima Zemlje iznosi brzina uzdunih valova iznosi 5-7 km/s, a brzina poprenih valova 3-4 km/s. U povrinskim slojevima smanjuje
se brzina poprenih valova ovisno o zbijenosti tla na 0,1-1,0 km/s.
Nijedan od ovih valova ne pojavljuju se na povrini u obliku PRAVILNIH HARMONIJSKIH OSCILACIJA.

Zbog nehomogenih materijala kroz koje prolaze, zbog refleksija i refrakcija, na povrinu stiu kao nestabilna TROKOMPONENTALNA
OSCILATORNA KRETANJA BEZ STABILNE PERIODE I AMPLITUDE.
Na graevine najvei utjecaj imaju popreni valovi koji daju potresnu pobudu i uzrokuju horizontalno njihanje zgrade.

Mjerenje potresa
Vibracije tla mjere se instrumentima. Ako se njima mjeri ubrzanje, nazivamo ih akcelerometri, ako se mjeri brzina gibanja, nazivamo ih velosimetri, a
ako se mjere pomaci, to su seizmometri. Najstariji su seizmografi, tj. instrumenti za mjerenje i biljeenje gibanja Zemljine povrine. Oni rade na
naelu njihala ija je perioda titraja viestruko dulja od perioda potresa. Njihalo, koje je privreno za okvir instrumenta miruje, a okvir privren za
temelj se giba. Relativni pomaci se biljee. Biljeenje gibanja tla nekad je bilo na zaaenom papiru, pa na papiru osjetljivom na svjetlost, u novije je
vrijeme na magnetnom traku, dok se danas provodi digitalnim zapisom prilagoenim za izravnu numeriku obradbu. Seizmografi su osjetljivi
instrumenti koji uz veliko poveanje pomaka mogu biljeiti i najudaljenije potrese (udaljene vie tisua km). To su ponajvie instrumenti seizmologa.
Kod akcelerometara mora njihova vlastita perioda biti viestruko manja od najmanje periode koja se eli zabiljeiti. Tada relativno pomicanje njihala
biljei ubrzanje tla. Akcelerometar za jake potrese (engl. strong motion accelerometer) biljei potrese koji su od interesa za graevine. Aktivira se tek
nakon to ubrzanje pree neku unaprijed postavljenu granicu (npr. 0,01g). Prvi od ovih instrumenata u iroj su uporabi unazad 40 godina. Danas u
svijetu postoji vie tisua (oko desetak) akcelerometara koji su zabiljeili vie tisua potresa irom svijeta. Europska baza podataka sadri oko 1000
zapisa.
Kako potres djeluje kao prostorna vibracija potrebno je da svaki instrument ima mogunost biljeenja komponenata gibanja u tri meusobno okomite
ravnine. Obino se instrumenti pri postavljanju orijentiraju tako da biljee gibanje tla i smjeru S-J, I-Z i u vertikalnom smjeru.
Magnituda
Magnituda potresa je kvantitativna mjera jakosti potresa izraena osloboenom energijom, neovisno o mjestu opaanja. Moderni seizmoloki
instrumenti zapisuju gibanje tla kao funkciju vremena u digitalnom obliku. Podaci se od mjernog instrumenta, seizmometra, prenose telefonskim
putem ili satelitskim vezama izravno do sredinjeg raunala, pa se epicentar potresa, dubina arita i magnituda mogu dobiti kratko vrijeme nakon
prestanka potresa.
Iako zapisivanje potresa seizmografima potjee iz devedesetih godina 19. stoljea, tek je tridesetih godina 20. stoljea ameriki seizmolog Charles
Richter uveo koncept magnitude potresa. Richerova magnituda proraunava se po formuli
ML = log (A/A0)
A amplituda zapisana standardnim Wood-Andersonovim seizmografom na udaljenosti 100 km od arita

A0 amplituda dogoenog potresa u 1/1000 mm
L engl. local
max ML=9,0
Zbog karaktera zapisa (analogni zapis potresa) proraun izvorne Richterove magnitude ogranien je odreenim rasponom frekvencija i udaljenou
potresa. Osniva se na mjerenju povrinskih valova.
Empirijske formule za odreivanje magnitude iz povrinskih valova potresa glase:

iz poznate duljine rasjeda MS = 2,02 + 1,14 logL (L u m)
iz povrine sloma tla uz rasjed MS = 4,15 + logA (A u km2)
iz pomaka rasjeda MS = 6,80 + 1,31 logD (D u m)
Ako postoji dovoljno podataka mogue je izraditi karte prostorne raspodjele potresa karte s izolinijama magnitude MS (indeks S engl. surface
wave).
Za potrese s dubokim aritem umjesto magnituda ML i MS rabi se magnituda mb (b od engl. body) za koju postoje razni empirijski izrazi.
Vremensku raspodjelu potresa mogue je izraditi ako postoje povijesni zapisi potresa za dulje vrijeme.
Broj potresa u jedinici vremena na odreenom podruju dan je jednadbom logN = A bM, gdje se konstante A i b utvruju za svako promatrano
podruje posebno. Uz logatiramsko mjerilo na osi ordinata i linearno na osi apscisa to je padajui pravac.
Opadanje jaine potresa s udaljenou od arita prikazuje krivulja atenuacije. Dvije takve krivulje dobivene empirijski dane su jednadbom:
a = 5600 e0,8M / (R+40)2 (Esteva, 1973)
a = 654 e0,54M / (R + 20)1,33 (Naumoski, 1984)
gdje je:
a srednja vrijednost ubrzanja u cm/s2
R udaljenost promatrane toke od arita u km
M magnituda.
Zbog nedostatka podataka krivulje ne vrijede za udaljenosti R<15 km.
Potresi magnitude vee od 5,0 mogu na slabim graevinama prouzroiti tetu. Potresi magnitude 6,0-7,0 su vrlo jaki potresi, a najvea mogua
magnituda je oko 8,8. Potres jednake magnitude moe su gusto naseljenom podruju izazvati veliku tetu, dok u nenaseljenom poduju tete nema, a
ako se potres dogodi na dnu oceana ljudi ga moda nee ni osjetiti.
U najnovije vrijeme umjesto magnituda ML i MS rabi se vrijednost MW (momentna magnituda) koja obuhvaa cijeli spektar frekvencija potresa.
Numerike vrijednosti razliito proraunanih magnituda poneto se razlikuju, pa je potrebno uvijek navesti o kojoj se od njih radi. U tablici 1.1
prikazan je broj potresa u proteklom stoljeu prema njihovoj jakosti

Tablica 1.1 Uestalost pojave potresa u razdoblju 1900-2000
Opis Magnituda Prosjean broj potresa godinje
Vrlo jak >8 1

Jak 7,0 7,9 18
Snaan 6,0 6,9 120
Umjeren 5,0 5,9 800
Slab 4,0 4,9 6200 (procjena)
Neznatan 3,0 3,9 49000 (procjena)
Neprimjetan 2,0-2,9 oko 100 dnevno
1,0-2,0 oko 8000 dnevno
Energija potresa
Koliina energije osloboene u potresu mjera je potencijala oteenja graevina. Teorijski, proraun osloboene energije zahtijeva zbrajanje toka
energije u irokom rasponu frekvencija koje pobuuje potres. Procjene osloboene energije osnivaju se na empirijskim jednadbama koje su dali
pojedini istraivai. Veza osloboene energije i magnitude dana je izrazima:
log E = 11,8 + 1,5 M (erga) (Richter, 1956)

log E = 11 + 1,8 M (erga) (Riznienko, 1960)
gdje je:
1 erg = 10-7 J (dula), a 1dul (joule) = 1 Nm
Novija istraivanja i obrada digitalnih zapisa potresa u cijelom podruju frekvencija dovela su do nove zavisnosti u obliku
M = 0,667 log E 9,9
Poveanjem magnitude za jedan stupanj poveava se potresna energije za oko 32 puta.
Intenzitet
Intenzitet potresa je kvalitativna ili kvantitativna mjera estine potresnog gibanja tla na nekom mjestu. Veza vrnog ubrzanja i intenziteta dana je
empirijskom formulom (Murphy, 1977):
log a = 0,25 I + 0,25
Gornja jednadba prikazana je i tablicom 1.2. U zagradi su dane vrijednosti ubrzanja tla koje se primjenjuju pri proraunu prema spektru ubrzanja i
konanom tekstu hrvatske norme HRN ENV 1998-1-1:2001.
Tablica 1.2 Zavisnost intenziteta i ubrzanja prema Murphyjevoj formuli
Intenzitet I Vrno ubrzanje a u cm/s2

5 32
6 56
7 100 (100)
8 178 (200)
9 316 (300)
Ipak, za ponaanje graevine nije mjerodavno najvee ubrzanje tj jedan ili mali broj vraka u ukupnom zapisu potresa ve energija koja je unijeta u
konstrukciju. Stoga se vrna vrijednost zapisa ubrzanja amax ne uzima kao mjerodavna ve se reducira na razliite naine. Kao karakteristina
vrijednost koja prikazuje neki potres moe se uzeti npr.
- proraunska vrijednost koja iznosi aeff = 0,7 amax ili

- karakteristina vrijednost u dijelu zapisa jakog potresa (>0,02g) acar = 0,9 ai
U kojim se rasponima kree zavisnost intenziteta potresa dvanaeststupanjske ljestvice i najveeg ubrzanja znakovito prikazuje slika. Prikazani su
podaci za razdoblje 1933-1977.

Zavisnost intenziteta i najveeg ubrzanja
Vezu intenziteta i magnitude traili su mnogi istraivai, pa za pojedina podruja u svijetu postoje razliite formule, ovisno o skupu podataka iz koji
su zavisnosti proraunavane.
I0 = 1,5 M 3,5 log h + 3 (Gutenberg, Richter, 1954)

I0 = 1,56 M 1,78 (Tezan, 1978)
I0 = 1,52 M + 0,15 (Ribari, 1982)
I0 = 1,50 M 0,5 (Sikoek, 1986)
gdje je:
h dubina arita u km
M magnituda
Intenzitet potresa utvruje se prema razliitim opisnim ljestvicama (skalama) potresa. U hrvatskoj je danas u uporabi ljestvica od 12 stupnjeva MSK-
64 (prema autorima: Mercalli-Sponheuer-Karnik, 1964). Svaki stupanj ljestvice opisuje potres na temelju opaanja posljedica na graevinama i
opaaja ljudi. Stoga intenzitet koji e se pripisati kojem potresu ovisi o gustoi naseljenosti, sastavu graevnog fonda i donekle subjektivnoj procjeni.
Ovdje se zbog ilustracije daje opis za VIII. stupanj intenziteta.
VIII. stupanj. tetan potres

a) Ponaanje ljudi i ivotinja: opi strah i panika. Potres se jako osjea i u automobilu u pokretu. Teak namjetaj se pomie i djelomino prevre.
Objeeni predmeti (svjetiljke) djelomino se oteuju.
b) Oteenje zgrada: Mnoge zgrade tipa A imaju oteenja etvrtog stupnja, a pojedine i petog stupnja. Mnoge zgrade tipa B trpe tete treeg
stupnja, a pojedine i tete etvrtog stupnja.Veina zgrada tipa C trpi tete drugog stupnja, a pojedine i tete treeg stupnja. Izuzetno dolazi do sloma
cjevovoda na spojevima. Kipovi se ponekad prevru. Kamene ograde i zidovi se rue.
c) Pojave u prirodi: Klienje zemljita u usjecima. Pukotine u tlu irine od vie cm. Muenje vode u jezerima. Pojava novih vrela. Bunari presuuju
ili se u njima poveava razina vode.
Zgrade tipa A su zgrade od neobraenog kamena, seoske zgrade od erpia i kue od zemlje
Zgrade tipa B su zgrade od opeke, blokova i predgotovljenih elemenata, zgrade od tesanog kamena i zgrade s djelomipno drvenom konstrukcijom
Zgrade tipa C su zgrade od armiranoga betona i dobro graene drvene kue
Oteenje ima pet stupnjeva s opisima (prvi stupanj: laka oteenja; peti stupanj = potpuno ruenje)
Pridjevi znae: pojedini (oko 5%), mnogi (oko 50%), veina (oko 75%).
Nedostaci opisne ljestvice su viestruki. Da bi se intenzitet mogao odrediti potrebno je da na potresom zahvaenom podruju postoje zgrade prema
gornjem opisu. U nenastanjenim podrujima ocjenjivanje je problematino. Za sve se zgrade pretpostavlja da su graene ne vodei rauna o
suvremenim aseizmikim mjerama. Suvremene zgrade su obraene nedostatno. Ocjena ovisi kakvoi gradnje i projektiranja koji se od zemlje do
zemlje razlikuju. Oteenja u prethodnim potresima nisu obuhvaena.

U novije je vrijeme (1993) objavljena 12-stupanjska Europska makroseizmika ljestvica (EMS) koja je zapravo prilagoena i modernizirana ljestvica
MSK. Umjesto tri tipa zgrada (A-B-C) ova ljestvica ih ima est (A-F). Dodatno obuhvaa zidane zgrade od nearmiranog zia, nearmiranog zia s
krutim stropovima i armirano zie (omeeno zie vertikalni i horizontalni serklai). Oekuje se da e ova ljestvica uskoro biti objavljena kao
europska norma.
Kako su ljestvice intenziteta potresa i karte utemeljene na intenzitetu potresa ostaci vremena u kojem nije bilo mogunosti instrumentalnog
zapisivanja jakih potresa potrebno je prijei na karte koje e sadravati ubrzanje kao veliinu potrebnu za proraun potresnih sila. Zasad ovaj prijelaz
ima karakter ekspertske procjene i nema pravu eksperimentalnu podlogu zbog nedostatka podataka za odreeno neinstrumentirano podruje.
Odreivanje mjerodavnog (proraunskog) ubrzanja vezano je i za ekonomske mogunosti drave, a tu jo znanstveno utemeljeni podaci nedostaju.
(EMS-98)
LJESTVICA INTENZITETA POTRESA
PREMA EUROPSKOJ MAKROSEIZMIKOJ LJESTVICI (EMS-98)
(izvor podataka: www.gfz-potsdam.de potraiti na - search: EMS-98)
Stupanj Kratki opis Opis

intenziteta
potresa
I. neosjetan a) ne osjea se
b) nema uinaka
c) nema tete
II. jedva osjetan a) podrhtavanje osjeaju samo na izdvojenim mjestima (<1%) osobe koje se odmaraju i u posebnom su
poloaju u prostorijama
b) nema uinaka
c) nema tete
III. slab a) neki ljudi u prostorijama osjete potres. Ljudi koji se odmaraju osjeaju ljuljanje ili podrhtavanje svjetiljaka
b) visei predmeti se lagano ljuljaju
c) nema tete
IV. primijeen a) potres osjete mnogi u prostorijama a vani samo neki. Mali se broj ljudi probudi. Razina vibracija ne
zastrauje. Vibracija je umjerena. Opaa se lako podrhtavanje ili ljuljanje zgrada, prostorija ili kreveta,
stolica itd.
b) posue, ae, prozori i vrata zvee. Objeeni se predmeti ljuljaju. U nekim se sluajevima lako pokustvo
vidljivo trese. Drvene konstrukcije ponegdje kripe
V. jak a) veina osjea potres u prostorijama, vani samo neki. Mali broj ljudi je uplaen i istrava van. Mnogi se
zaspali bude. Osjea se jako potresanje ili ljuljanje cijele zgrade, prostorija ili namjetaja
b) objeeni sepredmeti jako ljuljaju. Posue i ae meusobno se sudaraju. Mali predmeti teki u gornjemu
dijelu i/ili nesigurno pridrani mogu kliznuti ili pasti. Vrata i prozori se ljuljaju, otvaraju ili lupaju. U malo
sluajeva pucaju prozorska stakla. Tekuine osciliraju i mogu istei iz napunjenih spremnika. ivotinje u
prostorijama postaju nemirne
c) teta 1. stupnja na malo zgrada razreda otetljivosti A i B
VI. malo tetan a) veina ga osjeti u prostorijama, a mnogi i vani. Mali broj osoba gubi ravnoteu. Mnogi su uplaeni i bjee
van
b) mali predmeti obline stabilnosti magu pasti a namjetaj moe klizati. U malo sluajeva posue i stakleni
predmeti se lome. Seoske ivotinje (ak i vani) mogu se poplaiti
c) teta 1. stupnja na mnogim zgradama razreda otetljivosti A i B; teta 2. stupnja na malo zgrada razreda A
i B; teta 1. stupnja na malo zgrada razreda C
VII. tetan a) veina ljudi je uplaena i istrava van. Mnogi teko stoje, posebno na viim katovima
b) namjetaj klie, a namjetaj s visokim teitem moe se prevrnuti. Veliki broj predmeti pada s polica. Voda
se izlijeva iz spremnika i bazena
c) teta 3. stupnja na mnogim zgradama razreda otetljivosti A; teta 4. stupnja na malo zgrada razreda A;
teta 2. stupnja na mnogim zgradama razreda B: teta 3. Stupnja na malo zgrada razreda B; teta 2. stupnja
na malo zgrada razreda C; teta 1. stupnja na malo zgrada razreda D.
VIII. jako tetan a) mnogi ljudi teko stoje, ak i vani
b) namjetaj se prevre. Predmeti kao to su televizori, pisai strojevi itd. padaju na tlo. Nadgrobni spomenici
se negdje pomiu, uvru ili prevru. Na mekom se tlu mogu vidjeti valovi.
c) teta 4. stupnja na mnogim, a teta 5. stupnja na nekim zgradama razreda A; teta 3. stupnja na mnogim, a
teta 4. stupnja na nekim zgradama razreda B; teta 2. Stupnja na mnogim, a teta 3. stupnja na nekim
zgradama razreda C; teta 2. stupnja na nekim zgradama razreda D
IX. razoran a) opa panika. Potres ljude baca na tlo
b) mnogi spomenici i stupovi padaju ili se uvru. Na mekom se tlu vide valovi
c) teta 5. stupnja na mnogim zgradama razreda A; teta 4. stupnja na mnogim, a teta 5. stupnja na nekim
zgradama razreda B; teta 3. stupnja na mnogim, a teta 4. stupnja na nekim zgradama razreda C; teta 2.
stupnja na mnogim, a teta 3. stupnja nanekim zgradama razreda D; teta 2. stupnja na nekim zgradama
razreda E
X. vrlo razoran c) teta 5. stupnja na veini zgrada razreda A; teta 5. Stupnja na mnogim zgradama razreda B; teta 4.
stupnja na mnogim, a teta 5. stupnja na nekim zgradama razreda C; teta 3. stupnja na mnogim, a teta 4.
stupnja na nekim zgradama razreda D; teta 2. stupnja na mnogim, a teta 3. stupnja na nekim zgradama razreda
E; teta 2. stupnja na nekim zgradama razreda F
XI. pustoan c) teta 5. stupnja na veini zgrada razreda B; teta 4. Stupnja na veini, a teta 5. stupnja na mnogim zgrada-
ma razreda C; teta 4. stupnja na mnogim, a teta 5. stupnja na nekim zgradama razreda D; teta 3. stupnja na
mnogim, a teta 4. stupnja na nekim zgradama razreda E; teta 2. stupnja na mnogim, a teta 3. stupnja na nekim
zgradama razreda F
XII. u cijelosti c) sve zgrade razreda A, B i praktino sve razreda C su razorene. Veina zgrada razreda D, E i F su razorene.
pustoan Potres je dostigao je najvei pojmljiv uinak.
U tablici znai: Koliine znae:
a) uinci na ljude neki 0 20%
b) uinci na predmete i prirodu mnogi 10 60%
c) uinci na zgrade veina 50 - 100%
RAZREDBA STUPNJEVA TETE ZA ZIDANE I ARMIRANOBETONSKE ZGRADE
Stupanj tete Zidane zgrade Armiranobetonske zgrade

1. stupanj Zanemariva do laka teta
(nema konstrukcijske tete, laka nekonstrukcijska teta)
- vlasaste pukotine u malo zidova - fine pukotine u buki na elementima okvira ili u podnoju zidova
- otpadanje malih komada buke - fine pukotine u pregradnim zidovima i ispunama
- ponegdje pad labavih komada s gornjih dijelova
zgrade
2. stupanj Umjerena teta
(laka konstrukcija teta, umjerena nekonstrukcijska teta)
- pukotine u mnogim zidovima - pukotine u stupovima i gredama okvira i nosivim zidovima
- otpadanje velikih komada buke - pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune; padanje krhih
- djelomino ruenje dimnjaka pregrada i buke. Otpadanje morta na spojevima zidnih panela
3. stupanj Znatna do velika teta
(umjerena konstrukcijska teta, velika nekonstrukcijska teta)
- iroke i mnoge pukotine u veini zidova - pukotine u stupovima i vorovima okvira (stup-greda) u podnoju
cijepovi padaju. Dimnjaci se lome na razini krova; (zgrade) i u vorovima (veznim gredama) povezanih zidova.
- ruenje pojedinih nekonstrukcijskih elemenata Otpadanje zatitnog sloja betona, izvijanje armature
(pregradnih zidova, zabatnih zidova - iroke pukotine u pregradnim zidovima i zidovima ispune, ruenje
pojedinih zidova ispune
4. stupanj Vrlo velika teta
(velika konstrukcijska teta, vrlo velika nekonstrukcijska teta)
- ozbiljno ruenje zidova; djelomino ruenje krovova - iroke pukotine u nosivim elementima uz tlani slom betona i slom
i stropova armature; slom prionljivosti armature greda; prevrtanje stupova.
Ruenje nekih stupova ili pojedinog gornjeg stropa
5. stupanj Razaranje
(vrlo velika konstrukcijska teta)
- totalno ili gotovo totalno ruenje - ruenje prizemlja ili dijelova (tj. krila) zgrade
RAZREDBA ZGRADA PREMA OTETLJIVOSTI
Tip konstrukcije Razred otetljivosti

A B C D E F
Zidane zgrade
Od prirodnog, lomljenog i neobraenog kamena x

Od nepeene opeke x
Od grubo obraenog kamena x
Od obraenog kamena x
Nearmirane, od proizvedenih zidnih elemenata x
Nearmirane, s armiranobetonskim stropovima x
Armirane ili s omeenim ziem x
Armiranobetonske zgrade
Okvirne, neprojektirane za potres x

Okvirne, umjerene potresne otpornosti x
Okvirne, velike potresne otpornosti x
S nosivim zidovima, neprojektirane na potres x
S nosivim zidovima, umjerene potresne otpornosti x
S nosivim zidovima, velike potresne otpornosti x
eline zgrade x
Drvene zgrade x

1.9 Izoseiste
Izoseista je crta koja povezuje toke na Zemljinoj povrini na kojoj je intenzitet potresa jednak. Obino su to zatvorene krivulje oko epicentra potresa.
Intenzitet opada s udaljenou od epicentra, ali izoseiste nisu pravilne krivulje jer je prostiranje potresa ovisno o geolokim imbenicima. Slika 1.7
prikazuje izoseiste potresa Ston-Slano, 1996. Zbog nedostatka podataka izoseiste nisu zatvorene na podruju BiH a crtkani dijelovi za podruje
Jadranskog mora nisu potpuno sigurni.
Izoseiste posljednjeg jakog hrvatskog potresa prolog stoljea (Ston, 1996)
1.10 Povratno razdoblje
Povratno razdoblje potresa je prosjeno vrijeme izmeu dva dogaaja zadane (ili vee) magnitude. Ako je npr. povratno razdoblje potresa odreene
magnitude 50 godina, oekuje se da e se potres u 500-godinjem razdoblju 10 puta ponoviti. Razmak izmeu pojedinih potresa, naravno, nije
jednolian. Ako je npr. vjerojatnost pojave nekog potresa s povratnim razdobljem R u jednoj godini P1=1/R (0,01 za potres s povratnim razdobljem
100 godina), tada je vjerojatnost da se taj potres NEE dogoditi u istoj godini 1 P1 (tj. 0,99 za potres s povratnim razdobljem 100 godina). Ovo se
zakljuivanje moe iskoristiti za proraun vjerojatnosti pojave potresa za dulje razdoblje.
Ako s T oznaimo vrijeme u godinama, vjerojatnost da se potres u stogodinjem povratnom razdoblju NEE ponoviti je (1 P1)T. Stoga je
vjerojatnost da e se potres dane magnitude dogoditi u danom vremenu T
PT = 1 (1 P1)T (suprotna vjerojatnost)
Tako dobivamo da je vjerojatnost da e se u potres koji ima stogodinje povratno razdoblje (T=100) dogoditi u razdoblju od 100 godina
P100 = 1 (1 1/100)100 = 0,63
Vjerojatnost da se isti potres nee dogoditi je 1 PT = 0,37.
Kako se za projektiranje zgrada uzima obino povratno razdoblje potresa zadane magnitude od 500 godina, vjerojatnost takvog potresa u 100
godinjem razdoblju (koje odgovara uporabnom vijeku obinih graevina) iznosi:
P100 = 1 (1 1/500)100 = 0,181

Zapis potresa
Zapis potresa koji se upotrebljava u graevinarstvu je obino akcelerogram, tj. zavisnost ubrzanja (cm/s2) o vremenu, koja prikazuje tijek potresa na
mjestu postavljenog instrumenta u jednom od smjerova S-J, I-Z ili vertikalnome smjeru. Integracijom zapisa moe se iz zapisa ubrzanja dobiti zapis
zavisnosti brzina (gibanja tla) vrijeme, a jo jednom integracijom i zapis pomak vrijeme. Ta tri zapisa u cijelosti karakteriziraju gibanje tla na
mjestu instrumenta prouzroeno potresom. Na slici 1.8 pokazana su sva tri zapisa potresa u Crnoj Gori 1979.g.
Vremenski tijek ubrzanja, brzine i pomaka tla

za vrijeme potresa u Crnoj Gori, 15.4.1979, registracija Petrovac, komponenta N-S
Spektar potresa
Spektar potresa je obraeni zapis potresa. To je grafiki prikaz kojemu je na osi ordinata omjer spektralnog ubrzanja i najveeg ubrzanja tla, a na osi
apscisa period vibracije tla u sekundama. Najvee vrijednosti nastaju kad se podudaraju (ili su bliske) perioda oscilacija seizmikog vala i perioda
oscilacija sloja tla. Ako je instrument smjeten na osnovnoj stijeni (engl. bedrock) spektar je slika oscilacija samog potresa. Slika 1.9 prikazuje
prosjene spektre ubrzanja za razliita tla.
Prosjeni spektri ubrzanja razliitih tala

Moe se uoiti da meka tla imaju prevladavajue (dominantne) dulje periode, a stijena krae. Sve su krivulje normalizirane na isto ubrzanje a
predstavljaju srednje vrijednosti iz vie desetaka zapisa raznih potresa. Meka i kruta tla imaju priblino slino poveanje amplitude ubrzanja to
opovrgava uvrijeeno miljenje da slabija tla daju znatno poveanje ubrzanja.
Iz spektra potresa moe se zakljuiti o frekventnom sastavu potresa, tj. vidjeti koje su frekvencije (odnosno periode) najvie zastupljene. Frekventni
sastav potresa funkcija je vie pojava: mehanizma arita, dubine arita, udaljenosti epicentra, prirode puta valova, sastava tla i magnitude.
Frekventni sastav potresa moe posluiti kod odabira konstrukcijskog sustava graevine ili uputiti koje konstrukcijske sustave ne bi trebalo odabrati.
1.13 Znaajke mjesta gradnje (inenjerska seizmologija)
Inenjerska seizmologija prouava uinke mjesnih uvjeta tla na jainu potresnih vibracija na povrini zemlje. Osnovni stupanj seizminosti koji se
odnosi na neko prosjeno tlo i koji je dan kartom potresne rajonizacije mijenja se na vie ili na nie u ovisnosti o temeljnom tlu na mjestu gradnje.
Ako se znaajke temeljnog tla pri moguem potresnom djelovanju utvruju (prouavaju) za neko vee urbano podruje (npr. podruje grada)
govorimo o seizmikoj mikrorajonizaciji (mikrozoniranju).
Geotehnika istraivanja ukljuuju prikupljanje podataka o fizikalnim znaajkama gradilita i okolia. Njihov je obujam stvar inenjerske prosudbe i
ovisi o seizminosti podruja, vrsti gradilita i predvienoj gradnji. Osim geotehnikih istraivanja tla treba prikupiti podatke kao to su:
pomaci rasjeda
slijeganje tla
likvefakcija
klizita
ruenje brana
tsunamiji
promjene razine podzemne vode.
Utjecaj mjesnih geolokih uvjeta na uinke potresa na graevine
Na slici pokazani su mogui mjesni utjecaji na uinke potresa. To su:
- utjecaj rubnih uvjeta osnovne stijene - interferencija potresnih valova (L1, L2)
- nagib aluvijalnih slojeva (F-G-H)
- poloaj graevina na brijegu (B)
- klizita nanosa na strmim padinama lavine tla (H)
- koliina vode i sastav tla likvefakcija
- slijeganje temeljnog tla (H1, H2)
- blizina rasjeda skriveni rasjedi (3)
- tsunami za graevine u blizini mora
- dinamika svojstva tla na mjestu gradnje.
Seizmoloka karta
Pri proraunu graevnih konstrukcija rabi se seizmoloka karta koja prikazuje podruja jednakih intenziteta potresa mjerodavnih za proraun. U
Hrvatskoj to je karta iz 1990. utemeljena na obradi podataka povijesnih potresa u razdoblju od oko 1600 godina, ocjeni njihova intenziteta i posljedica
te razmatranju geolokih i tektonskih uvjeta koji vladaju na tom podruju. Iz slike 1.11 lako je uoiti da je gotovo cijela Hrvatska obuhvaena
potresnim podrujima intenziteta VII, VIII i IX stupnja za koja norma zahtijeva proraun na djelovanje potresnih sila. Potresne se sile proraunavaju
tako da se svakom stupnju intenziteta pripie odreeno ubrzanje tla kao ulazni podatak za proraun.

Seizmoloka karta Hrvatske
Karta prikazuje intenzitete za srednje uvjete tla. Na temelju podrobnijih istraivanja mjesta gradnje ili ireg podruja mogue su korekcije osnovnog
stupnja seizminosti na vie ili na nie (vidi toku 1.13). Karta je izraena za potrese s 500 godinjim povratnim razdobljem i mjerodavna je za
proraun graevina visokogradnje. Za posebne graevine (visoke brane, nuklearne elektrane) mogue se upotrijebiti kartu izraenu za 1000-godinje
povratno razdoblje, a za graevine ograniena trajanja ili za proraun opreme moe se upotrijebiti karta izraena za povratno razdoblje od 50 godina.

Drutvena i ekonomska pitanja protupotresne zatite
Protupotresnom zatitom moraju se ostvariti odreeni drutveni i ekonomski ciljevi. Stoga drava svojim tehnikim zakonodavstvom propisuje to i
kako treba graditi i ne doputa da gradnja ovisi samo o volji investitora. Nadzor nad gradnjom uvijek ima drava (inspekcije).
Drutveni ciljevi su:

- smanjenje posljedica gubitka ivota i imovine
- ouvanje funkcije vitalnih graevina
- zatita okolia i zdravlja (otrovni sadraji, nuklearne centrale)
- zatita povijesnog nasljea
- zatita javnih i privatnih interesa (vlasnici imovine)
- stabilan sustav osiguravanja imovine.
Ekonomski ciljevi su:

- prije potresa:
- zatita graevina projektiranjem potresno otpornih graevina (ublaivanje buduih posljedica)
- racionalna organizacija hitnih slubi koje se aktiviraju u trenutku potresa
- poslije potresa:
- to manja teta na graevinama
- to manja teta zbog ljudskih rtava (poginuli i ranjeni)
- to manji gubici proizvodnje i trita
- naplata osiguranja osigurane imovine i osoba
2. KONCEPT ANALIZE
Potresno inenjerstvo - Koncept analize 0

Terminologija seizmikog inenjerstva
Seizmoloki termini
Potres (hrv. jo i trus, trenja; engl. earthquake) je prirodna pojava prouzroena iznenadnim oslobaanjem energije u Zemljinoj
kori i dijelu gornjega plata koja se oituje kao potresanje tla.
Potresna opasnost (engl. earthquake hazard) je fizikalna pojava pridruena potresu koja moe biti uzrokom nepovoljnih
uinaka na ljude i imovinu. Izraava se kao vjerojatnost pojave potresa odreene jakosti na odreenom podruju u odreenom
vremenu tj. p1=p(I, A, t).
Potresna otetljivost (engl. vulnerability) je koliina tete prouzroena danim stupnjem opasnosti izraena kao dio vrijednosti
oteenog predmeta tj. p2=p(%-tak vrijednosti u kn)
Potresni rizik (engl. earthquake risk) je vjerojatnost da e drutvene ili ekonomske posljedice potresa premaiti odreenu
vrijednost na mjestu gradnje (lokaciji graevine) ili na odreenom podruju tijekom odreenog razdoblja. Izraava se u
novanoj vrijednosti ili u broju rtava potresa (poginulih i ranjenih).
Potresni rizik = potresna opasnost x potresna otetljivost

p3 = p (I, A, t, Vr) = p1 x p2
Seizmologija je prirodna znanost koja prouava potrese.
Seizminost je uestalost pojave potresa na odreenom podruju.
arite potresa (hipocentar, ognjite) je zamiljena toka ili podruje u unutranjosti Zemlje gdje je nastao potres.
Epicentar je projekcija arita na povrini Zemlje.
Dubina arita je udaljenost od epicentra do arita.
Konstrukterski termini
Faktor ponaanja
faktor koji se upotrebljava pri proraunu kako bi se smanjile sile dobivene linearnim proraunom i uzeo u obzir
nelinearni odziv konstrukcije koji je u vezi s gradivom, konstrukcijskim sustavom i postupkom prorauna
Metoda prorauna po kapacitetu nosivosti

proraunska metoda u kojoj su elementi konstrukcijskog sustava odabrani, proraunani i konstrukcijski oblikovani
tako da troe (raspruju, disipiraju) energiju potresa pri velikim deformacijama, dok svi ostali konstrukcijski elementi
imaju dovoljnu nosivost, tako da se moe ostvariti odabrani nain troenja energije
Duktilna konstrukcija
konstrukcija koja ima sposobnost troenja energije potresa duktilnim histereznim ponaanjem.
Podruja troenja energije

unaprijed odreeni dijelovi duktilne konstrukcije koji uglavnom imaju sposobnost troenja energije (takoer zvani
kritina podruja)
Dinamiki neovisna jedinica

konstrukcija ili njezin dio koji je izravno izloen gibanju tla i iji odziv nije pod utjecajem odziva susjednih dijelova
konstrukcije
Faktor vanosti
faktor kojim se izraava vanost zgrade ili inenjerske graevine
Neduktilna konstrukcija
konstrukcija ija je otpornost na potres proraunana ne uzimajui u obzir nelinearno ponaanje gradiva
Nekonstrukcijski element
arhitektonski, strojarski ili elektrini element, sustav ili njegov dio koji se zbog nedostatka nosivosti ili zbog naina na
koji je povezan s konstrukcijom pri proraunu otpornosti na potres ne smatra nosivim elementom

OZNAKE I SIMBOLI U SEIZMIKOM INENJERSTVU
Simboli pri seizmikom proraunu
AEd proraunska vrijednost potresnoga djelovanja za referentni (poredbeni) povratni period (razdoblje)
Ed proraunska vrijednost uinka djelovanja
Q promjenljivo djelovanje
Se(T) ordinata elastinog spektra odziva ubrzanja tla (takoer nazvana elastini spektar odziva) za referentni
povratni period
Sd(T) ordinata proraunskog spektra za referentni povratni period
S parametar tla
T period titraja linearnog sustava s jednim stupnjem slobode
ag proraunsko ubrzanje tla (nazvano takoer proraunsko najvee ubrzanje tla) na stijeni ili dobrome tlu
za referentni povratni period
dg najvei pomak tla
g ubrzanje sile tee
q faktor ponaanja
omjer proraunskog ubrzanja tla i ubrzanja sile tee
I faktor vanosti
2i koeficijent kombinacije za nazovistalnu vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"
Ei koeficijent kombinacije za promjenljivo djelovanje "i", koji se uzima u obzir pri odreivanju uinaka
proraunskoga potresnog djelovanja
Simboli za ZGRADE OPENITO u potresu
EE uinak potresnoga djelovanja

EEdx, EEdy proraunske vrijednosti unutarnjih sila uzrokovane horizontalnom komponentom potresnoga
djelovanja
EEdz proraunska vrijednost unutarnjih sila uzrokovanih vertikalnom komponentom potresnoga
djelovanja
F horizontalna potresna sila
Fa horizontalna potresna sila koja djeluje na nekonstrukcijski element
H visina zgrade
Rd proraunska otpornost
T1 osnovni period vibracija zgrade
Ta osnovni period vibracija nekonstrukcijskog elementa
W teina
Wa teina nekonstrukcijskog elementa
d pomak
dr proraunski katni pomak
e1 sluajna ekscentrinost katne mase od njezina poetna (prorauna) poloaja
h katna visina
m masa
qa faktor ponaanja nekonstrukcijskog elementa
qd faktor ponaanja koji se odnosi na pomak
s pomak mase m u prvome obliku vibracija zgrade
z visina mase m iznad razine djelovanja potresnoga djelovanja
a faktor vanosti nekonstrukcijskog elementa
koeficijent osjetljivosti katnoga pomaka
SIMBOLI KOD AB KONSTRUKCIJA
Velika latinina slova
A plotina presjeka
Ac brutoplotina presjeka betona
A0 plotina jezgre betonskoga presjeka (plotina presjeka nakon odlamanja zatitnog sloja)
As plotina armature u vlanome podruju
G modul smicanja
H visina zgrade
Hw visina zida
L duljina
M moment
Mpl,Rd proraunski granini moment u plastinome podruju
MRd proraunski moment otpornosti
MSd proraunski moment djelovanja
N uzduna sila
Npl,Rd proraunska granina uzduna sila u plastinome podruju
NRd proraunska otpornost uzdune sile
NSd proraunska uzduna sila djelovanja
Rd proraunska otpornost

Rfy otpornost na granici poputanja
T torzijski moment
V poprena sila
V0 poprena sila na kraju presjeka grede od vertikalnog optereenja kombiniranog s potresnim djelovanjem
Vcd otpornost na poprenu silu tlanoga podruja betona (doprinos otpornosti na poprenu silu tlanoga
podruja betona)
Vdd otpornost ipke armature na odrez (djelovanje trna)
Vfd otpornost na trenje
Vid otpornost na poprenu silu nagnutih ipaka
Vpl,Rd proraunska granina poprena sila u plastinome podruju
VRd proraunska otpornost na poprenu silu
VSd proraunska poprena sila od djelovanja
VSd,CD poprena sila proraunana prema kapacitetu nosivosti
Mala latinina slova
bc irina stupa usporedno irini bw grede koja je oslonjena na stup

beff proraunska (sudjelujua) irina pojasnice grede
bj proraunska irina spoja greda-stup
bw irina hrpta grede ;
debljina elementa zida
bwo debljina hrpta zida
db promjer armaturne ipke
dbw promjer stremenova u gredama i stupovima
dc najvea izmjera presjeka stupa
dd promjer privrivaa tipa trna (odnosno istovrijedni promjer)
f vrstoa gradiva
fcd proraunska tlana vrstoa betona
ft vlana vrstoa armature
fy granica poputanja elika
fy,act stvarna granica poputanja elika
fyd proraunska granica poputanja elika
fyk karakteristina vrijednost granice poputanja elika
fy,nom nazivna granica poputanja elika
h visina, debljina
hc irina stupa u smjeru grede koja se oslanja na stup
hcr kritina visina armiranobetonskog zida
hs svijetla visina kata
hw visina grede
k koeficijent, faktor
l duljina
lb duljina sidrenja armature
lc duljina plotine zida s ovijenom armaturom
lcl svijetla visina stupa
lcr duljina kritinoga podruja
lw duljina zida
r polumjer
s razmak stremenova u gredama i stupovima
sh razmak horizontalne armature hrpta u zidu
sv razmak vertikalne armature hrpta u zidu
t debljina
z krak unutarnjih sila
Grka slova
kut, koeficijent, faktor, omjer

CD koeficijent pri proraunu prema kapacitetu nosivosti
h horizontalna uinkovitost ovijanja
s posmini omjer (posmina vitkost)
parcijalni koeficijent sigurnosti
Rd proraunski koeficijent poveane vrstoe elika
faktor promjenljivosti momenata koji se upotrebljava u proraunu prema kapacitetu nosivosti
deformacija, koeficijent, faktor
c tlana deformacija betona
s vlana deformacija elika
koeficijent, faktor
faktor kojim se uzima u obzir dostupna posmina otpornost nearmiranoga betona nakon ciklike
degradacije u spojevima greda-stup
bezdimenzijska vitkost
f koeficijent trenja beton-beton

1/r dogovorni faktor duktilnosti izraen zakrivljenou (CCDF) C) armiranobetonskoga presjeka
d bezdimenzijska proraunska uzduna sila
bezdimenzijska visina neutralne osi (koeficijent poloaja neutralne osi)
omjer vlane armature (koeficijent armiranja)
' omjer tlane armature
1 omjer ukupne uzdune armature
posmino naprezanje
Rd osnovna proraunska posmina vrstoa elemenata bez poprene armature
mehaniki obujamski omjer armiranja (mehaniki koeficijent armiranja)
kut
Aseizmiki aksiom
zatititi ljudske ivote

ograniiti tetu
sauvati u uporabljiivom stanju graevine vane za zatitu stanovnitva.
Temeljni zahtjevi seizmikog inenjerstva
U potresnim podrujima graevine moraju biti proraunane i izgraene tako da se postignu sljedei zahtjevi, svaki s
primjerenim stupnjem pouzdanosti:
Graevina se ne smije sruiti:

Graevina mora biti proraunana i izgraena tako da pri proraunskomu potresnom djelovanju ne doe do opeg
ruenja ili ruenja pojedinih dijelova te da zadri svoju konstrukcijsku cjelovitost i preostalu nosivost nakon potresa.
Oteenje mora biti ogranieno:

Graevina mora biti proraunana i izgraena tako da se odupre potresnome djelovanju ija je vjerojatnost pojave
vea od proraunskoga potresnog djelovanja, bez pojave oteenja i njima pridruenih ogranienja u uporabi, takvih
da bi troak bio nesrazmjerno velik u usporedbi s vrijednou same graevine.
Ciljanu pouzdanost za zahtjev ne smije doi do ruenja i za zahtjev oteenje mora biti ogranieno odreuje dravna vlast za
razliite vrste zgrada ili inenjerskih graevina na temelju posljedica ruenja. Brojane vrijednosti ukljuene u odredbe o
sigurnosti moraju biti u skladu s ciljanom pouzdanou.
Razlikovanje po pouzdanosti ukljueno je razredbom graevina u razliite razrede vanosti. Svakom razredu vanosti dodjeljuje
se faktor vanosti I. Gdje je to mogue, taj faktor treba odrediti tako da odgovara vioj ili nioj vrijednosti povratnoga perioda
potresa odnosno proraunu odreenog razreda graevina.
Razliite razine pouzdanosti dobivaju se usklaivanjem osnovnoga potresnog djelovanja ili ako se upotrijebi
linearni proraun usklaivanjem odgovarajuih uinaka djelovanja s tim faktorom vanosti.
Kriteriji zadovoljavanja temeljnih zahtjeva
Granina stanja nosivosti

stanja u vezi s ruenjem ili drugim oblicima sloma graevine koji mogu ugroziti sigurnost ljudi.
Mora se provjeriti otpornost i duktilnost sustava konstrukcije.
Proraunska otpornost i duktilnost graevine ovise o mjeri u kojoj e se iskoristiti njezin nelinarni odziv. Takva ravnotea
izmeu otpornosti i duktilnosti praktino se uzima u obzir faktorima ponaanja q. Kao granini sluaj, pri proraunu graevina
svrstanih u skupinu neduktilnih, ne uzima se u obzir histerezno troenje energije, a faktor ponaanja jednak je 1,0. Za duktilne
graevine faktor ponaanja vei je od 1,0 ime se uzima u obzir histerezno troenje energije koje nastaje u posebno proraunanim
podrujima elemenata koja se nazivaju mjesta troenja energije ili kritina podruja.
Mora biti provjerena stabilnost graevine kao cjeline pri proraunskome potresnom djelovanju. Treba provjeriti stabilnost na
prevrtanje i na klizanje.
Mora se provjeriti mogu li elementi temelja i sustav temelj tlo preuzeti unutarnje sile koji nastaju pri odzivu konstrukcije bez
bitnih trajnih deformacija. Pri odreivanju reakcija dunu pozornost valja posvetiti stvarnoj otpornosti konstrukcijskog elementa
koji prenosi djelovanja.
U proraunu se u obzir mora uzeti mogui utjecaj uinaka drugog reda na vrijednosti unutarnjih sila.
Mora se provjeriti je li pri proraunskome potresnom djelovanju ponaanje nekonstrukcijskih elemenata rizino za osobe i ima li
ono nepovoljan uinak na odziv konstrukcijskih elemenata.
C)
engl. conventional curvature ductility factor

Granina stanja uporabljivosti
stanja u vezi s pojavom oteenja koja odgovaraju stanjima nakon kojih vie nisu ispunjeni odreeni uvjeti uporabe.
Mora se osigurati prikladan stupanj pouzdanosti u odnosu na neprihvatljivo oteenje ogranienjem deformacija ili drugim
ogranienjima.
Za graevine koje su vane za zatitu ivota stanovnitva mora se provjeriti zadovoljava li otpornost i krutost konstrukcijskoga
sustava, kako bi graevina zadrala svoju vanu funkciju pri potresu koji nastaje u odgovarajuemu povratnom periodu.
Zahtjevi koji se odnose na tlo
Openito
Radi razvrstavanja tla u razrede moraju se provesti prikladna ispitivanja.
Gradilite i temeljno tlo ne smiju biti izloeni riziku sloma tla, nestabilnosti kosina i stalnomu slijeganju uzrokovanu
likvefakcijom ili zbijanjem za sluaj potresa. Mogunost pojave tih fenomena mora se ispitati.
Za graevine male vanosti (I [1,0]) u podrujima male seizminosti ispitivanje tla moe se izostaviti. U takvome
sluaju i u nedostatku tonijih podataka potresno se djelovanje odreuje uz pretpostavku da zahtjevi koje se odnose
na tlo odgovaraju razredu B.
Razvrstavanje tla
Utjecaj lokalnih zahtjeva koji se odnose na tlo na potresno djelovanje openito se uzima u obzir razmatranjem triju
razreda tla A, B i C koji su opisana sljedeim geotehnikim profilom:
Tlo razreda A
Stijena ili druga geoloka formacija za koju je brzina irenja poprenih valova vs najmanje 800 m/s,
ukljuujui najmanje 5 m najslabijeg materijala na povrini.
Kruti nanosi (depoziti) pijeska, ljunka ili prekonsolidirane gline, debljine najmanje nekoliko desetaka
metara, sa svojstvom postupnoga poveanja mehanikih svojstava s dubinom i brzinom vs najmanje 400
m/s pri dubini od 10 m.
Tlo razreda B
Debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska, ljunka ili srednje krute gline debljine od nekoliko desetaka do
vie stotina metara i s brzinom vs od najmanje 200 m/s na dubini od 10 m, koja se poveava do najmanje
350 m/s na dubini od 50 m.
Tlo razreda C
Meki nekoherentni nanosi s mekim koherentnim slojevima ili bez njih, s brzinom vs ispod 200 m/s u gornjih
20 m.
Nanosi s predominantno mekim do srednje krutim koherentnim tlima s brzinom vs ispod 200 m/s u gornjih
20 m.

Potresno djelovanje
Potresna podruja
Dravna vlast mora podijeliti dravni teritorij u potresna podruja ovisno o lokalnoj opasnosti. Prema definiciji,
pretpostavlja se da je opasnost unutar svakoga podruja stalna.
Opasnost se prikazuje s pomou jednoga jedinog parametra, tj. s vrijednou ag proraunskog ubrzanja tla na stijeni
ili dobrome tlu, obino nazvanim proraunsko najvee ubrzanje tla.
Naelo proraunskog ubrzanja tla uzeto je kako bi se nadomjestila opa neprikladnost pojedinane stvarne najvee
vrijednosti ubrzanja, kojom bi se opisao potencijal oteenja prouzroen gibanjem tla, koje djeluje na graevinu ili
kao najvee ubrzanje i/ili najvea brzina.
Ne postoji jedinstvena definicija i odgovarajui postupak za odreivanje ag iz znaajka gibanja tla. Postupci su ovisni
o znaajkama gibanja tla. Openito, ag tei izjednaivanju sa stvarnom najveom vrijednou za potrese umjerene do
visoke magnitude i za srednje do velike udaljenosti za koje je svojstven (na dobrome tlu) iroki spektar s jednoliko
raspodijeljenim frekvencijama. Vrijednost ag bit e vie ili manje umanjena u odnosu na stvarnu najveu vrijednost za
potrese koji su blizu i male su magnitude.
Proraunsko ubrzanje tla koje odredi dravna vlast za svako potresno podruje odgovara referentnomu povratnom
periodu od [475] godina. Za taj referentni povratni period dodijeljen je faktor vanosti I = 1,0.
Potresna podruja s proraunskim ubrzanjem tla ag jednakim [0,05] g ili manjim podruja su male seizminosti za
koja se moe primijeniti skraeni ili pojednostavnjeni postupak prorauna na potres za odreene vrste ili razreda
graevina.
U potresnim podrujima u kojima je proraunsko ubrzanje tla ag manje od [0,05] g nije potreban seizmiki proraun.
Prikaz temeljnoga potresnog djelovanja
Openito
Potresno djelovanje u nekoj toki na povrini openito se prikazuje elastinim spektrom odziva tla koji se naziva elastini
spektar odziva.
Horizontalno potresno djelovanje opisuje se dvama okomitim komponentama (sastavnicama) koje djeluju neovisno a prikazane
su istim spektrom odziva.
Sve dok posebne studije ne pokau drukije, vertikalna komponenta potresnoga djelovanja prikazuje se spektrom
odziva definiranim za horizontalno potresno djelovanje, ali se ordinate umanjuju ovako:
za periode T manje od 0,15 s ordinate se mnoe faktorom [0,70]

za periode T vee od 0,50 s ordinate se mnoe faktorom [0,50]
za periode T izmeu 0,15 s i 0,50 s primjenjuje se linearna interpolacija
U posebnim uvjetima moe biti potreban vie nego jedan spektar da bi se prikladno prikazala potresna opasnost u
podruju. To moe biti potrebno ako potresi koji utjeu na podruje nastaju iz izvora koji se jako razlikuju po
udaljenosti, arinome mehanizmu ili geolokoj strukturi na svome putu od arita do mjesta graevine, to je sluaj
kod plitkih ili srednje dubokih potresa. U takvim okolnostima prirodno je da se zahtijevaju razliite vrijednosti za ag te
razliiti oblici spektra odziva za svaki od potresa.
Za vane graevine u podrujima jake seizminosti preporuuje se da se razmotri poveanje ubrzanja zbog
topografskih uinaka.
Mogu se primijeniti i drukiji prikazi potresa npr. spektar snage ili vremenski zapis.
Za posebne vrste graevina mogu se zahtijevati varijacije u gibanju tla u prostoru ili vremenu.
Elastini spektar odziva
Elastini spektar odziva Se(T) za referentni povratni period definiran je sljedeim formulama:
0 T TB: Se(T) = ag S [1 + (T / TB) ( 0 - 1)]
TB T TC: Se(T) = ag S 0
k1
TC T TD: Se(T) = ag S 0 (TC / T)
k1 k2
TD T: Se(T) = ag S 0 (TC / TD) (TD / T)

gdje je:
Se(T) ordinata elastinog spektra odziva
T period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode
ag proraunsko ubrzanje tla za referentni povratni period
0 faktor poveanja spektralnog ubrzanja pri viskoznome priguenju 5 %
TB , TC vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak stalne vrijednosti na spektru odziva
TD granice stalnog spektralnog ubrzanja
k1,k2 eksponent koji utjee na oblik spektra za periode vibracija vee od TC odnosno TD
S parametar tla
faktor popravka za priguenje, pri emu je =1 za viskozno priguenje 5 %
Za tri razreda tla A, B i C vrijednosti parametara 0, TB, TC, TD k1, k2 , S dane su u tablici
Vrijednosti parametara koji opisuju elastini spektar odziva
TB TC TD
Razred tla S 0 k1 k2
[s] [s] [s]
A [1,0] [2,5] [1,0] [2,0] [0,10] [0,40] [3,0]
B [1.0] [2,5] [1,0] [2,0] [0,15] [0,60] [3,0]
C [0,9] [2,5] [1,0] [2,0] [0,20] [0,80] [3,0]
Ove su vrijednosti tako odabrane da ordinate elastinog spektra odziva imaju jednaku vjerojatnost
premaaja od 50 % za sve periode (spektar jednolinog rizika).
Ako se u profilu tla nalaze aluvijalni povrinski slojevi debljine izmeu 5 i 20 m ispod kojih su znatno krui slojevi
razreda A, moe se uzeti oblik spektra za tlo razreda B s poveanim parametrom tla S jednakim [1,4], osim ako nije
provedena posebna studija.
Za gradilita kod kojih se zahtjevi koji se odnose na tlo razlikuju od tri navedena razreda A, B i C zahtijevaju se
posebne studije za definiranje potresnoga djelovanja.
Posebnu pozornost treba obratiti u sluaju slojeva tla razreda C koje se sastoji ili sadri slojeve debljine vee od 10
m meke gline/praha s visokim indeksom plastinosti (PI > 40) i velikim sadrajem vode. Takva tla redovito imaju
vrlo nisku vrijednost vs, nisko unutarnje priguenje i nenormalno produeno podruje linearnoga ponaanja, pa mogu
stoga uzrokovati neobino poveanje potresnoga djelovanja i uinke meudjelovanja tlo graevina. U tome sluaju
potrebno je provesti posebnu studiju radi definiranja potresnoga djelovanja kako bi se ustanovila ovisnost spektra
odziva o debljini i brzini vs sloja meke gline/praha i o razlikama krutosti izmeu tih slojeva i niih slojeva tla.
Vrijednost faktora popravka priguenja odreuje se jednadbom:
= 7 /( 2 + ) 0,7
gdje je vrijednost omjera viskoznoga priguenja graevine izraena u postotku.
Najvei pomaci tla
Sve dok posebna istraivanja utemeljena na raspoloivim podacima ne naznae drukije, vrijednost dg najveega
pomaka tla moe se procijeniti s pomou formule:
dg = [0,05] ag S TC TD
Proraunski spektar za linearni proraun
Kapacitet konstrukcijskog sustava koji preuzima potresno djelovanje u nelinearnome podruju openito doputa
proraun na djelovanje sila koje su manje od onih koje odgovaraju linearnomu elastinom odzivu.
Da bi se u proraunu izbjegao nelinearni proraun, uzima se u obzir kapacitet troenja energije u konstrukciji putem
uglavnom duktilnog ponaanja njezinih elemenata i/ili drugih mehanizama te se provodi linearni proraun utemeljen
na spektru odziva umanjenomu u odnosu na elastini spektar. Taj se spektar naziva "proraunski spektar". To se
umanjenje postie uvoenjem faktora ponaanja q. Usto, upotrebljavaju se openito i popravni eksponenti kd1 i kd2.
Faktor ponaanja q priblino je omjer potresnih sila kojima bi graevina bila izloena kad bi njezin odziv bio u cijelosti
elastian uz 5 %-tno viskozno priguenje i najmanjih potresnih sila koje se upotrebljavaju u proraunu uz primjenu
uobiajenoga linearnog modela jo uvijek uz osiguranje zadovoljavajueg odziva graevine.
Vrijednosti faktora ponaanja q koje se odnose na viskozno priguenje razliito od 5 % za razliita gradiva i
konstrukcijske sustave i za razliite razine duktilnosti odreuju se posebno.

Za referentni povratni period, proraunski spektar Sd(T) normaliziran ubrzanjem sile tee g definiran je ovim
formulama:
0 T TB: Sd(T) = S [1 + (T / TB) (0 /q) - 1)]
TB T TC : Sd(T) = S (0 /q)
k d1
= S (0 /q) (TC / T)
TC T TD : Sd(T)
[0,20]
k d1 k d2
= S (0 /q) (TC / TD ) (TD / T)
TD T: Sd(T)
[0,20]
gdje je:
Sd(T) ordinata proraunskog spektra normalizirana s g
omjer proraunskog ubrzanja tla ag i ubrzanja sile tee g ( = ag / g)
q faktor ponaanja
kd1, kd2 eksponenti koji utjeu na oblik proraunskog spektra za periode vibracija vee od TC, odnosno
TD .
Vrijednosti kd1 i kd2
Razred tla kd1 kd2
A [2/3] [5/3]
B [2/3] [5/3]
C [2/3] [5/3]
Proraunski spektar koji je gore definiran nije dovoljan za proraun graevina s ureajima za izolaciju vibracija ili
sustavima za troenje energije.
SPEKTAR ODZIVA - EC8

KLASA TLA= B UBRZANJE=0,20g
3
0,15 0,6
2,5
0,4
)
22 0,1
/s 1
1,5(m
e
j 1,5
n1 0 2
a
zr 3
0,5b 4
U
0
0 1 2 3 4
Period (s)

Drugi naini prikaza potresnoga djelovanja
Prikaz vremenskim zapisom
Openito
Potresno se djelovanje moe prikazati u obliku vremenskog zapisa ubrzanja i njemu ovisnih veliina (brzine i
pomaka).
Ako se zahtijeva prostorni model, potresno se djelovanje sastoji od tri akcelerograma koji djeluju istodobno. Isti se
akcelerogram ne moe upotrijebiti istodobno u oba horizontalna smjera.
Ovisno o prirodi primjene i raspoloivim podacima, za prikaz potresnoga djelovanja mogu se uzeti i umjetni
akcelerogrami ili zapisani ili simulirani akcelerogrami.
Umjetni akcelerogrami
Umjetni se akcelerogrami stvaraju tako da se poklapaju s elastinim spektrom odziva.
Trajanje akcelerograma mora biti u skladu s magnitudom i drugim mjerodavnim svojstvima potresa kao i s ag.
Ako nema posebnih podataka, najmanje trajanje Ts stacionarnoga dijela akcelerograma za epicentralno podruje
mora odgovarati vrijednosti I = I ag / g, kako je navedeno u tablici.
Tablica Trajanje Ts stacionarnoga dijela generiranog akcelerograma

kao funkcija I za epicentralno podruje
I 0,10 0,20 0,30 0,40
Ts [10] s [15] s [20] s [25]s
Broj akcelerograma koji e se upotrijebiti mora biti takav da se dobije stabilna statistika mjera (srednja vrijednost i
koeficijent varijacije) vanih veliina odziva. Amplituda i frekvencijski sadraj akcelerograma mora se odabrati tako
da se dobiveni rezultati na opoj razini pouzdanosti slau s onima koji bi se dobili primjenom elastinog spektra
odziva.
Pri tome treba u obzir uzeti sljedea pravila:
a) Upotrijebit e se najmanje [5] akcelerograma.

b) Srednja vrijednost spektralne akceleracije za period nula (izraunana iz pojedinanih vremenskih zapisa)
nije manja od vrijednosti ag S za gradilite koje se promatra.
c) U podruju perioda od TB do TC elastinog spektra odziva promatranoga gradilita, prosjena vrijednost
srednjeg spektra svih vremenskih zapisa (raunana s prikladnim brojem kontrolnih perioda) nije manja od
vrijednosti ag S 0 elastinog spektra odziva.
d) Nijedna vrijednost srednjeg spektra izraunana iz svih vremenskih zapisa nije manja od 90 %
odgovarajue vrijednosti elastinog spektra odziva.
Prostorni model potresnoga djelovanja
Za graevine posebnih svojstava za koje pretpostavka iste uzbude svih mjesta oslanjanja (na tlo) nije realna, mogu
se upotrijebit prostorni modeli potresnoga djelovanja.
Takvi prostorni modeli moraju biti u skladu s elastinim spektrom odziva koji se upotrebljava definiranje potresnoga
djelovanja.
Kombinacija potresnoga i drugih djelovanja
Proraunska vrijednost Ed unutarnjih sila za potresnu proraunsku situaciju odreuje se kao kombinacija vrijednosti
mjerodavnih djelovanja.
Gkj "+" I AEd "+" Pk "+" 2i Qki
gdje:

"+" podrazumijeva "kombinira se s"
podrazumijeva "zbroj uinaka od ..."
Gkj karakteristina vrijednost stalnoga djelovanja "j"
I faktor vanosti, vidi toku 2.1 (3)
AEd proraunska vrijednost potresnog djelovanja za referentni povratni period (npr. proraunski
spektar prema toki 4.2.4)
Pk karakteristina vrijednost prednapinjanja nakon svih gubitaka
2i koeficijent kombinacija za nazovistalnu vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"
Qki karakteristina vrijednost promjenljivoga djelovanja "i"
Uinci potresnoga djelovanja izraunavaju tako da se u obzir uzmu sva stalna i promjenljiva optereenja koja su
dana sljedeom kombinacijom djelovanja:
Gkj "+" Ei Qki
gdje je:
Ei koeficijent kombinacija za promjenljivo djelovanje "i".
Koeficijenti kombinacija Ei uzimaju u obzir vjerojatnost da promjenljiva optereenja 2i Qki nisu prisutna na cijeloj
graevini u asu pojave potresa. Tim se koeficijentima moe takoer uzeti u obzir umanjeno sudjelovanje masa pri
gibanju graevine zbog popustljivih veza meu njima.

3. INENJERSKI PRISTUP 1
Potresno inenjerstvo - Inenjerski pristup I 0

INENJERSKI PRISTUP
POTRESNOM INENJERSTVU
Analitiki postupak odreivanja seizmike otpornosti, odnosno seizmika analiza, globalno govorei, prema Syrmakezisu (1995),
sadri tri koraka, kako sljedi:
KORACI ANALITIKOG PROCESA
1. MODELIRANJE
Djelovanja
Konstrukcije
Ponaanja gradiva
2. ANALIZA
Prema tipu optere}enja
- Statika analiza
- Dinamika analiza
Prema metodi analize

- Elastina analiza
- Elasto-plastina analiza
Prema koritenom tipu modela

- 3-D (prostorna analiza)
- 2-D (ravninska analiza)
- 1-D (tapni, konzolni sistem)
3. VALORIZACIJA REZULTATA
Kritika ocjena rezultata
Eksperimentalna provjera rezultata
DINAMIKI PRORAUN:
- Optereenje (horizontalno, dinamiko)
- Konstrukcija (model)
- masa, krutost, priguenje
- elastino i poslijeelastino podruje
- Numerika analiza
MODELIRANJE DJELOVANJA
POTRES DINAMIKO DJELOVANJE
Na povrini zemlje potres se pojavljuje u obliku seizmikih valova Rayleigh i Love
Ubrzanje, brzina, pomak = AMPLITUDA, PROMJENJIVI SMJER, CIKLUSI

Vrijeme = TRAJANJE, FREKVENCIJA
Pri projektiranju graevine u seizmikim podrujima potrebno je znati karakteristike gibanja tla na mjestu budue
graevine.Takvi podaci nisu poznati te je bitno da se dobro procjene. Procjena se vri na osnovu podataka
zapisanih potresa. Osnova za procjenu su seizmoloki i geoloki podaci.
Od sredine XX stoljea u upotrebi su mjerni ureaji nazvani akcelerogrami te su za graevine relevantni podaci
potresa prikupljeni u tom razdoblju. Potres se razmatra u vie stotina godina to je ipak u geolokom smislu
relativno kratko vrijeme za statistiko promatranje jakih potresa. Seizmike informacije nadopunjuju se geolokim
koji obuhvaaju studije dugotrajnih tektonskih procesa.
Potres ovisi i od lokalnih uvjeta. U prvom redu ovise od lokalnih uvjeta tla (vrsta i nosivost) koji se odreuju
geomehainikim ispitivanjem. Podaci dobiveni od seizmologa, geologa i geomehaniara nadopunjuju se podacima
o vrsti konstrukcije tj. jeli konstrukcija statiki odreena ili neodreena.

Potresi predstavljaju gibanje tla uzrokovano pomacima u zemljinoj kori ili u gornjem dijelu zemljinog omotaa. Za
graevinare su najbitniji potresi tektonskog podrijetla. Potresi se mogu jo javiti kao uzroci rada vulkana ili
eksplozijom.
Mjesto gdje poinje slom materijala i odakle poinje prostiranje seizmikih valova zove se hipocentar (F) potresa.
Vertikalna projekcija hipocentra na povrinu zemlje zove se epicentar potresa (E). Vertikalno rastojanje epicentra i
hipocentra naziva se dubina hipocentra.Zavisno od dubine hipocentra potresi se dijele na plitke i duboke.Duboki
se deavaju 700km dubokom hipocentru i nisu interesantni sa inenjerskog stajalita jer ne izazivaju tete na
graevinama. Puno opasniji su plitki kod kojih je dubina hipocentra do 70km. Od potresa koji su imali razornu mo
najveu dubinu hipocentra imao je potres u Rumunjskoj 1977god i to 90km.
Horizontalno rastojanje graevine na povrini zemlje od epicentra (E) naziva se epicentralno rastojanje.
Hipocentralno rastojanje je rastojanje od graevine do arita. Potencijalna energija nakupljena u materijalu u
blizini rasjeda pretvara se u kinetiku energiju koja se u vidu seizmikih valova iri od rasjeda u okolinu. Po
povrini zemlje prostiru se povrinski a po unutranjosti prostorni seizmiki valovi. Iz toke hipocentra ire se dvije
vrste prostornih valova i to longitudinalni (uzduni) kod kojih estice osciliraju oko ravnotenog poloaja i popreni
valovi kod koji estice osciliraju okomito na pravac prostiranja valova. Za bilo koji materijal brzina prostiranja
longitudinalnih valova je uvijek vea od brzine poprenih valova.
Najvei utjecaj na graevinu imaju popreni valovi koji se zovu jo i sekundarni ili posmini valovi. Posljedica su
posmini naponi u materijalu. Brzina tih valova je i najvanija seizmika karakteristika tla. to je brzina vea to je
tlo pogodnije za graevinsku aktivnost. U veini propisa tlo se klasificira u ovisnosti od brzine prostiranja vala.
Usljed nehomogenosti materijala kroz koji val prolazi nijedan val ne stie u vidu pravilnih harmonijskih oscilacija
do mjesta gdje se registruje akcelerogramima.Na mjestima gdje se registriraju stiu bez stabilnog perioda i
amplitude.
Trajanje izraenih vibracija je podatak koji utjee na veliinu tete. Vibracije za vrijeme potresa mogu se
pojednostavljeno zamisliti kao superpozicija harmonijskih oscilacija s razliitim periodima i razliitim amplitudama.
Oscilacije s nekim periodima su vie zastupljene i nazivaju se predominantni periodi. Frenkventni sastav vibracija
ovisi od magnitude, udaljenosti od rasjeda i lokalnih geomehanikih karakteristika. Ako su predominantni mali
periodi i ako djeluje na relativno krutu konstrukciju temeljenu na stjenovitom tlu, koje samo za sebe kao kruti medij
ima male vlastite periode, taj potres bi imao katastrofalne posljedice za konstrukciju. A ako je konstrukcija vitka i
temeljena na mekom tlu i optereena potresom sa predominantnim veim periodima uinak tog potresa je takoer
velik na konstrukciju.
SEIZMIKI ODZIV TEMELJNOG TLA
Medij izmeu osnovne stijene i graevine vibrira u potresu te na taj nain utjee na dinamiko ponaanje veze tlo-
konstrukcija. Javlja se interakcija tla i graevine. Ako se interakcija ne uzme u obzir dobit e se pogrene
vrijednosti dinamikih karakteristika konstrukcije. Stvarni periodi vibracija konstrukcije zbog prisustva odreenog
medija ispod temelja, vei su od perioda koji se dobiju pri proraunu kada je konstrukcija temeljena na stijeni.
Medij ispod temelja omekava sklop tlo-konstrukcija. Uzimanjem u obzir vrste i dubine medija ispod temelja dobiju
se uveane vrijednosti seizmikih sila. Ako se analizira konstrukcija izdvojeno od medija dovodi se u pitanje
mehanika stabilnost pri potresu i to pri potresu veeg inteziteta poveava se vjerojatnost uruavanja.
Vibriranje tla iznad osnovne stijene rezultat je razlika izmeu pomaka graevinske povrine i pomaka osnovne
stijene. Razlika pomaka ovisi od dinamike karakteristike tla iznad osnovne stijene. Osnovne dinamike
karakteristike tla su prvi vlastiti period i priguenje. Najpouzdaniji parametar za utvrivanje vlastitog perioda tla je
njegova visina iznad osnovne stijene. Ubrzanje tla na graevnoj povrini s tlom odreene dubine imaju vee
vrijednosti u odnosu kad je graevina temeljena na osnovnoj stijeni.
Ponaanje graevine i tla je f-ja i vrste tla to je pokazano razliitim spektrima odziva spektralnog ubrzanja.Za
svaku vrstu tla vidljivo je da postoji podruje vrijednosti njegovih perioda koje nisu poeljne za konstrukciju. U
sluaju temeljenja na glinovitom materijalu kree se izmeu 0,4 i 1,2 s.

Maksimalno ubrzanje tla
meka do srednje meka glina i pijesak

duboka nekohezivna tla
uvjeti krutog tla
stijena
Razlike izmeu spektara odziva u zavisnosti od vrste tla

Deformabilnost tla ispod graevine direktno utjee na efekte seizmikog odziva konstrukcije. Ima utjecaj na
poveanje perioda vibracija i ukupno priguenje. Priguenje u konstrukciji moe se poveati ugradnjom posebnih
mehanikih ureaja u konstrukciju ili njene temelje.
Osnovni vlastiti period sklopa tlo-konstrukcija ovisi od krutosti te mase i geometrije (krutosti) konstrukcije.
T1 -osnovni vlastiti period konstrukcije na deformabilnoj podlozi
TS -osnovni period konstrukcije na krutoj podlozi
TR -karakteristini period deformabilnosti tla u vertikalnoj ravnini

TH -karakteristini period deformabilnost tla u horizontalnom pravcu
TT -karakteristian period torzijske deformabilnosti tla
Spektri odziva ubrzanja tla u katastrofalnom potresu Izmit 1999, Turska dobiveni su za = 5% na veem broju
lokacija.
Spektri su grupirani za a) stjenovito tlo, b) kvalitetno kruto tlo i c) meko tlo
Slika 1.3.2. Spektri odziva ubrzanja tla u potresu Izmit [ ]
a)
Spektralno ubrzanje
Period

b)
Spektralno ubrzanje
Period
c)
Spektralno ubrzanje
Period
U a) su dobivene niske vrijednosti spektralnog ubrzanja Sa,max<0,2g

Za b) ima najvee vrijednosti za periode 0,2 i 0,5 s, dok su na mekom tlu c) Sa,max=0,3g i 0,7g za periode izmeu
0,5 i 1,5 s.
POTRESNO OPTEREENJE
Potres ima veliki utjecaj na konstrukciju pa se prilikom projektiranja njegov u tjecaj mora uzeti u obzir.Potresno
optereenje za potrebe projektiranja zadaje se u obliku projektnog spektra. Razlika projektnog spektra od spektra
odziva je njegova zakrivljenost. Spektri dobiveni iz realnih akcelerograma esto se bitno mijenjaju s malim
promjenama perioda. Projektni spektri sadrzavaju prosjene vrijednosti vie spektara odziva. Obino se daju u
obliku spektra pseudo-ubrzanja jer je tako najlake dobiti seizmiko optereenje.
Projektni spektri su zadani nacionalnim propisima i odgovaraju prosjenim potresima na regiji na kojoj vae
propisi.
Za znaajnije graevine tj.graevine koje moraju biti funkcionalne neposredno nakon jakih potresa neophodno je
odrediti projektne spektre u zavisnosti od vrste tla na kojoj se graevina gradi. Takve konstrukcije u pravilnicima
se nazivaju konstrukcije izvan kategorije. Za te konstrukcije na osnovu geofizikih istraivanja i metodama
inenjerske seizmologije kao mjerodavan projektni spektar propie se neki od spektara potresa koji su se dogodili i
koji su registrirani i obraeni npr. El Centro, Parckfield, Petrovac, Mexico 1985, Kobe 1995 itd.
OBLICI POTRESA KOJI SE KORISTE U PRORAUNIMA
Zapis u vremenu
Brza Fourieva Transformacija (predominantni period)
Spektralna funkcija i priguenje

4. INENJERSKI PRISTUP 2
Potresno inenjerstvo - Inenjerski pristup II 0

MODELI KONSTRUKCIJA
MATEMATIKO MODELIRANJE KONSTRUKCIJE
Izbor matematikog modela konstrukcije najznaajnija je faza prorauna, zato

jer mora obuhvatiti sve bitne karakteristike konstrukcije, tako da se moe
dovoljno tono simulirati stvarno ponaanje konstrukcije. S druge strane mora
biti dovoljno jednostavan da omogui ekonomian proraun. Potrebno je
naglasiti da izbor odgovarajueg modela ne ovosi samo o konstrukciji nego i
od optereenja koje djeluje na konstrukciju.
Uvijek treba imati na umu da tonost rezultata bitno ovisi o tonosti
najmanje faze u postupku prorauna. Ako je npr. tonost optereenja mala
(npr. budui potres) onda veoma sloeni model i velika tonost samog
prorauna na znai automatski i tonost rezultata, a bitno poveavaju
trokove prorauna. Zbog toga je logino za dinamiku analizu potersnog
optereenja upotrebiti jednostavniji model nego kod problema koje odreuju
statika optereenja. Upotrebu jednostavnijih modela opravdavaju, osim
nesigurnosti podataka o potresu, jo i :
- poznavanje osnova dinamike konstrukcija (injenica da na odgovor
konstrukcije bitno utjee bilo samo prvi osnovni ili nekoliko prvih
osnovnih tonova vlastitih oscilacija).
- da na te tonove utjecaj ima samo manji broj stupnjeva slobode.
- da se inercijske karakteristike konstrukcije mogu opisati jednostavnijim
modelom od analize naponskih stanja i unutarnjih sila.
- dinamika analiza trai bitno vei opseg rada (memorija i vrijeme) od
statike.
Na temelju navedenog optimalno je razmiljati o dva koncepcijski razliita

modela :
a) SLOENOM MODELU koji e se koristiti pri odreivanju matrice
krutosti i za statike probleme
b) JEDNOSTAVNIJEM MODELU s manje stupnjeva slobode na koji e se
primijeniti kondenzacija i koji e se koristiti za dinamike probleme.
Kombinacijom obje koncepcije modela za istu konstrukciju mogu se

inenjerski opravdano optimalizirati koraci numerikog procesa.
KONDENZACIJA
Spomenut je pojam kondenzacije. To je postupak prelaska iz

sloenijeg (statikog) na jednostavniji dinamiki model konstrukcije, pri emu
se eliminiraju svi nebitni, za dinamiki odgovor, stupnjevi slobode.
Eliminacija stupnjeva slobode provodi se za sve stupnjeve slobode za
koje nema vanjskog optereenja ili za koje su inercijske sile bezznaajne (ako
je za taj stupanj slobode mala masa ili ubrzanje).

a b c
Ravninski okvir
Model a) na ima u svakom voru 3 stupnja slobode, dakle ukupno 60

stupnjeva slobode. Koristi emo ga za analizu statikog vertikalnog
optereenja.
Ako se usvoje sljedee sipmlifikacije :
- vertikalni pomak nevaan
- horizontalni pomak isti u svakoj etai za sve vorove, dobije se
kondenzirani model na Sl. B) koji ima 24 stupnja slobode i moe se
inenjerski korektno koristiti za statiko horizontalno optereenje.
Dinamiku analizu moemo provesti na oba navedena modela ali isto tako
inenjerski dovoljno dobre rezultate za npr. potresno optereenje moemo
dobiti i na modelu c) koji ima 4 stupnja slobode. Ovaj e model dobro
interpretirati ponaanje konstrukcije (ako su stropovi beskonano kruti) zato
jer na osnovne vlastite oblike konstrukcije najvie utjeu horizontalne
inercijske sile. Budui da rotacije bitno utjeu na horizontalni pomaku ovom
modelu ih ne izostavljamo ve ih kondenziramo, pa u novom modelu njihov
utjecaj ostaje indirektno ukljuen.
Kondenzacija se provodi metodom tzv. statike kondenzacije, na nain
da se rotacije izraze pomacima kao bitnim stupnjevima slobode. Na taj su
nain rotacije eliminirane iz matrice krutosti. Odredi se kondenzirana matrica
krutosti i kondenzirana matrica masa, te kondenzirani vektor vanjskog
optereenja. Veza izmeu bitnih i nebitnih stupnjeva slobode je statika veza,
pa se cijeli postupak zove statika kondenzacija.
KONTINUIRANI MODELI
Koncepcijski najea podjela naina modeliranja konstrukcija svodi se

na izbor kontinuiranog ili diskretnog modela.
KONTINUIRANI SISTEMI (sistemi s kontinuiranom) masom imaju

beskonani broj stupnjeva slobode. Odreeni su diferencijalnim jednadbama
koje je samo u najjednostavnijim sluajevima mogue rjeiti analitiki.
Analitika rjeenja, ako postoje, omoguavaju brz i jednostavan proraun.
Iako realne konstrukcije ne odgovaraju u potpunosti pretpostavkama za koje

su rjeenja dobijena, formule mogu posluiti kao priblina rjeenja u
preliminarnoj fazi projekta ili fazi kontrole rezultata.
Kontinuirani sistemi mogu biti : TAPNI (1D) i PROSTORNI (3D).
tapni (1D) sistemi dijele se na:
- FLEKSIONI GREDNI KONZOLNI NOSA
- SMIUI GREDNI KONZOLNI NOSA
- EKVIVALENTNI SDOF SISTEM
FLEKSIONI GREDNI KONZOLNI NOSA ima krutost EI i masu m
konstantnu po visini. Zanemareni su utjecaji smicanja, vai teorija 1. reda.
SMIUI GREDNI KONZOLNI NOSA ima krutost GA i masu m konstantnu
po visini. Zanemareni su utjecaji savijanja, vai teorija 1. reda.
EKVIVALENTNI SDOF SISTEM omoguava jednostavan i brz priblian
proraun jednostavnih konstrukcija s vie stupnjeva slobode iji je osnovni ton
dominantan i lako odredljiv, pomou njihove transformacije u sistem s jednim
stupnjem slobode.
f *(t)
m*
k*
Ekvivalentni SDOF sistem
Modeli grednog konzolnog nosaa s kontinuiranom masom su

najjednostavniji od svih modela konstrukcija u visokogradnji. Za te modele
mogue je dobiti analitika rjeenja koja su obino prezentirana u tabelama ili
dijagramima.
Upotreba ovih modela ograniena je na aksijalne sisteme koji, prema
Rosmanu, ispunjavaju sljedee uvjete:
a) Krutost ploa u horizontalnoj ravnini je tolika da se pretpostavlja da je
nedeformabilna (beskonano kruta).
b) Svi vertikalni elementi koji prenose horizontalno optereenje kruto su
upeti u krute temelje, tako da se pri djelovanju optereenja deformiraju
indentino.
c) Centar smicanja horizontalnog presjeka cijele konstrukcije lei, u
svakoj etai, na istoj vertikalnoj osi osi krutosti zgrade.
d) Centri masa (teita) u svim katovima nalaze se na vertikalnoj osi osi
masa zgrada.
Dakle, aksijalne sisteme moemo koncipirati kao konzolu koja se poklapa s

osi krutosti, upetu u temelj i slobodna na vrhu. Ako se os masa poklapa s osi
krutosti (nema ekscentriciteta i torzijski djelovanja) takva aksijalna
konstrukcija zove se koaksijalna (simetrine konstrukcije).
Za koaksijalne konstrukcije mogue je primjeniti grednih konzolnih
nosaa s kontinuiranom masom.
povezani veznim gredama.

Kao smiui sistem mogu se tretirati konstrukcije istih okvira s krutim
gredama ili zatvorena kruta greda od zidova.
Ekvivalentni SDOF sistem (sistem s jednim stupnjem slobode), je konzola s

koncentriranom masom.
- Krutost, masa i optereenje ovog sistema su ekvivalentni sistemu
koji se prouava. Ekvivalentne veliine se dobiju pomou vektora
osnovnog tona
m* = TM
k* = TK
f*(t) = TF(t)
- Period osnovnog tona sistema dobije se izrazom:
m*
T = 2
k*
Modalnom analizom izraunaju se pomaci (Y) za SDOF, koji se pomou

vektora transpondiraju u pomake sistema (U) :
U Y
Postupak je aproksimativan, za brzu analizu i daje izvrsne rezultate za

sisteme kod kojih se oblik osnovnog tona poklapa s oblikom statike progibne
linije pomaka od inercijskih sila i ukoliko je optereenje na sistem
ravnomjerno.
DISKRETNI MODELI
Neaksijalni sistemi, koji nemaju vertikalne osi krutosti i mase, ne mogu

se simplificirati ekvivalentnim tapovima. Analiza ovakovih konstrukcija
provodi se uglavnom pomou diskretnih prostornih modela. Diskretizacija se
provodi geometrijski zadavajui konstrukciju sistemom vorova i konanih
elemenata. Ovakvim modelima mogue je zadati est stupnjeva slobode, te
interpretirati sva konstruktivne i nekonstruktivne elemente, kao i interakciju
konstrukcije i tla.

Diskretni model konstrukcije
Ako razmiljamo o klasifikaciji diskretnih modela moemo rei da postoje, u

praksi primjenjiva, tri tipa diskretnih modela :
- KATNI MODEL
- PSEUDO PROSTORNI MODEL
- PROSTORNI 3D MODEL
Katni model
Koncepcija katnog modela temelji se na pretpostavci da je stropna

konstrukcija beskonano kruta u svojoj ravnini, ali isto tako i u smjeru okomito
na svoju ravninu. Druga pretpostavka samo izuzetno odgovara stvarnosti, npr.
kod okvirnih konstrukcija sa krutim gredama. Kao konstrukcije sa beskonano
krutom stropnom konstrukcijom, gdje dolazi samo do translacije i torzijske
rotacije ploa, a bez savijanja, ponaaju se uglavnom konstrukcije kod kojih
prevladava posmina defomacija. U takvim sluajevima moe se odrediti
krutost svakog kata za sebe, nezavisno od drugih katova, po principu koji
vrijedi za jednokatne konstrukcije.
m4
sila a
P
m3
b
m2 c
m1
pomak

Koncepcija modeliranja KATNI MODEL
Relativne deformacije pojedinih katova ne utjeu na ostale katove. Na taj

nain se postupak analize bitno pojednostavljuje, naroito u nelinearnom
podruju.
Ovako koncipiranim proraunom etaa graevine je de-facto
makroelement i cijeli proraun se provodi da se odredi njegovo stanje.
Ovaj nain prorauna pogodan je kod konstrukcija gdje postoji opasnost
postojanja mekog tla.
Pseudoprostorni model
Za analizu zgrada kod horizontalnog seizmikog optereenja u zadnje

vrijeme se najee koriste tzv. pseudo-trodimenzionalni modeli. Modeli su
diskretni to znai da je za rjeavanje sistema jednadbi potrebna numerika
analiza. Upotrebljivi su za regularne i neregularne konstrukcije.
Osnovna karakteristika takvih modela je da se sastoje od
MAKROELEMENATA (podkonstrukcija) koje mogu biti: ravninski zidovi, zidovi
s otvorima, ravninskih okvira, jezgri i sl.
Koncepcija modela s MAKROELEMENTIMA
Makroelementi mogu biti proizvoljno smjeteni i orjentirani u tlocrtu. U visini

stropnih konstrukcija makroelementi su vezani beskonano krutim ploama.
Mase su koncentrirane na pojedinim katovima. Model ima tri stupnja slobode
u svakom katu jer su eksplicitno uzeti u obzir samo oni stupnjevi slobode koji
najbitnije utjeu na horizontalne oscilacije konstrukcije. To su dvije
komponente horizontalnog pomaka i torzijska rotacija. Ostali stupnjevi
slobode se ili eliminiraju ili kondenziraju.
Razne varijante pseudotrodimenzionalnih modela koriste se u veini
komercijalnih programa koji se danas koriste u svijetu i kod nas : TABS,
EAVEK, SAM i SEANZ.

kruta ploca u svojoj ravnini
(u svim etaama)
nema kompatibilnost
vertikalnog pomaka
Pretpostavke o stupnjevima slobode
Kod dvostruko simetrinih konstrukcija, oscilacije u meusobno

okomitim smjerovima meusobno su nezavisne. Konstrukciju moemo, za
svaki pravac posebno, raunati kao konstrukciju u ravnini i koristiti
simplificirani model sa jednim stupnjem slobode (pomak) u svakoj etai.
Prostorni model
Za inenjerske konstrukcije i geometrijski specifine konstrukcije spomenike

batine te arhitektonsko razvedene (seizmiki nepravilne) konstrukcije ipak je
potrebno nainiti prostorne modele, diskretne, temeljene na konanim elementima.
Programima kojima se to moe nainiti uglavnom su znanstveno-istraivakog
porijekla (SAP 2000, STRUDL, STAAD, NEABS). Prorauni na ovakvim modelima i
navedenim programima omoguavaju i statike i dinamike proraune, analizu
dijela konstrukcije ili odreenog konstrukcijskog elementa, linearnu ili nelinearnu
analizu. Za ovakve proraune voli se rei zbog njihove sloenosti, detaljnosti i
prostornosti da su toni. Ipak za neke tipove optereenja o tonosti se moe
raspravljati.

Prostorni model konstrukcije
IZBOR TIPA I VRSTE ANALIZE
Iz uvodnog dijela vidljivo je da analiza moe biti :

Prema vrsti i tipu optereenja:
- statika
- dinamika
Ova konstatacija na dovodi korisnika u dilemu. Ovisno o tome to treba
proraunati upotrijebit e vrstu analize. Dileme kako modelirati optereenje
mogu se jedino javiti ako je optereenje potres.
Prema nainu ponaanja gradiva:

- linearna
- nelinearna
I u ovom sluaju dileme se mogu pojaviti samo u sluaju potresnog
optereenja. Za sva ostala optereenja odabrat e se linearna analiza
uglavnom.
Uoava se da se dileme mogu javiti kada je u pitanju proraun konstrukcije

na potresno optereenje. Razmotrimo razloge za to. Za seizmiku analizu
konstrukcija upotrebljavaju se u ovisnosti o sloenosti konstrukcije, o jaini
seizmikog optereenja i tonosti podataka o optereenju, o tonosti
podataka o konstrukciji i o ogranienjima koja postavljaju trokovi, rokovi i
raspoloivi programi, razliiti matematiki modeli i razliite metode prorauna.
Iako se kod najjaih potresa oekuje nelinearno ponaanje konstrukcija,
praksa znatno ee primjenjuje linearnu ili u najboljem sluaju

pseudolinearnu analizu. Linearna analiza moe odgovarajue simulirati
ponaanje konstrukcija kod manjih do umjerenih potresa. U tom se sluaju
nelinearni efekti priblino uzimaju u obzir pomou redukcije spektra odgovora.
Tu treba imati na umu da taj nain prorauna daje priblino odgovarajue
rezultate samo za konstrukcije kod kojih nema velikih koncetracija oteenja,
tj. gdje su zone nelinearnog ponaanja ravnomjerno rasporeene po cijeloj
konstrukciji.
Za numeriku analizu modela konstrukcije kod seizmikog optereenja
upotrebljavaju se razliite metode. Ako nas zanima vremenski tijek odgovora
konstrukcije koristi se metoda direktne integracije.
Kad nas pri dimenzioniranju zanimaju samo maksimalne vrijednosti
moemo ih sa odgovarajuom tonou izraunati pomou spektra odgovora i
modalnom analizom.
U propisima i u praksi najee se koristi metoda ekvivalentnih statikih
sila, koja je jednostavna i primjenjiva samo na regularne i simetrine
konstrukcije.
Stvarno ponaanje konstrukcija, koje za vrijeme potresa trpe oteenja,
moe se realno simulirati samo nelinearnom analizom. Analize koje su
ukljuene u propise i koje se temelje na lineranoj analizi ograniene su samo
na konstrukcije s ravnomjerno rasporeenim oteenjima po cijeloj
konstrukciji i ne omoguava dva osnovna parametra konstrukcije : nosivosti i
duktiliteta. I pored toga nelinearna analiza se, za sada, koristi samo pri
projektiranju znaajnih konstrukcija. Razlog za to je njena kompleksnost. Za
nelinearnu analizu konstrukcija se , sa iznimkom SDOF sistema, teorijski
moe koristiti samo metoda direktne numerike integracije. Prostorni modeli
konstrukcija su sloeni i primjena nelinearne analize na njima je u praksi
izuzetno rijetka. Iako postoje programi za nelinearnu analizu pseudoprostornih
modela konstrukcija, najee se ona provodi na dvodimenzionalnim
ravninskim modelima.
Mnogo je tee, ako ne i nemogue, dobiti dobru korelaciju u fazi
projektiranja, kada nema na raspolaganju eksperimentalnih rezultata. To
ukazuje na injenicu da kod nelinearnih seizmikih analiza glavni problem i
glavni izvor nesigurnosti predstavljaju ulazni podaci.
Imajui u vidu :
a) nemogunost tonog nalinearnog prorauna u fazi projektiranja
b) nemogunost da klasina linearna analiza odgovori na pitanja dva
najvanija parametra konstrukcije : nosivosti i duktiliteta,
predlau se razni pojednostavljeni nelinearni (pseudolinerni) modeli i metode.
Jedna od njih je inenjerski vrlo zanimljiva N2 metoda koja se bazira na
dinamikoj analizi ekvivalentnog SDOF modela nelinearnim spektrima i koja je
primjenjiva za konstrukcije bez izrazitih nepravilnosti i koje osciliraju u prvom
tonu. Slijedi kratki prikaz te zanimljive metode.
N2 METODA
N2 metoda je nelinearna metoda koja koristi dva razliita raunska

modela i etiri faze prorauna:
1) U prvoj fazi se pomou nelinearne statike analize odredi odnos

izmeu poprene sile prizemlja (BS) i pomaka na vrhu konstrukcije.

1 Dt
(P)
V
() ()
V
Dt
Iz ovog odnosa mogu se vidjeti tri najvanija parametra konstrukcije : krutost,

nosivost i duktilitet. Poetna krutost se poklapa s elastinom krutou.
2) U drugoj fazi se odredi ekvivalentni sistem s jednim stupnjem slobode,

kojim se moe simulirati ponaanje matine konstrukcije kod vibracija u
prvom tonu.
D*
F*
m* Fy *
k* =
Fy* Dy *
m*
T * = 2
k*
F* D y* D t*
3 ) Trea faza analize obuhvaa dinamiku analizu ekvivalentnog sistema s

jednim stupnjem slobode (SDOF). Tu se mogu upotrijebiti akcelerogrami
oekivanih potresa i proraunati vremenski tijek odgovora (pomaka) pomou
integriranja korak po korak, ili se mogu upotrijebiti spektri koji kao rezultat
daju maksimalne vrijednosti pomaka SDOF sistema.

Dt =D*/c
(O)
4) etvrta faza predstavlja transformaciju pomaka izraunatog za SDOF

sistem u pomak matine stvarne konstrukcije.
Na temelju nainjenog osvrta i prikaza aktualnosti vezanih za raspoloive

mogunosti i potrebe zaljuuje se sljedee :
- Sa pseudo-trodimenzionalnim modelom, koji ima tri stupnja slobode u

svakoj etai, mogue je za veliku veinu zgrada dovoljno tono odrediti
dinamike karakteristike i vremenski tok odgovora kod manjih i
umjereno jakih potresa gdje ne dolazi do znaajnijeg nelinearnog
ponaanja konstrukcije.
- U svakom pa i najsloenijem proraunu pokuati primijeniti inenjerski

opravdanu simplifikaciju.
- Ostvariti podudarnost nivoa mogue tonosti rjeenja i nivoa koritenja

tih rjeenja s nivoom izabranog naina modeliranja konstrukcije i
nivoom numerike analize.
- Svaki provedeni proraun kritiki provjeriti logikom inenjerskom

provjerom.
NELINEARNO PONAANJE GRADIVA
Potresna optereenja su dinamike naravi. Analiza histerezne petlje ima

poseban znaaj. Povrina petlje u datom vremenu jednaka je energiji
utroenoj za jedan ciklus oscilacija. Histerezne petlje imaju nepravilne oblike
te se tek nakon pojednostavljenja mogu koristiti za proraunske analize.
Za odreivanje koliine apsorbirane energije polazi se od histerezne petlje.
Histerezna petlja ima oblik izduene elipse. Histereza je pojava kod koje
posljedice koje izaziva neki uzrok ne iezavaju uklanjanjem uzroka.
Za Hukov zakon je karakteristina podudarnost dijagrama optereivanja i
rastereivanja. On predstavlja linearnu zavisnost napona i deformacija. U
prirodi takva idealizacija ne postoji.
elik koji se koristi u graevinarstvu se smatra idealno elastoplastian.

Petlja se formira kao na slici:

Za krute sustave kod kojih se energija apsorbuje (troi) trenjem upotrebljava

se elastoplastini dijagram.
Za fleksibilnije sustave upotrebljava se elastoplastini model dijagrama.
Dijagram ijom se primjenom najuspjenije obuhvaa i nelinearni rad

sustava izgleda:

Poznavanjem optereenja kao i veliine pomjeranja konstrukcije mogu se

izraunati povrine petlji.
Vremenskim praenjem moe se utvrditi i trenutak nastajanja veih
oteenja (pukotine, teenja) tj. ulazak konstrukcije u podruje neelastinih
deformacija (trajnih).
Kada deformacije dosegnu granicu elastinosti ili je prekorae optereenje
nee rasti ili e se ak smanjiti, a deformacije rastu. To rezultira disipacijom
unijete energije. Konstrukcija mora udovoljiti zahtjevu za to ujednaeniji
prenos energije.
Od 1960 god provedeno je stotine testova za odreivanje odnosa sila-

deformacija pri ponaanje konstrukcije za vrijeme potresa.Za vrijeme
potresa graevina se podvrgava oscilatornim gibanjima s promjenjivim
deformacijama. Ciklini testovi koji simuliraju ovakva stanja provedeni su na
dijelove konstrukcije, na spojevima, malim modelima ili na modelima u
pravoj veliini. Eksprimentalni rezultati ukazuju na ciklino sila-deformacija
ponaanje konstrukcije ovisno o materijalu.
Odnos sila-deformacija pokazuju histerezne petlje pod ciklinim
deformiranjem usljed neelastinog ponaanja.Oblik tih petlji ovisi o sistemu
konstrukcije i o materijalu.

Konstrukcija od elika
Armiranobetonske konstrukcije

Zidane konstrukcije
DUKTILNOST
MJERA POSLIJE ELASTINOG PODRUJA
FAKTOR PONAANJA q I FAKTOR R
Duktilnost je izraena preko q-faktor ponaanja
Sila idealno elastino

ponaanje (q=1,0)
ogranieno duktilno
ponaanje (q=1,5)
duktilno ponaanje (q=3,0)
Pomak
Za q 1.5 predvia se plastino ponaanje

5. ZGRADE OPENITO
Potresno inenjerstvo - Zgrade openito 0

ZGRADE OTPORNE NA POTRES
Temeljna naela za idejni projekt
O potresnoj opasnosti treba voditi rauna u ranoj fazi idejnoga projekta zgrade.
Vodea naela koja se primjenjuju u idejnome projektu u vezi s potresnom opasnou jesu:
jednostavnost graevine,
jednolinost i simetrija,
redundantnost (prekobrojnost, prekomjernost, viestruka statika neodreenost nosivih elemenata)
dvosmjernost otpornosti i krutosti
torzijska otpornost i krutost
djelovanje horizontalne dijafragme na razini kata
prikladni temelji.
Pravilnost graevine
Openito
U proraunu otpornosti na potres konstrukcije zgrada dijele se na pravilne i nepravilne.
Ta podjela ima posljedice na ove elemente potresnoga prorauna:
model konstrukcije, koji moe biti ili pojednostavnjen ravninski ili prostorni
metoda prorauna, koja moe biti ili pojednostavnjena modalna ili viemodalna
vrijednost faktora ponaanja q, koji se moe smanjiti ovisno o vrsti nepravilnosti po visini
S obzirom na posljedice konstrukcijske pravilnosti na proraun, posebno se razmatraju svojstava pravilnosti zgrade u tlocrtu i po visini u
tablici
Tablica Posljedice konstrukcijske pravilnosti na proraun
Pravilnost Doputena pojednostavnjenja

Faktor ponaanja
Tlocrt Po visini Model Proraun
da da ravninski pojednostavnjen Propisan
da ne ravninski Viemodalan Smanjen
ne da prostorni viemodalan Propisan
ne ne Prostorni viemodalan Smanjen
Kriteriji pravilnosti u tlocrtu
Konstrukcija zgrade priblino je simetrina u tlocrtu u odnosu na dva okomita smjera, to se odnosi na horizontalnu krutost i raspodjelu masa.
Konfiguracija je tlocrta zbijena, tj. nema razvedenih oblika kao to su H, I, X itd. Ukupne izmjere upadnih uglova ili udubljenja (nia) u jednome
smjeru ne premauju 25 % ukupnih vanjskih tlocrtnih izmjera zgrade odgovarajueg smjera.
Krutost stropova u vlastitoj ravnini dovoljno je velika u usporedbi s horizontalnom krutou vertikalnih konstrukcijskih elemenata, tako da
deformacija stropa ima mali uinak na raspodjelu sila na vertikalne konstrukcijske elemente.
Pri raspodjeli potresne sile uz primjenu sluajne ekcentrinosti u bilo kojemu katu najvei pomak u smjeru potresnih sila ne premauje prosjeni katni
pomak za vie od 20 %.
Kriteriji pravilnosti po visini
Svi nosivi sustavi koji prenose horizontalne sile, kao to su jezgre, nosivi zidovi ili okviri neprekinuti su od temelja do vrha zgrade ili, ako u nekim
visinama postoje istaci, oni se proteu do vrha podruja zgrade.
Horizontalna krutost i mase pojedinih katova stalne su ili se postupno smanjuju od temelja do vrha bez naglih promjena.
Za okvirne zgrade omjer stvarne katne otpornosti i otpornosti zahtijevane proraunom ne smije se nesrazmjerno mijenjati izmeu susjednih katova.
Ako postoje suenja ili istaci primjenjuju se sljedee dodatne odredbe:
a) U sluaju postupnih suenja kojima je ouvana osna simetrija, suenje u bilo kojemu katu ne smije biti vee od 20 % tlocrtnih izmjera
niega kata .
b) U sluaju pojedinanog istaka unutar donjih 15 % ukupne visine glavnoga nosivog sustava, istak ne smije biti vei od 50 % tlocrtnih
izmjera gornjega kata. U takvome sluaju (ako je istak vei), konstrukciju u podruju podnoja unutar vertikalne projekcije opsega gornjih
katova treba proraunati na najmanje 75 % horizontalne poprene sile koja bi nastala u tome podruju u slinoj zgradi bez proirenja
podnoja.

c) Ako je suenjem poremeena simetrija, u svakoj strani zbroj suenja u svim katovima ne smije premaiti 30 % tlocrtnih izmjera na prvome
katu, a pojedina suenja ne smiju biti vea od 10 % prethodnih tlocrtnih izmjera niega kata.
Proraun
Modeliranje
Model zgrade mora na odgovarajui nain prikazati raspodjelu krutosti i mase tako da su pri razmatranome potresnom djelovanju uzeti u obzir na
primjeren nain svi znaajni oblici deformacija i inercijske sile.
Openito, smatra se da se konstrukcija sastoji od niza sustava koji prenose vertikalna i horizontalna optereenja a povezani su
horizontalnim dijafragmama.
Ako su stropne dijafragme zgrade dovoljno krute u vlastitoj ravnini, mogu se mase i momenti tromosti svakoga kata koncentrirati u sreditu masa,
ime se smanjuje broj stupnjeva slobode na tri po katu (dva horizontalna pomaka i rotacija oko vertikalne osi).
Za zgrade koje zadovoljavaju kriterije pravilnosti u tlocrtu proraun se moe provesti primjenom dvaju ravninskih modela, jedan za svaki glavni
smjer.
Za armiranobetonske i zidane zgrade krutost nosivih elemenata moe se openito raunati uz pretpostavku neraspucaloga presjeka.
Zidovi ispune koji znatno poveavaju horizontalnu krutost zgrade trebaju se uzeti u obzir.
Deformabilnost temeljnoga tla treba u modelu uzeti u obzir uvijek kad moe imati nepovoljan utjecaj na odziv konstrukcije.
Mase se raunaju iz vertikalnog optereenja prema kombinaciji djelovanja
Sluajni torzijski uinci
Kao dodatak stvarnoj ekcentrinosti, da bi se obuhvatile nesigurnosti razmjetaja masa i prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja uzima se da
je proraunsko sredite masa svakoga kata (i) pomaknuto sa svoga poetnog mjesta u svakome smjeru za dodatnu sluajnu ekscentrinost:
e1i = 0,05 Li
gdje je:
e1i sluajna ekscentrinost katne mase "i" od njezina poetnog mjesta, a uzima se u istome smjeru za sve katove
Li izmjera kata okomito na smjer potresnoga djelovanja.
Metode prorauna
Openito
Temeljna metoda za proraun potresnih sila (modalni odziv) koristi se proraunskim spektrom a za odreivanje potresnih unutarnjih sila upotrebljava
se linearni elastini model konstrukcije.
Ovisno o konstrukcijskim svojstvima zgrade, moe se upotrijebiti jedan od ove dvije vrste prorauna:
"pojednostavnjeni modalni proraun odziva"

"viemodalni proraun odziva"
Osim tih osnovnih metoda doputene su i druge metode prorauna konstrukcije kao to su:
proraun spektrom snage

(nelinearni) proraun vremenskim zapisom
proraun u frekvencijskome podruju (domeni),
Nelinearni se proraun moe primijeniti uz pretpostavku da je na odgovarajui nain potkrijepljen ulaznim podacima potresa, konstitutivnim
modelom, metodom tumaenja rezultata prorauna i zahtjeva koje valja zadovoljiti.
Ako se primjenjuje nelinearni proraun, potrebno je amplitude ubrzanja koje proizlaze iz referentnoga povratnog perioda mnoiti faktorom vanosti I
zgrade.

Pojednostavnjeni modalni proraun odziva
Openito
Ta vrsta prorauna moe se primijeniti na zgrade koje se mogu proraunati s dva ravninska modela i iji odziv nije znatnije pod utjecajem doprinosa
viih oblika vibracija.
Smatra se da te uvjeta zadovoljavaju zgrade koje zadovoljavaju kriterije pravilnosti u tlocrtu i po visini i imaju osnovni period vibracija T1 u dva
glavna smjera manji od
4 TC
T1
2,0 s
Ukupna potresna poprena sila
Ukupna potresna poprena sila Fb za svaki glavni smjer odreuje se formulom:
Fb = Sd (T1) W
gdje je:
Sd(T1) ordinata proraunskog spektra za period T1
T1 osnovni period vibracija zgrade za horizontalno popreno gibanje u promatranome smjeru
W ukupna teina zgrade
Za odreivanje osnovnoga perioda vibracija T1 obaju ravninskih modela zgrade mogu se upotrijebiti pribline formule utemeljene na metodama
dinamike konstrukcija (npr. Rayleighova metoda).
Raspodjela horizontalnih potresnih sila
Osnovni oblici vibracija obaju ravninskih modela zgrade mogu se raunati primjenom metoda dinamike konstrukcija ili se mogu dobiti priblino iz
horizontalnih pomaka koji se linearno poveavaju po visini zgrade.
Unutarnje sile prouzroene potresom odreuju se optereenjem dvaju ravninskih modela horizontalnim silama Fi na svim katovima.
Sile se odreuju uz pretpostavku da je ukupna masa graevine zamijenjena masom za osnovni oblik vibracija, dakle:
Fi = Fb (si Wi) / ( s j Wj)
gdje je:
Fi horizontalna sila koja djeluje na katu "i"
Fb ukupna poprena sila
si, sj pomaci masa mi, mj u osnovnome obliku vibracija
Wi , Wj teine masa mi, mj
Kad se osnovni oblik vibracija prikazuje priblino s pomou horizontalnih pomaka koji se linearno poveavaju po visini, horizontalne sile Fi dane su
jednadbom:
Fi = Fb (zi Wi ) / ( z j Wj )
gdje je:
zi, zj visina masa mi, mj iznad razine potresnoga djelovanja (temelj).
Horizontalne sile Fi odreene na gornji nain raspodjeljuju se na nosive sustave koji prenose horizontalne sile uz pretpostavku krutih stropova.
Torzijski uinci
U sluaju kad postoji simetrina raspodjela horizontalne krutosti i mase i kad se ne upotrebljava tonija metoda sluajni torzijski uinci mogu se uzeti
u obzir poveanjem unutarnjih sila u pojedinim nosivim elementima s faktorom koji je dan izrazom:
= 1 + 0,6 x / Le
gdje je:
x razmak izmeu promatranog elementa i sredita zgrade mjereno okomito na smjer promatranoga potresnog djelovanja
Le razmak izmeu dva krajnja nosiva elementa mjereno kao gore.

Viemodalni proraun odziva
Openito
Ta se vrsta prorauna primjenjuje za zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete za primjenu pojednostavnjenoga prorauna.
Za zgrade koje zadovoljavaju kriterije pravilnosti u tlocrtu proraun se moe provesti s pomou dvaju ravninskih modela, jedan za svaki glavni smjer.
Zgrade koje ne zadovoljavaju te kriterije proraunavaju se primjenom prostornog modela.
Kad se upotrebljava prostorni model, uzima se da potresna djelovanja djeluju u svim mjerodavnim horizontalnim smjerovima (u odnosu na
konstrukcijski oblik zgrade) i horizontalnom smjeru okomito na njega. Ako zgrade imaju nosive elemente u dva okomita smjera, ta se dva smjera
smatraju mjerodavnim.
U obzir se uzima odziv svih oblika vibracija koji znatno doprinose ukupnomu odzivu i to tako.
da je zbroj svih (efektivnih modalnih) masa za oblike vibracija koji se razmatraju jednak najmanje 90 % ukupne mase zgrade
da su o obzir uzeti svi oblici vibracija s (efektivnim modalnim) masama veim od 5 % ukupne mase.
NAPOMENA (efektivna modalna) masa mk koja odgovara obliku vibracija k odreuje se tako da se ukupna poprena sila Fbk koja djeluje u
smjeru u kojemu i potresno djelovanje izrauna iz Fbk = Sd(Tk) mk g. Moe se pokazati da je zbroj (efektivnih modalnih) masa za sve oblike i dani
smjer jednak masi konstrukcije.
Kad se upotrebljava prostorni model, gornji uvjeti moraju se provjeriti za svaki mjerodavni smjer.
Openito najmanji broj oblika vibracija k koji se razmatra u prostornome proraunu mora zadovoljiti uvjete:
k 3 n
i
Tk 0,20 s
gdje je:
k broj promatranih oblika vibracija
n broj katova (etaa) nad tlom
Tk period vibracija k-tog oblika vibracija.
Kombinacije modalnih odziva
Odzivi konstrukcije u dva oblika vibracija i i j (ukljuujui oba poprena i torzijski oblik) mogu se smatrati meusobno neovisnim ako njihovi
periodi Ti i Tj zadovoljavaju uvjet:
Tj 0,9 Ti
Kad se svi mjerodavni odzivi mogu smatrati meusobno neovisnim, uzima se da je najvea vrijednost EE unutarnjih sila jednaka
EE = EEi2
gdje je:
EE promatrane unutarnje sile (sile, pomaci itd)
EEi vrijednost unutarnjih sila u obliku vibracija "i".
Inae treba usvojiti tonije postupke za proraun najvee vrijednosti unutarnjih sila (npr. "potpunu kvadratnu kombinaciju") (CQC).
Torzijski uinci
Kad se u proraunu primjenjuje prostorni model, sluajni torzijski uinci mogu se odrediti kao ovojnica uinaka koji proizlaze iz statikog prorauna,
a sastoje se od torzijskih momenata M1i oko vertikalne osi za svaki kat "i":
M1i = e1i Fi
gdje je:
M1i torzijski moment kata "i" oko njegove vertikalne osi
e1i sluajna ekscentrinost katne mase "i" za sve mjerodavne smjerove
Fi horizontalna sila koja djeluje na katu "i" za sve mjerodavne smjerove.
Uinak optereenja mora se razmotriti s promjenljivim predznakom (istim za sve katove).

Druge metode prorauna
Openito
Ako se upotrebljavaju druge metode prorauna mora se pokazati da su zadovoljeni temeljni zahtjevi na nain da
a) da je zbroj proraunanih horizontalnih poprenih sila svih oslonaca (ukupna poprena sila) u svakome od dva okomita smjera
vei od 80 % odgovarajueg zbroja dobivenog viemodalnim proraunom
b) ako je zbroj u svakome smjeru manji od 80 % vrijednosti iz viemodalnoga prorauna, moraju se proraunane vrijednosti svih veliina
pomnoiti faktorom koji e ukupnu poprenu silu dovesti na razinu da bude zadovoljen uvjet iz a).
Proraun vremenskim zapisom
Odziv graevine ovisan o vremenu moe se dobiti izravnom numerikom integracijom njezinih diferencijalnih jednadba gibanja, uporabom
akcelerograma
Proraun u frekvencijskome podruju (domeni)
Ulazni podaci za potresno djelovanje su takvi da se svaki akcelerogram prikae u obliku Fourierova reda. Odziv se dobiva konvolucijom u
frekvencijkoj domeni harmonijskih komponenata ulaznih podataka s njihovim odgovarajuim matricama ili funkcijama frekventnog odziva.
Elastine unutarnje sile definiraju se kao srednje vrijednosti najveih odziva proraunanih za razliite akcelerograme.
Raunske se vrijednosti odreuju dijeljenjem elastinih uinaka omjerom ordinate elastinog spektra odziva i ordinate proraunskog spektra koji
odgovara osnovnomu periodu vibracija zgrade pomnoenog s g.
Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja
Horizontalne komponente potresnoga djelovanja
Openito se uzima da horizontalne komponente potresnoga djelovanja djeluju istodobno.
Kombinacija horizontalnih komponenti potresnoga djelovanja moe se uzeti u obzir ovako:
Odziv graevine za svaku se horizontalnu komponentu izrauna odvojeno primjenom pravila kombinacije za modalni odziv
Najvee vrijednosti unutarnjih sila u konstrukciji zbog djelovanja dviju horizontalnih komponenata potresnoga djelovanja mogu se
proraunati kao drugi korijen zbroja kvadrata odziva za svaku horizontalnu komponentu.
Druga je mogunost da se proraunaju unutarnje sile iz kombinacije (zbroja) horizontalnih komponenata potresnoga djelovanja prema
formulama:
a) EEdx "+" 0,30 EEdy

b) 0,30 EEdx "+" EEdy
gdje je:
"+" podrazumijeva se "kombinirati s"
EEdx unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi x konstrukcije
EEdy unutarnje sile od potresnoga djelovanja u smjeru osi y konstrukcije
U gornjim kombinacijama za promatrane se uinke uzima najnepovoljniji predznak svake komponente.
Za zgrade koje zadovoljavaju kriterije pravilnosti u tlocrtu i kod kojih su zidovi jedini elementi koji preuzimaju horizontalne sile moe se uzeti da
potresno djelovanje djeluje odvojeno uzdu dvije glavne okomite horizontalne osi graevine.
Kad se provodi proraun s pomou vremenskog zapisa i primjenjuje prostorni model konstrukcije moraju se uzeti u obzir istodobno djelujui
akcelerogrami za obje horizontalne komponente.
Vertikalna komponenta potresnoga djelovanja
Vertikalna komponenta potresnoga djelovanja uzima se u obzir u ovim sluajevima:
za horizontalne ili priblino horizontalne konstrukcijske elemente raspona 20 ili vie metara,
za horizontalne ili priblino horizontalne konzolne elemente
za horizontalne ili priblino horizontalne prednapete elemente
za grede koje nose stupove.
Openito, proraun kojim se utvruju uinci vertikalne komponente potresnoga djelovanja moe se provesti na pojedinim dijelovima
modela graevine u koji su ukljueni promatrani elementi, a u obzir je uzeta i krutost susjednih elemenata.

Uinci vertikalne komponente trebaju se uzeti u obzir samo za promatrane elemente i njima izravno pridruene leajne elemente ili potkonstrukciju.
Ako su za takve elemente mjerodavne i horizontalne komponente potresnoga djelovanja, za proraun unutarnjih sila upotrebljavaju se ove tri
kombinacije:
a) 0,30 EEdx "+" 0,30 EEdy "+" EEdz

b) EEdx "+" 0,30 EEdy "+" 0,30 EEdz
c) 0,30 EEdx "+" EEdy "+" 0,30 EEdz
Proraun pomaka
Pomak koji nastaje zbog proraunskoga potresnog djelovanja rauna se na temelju elastine deformacije konstrukcijskog sustava prema ovoj
pojednostavnjenoj formuli:
d s = q d d e i
gdje je:
ds pomak toke konstrukcijskog sustava zbog proraunskoga potresnog djelovanja
qd faktor ponaanja za pomak koji je jednak q,
de pomak iste toke konstrukcijskog sustava odreen linearnim proraunom utemeljenim na proraunskome spektru odziva
i faktor vanosti
Pri odreivanju pomaka de moraju se uzeti u obzir torzijski uinci potresnoga djelovanja.
Nekonstrukcijski elementi
Openito
Nekonstrukcijski elementi zgrada (npr. parapeti, zabati, strojarski dodaci i oprema, razdjelni i pregradni zidovi, ograde), koji u sluaju
sloma mogu ugroziti osobe ili glavnu konstrukciju zgrade ili instalacije kritinih ureaja, moraju se provjeriti zajedno s njihovim
osloncima, kako bi bili otporni na proraunsko potresno djelovanje.
U sluaju vanih ili posebno opasnih nekonstrukcijskih elemenata, proraun otpornosti na potres mora se provesti realnim modeliranjem konstrukcije
i primjenom prikladnog spektra odziva dobivenog iz odziva podupiruih konstrukcijskih elemenata glavnog sustava koji preuzima potres.
Proraun
Nekonstrukcijski elementi i njihovi spojevi i privrenja ili sidrenja moraju se provjeriti kako bi bili otporni na odgovarajuu kombinaciju stalnih,
promjenljivih i potresnih djelovanja
Uinci potresnoga djelovanja mogu se odrediti za optereenje prouzroeno horizontalnom silom Fa nekonstrukcijskog elementa koja se odreuje
ovako:
Fa = (Sa Wa a) / qa
gdje je:
Fa horizontalna potresna sila koja djeluje u sreditu mase nekonstrukcijskog elementa u najnepovoljnijemu smjeru
Wa teina elementa
Sa potresni koeficijent koji se odnosi na nekonstrukcijske elemente, vidi stavak (3)
a faktor vanosti elementa, vidi toku 3.5.3
qa faktor ponaanja elementa, vidi tablicu 3.1.
Potresni koeficijent Sa izraunava se s pomou formule:
Sa = 3 (1 + Z/H) / (1 + (1-Ta/T1)2 )
gdje je:
omjer proraunskog ubrzanja ag i ubrzanja sile tee g
Ta osnovni period vibracija nekonstrukcijskog elementa
T1 osnovni period vibracija zgrade u mjerodavnome smjeru
Z visina nekonstrukcijskog elementa nad temeljem zgrade
H ukupna visina zgrade.
Faktori vanosti i faktori ponaanja
Za nie navedene nekonstrukcijske elemente ne smije biti odabran manji faktor vanosti a od 1,5 za:
sidrenja strojeva i opreme potrebne za sustave koji su nuni za ivot ljudi
spremnike i posude koje sadre otrovne ili eksplozivne tvari koje su opasne za sigurnost i ljude
U svim drugim sluajevima faktor vanosti a za nekonstrukcijski element moe imati istu vrijednost kao i faktor vanosti zgrade I.
Vrijednosti faktora ponaanja qa za nekonstrukcijske elemente dane su u tablici

Tablica Vrijednosti faktora ponaanja qa za nekonstrukcijske elemente
Vrsta nekonstrukcijskog elementa qa

- konzolni parapeti i ukrasi
- znakovi i oglasne ploe
1,0
- dimnjaci, stupovi i spremnici na nogarima koji djeluju kao neuvrene konzole uzdu vie od polovice svoje
ukupne visine
- vanjski i unutarnji zidovi
- dimnjaci, stupovi i spremnici na nogarima koji djeluju kao neuvrene konzole uzdu manje od polovice svoje
ukupne visine ili su uvreni ili vezani na konstrukciju u svojemu sreditu mase ili iznad njega 2,0
- usidrenja ormara ili polica s knjigama privrenih na stropove
- sidrenja ovjeenih plafona i rasvjete
Koeficijenti kombinacija za promjenljiva djelovanja
Koeficijenti kombinacije Ei raunaju se iz formule:
Ei = 2i
gdje su vrijednosti dane u tablici
Tablica Vrijednosti za proraun Ei
Vrsta promjenljivoga
djelovanja
Zauzetost katova
za razrede A-C * katovi zauzeti neovisno najvii kat [1,0]

ostali katovi [0,5]
za razrede A-C * neki katovi imaju povezanu najvii kat [1,0]
zauzetost
katovi s povezanom zauzetou [0,8]
drugi katovi [0,5]
za razrede D-F *
arhivi [1,0]
* Razredi po ENV 1991-1
Razredi vanosti i faktori vanosti
Zgrade se openito razvrstavaju u etiri razreda vanosti to ovisi o veliini zgrade, njezinoj vrijednosti i vanosti za javnu sigurnost i
mogunost ljudskih gubitaka u sluaju ruenja.
Razredima vanosti pridijeljeni su razliiti faktori vanosti I
Faktor vanosti I = 1,0 pridruen je proraunskomu potresu koji ima referentni povratni period
Definicije razreda vanosti te pridrueni faktori vanosti dani su u tablici
Tablica Razredi vanosti i faktori vanosti za zgrade
Razred Faktor vanosti

Zgrade
vanosti I
I Zgrade ija je cjelovitost pri potresu ivotno vana za zatitu ljudi, npr.
[1,4]
bolnice, vatrogasne postaje, elektrane i td.
II Zgrade ija je potresna otpornost vana sa stajalita posljedica vezanih za
[1,2]
ruenje, npr. kole, dvorane za skupove, kulturne institucije itd.
III obine zgrade koje ne pripadaju drugim kategorijama [1,0]
IV Zgrade manje vanosti za javnu sigurnost, npr. poljoprivredne zgrade itd. [0,8]
Provjera sigurnosti
Openito
Za provjeru sigurnosti moraju se uzeti u obzir odgovarajua granina stanja .
Za zgrade razreda vanosti od II. do IV. propisane provjere mogu se smatrati zadovoljenim ako je ispunjeno da ukupna poprena sila
prouzroena potresnom proraunskom kombinacijom proraunana s faktorom ponaanja q=[1,0] manja je od one prouzroene drugim
kombinacijama djelovanja za koje je zgrada proraunana temeljem linearnoga elastinog prorauna.

Granino stanje nosivosti
Openito
Smatra se da je zgrada sigurna i da nee doi do ruenja (granino stanje nosivosti) u potresnoj proraunskoj situaciji ako su ispunjeni nie navedeni
uvjeti u vezi s otpornou, duktilnou, ravnoteom, stabilnou temelja i potresnim razdjelnicama (dilatacijama).
Uvjeti otpornosti
Za sve konstrukcijske elemente, ukljuujui spojeve i odgovarajue nekonstrukcijske elemente mora biti zadovoljen uvjet
Ed Rd
gdje je:
Ed = E ( Gkj, I AEd, Pk, 2i Qki)
proraunska vrijednost unutarnjih sila pri potresnoj proraunskoj situaciji ukljuujui, ako je to potrebno, uinke drugog reda
Rd = R (fk / M)
odgovarajua proraunska otpornost elementa proraunana po pravilima navedenim za odgovarajue gradivo (karakteristina vrstoa fk i
parcijalni koeficijent sigurnosti M) i u skladu s mehanikim modelima koji odgovaraju navedenoj vrsti konstrukcijskog sustava
Uinci drugog reda (uinak P) ne trebaju se razmatrati ako je u svim katovima ispunjeno:
= (Ptot dr ) / (Vtot h) 0,10
gdje je:
koeficijent osjetljivosti meukatnoga pomaka
Ptot ukupno vertikalno optereenje iznad promatranoga kata i u njemu, u skladu s pretpostavkama nainjenim pri proraunu
potresnih unutarnjih sila
dr proraunski meukatni pomak proraunan kao razlika prosjenih horizontalnih pomaka pri vrhu i pri podnoju kata koji se
promatra
Vtot ukupna potresna katna poprena sila
h katna visina.
Ako je 0,1 < 0,2, mogu se uinci drugog reda priblino uzeti u obzir poveanjem mjerodavnih potresnih unutarnjih sila s faktorom jednakim 1/ (1-
).
Vrijednost koeficijenta ne smije premaiti 0,3.
Uvjeti duktilnosti
Mora se provjeriti da konstrukcijski elementi i konstrukcija kao cjelina imaju prikladnu duktilnost uzevi u obzir oekivano iskoritenje duktilnosti,
koje ovisi o odabranome sustavu i faktoru ponaanja.
Moraju biti zadovoljeni posebni zahtjevi koji se odnose na gradivo ukljuujui, ako je to navedeno, odredbe iz prorauna prema kapacitetu nosivosti
kako bi se dobio redoslijed otvaranja plastinih zglobova i poveana otpornost izvan plastinih zglobova i u elementima bez zglobova radi
izbjegavanja krhkih oblika sloma.
Uvjeti ravnotee
Konstrukcija zgrade mora ostati stabilna izloena skupnom djelovanju. Ukljueni su uinci prevrtanja i klizanja.
U posebnim sluajevima ravnotea se moe provjeriti metodom energetske ravnotee ili geometrijskim nelinearnim metodama s potresnim
djelovanjem.
Otpornost horizontalnih dijafragma (stropova)
Dijafragme i ukruenja u horizontalnim ravninama moraju s dovoljnim poveanjem (zalihom) nosivosti moi prenijeti proraunske unutarnje sile na
razliite nosive sustave koji nose horizontalno optereenje i s kojima su povezane.
Smatra se da je to zadovoljeno ako su pri odgovarajuim provjerama otpornosti sile dobivene proraunom pomnoene faktorom 1,3.
Otpornost temelja
Unutarnje sile koje djeluju na temelje moraju se odrediti na temelju prorauna po kapacitetu nosivosti uzimajui u obzir moguu poveanu nosivost,
no pritom ne treba premaiti unutarnje sile koje odgovaraju odzivu konstrukcije pri potresnoj proraunskoj situaciji uz pretpostavku elastinoga
ponaanja (q=1,0).
Ako su unutarnje sile koje djeluju na temelje odreene primjenom faktora ponaanja q [1,5], ne zahtijeva se proraun prema kapacitetu nosivosti .

Potresne razdjelnice
Pri potresu, zgrade moraju biti zatiene od sudaranja sa susjednim graevinama.
Smatra se da je to zadovoljeno ako je razmak od granine crte do moguih toaka sudara vei od najveega horizontalnog pomaka.
Ako su katne visine zgrade koja se proraunava iste kao i katne visine susjedne zgrade, moe se gore navedeni razmak smanjiti faktorom [0,7].
Razmak koji razdvaja zgrade ne zahtijeva se ako su predvieni prikladni nosivi zidovi po opsegu zgrade koji slue kao "odbojnici". Najmanje dva
takva zida moraju biti postavljena na svakoj strani izloenoj sudaranju i moraju se protezati po cijeloj visini zgrade. Oni moraju biti okomiti na stranu
izloenu sudaru i mogu zavravati na graninoj crti. Tada se razmak koji razdvaja preostale dijelove od osi razdjelnice zgrada moe smanjiti na [4,0]
cm.
Granino stanje uporabljivosti
Openito
Smatra se da je zahtjev za ogranienim oteenjem (granino stanje uporabljiivosti) zadovoljen ako su meukatni pomaci ogranieni pri potresnom
djelovanju koje ima veu vjerojatnost pojave od proraunskoga potresnog djelovanja.
Za zgrade vane za zatitu stanovnitva ili za zgrade koje sadre osjetljivu opremu mogu se zahtijevati dodatne provjere graninog stanja
uporabljiivosti.
Ogranienje meukatnoga pomaka
Treba se pridravati ovih ogranienja:
a) za zgrade koje imaju za konstrukciju privrene nekonstrukcijske elemente od krhkih gradiva:
dr / [0,004] h
b) za zgrade koje imaju nekonstrukcijske elemente privrene tako da na njih deformacije konstrukcije ne utjeu:
dr / [0,006] h
gdje je:
dr proraunski meukatni pomak
h katna visina
faktor smanjenja kojim se uzima u obzir manji povratni period potresa koji je u vezi s graninim stanjem uporabljiivosti.
Faktor smanjenja moe ovisiti i o razredu vanosti zgrade. Vrijednosti dane su u tablici
Tablica Vrijednosti faktora smanjenja
Razred vanosti I II III IV

Faktor smanjenja
[2,5] [2,5] [2,0] [2,0]


Dodatak A
Priblini proraun torzijskih uinaka
Openito
Za zgrade koje ne zadovoljavaju kriterije pravilnosti u tlocrtu ali ispunjavaju jedan od skupine uvjeta danih kao slijedei kriteriji moe se primijeniti
priblini proraun torzijskih uinaka.
Kriterij 1
Zgrada ima dobro raspodijeljene i relativno krute pregradne zidove.
Visina zgrade ne premauje [10] m.
Omjer visina / duljina zgrade u oba glavna smjera ne premauje [0,4].
Kriterij 2
Krutost stropova u vlastitoj ravnini dosta je velika u usporedbi s horizontalnom krutou vertikalnih konstrukcijskih elemenata, tako da se moe
pretpostaviti kruta stropna dijafragma.
Sredita horizontalne krutosti i sredita masa nalaze se priblino na vertikalnoj crti. Ovaj je uvjet postignut ako su zadovoljeni ovi uvjeti:
a) Svi sustavi koji preuzimaju horizontalno optereenje kao to su jezgre, nosivi zidovi ili okviri neprekinuti su od temelja do vrha zgrade.
b) Deformirani oblici pojedinih sustava ne razlikuju se previe pri horizontalnom optereenju. (Taj uvjet moe biti zadovoljen kod istih
okvirnih i zidnih sustava; openito nije zadovoljen kod mjeovitih okvirno-zidnih sustava.)
Ako su zadovoljeni uvjeti a) i b) moe se proraunati zajedniki poloaj sredita krutosti svih katova kao sredite sustava sila koje su rasporeene i
prouzrouju jedinini pomak na vrhu pojedinog sustava za prijenos horizontalnih sila.
U sluaju vitkih zidova kod kojih prevladavaju deformacije od savijanja te veliine mogu biti momenti tromosti presjeka zidova. Ako su uz
deformacije prouzroene savijanjem mjerodavne i posmine deformacije, to se moe uzeti u obzir istovrijednim momentima tromosti presjeka.
Priblini proraun
Proraun se moe provesti za dva ravninska modela, po jedan model za svaki glavni smjer.
Odrede se horizontalne sile Fi
Horizontalna sila Fi u katu "i" pomaknuta je za promatrani smjer potresnoga djelovanja iz svoga poetnog poloaja u odnosu na sredite mase M za
dodatnu ekscentrinost e2 , koja se moe priblino izraunati kao manja od ovih dviju vrijednosti:
e2 = 0,1 (L + B) 10e0 / L 0,1 (L + B)

i
e2 = (1 / 2e0) [s2 - e02 - r2 + ( 2

s + e02 r 2 )
2
+ 4e02 r 2 ]
gdje je:
e2 dodatna ekscentrinost kojom se uzima u obzir dinamiki uinak istodobnih poprenih i torzijskih vibracija,
e0 stvarna ekscentrinost izmeu sredita krutosti S i poetnog sredita masa M (vidi sliku A.1)
s2 = (L2 + B2)/12 (kvadrat "polumjera tromosti")
r2 omjer katne torzijske i horizontalne krutosti (kvadrat "polumjera torzije").
Dodatna se ekscentrinost e2 moe zanemariti ako omjer r2 katne torzijske i horizontalne krutosti premauje vrijednost 5 (s2 + e02).
Torzijski se uinci mogu odrediti kao obvojnica uinaka koji nastaju iz prorauna dvaju statikih optereenja koja se sastoje od torzijskih momenata
Mi zbog dviju ekscentrinosti:
Mi = Fi emax = Fi (e0 + e1 + e2)
Mi = Fi emin = Fi (e0 - e1)
gdje je:
e1 sluajna ekscentrinost katne mase

Dodatak B
Temeljna naela idejnoga prorauna
Openito
Mogua pojava potresa vana je pojava koju se mora uzeti u obzir pri izradbi idejnoga projekta zgrade u potresnome podruju.
Takvu pojavu valja uzeti u obzir u prvoj fazi izradbe projekta zgrade kako bi se ostvario takav konstrukcijski sustav koji e uz prihvatljive trokove
zadovoljiti temeljne zahtjeve
Stoga idejni projekt zgrade u potresnome podruju mora to je vie mogue ukljuivati slijedea razmatranja
Jednostavnost
Jednostavnost konstrukcije koja se temelji na postojanju jasnih i izravnih putova prijenosa potresnih sila vana je injenica koje se valja pridravati,
jer su modeliranje, proraun, dimenzioniranje, oblikovanje pojedinosti i granja jednostavnih konstrukcija izloeni znatno manjim nesigurnostima, pa
je stoga i predvianje njihova ponaanja u potresu mnogo pouzdanije.
Jednolinost i simetrija
Jednolinost, koja je na neki nain u odnosu s jednostavnou, obuhvaa ujednaenu raspodjelu konstrukcijskih elemenata koji e dopustiti kratak i
izravan prijenos inercijskih sila koje nastaju u raspodijeljenim masama zgrade. Po potrebi, jednolinost se moe postii podjelom cijele zgrade u
dinamiki neovisne jedinice, s pomou seizmikih razdjelnica (dilatacija).
Jednolinost konstrukcije po visini zgrade takoer je vana jer se njome uklanjaju osjetljiva podruja u kojima koncentracija naprezanja ili veliki
zahtjevi za duktilnou mogu uzrokovati prerano ruenje.
Mali razmak izmeu sredita masa i sredita otpornosti i krutosti prirodno uklanja veliku ekscentrinost izmeu mase i krutosti.
Kod simetrinih ili nazovisimetrinih oblika zgrada, simetrian je oblik konstrukcije, dobro rasporeen u tlocrtu, oito rjeenje za postizanje
jednolinosti.
Konano, uporaba ravnomjerno rasporeenih konstrukcijskih elemenata poveava redundantnost (prekobrojnost; prekomjernost nosivih elemenata) i
doputa povoljniju preraspodjelu unutarnjih sila i raspreno troenje energije po cijeloj konstrukciji.
Dvosmjerna otpornost i krutost
Horizontalno potresno gibanje dvosmjerna je pojava, pa se stoga konstrukcija zgrade mora moi oduprijeti horizontalnim silama u bilo kojemu
smjeru. Prema tomu, konstrukcijski elementi moraju biti rasporeeni tako da bi se osigurala takva otpornost. Ona se obino postie postavljanjem
elemenata u sustav tlocrtno meusobno okomite mree nosivih elemenata i osiguravanjem slinih svojstava otpornosti i krutosti u oba glavna smjera.
Nadalje, izborom krutosti konstrukcije nastoje se smanjiti uinci potresnoga djelovanja (uzevi u obzir posebna svojstva gradilita) i ograniiti pojava
prekomjernih pomaka koji bi mogli dovesti do nestabilnosti zbog uinaka drugog reda ili do velikih oteenja.
Torzijska otpornost i krutost
Osim horizontalne otpornosti i krutosti, konstrukcija zgrade mora imati prikladnu torzijsku otpornost i krutost kako bi se ograniili torzijski pomaci
koji na neravnomjeran nain napreu razliite konstrukcijske elemente. U tome smislu jasna se prednost daje rasporedu elemenata u kojemu su oni
glavni rasporeeni blizu oboda zgrade.
Djelovanje dijafragme na razini kata
Stropovi imaju vrlo vanu ulogu u opemu ponaanju zgrada. U stvari, oni djeluju kao horizontalne dijafragme koje ne samo da prikupljaju i prenose
inercijske sile do vertikalnih nosivih sustava ve osiguravaju da ti sustavi djeluju zajedno pri preuzimanju horizontalnoga djelovanja.
Posljedica toga je da su stropovi bitan dio cijele konstrukcije zgrade i prirodno je da je djelovanje dijafragme posebno vano u sluajevima sloenih i
neravnomjernih rasporeda vertikalnih konstrukcijskih sustava ili ako su sustavi s razliitim svojstvima horizontalne deformabilnosti upotrebljeni
zajedno (npr. dvojni sustavi).
Stoga je veoma vano da sustav stropova ima prikladnu krutost i otpornost u svojoj ravnini i da ima uinkovite spojeve s vertikalnim konstrukcijskim
sustavima. U tome smislu posebnu brigu valja posvetiti razvedenim ili vrlo izduenim tlocrtnim oblicima i sluajevima velikih otvora u stropovima,
posebno ako su oni smjeteni u blizini glavnih vertikalnih konstrukcijskih elemenata, jer oni spreavaju uinkovitost spojeva.
Prikladno temeljenje
Proraunom i izvedbom temelja i spojeva s gornjom konstrukcijom mora se osigurati da cijela zgrada bude pri potresu jednolino pobuena.
Stoga se, za konstrukcije koje su sastavljene od odreenoga broja nosivih zidova koji se razlikuju po duljini i krutosti, mora odabrati kruti ili
sanduasti temelj u kojemu stijenke (zidovi) povezuju temeljnu i stropnu plou.
Za zgrade s pojedinanim temeljima (samci ili piloti) treba razmotriti uporabu temeljne ploe ili horizontalnih veznih greda izmeu temelja u oba
glavna smjera prema kriterijima u toki 5.4.1.2 5. dijela.

Dodatak C
Pribline formule za proraun prvoga perioda vibracije zgrada
Openito
Za potrebe idejnoga projekta mogu se upotrijebiti pribline formule za proraun osnovnoga perioda vibracije T1 zgrade
Formula 1
Za zgrade do visine od [80] m vrijednost T1 moe se priblino izraunati prema formuli:
T1 = Ct H 3/4
gdje je:
T1 osnovni period vibracija zgrade u s
0,085 za prostorne eline okvire
Ct = 0,075 za prostorne armiranobetonske okvire i ekscentrino ukruene eline okvire
0,050 za sve druge graevine
H visina zgrade u m.
Vrijednost Ct za zgrade s armiranobetonskim ili zidanim nosivim zidovima moe se izraunati prema formuli:
Ct = 0,075 / Ac
uz
Ac = [Ai (0,2 + (wi / H))2 ]
gdje je
Ac ukupna proraunska plotina nosivih zidova u prvome katu zgrade u m2
Ai proraunska plotina presjeka nosivog zida "i" u prvome katu zgrade u m2
wi duljina nosivog zida "i" u prvome katu u smjeru usporednom s djelovanjem sila u m uz ogranienje da wi / H ne smije
premaiti 0,9.
Formula 2
Procjena T1 moe se nainiti i primjenom ove formule:
T1 = 2 d
gdje je:
T1 osnovni period vibracija zgrade u s
d horizontalni pomak vrha zgrade u metrima zbog vertikalnog optereenja za koje se uzima da djeluje horizontalno.

6. AB KONSTRUKCIJE
Potresno inenjerstvo - AB konstrukcije 0

ARMIRANOBETONSKE ZGRADE
PONAANJE MATERIJALA I ELEMENATA

PRI POTRESNOM DJELOVANJU
Materijali
Beton izloen promjenljivom optereenju
a) Radni dijagram nearmiranog betona - granina deformacija 0,35 %

b) Radni dijagram ovijenog betona za monotono optereenje (prizma 20x20x60 cm, stremenovi 10/5 cm) granina deformacija 2,0
%
c) Radni dijagram ovijenog betona za jednosmjerno promjenljivo optereenje ovojnica; krutost postepeno opada
elik izloen promjenljivom optereenju
a) elik izloen zamoru

b) elik izloen malom broju ciklusa (do 100) koji dovode do sloma u potresu
Histereza disipacija energije stabilne petlje povratna crta paralelna je uzlaznoj
Armirani beton izloen promjeljivom optereenju
Monotono optereenje:
Sila prionljivosti izmeu elika i betona: glastki elik rebrasti elik. Skupljanje betona oko ipke.
Kemijska veza mehanika veza. Mikropukotine uz poprena rebra. Lom konzola uz rebra.
Odlamanje zatitnog sloja. Posmik po betonu izmeu poprenih rebara armature.
Izmjenino optereenje: - sluaj potresa - dijagram - Tassiosa
Zato u potresnim podrujima nisu doputene kuke kao zavreci i sidrenje armature
Dva globalna odziva konstrukcijskih elementa od armiranog betona
Tehnike mogunosti ispitivanja konstrukcijski elemenata na izmjenino opteeenje razvijene u razdoblju od 1960 do danas. Veliki
svjetski laboratoriji: Tsukuba, Berkeley, San Diego, Urbana-Champaingn, Buffalo, Ispra. Hidarulike pree dvosmjernoga djelovanja.
Ispitivanje materijala ne odraava dobro ponaanje konstrukcijskih elemenata i konstrukcija.
Armiranobetonski elementi BEZ NAGLAENOG POSMIKA

Armiranobetonski elementi S NAGLAENIM POSMIKOM
Grede
Grede izloene savijanju s malim smicanjem (kada je <0,25fc, npr. za fc=30 MPa, <1,37 MPa)
Oblik histerezne petlje. Stvaranje plastinog zgloba. Gubitak krutosti je postepen. Apsorpcija energije je velika. Dobra plastina svojstva
postiu se:
- ako slom ne nastupi preko betona
- ako ne doe do izvijanja tlane armature
- ako je armatura dobro sidrena i ne doe do proklizavanja.
Grede izloene savijanju s velikim smicanjem. Tipina pojava je manja apsorpcija energije, utinuta histerezna petlja i
proklizavanje armature. Kod izmjeninog optereenja betonski je presjek raspucao po cijeloj visini. Poprena sila prenosi se trenjem
kroz beton i armaturom djelovanjem trna (engl. dowel action).
Kratki nosai vezne grede zidova; preke
Spojne preke AB zidova. Prevladavaju posmina naprezanja. Konvencionalno armiranje stremenovima. Armiranje dijagonalnim
koevima (Paulay). Elementi iji slom ne ugroava stabilnost zgrade.
Stupovi
Optereenje malom i velikom uzdunom silom. Cilj: ovijanjem stremenovima sprijeiti na rubnim dijelovima stupa posmini slom i
izvijanje armature. Osigurati veliku duktilnost. Ispitivanja se provode za N=const. i M=promjenljivo. Histerezne petlje kao kod greda.
Kratki stupovi
Histerezna petlja prema ispitivanjima Umemure i Jirse. Brzo opadanje krutosti i nosivosti nakon raspucavanja i dostizanja najvee
poprene sile.
vorovi okvira
Prorauni uvijek pretpostavljaju da su vorovi kruti. U potresu dolazi do raspucavanja i drobljenja betona i priklizavanja armature.
vor vanjskog stupa i grede sidrenje armature grede u voru; prijeklopi armature stupova; teak smjetaj stremenova; slaba kakvoa
betona.

Slika - Modeli ponaanja vanjskog i unutarnjeg vora okvira
Armiranobetonski zidovi
Ispitivanja. Armatura na rubovima zida. Njezino ovijanje stremenovima. Armatura po duljini zida. Visoki zidovi kao elementi ukruenja
visokih zgrada. Zidovi s pojasnicama. Niski zidovi.
Spojevi u krupnopanelnoj gradnji
Ispitivanje vertikalne spojnice panela nema uzdune sile, isti posmik. Krhki slom ili plastifikacija modanika (eline petlje)
Ispitivanje horizontalne spojnice panela vea uzd. sila; do pojave pukotine vrlo kruto, nakon toga sve ovisi o trenju. Kvadratne
histerezne petlje pri ispitivanju nazovidinamikim optereenjem.
Armiranobetonske zgrade u potresu
Projektiranje nosivosti za dva glavna smjera
Armiranobetonske zgrade mogu se oduprijeti djelovanju potresnih sila, no za njihovo povoljno ponaanje moraju biti zadovoljeni uvjeti iz
toke 2.1. Potres do zgrade dolazi iz bilo kojeg smjera. Stoga nosivost za preuzimanje potresnih sila mora postojati u oba glavna
smjera. Najpovoljnije je da je ona u oba smjera priblino jednaka iako to nije lako postii s obzirom na ogranienja i raspored nosivih
elemenata uzrokovanih arhitektonskim rjeenjem. Zgrade koje imaju nosivi sustav samo u jednom smjeru ili u drugom smjeru imaju vrlo
malu nosivost redovito se u potresu rue u obliku sendvia. Stoga nisu dopustivi sustavi zgrada koje imaju samo poprene nosive
zidove, dok su u uzdunom smjeru izvedeni samo pregradni zidovi i obratno. Okvirne konstrukcije moraju se proraunavati za oba
glavna smjera a grede i stupovi na prikladan nain armirati.

Kratki stup
Fenomen kratkog stupa kod armiranobetonskih okvirnih konstrukcija javlja se kad se okvirna konstrukcija popunjava zidovima ispune
koji ne dopiru do vrha stupa, ve se zbog osvjetljenja i ugradbe prozora gornji dio stupa ostavlja slobodnim. Isti sluaj nastaje pri
naknadnoj ugradbi montanih parapeta od armiranoga betona izmeu stupova. Elementi ispune drastino mijenjaju horizontalnu krutost
stupa poveavaju je s treom potencijom smanjenja visine. Tada takav stup na sebe privue znatno veu horizontalnu silu u odnosu
na sluaj da je ostao slobodan. esta je pogreka da se na taj nain obzidaju stupovi proelja, dok unutarnji stupovi ostanu slobodni.
Tada se gotovo cijela potresna sila preda kratkim stupovima koji nemaju dovoljnu posminu nosivost te se posmino eksplozivno
raspucavaju (engl. shear explosion). Istodobno unutarnji stupovi koji ni su preuzeli malu potresnu silu ostaju neoteeni. Ovakav slom
kratklih stupova moe prouzroiti nepopravljivo velike vertikalne pomake a posljedino i zaruavanje dijela konstrukcije.
Primjer: Horizontalna sila koja preko krutog stropa djeluje na dva jednaka stupa dijeli se na njih tako da svaki stup preuzme polovinu
sile. Ako je jedan od stupova obzida tako da mu se slobodna visina smanja na polovinu tada e od preuzeti 8/9 iste sile, a slobodan
stup samo 1/9.
Ovijeni stupovi
Ovijenim stupovima smatramo armiranobetonske stupove posebno projektirane za preuzimanje velikih potresnih sila. Kako se u
armiranobetonskim konstrukcijama za djelovanje potresa doputaju umjerena oteenja moe se iskoristiti sposobnost armiranoga
betona da izvanredno optereenje preuzme u troosnomu stanju naprezanja. To e se postii ako se beton ovije jakom poprenom
armaturom na mjestu predvienih plastinih zglobova redovito pri podnoju i pri vrhu stupa. U Takvom se sluaju beton ponaa kao
vrlo gusta tekuina koju pri troosnome naprezanju treba istisnuti izmeu uzdune i poprene armature. Armatura koja obavija beton
preuzima vlana naprezanja u oba horizontalna smjera.
U sluaju kad beton u kritinim podrujima naprezanja nije dovoljno obavijen poprenom armaturom nastupa u tim podrujima slom
drobljenjem betona i loklanim izvijanjem tlane armature.
Zidovi ispune okvirnih sustava
Zidovi ispune mijenjaju potpuno ponaanje okvirnih sustava. Obino se izvode od zidnih elemenata iz razliitih materijala (opeke,
porastog betona, betonskih blokova) ili predgotovljenih montanih elemenata (stijenke proelja), no rijetko tako da su svi meuprostori
izmeu stupova i stropova popunjeni. Redovito postoje otvori za vrata, prozore i prolaze, postoje vee i manje prostorije, a je slika
nosivost sasvim razliita od slike iste, prazne okvirne konstrukcije. Obino se smatra da se zidovi ispune mogu zanemariti pri
proraunu horizontalne krutosti i nosivosti, to je pogreno. Njihov doprinos moe izvorno zamiljenu fleksibilnu konstrukciju pretvoriti u
krutu i time poveati potresne sile (vidi spektar odziva !). Ako je doprinos ispune nosivosti vei od poveanja sila zbog promjene krutosti
nalazimo se na strani poveane sigurnosti, no ako to nije sluaj tijekom potresa sigurno e doi do oteenja zidova ispune i
nekontroliranih oteenja armiranobetonske konstrukcije.
Stoga je jedno od rjeenja (nema jo odgovarajuu tehniku primjenu!) da se zidovi ispune po obodu odvoje od nosivog
armiranobetonskog sustava kako bi se omoguilo da okvirni sustav i djeluje kao takav. irina sljubnice mora biti vea od horizontalnoga
pomaka stupova okvira ime se ispuna titi od oteenja jer ne sudjeluje u prijenosu sila. Drugi je nain da se pri proraunu uzmu u
obzir zidovi ispune bar na koji pojednostavnjen nain i razmotri dobiveni rezultat.
Kod suvremenih zgrada ruenje ispune moe biti uzrokom velike tete jer se pritom unitava i sva oprema zgrade (instalacije, strojevi
...) a zgrada za dulje vrijeme stavlja izvan funkcije.
Meki kat
Izrazito nepovoljno ponaanje u potresima pokazale su zgrade s tzv. mekim katom (engl. soft. first story) To su takvi nosivi sustavi
kod kojih su gornji katovi izvedeni kao krute konstrukcije (bilo da su tako projektirane od nosivih zidova, bilo da su ih takvim uinili zidovi
ispune kod okvira), a prizemlje ima fleksibilan, horizontalno vrlo pomian sustav koji se sastoji samo od stupova ili znatno oslabljenih
zidova. Takva rjeenja esto su nametnuta arhitektonskim rjeenjem (hoteli, poslovne zgrade, stambene zgrade s trgovinama u
prizemlju) kada se u prizemlju zahtijevaju veliki slobodni prostori, pa su zidovi prekinuti kat vie i oslonjeni na stupove.
Zgrade toga tipa ponaaju se kao sustavi s jednim stupnjem slobode. Ukupna poprena sila koja je umnoak cjelokupne mase zgrade
iznad prizemlja i ubrzanja predaje se stupovima prizemlja a gornji katovi ostaju potpuno neoteeni. Stupovi prizemlja se tada ili rue ili
poprimaju takve trajne horizontalne pomake da je bilo kakav popravak nemogu.
Prethodnih godina predlagalo se da se takvi sustavi proraunavaju sa dvostruko veim potresnim silama od onih za obine zgrade, no
pokazalo se da ih ni to ne moe spasiti od prekomjernih pomaka i faze koja prethodi ruenju. Stoga takve sustave treba naelno
odbaciti kao loe za primjenu u potresnim podrujima.
Okvirne konstrukcije
Okvirne su se konstrukcije dugo vremena smatrale vrlo pogodnim za potresna podruja. Mnogobrojni svjetski laboratoriji ispitivali su
ponaanje elemenata okvirnih konstrukcija stupova, greda i njihovih spojeva. Okvirne konstrukcije daju arhitektu najveu slobodu pri
oblikovanju prostora pa su se esto izvodile. Ipak, ponaanje tih konstrukcija u jakim potresima pokazalo je i njihove velike mane: kako
god bile projektirane, one su previe fleksibilne, tj. mekane u horizontalnom smjeru. Ako i preive potres s umjerenim konstrukcijskim
oteenjem (pukotine, mjestimina drobljenja betona i lokalno izvijanje armature), nekonstrukcijski dijelovi i oprema u njima bivaju tako
uniteni da zgrada postaje neupotrebljiva. Okvirne se konstrukcije mogu projektirati kao visoko duktilne, to znai da putem neelastinih
deformacija preuzimaju potresnu energiju te ju raspruju u sebi. Za postizanje duktilnosti zahtijeva se posebno oblikovanje spojeva
gredastup odnosno vorova okvira. Zbog krianja armature triju smjerova u malom prostoru vora posebna se pozornost mora
posvetiti voenju armaturnih ipaka i ovijanju stremenovima.

Kako se u potresu moe oekivati stvaranje plastinih zglobova u najvie optereenim presjecima, pri projektiranju se mora zadovoljiti
naelo da nosivost stupova uvijek bude vea od nosivosti greda u presjecima uz vor. Ako se to naelo ostvari ( slaba greda jaki
stup, engl. week beam strong column) plastini e se zglobovi prvo otvarati na krajevima greda to nee ugroziti stabilnost
konstrukcije kao cjeline. Osim toga oteene je grede lake popravljati i pojaati nego oteene stupove.
Veliku fleksibilnost okvirnih konstrukcija nastoji se umanjiti izvedbom zidova za ukruenje te tako nastaju mjeoviti sustavi.
Konstrukcije s nosivim zidovima
Konstrukcije zgrada koje se sastoje od nosivih armiranobetonskih zidova nastale su kao posljedica razvitka tehnologije ugradbe betona
s pomou velikoformatnih oplata, primjenom sustava gradnje s kliznim oplatama (koje je preuzet iz gradnje silosa) i iz potrebe brze
masovne industrijske gradnje. Armiranobetonskim zidom u jednom se koraku rjeavaju pitanja arhitektonskog oblikovanja, pitanja
konstrukcije, zatite od buke, poara i vlage.
Nosivi se zidovi projektiraju u dva glavna smjera graevine. Mogu biti bez otvora ili s njima (zidovi s otvorima), u kojem sluaju spojne
grede iznad otvora (nadvoji) moraju biti predviene da preuzmu unutarnje sile koje nastaju zbog zajednikog rada dijelova zida s obje
strane otvora. to je vei otvor izmeu zidova to je slabiji nadvoj zidovi se ponaaju blie dvama neovisnim zidovima. Ako je otvor
malen njegov je utjecaj zanemariv zid se ponaa kao cjelina. Horizontalna krutost nosivih zidova bitno je vea od krutosti okvira pa su
i pomaci pri potresu manji. Te su se konstrukcije pokazale kao dobre za potresna podruja, no postoje specifinosti koje one moraju
zadovoljiti.
Nearmirani betonski zidovi kao elementi koji imaju krhko ponaanje nisu dopustivi neovisno o tome to proizlazi iz prorauna. Minimalna
armatura osigurava im umjereno duktilno ponaanje. Zidovi moraju biti neprekinuti od vrha do temelja, ne smiju se prekidati u prizemlju
ili oslanjati na stupove. Mora im se dokazati nosivost za djelovanje momenta savijanja i poprene sile. Spojevi zidova dvaju okomitih
smjerova moraju biti armirani tako da osiguravaju zajedniko djelovanje sloenoga presjeka, to daje dodatnu rezervu sigurnosti.
Nosivost temelja na sljubnici temelj-tlo mora biti vea od nosivosti zida u presjeku iznad temelja.
Mjeoviti sustavi
Mjeoviti sustavi su oni kod kojih potresne sile preuzimaju dijelom okviri a dijelom nosivi zidova. Uz pretpostavku stropova koji su
beskonano kruti u vlastitoj ravnini raspodjela na pojedine sklopove srazmjerna je njihovoj horizontalnoj krutosti. Kako je krutost zidova
uvijek vea, oni preuzimaju glavninu potresnog optereenja, manji dio ostaje okvirima. Takvi su sustavi dobri sve dok se potuju naela
simetrije masa i krutosti te kontinuiteta po visini. Ekscentrino postavljanje nosivih zidova dovodi do pojava torzijskih oscilacija koje valja
izbjei. Horizontalni pomaci mjeovitih sustava blii su pomacima sustava sa zidovima.
Krupnopanelne zgrade
Krupnopanelne zgrade su zgrade s nosivim zidovima koji se sastoje od predgotovljenih velikoformatnih elemenata spojenih na gradilitu
u cjelinu. esto su i stropne konstrukcije takvih sustava predgotovljene stropne ploe. Za povezivanje elemenata u monolitnu cjelinu
razvijeno je mnogo konstrukcijskih pojedinosti koje su dane u specijaliziranoj literaturi. Ispitivanju spojeva panela na izmjenino
sporopromjenljivo optereenje bile posveena je velika panja. Kod zgrada ovog tipa projektiranjem potresne otpornosti nastoji se
postii da se potresna energija apsorbira u mnogobrojnim spojevima, a da paneli ostanu neoteeni. Smatra se da je lake nakon
potresa popraviti spojeve nego mijenjati unitene panele. Stoga spojevi moraju imati manju nosivost od nosivosti panela pa se
neelastine deformacije dogaaju u njima. U sluaju ako je broj zidova znatno vei od potrebnog, to je est sluaj kod stambenih
zgrada s umjereno velikim razmakom zidova (3,6-6,0 m), mogu se zgrade projektirati i tako da se pri potresu ponaaju elastino pa
tetu ne treba oekivati.
Definicije
U ovom poglavlju upotrebljavaju se ovi nazivi:
kritino podruje
podruje u konstrukcijskome elementu gdje se javlja najnepovoljnija kombinacija reznih sila (M, N, V, T) i gdje se moe stvoriti plastini
zglob (podruje troenja energije). Duljina kritinoga podruja odreena je za svaki konstrukcijski element na mjerodavnome mjestu
ovoga poglavlja
preostala otpornost
otpornost konstrukcijskog elementa nakon cikline deformacije prouzroene najnepovoljnijim potresnim uvjetima, ukljuujui degradaciju
greda
konstrukcijski element (openito horizontalan) izloen uglavnom poprenomu optereenju i bezdimenzijskoj proraunskoj uzdunoj sili
d = NSd /Ac fcd koja nije vea od 0,1
stup
konstrukcijski element (openito vertikalan) koji nosi druge elemente i/ili izloen je bezdimenzijskoj proraunskoj uzdunoj sili d = NSd
/Ac fcd koja je vea od 0,1
zid
konstrukcijski element (openito vertikalan) bez otvora u podrujima u kojima je zahtijevana duktilnost, koji nosi druge elemente i koji
ima izdueni presjek s omjerom duljine i debljine lw / bw veim od 4.
povezani zid
konstrukcijski element koji se sastoji od dva ili vie pojedinanih zidova povezanih na pravilnome razmaku primjereno duktilnim
gredama ("veznim gredama") koje su sposobne smanjiti za najmanje [25] % zbroj momenata savijanja pojedinih zidova pri dnu u
odnosu na stanje kad bi oni djelovali zasebno
sustav zidova

konstrukcijski sustav u kojemu se vertikalna i horizontalna optereenja prenose veinom vertikalnim nosivim zidovima koji mogu biti
povezani ili nepovezani i ija otpornost na poprenu silu pri podnoju zgrade premauje 65 % ukupne otpornosti na poprenu silu
cjelokupnoga nosivog sustava. Mora se predvidjeti i najmanja torzijska krutost.
okvirni sustav
konstrukcijski sustav u kojemu se vertikalna i horizontalna optereenja prenose veinom prostornim okvirima ija ukupna otpornost na
2
poprenu silu pri podnoju zgrade premauje 65 % ukupne otpornosti na poprenu silu cjelokupnoga nosivog sustava . Mora se
predvidjeti i najmanja torzijska krutost.
dvojni sustav
konstrukcijski sustav u kojemu vertikalno optereenje veinom prenose prostorni okviri, a horizontalno se optereenje prenosi
djelomino okvirnim sustavom, a djelomino nosivim pojedinanim ili povezanim zidovima. Mora se predvidjeti i najmanja torzijska
krutost.
dvojni sustav istovrijedan okvirnomu sustavu

dvojni sustav u kojemu je otpornost na poprenu silu okvirnog sustava pri podnoju zgrade vea od 50 % ukupne otpornosti na
poprenu silu cjelokupnoga konstrukcijskog sustava.
dvojni sustav istovrijedan zidnomu sustavu

dvojni sustav u kojemu je otpornost na poprenu silu zidova pri podnoju zgrade vea od 50 % ukupne otpornosti na poprenu silu
cjelokupnoga konstrukcijskog sustava.
sustav s jezgrom
dvojni ili zidni sustav koji nema najmanju torzijsku krutost, npr. konstrukcijski sustav koji se sastoji od savitljivih okvira i zidova
smjetenih u blizini sredita zgrade u tlocrtu
Te definicije ne obuhvaaju sustave koji imaju vie jako perforiranih zidova oko vertikalnih komunikacija. Za takve sustave projektant
mora dati najprikladniju definiciju odgovarajuega opeg konstrukcijskog sklopa od sluaja do sluaja.
sustav obrnutog njihala

sustav u kojemu se 50 % ili vie njegove mase nalazi u gornjoj treini visine konstrukcije ili u kojemu se troenje energije dogaa
uglavnom pri dnu jednoga izdvojenog graevnog elementa
Toj skupini ne pripadaju jednokatni okviri povezani na vrhu u oba glavna smjera zgrade.
Proraunske postavke
Proraunom potresno otpornih betonskih zgrada mora se osigurati prikladan kapacitet troenja energije bez bitnog smanjenja njihove
ope otpornosti na horizontalna i vertikalna optereenja. Mora se postii prikladna otpornost svih konstrukcijskih elemenata pri
potresnoj kombinaciji djelovanja, dok nelinearne deformacije u kritinim podrujima moraju omoguiti sveopu duktilnost pretpostavljenu
proraunom.
Sveope je duktilno ponaanje osigurano ako je duktilnost rasporeena na velik broj elemenata i mjesta u elementu. Stoga duktilan
nain sloma (npr. savijanjem) mora prethoditi krhkomu nainu sloma (npr. od poprene sile) sa zadovoljavajuom pouzdanou.
Kod betonskih se graevina u odnosu na zahtijevani histerezni kapacitet troenja energije razlikuju tri razreda duktilnosti i to DC "L"
(niska duktilnost), DC "M" (srednja duktilnost) i DC "H" (visoka duktilnost):
DC "L" razred duktilnosti "L"

odnosi je na graevine koje su proraunane i dimenzionirane bez posebnih odredbi i dodatno usklaene s pravilima koja
poveavaju raspoloivu duktilnost.
DC "M" razred duktilnosti "M"

odnosi se na graevine koje su proraunane, dimenzionirane i u pojedinostima oblikovane u skladu s posebnim odredbama o
potresnoj otpornosti koja omoguuje konstrukciji da pri ponovljenom izmjeninom optereenju ue u neelastino podruje bez
pojave krhkih slomova.
DC "H" razred duktilnosti "H"

odnosi se na graevine koje su proraunane, dimenzionirane i u pojedinostima oblikovane tako da imaju u odzivu na potresnu
uzbudu odabrane stabilne mehanizme uz visoko troenje histerezne energije.
Posebne odredbe za sve konstrukcijske elemente moraju biti ispunjene za svaki razred kako bi se za tri razreda postigao odgovarajui
stupanj duktilnosti.
Za svaki razred u skladu s razliitom raspoloivom duktilnou upotrebljavaju se razliite vrijednosti faktora ponaanja q .
U podrujima niske seizminosti betonske zgrade mogu se proraunati na potresno optereenje, zanemarujui posebne odredbe ako je
nainjena posebna procjena faktora ponaanja q..
Gradiva
Beton
Nije doputena uporaba betona klase nie od C 16/20 za DC "L" ili C 20/25 za DC "M" i DC "H".

Armaturni elik
U kritinim podrujima doputena je uporaba samo rebrastih armaturnih ipaka, osim za zatvorene stremenove ili poprene spone.
U kritinim podrujima armatura mora zadovoljiti dodatne zahtjeve dane u tablici.
Zavarene su mree doputene uz osigurane prethodne uvjete.
Tablica Dodatni zahtjevi za armaturu u kritinim podrujima
Svojstva DC "L" DC "M" DC "H"

Jednolino izduljenje pri najveoj sili
i su,k visoko 6% 9%
(karakteriastina vrijednost)
Ii Omjer vlane vrstoe i granice poputanja duktilan elik 1,15 1,20
(srednja vrijednost omjera) ft / fy po ENV
iii 1,35 1,35
1992
Iv Omjer stvarne i nazivne granice poputanja f y,act / fy,nom 1,25 1,20
KOMENTARI
(i) i (ii): Ta pravila osiguravaju prikladnu duljinu plastinog zgloba i visoku lokalnu duktilnost (visoku sposobnost
zaokretanja). Dodatno, vie vrijednosti su,k i ft / fy daju veu otpornost nakon odlamanja zatitnog sloja.
(iii) i (iv): Ta su pravila potrebna kako bi se osigurala ekonomina i pouzdana kontrola eljenih neelastinih
mehanizama postupkom prorauna prama kapacitetu nosivosti. Ako se ona ne potuju, treba uzeti prikladno vie faktore
Rd npr. mnoei ih s (ft / fy)act / 1,35.
Vrste konstrukcija i faktori ponaanja
Vrste konstrukcija
Smatra se da betonske zgrade pripadaju jednoj od ovih konstrukcijskih vrsta (vidi toku 2.1.2), prema njihovu ponaanju pri
horizontalnim potresnim djelovanjima:
okvirni sustavi
dvojni sustavi
zidni sustavi (povezani i nepovezani)
sustav jezgra
sustav obrnutog njihala.
Okvirni, dvojni i zidni sustavi moraju imati odreenu najmanju torzijsku krutost.
Smatra se da postoji najmanja torzijska krutost ako je zadovoljen uvjet:
r / ls 0,8
gdje je:
r najmanji torzijski polumjer za sve mjerodavne horizontalne smjerove
ls polumjer inercije konstrukcije u tlocrtu
Kod okvirnih sustava u kojima su vertikalni elementi dobro raspodijeljeni u tlocrtu taj je uvjet postignut bez proraunske provjere.
Okvirni, dvojni i zidni sustavi bez najmanje torzijske krutosti svrstavaju se u sustave s jezgrom.
Faktori ponaanja
Horizontalna potresna djelovanja
Faktor ponaanja q kojim se uzima u obzir kapacitet troenja energije za svaki proraunski smjer odreuje se kao:
q = q0 kD kR kW 1,5
gdje je:
q0 osnovna vrijednost faktora ponaanja ovisna o konstrukcijskoj vrsti
kD faktor koji odraava razred duktilnosti
kR faktor koji odraava pravilnost konstrukcije po visini
kW faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova
Osnovne vrijdnosti q0 za razliite vrste konstrukcija dane su u tablici

Tablica Osnovne vrijednosti faktora ponaanja q0
Vrsta konstrukcije q0
okvirni sustav 5,0
istovrijedan okvirnom 5,0
dvojni sustav istovrijedan zidnom s povezanim zidovima 5,0
istovrijedan zidnom s nepovezanim zidovima 4,5
s povezanim zidovima 5,0
zidni sustav
s nepovezanim zidovima 4,0
sustav s jezgrom 3,5
sustav obrnutog njihala 2,0
Kad su u isti konstrukcijski sustav ukljueni povezani i nepovezani zidovi, izbor prikladne vrijednosti q0 mora se nainiti prema vrsti
zidova koja preuzima vei dio poprene sile pri podnoju zgrade.
Vrijednost q0 dana za sustav obrnutog njihala moe se poveati ako projektant dokae da je osigurano odgovarajue vee troenje
energije u kritinim podrujima konstrukcije.
U sluajevima gdje se primjenjuje poseban i formalan sustav kontrole kvalitete, kao dodatak obinim programima kontrole kvalitete
doputene su poveane vrijednosti q0 nakon posebne odluke dravnih vlasti. Ipak, te poveane vrijednosti ne smiju premaiti vrijednosti
dane u tablici za vie od 20 %.
Faktor kD koji odraava razred duktilnosti ima ove vrijednosti:
1,00 za DC "H"
kD = 0,75 za DC "M"
0,50 za DC "L"
Za svaki proraunski smjer mora se uzeti isti razred duktilnosti.
Faktor kR koji odraava pravilnost po visini ima ove vrijednosti:
1,0 za pravilne konstrukcije

kR =
0,80 za nepravilne konstrukcije
Faktor kW koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova ima ove vrijednosti:
1,0 za okvirne sustave i dvojne sustave istovrijedne okvirnim

kW =
1 / (2,5 - 0,5 0) 1 za zidne sustave, za dvojne sustave istovrijedne zidnim i sustave s
jezgrom
gdje je:
0 prevladavajui koeficijent oblika zidova konstrukcijskog sustava (0= prevl. (Hw / lw)
Ako se koeficijent oblika Hw / lwi svih zidova i konstrukcijskog sustava znatno ne razlikuje, prevladavajui koeficijent oblika 0 odreuje se
ovako:
0 = Hwi / lwi
gdje je:
Hwi visina zida "i"
lwi duljina presjeka zida "i".
Vertikalna potresna djelovanja
Za vertikalnu komponentu potresnoga djelovanja faktor ponaanja q openito je 1,0 za sve konstrukcijske sustave.
Prihvaanje vrijednosti q vee od 1,0 treba dokazati prikladnim proraunom.
Proraunski kriteriji
Kriterij lokalne otpornosti
Sva kritina podruja konstrukcije moraju imati prikladno veu otpornost od odgovarajuih reznih sila koje nastaju u tim podrujima u
potresnoj proraunskoj situaciji.
Uinci drugog reda uzimaju se u obzir.

Kriterij prema kapacitetu nosivosti
Mora se sprijeiti krhki ili drugi neeljeni mehanizam sloma (npr. slom konstrukcijskih elemenata od poprene sile, slom spoja greda-
stup, poputanje temelja ili bilo kojeg elementa za kojeg je predvieno da ostane u elastinome podruju) ustanovljivanjem proraunskih
reznih sila odabranih podruja iz ravnotenog stanja u trenutku nakon to se stvore plastini zglobovi s njihovim moguim prekomjernim
nosivostima u susjednim podrujima tih elemenata.
Plastini se zglobovi moraju raspodijeliti po cijeloj konstrukciji bez koncentracije u jednome jedinom katu ("mehanizam mekoga kata") i
moraju se stvarati s prikladnom pouzdanou samo u gredama, a ne u stupovima, osim pri podnoju zgrade.
Primjena odredbe bit e olakana:
ako stvarna granica poputanja armature nije izrazito via od granice poputanja pretpostavljene u proraunu
ako je omjer vlane vrstoe i granice poputanja armature prikladno ogranien,
Kriterij lokalne duktilnosti
Za sveopu duktilnost konstrukcije potencijalna podruja stvaranja plastinih zglobova moraju imati visoku sposobnost plastine
rotacije, to e se odrediti kasnije za svaki element zgrade.
Smatra se da je to zadovoljeno ako su ispunjeni ovi uvjeti:
a) U svim kritinim podrujima osigurana je dovoljna duktilnost izraena zakrivljenou, ukljuujui sve krajeve stupova
(neovisno o namjeravanome izbjegavanju stvaranja plastinih zglobova u stupovima)
b) Na prikladan je nain sprijeeno lokalno izvijanje tlane armature unutar moguega podruja plastinog zgloba.
c) Radi osiguranja lokalne duktilnosti prihvaena je prikladna kvaliteta betona i elika.
Tonije:
elik upotrijebljen u kritinim podrujima ima prikladno jednolino plastino izduenje

omjer vlane vrstoe i granice poputanja elika upotrijebljenog u kritinim podrujima je vei od jedinice,
Ako nema tonijih podataka, smatra se da je a) osigurano ako je dogovorni faktor duktilnosti izraen zakrivljenou (CCDF) 1/r tih
podruja (odreen kao omjer zakrivljenosti nakon sloma pri 85 %-tnom momentu otpornosti i zakrivljenosti na granici poputanja, uz
pretpostavku da granine deformacije cu i su,k nisu premaene) vei od vrijednosti navedenih u zahtjevima za stupove i zidove za svaki
5)
razred duktilnosti.
Konstrukcijska redundantnost
(prekobrojnost, prekomjernost nosivih elemenata)
Poeljan je visok stupanj redundantnosti (prekobrojnosti nosivih elemenata) praen s preraspodjelom, to e omoguiti vee
rasprostiranje troenja energije na vie nosivih elemenata i ukupno poveanu utroenu energiju. Posljedino, konstrukcijski sustavi s
niim stupnjem statike neodreenosti imaju nie faktore ponaanja. Potrebna preraspodjela kapaciteta nosivosti postie se
potivanjem pravila za lokalnu duktilnost.
Otpornosti drugog reda
Otpornost ili stabilizirajui uinci elemenata koji nisu izriito uzeti u obzir u proraunima mogu poveati nosivost i troenje energije (npr.
membranske reakcije ploa prouzroene pomacima nosivih zidova prema gore).
Nekonstrukcijski elementi mogu takoer pridonijeti troenju energije uz pretpostavku da su jednolino raspodijeljeni po konstrukciji. Ipak,
potrebno je poduzeti prikladne mjere protiv moguih lokalnih suprotnih uinaka koji nastaju meudjelovanjem konstrukcijskih i
nekonstrukcijskih sustava.
Dogovorni faktor duktilnosti izraen zakrivljenou (CCDF) moe se pojednostavnjeno proraunati po formuli:
(cu / sy,k) [(1 - sy) / cu] (slom preko betona)
1/r = min
(su,k / sy,k) [(1 - sy) / (1 - su)] (slom preko elika)
gdje je:
cu deformacija betona u dijagramu c-c u toki pri 0,85.fck; pri procjeni vrijednosti cu moe se uzeti u
obzir stvarna ovijenost
sy,k karakteristina vrijednost vlane deformacije elika na granici poputanja
su,k karakteristina vrijednost jednoline deformacije elika pri najveoj sili
cu bezdimenzijska visina neutralne osi (koeficijent visine neutralne osi) na padajuoj grani - dijagrama na
razini 85% vrstoe, ako je kritian beton; uzima se u obzir odlamanje zatitnog sloja betona
sy bezdimenzijska visina neutralne osi na granici poputanja elika
su bezdimenzijska visina neutralne osi pri slomu preko elika ako je kritina vlana plastina
deformacija elika

Za najei sluaj nekonstrukcijskih elemenata (okviri ispunjeni ziem) dana su posebna pravila.
Posebne dodatne mjere
Zbog sluajne prirode potresnoga djelovanja i nesigurnosti poslijeelastinoga ciklikog ponaanja betonskih konstrukcija opa je
nesigurnost bitno vea nego pri obinim djelovanjima. Stoga se moraju poduzeti odgovarajue mjere da bi se smanjile:
nesigurnosti koje proizlaze iz oblikovanja konstrukcije

nesigurnosti koje proizlaze iz prorauna
nesigurnosti otpornosti
nesigurnosti koje proizlaze iz duktilnosti.
Vane nesigurnosti za otpornost nastaju zbog geometrijskih pogreaka. Da bi se ta vrsta nesigurnosti svela na najmanju mjeru, moraju
se primijeniti ova pravila:
a) Moraju se potovati neke najmanje izmjere konstrukcijskih elemenata kako bi se smanjila osjetljivost na geometrijske
pogreke.
b) Mora se uzeti u obzir ogranienje najmanjih i najveih izmjera tapnih elemenata kako bi se smanjio rizik od horizontalne
nestabilnosti tih elemenata.
c) Radi ogranienja uinka geometrijske nelinearnosti moraju se potovati odgovarajua ogranienja pomaka za stupove.
d) Znatan postotak gornje armature grede na njihovim krajevima mora biti nastavljen po itavoj duljini grede, kako bi se uzela u
obzir nesigurnost mjesta infleksijske toke u gredi.
e) Mora se uzeti u obzir promjenljivost (predznaka) momenata koja nije predviena proraunom ugraivanjem najmanje
armature u za to kritinim podrujima.
Kako bi se na najmanju moguu mjeru svela nesigurnost duktilnosti, moraju se uzeti u obzir ova pravila:
a) U svakome dijelu konstrukcije (koji mora biti otporan na potres) mora se osigurati primjerena najmanja lokalna duktilnost,
neovisno o razredu duktilnosti prihvaenom u proraunu.
b) Mora se postaviti najmanja koliina vlane armature radi spreavanja krhkog sloma nakon raspucavanja.
c) Mora se potovati primjereno ogranienje vrijednosti bezdimenzijske proraunske uzdune sile kako bi se smanjilo odlamanje
zatitnog sloja i sprijeila vea nesigurnost u vezi s raspoloivom duktilnou pri visokim razinama uzdune sile.
Provjera sigurnosti
Pri provjeri graninog stanja nosivosti parcijalnim koeficijentima sigurnosti za gradiva c i s mora se uzeti u obzir mogua degradacija
gradiva prouzroena ciklikim deformacijama.
Ako nema posebnih podataka, upotrebljavaju se vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti c i s za osnovnu kombinaciju djelovanja,
jer se pretpostavlja da je zbog odredaba o lokalnoj duktilnosti omjer izmeu preostale nosivosti nakon degradacije i poetne priblino
jednak omjeru izmeu vrijednosti M za izvanrednu i osnovnu kombinaciju djelovanja.
Ako je degradacija nosivosti prikladno uzeta u obzir u proraunu svojstava gradiva, mogu se uzeti vrijednosti M koje odgovaraju
izvanrednoj kombinaciji.

ARMIRANOBETONSKE GREDE
Proraun reznih sila
Za grede razreda DC "M" i DC "L" sve proraunske rezne sile dobivaju se iz prorauna konstrukcije na potresnu kombinaciju djelovanja.
Preraspodjela momenata savijanja je doputena.
Za grede razreda DC "H" proraunski momenti savijanja dobivaju se na isti nain, dok se proraunske poprene sile odreuju prema
kriteriju prorauna prema kapacitetu nosivosti.
Proraun i provjera proraunske nosivosti
Otpornost na savijanje
Otpornost na savijanje proraunava se za uzdunu silu koja proizlazi iz odgovarajue potresne kombinacije.
Gornja armatura krajnjega presjeka grede oblika T mora biti smjetena uglavnom unutar irine hrpta. Samo se dio te armature moe
smjestiti izvan irine hrpta, ali unutar proraunske irine pojasnice beff.
Proraunska irina pojasnice drastino je smanjena zbog lokalnih uinaka plastifikacije.
Proraunska irina pojasnice beff proraunava se ovako:
a) za grede uz vanjske stupove:
bc ako nema poprene grede

beff =
bc + 4 hf ako postoji poprena greda slinih izmjera
b) za grede uz unutarnje stupove:
gore navedena irina moe se poveati za 2 hf na svakoj strani grede.
Mora se osigurati prikladno sidrenje i preklapanje armature greda.
Mora se postii uinkovit prijenos ciklikih momenata od grede u stup ogranienjem ekscentrinosti osi grede u odnosu na os stupa.
Pretpostavka je da ovaj uvjet bude zadovoljen ogranienje razmaka izmeu osi dvaju elementa na manje od bc/4.
Otpornost na poprenu silu
Lokalna duktilnost
Podruja grede duljine do lcr od presjeka gdje se greda spaja sa stupom te podruje s obje strane bilo kojega drugog presjeka koji se
pri potresnoj kombinaciji djelovanja moe plastino deformirati smatra se kritinim podrujem. Duljina lcr dana je za svaki razred
duktilnosti.
Smatra se da je zadovoljen zahtjev lokalne duktilnosti ako su unutar kritinih podruja provedena ova pravila:
a) Zadovoljen je uvjet za poprenu armaturu dan za svaki razred duktilnosti kako bi se osiguralo odgovarajue ovijanje i
sprijeilo lokalno izvijanje uzdunih ipaka.
b) U tlano podruje postavljena je uzduna armatura koja nije manja od polovice koliine stvarne vlane armature. Ona ne
smije biti manja od proraunski potrebne armature.
Smatra se da su uzdu cijele grede postignuti potrebni uvjeti duktilnosti ako su zaudovoljena ova pravila:
a) Koeficijent vlane armature nigdje nije manji od najmanje vrijednosti min koja je odreena formulom
min = 0,5 (fctm / fyk)
a nigdje nije vei od koliine odreene za svaki razred duktilnosti.
b) Primijenjena su posebna pravila za pojedinosti armiranja uzdu cijele grede kako je dano za svaki razred duktilnosti.

Posebne odredbe za grede razreda duktilnosti "H"
Proraun reznih sila
Proraunske poprene sile moraju se odrediti u skladu s kriterijem prorauna prema kapacitetu nosivosti, uzevi u obzir ravnoteu
grede pri odgovarajuemu poprenom optereenju i razumno odabranu nepovoljnu kombinaciju stvarnih otpornosti na savijanje na
krajevima presjeka.:
a) Na svakome krajnjem presjeku proraunaju se dvije vrijednosti poprene sile, tj. najvea VSd,max i najmanja VSd,min koje
odgovaraju pozitivnim i negativnim momentima otpornosti u kritinim podrujima (plastinim zglobovima).
b) Ti se momenti proraunaju sa stvarnom plotinom vlane armature i moguim naprezanjem elika veim od proraunske
granice poputanja. Posljednja se injenica uzima u obzir poveanjem nazivne vrijednosti momenta faktorom Rd.
c) Ovaj faktor Rd moe se uzeti 1,25. Njime e se uravnoteiti parcijalni koeficijent sigurnosti s armature (isti koji je upotrijebljen
za osnovnu kombinaciju djelovanja) i djelomino obuhvatiti uinak ovrenja.
Proraun i provjera proraunske nosivosti
Sidrenje uzdunih ipaka
a) za unutarnje vorove greda-stup:

dbL 4,0 (fctm / fyd) (1+ 0,8d) hc
b) za vanjske vorove greda-stup:
dbL 6,0 (fctm / fyd) (1+ 0,8d) hc
Pri vrednovanju otpornosti na poprenu silu vrijednost Vcd uzima se u obzir ovako:
a) u kritinim podrujima:
Vcd = 0
b) izvan kritinih podruja:
Vcd se proraunava prema ENV 1992.
Vrijednost VRd2 uzima se prema ENV 1992.
U odnosu na raspored poprene armature u kritinim podrujima na svakome kraju grede razlikuju se sluajevi ovisni o brojanoj
vrijednosti omjera = VSmin / VSmax najmanje i najvee poprene sile to proizlaze iz prorauna:
a) Ako je -0,5, doprinos armature otpornosti na poprenu silu proraunava se po modelu reetke u skladu ENV 1992.
b) Ako je < -0,5, tj. ako se oekuje gotovo puna promjena (predznaka) poprene sile, tada se:
1) Ako je VSmax 3 (2 + ) Rd bw d, primjenjuje pravilo kao u a
2) Ako je VSmax vee od gornje granine vrijednosti, mora se postaviti armatura uzdu dviju dijagonala pod kutom
45, i to:
ako je VSmin 6 (2 + ) Rd bw d, polovicu VSmax preuzimaju stremenovi, a polovicu kosa armatura;

ako je VSmin vee od gornje granine vrijednosti, ukupnu VSmax preuzima kosa armatura; u tome sluaju
provjera e se nainiti formulom:
VSd As fyd 2
gdje je:
As plotina kose armature u jednome smjeru koja sijee moguu ravninu klizanja (tj. presjek
grede).
Lokalna duktilnost
Duljina kritinih podruja lcr uzima se da je jednaka 2,0 hw (gdje hw oznauje visinu grede).
Unutar kritinih podruja postavljaju se stremenovi koji zadovoljavaju ove uvjete:
a) promjer dbw nije manji od 6 mm

b) razmak stremenova stremenova "s" nije vei od:
s = min [ hw/4 ; 24 dbw ; 150 mm ; 5 dbL ]
c) prvi stremen nije smjeten dalje od 50 mm od rubnog presjeka grede

Unutar kritinih podruja koeficijent vlane armature ne smije premaiti vrijednosti max prema jednadbi:
max = [( 0,35 fcd ') / (fyd )] + 0,0015 .
Najmanje dvije ipke promjera db=14 mm moraju biti postavljene po cijeloj duljini grede gore i dolje.
Posebne mjere
Najmanja irina greda je 200 mm.
etvrtina najvee gornje armature na leajevima mora se postaviti uzdu cijele duljine grede.
Posebne odredbe za grede razreda duktilnosti "M"
Proraun i provjera proraunske otpornosti
Sidrenje uzdunih ipaka
a) za unutarnje vorove greda stup:
dbL 4,5 (fctm / fyd) (1 + 0,8 d) hc

b) za vanjske vorove greda-stup:
dbL 6,5 (fctm / fyd) (1 + 0,8 d) hc
Pri proraunu otpornosti na poprenu silu Vcd uzima se ovako:
Vcd je 40 % vrijednosti proraunane prema ENV 1992

b) izvan kritinih podruja:
Vcd se prorauna prema ENV 1992.
Vrijednost VRd2 uzima se prema ENV 1992-1-1.
U odnosu na raspored poprene armature u kritinim podrujima na svakome kraju grede razlikuju se sluajevi ovisni o brojanoj
vrijednosti omjera = VSmin / VSmax najmanje i najvee poprene sile to proizlaze iz prorauna:
a) Ako je -0,5, doprinos armature otpornosti na poprenu silu proraunava se po modelu reetke u skladu s ENV 1992.
b) Ako je < -0,5, tj. ako se oekuje gotovo puna promjena (predznaka) poprene sile, tada j je:
1) Ako je VSmax 4 (2 + ) Rd bw d, primjenjuje se pravilo kao u a)

2) Ako je VSmax vee od gornje granine vrijednosti, mora se postaviti armatura uzdu dviju dijagonala pod kutom
45, i to:
ako je VSmax 8 (2 + )Rd bw d, polovicu VSmax preuzimaju stremenovi, a polovicu kosa armatura;
ako je VSmin vee od gornje granine vrijednosti, ukupnu VSmax preuzima kosa armatura; u tome sluaju
provjera e se nainiti formulom:
VSd As fyd 2
gdje je:
As plotina kose armature u jednome smjeru koja sijee moguu ravninu klizanja (tj. presjek
grede).
Lokalna duktilnost
Unutar kritinih podruja postavljaju se stremenovi koji zadovoljavaju ove uvjete:
a) promjer stremenova dbw nije manji od 6 mm

b) razmak stremenova "s" nije vei od:

s = min [hw/4 ; 24 dbw ; 200 mm ; 7 dbL]
c) prvi stremen nije smjeten dalje od 50 mm od rubnoga presjeka grede.
Unutar kritinih podruja koeficijent vlane armature ne smije premaiti vrijednost max prema jednadbi:
max = [(0,65 fcd ') / (fyd )] + 0,0015
Najmanje dvije ipke promjera db=14 mm moraju biti postavljene po cijeloj duljini grede gore i dolje.
Posebne mjere
Najmanja irina greda je 200 mm.
Omjer irina i visine hrpta ne smije biti manji od 0,25.
etvrtina najvee gornje armature na leajevima mora se postaviti uzdu cijele duljine grede.
Posebne odredbe za grede razreda duktilnosti "L"
Sidrenje uzdunih ipki
a) za unutarnje vorove greda-stup:
dbL 6,0 (fctm / fyd) (1 + 0,8 d ) hc

b) za vanjske vorove
dbL 7,5 (fctm / fyd) (1 + 0,8 d ) hc
Pri vrednovanju otpornosti na poprenu silu primjenjuje se ENV 1992.
Lokalna duktilnost
Unutar kritinih podruja najvei doputeni koeficijent vlane armature max iznosi 75 % najveega koeficijenta armature doputenog
prema ENV 1992-1-1.
Posebne odredbe za grede koje nose na njih oslonjene vertikalne elemente
Nisu doputene grede i ploe koje nose nosive zidove.
Za grede koje nose stupove primjenjuju se ove odredbe:
a) ne smije biti ekscentrinosti osi stupa u odnosu na gredu;

b) greda se mora oslanjati na najmanje dva izravna leaja kao to su zidovi ili stupovi;
c) podruje grede koje nosi oslonjeni stup smatra se kritinim podrujem i armira se unutar duljine 2 hw + hc + 2 hw (gdje je hw
visina grede, a hc visina stupa usporedna s osi grede).

ARMIRANOBETONSKI STUPOVI
Proraun reznih sila
Momenti savijanja
Za stupove razreda DC "L" proraunske vrijednosti momenata savijanja dobivaju se iz prorauna konstrukcije na potresnu kombinaciju
djelovanja uzevi u obzir uinke drugog reda.
Za stupove razreda DC "M" i DC "H" proraunske vrijednosti momenata savijanja dobivaju se prema kriteriju prorauna prema
kapacitetu nosivosti, uzevi u obzir ravnoteu vora greda-stup izloenog najnepovoljnijoj kombinaciji momenata otpornosti svih
susjednih krajnjih presjeka greda za svaki (pozitivni i negativni) smjer djelovanja potresnih sila.
To se primjenjujuje ovako:
a) Uzevi u obzir stvarne momente otpornosti krajnjih presjeka greda prikljuenih u vor promatra se ravnotea toga vora. Za
svaki se smjer (1 ili 2) potresnoga djelovanja prorauna "omjer zbroja momenata" , .
Smjer 1
CD,1 = Rd (MARd1 + MBRd1) / |MCSd1 + MDSd1|
Smjer 2
CD,2 = Rd (MARd2 + MBRd2) / |MCSd2 + MDSd2|
gdje su:
MCSd , MDSd momenti stupa odreeni proraunom za potresnu kombinaciju, uzevi u obzir i uinke drugog reda
MARd , MBRd stvarni momenti otpornosti krajeva greda proraunani na temelju stvarne plotine vlane armature (uzevi
i armaturu u proraunskoj irini pojasnice) i na temelju proraunske granice poputanja fyd te uzeti u gore
navedenim formulama s apsolutnom vrijednou
Rd koeficijent kojim se uzima u obzir promjenljivost fy i uinci ovrenja armature; vrijednosti Rd za DC "H" i
DC "M".
b) Proraunski momenti koji djeluju na stup popravljeni proraunom prema kapacitetu nosivosti jesu:
1) za smjer 1:
MSd1,CD = CD,1 MSd1

2) za smjer 2:
MSd2,CD = CD,2 MSd2
Metoda oputanja u proraunu prema kapacitetu nosivosti primjenjuje se ovako:
a) Za svaki se smjer (1 ili 2) djelovanja potresnih sila prorauna "faktor promjene momenta"
1) za smjer 1:
1 = MASd1 - MBSd1 / (MARd1 + MBRd1)

2) za smjer 2:
2= MASd2 - MBSd2 / (MARd2 + MBRd2)

b) Primjenom modificiranoga kriterija prorauna prema kapacitetu nosivosti dobivaju se konani proraunski momenti na kraju
stupa ovako:
1) za smjer 1:
MSd1, CD = 1 + (CD,1 -1) 1 MSd1 q MSd1

2) za smjer 2:
MSd2, CD = 1 + (CD,2 -1) 2 MSd2 q MSd2
gdje je:
q faktor ponaanja
Za najdonji kat ista se vrijednost 1+ (CD - 1) primjenjuje za gornji i donji presjek.
Za posebne kategorije zgrada mogu se upotrebljavati i druga praktina pravila radi postizanja svrhe stavka (2), osnovana npr. na
relativnoj vanosti konstrukcijskih zidova u sustavu ili na drugim kriterijima.
U sljedeim su sluajevima doputene iznimke od stavaka (2) do (4):
a) Kod ravninskih se okvira s najmanje etiri stupa jednake konstrukcijske vanosti poveanje momenata stupova prema
jednadbi (2.21) odnosno (2.23) moe ispustiti u svakome etvrtom stupu (u preostala tri to je poveanje potrebno provesti).
b) Kod jednokatnih i dvokatnih zgrada te u najgornjemu katu viekatnih zgrada doputeni su mehanizmi sa zglobovima u
stupovima i ne zahtijeva se poveanje momenata u stupovima.

Promjenljivost uzdune sile u stupovima radi potresnoga djelovanja, uzevi u obzir pozitivni i negativni predznak, mora se uzeti u obzir
pri odreivanju najnepovoljnije kombinacije momenata savijanja i uzdune sile.
Poprene sile
Za stupove razreda DC "L" proraunske vrijednosti poprenih sila dobivaju se proraunom konstrukcije za potresnu kombinaciju
djelovanja uzevi takoer u obzir uinke drugog reda prema.
Za stupove razreda DC "M" i DC "H" odreuju se proraunske vrijednosti poprenih sila prema kriteriju prorauna prema kapacitetu
nosivosti promatrajui ravnoteu stupa pri stvarnim momentima otpornosti njegovih krajnjih presjeka prema jednadbi:
VSd,CD = n (MDRd + MCRd) / lcl
gdje je:
lcl svijetla duljina stupa
MRd oznauje stvarne momente otpornosti stupa na krajevima C i D proraunane na temelju stvarnih plotina armature,
proraunske granice poputanja fyd i najnepovoljnije vrijednosti uzdune sile (u svim potresnim kombinacijama
djelovanja)
n koeficijent kojim se uzima u obzir manja vjerojatnost sloma prihvaena za stupove; praktino n moe poprimiti
vrijednost Rd koja se upotrebljava za pojedini razred duktilnosti.
Vrednovanje i provjera proraunske otpornosti
Otpornost na savijanje proraunava se prema odredbama ENV 1992 primjenom vrijednosti uzdune sile koja proizlazi iz prorauna za
potresnu kombinaciju djelovanja.
Provjera za momente savijanja i uzdunu silu provodi se za svaki razred duktilnosti. Treba uzeti u obzir dvosmjerni karakter potresnih
reznih sila.
Smanjenje nosivosti na savijanje radi odlamanja zatitnog sloja betona moe se zanemariti uz posebne uvjete.
Otpornost na poprenu silu VRd proraunava se prema odredbama ENV 1992 primjenom vrijednosti uzdune sile koja proizlazi iz
prorauna potresne kombinacije djelovanja.
Lokalna duktilnost
Kritina su podruja stupa podruja do udaljenosti lcr od oba kraja stupa. Duljina lcr dana je za svaki razred duktilnosti.
Ako je lcr / dc < 3, gdje dc oznauje najveu izmjeru presjeka stupa, itava se visina stupa uzima kao kritino podruje pa se tako i armira.
Mora se osigurati najmanja vrijednost dogovornog faktora duktilnosti izraenog zakrivljenou (CCDF) po navodima za svaki razred
duktilnosti u iduim stavcima kako bi bili zadovoljeni zahtjevi za rotaciju elemenata u podruju plastinih zglobova koja odgovara
vrijednostima prihvaenih faktora ponaanja.
Ako je za navedenu vrijednost CCDF potrebna deformacija betona vea od 0,0035, nadoknadu za gubitak otpornosti prouzroene
odlamanjem zatitnog sloja postie se odgovarajuim ovijanjem betona jezgre.
Poslijednja dva zahtjeva su ispunjena ako je:
wd k0 1/r d sy,d (0,35 Ac /A0 + 0,15) -10cu
i
wd wd,min
gdje je:
wd mehaniki obujamski omjer stremenova i betonske jezgre unutar kritinoga podruja,
[wd = (obujam stremenova za ovijanje ) (fyd) / (obujam betonske jezgre (fcd))]
wd,min najmanji mehaniki obujamski omjer stremenova za ovijanje ovisan o promatranom razredu duktilnosti
1/r zahtijevana vrijednost CCDF
d bezdimenzijska proraunska uzduna sila (d = NSd /Ac fcd)
sy,d proraunska vrijednost deformacije vlane armature na granici poputanja
Ac brutoplotina betonskoga presjeka
A0 brutoplotina betonske jezgre
cu nazivna granina deformacija neovijenoga betona (cu = 0,0035)
k0 koeficijent ovisan o promatranome razredu duktilnosti
opa uinkovitost ovijanja, gdje je = n s i:
a) za pravokutni presjek:
n
n = 1 - bi2 / 6 A0
s = (1 - s / 2 b0 )2
b) za kruni presjek sa stremenovima:
n = 1
s = (1 - s / 2 b0)2

c) za kruni presjek sa spiralom:
n = 1
s = (1 - s / 2 b0)
gdje je:
n ukupni broj toaka (u svakoj ravnini stremena), gdje je uzduna armatura "pridrana" stremenovima ili poprenim
sponama (ipke koje prolaze kroz presjeke)
bi razmak izmeu susjednih "pridranih" ipaka
U kritinim podrujima valja zadovoljiti ove najmanje uvjete:
a) Radi osiguranja najmanje duktilnosti i spreavanja lokalnog izvijanja uzdunih ipaka moraju se predvidjeti stremenovi
promjera ne manjeg od 6 mm na razmacima predvienim za svaki razred duktilnosti.
b) Oblik stremenova mora biti odabran tako da se svojstva presjeka poboljaju zbog troosnoga tlanog stanja naprezanja
prouzroenog stremenovima i sponama.
Uzdune sile moraju biti ograniene ovisno o razredu duktilnosti.
Ukupni koeficijent uzdunog armiranja 1 ne smije biti manji od 0,01 ni vei od 0,04.
U simetrinim presjecima mora se predvidjeti simetrina armatura ( = ').
Radi poveanja cjelovitosti vora greda-stup mora se predvidjeti najmanje jedna meuipka izmeu ipaka u kutovima na svakoj stranici
stupa.
Posebne odredbe za stupove razreda duktilnosti "H"
Proraun reznih sila
Proraunski momenti savijanja odreuju se uz Rd = 1,35.
Proraunske poprene sile odreuju se uz Rd = 1,35.
Vrednovanje i provjera proraunske otpornosti
Mora se promatrati dvoosno savijanje.
Bezdimenzijska uzduna sila d ne smije premaiti vrijednosti d,max = 0,55.
Lokalna duktilnost
U nedostatku tonijih podataka duljina kritinoga podruja lcr moe se proraunati po:
lcr = max [1,5 dc ; lcl / 5 ; 600 mm]
gdje je:
Vrijednost CCDF uzima se:
1/r 13
uz:
k0 = 55
wd,min = 0,13.
i:
a) promjer dbw stremenova:
dbw 0,40 dbL,max f ydL / f ydw

b) razmak stremenova manji od:
s = min [ b0/4 ; 100 mm ; 5 dbL ]

gdje je:
b0 najmanja izmjera betonske jezgre
dbL promjer uzdunih ipaka.

c) primijenjeno vie oblika stremenova a razmak izmeu susjednih uzdunih ipaka pridranih stremenovima ili sponama manji
je od 150 mm.
Posebne mjere
Najmanja izmjera presjeka stupa mora biti 300 mm.
Ako nije (koeficijent osjetljivosti) 0,1 izmjere presjeka stupa ne smiju biti manje od jedne osmine veeg razmaka izmeu toke
infleksije i kraja stupa kad se promatra savijanje u ravnini usporednoj s promatranom izmjerom stupa.
U dva donja kata zgrade stremenove treba predvidjeti i izvan kritinih podruja, i to za dodatnu duljinu jednaku polovici duljine tih
podruja.
Uinci meudjelovanja okvira i zidane ispune moraju se uzeti u obzir
Posebne odredbe za stupove razreda duktilnosti "M"
Proraun reznih sila
Moguu se ustanoviti i drugi uvjeti pri kojima se primjena toga kriterija moe zamijeniti stalnim faktorom koji e se primijeniti na momente
savijanja dobivene proraunom.
Vrednovanje i provjera otpornosti
Dvoosno se savijanje moe proraunati na prikladan pojednostavnjen nain provodei provjeru odvojeno za svaki smjer s nosivou na
savijanje umanjenu za 30 %, tj.
0,7 MRdi M Sdi, CD
gdje "i' znai "svaki smjer".
Lokalna duktilnost
lcr = max [1,5 dc ; lcl / 6 ; 450 mm]
gdje je:
lcl svijetla duljina stupa.
1/r 9
uz:
k0 = 60
wd,min = 0,09.
i:
a) promjer dbw stremenova
dbw 0,35 dbL,max f ydL / f ydw

b) razmak stremenova manji od
s = min [b0/3 ; 150 mm ; 7 dbL]
gdje je:
c) razmak izmeu susjednih uzdunih ipaka pridranih stremenovima ili sponama manji od 200 mm.

Posebne mjere
Najmanja izmjera presjeka stupa mora biti 250 mm.
Ako nije (koeficijent osjetljivosti) 0,1 izmjere presjeka stupa ne smiju biti manje od jedne desetine veeg razmaka izmeu toke
infleksije i kraja stupa kad se promatra savijanje u ravnini usporednoj s promatranom izmjerom stupa.
U dva donja kata zgrade stremenove treba predvidjeti u skladu s tokom 2.8.2.3(4) i izvan kritinih podruja, i to za dodatnu duljinu
jednaku polovici duljine tih podruja.
Uinci meudjelovanja okvira i zidane ispune moraju se uzeti u obzir kadgod je to prikladno.
Posebne odredbe za stupove razreda duktilnosti "L"
Proraun reznih sila
Dvoosno se savijanje moe proraunati na prikladan pojednostavnjen nain provodei provjeru odvojeno za svaki smjer s nosivou na
savijanje umanjenu za 30 %, tj.
0,7 MRdi M Sdi,CD
gdje "i' znai svaki smjer.
Lokalna duktilnost
lcr = max [dc ; lcl / 6 ; 450 mm]
gdje je:
1/r 5
uz:
k0 = 65
wd,min = 0,05.
i:
a) razmak stremenova manji od
s = min [b0/2 ; 200 mm ; 9.dbL],
gdje je:
b) razmak izmeu susjednih uzdunih ipaka pridranih stremenovima ili sponama manji od 250 mm.
Poprena armatura unutar kritinih podruja moe se odrediti kako je to navedeno u ENV 1992 ako je:
d 0,20
i
q0 3,50.
Posebne mjere
Ako nije 0,1, izmjere presjeka stupa ne smiju biti manje od jedne desetine veeg razmaka izmeu toke infleksije i kraja stupa kad
se promatra savijanje u ravnini usporednoj s promatranom izmjerom stupa.

ARMIRANOBETONSKI VOROVI
Postupak prorauna
Podruje izmeu rubova greda i stupova u kojemu se oni spajaju (vor) mora se prikladno proraunati, uzevi u obzir da:
a) oteeni vor smanjuje koliinu energije koja se moe utroiti na elementima okvira, i
b) popravak oteenih vorova tei je od popravaka konstrukcijskih elemenata.
Proraun reznih sila
Horizontalna poprena sila koja djeluje oko jezgre vora odreuje se uzevi u obzir najnepovoljnije uvjete pri potresnom djelovanju, tj.
uvjete prorauna prema kapacitetu nosivosti za mjerodavne rubove greda i najnie vrijednosti poprenih sila u pripadnim elementima.
Poprena sila koja djeluje na betonsku jezgru vora moe se proraunati prema pojednostavnjenoj formuli:
a) za unutarnji vor greda stup:

Vjhd = Rd (2/3) (AS1 + AS2 q / 5 ) fyd - Vc
b) za vanjski vor greda - stup:
Vjhd = Rd (2/3) AS1 fyd - Vc
gdje je:
Rd koeficijent dan za DC "H" i DC "M"
faktorom redukcije 2/3 uzima se u obzir dio kosih sila prionljivosti izvan jezgre vora.
Vc se uzima prema proraunu za promatranu kombinaciju
Poprene sile koje djeluju na vor moraju odgovarati najnepovoljnijem smjeru potresnog djelovanja za koji su proraunane vrijednosti
AS1, AS2 i Vc .
Prijenos poprene sile u jezgri vora moe se ostvariti ovim dvama mehanizma:
a) mehanizmom tlane dijagonale

b) mehanizmom ovijanja (jezgre).
Mehanizam tlane dijagonale prevladava kad se na rubnim presjecima greda javljaju samo male pukotine od savijanja (zbog prethodnih
malih amplituda promjene momenata) koje se naknadno zatvaraju. Tada se horizontalne tlane sile greda prenose kroz tlano podruje
betona i zbrajaju s vertikalnim tlanim silama tlanoga podruja stupa. Tako stvorena tlana dijagonala uravnoteena je unutar spoja
Mehanizam ovijanja prevladava kad se na rubnim presjecima greda stvaraju iroke pukotine od savijanja (koje odgovaraju velikim
izduenjima ipaka armature radi prethodnih velikih amplituda promjene momenata) koje se naknadno ne mogu zatvoriti. Tada se
horizontalne tlane sile od momenata savijanja prenose uglavnom armaturom grede a tlana dijagonala se ne stvara. Dodatno, radi
velikih izduenja ipaka s obje strane javljaju se velike koncentracije naprezanja prionljivosti u sreditu vora. Posljedica toga ja da se
ne mogu izbjei mnogobrojne dijagonalne pukotine u jezgri vora.
Dijagonalni tlak prouzroen mehanizmom tlane dijagonale ne smije premaiti nosivost betona.
a) za unutarnje vorove greda stup
Vjhd 20 Rd bj hc
b) za vanjske vorove greda stup
Vjhd 15 Rd bj hc
a proraunska se irina vora bj
a) ako je bc > bw:
bj = min [ bc ; (bw + 0,5 hc) ]

b) ako je bc < bw
bj = min [ bw ; (bc + 0,5 hc) ]
Prikladno ovijanje (horizontalno i vertikalno) vora izvodi se radi ogranienja najveih dijagonalnih vlanih naprezanja maxct, i to:
fctm / c
max ct

a) treba predvidjeti prikladne horizontalne stremenove u voru tako da bude
[(Ash fyd ) / ( bj hjw)] [(Vjhd / bj hjc) - Rd (12 Rd + d f cd ) ]

gdje je:
Ash ukupna plotina horizontalnih stremenova
faktor kojim se uzima u obzir preostala otpornost na poprenu silu nearmiranoga betona nakon ciklike degradacije;
vrijednosti dane su za DC "H" i za DC M
d bezdimenzijska proraunska uzduna sila u kojoj je NSd uzeto za promatranu kombinaciju (d = NSd /Ac fcd)
b) treba predvidjeti prikladnu vertikalnu armaturu stupa koja prolazi kroz vor tako da bude
Asv,i (2/3) Ash (hjc / hjw)
gdje je:
Asv,i ukupna plotina ipaka koje se nalaze uz mjerodavno lice stupa izmeu kutnih ipaka stupa (ukljuujui ipke koje
su dio uzdune armature stupa)
Posebne odredbe za vorove razreda duktilnosti "H"
Provjera otpornosti
uz
Rd = 1,25
= 1,0
Posebne mjere
Unutar vora greda stup treba postaviti horizontalne stremenove koji zadovoljavaju ove uvjete:
a) promjer dbw stremenova ne smije biti manji od 6 mm;

b) razmak stremenova s ne smije biti vei od
s = min [ hc/4 ; 100 mm ]
c) ako se grede prikljuuju na sva etiri lica stupa, razmak stremenova "s" moe se poveati na
s = min [ hc/2 ; 150 mm ]
Na svakome kraju vora treba postaviti najmanje jednu vertikalnu ipku (izmeu ipaka u kutu stupa); najvei je doputeni razmak
susjednih ipaka 150 mm.
Posebne odredbe za vorove razreda duktilnosti "M"
Provjera otpornosti
uz
Rd = 1,15
= 1,2
Posebne mjere
Unutar vora greda stup treba postaviti horizontalne stremenove koji zadovoljavaju ove uvjete:
a) promjer dbw stremenova ne smije biti manji od 6 mm

b) razmak stremenova "s" ne smije biti vei od
s = min [hc/2 ; 150 mm].
Na svakome kraju vora treba postaviti najmanje jednu vertikalnu ipku (izmeu ipaka u kutu stupa).

ARMIRANO BETONSKI OKVIRI SA ZIDANOM ISPUNOM
Openito
Ovaj se stavak odnosi na okvirne sustave i dvojne sustave istovrijedne okvirnim razreda DC "H" i DC "M" sa zidanim ispunama
izvedenim nakon izvedbe betonskih okvira, koje su s okvirima u kontaktu, ali nisu konstrukcijski povezane (npr. bez posminih spajala) i
koje se u prvome koraku smatraju nekonstrukcijskim elementima.
Moe se zanemariti meudjelovanje izmeu betonskih okvira i zidanih ispuna za sve zidne sustave i dvojne sustave istovrijedne
okvirnim razreda DC "L".
Ako zidana ispuna ini dio potresno otpornoga nosivog sustava, proraun i konstruiranje mora se provesti po kriterijima i pravilima
danim za zidove.
Zahtjevi i kriteriji
Posljedice nepravilnosti u tlocrtu prouzroene ispunama moraju se uzeti u obzir na prikladan nain.
U obzir se moraju uzeti i posljedice nepravilnosti po visini prouzroene ispunama.
Promijenjeni odziv konstrukcije prouzroen poveanjem krutosti radi ispuna mora se uzeti u obzir.
Mora se uzeti u obzir i velika nesigurnost u vezi s ponaanjem ispuna (naime, promjenljivost njihovih mehanikih svojstava i njihova
kontakta s okvirima, mogue promjene njihove cjelovitosti tijekom uporabe zgrade kao i nejednolian stupanj oteenja pri potresu).
Mogui negativni lokalni uinci zbog meudjelovanja okvir-ispuna (npr. posmini slom vitkih stupova od poprenih sila radi djelovanja
ispune kao tlane dijagonale) moraju se uzeti u obzir.
Nepravilnosti prouzroene zidanom ispunom
Nepravilnosti u tlocrtu
U sluaju velikih nepravilnosti u tlocrtu zbog nesimetrinog rasporeda zidanih ispuna (tj. uglavnom uzdu dva usporedna proelja
zgrade) potrebno je proraun nainiti za prostorni model, ukljuujui, ako je potrebno, i proraun osjetljivosti poloaja i krutosti ispuna.
Kad zidane ispune nisu ravnomjerno rasporeene, ali ne tako da prouzrouju velike nepravilnosti u tlocrtu, te se nepravilnosti mogu
uzeti u obzir poveanjem sluajne ekscentrinosti e1i , uz faktor 2,0.
Nepravilnosti po visini
U sluaju velikih nepravilnosti po visini (tj. bitnog smanjenja ispuna u jednom ili vie katova u usporedbi s drugim katovima) mora se
pretpostaviti lokalno poveanje potresnih reznih sila u tim katovima.
Ako se ne upotrebljava toniji model, smatra se da je uvjet zadovoljen ako se proraunane rezne sile poveaju mnoenjem faktorom ,
koji se odredi iz
= (1 + VRw / VSd)
gdje je:
VRw ukupno umanjenje otpornosti zidanih ispuna u promatranome katu u usporedbi s najbliim katom u kojemu nema
umanjenja
VSd zbroj potresnih poprenih sila koje djeluju na sve vertikalne konstrukcijske elemente promatranoga kata.
Ako se dobije faktor manji od 1,1, nema potrebe za popravkom veliine reznih sila.
Proraunske potresne rezne sile
Proraunske potresne rezne sile moraju se promijeniti u odnosu na odziv cijele graevine radi smanjenog perioda vlastitih vibracija
prouzroenog dodatkom zidanih ispuna.
Tada se primjenjuju ova pravila:
a) Ordinata Sd proraunskog spektra prorauna se iz srednje vrijednosti T1' prvog oblika vibracija graevine koji se proraunava
po:
T1' = (T1b + T1i) / 2
gdje je:
T1b prvi period vibracija graevine bez uzimanja u obzir krutosti ispune
T1i prvi period vibracija graevine kod koje su ispune uzete kao konstrukcijski elementi (vidi stavak (3) dolje).

b) Osim za proraun progiba, sve potresne rezne sile odreene za model konstrukcije bez i spune mnoe se omjerom Sd (T1')
/ Sd (T1b).
Prvi period vibracija T1i moe se procijeniti jednom od ovih priblinih formula:
T1i = T1b / 1 + (T1b2 Aw Gg ) /(16 HW )
gdje je:
Aw prosjena plotina horizontalnoga presjeka zidanih ispuna po katu u mjerodavnome smjeru
G posmini modul zidanih ispuna
g ubrzanje sile tee
H visina zgrade
W teina zgrade
ili
0,065 n
T1i = min
0,080 (H / B ) ( H / (H + B )

3/4
0,075 H
gdje je:
n broj katova
H visina zgrade u metrima
B irina zgrade u metrima u promatranome smjeru.
Lokalni utjecaji prouzroeni ispunom
Ako je visina ispune manja od svijetle duljine stupova uz nju, poduzimaju se ove mjere:
a) itava se duljina stupa smatra kritinim podrujem i armira koliinom armature i oblikom stremenova zahtijevanim za kritina
podruja
b) Posljedice smanjenja "posmine vitkosti" takvih stupova moraju se prikladno pokriti. Stoga se pri proraunu poprene sile kao
svijetla duljina stupa lcl uzima se duljina stupa koja nije u dodiru s ispunom.
c) Poprenu armaturu koja preuzima poprenu silu mora se smjestiti uzdu duljine stupa koja nije u dodiru s ispunom poveane
za hc (izmjera presjeka stupa u ravnini ispune) u dio stupa koji je u dodiru s ispunom.
d) Ako je duljina stupa koji nije u dodiru s ispunom manja od 1,5 hc, poprenu silu treba preuzeti dijagonalno postavljenom
armaturom u oba smjera.
Ako je visina ispuna jednaka svijetloj visini stupova, razlikuju se dva sluaja:
a) ako se zie nalazi s obje strane stupa u smjeru djelovanja potresa, nisu potrebne dodatne mjere;
b) ako se zie nalazi samo s jedne strane stupa (to je npr. sluaj za sve kutne stupove), ukupna se duljina stupa smatra
kritinim podrujem i armira koliinom i oblikom stremenova zahtijevanim za kritina podruja.
Ogranienje oteenja ispune
Radi spreavanja krhkog sloma i preranog raspada zidanih ispuna te ispadanja zidnih elemenata izvan ravnine moraju se poduzeti
prikladne mjere, osim u podrujima niske seizminosti (npr. lake iane mree sidrene u zie i u betonske okvire, spone du zidova itd).
Posebne odredbe za vorove razreda duktilnosti "L"
Horizontalna armatura za ovijanje u vorovima greda stup mora biti jednaka onoj koja je predviena uzdu kritinih podruja stupa.
Na svakome kraju vora treba postaviti najmanje jednu vertikalnu ipku (izmeu ipaka u kutu stupa).

ARMIRANOBETONSKI ZIDOVI
Openito
Ovaj se stavak odnosi na pojedinane zidove i na pojedinane povezane zidove za rezne sile u ravnini.
Odredbe se odnose na sve zidove s punom upetou i sidrenjem pri podnoju u prikladne temelje koji im spreavaju ljuljanje. Stoga
zidovi koji se oslanjaju na (meukatne) ploe ili grede nisu doputeni.
Proraunske rezne sile
Rezne se sile proraunavaju uz pretpostavku krutosti za zid bez pukotina. Ipak, u nekim je sluajevima potrebno razlikovanje krutosti
zidova kako bi se uzelo u obzir mogue raspucavanje te uloga vlanih ili tlanih uzdunih sila na krutost.
U obzir se moraju uzeti nesigurnosti prorauna i poslijeelastinih dinamikih uinaka, barem putem prikladnoga pojednostavnjenog
postupka. Ako nije na raspolaganju tonija metoda, mogu se upotrebljavati pravila dana u iduim stavcima kojima se procjenjuju rezne
sile za dimenzioniranje i oblikovanje pojedinosti. Ta pravila obuhvaaju proraunske ovojnice momenata savijanja i faktore poveanja
poprenih sila.
Moe se uzeti u obzir preraspodjela potresnih reznih sila izmeu neovisnih zidova koja nije vea od 20 % za DC "H" i 30 % za DC "M" i
DC "L", uz pretpostavku da nije uzeto smanjenje ukupne zahtijevane otpornosti.
Na prikladan se nain mora uzeti u obzir promjenljivost uzdune sile u zidovima prouzroene ciklikim karakterom potresnoga
djelovanja jer:
male uzdune sile mogu openito biti nepovoljnije pri provjeri nosivosti (manja nosivost na savijanje i posmik)
velike (tlane) uzdune sile openito su nepovoljnije pri provjeri duktilnosti (nii mogui lokalni faktori duktilnosti).
Posebne mjere za vitke zidove optereene u svojoj ravnini
Vitki su zidovi oni kod kojih je omjer visine i duljine Hw / lw vei od 2,0
U obzir se moraju uzeti nesigurnosti u odnosu na raspodjelu stvarnog momenta po visini zida pri proraunskome potresnom djelovanju.
a) Proraunski dijagram momenta savijanja po visini zida ovojnica je proraunskoga dijagrama momenta savijanja (dobivenoga
proraunom konstrukcije) vertikalno pomaknutog za razmak jednak visini hcr kritinoga podruja zida (pomak vlanih sila).
Obvojnica se moe uzeti kao linearna ako u konstrukciji nema vanih diskontinuiteta mase, krutosti ili otpornosti po visini.
b) Visina kritinoga podruja hcr iznad podnoja zida odreuje se ovako :
hcr = max [lw ; Hw/6]
ali
2 lw
hcr
hs za n 6 katova
2hs za n 7 katova ]
gdje je:
hs svijetla katna visina,
a gdje je podnoje zida definirano kao razina temelja ili mjesto upetosti u donji kat koji ima prikladne pregrade i obodne
zidove.
Mora se uzeti u obzir mogue poveanje poprenih sila nakon dostizanja granice poputanja elika u zidu.
uz:
a) proraunska obvojnica poprenih sila VSd po visini zida izvodi se iz:
VSd = VSd'
gdje je:
VSd' poprena sila po visini zida dobivena proraunom
faktor poveanja koji ovisi o razredu duktilnosti

b) Za DC "H" i DC "M" faktor poveanja moe se proraunati po
[(
= q (( Rd M Rd ) / (qM Sd ))2 + 0,1 S e (Tc ) / S e (T1 ) )]
2
q
gdje je:
q faktor ponaanja
MSd proraunski moment savijanja u podnoju zida
MRd proraunska otpornost na savijanje u podnoju zida
Rd koeficijent poveane nosivosti armature; ako nema tonijih podataka Rd, moe se uzeti 1,25 za DC "H" i 1,15 za DC
"M"
T1 osnovni period vibracija zgrade u smjeru zida
TC gornja granica perioda stalne vrijednosti dijela spektra ubrzanja
Se(T) ordinata elastinog spektra odziva (vidi toku 4.2.2 1-1. dijela).
c) za DC "L" koeficijent poveanja moe se uzeti 1,3.
Kod dvojnih sustava s vitkim zidovima preporuuje se prilagoena proraunska ovojnica poprenih sila u skladu sa sl. 2.20, ime se
uzimaju u obzir nesigurnosti viih oblika vibracija.
Posebne odredbe za kratke zidove
Kratki zidovi su zidovi s omjerom visine i duljine Hw / lw ne veim od 2,0.
Kod kratkih zidova nema potrebe da se prilagouju momenti savijanja dobiveni proraunom. Takoer se zanemaruje i poveanje
poprenih sila prouzroenih dinamikim uincima.
Nesigurnosti koje proizlaze iz raspoloivog kapaciteta troenja energije radi posminog oblika sloma uzimaju se u obzir ovako:
a) za DC "H" i DC "M" poprena sila VSd' dobivena proraunom poveava se primjenom prorauna prema kapacitetu nosivosti
ovako:
VSd = Rd (MRd / MSd) VSd' q VSd'
b) za DC "L" poprena sila VSd' poveava se koeficijentom 1,3.
Posebne odredbe za zidove razreda duktilnosti "H" i "M"
Otpornost na savijanje
Otpornost na savijanje proraunava se kao za stupove za najnepovoljniju udunu silu iz potresne kombinacije djelovanja.
Dijagonalni tlani slom hrpta
Mora biti zadovoljen uvjet:
VSd VRd2
VRd2 = 0,4 (0,7 - fck / 200) fcd bw0 z

b) izvan kritinog podruja:
VRd2 = 0,5 (0,7 - fck / 200) fcd bw0 z
gdje je:
z krak unutarnjih sila koji se moe uzeti da je 0,8 lw
bw0 debljina hrpta zida
fck uzima se u MPa, ali ne vie od 40 MPa.
Kod tlano naprezanih zidova vrijednosti VRd2 moraju se smanjiti kako je to navedeno u ENV 1992-1-1.
Dijagonalni vlani slom hrpta
Mora biti zadovoljen ovaj uvjet:
VSd VRd3
uz
VRd3 = Vcd + Vwd
gdje se pri proraunu VRd3 mora uzeti u obzir promjenljivost predznaka prisilnih poslijeelastinih deformacija.

Moe se provjeriti ovisno o posminoj vitkosti s = MSd / (VSd lw) prema opisu u iduim stavcima.
Ako je s 2,0, primjenjuju se odredbe za stupove.
Ako je 2,0 > s > 1,3, primjenjuje se pojednostavnjeni model reetke, i to:
a) horizontalna armatura hrpta sidri se u cijelosti u rubne elemente presjeka zida i postavlja po visini hrpta, i da je
zadovoljen uvjet:
VSd h fyd,h bwo z + Vcd
gdje je:
h koeficijent armiranja horizontalnom armaturom hrpta (h =Ah /(bw0 sh ),
fyd,h proraunska granica poputanja horizontalne armature hrpta
z krak unutarnjih sila za koji se moe uzetida je 0,8 lw
Vcd otpornost na poprenu silu pri mehanizmima razliitim od tlanog, a sadri doprinos armature i trenje beton-
beton
b) vertikalna armatura hrpta sidri se i preklapa pravilno po visini zida i postavlja uzdu hrpta tako da je zadovoljen uvjet:
VSd v fyd,v bwo z + Vcd + minNSd
gdje je:
v koeficijent armiranja vertikalnom armaturom (v = Av / (bw0 sv),)
fyd,v proraunska granica poputanja vertikalne armature hrpta
NSd proraunska uzduna sila, uzima se s pozitivnim predznakom za tlak.
Ako je s 1,3, za proraun zahtijevane horizontalne i vertikalne armature moe se upotrijebiti ova empirijska formula:
VSd [h fyd,h (s - 0,3) + v fyd,v (1,3 - s)] bw0 z + Vcd
ako je ispunjeno da:
omjer v fyd,v / (h fyd,h ) nije vei od 1,0, a

kad je s < 0,3, uzima se da je jednak 0,3.
moraju se uzeti u obzir ovi uvjeti:
a) moe se uzeti da horizontalne ipke hrpta u obliku izduljenih zatvorenih ili prikladno sidrenih stremenova u cijelosti doprinose
ovijenosti rubnih elemenata zida;
b) moe se uzeti da vertikalne ipke hrpta s istom prionljivou te glavne uzdune ipke u cijelosti doprinose otpornosti zida na
savijanje.
c) Doprinos betona Vcd uzima se u obzir ovako:
1. za vlane uzdune sile:
u kritinim podrujima: Vcd = 0

izvan kritinih podruja: Vcd kao u ENV 1992
2. za tlane uzdune sile:
u kritinim podrujima: Vcd = Rd (1,2 + 40 ) bw0 z
gdje je:
Rd proraunska osnovna posmina vrstoa
koeficijent armiranja u vlanom podruju ( = As / (bw0 z))
izvan kritinih podruja: Vcd kao u ENV 1992
d) U svakom sluaju moraju se potovati najmanje vrijednosti za h i v

Posmini slom klizanjem
U moguim ravninama posminoga klizanja kritinih podruja mora se zadovoljiti ovaj uvjet:
VSd VRd,s.
Vrijednost VRd,s moe se ovako proraunati:
V Rd,s = Vdd + Vid + Vfd
gdje je:
(1,3 Asj f cd f yd )
Vdd = min
(0,25 fyd Asj) ]
Vid = Asi fyd cos
(f [(Asj fyd + NSd ) + MSd / z]

Vfd = min
(0,25 fcd lw bw0
gdje je:
Vdd otpornost vertikalnih ipaka kad djeluju na odrez (kao trn)
Vid otpornost na poprenu silu kosih ipaka (s kutom )
Vfd otpornost na trenje
f koeficijent trenja beton beton pri ciklikome djelovanju koji se moe uzeti da je 1,0 za grube povrine
z krak unutarnjih sila
koeficijent visine neutralne osi
Asj zbroj plotina vertikalnih ipaka hrpta ili svrhovito razmjetenih dodatnih ipaka u rubnim elementima
Asi zbroj plotina kosih ipaka u oba smjera; za tu svrhu preporuuju se ipke velikih promjera
NSd proraunska uzduna sila, pozitivna ako je tlana.
Za kratke zidove preporuuje se osigurati da:
a) u podnoju zida bude Vid vee od VSd / 2

b) na viim razinama bude Vid vee od VSd / 4
Kose ipke moraju biti prikladno sidrene s obje strane potencijalne klizne plohe i moraju presijecati sve presjeke zida unutar razmaka
0,5 lw ili 0,5 Hw (to je manje) iznad kritinoga donjeg presjeka.
Te kose ipke poveavaju otpornost na savijanje zida u podnoju, to treba uzeti u obzir kad god je poprena sila VSd proraunana
prema kapacitetu nosivosti.
Mogu se upotrijebiti ove dvije metode:
a) Poveanje otpornosti na savijanje MRd koje se uzima u obzir pri proraunu VSd moe se proraunati po
MRd = 0,5 Asi fyd sin li
gdje je:
li razmak izmeu kosih ipaka u presjeku podnoja ruba zida
b) Otpornost na poprenu silu VRd proraunava se zanemarujui uinak kosih ipaka, a u jednadbi (2.57) Vid uzima se kao
netootpornost na poprenu silu kosih ipaka (tj. stvarna otpornost na poprenu silu umanjena za poveanje poprene sile).
Takva netootpornost na poprenu silu kosih ipaka na klizanje proraunava se prema izrazu:
Vid = Asi fyd [cos - 0,5 li sin / (s lw)]
Vezni elementi
Povezivanje zidova ploama ne smije se smatrati uinkovitim.
a) raspucavanje uzdu dvije dijagonale ima malu vjerojatnost pojave; to e se dogoditi ako je:
VSd 4 bw d Rd
b) osiguran je preteiti oblik sloma savijanjem; smatra se da je taj uvjet ispunjen ako je l/h 3

U suprotnome sluaju otpornost na potresno djelovanje mora se osigurati armiranjem u oba dijagonalna smjera u skladu s ovim
uvjetima
a) Provjereno je da je:
VSd 2 Asi fyd sin
gdje je:
VSd proraunska poprena sila koja djeluje na vezni element (VSd = 2 MSd / l)
Asi ukupna plotina armature u svakome dijagonalnom smjeru
kut izmeu dijagonala i horizontalnoga smjera.
b) Dijagonalna je armatura rasporeena kao u stupu, a njezina duljina sidrenja premauje za 50 % onu propisanu u ENV 1992.
c) Oko tih elemenata koji slie na stupove postoje zatvoreni stremenovi koji spreavaju izvijanje uzdunih ipaka. Razmak
stremenova ne smije prijei 100 mm.
U svim sluajevima za vezne grede primjenjuju se posebne mjere kao za grede izvan kritinih podruja.
Lokalna duktilnost
Mora se osigurati da u kritinim podrujima zida vrijednost 1/r iznosi najmanje:

2
1,0 q bez veznih greda
1/r =
2
0,8 q s veznim gredama
gdje je:
q vrijednost faktora ponaanja upotrijebljenog u proraunu.
Odreivanje armature za ovijanje:
a) Kod obinih zidova sa slobodnim rubovima ili s malim pojasnicama za brojani obujamski omjer zahtijevane armature za
ovijanje wd u rubnim elementima primjenjuju se odredbe i druge posebne mjere koje se odnose na stupove istog razreda
duktilnosti s istim vrijednostima 1/r .
b) U mjerodavnoj provjeri uzima se ova uzduna sila:
effNSd = 0,5 (NSd / 2 + MSd / z)
gdje je:
z krak unutarnjih sila koji se moe uzeti kao razmak izmeu sredita dvaju rubnih elemenata koji su ovijeni poput
stupova, a
NSd proraunska tlana sila, predznak joj je pozitivan ako je tlana.
c) U svim drugim sluajevima zidova s pojasnicama ili sloenih presjeka mogu se upotrebljavati opi postupci zahtijevana
armatura za ovijanje, ako je potrebna, i duljina ovijenog dijela zida proraunaju se s skladu s tim postupcima.
Za rubne elemente deblje od 250 mm preporuuje se, kad god je to mogue, uporaba viestrukih stremenova
To ovijanje mora se produljiti vertikalno po visini hcr kritinoga podruja i horizontalno uzdu duljine lc mjereno od ruba zida do toke u
kojoj bi se pri ciklikom optereenju neovijeni beton mogao odlomiti radi velikih tlanih deformacija. Ako nema tonijih podataka, moe
se uzeti da je kritina tlana deformacija cc jednaka 0,2 %. Mjerodavna situacija djelovanja odreuje se s MSd i odgovarajuim NSd za
najnepovoljniji smjer potresnoga djelovanja. Najmanji je uvjet da lc ne smije biti uzet manji od 0,15 lw ili 1,50 bw.
Ako nije drukije navedeno u prethodnim stavcima, na ovijena rubna podruja kritinih podruja zidova primjenjuju se sve odredbe i
pravila oblikovanja pojedinosti kao za uzdunu i poprenu armaturu stupova.
Iznad kritinog podruja u rubnim elementima treba na duljini od najmanje jo jednog kata predvidjeti armaturu za ovijanje jednaku
polovici one proraunane za kritino podruje.
U preostalim podrujima zida primjenjuju se odredbe ENV 1992 za vertikalnu, horizontalnu i poprenu armaturu. Ipak, u onim
podrujima gdje je tlana deformacija c vea od 0,2 % treba predvidjeti najmanju vertikalnu armaturu presjeka jednakog 0,005 lc bw ,
gdje se za lc ne smije uzeti najmanji uvjet dan gore.

Posebne mjere
(1) Kao najmanja mjera protiv bone nestabilnosti, debljina bw0 hrpta ne smije biti manja od:
bw0 = min [ 150 mm ; q lw / 60 ; hs / 20 ]
(2) Debljina bw ovijene duljine zida mora zadovoljiti ova pravila :
2 bw 200 mm
a) ako je lc max , onda je bw
0,2 lw hs / 10
2 bw 200 mm
b) ako je lc < max , onda je bw
0,2 lw hs / 15
Prerano posmino raspucavanje hrpta zida mora se sprijeiti postavljanjem najmanje koliine armature u kritinim podrujima, i to:
h,min = v,min = 0,002
Armatura hrpta mora biti oblikovana u dvije mree od meusobno okomitih ipaka istih prionljivosti, po jedna uz svako lice zida; mree
moraju biti povezane prikladnim i pravilno rasporeenim poprenim sponama.
Armiranja hrpta:
a) horizontalne ipke (promjer dbh):
h = Ah / (bw0 sh ) 0,002
8 mm
dbh
bw0 / 8
20 dbh ili 200 mm za DC "H"

sh
25 dbh ili 250 mm za DC "M"
b) vertikalne ipke (promjer dbv):
v = Av/ (bw0 sv ) 0,002
8 mm
dbv
bw0 / 8
20 dbv ili 200 mm za DC "H"

sv
i 25 dbv ili 250 mm za DC "M"
Radi uklanjanja nepovoljnih uinaka i nesigurnosti u sluaju raspucavanja uzdu radne reke treba predvidjeti najmanju koliinu dobro
sidrene armature kroz oekivanu radnu reku. Najmanja koliina armature min ija je uloga da zamijeni otpornost neraspucaloga
betona na poprenu silu odreuje se iz:
(1,3 fctk0,05 - NSd / Aw ) / (fyd (1 + 1,5 f cd f yd ))
min
0,0025
gdje je:
Aw ukupna plotina horizontalnoga presjeka zida
NSd proraunska uzduna sila, pozitivna ako je tlana.
Ukupna vrijednost v, uzevi u obzir sve vertikalne ipke koje se nalaze u hrptu i u rubnim elementima, ne smije biti vea od 0,004.
Mora se izbjegavati sluajan raspored otvora koji nisu pravilno rasporeeni pri oblikovanju povezanih zidova, osim ako je njihov utjecaj
beznaajan ili uzet u obzir prikladnim proraunom, dimenzioniranjem i oblikovanjem pojedinosti.

Posebne odredbe za zidove razreda duktilnost "L"
Kod zidova razreda DC "L" primjenjuju se odredbe ENV 1992 koje se odnose na nosive zidove. Dodatno valja uzeti u obzir ova pravila
kako bi se osigurao dogovorni faktor duktilnosti izraen zakrivljenou (CCDF) usklaen s prihvaenim vrijednostima q.
Kod zidova sa slobodnim rubovima ili malim pojasnicama ovijeni rubni elementi moraju se predvidjeti u kritinim podrujima pri podnoju
zida na visini hcr, i unutar duljine lc .
Ako je rub zida koji je najvie izloen tlaku povezan prikladnom poprenom pojasnicom, tj. takvom u koje je bf hs / 15 i lf hs / 5 ne
zahtijeva se ovijanje rubnog elementa.
Poprena armatura rubnih elemenata odreuje se prema ENV 1992, a najmanji koeficijent uzdune armature moe se smanjiti na 0,005
u ova dva sluaja:
a) bezdimenzijska proraunska uzduna sila effd iznosi:
effd 0,15
gdje je:
effd = effNSd / (lc bw fcd)
b) bezdimenzijska proraunska uzduna sila effd iznosi:
effd 0,20
a faktor q umanjen je za 30 %.
Debljina hrpta bw0 ne smije biti manja od
bw0 = min [150 mm ; q lw / 60 ; hs / 20].
Debljina bw ovijene duljine zida mora zadovoljiti ova pravila:
2 bw 200 mm
a) ako je lc max , onda je bw
0,2 lw hs/10
2 bw 200 mm
b) ako je lc < max , onda je bw
0,2 lw hs/15
Za vezne grede moe se umjesto armiranja kosom armaturom u dva smjera izvedenom poput stupa upotrijebiti drukije rasporeena
armatura, s tim da je na prikladan nain pokazano da je usporediva razina kapaciteta troenja energije osigurana bez bitne degradacije
ponaanja konstrukcije.
ARMIRANO BETONSKI STROPOVI
Stropovi moraju posjedovati dovoljnu krutost u svojoj ravnini radi raspodjele horizontalnih sila na vertikalne elemente u skladu s
proraunskim pretpostavkama (tj. stropa kao krutoga tijela), posebno u sluaju vanih promjena krutosti vertikalnih elemenata iznad i
ispod stropa.
Uvjet krutoga tijela moe se smatrati primjenljivim ako su progibi svih toaka stropa u ravnini od njihova poloaja kao krutoga tijela manji
od [5] % od apsolutnog pomaka pri potresnoj kombinaciji djelovanja.
Proraunom na potres mora se obuhvatiti provjera armiranobetonskih stropova u konstrukcija razreda DC "H" i DC "M" za sluaj:
nepravilne geometrije ili razvedenih tlocrtnih oblikai, istaka i udubina

- nepravilnih i velikih otvora u ploama
nepravilne razdiobe masa i / ili krutosti (kao npr. u sluaju proirenja ili suenja)
prizemlja zgrada izvedenih sa zidovima smjetenim samo na dijelu opsega zgrada ili samo na dijelu prizemlja.
Rezne sile u armiranobetonskim stropovima mogu se proraunati modeliranjem stropova kao visokih nosaa ili ravninskih reetaka
oslonjenih na deformabilne leajeve.
Kod sustava jezgra ili sustava zidova razreda DC "H" i DC "M" zahtijeva se provjera prijenosa horizontalnih sila od stropova na jezgru ili
zidove. Primjenjuju se ove odredbe:
a) Proraunsko posmino naprezanje na spoju stropa i jezgre ili zida ograniuje se na 6 Rd kao mjera protiv raspucavanja.
b) Mora se osigurati prikladna nosivost na posmini slom klizanjem, zanemarujui doprinos betona (Vcd = 0). Treba predvidjeti
dodatne ipke koje doprinose posminoj nosivosti dodirnoga podruja izmeu stropa i jezgre ili zidova.

Proraun na potres predgotovljenih betonskih zgrada
Vrste konstrukcija
Ovaj dodatak obuhvaa sljedee vrste konstrukcija:
okvirne sustave
zidne sustave
dvojne sustave (mjeovite predgotovljene okvire i predgotovljene ili monolitne zidove).
Dodatno, obuhvaene su i:
sanduaste konstrukcije (sustavi predgotovljenih monolitnih prostorija soba)

sustavi obrnutog njiihala.
NAPOMENA Jednokatne industrijske zgrade s obostrano zglobno prikljuenim gredama treba razlikovati od obinih okvirnih
sustava.
Proraun predgotovljenih konstrukcija
Pri modeliranju predgotovljenih konstrukcija provest e se ove provjere:
a) utvrivanje razliitih uloga konstrukcijskih elemenata:

oniih koji nose samo vertikalna optereenja, npr. zglobno izvedene stupove oko armiranobetonske jezgre
onih koji nose i vertikalna i potresna optereenja, npr. okviri ili zidovi
onih koji osiguravaju prikladnu vezu izmeu konstrukcijskih elemenata, npr. stropne ili krovne dijafragme;
b) sposobnost ispunjavanja odredaba o potresnoj otpornosti iz 2. poglavlja:
predgotovljeni sustavi koji mogu zadovoljiti sve odredbe,
predgotovljeni sustavi koji odstupaju od tih odredaba, pa slijedom toga podlijeu dodatnim proraunskim kriterijima i
imaju nie faktore ponaanja;
c) utvrivanje nekonstrukcijskih elemenata koji:
mogu biti takvi da su u cijelosti nepovezani s konstrukcijom
se djelomino odupiru deformiranju konstrukcijskih elemenata.
d) utvrivanje uinaka spojeva na kapacitet troenja energije konstrukcije:
spojevi koji se nalaze izvan kritinih podruja i ne utjeu na kapacitet troenja energije konstrukcije
spojevi koji se nalaze u kritinim podrujima, ali imaju prikladnu poveanu nosivost, tako da je neelastino
ponaanje pomaknuto u podruja izvan spojeva
spojevi koji se nalaze u kritinim podrujima i mogu ostvariti znatnu duktilnost
Proraunski kriteriji
Lokalna otpornost
Kod predgotovljenih elemenata i njihovih spojeva mora se uzeti u obzir degradacija odziva radi ciklinih poslijeelastinih deformacija.
Stoga se, za razliku od monolitnih (na mjestu izvedenih) konstrukcija, proraunska otpornost predgotovljenih spojeva pri monotonome
optereenju ne smije uzeti u obzir kao otpornost za potresna djelovanja.
Troenje energije
Kod predgotovljenih konstrukcija obino se promatraju razredi duktilnosti "M" i "L". Ipak, moe se uzeti i razred "H", ali je za to potrebno
provesti posebno dodatno prouavanje.
Osim kapaciteta plastine rotacije kritinih podruja, troenje energije kod predgotovljenih konstrukcija moe se ostvariti i
poslijeelastinim pomacima posmika uzdu spojeva:
a) ako njihova nosivost ne opada znatno s promatranim trajanjem djelovanja

i
b) ako su mogue nestabilnosti izbjegnute na prikladan nain.
NAPOMENA Taj posmini kapacitet moe se uzeti u obzir, posebno kod predgotovljenih zidnih sustava, uzimajui u obzir vrijednosti
lokalnog faktora klizanje duktilnost, s , izborom opeg faktora ponaanja q.

Posebne dodatne mjere
Promatraju se samo pravilne predgotovljene konstrukcije. Nije doputeno prekidanje vertikalnih elemenata ni na kojem katu.
to se tie linijskih (tapnih) spojeva predgotovljenih elemenata, njihova otpornost u obje glavne osi ne smije biti manja od 25 % u
odnosu na ostale elemente.
Faktori ponaanja
Za predgotovljene konstrukcije koje zadovoljavaju proraunske odredbea ovog dodatka, vrijednost faktora ponaanja qp prorauna se
po nie navedenoj formuli, osim ako nisu provedene posebna prouavanja temeljem kojih se uzima druga vrijednost:
qp = k p q
gdje je:
q faktor ponaanja
kp faktor smanjenja ovisan o kapacitetu troenja energije predgotovljene konstrukcije .
Faktor smanjenja ima ove vrijednosti:
1,00 za konstrukcije sa spojevima izvan kritinih podruja
kp =
0,75 za konstrukcije s duktilnim spojevima ili spojevima
poveane nosivost .
Ne smije se upotrebljavati faktor ponaanja za povezane zidove ako se nosivi zidovi sastoje od predgotovljenih velikih panela, osim ako
posebnim mjerama i proraunom nije predvieno prikladno troenje energije u veznim gredama.
Za predgotovljene konstrukcije koje ne zadovoljavaju proraunske odredbea ovoga dodatka faktor ponaanja qp uzima se da je jednak
1,0.
Proraun prolazne situacije
Pri gradnji konstrukcije, to ukljuuje privremena ukruenja, potresna se djelovanja ne uzimaju u proraunskoj situaciji. Ipak, ako bi
pojava potresa mogla prouzroiti ukupno ruenje a konstrukcije uz ozbiljan rizik za ljudske ivote, privremena se ukruenja moraju
izriito proraunati na prikladno umanjeno potresno djelovanje.
U nedostatku posebnih prouavanja, to se djelovanje uzima da je jednako 30 % proraunskoga djelovanja.
Spojevi predgotovljenih elemenata
Ope odredbe
Spojevi izvan kritinih podruja
Takvi spojevi moraju se nalaziti na udaljenosti od kraja najbliega kritinog podruja veeg od izmjera presjeka spojenih elemenata.
Njihove rezne sile poveavaju se faktorom 1,1 kako bi se obuhvatile nesigurnosti prorauna predgotovljenih elemenata.
Spojevi poveane nosivosti
Proraunske rezne sile takvih spojeva mnoe se faktorom 2,0 za razrede duktilnosti "H" i "M", a faktorom 1,5 za razred "L".
Isto se pravilo primjenjuje za same spojne elemente na duljini jednakoj 1,5 lcr, gdje je lcr duljina kritinoga podruja.
Moraju se uzeti u obzir posljedice tih odredaba na proraun kapaciteta nosivosti.
Duktilni spojevi
Takvi spojevi moraju zadovoljiti lokalne kriterijea za duktilnost
Vrednovanje otpornosti spojeva
Proraunska otpornost spojeva predgotovljenih elemenata u kritinim podrujima u potresnim uvjetima provjerava se ovako:
Rpd = Rd / ( Rd cycl)
gdje je:
Rd proraunska otpornost za monotono optereenje
Rd dodatni koeficijent nesigurnosti modela
cycl koeficijent smanjenja kojim se u obzir uzima degradacija otpornosti

Proraunska otpornost Rd uzima se prema prednormi ENV 1992-1-3. Ako te odredbe ne obuhvaaju dovoljno vrstu predvienih
spojeva, moraju se provesti dodatna proraunska i eksperimentalna prouavanja.
NAPOMENA 1 Tonije, pri provjeri kapaciteta nosivosti spojeva na posmik klizanjem mogu se u obzir uzeti ovi mehanizmi
otpornosti i njihovo mogue meudjelovanje:
trenje pri vanjskim tlanim naprezanjima i dodatna unutarnja naprezanja zbog otpora na odrez uinka ipaka koje presijecaju
spoj,
djelovanje trna samo onih ipaka koje ne prouzrouju uzduno cijepanje zatitnog sloja (tj. samo ipke smjetene blizu
sredine betonskog elementa).
NAPOMENA 2 Ovisnost sila pomak mehanizama otpornosti mora obuhvatiti ciklino poslijeelastino ponaanje koje je
svojstveno nainu potresnoga prorauna razmatranog u ovoj euronormi.
Koeficijent nesigurnosti modela Rd ima ove vrijednosti:
za djelovanje uzdunih sila:
Rd = 1,20 / 1,10 / 1,00 za DC "H" / DC "M" / DC "L"

za djelovanje poprenih sila:
Rd = 1,35 / 1,25 / 1,15 za DC "H" / DC "M" / DC "L"
Koeficijent smanjenja cycl odnosi se na degradaciju otpornosti nakon prikladnog broja poslijeelastinih promjena prisilne deformacije na
9)
razini predviene duktilnosti . Ako nema tonijih proraunskih ili pokusnih podataka, cycl ima ove vrijednosti:
za djelovanje uzdunih sila:
cycl = 1,15
za djelovanje poprenih sila:
za vertikalne spojeve cycl = 1,20

za horizontalne spojeve cycl = 1 + 0,15 qp 1,20
NAPOMENA Mogu se koristiti i druga pojednostavnjena pravila koja uzimaju u obzir degradaciju otpornosti ovih spojeva pri
izmjeninim momentima savijanja, ako ima dovoljno podataka o njihovoj primjenljivosti.
Proraunska otpornost spojeva izvan kritinih podruja ne treba se smanjivati s Rd i cycl.
Ako su ipke nastavljene zavarivanjem mogu se spojevi smatrati duktilnim pod ovim uvjetima:
a) da se upotrebljavaju jedino zavarljivi elici

b) da materijali za zavarivanje, primijenjeni postupci i osoblje doprinose gubitku lokalne duktilnosti manje od 10 % u odnosu na
duktilnost koja bi se postigla ako bi se spojevi izradili nekim drugim nainom, a ne zavarivanjem.
elini elementi (profili ili ipke) privreni za betonske elemente s namjerom da doprinesu potresnoj otpornosti moraju se proraunski
10)
i pokusno provjeriti na sposobnost preuzimanja prisilne deformacije pri predvienoj razini duktilnosti .
Elementi zgrada
Grede
Slobodno oslonjene predgotovljene grede koje nisu konstrukcijski povezane sa stupovima ili zidovima nisu dio okvirnog sustava.
Odstupanja mjera i doputena odlamanja leajeva moraju biti takva da za oekivane pomake bude i nadalje osigurano podupiranje.
Stupovi
Spojevi stup stup u kritinim podrujima doputeni su samo za razred duktilnosti "L".
9)
Za DC "H" dovoljna su tri puna ciklusa, za DC "M" su dovoljna dva puna, a za DC "L" dovoljan je jedan.
Faktor duktilnosti pomaka je jednak (q p + 1)2 /4.
10)
Za DC "H" dovoljna su tri puna ciklusa, za DC "M" su dovoljna dva puna, a za DC "L" dovoljan je jedan.
Faktor duktilnosti pomaka je jednak (q p + 1)2 /4.

Za predgotovljene stupove jednokatnih industrijskih zgrada koji nisu povezani u okvire mogu se uzeti faktori ponaanja q0 = 3,0, uz ove
uvjete:
a) vrhovi stupova povezani su u oba glavna smjera zgrade sponama ili serklaima (od elika ili betona)
i
b) ukupan broj promatranih stupova vei je od est.
Predgotovljeni krupnopanelni zidovi
Primjenjuju se odredbe ENV 1992-1-3 uz ove izmjene:
a) Najmanji koeficijent armiranja 0,004 proraunava se na osnovi stvarnoga presjeka betona i vertikalnih ipaka hrpta i rubnih
elemenata.
b) Armiranje jednom mreom u srednjoj ravnini panela nije doputeno.
c) U svim predgotovljenim elementima pri krajevima, beton mora biti bar malo ovijen, kako je navedeno u toki 2.8 za stupove i
to oko presjeka bw x bw, gdje je bw debljina panela.
Ako se otvor nalazi blie od 2,5 bw od vertikalnog spoja panela, dimenzioniranje i oblikovanje pojedinosti "stupa" koji je preostao izmeu
otvora i spoja mora se provesti u skladu s pravilom za armiranje stupa.
Mora se sprijeiti degradacija nosivosti spojeva.
Stoga svi vertikalni spojevi moraju biti nazubljeni.
Horizontalni spojevi koji su tlano naprezani po itavoj svojoj duljini mogu se izvoditi bez zuba. Ipak, ako su oni djelomino tlano
naprezani , a djelomino vlano, moraju biti nazubljeni po itavoj duljini.
Za provjeru horizontalnih spojeva zidova od predgotovljenih krupnih panela primjenjuju se ova dodatna pravila:
a) Vertikalna armatura mora preuzeti ukupnu vertikalnu vlanu silu nastalu od sila potresa. Ta armatura mora biti prikladno
rasporeena uzdu vlanoga podruja panela i dobro usidrena u gornji i donji panel. Njezina se neprekinutost osigurava
zavarivanjem koje osigurava duktilitet unutar horizontalnog spoja ili, to je bolje, unutar posebnih modanika (zuba)
predvienih za to .
b) Provjera otpornosti na poprenu silu horizontalnih spojeva koji su za potresnu proraunsku situaciju djelomino tlano, a
djelomino vlano naprezani provodi se samo uzdu tlanoga dijela. U tome se sluaju uzduna sila NSd zamjenjuje ukupnom
tlanom silom Fc koja djeluje na tlano podruje.
Radi poveanja lokalne duktilnosti uzdu vertikalnih spojeva krupnih panela primjenjuju se ova dodatna pravila:
a) Mora se predvidjeti najmanja armatura uzdu spojeva jednaka 0,10 % za spojeve koji su u cijelosti tlano naprezani, a 0,25
% za spojeve koji su djelomino tlano, a djelomino vlano naprezani.
b) Koliina armature u spojevima mora se ograniiti kako bi se sprijeila iznenadna degradacija nakon dostizanja najvee sile.
Ako nema tonijih podataka, koeficijent armiranja ne smije premaiti 2 %.
c) Armatura mora biti rasporeena uzdu cijele duljine spoja. U razredu duktilnosti "L" ta armatura moe se koncentrirati na tri
mjesta (vrh, sredina, podnoje).
d) Mora se osigurati neprekinutost armature u spojevima panel-panel. Stoga u vertikalnim spojevima armatura mora biti
prikladno osigurana bilo u obliku kuka ili zavarena u spoju (ako postoji najmanje jedan spoj slobodan s lica panela)
e) Radi osiguranja neprekinutosti po duljini spoja nakon raspucavanja, mora se predvidjeti najmanja koliina uzdune armature u
mortu ispune spoja. Ako nema tonijih podataka, moe se uzeti najmanji koeficijent armiranja 1 % od presjeka spoja.
Na zidove izvedene od predgotovljenih panela ne odnose se odredbe za zidove jer oni troe energiju uzdu vertiklanih (i djelomino
horizontalnih) spojeva i imaju potpuno ovijene rubne elemente.
Stropne dijafragme
Mora se paljivo provjeriti krutost dijafragme
Ako takva pretpostavka ne vrijedi, mora se prikladno modelirati deformabilnost u ravnini stropova i spojeva s vertikalnim elementima
(kompatibilnost pomaka).
Ponaanje u ravnini poput krutoga tijela poboljava se ako se upotrebljavaju predgotovljeni elementi veliine prostorije. Ipak, prikladan
tanak sloj armiranoga betona izvedenog na mjestu moe znatno poboljati takvo ponaanje. Debljina sloja betona ne smije biti manja od
50 mm, a mreasta armatura se mora povezati s vertikalnim elementima iznad i ispod.

Vlane se sile preuzimaju prikladnim elinim sponama postavljenim najmanje po opsegu dijafragme i uzdu nekih spojeva
predgotovljenih ploastih elemenata. Ako se izvodi tanki beton "ploe" na mjestu, ta dodatna armatura smjetena je u tome sloju.
U svakome sluaju te spone moraju stvoriti neprekinuti sustav armature uzdu i poprijeko cijele dijafragme a moraju biti i prikladno
povezane sa svim elementima koji preuzimaju horizontalne sile.
Proraunske poprene sile u ravnini uzdu spojeva ploa ploa ili ploa greda moraju se proraunati s faktorom poveane nosivosti
jednakim 1,50,.
Elementi koji preuzimaju horizontalne sile iznad i ispod dijafragme moraju s njom biti prikladno spojeni. Stoga mogui horizontalni
spojevi moraju biti uvijek prikladno armirani. Ne mogu se uzeti u obzir sile trenja radi uinka vanjskih tlanih sila, osim ako se njihove
najmanje vrijednosti ne proraunaju uz nepovoljne pretpostavke (uzevi u obzir vertikalno potresno ubrzanje i smanjenje trenja radi
izmjeninoga djelovanja).

7. ZIDANE KONSTRUKCIJE
Potresno inenjerstvo - Zidane konstrukcije 0

ZIDANE ZGRADE
Za zidane se zgrade smatralo da nemaju potrebna svojstva da se odupiru djelovanju potresnih sila. To je posljedica promatranja
velikog broja starih zgrada graenih u vrijeme kad nisu postojale dananje spoznaje o djelovanju potresa i otpornosti graevina.
Zidanih zgrada u cijelom svijetu ima daleko vie od armiranobetonskih. Postoji duga tradicija gradnje takvih zgrada, a
suvremena ispitivanja potvruju mogunost postizanja zadovoljavajue potresne otpornosti uz zadovoljenje odreenih uvjeta
gradnje. Istodobno se stare zgrade mogu pojaati da budui potres doekaju s poveanom potresnom otpornou.
Zie je nehomogen i anizotropan materijal sastavljen od zidnih elemenata (nepeena ili peena opeka, blokovi od peene gline,
betona, porastoga betona, prirodnog i umjetnog kamena) i morta. Ono moe uspjeno prenositi statiko optereenje, naroito
tlano, ali ima slabosti pri prijenosu dinamikog i vlanog optereenja.
Elementi zgrada
U slabijem potresu kod zidanih se zgrada prvo se oteuju nekonstrukcijski elementi. Rue se zidani dimnjaci koji su na dijelu
od poda tavana do vrha konzole. Oni oteuju pokrov i krovite. Neprikladno izvedena krovita, esto oteena vlagom i trulei
rue se ili znatno deformiraju. Pregradni zidovi od sjekomino zidane opeke prevaljuju se u smjeru okomitom na svoju ravninu.
Ispadaju zabatni zidovi, a vieslojni zidovi se mogu razdvojiti. Plafoni od debelih slojeva morta na podlozi od trske ili letava
nemaju dovoljnu prionljivost te otpadaju pod utjecajem vertikalne komponente potresa. Sva ta oteenja daju goru sliku o
posljedicama potresa od stvarne tete, a njihov popravak ne predstavlja veu tekou.
Nosivi sustav
Nosivi sustav zidanih zgrada strada kod neto jaeg potresa. Pojavljuju se pukotine u nosivom ziu, a iz njihova se oblika i
smjera moe zakljuiti koje su slabosti zgrade. Raspucavanje u kutovima na spojevima zidova meusobno okomitih smjerova i
na spojevima stropova i zidova pokazuje nedovoljnu prostornu povezanost konstrukcije. Svaki element djeluje za sebe jer su
njihove veze nedostatne. Kose pukotine u nosivim zidovima pokazuju premaaj vlane vrstoe zida, a dvije kose pukotine u
obliku slova X znak su stanja koje prethodi ruenju. Najee se pojavljuju u meuprozorskim stupcima.
Zidane su zgrade preteno izloene djelovanju poprenih sila dok utjecaj momenata savijanja nije toliko vaan. Stoga su u
potresu najoptereeniji elementi prizemlja. Iscrpljenjem njihove nosivosti moe doi do ruenja i drobljenja zidova cijeloga
prizemlja.
Mehanizmi ruenja zidova
Slom zida moe nastupiti na jedan od ovih naina:
a) savijanjem zida okomito na vlastitu ravninu (prevaljivanje)

b) klizanjem po sljubnici morta od djelovanja poprene sile
c) stvaranjem kose pukotine koja u smjeru djelovanja sile ide iz gornjeg kuta u suprotni donji kut.
d) drobljenjem tlanog podruja zida uz rub od djelovanja momenta savijanja i uzdune sile.
Kod sloma pod a) premaena je vlana vrstoa na savijanje okomito na ravninu zida. Kod sloma pod b) premaena posmina
vrstoa zida. Kod sloma pod c) premaena je vlana vrstoa zida (koso glavno vlano naprezanje vee je od vlane
vrstoe). Kod sloma pod d) premaena je vrstoa na ekscentrini tlak. Mogue su i istodobne kombinacije pojedinih tipova
ruenja. Kako je zie krhki materijal svi se navedeni tipovi ruenja smatraju neduktilnim. Slika pokazuje tipove ruenja navedene
pod b), c) i d).
Slika - Tipini mehanizmi ruenja zida
Vertikalni i horizontalni serklai
Nakon skopskog potresa (1963) u praksu gradnje uvedeni su armiranobetonski serklai kao elementi pojaanja otpornosti
zidanih konstrukcija. Oni imaju viestruku ulogu te su korisni za postizanje povoljnijeg ponaanja zidane konstrukcije u potresu.
Vertikalni serklai su armiranobetonski stupovi iji je presjek obino kvadrat, a stranica jednaka debljini zida. Armiraju se
iskustveno konstruktivnom armaturom koja se kria s armaturom horizontalnih serklaa. Izvode se na svim mjestima na kojima

se kriaju ili sudaraju zidovi okomitih smjerova, a u pojedinom zidu izvode se na odreenim razmacima ili tako da omeuju
otvore. Izvedbom vertikalnih serklaa od nearmiranog zia stvara se tip tzv. omeenog zia. Serklai nisu stupovi okvirne
konstrukcije, nisu ni proraunani ni armirani da bi preuzeli potresne sile. Njih i dalje preuzimaju zidovi. Serklai slue da bi
osigurali duktilno ponaanje zida i apsorpciju i rasprivanje potresne energije stvaranjem plastinih zglobova u stupovima.
Horizontalni serklai slue kao rubni elementi monolitnih stropnih konstrukcija. Ako stropnu konstrukciju zamislimo kao
visokostijeni nosa, onda je armatura horizontalnog serklaa vlana armatura tog nosaa. Horizontalni se serklai izvode povrh
svih nosivih zidova (po potrebi i iznad pregradnih zidova neuobiajene visine ). Zajedno sa stropnom konstrukcijom rasporeuju
optereenje sa stropova na zidove. Armaturom povezuju zidove okomitih smjerova. Armiraju se iskustveno, a zbog postizanja
neprekinutosti (kontinuiteta) na spojevima (krianja, uglovi) dodaje se armatura koja povezuje armaturu okomitih smjerova
serklaa. Slika pokazuje tipine oblike horizontalnih serklaa kod punih armiranobetonskih stropnih ploa i kod djelomino
predgotovljenih stropova od gredica.
Slika - Tipini oblici horizontalnih serklaa
Zie
Radni dijagram monotonog optereenja zia je ovojnica radnog dijagrama pri promjenljivom optereenju. Kod zia se utvruju
ove znaajke: fc, ft, E, G, (duktilnost).
fc - na uzorcima katne visine, 1,0 m, male prizme
ft - dijagonalni pokus, optereenjem istodobno s N i H
E/G=6
Sheme optereivanja: N=const, H=varijabilno. Kvazistatiko optereenje. Ispitivanje na vibroplatformi. Dostizanje vrstoe zida:
na vlak po dijagonalnoj pukotini; na tlak pri savijanju; na klizanje u sljubnici;.
Histerezna petlja za nearmirani zid.

Bilinearna idealizacija za proraune utemeljena na energetskom kriteriju
Nearmirano zie
Vlana vrstoa (vrstoa na posmik)
a) Pukotina prolazi kroz mort i zidne elemente. Pukotina je kosa.
Iz teorije elastinosti za elastini, homogeni i izotropni element optereen osnim optereenjem N i horizontalnim H proizlazi
glavno vlano naprezanje:
--------------------------------
2 2
1= - 0,50 + (0,50) + (b)
0=N/A =H/A
U asu sloma je u = Hu / A a glavno vlano naprezanje jednako je vlanoj vrstoi, pa je:

--------------------------------
2 2
1= ft = - 0,50 + (0,50) + (bu)
-----------------
u = (ft/b) 1+(0/ft) formula Turnek-aovi
Hu,w = Cr A u = 0,9 A u
b faktor raspodjele naprezanja posmika u horizontalnom presjeku; odnos najvee i prosjene vrijednosti naprezanja posmika u
horizontalnom presjeku zida. b=1,5 za kratke zidove; b=1,0 za dugi zid.
ft referentna vlana vrstoa zida
Cr popravni faktor kojim se stvarna sila sloma svodi na razinu u idealiziranom bilinearnom radnom dijagramu.
Ako se vlana vrstoa zida eli upotrijebiti za seizmiki proraun potrebno je uzeti u obzir karakteristinu vrijednost vlane
vrstoe ftk, parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal M i proraunsko normalno naprezanje d
ft,d = ftk / M
pa formula za proraunsku graninu horizontalnu silu zida glasi:

--------------------------
Hsd,w = A ( ftk/b M) 1 + (dM / ftk)
b) Pukotina prolazi samo kroz mort (sluaj: jaki zidni element, slabi mort. Pukotina je horizontalna?
u = 0 + 0 formula Hendryja ( i u ENV 1998)
Ako je 0=0 nakon nakon stvaranja pukotine postaje 0=0 te zid nema nikakvu posminu nosivost.
Za sluaj utvrivanja proraunske granine horizontalne sile formula glasi
fv = fv0 + d

Ispitivanjem vie uzoraka treba iz fv odrediti karakteristinu vrijednost fvk. Kako je
Hsd,w = fv,d . A
fv,d = fvk / M i A= t dobiva se
Hsd,w = fvk t / M
vrstoa na savijanje
vrstoa zida ne dostie se pri pojavi vlane pukotine ve kad bude dostignuta tlana vrstoa na pritisnutom rubu zida. Blok
naprezanja na gornjem dijelu zida i blok naprezanja na donjem dijelu zida moraju biti u ravnotei. Par vertikalnih sila i par
horizontalnih sila moraju biti u ravnotei.
H h = N (-a)
gore: N = 0 t
dolje: N=fc a t
a= 0 / fc amin=0,025 emax = eu = 0,475
eu = (/2) (a/2) = (/2) - 0/2fc) = (/2)(1-(0/fc))

2
Mu = N . eu = 0 t . (/2) ( 1 (0/fc)) = (0,5 0 t ) ( 1 (0/fc))
Nosivost zida na savijanje openito je
Hu = M u / h
Ako je nosivost potrebno utvrditi za seizmiki proraun treba jo uvesti parcijalni koeficijent sigurnosti M, karakteristinu
vrstou fk te proraunsko normalno opterenje d pa tada formula glasi
2
MRd = (0,5 d t l ) ( 1 - Md / fk)
Hfd,w = MRd / h
Pritom treba voditi rauna o upetosti zida, pa je za sluaj upetoga zida =0,5h (pola katne visine)
Idealizacija eksperimentalnih rezultata
Horizontalni pomak i krutost zida:

3
Hh 1,2 Hh
d = --------- + ---------
12 EIw GAw
3
Iw= t /12 Aw = t
Ke = 1 / d
GAw
Ke = -----------------------------------
2
1,2 h [ 1 + (G/E) ( h/) ]
=0,83 za upeti zid,

=3,33 za konzolni zid
Krutost Ke je sekantna krutost koja odgovara sili sloma 0,9.Hu i pomaku de na bilinearnom dijagramu.
Ke = 0,9Hu / de
Duktilnost je dana omjerom:

=du/de pri emu je du<dmax a dobiveno je izjednaenjem povrina stvarnog i idealiziranog radnog dijagrama.
Pojam duktilnosti treba kod zia shvatiti drukije nego li kod armiranoga betona. Tamo se plastini zglob i apsorpcija energije
dogaa u nekon kritinom presjsku. Kod zida bilinearni dijagram predstavlja nelinearno ponaanje zida kao cjeline a ne nekog
kritinog presjeka. Kod armiranog zida kod kojeg slom nastupa savijanjem jo se moe i govoriti o duktilnosti presjeka, no takva
je vrsta sloma u potresu kod zia rijetka. Najvei dio slomova dogaa se premaajem vlane vrstoe po kosoj pukotini, a ako
slom nearmiranog zida nastupi zbog savijanja (to je rijetko) slom je nastupio zbog rotacije krutoga tijela (zida).
Stoga duktilnost zia treba definirati kao sposobnost zida da apsorbira energiju i nosi vertikalno optereenje pri velikim
pomacima unato znatnom oteenju prouzroenom izmjeninim horizontalnim optereenjem.

Armirano zie
vrstoa na posmik
Nearmirano zie kod kojega slom nastupa posmikom ponaa se kao krhki konstrukcijski element ograniene mogunosti
apsorpcije energije. Kako bi mu se poveala nosivost na horizontalne sile i duktilnost zie se moe armirati. Armatura se polae
u sljubnice izmeu zidnih elemenata ili u posebne rue i utore u elementima koji se zapune mortom ili betonom. Ako je zid
armiran horizontalno, armatura spreava razdvajanje raspucalih dijelova zida u asu sloma, poboljava nosivost i sposobnost
apsorpcije energije pri izmjeninom optereenju. Kod nearmiranog zida samo jedna dijagonalna pukotina uzrokuje ubrzani krhki
slom. Kod armiranoga zida nastaje vie pukotine jednolino raspodijeljenih po cijeloj povrini zida. U graninom stanju slom je
kombinacija posminog sloma i sloma uzrokovanog savijanjem.
Vlana vrstoa armiranoga zida ovisi o vie faktora: naprezanju armature u horizontalnoj sljubnici, djelovanju trna vertikalne
armature (naprezanje na odrez), djelovanju mehanizna reetke izmeu vertikalne i horizontalne armature, stvaranju tlane
dijagonale u ziu, prionljivosti elika i morta, prionljivosti morta i zadnog elementa i dr.
Nosivost na horizontalnu silu proraunava se kao zbroj nosivosti nearmiranog zida i doprinosa horizontalne i vertikalne
armature:
Hsd, r = Hsd,w + Hsd,rh + Hsd,rv
Za zid s horizontalnom armaturom vrijedi:
Hsd, r = Hsd,w + Hsd,rh
Hsd,rh = 0,9 d Arh fyk / (s . s)
gdje je:
d proraunska duljina zida
Arh plotina horizontalne (posmine)armature
s razmak posmine armature
fyk karakteristina granica poputanja armature
s parcijalni koeficijent sigurnost za elik
Zbog umanjene prionljivosti armature i morta u sljubnici, kako to pokazuju pokusi, potpuno iskoritenje horizontalne nosivosti
armature do granice poputanja nije mogue. Za teorijsku nosivost armature potrebno je uvesti popravni koeficijent Crh.
Za zid s vertikalnom armaturom vrijedi:
Hsd, r = Hsd,w + Hsd,rv
Iz mehanizna djelovanja trna preko kose pukotine u zidu dobiva se doprinos armature
-------------
2
Hd,rv = 0,806 d rv fm fyk
drv promjer vertikalne ipke

fm tlana vrstoa morta ili betona u upljini zidnog bloka
fyk karakteristina granica poputanja armature
Moe se pokazati da je doprinos vertikalne armature u nosivosti zida oko 3 puta manji prema horizontalnoj armaturi. Samo
vertikalna armatura ne moe sprijeiti posmini slom zida.
Ako je zid armiran i horizontalnom i vertikalnom armaturom uz popravak za nepoptpuni doprinos horizontalne armature
Hsd, r = Hsd,w + Crh Hsd,rh + Hsd,rv
Crh = 0,3 (no moe se kretati u irokum granicama od 0,0 do 0,5). Treba ga uvijek ustanoviti pokusima.
Proraunska vrijednost doprinosa vertikalne armature
----------------------
2
Hdd,rv = 0,806 n d rv fmk fyk /(M s)
n broj vertikalnih ipaka

fmk karakteristina vrijednost vrstoe morta ili betona
Omeeno zie
Mehanizam djelovanja vertikalnih i horizontalnih serklaa.
Doprinos vertikalnih serklaa nosivost (neznatan), duktilnosti (znaajan).
Odreivanje koliine vertikalne armature nije potkrijepljeno teorijskom podlogom.
Ispitivanja: monotonim optereenjem; izmjeninim optereenjem

vrstoa na savijanje
Ako je posmina vrstoa zida dovoljno velika, a zid armiran vertikalnom i horizontalnom armaturom jednolino rasporeenom
po presjeku ili koncentriranom na krajevima doi e do sloma dostizanjem granice poputanja vlane vertikalne armature i
istodobnog drobljenja zidnih elemenata i morta (betona) u upljinama na tlanome rubu. U nekim e sluajevima nastupiti i
lokalno izvijanje tlane armature. Presjek zida ponaa se poput armiranobetonskog presjeka. Vrijede i iste temeljne
pretpostavke. Iz uvjeta ravnotee unutarnjih i vanjskih sila slijedi:
N = Fw + Fr Tr
gdje je:
Fw = f a t rezultanta tlanih naprezanja u zidu
Fr= Arv fy tlana sila u tlanoj armaturi u asu dostizanja granice poputanja elika
Fr=Arv Esrv tlana sila u tlanoj armaturi u sluaju kad tlana armatura ne dosegne granicu
poputanju
Tr=Arv fy vlana sila u vlanoj armaturi u asu dostizanja granice poputanja elika
Arv plotina vertikalne armature simetrino postavljene na oba kraja
Es modul elastinosti elika
rv tlana deformacija armature.
Ravnotea sila u presjeku savijanju optereenog armiranog zida
Prvo se prorauna visina tlanog podruja a=0/f (kao za nearmirani presjek, zbog simetrine armature). Zatim se, uz
pretpostavku da su i vlana i tlana armatura napregnute do granice poputanja, prorauna ekscentrinost eu u graninom
stanju nosivosti uzdune sile N. Tako se, nakon preureenja iz uvjeta ravnotee dobiva:
2
MRu = N eu = (0,5 0 t ) ( 1 (0/f)) + ( - 2) Arv fy
gdje je
razmak armature od vertikalnog ruba zida .
Lako je uoiti da je ukukpna nosivost zida jednaka zbroju nosivosti nearmiranoga zida i doprinosa nosivosti armature tj. da je:
MRu = MRu,w + MRu,rv
Za sluaj da je potrebno proraunati nosivost za sluaj potresa uvedu se vrijednosti d, M i fk i fs, pa jednadba glasi:
2
MRd = (0,5 d t ) ( 1 (Md/fk)) + ( - 2) Arv fy / s
Granina horizontalna sila je tada kao i kod nearmiranog zida:
Hfd,w = MRd / h
Gradiva i naini povezivanja elemenata
Vrste zidnih elemenata
Radi spreavanja lokalnih krhkih slomova zidnih elemenata sa upljinama moraju se ispuniti ovi zahtjevi:
a) zidni element ne smije imati vie od [50] % upljina po obujmu;

b) najmanja debljina stijenki mora biti [15] mm;
c) vertikalna rebra u upljim ili saastim zidnim elementima proteu se du itave horizontalne duljine elementa.
Vrste zidnih elemenata koji se razlikuju od gore navedenih mogu se upotrebljavati u sustavima nearmiranog zia ako se
propisanim ispitivanjima dokae da su postignuti uvjeti duktilnosti zia koji odgovaraju sustavu.
U podrujima male seizminosti dravne vlasti mogu dopustiti uporabu zidnih elemenata koji se razlikuju od gore navedenih.

Najmanja vrstoa zidnih elemenata
Svedena (normalizirana) tlana vrstoa zidnih elemenata ne smije biti manja od:
2
okomito na sljubnicu fb = 2,5 N/mm
2
usporedno sa sljubnicom u ravnini zida fbh = [2,0] N/mm
Mort
Za nearmirano i omeeno zie doputena je uporaba morta klase M5 ili jaeg.
Ovisno o seizminosti podruja i vanosti graevine, za nearmirano i omeeno zie dravna vlast moe dopustiti uporabu morta
nie vrstoe.
Za armirano zie doputena je uporaba mortova klase M10 ili jaih.
Prionljivost
Osim u podrujima male seizminosti, vertikalne sljubnice moraju biti u cijelosti ispunjene mortom.
Vrste konstrukcija i faktori ponaanja
Mala vlana vrstoa i mala duktilnost nearmiranog zia namee ogranienja njegove uporabe u podrujima velike seizminosti.
Ipak, dodatkom armature moe se postii vea duktilnost i ograniiti degradacija nosivosti pri ciklikim djelovanjima. Takva se
poboljana svojstva mogu uzeti u obzir u proraunu.
Ovisno o vrsti zia kojima se izvode potresno otporni elementi zidane se zgrade svrstavaju u jednu od ovih naina graenja:
a) nearmirano zie
b) (serklaima) omeeno zie
c) armirano zie
d) sustavi armiranog zia
Vrijednosti faktora q za vrste a) do c) dane su u tablici
Tablica Naini gradnje i faktori ponaanja
Nain gradnje Faktor ponaanja q

Nearmirano zie [1,5]
Omeeno zie [2,0]
Armirano zie [2,5]
Za zgrade koje se izvode sustavom armiranog zia vrijednosti faktora ponaanja q odreuju se iz rezultata pokusa duktilnosti
Proraun konstrukcije
Konstrukcijski model zgrade mora prikladno prikazati svojstva krutosti ukupnog sustava.
Krutost konstrukcijskih elemenata proizraunava se uzevi u obzir njihovu deformabilnost od savijanja i posmika i, ako je to
mjerodavno, njihovu osnu deformabilnost.
Stropne se dijafragme u konstrukcijskome modelu mogu smatrati krutim bez provjere:
a) ako se sastoje od armiranoga betona

b) ako otvori u dijafragmama ne utjeu znatnije na opu krutost stropa u njegovoj ravnini.
U konstrukcijskome se modelu dio zida moe uzeti u obzir kao vezna greda izmeu dvaju zidnih elemenata ako je pravilno
vezan s prikljuenim im zidovima i povezan s horizontalnim serklaem i betonskim nadvojem.
Ako se u konstrukcijskome modelu uzimaju u obzir vezne grede, proraun reznih sila u vertikalnim i horizontalnim elementima
konstrukcije moe se provesti kao za okvir.
Raspodjela ukupne poprene sile na zidove dobivena linearnim proraunom moe se promijeniti uz uvjet da je zadovoljena
opa ravnotea i da poprena sila ni u jednome zidu nije umanjena za vie od [30] % ni poveana za vie od [50] %.

Kriteriji prorauna i pravila gradnje
Openito
Zidane zgrade sastoje se od stropova i zidova koji su povezani u svim smjerovima.
Stropovi i zidovi povezuju se prikladno elinim sponama ili armiranobetonskim horizontalnim serklaima.
Mogu se upotrebljavati sve vrste stropova uz pretpostavku da je zadovoljen opi zahtjev za neprekinutou i uinkovitim
djelovanjem dijafragme.
Nosivi zidovi moraju se predvidjeti u najmanje dva okomita smjera.
Nosivi zidovi moraju zadovoljavati geometrijske zahtjeve iz tablice
Tablica Geometrijski zahtjevi za nosive zidove
Vrsta zia t hef / t h/l

Nearmirano, sa zidnim elementima od prirodnoga kamena [400] mm [9] [2]
Nearmirano, s proizvedenim zidnim elementima [300] mm [12] [2]
Nearmirano, s proizvedenim zidnim elementima u podrujima male
seizminosti [175] mm [15] [2,5]
Omeeno zie [240] mm [15] [3]

Armirano zie nema
[240] mm [15]
ogranienja
Simboli u tablici imaju ovo znaenje:
T debljina zida
hef proraunska visina zida (vidi toku 4.4.4 prednorme ENV 1996-1-1)
h vea svijetla visina otvora uz zid
l duljina zida
Dodatni zahtjevi za nearmirano zie
U potresnim podrujima s ag [0,30] g nearmirano zie nije doputeno za preuzimanje potresnih sila u zgradama s vie od dva
kata.
Horizontalni armiranobetonski serklai ili umjesto njih eline spone moraju se postaviti u ravnini zida na svakome katu, a
razmak im po visini ne smije biti vei od [4] m.
2
Horizontalni serklai moraju imati uzdunu armaturu presjeka ne manjeg od [200] mm .
Dodatni zahtjevi za omeeno zie
Horizontalni i vertikalni serklai moraju biti meusobno povezani i sidreni za elemente glavnoga konstrukcijskog sustava.
Kako bi se dobila uinkovita prionljivost izmeu omeujuih elemenata i zia, moraju se betonski elementi izvoditi nakon to
sagradi zie.
2
Presjek horizontalnih i vertikalnih serklaa ne smije biti manji od [150 x 150] mm .
Vertikalni se serklai izvode:

2
na oba kraja svakog otvora zida ija je povrina vea od [1,5] m
na svakome presjeku zidova
unutar zida ako je potrebno da se ne premai razmak od [4] m izmeu omeujuih elemenata.
Horizontalni serklai postavljaju se u ravnini zida na svakome katu, a razmak im ne smije biti vei od [4] m.
2
U svakom vertikalnom i horizontalnom serklau presjek armature ne smije biti manji od [240] mm . Armatura mora imati pravilno
rasporeene stremenove.
Neprekinutost armature postie se preklopima duljine [60] promjera armature.

Dodatni zahtjevi za armirano zie
Horizontalna armatura stavlja se u sljubnice ili pogodne ljebove u zidnome elementu s vertikalnim razmakom koji ne premauje
[600] mm.
Posebni zidni elementi s utorima primjenjuju se za armiranje nadvoja i parapeta.
Mora se upotrebljavati horizontalna armatura promjera ne manjeg od [4] mm previnuta oko vertikalnih ipaka na rubovima zida.
Najmanji postotak horizontalne armature u zidu u odnosu na brutoplotinu presjeka ne smije biti manji od [0,05] %.
Mora se izbjei visoki postotak horizontalne armature koji dovodi do tlanog sloma zidnog elementa prije dostizanja granice
poputanja elika.
Vertikalna se armatura mora smjestiti u prikladne depove, upljine ili rupe u zidnim elementima.
2
Vertikalna armatura presjeka ne manjeg od [400] mm postavlja se na:
oba slobodna kraja svakog zida

svakom sjecitu zidova
unutar zida ako je potrebno da se ne premai razmak od [4] m izmeu takve armature.
Najmanji postotak vertikalne armature raspodijeljen u zidu ne smije biti manji od [0,10] % bruto plotine presjeka
Parapeti i nadvoji moraju se pravilno povezati sa ziem prikljuenih zidova i s njima povezati horizontalnom armaturom.
Provjera sigurnosti
Za zgrade koje zadovoljavaju uvjete za "jednostavne zidane zgrade" sigurnost na slom smatra se provjerenom bez izriite
provjere sigurnosti.
Za provjeru sigurnosti na ruenje proraunska se otpornost svakoga konstrukcijskog elementa proraunava se otpornost
svakoga konstrukcijskog elementa.
Provjerava se sigurnost na ruenje izvan ravnine zida.
Pri provjeri graninog stanja nosivosti upotrebljava se parcijalni koeficijent sigurnosti M za zie dan u tablici. Ovisan je o
kategoriji provjere izradbe i izvedbe
Tablica Parcijalni koeficijent sigurnosti M za zie
Kategorija provjere izvedbe

M
A B C
A [1,2] [1,5] [1,8]
Kategorija proizvodne provjere
B [1,4] [1,7] [2,0]
Parcijalni koeficijent s za armaturu uzima se da je 1,0.

Pravila za "jednostavne zidane zgrade"
Openito
Zgrade koje zadovoljavaju sljedee odredbe mogu se svrstati u "jednostavne zidane zgrade".
Za takve zgrade izriita provjera sigurnosti nije obvezatna.
Pravila
Nije doputeno da broj katova iznad tla premauje vrijednosti dane u tablici
Tablica Doputeni broj katova iznad tla
Proraunsko ubrzanje tla ag

< 0,20 g 0,20 g 0,30 g
Nearmirano zie [3] [2] [1]
Omeeno zie [4] [3] [2]
Armirano zie [5] [4] [3]
U podrujima male seizminosti dravna vlast moe dopustiti vei broj katova iznad tla.
Tlocrt zgrade zadovoljava ove uvjete:
a) tlocrt je priblino pravokutan;

b) omjer izmeu duljine krae i dulje stranice zgrade nije manji od [0,25];
c) projekcije istaka u odnosu na pravokutni oblik nisu vee od [15] % duljine stranice usporedne sa smjerom projekcije.
Nosivo zie zgrade zadovoljava ove uvjete:
a) zgrada ima nosivo zie rasporeeno gotovo simetrino u tlocrtu u dva okomita smjera;
b) postoje najmanje po dva usporedna zida postavljena u dva okomita smjera, pri emu je duljina svakog zida vea od
[30] % duljine zgrade u smjeru promatranog zida;
c) razmak izmeu tih zidova vei je od [75] % duljine zgrade u drugome smjeru;
d) najmanje [75] % vertikalnog optereenja nose nosivi zidovi.
U podrujima male seizminosti zahtijevana duljina zidova moe se dobiti zbrajanjem duljina nosivih zidova koji su razdvojeni
otvorima uzdu jedne osi.
Razlika masa i razlika horizontalnih presjeka nosivih zidova obaju okomitih smjerova za susjedne katove ne smije premaiti [20]
%.
Na svakome katu plotina horizontalnoga presjeka nosivih zidova u oba okomita smjera izraena kao postotak ukupne plotine
stropa iznad promatrane razine ne smije biti manja od vrijednosti iz tablice
Tablice Najmanja plotina horizontalnoga presjeka nosivih zidova

izraena u postotku od ukupne plotine stropa iznad promatrane razine
Proraunsko ubrzanje tla ag

< 0,20 g 0,20 g 0,30 g
nearmirano zie [3] [5] [6]
omeeno zie [2] [4] [5]
armirano zie [2] [4] [5]
Kod zgrada od nearmiranog zia zidovi jednog smjera moraju biti povezani sa zidovima okomitog smjera na najveemu
razmaku od [7] m.

8. MOSTOVI
Potresno inenjerstvo - Mostovi 0

ASEIZMIKI PRORAUN MOSTOVA
Proraun po EC8 dijela 2 za mostove primjenjiv je kod mostova kod kojih se optereenje rasponske konstrukcije
prenosi na upornjake i pojedinane stupove koji su vertikalni ili priblino vertikalni. Moe se primjeniti I na lune
mostove i mostove sa kosim zategama. Propisi nisu primjenjivi za visee mostove i mostove izraene
zakrivljenosti i skoenosti. Mostovi su klasificirani po kategorijama koje se opisuju pomou i koji predstavlja
faktor vanosti objekta.
i faktor vanosti objekta
i = 1.3 vanost vea od prosjene

i = 1.0 vanost prosjena
i = 0.7 vanost manja od prosjene
Vanost vea od prosjene pripada mostovima koji moraju imati f-ju odravanja komunikacije za vrijeme i nakon
nepogode. Pored toga tu spadaju i mostovi ije bi uruavanje izazvalo velike ljudske rtve i mostovi s vijekom
trajanja veim od normalnog.
U mostove kod kojih je znaaj manji od prosjenog spadaju mostovi koji sami po sebi nisu kritini za odravanje
komunikacija.
Utjecaj potresa se opisuje efektivnim maksimalnim ubrzanjem tla ag sa vrijednou jednakom povratnom periodu
od 475 godina.
Za proraun potresnog djelovanja koristi se seizmika karta s raunskim ubrzanjima tla.

Raunska ubrzanja tla daju se dravnim propisima.
Raunsko
Podruje
Inteziteta Ubrzanje
tla
VII 0,1g
VIII 0.2g
IX 0,4g
Posebna
X
istrazivanja
Podruja sa ubrzanjem a g 0.05 su podruja malog inteziteta. U sluaju a g 0.02 proraun na potres
nije potreban.
Utjecaji potresa na konstrukciju ovise i o vrsti tla na kojem se konstrukcija gradi.
Prema EC8 razlikuju se tri vrsta tla i to:

Klasa A, klasaB i klasa C. Svaka klasa ima svoju poklasu.
A1-vrsta stijena ili formacija meke stijene koja se prostire iroko i duboko pod uvjetom da nije raspucana u ravnini
temeljenja.
A2-sloj dobro zbijenog ljunka s malim sadrajem gline i mulja.
A3-kruta, dobro konsolidirana glina
B1-tlo koje se moe usvojiti kao pouzdano na osnovu mahanikih karakteristika ili vrsta stijena
B2-srednje gusti zrnati pijesak ili ljunak
B3-srednje vrsta glina koja je dobro konsolidirana

C1-rastreseni nepovezani pijesak sa ili bez meuslojeva gline ili mulja
C2-glinovita ili muljevita tla
to se tie prorauna u primjeni su:
-linerna dinamika analiza-metod spektra odziva

-metod osnovnog tona
-alternativne linearni metod (analiza spektralnom snagom i analiza vremenskim redovima)
-nelinearna vremenska analiza

Spektralna analiza koristi ordinate proraunskog spektra u zavisnosti od terena. Koristi se u sluajevima kad je
dozvoljena linearna analiza. Promatra se ukupan odziv konstrukcije sve tonove koji doprinose seizmikom
odgovoru.
Utjecaj tonova se kombinira tako da max vrijednost uinka potresa (rezna sila, pomak) utjecaja E iznosi:
E = Ei2
Ei i-ti modalni odgovor
U sluaju kada na most djeluju istodobno dvije komponente uinka potresa i uz to jo i vertikalna komponenta,
vrijednost maksimalnog uinka potresa iznosi:
E = Ex 2 + Ey 2 + Ez 2
Najvea vrijednost rezne sile tj. momenta savijanja izabere se iz sljedeih izraza:
AEx + 0.3 AEy + 0.3 AEz
0.3 AEx + AEy + 0.3 AEz
0.3 AEx + 0.3 AEy + AEz
Metoda osnovnog tona
Potresno gibanje se opisuje preko elastinog spektra odziva.
Pri proraunu se uvodi korekcijski faktor priguenja.
T
0TTB; Se (T) = a g S 1 + (0 1)
TB
TBTTC; Se (T) = a gS 0
k1
T
TC TTD; Se (T) = a g S0 C
T
k1 k2
T T
TD T; Se (T) = a g S0 C D
TD T
S e (T ) ordinata spektra odziva

S modificirani faktor tla
T osnovni oblik oscilacija sustava s jednim stupnjem slobode
TB i TC granice konstantne vrijednosti spektra odziva
TD poetak dugih perioda spektra odziva
korekcijski faktor priguenja
0 maksimalna normirana vrijednost spektra
k1 i k 2 ekponenti koji utjeu na oblik spektra za oscilacije perioda veeg od TC odnosno TD
Vrijednost faktora priguenja:
7
= 0.7
2 +
gdje je u postotcima.
Raunski spektar odziva se dobiva iz elastinog tako da mu se vrijednost zamijeni recipronom vrijednou
faktora ponaanja q. Faktor ponaanja predstavlja duktilnost konstrukcije.

0TTB; Sd (T) = S1 + T 0 1
TB q

0
TB TTC; Sd (T) = S
q
kd1
0 TC
Sd (T) = S Sd 0,2
q T
TC TTD; ;
kd1 kd2
0 TC TD
Sd (T) = S Sd 0,2
q TD T
TD T; ;

Kat.
tla TB TC TD
S o k1 k2
(s) (s) (s)
A 1 2,5 1 2 0,10 0,4 3

B 1 2,5 1 2 0,15 0,6 3
C 0,9 2,5 1 2 0,20 0,8 3
S d (T ) -ordinata raunskog spektra odziva. Normiran je na ubrzanje g
k d 1 , k d 2 -eksponenti koji utiu na oblik neelastinog raunskog spektra

ag
= -odnos raunskog ubrzanja tla I gravitacionog ubrzanja
g
q-faktor ponaanja
Sila idealno elastino

ponaanje (q=1,0)
ogranieno duktilno
ponaanje (q=1,5)
duktilno ponaanje (q=3,0)
Pomak
Dijagram sila pomak za razliitu vrijednost q
Za q 1.50 predvia se plastino ponaanje
Plastino ponaanje stupova se ne predvia kod kratkih stupova I jakih upornjaka.

Oni ostaju u podruju elastinog ponaanja. Kada rasponska konstrukcija nalijee na stupove razliite krutosti pri
proraunu se izabere najnii q faktor.
Vrijednost za q dato je u tablici.
S d (T )
q =1
q=2
q=4
T (s )

Projektni spektri za =5% i tlo B za razne faktore ponaanja
Nc
Vrijednost za q faktor vrijede ako je bezdimenziona uzduna sila k = 0 .3
f c Ac
U sluaju 0 .3 k 0 .6 vrijednosti q se reduciraju.
Za k 0.3 q = q 0

Za 0 .3 k 0 .6 q = q 0 k 1(q 0 1)
0 .3
Kada k prelazi vrijednost 0.6 ne dozvoljavaju se plastini zglobovi.

Postelastino ponaanje
Duktilni element Ogranieno
Duktilno
duktilno
Armiranobetonski stupovi
Vertikalni stup-savijanje 1,5 3,5
Nagnuti stup-savijanje 1,2 2,0
Kratki jaki stup 1,0 1,0
elini stupovi
Vertikalni stup-savijanje 1,5 3,0
Nagnuti stup-savijanje 1,2 2,0
Normalno podupiranje-stup 1,5 2,5
Ekscentrino podupiranje-stup - 3,5
Upornjaci 1,0 1,0
Lukovi 1,2 2,0
Vrijednosti u tablici se mogu primjenjivati samo za pristupane plastine zglobove.

Ako nisu pristupani za pregled mora se vrijednost q podijeliti sa 1,4 pri tome da ne bude manji od 1,0.
Duktilni stupovi koji su predvieni za disipaciju seizmike energije a kod kojih plastini zglobovi nisu pristupani
imaju vrijednost q=2,5 za vertikalne stupove i 1,5 za kose. Kod stupova na kojima su elastomeri rauna se sa
q=1,0
S d (T )
B
A
T (s )
Projektni spektri za =5% i razne vrste tla

Metod osnovnog tona primjenjiv je u sluaju kada se dinamiko ponaanje konstrukcije poistovjeti sa dinamikim
modelom sa 1 stupnjem slobode. Statike seizmike sile izvedene su iz inercijalnih sila. Inercijalne sile odgovaraju
osnovnom vlastitom periodu konstrukcije.

U ovisnosti od karakteristika mosta mogu se primjeniti tri modela:
-model krute kolovozne konstrukcije

-model savitljive kolovozne konstrukcije
-model pojedinanih stupova
Model krute kolovozne konstrukcije
Model krute kolovozne ploe primjenjiv je kad je masa manja od 1/5 mase kolovozne ploe I ako je deformacija
kolovozne konstrukcije zanemariva u horizontalnoj ravnini za vrijeme potresa u odnosu na pomjeranje vrhova
srednjih stupova.Ovaj zahtjev je veinom ispunjen u uzdunom pravcu. U poprenom pravcu kolovozna ploa je
kruta ako vrijedi: L / B 4 .0
gdje je
L-ukupna duljina kontinuirane kolovozne konstrukcije

B-irina kolovozne konstrukcije
Ili ako je ispunjen uvjet:
d
0.2
da
d -maksimalna razlika pomjeranja svih vrhova srednjih stupova u poprenom pravcu

d a -prosjek pomjeranja
Potresna sila iznosi:
F = MS d (T )
M-ukupna masa konstrukcije
Jednaka je sumi mase rasponske konstrukcije i mase gornje polovina stupova.
S d (T ) -ordinata raunskog spektra odziva koja odgovara osnovnom periodu mosta.

Osnovni period izraunat je :
M
T = 2
K
K-ukupna krutost jednaka krutosti svih nosivih elemenata.
Model savitljive kolovozne konstrukcije
mi d i2
T = 2
f i d i
mi -masa u I-toj toci
d i -pomjeranje zbog utjecaja sile f i = mi * g u istom pravcu i u svim vornim tokama.
Sila se postavlja u svim vorovima.
4 2 S d (T )
Fi = d i mi
T2 g

Torzioni utjecaji u poprenom pravcu
Prilikom primjene krutog ili savitljivog modela, torzioni utjecaji se odreuju primjenom statikog momenta torzije.
M t = Fe
e = e0 + e a + e d
e0 -teoretski ekscentricitet izmeu centra krutosti podupiruih elemenata i centra masa

ea = 0.03L
ea -sluajni ekscentricitet
e0
ed = 0.03L 1 +
ea
ed -poveanje ekscentriciteta zbog dinamikog uinka

Model pojedinanih stupova
U poprenom pravcu potresna sila se preuzima stupovima i meu njima se ne javlja meudjelovanje.
Fi = M i S d (Ti )
M i -masa pridruena stupu i
Mi
Ti = 2
Ki
Ti - osnovni period i-tog stupa

Ova metoda moe se primjeniti kada je ispunjen uvjet:
0.95 < Ti / Ti +1 1.05

uprotivnom trai se preraspodjela masa koja dovodi do zadovoljenja kriterija.

Primjer seizmike analize kontinuiranog
grednog mosta prema EC8
Saetak
U ovom radu prikazan je, na primjeru vijadukta Zeeve drage, primjer seizmike analize grednog kontinuiranog
mosta, izraene u skladu sa zahtjevima koje odreuje hrvatska prednorma HRN ENV 1998-2. Naglaeni su svi bitni
koraci analize, argumentiran odabir faktora ponaanja, mogunosti plastifikacije dijelova konstrukcije te prikazani
postupci koji osiguravaju granina stanja nosivosti i uporabljivosti. Koautori, danas graevinski inenjeri, svoje su
diplomske radove nainili na slinim konstrukcijama primjenjujui znanja usvojena na kolegiju Potresno inenjerstvo.
Autori se nadaju da e ovaj rad inenjerima u praksi olakati primjenu suvremene norme i shvaanje suvremene
aseizmike koncepcije projektiranja konstrukcija.
Summary
This paper describes an example of application contemporary seismic analysis of continuous girder bridge defined by
croatian pre standard HRN ENV 1998-2. All basic steps of analysis as assortment of ductility behaviour factor,
possibillity of structure yielding and procedure of limit state design are presented. Aim of this paper is to make easily
application of mentioned pre standard and understanding of actual concept os aseismic design of structures.
Uvodne napomene
Seizmiki proraun osnovan na znanstveno utemeljenim spoznajama kakvim ga odreuju suvremene norme, sadri
niz elemenata koje projektant nuno treba provjeriti i , naravno, razumjeti. Suvremenu normu, opirnu i pomalo
nepreglednu, kakva je EC8/2, potrtebno je s razumjevanjem isitavati i bitne elemente prepoznati i primjeniti. U tom
kontekstu treba razumjeti ve objavljene, npr [1], [2] , [3] radove.
1 Openito o provedenoj seizmikoj analizi
U ovoj seizmikoj analizi primjenjeno je:

- Usklaenost postupka: Analiza je provedena u skladu s ENV 1998-2 (EC8).
- Seizmiki parametri lokacije vijadukta su (prema parametrima PMF Zagreb):
- tlo kvalitetno, bez geolokog diskontinuiteta , Tip tla A
- maksimalno horizontalno ubrzanje na lokaciji agmax=0,19g s povratnim periodom 500 godina
- Seizmiko optereenje : Spektar funkcije ubrzanja za tip tla A
- Metoda prorauna: Linearna modalna (CQC) spektralna analiza
- Model konstrukcije: Prostorni s 6(est) stupnjeva slobode
- Kombinacije djelovanja potresa:
- smjer uzduno (X) Ex + 0,3 Ey
- smjer popreno (Y) 0,3 Ex + Ey
- smjer vertikalno (Z) 0,7 Ez
- Ponaanje konstrukcije u potresu:
- u poprenom Y smjeru: ogranieno duktilno (gotovo elastino)
- u uzdunom X smjeru:
a) duktilno za est (6) stupova ispod nepominih leajeva
(uz prethodnu analizu mogunosti plastifikacije i kriterija duktilnosti)
b) ogranieno duktilno (gotovo elastino) za sve ostale ispod pominih
leajeva
- u vertikalnom Z smjeru: elastino
- Provjera nosivosti i funkcionalnosti:
- pomaci: svi elastini (mnoeni s faktorom ponaanja q)
- leajevi, rasponska konstrukcija i temelji: elastini, korekcija s faktorom ponaanja q
- stupovi ogranieno duktilni (q=1,5) :
1,3 MED MRD (MED u kombinaciji s NED, min)
VED < VRD2
- duktilni stupovi u zoni plastinog zgloba (q >1,5) :
MED = M 0 (MED u kombinaciji s NED, min)
VC = f (0 M0) < VRD2 , Vc,dc = 0
- Provjera stabilnosti:
- usvojeno : MED = MED + NED f ED (utjecaj teorije II reda)

2 Opis konstrukcije
Ova seizmika analiza nainjena je za konstrukciju vijadukta Zeeve drage (Slika 1.) na autocesti Zagreb-
Rijeka.
Slika 1. Vijadukt Zeeve drage

2.1 Uzduna dispozicija
- 19 raspona (2x 40 + 16 x 50 + 1x 40) (Upornjak, 18 stupova, Upornjak)

- Vertikalni radius zakrivljenosti rasponske konstrukcije 25 500 m.
- Rasponska konstrukcija: Kontinuirana, sanduasta, prednapeta, MB50.
- Leajevi: Pomini svi osim leajeva na stupovima S7, S8, S9, S10, S11 i S12
- Stupite: Armiranobetonski uplji stupovi (MB 40) razliite visine, jedan ispod svakog para leaja. Ukupno 18 stupova.
2.2 Poprena dispozicija
- Rasponska konstrukcija: Sanduasti presjek s konzolama (ukupne irine 11,90m), pojaan iznad leajnih presjeka. Iznad leaja
popreni nosai. U svakom 50 metarskom rasponu 2 devijatora, a u 40 metarskom jedan.
- Stupite: Dimenzije stupova 6,60x3,10 m., s debljinama stijenki 50 cm u dnu i 30 cm po visini, osim stupova S1, S2 te S17 i
S18 (dva rubna na oba kraja) ija su debljine stijenki 30cm po cijeloj visini.
- Leajevi: Svi leajevi u poprenom smjeru nepomini, osiguravaju vezu rasponske konstrukcije i stupova. Broj leajeva u
svakoj osi leajeva je dva(2), na osnom razmaku 3,8 m.
2.3 Tlocrtna dispozicija
- Rasponska konstrukcija lei u krivini radiusa R = 2505,50 m.
3 Model konstrukcije
Za analizu prostornog ponaanja (3-D, 6 stupnjeva slobode) konstrukcije ista je u svim svojim bitnim elementima modelirana
konanim elementima. Pri tome je upotrijebljen program za statiku i dinamiku analizu konstrukcija SAP-2000 NONLINEAR.
Model konstrukcije prikazan je na slici 2.
Geometrija modela odreena je potujui pri tom injenicu da se vijadukt tlocrtno nalazi u krivini radiusa 2505 m. s obzirom na
osni razmak leajeva koji je usvojen veliinom 3,8m., koordinate vorova nivelete izraunate su kao dio triju krunica, radiusa
R1=2503,1m (os unutarnjih leajeva), R2= 2505 m (simetrala nivelete) i R3=2506,9m (os vanjskih leajeva). Rubne toke
modela osi nivelete rasponske konstrukcije u X-Y koordinatnom sustavu u tokama ije su koordinate ( 460, 0) odnosno
(460,0). vorovi stupova ( Z koordinata) odreeni su tako da jasno odrede promjenu krutosti stupa po visini, duljina plastinog
zgloba kao i da bude minimalno etiri konana elementa po stupu. Idejnim projektom odreeno je da e se rasponska
konstrukcija izvesti betonom MB50, a stupite betonom MB40.
Elastine konstante rasponske konstrukcije i stuputa odreene su izrazom odreenim u EC2. U nedostatku tonih
elastinih parametara krutih teflonskih leajeva gradivo za frame elemente koji simuliraju leajeve odreeno je
fiktivno pazei pri tome da bude dovoljno kruto te da moe simulirati nepomian (fiksan) leaj. Pomini leajevi se
modeliraju otputanjem jedne od sloboda tako da realan izbor elastinih karakteristika gradiva leajeva je (ukoliko su
zadane dovoljno velike vrijednosti) nebitan. Geometrijske karakteristike presjeka odreene su koritenjem
dostavljenih podloga iz idejnog projekta (IPZ-INGPROJEKT d.o.o, Zagreb, projektant dipl.ing.gra. Rimac).

Slika 2. Prostorni model konstrukcije
Svi konani elementi su tapni (linijski, frame) i opisuju stupove, leajeve (vanjske i unutranje kao i
rasponsku konstrukciju uzimajui u obzir promjenu krutosti uzdu svakog raspona. Zbog prostornog
poloaja leajeva neki vorovi su po principu MASTER-SLAVE povezani u apsolutno krute veze tipa RIGID
BODY (svih est supnjeva identini). U modelu ih imamo ukupno 38 i to 18 iznad svakog stupa koje ine vor
vrha stupa i donji vorovi leajeva na tom stupu i 20 na rasponskoj konstrukciji koje ine vor rasponske
konstrukcije nad stupom i gornji vorovi leajeva u tom presjeku.
4 Preliminarni proraun za mjerodavno vertikalno optereenje u uvjetima djelovanja potresa
Da bismo utvrdili stanje u kojem se nalaze konstruktivni elemenati mosta u trenutku djelovanja potresa provesti e se proraun
konstrukcije za mjerodavnu kombinaciju vertikalnog optereenja, koja je bitna jer odreuje veliinu masa i teina koje e pri
potresu proizvoditi inercijske sile. U isto vrijeme mjerodavna kombinacija vertikalnog optereenja zajedno s krutostima
konstrukcijskih elemenata odreuje konstrukciju mosta kao dinamiki sustav s vlastitim dinamikim karakteristikama na koju
potres djeluje i o kojima bitno ovisi odgovor na dinamiku pobudu.
U tom smislu, kao optereenje opisanog prostornog modela, treba zadati u obliku vertikalnih optereenja i masa aktivnih u sva tri
smjera sljedea optereenja (mjerodavna u trenutku djelovanja potresa):
- vlastitu teinu elemenata konstrukcije kao kontinuirano optereenje
- teinu pomosta 54 kN/m, , takoer kao kontinuirano dodatno optereenje rasponske konstrukcije (dodati kao distriduted load
svim tapovima rasponske konstrukcije)
- teine devijatora (82 kN) kao koncentrirane sile u L/2 svih raspona, pazei da devijatora na rasponima 40m ima 1 komad (Fz = -
82kN), a na rasponima 50m 2 komada (Fz = -184 kN)
- teine poprenih nosaa iznad leajeva kao koncentriranu vertikalnu silu na rasponskoj konstrukciji u voru iznad leaja ( 2,3 x
2,5 x 4,9 x 25 = 705 kN)
- teine naglavnica i leajnih greda stupova na vrhu svakog stupa kao koncentriranu vertikalnu silu u voru u kojem zavrava
stup ( 291 kN)
Zbog izrazite duljine mosta kao i zbog injenice da nije gradski most, usvaja se zanemariva vjerojatnost da e utjecaj korisnog
(pokretnog) optereenja u trenutku djelovanja potresa biti znaajna, pa se faktor 21 (prema EC8) u mjerodavnoj kombinaciji
uzima s vrijednou 0,0.
Bitni podaci iz provedenog prorauna su uzdune aksialne sile u stupovima i leajevima dok rezne sile u rasponskoj konstrukciji
za ovo vertikalno optereenje, bez prometa, je nebitno.
U Tablici 4.1 prikazane su, za svaki stup i oba upornjaka:
- Uzduna sila u dnu stupa
- Uzduna sila u unutarnjem leaju
- Uzduna sila u vanjskom leaju
- Razlika u uzdunoj sili kao rzultat teine stupa i naglavnica
Ovi podaci bitno e utjecati na analizu potencijala duktilnosti te na utjecaj vertikalne komponente potresa za leaje.

Tablica 4.1 Vertikalne reakcije za mjerodavno vertkalno optereenje
ELEMENT AKSIALNA REAKCIJA AKSIALNA SILA U AKSIALNA SILA U N ZBOG TEINE
KONSTRUKCIJE U DNU STUPA NED UNUTARNJEM LEAJU VANJSKOM LEAJU STUPA I
(kN) NU L, ED NAGLAVNICE (kN)
U1 - 2 876 2 932 -
S1 18 270 7 748 7 676 2 846
S2 19 547 7 760 7 658 4 158
S3 23 084 8 889 8 762 5 433
S4 22 920 8 596 8 464 5 860
S5 23 253 8 664 8 527 6 062
S6 23 615 8 620 8 481 6 514
S7 23 316 8 607 8 468 6 241
S8 22 937 8 642 8 503 5 792
S9 24 358 8 585 8 451 7 322
S10 24 814 8 609 8 477 7 728
S11 24 118 8 597 8 461 7 060
S12 23 357 8 651 8 514 6 192
S13 24 261 8 584 8 446 7 231
S14 23 477 8 681 8 543 6 253
S15 23 684 8 615 8 479 6 590
S16 22 432 8 700 8 563 5 169
S17 22 195 8 698 8 567 4 930
S18 21 038 8 742 8 641 3 655
U2 - 2 708 2 737 -
SUMA 410 676 kN 159 572 kN 157 350 kN 105 036 kN
U mjerodavnoj potresnoj kombinaciji:

- Ukupna teina vijadukta je 421 958 kN
- Ukupna teina stupova s naglavnicama je 105 036 kN
- Ukupna teina rasponske konstrukcije 316 922 kN.
- Ukupna teina stupova ispod uzduno pominih leajeva je (S1 do S6 i S13 do S18) 64 701 kN
- Ukupna teina koja u uzdunom smjeru oscilira (ukupno bez stupova ispod pominih leajeva) je 421 958 64 701 = 357 257
kN
- Ukupna teina stupova (S7 do S12) koji imaju uzduno nepokretne leaje je 40 335 kN, to je 40 335/316 922 = 0,127, tj.
manje od 1/5 teine rasponske konstrukcije, to doputa primjenu i koritenje SDOF modela za uzduni smjer bar u
preliminarnim proraunima
Koncept seizmike analize
5.1 Odabir faktora ponaanja (q)
Koncepcija konstrukcije je takva da se horizontalno potresno optereenje u poprenom smjeru prenosi putem svih stupova i
obaju upornjaka, dok se u uzdunom smjeru prenosi preko stupova S7, S8, S9, S10, S11 i S12. Ostali stupovi u uzdunom smjeru
su zbog kliznih leajeva iste konzole i u potresu preuzimaju iskljuivo vibracije vlastite mase uz postojeu aksialnu silu i
mogue P- efekte drugog reda.
EC-8 doputa dva, po konceptu, razliita pristupa proraunu seizmikog djelovanja konstrukcije koja se oituju u odabiru faktora
ponaanja q i s tim u vezi postupka dokaza nosivosti i dimenzioniranja.
Elastino ili ogranieno duktilno (u biti elastino) ponaanje ( 1,0 q 1,5 ) pretpostavlja neoteenost svih
konstruktivnih elemenata. Pri proraunskome potresu nema znatnoga plastinog deformiranja. Izriito plastino
deformiranje se ne zahtijeva, a odstupanje od idealnoga elastinog ponaanja daje odreeno histerezno troenje
energije. Takvo ponaanje odgovara faktoru ponaanja q 1,5 i naziva se prema ovoj normi "ogranieno duktilno".
Za mostove s ogranienim duktilnim ponaanjem u svim se presjecima mora provjeriti nosivost na proraunske potresne
unutarnje sile.
Odabir faktora ponaanja u granicama 1,5 q 3,5 znai duktilni odgovor s plastinim zglobovima u petama armiranobetonskih
stupova.
To znai sljedee:
U podrujima umjerene do jake seizminosti obino je bolje radi ekonomskih i sigurnosnih razloga projektirati most za duktilno
ponaanje tj. predvidjeti pouzdana sredstva za troenje znatne koliine ulazne energije u jakome potresu. To se postie tako to se
predvidi stvaranje plastinih zglobova od savijanja.
Most treba projektirati tako da se u konstrukciji moe stvoriti relativno stabilan plastini mehanizam stvaranjem plastinih
zglobova prouzroenih savijanjem, obino u stupovima, koji djeluju kao glavni elementi troenja energije.
Po mogunosti, mjesto plastinih zglobova treba odabrati tako da ono bude dostupno za pregled i popravak. Rasponska
konstrukcija mora ostati u elastinome podruju naprezanja.
Nije doputeno stvaranje plastinih zglobova u armiranobetonskim presjecima u kojima je bezdimenzijska vrijednost uzdune
sile k vea od 0,6.
Globalni odnos sila-pomak mora pokazati izraeni ravni dio pri poputanju koji mora biti reverzibilan (koji se moe ponavljati)
kako bi se osiguralo histerezno troenje energije u najmanje pet ciklusa deformiranja.
Zglobovi se ne moraju obvezatno stvoriti u svim stupovima. Ipak, optimalno poslijeelastino potresno ponaanje mosta
postignuto je ako se plastini zglobovi stvore priblino istodobno u to veemu broju stupova.
Potporni elementi (stupovi, upornjaci) koji su s rasponskom konstrukcijom vezani kliznim ili savitljivim ureajima (klizni
leajevi ili savitljivi elastomerni leajevi) trebaju, openito, ostati u elastinome podruju.

Kod mostova s duktilnim ponaanjem podruja plastinih zglobova provjeravaju se na dostatnu nosivost na savijanje za
proraunske potresne unutarnje sile. Nosivost na poprenu silu plastinih zglobova kao i nosivost na poprenu silu i savijanje
svih drugih podruja proraunava se prema kapacitetu nosivosti.
Radi osiguranja zahtijevane ope duktilnosti konstrukcije eljeni plastini zglobovi moraju imati prikladnu mjesnu (lokalnu)
duktilnost po rotaciji, a konstrukcija globalnu duktilnost po pomacima.
Granina vrijednost pomaka du odreuje se kao najvei pomak koji zadovoljava ove uvjete:
- konstrukcija moe podnijeti najmanje pet punih ciklusa deformacija pri graninome pomaku
- nema poetka sloma armature za ovijanje armiranobetonskih presjeka i nema mjesnog izvijanja za eline presjeke
Ako se paljivo analiziraju navodi u tokama 2.3 Kriteriji sukladnosti te u toci 4.1.6 Faktori ponaanja pri linearnom
proraunu, te u poglavlju 6 i dodacima B i H, treba izdvojiti sljedee konstatacije, koje usmjeravaju seizmiku analizu:
- Stupovi se smiju tretirati kao duktilni ako je k < 0,3 i ako je posmina krutost H/L>3,5
- Stupovi ispod kliznih leajeva, za taj smjer, moraju se tretirati elastinim ili ogranieno duktilnim (u biti elastinim).
- Ako se tijekom potresa ne razvije plastini zglob onda nije doputeno tek tako, napamet odabirati i pretpostavljati duktilno
ponaanje i izborom faktora q smanjivati seizmike sile, koje zapravo u potresu nee biti smanjene. To znai da je nuno
potrebno prethodno analizirati stvarne mjesne rotacijske i globalne po pomacima duktilitete te ocijeniti da li su vjerojatni ili ne u
nekom buduem potresu.
- Minimalni broj ciklusa u postelastinom podruju je NY = 5.
- Doputa se za svaki horizontalni smjer uzeti razliite faktore q.
- Za vertikalni smjer faktor ponaanja q uvijek je 1,0.
- U uzdunom smjeru duktilno se ponaanje moe pretpostaviit ak i pri potpunom plastificiranju stupova, ali pri tome treba
paziti na korektnu redukciju krutosti stupova
- U poprenom smjeru, u kojem svi stupovi sudjeluju, plastificiranje moe uzrokovati bitna odstupanja izmeu rezultata
dobivenih ekvivalentnim linearnim proraunom i stvarnog nelinearnog prorauna. Vie je razloga zbog ega je popreni smjer
neugodan: Progresivno plastificiranje stupova od jednog kraja mosta do drugoga moe uzrokovati dodatnu horizontalnu
ekscentrinost. Osim toga popreno savijanje rasponske konstrukcije koje linearna teorija pretpostavlja ne moe se nakon
plastificiranja stupova ostvariti. Zatim nejednolika krutost stupova u poprenom smjeru izraena odnosom H/L (posminom
vitkou stupa) takoer ne omoguava jednoliku plastifikaciju.
Na osnovu navedenih konstatacija iz EC8 koje se tiu odabira faktora ponaanja q, nameu se sljedei zakljuci:
A) PRORAUN ZA POPRENI SMJER (Y)

- Velika statika visina stupova u poprenom smjeru uz uobiajnu koliinu armature trai relativno veliki moment savijanja koji
dovodi do plastifikacije armature i stvaranja plastinog zgloba
- Rubni stupovi su na granici posmine krutosti koja limitira duktilnost
- Relativno veliki broj stupova koji svi preuzimaju potres i osciliranje rasponske konstrukcije mogu preuzeti i vea, nereducirana
faktorom q, potresna optereenja.
Zbog svega je logino pri proraunu za POPRENI SMJER (Y) linearnu dinamiku modalnu CQC analizu provesti uz odabir
faktora ponaanja q = 1,5 i koeficijenta sigurnosti 1,30 tj. prihvatiti koncept ogranieno duktilnog ponaanja.
B) PRORAUN ZA VERTIKALNI SMJER (Z)

- Zbog rasponske konstrukcije, koja mora ostati elastina, i leajeva, te zbog mogueg prirasta aksialnih sila u leajevima,
odnosno smanjenja aksialnih sila u stupovima (nepovoljne kombinacije) proraun za vertikalni smjer uvijek se provodi uz
prihvaanje punog elastinog ponaanja konstrukcije, dakle q=1,0.
Pri proraunu za VERTIKALNI SMJER (Z) linearnu dinamiku modalnu CQC analizu provesti uz odabir faktora ponaanja q =
1,0 tj. prihvatiti koncept punog elastinog ponaanja.
C) PRORAUN ZA UZDUNI SMJER (X)

- Mala statika visina stupova u uzdunom smjeru moe dovesti do potrebe za jakim armiranjem presjeka ukoliko se stup eli
ostaviti u ogranieno duktilnom stanju.
- Za uobiajnu koliinu armature vrlo je vjerojatno da e se i uz vei faktor q postii moment savijanja koji dovodi do
plastifikacije armature i stvaranja plastinog zgloba, to opravdava redukciju seizmikih sila faktorom q.
- Relativno mali broj stupova (6) preuzima potresno optereenje i osciliranje rasponske konstrukcije pa je vrlo realno oekivati
duktilno ponaanje koje EC8 doputa.
- Stupovi koji se nalaze ispod kliznih leajeva, prema EC8, ne smiju doi u stanje plastificiranja pa je za njih nuno provesti
proraun koji pretpostavlja najvie ogranieno duktilno ponaanje (u biti elastino) i primjenu koeficijenta sigurnosti 1,3.
Dakle pri proraunu za UZDUNI SMJER (X) linearnu dinamiku modalnu CQC analizu provesti uz odabir DVA faktora
ponaanja, tj. provesti DVA PRORAUNA:
- Ogranieno duktilni proraun s faktorom q=1,5 koji e biti mjerodavan za stupove ispod kliznih leajeva.
- Za grupu stupova S7 do S12 postoji naelna mogunost da se provede proraun s faktorom ponaanja q > 1,5, ali je to potrebno
dokazati prethodnom analizom. Pri tome se misli da ta prethodna analiza mora sadravati:
- proraun mjesne duktilnosti po rotacijama u zoni plastinog zgloba.
- analizu globalne duktilnosti po pomacima
- utvrditi da li se uope dosee granica teenja u armaturi
- utvrditi broj ciklusa uplastienja
Tek na temelju rezultata istraivanja VJEROJATNOSTI DUKTILNOG PONAANJA moe se donijeti konana
odluka o faktoru ponaanja koji e se koristiti u ekvivalentnoj elastinoj modalnoj analizi i postupku dokaza
nosivosti.
Istraivanjed potencijala duktilnog ponaanja stupova ispod nepominih leaja za uzduni smjer (S7, S8, S9, S10,
S11 i S12)

6.1 Kriteriji duktilnosti
6.1.1 Kriterij posmine duktilnosti (H/h > 3,5)
Tablica 6.1 Posmina duktilnost stupova

STUP VISINA STUPA VISINA VISINA POSMI POSMI
H(m) PRESJEKA PRESJEKA KRUTOST KRUTOST
UZDUNO POPREN H/hx H/hy
hx(m) hy(m)
S1 18.72 3.1 6.6 6.04 2.84

S2 28.11 3.1 6.6 9.07 4.26
S3 35.29 3.1 6.6 11.38 5.35
S4 38.42 3.1 6.6 12.39 5.82
S5 39.90 3.1 6.6 12.89 6.05
S6 43.21 3.1 6.6 13.94 6.55
S7 41.21 3.1 6.6 13.29 6.24
S8 37.92 3.1 6.6 12.23 5.75
S9 49.14 3.1 6.6 15.85 7.45
S10 52.10 3.1 6.6 16.81 7.89
S11 47.22 3.1 6.6 15.23 7.15
S12 40.86 3.1 6.6 13.18 6.19
S13 47.28 3.1 6.6 15.25 7.16
S14 41.30 3.1 6.6 13.32 6.26
S15 43.77 3.1 6.6 14.12 6.63
S16 33.36 3.1 6.6 10.76 5.05
S17 30.43 3.1 6.6 9.82 4.61
S18 21.09 3.1 6.6 6.80 3.20
Rubni stupovi S1 I S18 ne zadovoljavaju kriterij duktilnosti po kriteriju posmine krutosti za popreni (Y) smjer.
Vrijednosti dobivene proraunom po ogranienoj duktilnosti za smjer Y, za ova dva stupa morati e se pomnoiti
koeficijentom q=1,5.
k < 0,3 )
6.1.2 Kriterij aksialnog optereenja (
k = N / f ck A c
Tablica 6.2 Duktilnost stupova s obzirom na aksialnu silu

STUP POVRINA UZDUNA k
STUPA SILA U
A c(m 2) STUPU ( N / f ck A c )
N(kN)
S1 5.46 18 270 0,100
S2 5.46 19 547 0,107
S3 8.70 23 084 0,080
S4 8.70 22 920 0,079
S5 8.70 23 253 0,080
S6 8.70 23 615 0,081
S7 8.70 23 316 0,080 < 0,1
S8 8.70 22 937 0,079 < 0,1
S9 8.70 24 358 0,084 < 0,1
S10 8.70 24 814 0,086 < 0,1
S11 8.70 24 118 0,083 < 0,1
S12 8.70 23 357 0,081 < 0,1
S13 8.70 24 261 0,084
S14 8.70 23 477 0,081
S15 8.70 23 684 0,082
S16 8.70 22 432 0,077
S17 5.46 22 195 0,122
S18 5.46 21 038 0,116
Svi stupovi zadovoljavaju uvjete duktilnosti s obzirom na aksialno optereenje.

Grupa stupova ka koje je naznaeno da je k < 0,1, u zoni plastinog zgloba, pri analizi posminih naprezanja, moraju se
kontrolirati uz Vecd = 0
6.1.3 Kriterij mjesne duktilnosti po rotaciji
Projektant dostavio je prijedlog maksimalnoga, s aspekta ekonominosti i ugradljivosti betona armiranja stupova u bazi stupa..
Pretpostavljena je ukupna uzduna armatura u bazi stupova AS = 2,3 % AC kao gornja razumna granica.

Proraun mjesne duktilnosti po rotaciji, uz interaktivno djelovanje aksialne sile NED, odreene prethodno, za stupove S7 do S12
za uzduni smjer, provesti e se uz sljedee pretpostavke.
- ravni presjeci ostaju ravni
- vlana vrstoa betona ne uzima se u obzir
- radni dijagram betona je parabola
- relativna deformacija armature pri slomu nije ograniena (ACI)
- radni dijagram elika je elastoplastian
- tlana armatura se zanemaruje za x<2 d1
- naprezanje teenja armature koja je jednoliko raspodijeljena po visini presjeka jednako je naprezanju glavne
armature.
Dakle karakteristike presjeka ija se rotacija trebala utvrditi su:
Tablica 6.2 Karakteristike poprenog presjeka stupova u zoni plastinog zgloba

STUP NED AS1 AS2 d1 b d
(kN) (cm2) (cm2) (cm) (cm) (cm)
S7 23 316 600 600 10 660 300
S8 22 937 600 600 10 660 300
S9 24 358 600 600 10 660 300
S10 24 814 600 600 10 660 300
S11 24 118 600 600 10 660 300
S12 23 357 600 600 10 660 300
Tablica 6.3 Mjesne duktilnosti stupova u zoni plastinog zgloba

STUP VISINA STUPA UZDUNA MJESNA
H(m) SILA U DUKTILNOST
STUPU SMJER X
N(kN) 1/r
S7 41.21 23 316 17,52
S8 37.92 22 937 17,58
S9 49.14 24 358 17,39
S10 52.10 24 814 17,33
S11 47.22 24 118 17,41
S12 40.86 23 357 17,53
Svi stupovi zadovoljavaju uvjete mjesne duktilnosti 1/r > 5
6.1.4 Kriterij globalne duktilnosti po pomacima d
Kriterij globalne duktilnosti po pomacima u direktnoj je vezi s mjesnom duktilnosti po rotaciji u zoni plastinog zgloba. Vrijedi
odnos:
d = 1 + [ ( 3 (1/r) ) ( 1 0,5 ) ]
gdje je:
= Lp / H
Lp je visina plastinog zgloba koji se izrauna po izrazu:
L p = 0,5 d + 0,05 H
(d statika visina, H ukupna visina stupa)
Tablica 6.3 Globalna duktilnost po pomacima za uzduni smjer

STUP VISINA STATIKA VISINA ODNOS DUKTILIT PO MOGUI
STUPA VISINA PLASTI.ZzG Lp / H ROTACIJI DUKTILIT PO
H(m) PRESJEKA LOBA (1/r) POMAKU
d (m) L p (m) d
S7 41.21 3,0 3,56 0,09 17,52 5,52
S8 37.92 3,0 3,40 0,09 17,58 5,53
S9 49.14 3,0 3,96 0,08 17,39 5,01
S10 52.10 3,0 4,11 0,08 17,33 4,99
S11 47.22 3,0 3,86 0,08 17,41 5,01
S12 40.86 3,0 3,54 0,09 17,53 5,52
Svi potencijalni stupovi mogu osigurati potreban duktilitet po pomacima.
6.1.5 Zakljuak o kriterijima duktilnosti
Zakljuuje se da stupovi S7, S8, S9, S10, S11 i S12 u uzdunom smjeru X zadovoljavaju potrebne mjesne i globalne kriterije
duktilnog ponaanja.

Vjerojatnost pojave teenja stupova ispod nepominih leajeva (S7, S8, S9, S10, S11 i S12) u uvjetima
potresnog djelovanja
Vjerojatnost nastanka plastinog zgloba u grupi stupova koji preuzimaju uzduno djelovanje potresa utvrditi e se na
dva naina:
- Ekvivalentnom statikom silom iz spektra ubrzanja po EC8
- Nelinearnim dinamikim analizama na grupi od 6 realnih (do sada zabiljeenih) potresa modelirajui sustav koji ine etiri
stupa i relativno kruta rasponska konstrukcija kao SDOF model (Model s jednim stupnjem slobode) s dominantnim utjecajem
osnovnog tona.
Za oba postupka potrebno je to tonije odrediti period osnovnog tona sustava koji ini:
- oscilirajua masa teine W= 357 257 kN (vidi t. 5.1 teina cijele rasponske konstrukcije i vl. teina stupova S7 do
S12)
- Stupovi S7-S12 koji u zajednikom djelovanju s nepokretnim leajevima imaju odreenu krutost u uzdunom smjeru
(Kx).
6.2.1 Uzduna krutost vijadukta
Da bi se odredila realna horizontalna krutost u uzdunom smjeru koju posjeduje takav sustav sastavljen od est stupova i krute
rasponske konstrukcije koristi e se prostorni model konstrukcije.
Na tom modelu uz postojee mjerodavno vertikalno optereenje dodala se i koncentrirana horizontalna sila u smjeru X koja
djeluje u voru modela rasponske konstrukcije iznad najvieg stupa (S10).
Zadana sila iznosila je Hx= 10 000 kN ( dakle oko 2,8 % W)
Vrijednost horizontalnog pomaka translacije rasponske konstrukcije na est stupova s nepominim leajevima je
U x = 16, 13 cm
Dakle ekvivalentna statika krutost u uzdunom smjeru iznosi:
K x = 10 000 / 16,13 = 620 kN / cm
6.2.2 Analiza vjerojatnosti teenja metodom ekvivalentne statike sile iz spektra ubrzanja po EC8
Period osnovnog tona u uzdunom smjeru sustava kojega ine kompletna rasponska konstrukcija i est
stupova (S7 do S12) ukupne teine 414 459 kN i krutosti 65 789 kN/m iznosi:
T 1 = 2 x 3,14 x ( 357 257 / 981 x 620 ) 1 / 2 = 4,81 s
Spektralno ubrzanje, prema EC8, za tip tla A, za konstrukcije iji se osnovni period nalazi u podruju T 1 > T D = 3,0 s, iznosi:
R (T) = a g . 2,5 . ( 0,4 / 3 ) 2 / 3 . ( 3,0 / 4,81 ) 5 / 3 = 0,297 a g
a za a g = 0,19 g
R(T) = 0,276 x 0,19 x 9,81 = 0,554 m / s2
Ekvivalentna statika potresna sila u smjeru X, iznosi:
H X = (357 257 / 9,81 ) x 0,554 = 20 175 kN (5,65 % W)
Elastini pomak pod djelovanjem te sile iznosi:
U X = 20 175 / 620 = 32,54 cm
Elastinu silu Hx dijelimo prema omjerima krutosti (obrnuto proporcionalnima visinama na treu) u poprene sile koje djeluju na
stupove i to S9(22%), S10(28%), S11(28%) i S12(22%). Ovako odreene poprene sile dovode do elastinih momenata
savijanja u petama stupova:
Tablica 6.4 Elastini moment savijanja u bazi stupova po metodi ekv statike sile
STUP Visina stupa postotak POPRENA SILA U MOMENT SAVIJANJA
Hi (m) sile STUPU U DNU STUPA
(kN)
S7 41,21 0,20 4 035 166 282
S8 37,92 0,25 5 044 191 268
S9 49,14 0,12 2 421 118 968

S10 52,10 0,10 2 018 105 138
S11 47,22 0,13 2 623 123 858
S12 40,86 0,20 4 035 164 870
Da bismo zakljuili uope to znae ovi momenti savijanja u dnu ovih stupova potrebno je izraunati graninu raunsku
vrijednost momenta savijanja MRD presjeka ije su rotacije ve izraunate a koje je projektant oznaio kao gornju granicu
prihvatljive koliine armature.
Uiniti e se to za sve stupove u oba smjera a vrijednosti e se koristiti pri nalizi nosivosti, koeficijentu sigurnosti i
dimenzioniranju.
Algoritam prorauna:
- A s1 = (M sd,s / 0,9 d f yd ) N sd / f yd
- M sd,s = A s1 0,9 d f yd + N sd 0,9 d
- Mrd = M sd,s N z s1
- M rd = As1 x 0,9 d x fyd + Nsd x 0,9 d - N x zs1
M rd = As1 x 0,9 d x fyd + Nsd ( 0,9 d - (h/2 d1) )

Tablica 6.5 Granini raunski momenti savijanja za uzduni smjer Mrd x-x
STUP As1 D f yd Nsd h/2 d1 Mrd
(cm2) (m) (kN/m2) (kN) (m) (kNm)
S7 600 3 348 10 3 23 316 1,45 85 521
S8 600 3 348 10 3 22 937 1,45 85 047
S9 600 3 348 10 3 24 358 1,45 86 824
S10 600 3 348 10 3 24 814 1,45 87 394
S11 600 3 348 10 3 24 118 1,45 86 524
S12 600 3 348 10 3 23 357 1,45 85 572
Za stupove kod kojih se pri djelovanju potresa uzduno oekuje duktilno ponaanje odnos elastine i granine vrijednosti
momenata savijanja su peikazane u Tablici 6.6.
Tablica 6.6 Odnos elastinog i graninog momenata savijanja za stupove S7-S12

MOMENT SAVIJANJA U DNU Mrd
STUP STUPA SMJER UZDU ODNOS
EKV. STAT. SILA X-X (VJEROJATNI DUKTILITET)
(kNm)
S7 166 282 85 521 1,94
S8 191 268 85 047 2,25
S9 118 968 86 824 1,37
S10 105 138 87 394 1,20
S11 123 858 86 524 1,43
S12 164 870 85 572 1,92
Moe se zakljuiti da postoji realna vjerojatnost da se u podnoijima stupova S7 do S12 formiraju plastini zglobovi.
Odabir faktora ponaanja q za nivo duktilnog ponaanja odrediti e se nakon to se provede jo i nelinerna
dinamika analiza za neke realne potrese.
6.2.3 Analiza vjerojatnosti teenja metodom nelinearnih prorauna na SDOF modelu konstrukcije
EC8 doputa metodu modeliranja konstrukcije modelom SDOF.(Single degree of Freedom). Kako je vijadukt u krivini
ovaj proraun smatra se priblinim i provodi se samo u istraivanju potencijala duktilnosti i broja ciklusa koja dovode
do plastifikacije.
6.2.3.1 Odabrani potresi
Kao potresno optereenje koriste se zapisi ve dogoenih potresa. Odabrano je 10 potresa koji imaju priblino blisku
vrijednost maksimalnog ubrzanja i to oko 0,19 g ali ih odlikuju razliiti frekventni sastavi i spektri odgovora.
Odabrani su sljedei potresi:
- HOLL .................................. 0,18 g
- IMPALVAL2 ............................. 0,21 g
- KERN2 ....................................... 0,18 g
- OAKWH2 ................................... 0,22 g
- PARK 040 ................................... 0,24 g
- KOBE ......................................... 0,27 g
- MEXCIT2 ................................... 0,17 g
- SFERNANDO1 .......................... 0,25 g
- JOSHUA ..................................... 0,28 g
- LACC- NORR ............................. 0,22 g
ag srednje 0,22 g
6.2.3.2 SDOF Model
Nelinearna dinamika analiza provesti e se na SDOF modelu kojeg zadajemo teinom (W), priguenjem (), krutou (K) i
veliinom poprene sile (BS Y) kod koje model ulazi u post elastino duktilno podruje.

Tablica 6.7 Tablica parametara za definiranje SDOF modela
UKUPNA SUMA MOEMNT VISINA BASE SHEAR
REAKCIJA AKSIAL. TEENJA STUPA TEENJA
SILA U (kNm) H (kN)
N(kN) LEAJIMA (m)
(kN)
U1 5 808
S1 15 424
S2 15 418
S3 17 485
S4 17 060
S5 17 191
S6 17 101
S7 23 316 85 521 41,21 2 075
S8 22 937 85 047 37,92 2 243
S9 24 358 86 824 49,14 1 767
S10 24 814 87 394 52,10 1 677
S11 24 118 86 524 47,22 1 832
S12 23 357 85 572 40,86 2 094
S13 17 030
S14 17 224
S15 17 094
S16 17 263
S17 17 265
S18 17 383
U2 5 445
SUMA 142 209 214 191 11 688
- UKUPNO OSCILIRAJUA TEINA U X SMJERU (W):

142 209 + 214 191 = 356 400 kN
- POPRENA SILA NA POETKU TEENJA BS y = 11 688 kN
- KRUTOST SDOF MODELA K= 10 000 / 16,13 = 620kN/cm
- PRIGUENJE 5% KRITINOG (ODABRANO)
6.2.3.4 Provedeni prorauni
Nelinearnom dinamikom vremenskom, korak po korak, analizom analiziran je seizmiki odgovor opisanog
SDOF modela za djelovanje svakog od deset vremenskih zapisa (realnih potresa). Koriten je program
NONLIN za nelinearnu dinamiku analizu SDOF sustava.
6.2.3.5 Rezultati nelinearne dinamike analize
Bitni parametri odgovora koji e se obraditi u analizi post elastinog stanja konstrukcije i otetljivosti su:
- realizirani maksimalni uzduni pomak UXMAX
- realizirani duktilitet po pomaku D
- poprena sila na kraju potresa BSY
- sekantna krutost na kraju potresa K = BSY / UXMAX
- promjena krutosti K = K0 / K
- NY broj postelastinih ciklusa
- EH kumulativna akumulirana energija kao % od ukupne energije E na kraju potresa

Tablica 6.8 Rezultati nelinearne analize na SDOF modelu
POTRES Ux d BS K, K/K, NY EH
(cm) (kN) (kNcm)
HOLL 44,10 2,34 11 688 265 2,34 17 1 840 000
IMPVAL 34,92 1,85 11 688 335 1,85 8 653 190
KERN2 16,46 - 10 208 620 1,00 0 0
OAKWH 14,13 - 8 758 620 1,00 0 0
PARK04 8,06 - 5 000 620 1,00 0 0
KOBE 43,12 2,29 11 688 271 2,29 7 981 280
MEXICO 28,44 1,51 11 688 411 1,51 10 725 800
SFERN1 31,65 1,68 11 688 369 1,68 10 642 820
JOSHUA 17,87 - 11 079 620 1,00 0 0
LACC N. 8,51 - 5 278 620 1,00 0 0
srednje 24,73 1,94 1,47 5,2 484 310
Rezultati provedene analize ukazuje da je pojava plastinih zglobova sasvim izvjesna, da broj ciklusa plastifikacije prelazi
vrijednost NY=5, da je prosjean realizirani globalni duktilitet po pomacima 1,95 te da je srednja vrijednost uzdunog pomaka za
realni potres priblino 25 cm.
6.2.3.6 Analiza nivoa oteenja u bazi stupova (1)
U radu [4]] valoriziran je modificirani izraz Park-Angove formule kojim se moe izraunati koeficijent
oteenja u zoni plastinog zgloba (DR damage ratio) prema izrazu:
DR =
1
30
[
D + K + 3 ( N Y E H / W ) ]
Za izraunate vrijednosti uinka grupe od samo tri potresa koji sovode stupove u plastino podruje a koji imaju
ubrzanja priblino oko 0,20 g i raznolike frekventne sastave a koje iznose: D = 1,94; K = 1,47; NY = 5,2 ; EH =
484 310 kNcm po teini konstrukcije W = 356 400 kN, vrijednost koeficijenta oteenja izraunatog po formuli za DR
iznosi:
DR = 0,18
Ovaj se koeficijent moe pridruiti parametru koji odreuje PREOSTALI NIVO NOSIVOSTI [4]]:
konstrukcijskog elementa prema sljedeem izrazu ija je grafika interpretacija takoer priloena na slici 3.
Y
RESIDUAL
S Y
INITIAL
=S (1 DR )

Slika 3. Ovisnost koeficijenta oteenja DR i preostale nosivosti
Za koeficijent DR=0,18 oteeni stupovi zadravaju 90% poetne nosivosti.

Moe se zakljuiti da do ruenja nee doi i da se sanacijski zahvat u zoni plastinog zgloba moe provesti nakon
potresa.
6.3 Zakljuak o duktilnom ponaanju stupova S7-S12 za uzduni smjer
Na temelju provedenih analiza: Elastine i Nelinearne post elastine za grupu od deset realnih potresa moe
se zakljuiti sljedee:
- Uzduni pomak Ux iznosi:
32,54 cm u ekvivalentnoj statikoj
24,73 cm (srednja vrijednost) u nelinearnoj
- Realizirani duktiliteti
odnosi momenata u elastinoj 1,69
stvarni duktilite po pomaku u neelastinoj 1,94
Duljina plastinog zgloba:

MAX
Lh = 0,5 d + 0,05 L = 0,5 x 3 + 0,05 x 50 = 4,00 m
Duktilitet po rotaciji presjeka (utvreno NOSPAP): 1/ r = 17
Mogua realizacija duktiliteta po pomacima:

d
= 1 + ( 3 x 17 x (4 / 50) x ( 1 0,5 (4/ 50)) = 4,92
Prethodnom analizom je utvreno da e nivo duktiliteta po pomacima koji se oekuje u stupovima biti oko
d
= 2,0.
Presjeci u petama sva etiri stupa svojim rotacijskim duktilitetima od oko 1/ r = 17 sposobni su osigurati
traeni (demand) duktilitet po pomacima i to u plastinom zglobu ija e visina biti otprilike 4 m.
Moe se prihvatiti zakljuak da e se stupovi S7, S8, S9, S10, S11 i S12 pri potresu koji e djelovati uzdu osi
vijadukta ponaati duktilno te da e akumulirati dio seizmike energije.
Zbog toga jer je utvreno da su ispunjeni svi kriteriji za duktilno ponaanje provesti e se proraun za smjer uzduno s
faktorom ponaanja q=3,5. Linearnom interpolacijom vidjeti e se da li taj faktor osigurava postizanje plastifikacije za
predvienu armaturu ili e se ista moi i smanjiti.

7 Seizmika spektralna modalna analiza na prostornom modelu
7.1 Openito
Seizmika, spektralna modalna analiza provesti e se na prostornom modelu opisanom u dijelu 3. ovog rada.
Analiza se provodi u cjelosti u skladu s tokama 2, 3. i 4. ENV 1998-2.
Usvojeno je prema navedenoj normi sljedee:
- Razred vanosti mosta: Prosjena , 1=1,00
- Oba temeljna zahtjeva (GSN i GSU)
- Ogranieno duktilnoponaanje mosta u poprenom smjeru
- Puno elastino ponaanje temelja, leajeva i rasponske konstrukcije
- Duktilno ponaanje est stupova koji su s rasponskom konstrukcijom vezani nepominim leajevima, s faktorom ponaanja
q=3,5, temeljem analize provedene u toci 7. ovog elaborata
- Ogranieno duktilno ponaanje svih ostalih stupova s kliznim leajevima u uzdunom smjeru
- Spektralna funkcija prema EC8 s ubrzanjem ag odreenom u mjerodavnom DDP Geofizikog Zavoda iz Zagreba ag = 0,19 g .
- Kombinacije djelovanja u skladu s EC8
- Redukcija krutosti stupova u kojima je programirano duktilno ponaanje i stvaranje plastinog zgloba
- Ukljuivanje u odgovor konstrukcije 60 prvih prostornih oblika vlastitih oscilacija s ciljem da ne promakne niti jedan bitan za
sve konstrukcijske elemente
- Kombinacija modalnih oblika provedena je CQC metodom
- Model konstrukcije je prostorni s osloboenim svim stupnjevima slobode zbog toga jer tlocrtna dispozicija mosta u krivini to
nalae s obzizom na mogue torzijske i vie modalne utjecaje
7.2 Spektar ubrzanja prema EC8
Prema geoloko-geomehanikom elaboratu, temeljno tlo spada u kategoriju A (dobro tlo) du cijelog vijadukta bez rasjeda i
geolokih diskontinuiteta.
U skladu s tom konstatacijom izraunate su ordinate spektra ubrzanja za tip tla A na sljedei nain:
SPEKTRALNA FUNKCIJA ZA DOBRO TLO TIPA A

- Parametri funkcije prema EC8:
S =1,0 ; 0 = 2,5 ; TB = 0,1 s ; TC = 0,4 s ; TD = 3,00 s ; k1 = 2/3 ; k2 = 5/3
= ( 7 / (2 + ) ) ; za = 5% , = 1
- Vrijednosti ordinata:
za 0 Ti < TB R(T) = { S [ 1+ (Ti / TB) ( 0 1) ] } ag
za TB Ti TC R(T) = { S 0 } ag
za 0 < Ti TD R(T) = { S 0 (TC / Ti ) k1 } ag
za Ti > TD R(T) = { S 0 (TC/ TD) k1 (TD / Ti ) k2 } ag
Vrijednosti spektralne funkcije izraunate u jedinicama m/s2 dobivene su tako da su svi izrazi unutar { * } (vitiastih zagrada)
pomnoeni s g=9,81 m/s2.
U proraunima tako upisana funkcija mora se skalirati s koeficijentom ( / q ) gdje su:
- faktor koji je odreen prema DDP i odreuje mjerodavno horizontalno ubrzanje na lokaciji u obliku ag = g. Dakle za sve
proraune = 0,19
q faktor ponaanja konstrukcje
Dakle skalari (SF) prikazane funkcije biti e:
za q=1,0 SF= 0,19

za q= 1,5 SF= 0,19 / 1,5 = 0,127
za q= 3,5 SF= 0,19 / 3,5 = 0,054
7.3 Kombinacije potresnog djelovanja
Pri svakom provedenom proraunu u smjeru jedne od globalnih horizontalnih koordinata koordinatnog sustava ukljueno je
potresno djelovanje i druge njoj okomite komponente s 30%-tnom vrijednou, kako slijedi:
za smjer X kombinacija je EX + 0,3 EY
za smjer Y kombinacija je 0,3 EX + EY
Vertikalna komponenta uzeta je samostalno u iznosu 70 % horizontalne
za smjer Z kombinacija je 0,7 EZ
7.4 Provedeni prorauni
Provedeno je ukupno 5 (pet) prorauna, kako slijedi:
7.4.1 Proraun prvih 60 vlastitih oblika prostorno slobodnog modela ( EIG. analiza)
7.4.2 Potres u uzdunom smjeru (X) i to dva (2) prorauna:
7.4.2.1 Ogranieno duktilno ponaanje; faktor ponaanja q=1,5; potresna kombinacija

0,127 Ex + 0,038 Ey
7.4.2.2 Duktilno ponaanje; faktor ponaanja q=3,5, potresna kombinacija

0,054 Ex + 0,016 Ey

Rezultati ovog prorauna mjerodavni su samo za est stupova s nepominim leajevima a dobiveni pomaci i sile na
temeljima i u leajevima moraju se pomnoiti s q=3,5. Pri ovom proraunu provodi se korekcija krutosti plastificiranih
stupova u zini plastinih zglobova. U skladu s zahtjevom navedenim u EC8 krutosti zona plastinih zglobova
oekivane visine 4 m za navedenih est stupova reducirala su se u skladu s izrazom:
Ieff. = 0,08 Io + (Mrd x d / Ec Cy)
Izraunate su nove krutosti tako da su koriteni podaci za rotacije u plastinim zglobovima i granini momenti teenja
presjeka.
Tablica 7.1 Efektivne krutosti dijela stupova u zoni plastinog zgloba

STUP Io Mrd Ec x 10 7 Cy Ieff
(m4) (kNm) (kN/m2) (m4)
S7 12,10 85 521 3,28 0,00275 3,81
S8 12,10 85 047 3,28 0,00275 3,80
S9 12,10 86 824 3,28 0,00277 3,83
S10 12,10 87 394 3,28 0,00277 3,85
S11 12,10 86 524 3,28 0,00276 3,84
S12 12,10 85 572 3,28 0,00276 3,80
7.4.3 Potres u uzdunom smjeru (Y):

Ogranieno duktilno ponaanje ; faktor ponaanja q=1,5, potresna kombinacija
0,038 Ex + 0,127 Ey
7.4.4 Potres u vertikalnom smjeru (Z):

Svi elementi elastini; faktor ponaanja q=1, potresna kombinacija
0,19 x 0,7 = 0,133 Ez
Rezultati ovog prorauna mjerodavni su za sve leajeve i rasponsku konstrukciju te za odreivanje minimalne uzdune sile u
stupovima N sd, min.
8 Rezultati provedenih numerikih analiza
Rezultati dobiveni u provedenim numerikim analizama su sistematizirani i prezentirani. Sistematizacija i prezentacija odnosi se
samo na parametre odgovora konstrukcije bitne za seizmiku analizu te kontrolu nosivosti i uporabljivosti. Sistematizacija
rezultata je provedena na sljedei nain:
- Pregled rezultata prorauna vlastitih oblika kostrukcije
- Pregled pomaka konstrukcije
- Pregled mjerodavnih, za dimenzioniranje, reznih sila na vrhu temelja ispod stupova
- Pregled mjerodavnih, za dimenzioniranje, reznih sila u stupovima vijadukta
- Pregled mjerodavnih, za odabir, reznih sila u leajevima vijadukta
- Pregled mjerodavnih, za korekciju dimenzioniranja, reznih sila u rasponskoj konstrukciji vijadukta
8.1 Vlastiti oblici konstrukcije
Proraunom je obuhvaeno prvih 60 vlastitih oblika slobodnih vibracija konstrukcije u elastinom stanju i isto toliko kada su
stupovi S7-S12 plastificirani.
U tablici su prikazani broj prostornog vlastitog oblika i pripadni period za sve oblike klasificirane prema pripadnim
dominantnim smjerovima: uzduni, popreni i vertikalni smjer.
Tablica 8.1 Periodi vlastitih oblika za uzduni, popreni i vertikalni smjer

VLASTITI PERIOD VLASTITI PERIOD VLASTITI PERIOD
OBLIK br. (s) OBLIK br. (s) OBLIK br. (s)
1 4,61 2 1,56 24 0,34
6 0,95 4 1,24 29 0,32
8 0,83 7 0,93 31 0,31
9 0,81 13 0,68 33 0,30
11 0,74 18 0,51 34 0,28
12 0,70 22 0,38 36 0,28
14 0,65 30 0,29 37 0,26
17 0,55 37 0,23 39 0,25
19 0,49 21 0,54 41 0,24
21 0,40
23 0,38
45 0,20
53 0,18
Prvi prostorni oblik je uzduni prvi oblik pri kojem oscilira itava rasponska konstrukcija i est stupova s nepokretnim
leajevima. Period je 4,61 sekunde. Vrijednost osnovnog oblika je vrlo bliska onoj dobivenoj ekvivalentnim statikom
proraunom i SDOF modelu koja je iznosila 4,81 s. Neto veu krutost prostornog modela tumaimo injenicom da je
u krivini to ga donekle ini kruim jer se leaji nepokretni za popreni smjer neznatno ukljuuju i u uzduni smjer.
U sluaju plastificiranja modela (plastini zglobovi) ovaj oblik je takoer osnovni ton vijadukta ali s poveanim
periodom na 5,47 sekundi.
Ostali oblici u X smjeru su zapravo osnovni oblici stupova ispod kliznih leajeva iji period odreuje njihova krutost, odnosno
visina (od 0,96 s za najvii stup S14 do 0,20 s za najnii stup S1). Odabirom prvih 60 oblika svi stupovi su ukljueni u seizmiku
analizu.

U poprenom smjeru zajedniki rad rasponske konstrukcije i stupova pokazuje elementarna pravila dinamike konstrukcije: prvi
ton bez nul toke, svaki idui i-1 nul toka, s periodom osnovnog tona 1,56 sekundi.
Vertikalni smjer se aktivira tek u 28-mom prostornom tonu s periodom 0,34 sekunde, to je oekivani period rasponske mosne
kontinuirane konstrukcije raspona 50 metara. Ostali tonovi su u rasponu perioda od 0,32 do 0,2 sekundi.
8.2 Pomaci vijadukta pri seizmikom djelovanju
Proraunati pomaci konstrukcije, tj. karakteristinih toaka (vorova) modela konstrukcije prikazani su za sva etiri provedena
prorauna seizmikog odgovora konstrukcije (dva u X smjeru i po jedan u Y i Z smjeru).
Vrijednosti pomaka u centimetrima sistematizirani su i tabelarno prikazani za svaki od provedenih prorauna. To su mjerodavni
pomaci jer su ve pomnoeni s pripadnim faktorom ponaanja usvojenim u odreenom proraunu:
Tablica 8.2 Pomaci u poprenom smjeru Y, q=1,5 (elastini pomaci)

VRH STUPA VOR UY RASPONSKA VOR UY
br. (cm) KONSTR. br. (cm)
IZNAD
S1 5 0,71 S1 181 1,85
S2 10 2,22 S2 185 2,78
S3 15 4,56 S3 189 4,82
S4 20 6,93 S4 193 7,23
S5 25 9,30 S5 197 9,57
S6 30 10,23 S6 201 10,46
S7 36 8,96 S7 205 9,11
S8 42 9,02 S8 209 9,19
S9 48 14,28 S9 213 14,49
S10 54 17,79 S10 217 18,03
S11 60 15,80 S11 221 16,14
S12 66 12,00 S12 225 12,21
S13 71 9,93 S13 229 10,16
S14 76 8,63 S14 233 8,90
S15 81 6,86 S15 237 7,14
S16 86 4,28 S16 241 4,64
S17 91 2,48 S17 245 2,91
S18 96 0,77 S18 249 1,88
Tablica 8.3 Pomaci u uzdunom smjeru X, q=1,5 (elastini pomaci)

VRH STUPA VOR UX RASPONSKA VOR UX
IZNAD
S1 5 0,51 S1 181 31,95
S2 10 2,33 S2 185 32,10
S3 15 4,02 S3 189 32,10
S4 20 5,03 S4 193 32,21
S5 25 5,54 S5 197 32,21
S6 30 6,83 S6 201 32,18
S7 36 31,56 S7 205 32,13
S8 42 31,49 S8 209 32,12
S9 48 31,65 S9 213 32,10
S10 54 31,67 S10 217 32,16
S11 60 31,67 S11 221 32,18
S12 66 31,62 S12 225 32,18
S13 71 8,48 S13 229 32,25
S14 76 6,08 S14 233 32,25
S15 81 7,07 S15 237 32,28
S16 86 3,45 S16 241 32,27
S17 91 2,63 S17 245 32,22
S18 96 0,63 S18 249 32,13

Tablica 8.4 Pomaci u uzdunom smjeru X, q=3,5 (elastini pomaci)
VRH STUPA VOR UY RASPONSKA VOR UY
IZNAD
S1 5 0,49 S1 181 34,21
S2 10 2,31 S2 185 34,30
S3 15 4,03 S3 189 34,37
S4 20 5,01 S4 193 34,41
S5 25 5,53 S5 197 34,44
S6 30 6,81 S6 201 34,44
S7 36 33,85 S7 205 34,41
S8 42 33,78 S8 209 34,41
S9 48 33,92 S9 213 34,41
S10 54 33,99 S10 217 34,44
S11 60 33,95 S11 221 34,44
S12 66 33,88 S12 225 34,44
S13 71 8,44 S13 229 34,48
S14 76 6,06 S14 233 34,48
S15 81 7,04 S15 237 34,48
S16 86 3,43 S16 241 34,44
S17 91 2,63 S17 245 34,37
S18 96 0,65 S18 249 34,27
Tablica 8.5 Pomaci vertikalni u smjeru Z, q=1,0 (elastini pomaci)

SREDINA VOR UZ
RASPONA br. (cm)
R1 179 0,26
R2 183 0,32
R3 187 0,24
R4 191 0,36
R5 195 0,42
R6 199 0,41
R7 203 0,42
R8 207 0,43
R9 211 0,40
R10 215 0,38
R11 219 0,39
R12 223 0,43
R13 227 0,42
R14 231 0,40
R15 235 0,40
R16 239 0,37
R17 243 0,31
R18 247 0,24
R19 251 0,39
Na temelju tabelarno prikazanih vrijednosti pomaka konstrukcije vijadukta moe se zakljuiti:

U poprenom Y smjeru konstrukcija je najmeka na mjestu gdje je uostalom i najvea ordinata u prvom poprenom obliku na
mjesu najvieg stupa S10.
Najvei pomak konstrukcije u poprenom smjeru iznosi Uy max = 18,03 cm., to s obzirom na visinu od 52,6 metara pretstavlja
prihvatljivih H/291.
Uzduni pomaci u X smjeru iznose:
- Za elastine stupove ispod kliznih leajeva najvei je pomak najmekeg stupa S13 iznosi Ux = 8,48 cm., odnosno H/567.
- Rasponska konstrukcija i vrhovi est stupova s uzduno nepokretnim leajima u uzdunom smjeru imaju zanemarivo razliite
pomake. Najvei uzduni pomak pri plastifikaciji est stupova iznosi 34,50 cm
- Vertikalni pomaci, smjer Z, bitni primarno za leajeve i rasponsku konstrukciju, kreu se u bitno niim
okvirima od horizontalnih i maksimalna vrijednost iznosi 4,3 mm, to u odnosu na raspon L=50m., daje
zanemarivih L / 11 628.

8.3 Mjerodavna rezne sile za dimenzioniranje temelja
U obzir su uzete maksimalne vrijednosti aksialnih i poprenih sila te momenata savijanja pomnoene s faktorom ponaanja q, tj.
nereducirane elastine sile
Tablica 8.6 Rezne sile na vrhu temelja ispod stupova, q=1,0 (elastine)
TEMELJ Nsd Mx My Vx Vy
ISPOD (kN) (kNm) (kNm) (kN) (Kn)
STUPA
S1 23 067 12 423 47 799 864 2 624
S2 24 042 26 579 74 385 1 241 2 889
S3 27 354 32 931 109 121 1 301 3 380
S4 28 086 34 799 142 598 1 275 4 026
S5 28 725 35 552 179 483 1 262 4 967
S6 29 249 37 308 167 318 1 241 4 277
S7 29 031 149 993 142 041 4 064 4 137
S8 28 622 159 719 187 244 5 165 5 195
S9 29 701 117 140 178 446 2 541 3 984
S10 30137 104 529 200 781 2 198 4 395
S11 29 525 126 972 216 207 2 841 5 001
S12 28 912 169 340 216 810 4 200 5 696
S13 29 855 39 861 136 488 1 241 3102
S14 28843 36 321 156 045 1 244 4 226
S15 28 955 37 590 108 507 1 244 2 759
S16 27 637 31 721 117 900 1 322 3 869
S17 26 816 30 417 86 690 1 323 3 138
S18 25 614 15674 53 900 1 014 2 690
8.4 Mjerodavne rezne sile za dimenzioniranje stupova
S obzirom na smjer djelovanja potresa u sljedeim tablicama prikazane su rezne sile u presjecima dna stupova.
Analizirane su i prikazane:
- Aksialna sila (smjer vertikalni Z) Ned (kN)
- Poprena sila (smjer uzduni X) Vc X (kN)
- Poprena sila (smjer popreni Y) Vc Y (kN)
- Moment torzije (oko vertikalne osi) T ed (kNm)
- Moment savijanja ( u uzdunom smjeru, oko osi y) M ed Y-Y (kNm)
- Moment savijanja ( u poprenom smjeru, oko osi x) M ed X-X (kNm)
U obzir je uzeta kombinacija koju ine maksimalni momenti savijanja i poprene sile i najmanje (reduciorane zbog
vertikalne komponente potresa) aksialne sile
8.4.1 Popreni smjer(Y), bez plastinih zglobova
Tablica 8.7 Rezne sile u bazi stupova, smjer popreno, q=1,5

STUP br. Nsd Msd T Vsd
(kN) (Knm) (kNm) (kN)
S1 13 413 31 866 3 177 1 749
S2 15 052 49 590 3 368 1 926
S3 18 814 72 747 3 724 2 253
S4 17 754 95 065 4 056 2 684
S5 17 781 119 655 3 378 3 311
S6 17 981 111 545 2 796 2 851
S7 17 601 94 694 4 714 2 758
S8 17 252 124 829 7 629 3 463
S9 19 015 118 964 5 237 2 656
S10 19 491 133 854 1 290 2 930
S11 18 711 144 138 4 357 3 334
S12 17802 144 540 5 719 3 797
S13 18 667 90 992 4 063 2 068
S14 18 111 104 030 3 606 2 817
S15 18 413 72 338 3 331 1 839
S16 17 227 78 600 4 126 2 579
S17 17 574 57 793 2 939 2 092
S18 16 462 35 933 3 185 1 793

8.4.2 Uzduni smjer (X), plastini zglobovi u dnu stupova S7-S12, ostali ogranieno duktilni
Tablica 8.8 Rezne sile u bazi stupova, smjer uzduno, q=1,5 i q=3,5
STUP br. Nsd Msd T Vsd
(kN) (kNm) (kNm) (Kn)
S1 13 413 8 282 1 739 576
S2 15 052 17 719 1 408 827
S3 18 814 21 954 1 365 867
S4 17 754 23 199 1 417 850
S5 17 781 23 701 1 240 841
S6 17 981 24 872 1 093 827
S7 17 601 32 195 704 880
S8 17 252 41 079 1 049 1 092
S9 19 015 26 316 737 580
S10 19 491 23 814 365 514
S11 18 711 28 228 644 640
S12 17802 36 242 822 905
S13 18 667 26 574 1 377 827
S14 18 111 24 214 1 293 829
S15 18 413 25 060 1 195 829
S16 17 227 21 147 1 512 881
S17 17 574 20 278 1 297 882
S18 16 462 10 449 1 713 676
8.5 Rezne sile u leajima
S obzirom na smjer djelovanja potresa u sljedeim tablicama prikazane su rezne sile u leajevima vijadukta.
Analizirani su i prikazani:
- Aksialna sila (smjer vertikalni Z) Ned (kN)
- Poprena sila (smjer uzduni X) Vc X (kN)
- Poprena sila (smjer popreni Y) Vc Y (kN)
8.5.1 Linija unutarnjih leaja
Tablica 8.9 Rezne sile u unutarnjim leajima, q=1,0

LEAJ IZNAD AXIALNA POPRENI UZDUNI
SILA SMJER SMJER
N (kN) Vy (kN) Vx (Kn)
U1 3 492 1 433
S1 10 066 1 202
S2 9 603 1 257
S3 10 732 1 437
S4 10 801 1 727
S5 11 019 2 141
S6 11 066 1 764
S7 11 094 1 776 1 796
S8 11 053 2 384 2 370
S9 10 894 1 620 1 077
S10 10 864 1 692 815
S11 10 954 2 112 1 191
S12 11 054 2 567 1 887
S13 11 032 1 212
S14 10 983 1 878
S15 10 907 1 083
S16 10 797 1 724
S17 10 520 1 355
S18 10 965 1 226
U2 3 481 1 436

8.5.2 Linija vanjskih leaja
Tablica 8.10 Rezne sile u vanjskim leajima, q=1,0

LEAJ IZNAD AXIALNA POPRENI UZDUNI
SILA SMJER SMJER
N (kN) Vy (kN) Vx (Kn)
U1 3 572 1 431
S1 9 987 1 203
S2 9 502 1 254
S3 10 454 1 439
S4 10 665 1 725
S5 10 872 2 141
S6 10 921 1 764
S7 10 946 1 176 2 205
S8 10 903 2 384 2 832
S9 10 743 1 620 1 407
S10 10 737 1 691 1 134
S11 10 803 2 114 1 523
S12 10 907 2 567 2 210
S13 10 877 1 212
S14 10 838 1 878
S15 10 767 1 083
S16 10 644 1 724
S17 10 388 1 356
S18 10 854 1 226
U2 3 551 1 434
8.6 Uinci potresa na rasponsku konstrukciju, dodatni momenti i poprene sile
S obzirom na smjer djelovanja potresa u sljedeim tablicama prikazane su rezne sile u presjecima L/2 svakog od raspona i
presjecima iznad leajeva vijadukta.
Analizirani su i prikazani:
- Bona poprena sila (smjer popreni Y) okomito na rasponsku konstrukciju Ved Y-Y (kN)
- Vertikalna poprena sila (smjer vertikalni Y) okomito na rasp. konstrukciju Ved Z-Z (kN)
- Moment savijanja (oko vertikalne osi z) zbog bonih oscilacija konstrukcije Med Z-Z (kNm
- Moment savijanja (oko horizontal osi y) zbog vertikalnih oscilacija konstrukcije Med Z-Z
- Uzduna (aksialna ) sila u osi rasponske konstrukcije
Slijedi tabelarni prikaz svih vrijednosti reznih sila u karakteristinim presjecima rasponske konstrukcije, koje su za
smjer Y pomnoene s 1,5, a za smjer Z su u proraunu elastine pa ih ne treba korigirati.
Tablica 8.11 Rezne sile u presjecima rasponske konstrukcije, q=1,0

UZDUNA BONA Msd OKO VERTIKALN Msd OKO
PRESJEK AKSIALNA POPRENA SILA VERTIKALNE OSI POPRENA SILA HORIZONTALNE
Ri(L/2) SILA VEDY-Y PRESJEKA VEDZ-Z OSI PRESJEKA
& NED X-X (kN) MEDZ-Z (kN) MEDY-Y
Ri/Rj (Lo) (kN) (kNm) (Knm)
R1 463 633 16 413 1 584 14 975

R1/R2 726 1 367 23 108 2 394 19 277
R2 1 128 734 21 431 1 482 19 301
R2/R3 1 382 1 426 25 735 1 363 13 474
R3 1 869 833 29 579 10 43 11 478
R3/R4 2 138 1 352 29 307 1 723 15 744
R4 2 595 969 30 325 1 495 17 536
R4/R5 2 847 1 589 26 118 2 114 21 209
R5 3 279 959 33 349 1 634 20 004
R5/R6 3 520 1 776 29 561 2 174 22 395
R6 3 935 1 004 43 089 1 624 19 676
R6/R7 4 171 1 346 38 342 2 272 22 575
R7 4 583 1 314 36 967 1 687 20 242
R7/R8 2 360 1 256 44 649 2 323 23 452
R8 2 737 1 691 37 251 1 719 21 116
R8/R9 1 029 2 075 43 693 2 178 23 113
R9 832 1 329 19 385 1 506 19 104
R9/R10 1 487 2 147 32 171 2 022 20 235
R10 1 100 268 66 955 1 414 17 028
R10/R11 1 963 1 148 62 147 2 073 19 691
R11 1 601 1 731 57 454 1 512 17 749
R11/R12 2 941 1 034 34 232 2 234 21 457
R12 2 562 1 580 34 156 1 672 20 051
R12/R13 4 869 1 632 35 464 2 212 23 027
R13 4 455 964 33 502 1 597 19 761

R13/R14 4 215 1 215 33 383 2 220 21 884
R14 3 799 1 107 38 160 1 583 19 065
R14/R15 3 555 1 322 33 108 2 118 21 874
R15 3 130 1 036 39 620 1 528 18 998
R15/R16 2 877 891 32 562 2 089 20 880
R16 2 431 1 335 29 353 1 460 18 135
R16/R17 2 164 1 073 26 825 1 829 19 458
R17 1 692 997 30 590 1 217 16 129
R17/R18 1 409 734 24 400 1 629 15 517
R18 909 1 162 22 621 1 336 13 902
R18/R19 613 345 18 591 2 521 21 095
R19 210 1 027 16 670 1 030 22 521
9 Kontrola nosivosti, stabilnosti i uporabljivosti konstrukcije
Ovaj dio rada opisuje neke postupke provjere graninih stanja uporabljivosti te nosivosti i stabilnosti konstrukcije vijadukta i
sadri:
- ocjenu utjecaja efekata II reda zbog pomaka konstrukcije
- analizu i sugestije glede duljina nalijeganja na leaju i oblikovanja razdjelnica i prelaznih naprava
- provjeru nosivosti stupova s analizom potrebne armature
Ovaj dio ne analizira nosivost i dimenzioniranje temelja, odabir i rjeavanje leajeva konstrukcije kao ni dodatnih,
zbog potresa, utjecaja na rasponsku konstrukciju. Taj dio kao i detaljno dimenzioniranje stupita treba nainiti na
temelju odreenih mjerodavnih kombinacija i veliina reznih sila, poznatim postupcima.
9.1 Granino stanje uporabljivosti i stabilnosti u funkciji pomaka
9.1.1 Granino stanje stabilnosti (Efekti II reda)
Za ogranieno duktilne stupove ispod kliznih leajeva maksimalni pomaci su :

- smjer popreno, stup S6 , U Y MAX = 0, 1023 m., uz pripadnu maksimalnu aksialnu silu u stupu Ned max = 29 249 kN
- smjer uzduno, stup S12 , U X MAX = 0, 0848 m., uz pripadnu maksimalnu aksialnu silu u stupu Ned max = 28 912 kN
Realizirani pomaci i uzdune sile pri ciklikoj izmeni optereenja realiziraju dodatne momente (II reda) koji iznose:
- u stupu S6 u poprenom smjeru MII = 2 992 kNm
- u stupu S12 u uzdunom smjeru MII = 2 452 kNm
Ove vrijednosti nie su od 10% proraunskih vrijednosti momenta savijanja od potresa koje se ionako mnoe s faktorom ED =
1,30 prilikom dimenzioniranja. Zbog toga za sve stupove u poprenom smjeru i za stupove ispod kliznih leajeva u uzdunom
smjeru efekti II reda uslijed pomaka pri potresu se mogu zanemariti.
U sluaju stupova S7, S8,S9, S10, S11 i S12 za uzduni smjer s obzirom na pomak od 35 cm efekte II reda nije mogue
zanemariti jer dovode do dodatnih momenata u sljedeim iznosima:
- Stup S7 MII = 0,35 x 28 031 = 9 811 kNm to je 31% momenta pri potresu ( 32 195 )
Vrijednosti MII treba ovim stupovima pridodati pa e korigirane vrijednosti za njih biti:
- Stup S7 MED Y-Y = 42 006 kNm
- Stup S10 MED Y-Y= 34 362 kNm
9.1.2 Granina stanja uporabljivosti:

- Minimalna duljina nalijeganja leaja
- Utjecaj pomaka na razdjelnice i prijelazne naprave
Minimalnu duljinu nalijeganja, prema EC8, raunamo po sljedeem izrazu:

l ov = L ( vg / c p ) + d eff. + m
gdje su:
- m min 40 cm ; dimenzija leaja
- L duljina konstrukcije (L=952 m)
- vg = 0,1 g ( za tlo A) = 0,1 x 0,19 x 9,81 = 0,186 m/s2
- c p = 500 m / s za tlo A
pa je
l ov = 952 ( 0,186 / 500 ) + d eff. + 0,40 = (0,75 + deff ) (m)
d eff je ukupni pomak konstrukcije gdje se osim ded = 35 cm od potresa trebaju pridodati i temperaturni pomaci i pomaci od
reologije.
Ovdje treba imati na umu da projektant moe u skladu s tokom 2.3.6, stavak (6) i (7) EVN 1998-2 postupiti tako da
pri oblikovanju prelaznih naprava i razdjelnica u izraz za deff. uvrsti :

- 40 % - tnu vrijednost pomaka od potresa (dakle ded = 0,4 x 35 = 14 cm)
- 50 % - tnu vrijednost temperaturnog pomaka
9.2 Granino stanje nosivosti stupova
Pri ovoj analizi usvajaju se korigirane vrijednosti momenata savijanja u stupovima S7-S12 zbog efekata II reda:
Stup S7 MED Y-Y = 42 006 kNm
Stup S10 MED Y-Y= 34 362 kNm
Sve ostalo ostaje kako je odreeno u tablicama reznih sila.
9.2.1 Provjera nosivosti ogranieno duktilnih stupova
9.2.1.1 Ekscentrini tlak
Za svaki stup za oba smjera izraunati koeficijent Sd,S :

Sd, S = ( F MED + NED MIN z s1 ) / f cd b d2
gdje su:
F koeficijent sigurnosti ( usvojeno 1,3 za elastine i 1,4 za plastificirane stupove)
MED mjerodavan moment u peti stupa
NED MIN najmanja aksialna sila u peti stupa
z s1 ekscentricitet vlane armature
f cd raunska vrstoa betona (MB40) ( 22 N/ mm2)
b irina presjeka
d statika visina
Za izraunati Sd, S i odabrano pripadno stanje rubnih deformacija presjeka (c2 i S1) usvaja se mehaniki koeficijent armiranja
1 ( uz =1 , ujedno i 2).
Koeficijent armiranja 1 = 2 odrede se prema izrazu
1 = 2 = 1 (f cd / f yd)
9.2.1.2 Poprena sila V ed
SMJER POPRENO Y
VCY-Ymax = 3 797 kN (S12)
VRD,2 = 0,5 fcd bw 0,9 d
= 0,7 (fck / 200) > 0,5
= 0,7 (33 / 200) = 0,53 > 0,5
VRD,2 = 0,5x 0,53 x 22 103 x 1,00 x 0,9 x 6,4 = 33 581 kN > VC
VRD,1 = bw d ( RD k ( 1,2x40 ) + 0,15 CP ))
VRD,1 = 100 x 640 ( 0,034x 1 ( 1,2x 40 x 2 x 0,012) + 0,15 x (17 802/8,7 )) = 2 814
V = 3 797 2 814 = 983 kN
V = ( A SW / s w ) 0,9 d fy,d
sw = 25 cm
A SW = 0,25 V / 0,9 d fy,d (m2)
ASW = 983 x 0,25 / 0,9 x 6,4 x 34,78 x 103 = 12,27cm2 / mj
9.2.1.3 Posmina naprezanja od momenta torzije
T max = 7 629 kNm (S17)

TRD, 1 = f cd t Ak
A = 6,6 x 3,1 = 20,46 m2 ; u = 19,40 m
A/u = 1,054
t/2 = 0,53m
A k = (6,6 0,53 ) ( 3,1 0,53 ) = 15,60 m2
TRD, 1 = 0,53 x 22 x 103 x 0,5 x 15,60 = 90 948 >> T max = 7 629 kNm
Torzijski momenti u stupovima mogu se zanemariti.

9.2.2 Provjera nosivosti duktilnih stupova u zonama plastinog zgloba
9.2.2.1 Ekscentrini tlak
Potrebno je, prije konanog dimenzioniranja stupova u zoni plastinog zgloba sagledati da li je odabrani duktilitet kojim je
nainjem proraun, u iznosu q=3,5 opravdan ili ga treba korigirati. U tom cilju podsjetimo se nainjenih koraka analize stanja
stupova S7-S12, kako sljedi:
a) Za pretpostavljenu koliinu armature 2,3% Ac, vrijednosti Mrd su u tablici 9.1

Tablica 9.1 Granini moment Mrd za za uzduni smjer
STUP As1 d f yd Nsd h/2 d1 Mrd
(cm2) (m) (Kn/m2) (kN) (m) (kNm)
S7 600 3 348 10 3 23 316 1,45 85 521
S8 600 3 348 10 3 22 937 1,45 85 047
S9 600 3 348 10 3 24 358 1,45 86 824
S10 600 3 348 10 3 24 814 1,45 87 394
S11 600 3 348 10 3 24 118 1,45 86 524
S12 600 3 348 10 3 23 357 1,45 85 572
b) Momenti savijanja za elastinu metodu ekvivalentni statikih sila su priblino 2 puta vei od vrijednosti Mrd (Tablica
9.2)
Tablica 9.2 Odnos elastinog i graninog momenta savijanja

STUP MOMENT SAVIJANJA U DNU Mrd ODNOS
STUPA SMJER UZDU (VJEROJATNI DUKTILITET)
EKV. STAT. SILA X-X
(kNm)
S7 166 282 85 521 1,94
S8 191 268 85 047 2,25
S9 118 968 86 824 1,37
S10 105 138 87 394 1,20
S11 123 858 86 524 1,43
S12 164 870 85 572 1,92
c) Nelinearna dinamika analiza je pokazala da e duktilitrt po pomacima biti prosjeno 1,94
d) Rezne sile kod ogranienog duktiliteta q=1,5 prikazane su u tablici 9.3
Tablica 9.3 Rezne sile pri ogranienom duktilitetu q=1,5

STUP FRAME ELEM. POPRC TORZ M. SAV.
BR. FE br. VEDx TED MEDy-y
(Kn) (kNm) (kNm)
S7 26 2 709 1 635 99 995
S8 30 3 443 2 446 130 479
S9 35 1 694 1 717 78 093
S10 40 1 465 846 69 686
S11 45 1 894 1 496 84 648
S12 50 2 800 1 909 112 893
e) Rezne sile kod odabranog duktiliteta q=3,5 prikazane su u tablici 9.4
Tablica 9.4 Rezne sile pri odabranom duktilitetu q=3,5

STUP FRAME ELEM. POPRC TORZ M. SAV.
BR. FE br. VEDx TED MEDy-y
(Kn) (kNm) (kNm)
S7 26 880 704 32 195
S8 30 1 092 1 049 41 079
S9 35 580 737 26 316
S10 40 514 365 23 814
S11 45 640 644 28 228
S12 50 905 822 36 242
f) Prirast momenata savijanja od efekata II reda je:

- Stup S7 MII = 0,35 x 28 031 = 9 811 kNm
- Stup S8 MII = 0,35 x 28 622 = 10 018 kNm
- Stup S9 MII = 0,35 x 29 701 = 10 395 kNm
- Stup S10 MII = 0,35 x 30 137 = 10 548 kNm
- Stup S11 MII = 0,35 x 29 525 = 10 334 kNm
- Stup S12 MII = 0,35 x 28 912 = 10 119 kNm

Provedeni pregled stanja duktilnih stupova jasno ukazuje na sljedee:
Prorauni za ekvivalentno statiko apsolutno elastino stanje, nelinearna dinamika analiza te proraun uzduno za ogranieno
duktilno stanje q=1,5 ukazuju da e do plastifikacije doi jer su realizirani momenti vei od graninih momenata MRD za
predloenu koliinu armature
Zbog toga je proraun proveden uz pretpostavku plastifikacije i redukcije krutosti u podruijima plastinih zglobova je za ovu
grupu stupova korektan.
Dilema je da li je odabrani faktor ponaanja q=3,5 prevelik odnosno na koji nivo faktora ponaanja stupove treba dimenzionirati.
Zbog toga e se analizirati potrebna koliina armature za etiri razliita koeficijenta faktora ponaanja i to: q= 3,5 (provedeni
proraun), q=3,0, q=2,5 i q=2,0.
Mjerodavni momenti za dimenzioniranje dobiti e se linearnim skaliranjem momenata
dobivenih proraunom za q=3,5 (Tablica 9.5) uz konstantni dodatak momenata dobivenih teorijom II reda usljed pomaka koji je
elastian i ne ovisi od odabranog q.
Tablica 9.5 Momenti savijanja u dnu stupa za etiri razliita faktora ponaanja q
STUP ZA q=3,5 ZA q=3,0 ZA q=2,5 ZA q=2,0
S7 32 195 37 561 45 073 56 341
S8 41 079 47 926 57 511 71 888
S9 26 316 30 702 36 842 46 053
S10 23 814 27 783 33 340 41 675
S11 28 228 32 933 39 519 49 399
S12 36 242 42 282 50 739 63 424
Njima za dimenzioniranje treba pridodati momente od efekata II reda od pomaka:
- Stup S7 MII = 0,35 x 28 031 = 9 811 kNm
- Stup S8 MII = 0,35 x 28 622 = 10 018 kNm
- Stup S9 MII = 0,35 x 29 701 = 10 395 kNm
- Stup S10 MII = 0,35 x 30 137 = 10 548 kNm
- Stup S11 MII = 0,35 x 29 525 = 10 334 kNm
- Stup S12 MII = 0,35 x 28 912 = 10 119 kNm
Provedenim dimenzioniranjem:
b= 660cm; d=300cm
fcd=33/1,5 = 22 N/mm2, fyd=400/1,15=348 N/mm2
Sd, S = ( F MED + NED MIN z s1 ) / f cd b d2
dobile su se slijedee veliine potrebene armature (Tablice 9.6 do 9.9)

Tablica 9.6 Armatura za faktor ponaanja q=3,5
STUP br. STIJENK Nsd Msd Sd, S c2 S1 1 1= 2
(cm) (Kn) (Knm) (%0) (%0) (% AC)
S7 50 17 601 42 006 0,052 -2,1 20 0,055 0,35
S8 50 17 252 51 097 0,059 -2,3 20 0,062 0,39
S9 50 19 015 36 711 0,050 -2,0 20 0,052 0,33
S10 50 19 491 34 362 0,049 -2,0 20 0,052 0,33
S11 50 18 711 38 562 0,051 -2,0. 20 0,052 0,33
S12 50 17 802 46 361 0,056 -2,2 20 0,059 0,37

(cm) (Kn) (Knm) (%0) (%0) (% AC)
S7 50 17 601 47 372 0,057 -2,2 20 0,059 0,37
S8 50 17 252 57 944 0,064 -2,5 20 0,069 0,44
S9 50 19 015 41 097 0,053 -2,1 20 0,055 0,35
S10 50 19 491 38 331 0,052 -2,1 20 0,055 0,35
S11 50 18 711 43 267 0,055 -2,2 20 0,059 0,37
S12 50 17802 52 401 0,061 -2,4 20 0,066 0,42

(cm) (Kn) (Knm) (%0) (%0) (% AC)
S7 50 17 601 54 884 0,062 -2,4 20 0,066 0,42
S8 50 17 252 67 529 0,072 -2,7 20 0,076 0,48
S9 50 19 015 47 237 0,058 -2,25 20 0,061 0,39
S10 50 19 491 43 888 0,056 -2,2 20 0,059 0,37
S11 50 18 711 49 853 0,060 -2,3 20 0,062 0,39
S12 50 17802 60 858 0,067 -2,6 20 0,073 0,46

(cm) (Kn) (Knm) (%0) (%0) (% AC)
S7 50 17 601 66 152 0,071 -2,65 20 0,0745 0,47
S8 50 17 252 81 906 0,083 -3,1 20 0,089 0,56
S9 50 19 015 56 448 0,065 -2,5 20 0,069 0,44
S10 50 19 491 52 223 0,063 -2,4 20 0,066 0,42
S11 50 18 711 59 733 0,067 -2,6 20 0,073 0,46
S12 50 17802 73 543 0,077 -2,9 20 0,083 0,52

Ukoliko se presjek armira po duljim stranicama s koliinom 600 cm2, kako je predloeno tj. s 1= 2 = 600 / 87 000 = 0,69 % Ac
znailo bi to faktor ponaanja jo nii od 2,0 (oko 1,8) to su uostalom i sve predhodne analize poslije elastinog rada pokazale.
Sugerira se odabrati armiranje koje e odgovarati faktoru ponaanja q=2,0 prema najoptereenijem stupu S8,

dakle s 1= 2 = 0,56% Ac = 0,0048 x 78 000 = 437 cm2
Na taj nain uz smanjenje sile od vertikalne komponente moment teenja iznosi MRD = 82 000 kNm
Taj moment plastifikacije osigurava duktilitete:
191 268 / 82 000 = 2,33 u dnosu na ekvivalentni elastini odgovor
130 479 / 82 000 = 1,59 u odnosu na ogranieno duktilno ponaanje.
Oteenja e biti prema provedenoj analizi otetljivosti takva da e zaostala nosivost stupa biti oko 85 do 90 % i lako
popravljiva, a pojava plastinog zgloba smanjiti e seizmike sile.
Odabir prevelikog faktora ponaanja npr: q=3,5 i relativno niskog MRD =51 097 osigurao bi i vee duktilitete ali i vee oteenje i
to je jo bitnije manju nosivost u sluaju dugotrajnih i frekventno nepovoljnih potresa.
9.2.2.2 Kontrola posminih naprezanja u plastinom zglobu
Usvaja se sugerirani q=2,0.

MRD = 82 000 kNm
VC e se odrediti iz poveanog kapaciteta nosivosti momenta u plastinom zglobu koeficijentom 0 = 1,40

M0 = 1,4 x 82 000 = 115 000 kNm
Mjerodavan najnii stup u grupi S8, visine H = 37,92 m
Mjerodavna poprena sila u plastinom zglobu
Vc = 115 000 / 37, 92 = 3 033 kN
V C V Cd, e + V Wd
V Cd, e = 0 za k (Nmin) < 0,1
V C = V Wd = ( A SW / s w ) 0,9 d fy,d
za sw = 15 cm u zoni plastinog zgloba
A SW = 0,15 Vc / 0,9 d fy,d
Asw = [ 0,15 x 3 033 / 0,9 x 3,0 x 34,78 x 103 ] x 10 4
Asw = 48,44 cm2 / m;
Zonu plastinog zgloba visine 4,0m osigurati poprenom armaturom na razmaku 15cm, u cilju postizanja
ovijanja i sprijeavanja izvijanja tlane armature.
9.2.2.3 Kontrola klizanja u plastinom zglobu
V C < A S f yd
A S = (2 x 0,56 + 2 x 0,44 ) / 100 x 87 000 = 1 740 cm2
3 033 kN < 1 740 x 10 4 x 34,78 x 103 = 6 052 kN
10 Zakljuci i sugestije na temelju provedene seizmike analize
Provedenom seizmikom analizom, usklaenom s postupkom odreenim u HRN ENV 1998-2, konstrukcije grednog
kontinuiranog vijadukta odreeni su parametri odziva konstrukcije kao i mjerodavne veliine reznih sila potrebnih za
dimenzioniranje dijelova konstrukcije, za oekivano projektno potresno optereenje.
Dinamika svojstva konstrukcije (tablica 8.1) podaci su koji projektantu slue kao potvrda ispravnosti konstrukcijske koncepcije
(ostvarena krutost) i ukazuju (preko spektralnih ubrzanja) na veliine inercijskih sila koje se u potresu induciraju u ravnini
rasponske konstrukcije budui je u toj ravnini koncentriran najvei dio mase koja oscilira. Pomaci konstrukcije (tablice 8.2 do
8.5) u potresu parametri su kojima projektant mora osigurati granino stanje uporabljivosti (izbor prijelaznih naprava i kliznih
leajeva te eventualnig bonih graninika). Rezne sile koje se unose u temelj (tablica 8.6) odreuju dimenzije temelja koji u
potresu moraju ostati stabilni i neoteeni (elastini). Na eventualnu korekciju postupka dimenzioniranja rasponske konstrukcije
mogu utjecati dodatne, od potresa, rezne sile u rasponskoj konstrukciji (tablica 8.11) koje mogu nepovoljno djelovati kao dodatni
moment savijanja i poprena sila s obzirom na glavne osi poprenog presjeka rasponske konstrukcije. Na izbor tipa i vrste
leajeva najvie e utjecati veliine sila koje se pri potresnom odzivu realiziraju (tablice 8.9 i 8.10) te pomaci za klizne leajeve.
Sve navedene veliine su elastine tj. pretpostavljaju elastino ponaanje tih konstruktivnih elemenata i dobivene su
mnoenjem proraunskih veliina s usvojenim faktorom ponaanja q.
Posebnu panju pri seizmikoj analizi treba posvetiti izboru faktora ponaanja q kojim se bitno utjee na sve elemente seizmike
analize od veliinu ordinate spektra do svih vrijednosti odziva konstrukcije. Odabir jedne od ponuenih vrijednosti faktora q bez
ozbiljne provjere da li je ona realno ostvariva u potresu moglo bi biti vrlo opasno. Ovom dijelu seizmike analize, opisanom u
ovom radu u poglavlju 6., projektantska praksa trebala bi udijeliti dunu panju.
Pravilima oblikovanja i provjere nosivosti u podrujima plastinih zglobova kao i realnim modelerinjima njihove
krutosti u modelima konstrukcija, takoer, obavezno posvetiti punu pozornost.
LITERATURA
1. T. Isakovi, M. Fischinger, P. Fajfar, The seismic response of reinforce concrete single-column-bent viaducts
designed according to Eurocode 8/2, European Earthquake Engineering, Vol. 13, No1, 1999, pp. 3-18.
2. M. Fischinger, T. Isakovi, Inealastic Seismic Analysis of Reinforced Concrete Viaducts, Structural Engineering
International, Vol. 13, No. 2, 2003., pp. 111-118.
3. M. auevi, P. Fajfar., M. Fishinger., T. Isakovi, Proraun vijadukta na djelovanje sila potresa prema Eurokodu 8/2,
Graevinar 55 (2003) 3, 143-153.
4. D. Mori, M. Hadzima, D. Ivanui, Seismic Damage Model for Regular Structures, International Journal for
Engineering Modelling, 14 , 2003, Vol 1-4, pgs. 29-44.
5. I. Tomii, Betonske konstrukcije, odabrana poglavlja, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
6. D. Mori, Seizmika analaiza vijadukta Zeeve drage, Graevinski fakultet u Osijeku, Projekt br. 824 - MD/2002,
svibanja 2002.

Potresno Inzinjerstvo - Potresi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Potresno Inzinjerstvo - Potresi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1.

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 0

Potres kao mogue djelovanje?

Podjela Zemlje na tektonske ploe

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 1

Anadolski rasjed u Turskoj

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 2

S obzirom na smjer pomicanja, rasijedanje moe imati sljedee oblike:

- razmicanje novi materijal dolazi iz unutranjosti Zemlje

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 3

b) Sekundarni (transverzalni, popreni, engl. shear wave) i oznauju se slovom S.

Odnos brzina je priblino vp / vs = 2

Nijedan od ovih valova ne pojavljuju se na povrini u obliku PRAVILNIH HARMONIJSKIH OSCILACIJA.

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 4

A amplituda zapisana standardnim Wood-Andersonovim seizmografom na udaljenosti 100 km od arita

Empirijske formule za odreivanje magnitude iz povrinskih valova potresa glase:

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 5

Opis Magnituda Prosjean broj potresa godinje

Vrlo jak >8 1

log E = 11,8 + 1,5 M (erga) (Richter, 1956)

M = 0,667 log E 9,9

Poveanjem magnitude za jedan stupanj poveava se potresna energije za oko 32 puta.

log a = 0,25 I + 0,25

Tablica 1.2 Zavisnost intenziteta i ubrzanja prema Murphyjevoj formuli

Intenzitet I Vrno ubrzanje a u cm/s2

- proraunska vrijednost koja iznosi aeff = 0,7 amax ili

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 6

I0 = 1,5 M 3,5 log h + 3 (Gutenberg, Richter, 1954)

Ovdje se zbog ilustracije daje opis za VIII. stupanj intenziteta.

VIII. stupanj. tetan potres

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 7

Stupanj Kratki opis Opis

RAZREDBA STUPNJEVA TETE ZA ZIDANE I ARMIRANOBETONSKE ZGRADE

Stupanj tete Zidane zgrade Armiranobetonske zgrade

RAZREDBA ZGRADA PREMA OTETLJIVOSTI

Tip konstrukcije Razred otetljivosti

Od prirodnog, lomljenog i neobraenog kamena x

Okvirne, neprojektirane za potres x

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 9

Izoseiste posljednjeg jakog hrvatskog potresa prolog stoljea (Ston, 1996)

1.10 Povratno razdoblje

PT = 1 (1 P1)T (suprotna vjerojatnost)

P100 = 1 (1 1/100)100 = 0,63

Vjerojatnost da se isti potres nee dogoditi je 1 PT = 0,37.

P100 = 1 (1 1/500)100 = 0,181

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 10

Vremenski tijek ubrzanja, brzine i pomaka tla

Prosjeni spektri ubrzanja razliitih tala

1.13 Znaajke mjesta gradnje (inenjerska seizmologija)

Utjecaj mjesnih geolokih uvjeta na uinke potresa na graevine

Na slici pokazani su mogui mjesni utjecaji na uinke potresa. To su:

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 12

Potresno inenjerstvo - Potresi openito 13

Drutveni ciljevi su:

Ekonomski ciljevi su:

Potresno inenjerstvo - Koncept analize 0

Potresni rizik = potresna opasnost x potresna otetljivost

Seizminost je uestalost pojave potresa na odreenom podruju.

Epicentar je projekcija arita na povrini Zemlje.

Dubina arita je udaljenost od epicentra do arita.

Metoda prorauna po kapacitetu nosivosti

Podruja troenja energije

Dinamiki neovisna jedinica