Socijalno osiguranje

socijalno osiguranje predstavlja jedno podruje (dio) sustava

socijalne sigurnosti: sustav socijalne sigurnosti obuhvaa mnogo vei
broj socijalnih sluajeva nego to je socijalnim osiguranjem
obuhvaeno osiguranika i osiguranih rizika

socijalnim osiguranjem obuhvaeni su samo osiguranici, dok su

sustavom socijalne sigurnosti obuhvaeni su svi graani

ustavi demokratskih zemalja svrstavaju prava iz socijalnog

osiguranja u temeljna prava ovjeka i graanina

Elementi socijalnog osiguranja:

1. osiguranici i osigurane osobe

2. osigurani rizici

3. osigurana prava (socijalne prestacije)

4. organiziranje i financiranje socijalnog osiguranja

5. provoenje osiguranja

6. utvrivanje rizika

7. obveznost uplate doprinosa

8. postupak za priznavanje prava na i iz osiguranja i dr.

Izvori prava socijalnog osiguranja:

univerzalni izvori; konvencije i preporuke MOR-a (Konvencija br. 102

o minimalnim standardima socijalne sigurnosti (1952.), Konvencija
br. 18 o obeteenju zbog oboljenja od profesionalnih bolesti (1925.);
broj 121 o davanjima za sluaj nesree na poslu i profesionalnih
bolesti (1964.); br. 103 o zatiti majinstva (1952.); bilateralni
ugovori

Ustav RH, zakoni, podzakonski akti

(!!!) Odnos socijalnog osiguranja i sustava socijalne sigurnosti:

- socijalno osiguranje ulazi u razvijeni sustav socijalne sigurnosti:

1.

socijalnim osiguranjem obuhvaeni su samo osiguranici,

a

sustavom socijalne sigurnosti svi graani

2.

socijalnim osiguranje u pravilu se financira doprinosima,

a

socijalna sigurnost porezima

3.

socijalno osiguranje tei autonomnosti

socijalna sigurnost sve je vie dravna funkcija sustav

ope socijalne sigurnosti moe izdravati samo bogato
drutvo

socijalno osiguranje:

najrairenije osiguranje na svijetu

zemlje su uglavnom prihvatile sustav obveznog osiguranja

u europskim zemljama uglavnom prihvaen njemaki model

socijalnog osiguranja radnika:

nastao na prijedlog kancelara Bismarcka - pokrivao 4 rizika:

bolesti, nesree na poslu, invalidnosti i starosti; kasnije dodan:
rizik nezaposlenosti

Financiranje socijalnog osiguranja:

a) kontribucijski (doprinosni) sustav, zasnovan na doprinosima

osiguranika i poslodavaca uz eventualno sudjelovanje drave (za prava
koja su odreena zakonom ili za koja nema dovoljno sredstava)

b) nekontribucijski (nedoprinosni) sustav zasniva se na dravnom

proraunu bez izravnih davanja zainteresiranih drutvenih skupina
Temeljni financijski sustavi socijalnog osiguranja (poslovanje
sredstvima socijalnog osiguranja):

1. sustav kapitalizacije = sustav financiranja socijalnog osiguranja za

dui period; doprinosi se skupljaju, akumuliraju i kapitaliziraju po
naelima tednje u zajednikom, skupnom interesu

2. sustav reparticije (razdiobe) = sustav socijalnog osiguranja

izmeu 2 generacije (generacije koja plaa i generacije koja koristi
neku prestaciju)

(!!!) Sustav socijalnog osiguranja u RH - grane:

1. zdravstveno osiguranje (rizici: bolest, materinstvo, smrt)

2. mirovinsko-invalidsko osiguranje (starost, invalidnost, smrt i dr.)

3. osiguranje za sluaj profesionalnih rizika (nesree na poslu i

profesionalne bolesti)

4. osiguranje za sluaj nezaposlenosti (nezaposlenost bez krivnje

nezaposlene osobe)

5. osiguranje obiteljskih dodataka (doplatak za djecu, u svrhu poticanja

pronatalitetne politike i pomoi u podizanju i odgoju djece) -
materijalna zatita (osiguranje) obitelji s djecom

6. prava sudionika Domovinskog rata i posebnih kategorija osiguranika

(!!!) Podjela prava iz socijalnog osiguranja

- osnovna prava (utvrena Ustavom ili zakonom, pripadaju

osiguranoj osobi na temelju nekog osiguranog rizika ako ispunjava
propisane uvjete)

- provizorna prava (kao zamjena, u pravilu jednokratno, dok se

osnovno pravo ne ostvari)

- supsidijarna (koja se priznaju uz neka osnovna prava, a samostalno

se ne mogu priznati)

- i ostala prava (ona koja nisu obuhvaena niti jednom od navedenih

grupa, a propisima su utvrena kao prava iz socijalnog osiguranja)
Prava iz socijalnog osiguranja:

- strogo osobna prava

- nezastariva, neotuiva, nenasljediva (osim neisplaenih dospjelih

potraivanja)

- priznaju se, u pravilu, na zahtjev osigurane osobe

- osiguranik ih moe, ali ne mora ostvariti

Naela socijalnog osiguranja:

1. naelo uzajamnosti (koliko doprinosa, toliko socijalnih prestacija)

2. n. jedinstvenosti soc. osiguranje odnosi se u RH i na zdravstveno i

mirovinsko, pa i na osiguranje za sluaj nezaposlenosti

3. n. solidarnosti dolazi do izraaja u invalidskom osiguranju i nekim

oblicima zdravstvenog osiguranja

4. n. participacije osiguranik sudjeluje u snoenju trokova soc.

osiguranja, posebno dolazi do izraaja u zdravstvenom osiguranju

5. n. obveznosti osiguranja dolazi do izraaja u prvom stupu

mirovinskog osiguranja, dijelom i u drugom stupu, kao i u obveznom
zdravstvenom osiguranju

i druga naela:

- naelo efikasnosti, naelo ekonominosti, racionalnosti i

plasmana slobodnih sredstava radi njihova uveanja polaze od
injenice da je socijalno osiguranje i institut financijske naravi

(!!!) Vrste socijalnog osiguranja

obvezno osiguranje = primjenjuje se na sve osobe obuhvaene

osiguranjem, bez obzira eljele one to ili ne

dobrovoljno osiguranje = mogu se osigurati osobe koje nisu

obuhvaene obveznim osiguranjem ili kojima je prestalo obvezno
osiguranje (provodi se u zdravstvenom osiguranju, a u mirovinskom
osiguranju kao produeno nakon prestanka obveznog osiguranja)

dodatno (dopunsko) osiguranje = dobrovoljnog karaktera, ali se

moe ostvarivati i kao vie prava uz obvezno osiguranje (npr.
dodatna mirovina uz redovitu mirovinu, ili zdravstveno osiguranje ili
zdravstvena zatita vie razine)
(!!!) ZATIENE OSOBE

Osigurana osoba: opi naziv koji oznaava svaku osobu koja na osnovu
zakona ima neko utvreno pravo iz socijalnog osiguranja

- obuhvaeni: osiguranici, lanovi obitelji osiguranika, druge osigurane

osobe

1. Osiguranik:

- je ona osoba koja je osigurana na temelju svojega osobnog svojstva

statusa (npr. radnik, poljoprivrednik)

2. lanovi obitelji osiguranika:

- srodnici osiguranika od kojih izvode svoja prava iz socijalnog

osiguranja

3. Druge osigurane osobe

IMAJUI U VIDU OBUHVAT RIZIKA OSIGURANIH OSOBA:

1) POTPUNO OSIGURANE osobe: osiguranici rizine zajednice za sve

rizike

2) NEPOTPUNO OSIGURANE: samo odreeni osiguranici i samo za

odreene sluajeve

3) PROIRENO OSIGURANJE: utemeljeno na principu dobrovoljnosti

UVJETI ZA STJECANJE SOCIJALNIH PRESTACIJA

- uvjeti prije i u vrijeme nastanka socijalnog sluaja

- uvjeti koji postoje nakon nastanka socijalnog sluaja na koji se

odnose

II. OPI i POSEBNI UVJETI

(!!!) Ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja

O+R+U=P

O= osiguranje (osnova)

R= osigurani rizik

U= uvjeti za stjecanje prava

P= pravo

(!!!) Socijalne prestacije prema trajanju socijalnog sluaja

TRAJNE

POVREMENE

PRIVREMENE

JEDNOKRATNE

Iznos ovisi od:

1) Visine doprinosa (naelo uzajamnosti)

2) Materijalnom stanju drave

3) Materijalnom stanju osobe pogoene soc. sluajem

4) Prethodna zarada

- usklaivanje visine (vrijeme i iznosi)

Mirovinsko osiguranje
Invalidsko osiguranje
(!!!) Mirovinsko osiguranje:

Temeljni element socijalne drave i socijalne sigurnosti

Dugoroni oblik osiguranja

Osiguravaju se rizici: starosti, invalidnosti i smrti

Funkcija mirovina:
 osiguranje dohotka za sluaj smanjenja ili gubitka radne sposobnosti
zbog starosti, invalidnosti ili gubitka (smrti) uzdravatelja

ravnomjeran raspored potronje kroz ivotni ciklus

uklanjanje rizika siromatva

Izvori prava mirovinskog-invalidskog osiguranja

Ustav RH:

l. 56 jami pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalno

osiguranje i socijalnu sigurnost

Relevantni zakoni:

(!!!) Zakon o mirovinskom osiguranju, br. 157/2013,, 151/2014,

33/2015, 93/15 na snazi od 1. sijenja 2014.

Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, NN, br. 19/14, 93/15;

Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, NN br. 19/14: samo
pojedini lanci;

Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima, NN br. 22/14.

(!!!) Podjela mirovinskih sustava

1. prema nainu financiranja i odreivanja mirovina:

Sustavi koji se temelje na generacijskoj solidarnosti

Sustavi koji se temelje na kapitaliziranoj tednji

2. prema nainu upravljanja: javni i privatni

3. prema obveznosti: obvezni i dobrovoljni

(!!!) Sustav utemeljen na generacijskoj solidarnosti (javni

mirovinski sustav)

Upravlja drava (ovlatena tijela)

Financiranje: iz tekuih uplata doprinosa

 zaposleni izdvajaju za mirovine sadanjih umirovljenika, a
njihove budue mirovine plaat e iz svojih tekuih dohodaka
budue generacije zaposlenih

Nema tednje, doprinosi se odmah troe za mirovine sadanjih

umirovljenika

Mirovina se odreuje prema naelu odreenih (definiranih) davanja:

formula (bez obzira na svote uplaenih doprinosa) + prema duini
staa i visini plaa

2 naela su dominantna: n. solidarnosti i n. uzajamnosti

(!!!) Sustav utemeljen na generacijskoj solidarnosti - Naela

solidarnosti i uzajamnosti

N. solidarnosti: preraspodjela od osiguranika s viim prema

osiguranicima s niim plaama (npr. najnia i najvia mirovina,
redistribucija od mukaraca prema enama, od osiguranika s duim
prema osiguranicima s kraim radnim vijekom)

N. uzajamnosti: svi osiguranici plaaju doprinos, a sredstva koriste

samo oni koji ispunjavaju uvjete

Nedostaci ovog sustava: osjetljiv na demografska kretanja

(starenje stanovnitva); s vremenom, dolazi do poveanja broja
umirovljenika i smanjenja broja osiguranika

(!!!) Sustav utemeljen na individualnoj kapitaliziranoj tednji

Financiranje: doprinosima

Mirovine se odreuju prema naelu odreenih davanja: svakome

pojedinano, ovisno o svoti uplaenih i kapitaliziranih doprinosa

Nema naela solidarnosti i redistribucije

Mirovinska tednja (stvaranje kapitala; uveden u mnogim zemljama)

(!!!) Sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj

Sustav ine 3 stupa:

 1. stup: obvezno mirovinsko osiguranje na temelju
meugeneracijske solidarnosti

2. stup: obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju

individualizirane kapitalizirane tednje (obvezna uplata na
individualne raune mirovinske tednje pri mirovinskim
fondovima II. stupa)

3 stup: dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju

individualizirane kapitalizirane tednje (dobrovoljna uplata na
individualne raune mirovinske tednje pri mirovinskim
fondovima III stupa)

(!!!) 1. stup: Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju

generacijske solidarnosti

Obiljeja:

1. Ope:

osiguravaju se sve glavne skupine osiguranika (zaposlenici,

obrtnici, poljoprivrednici) i

osigurani su svi glavni rizici mirovinsko-invalidskog osiguranja:

starost, invalidnost, smrt i tjelesno oteenje

2. Obvezno: za sve osobe odreenog statusa (radni odnos, registrirani obrt

)

3. Javno: uspostavlja ga drava i utvruje prava, obveze i odgovornosti

4. Utemeljeno na meugeneracijskoj solidarnosti

Naela

1. naelo meuovisnosti izmeu prava i ulaganja

2. n. uzajamnosti

3. n. solidarnosti

4. n. ouvanja steenih prava

5. n. zakonitosti

6. n. jedinstvenosti ureivanja prava

7. n. ekonominosti i racionalnosti

8. n. promicanja trine gospodarske orijentacije

 9. n. sudjelovanja drave u financiranju i osiguravanju likvidnosti
sustava mir.osig.

10. n. neprenosivih prava

11. n. nezastarivosti prava

1. Naelo meuovisnosti izmeu prava i ulaganja:

uravnoteeni odnosi izmeu propisanih prava (novana davanja
osiguranicima) i ulaganja sredstava

2. N. uzajamnosti

svi zaposleni graani obvezno su osigurani i plaaju

propisani doprinos za to osiguranje, a prava iz osiguranja
koriste samo oni osiguranici i lanovi njihovih obitelji
kada ispune propisane uvjete

visina mirovine u pravilu se temelji na duini staa i

visini plae na koju se plaaju doprinosi, ovisi o
ulaganjima

3. Naelo solidarnosti

zatiene su skupine osiguranika koji imaju najnia primanja

ostvaruju povoljnije mirovine od onih koje bi im pripadale
temeljem ostvarenog staa i plaa, a trokove tih davanja
snose svi osiguranici

primjenjuje se kod odreivanja invalidske i obiteljske mirovine

te najnie i osnovne mirovine

4. N. ouvanja steenih prava

mogu se ukinuti samo u sluaju predvienom Zakonom o

mirovinskom osiguranju

5. N. zakonitosti

prava se stjeu i mijenjaju na temelju zakona i po zakonom

utvrenom postupku (dvostupanjsko rjeavanje i sudska
zatita prava)

6. N. jedinstvenosti ureivanja prava

primijenjeno je u Zakonu o MO sjedinjavanjem

republikih fondova mir. i invalidskog osiguranja radnika,
samostalnih privrednika i individualnih poljoprivrednika u
jedinstveni Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
 jedinstveno su ureena prava Zakonom o mirovinskom
osiguranju za sve osiguranike

7. N. ekonominosti i racionalnosti

8. N. promicanja trine gospodarske orijentacije

9. N. sudjelovanja drave u financiranju i osiguravanju

likvidnosti sustava mirovinskog osiguranja

10. N. neprenosivosti prava

prava iz MIO su neotuiva osobna materijalna prava koja se ne

mogu prenijeti na drugoga niti naslijediti

nasljeuju se samo dospjeli i neisplaeni iznosi mirovine i dr.

primanja iz ovog osiguranja

11. N. nezastarivosti prava

prava iz MIO ne mogu zastarjeti, osim isplate novanih

primanja, i to pod uvjetima odreenim zakonom

(!!!) Osigurana prava u obveznom mirovinskom osiguranju

prestacije u 1. Stupu

1. starosna mirovina

2. prijevremena starosna mirovina

3. invalidska mirovina

4. obiteljska mirovina

5. najnia mirovina

6. osnovna mirovina

7. profesionalna rehabilitacija

8. naknada zbog tjelesnog oteenja

9. naknada putnih trokova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava

Obiljeja prava iz mirovinskog osiguranja

neotuiva prava

osobna prava

materijalna prava
 neprenosiva prava

nenasljediva prava (iznimka: dospjela nov. primanja koja nisu

isplaena do smrti korisnika mogu se nasljeivati)

nezastariva prava (iznimka: osim dospjelih a neisplaenih mirovina i

dr. novanih davanja u sluajevima odreenim zakonom)

steena prava (iznimka: mogu se izgubiti / ukinuti samo u

sluajevima odreenim zakonom)

mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu sa zakonom

koritenje prava moe se ograniiti samo u sluajevima i uz uvjete

odreene zakonom

(!!!) Ostvarivanje prava

Kod poslodavca

U fondu mirovinsko-invalidskog osiguranja (Hrvatski zavod za

mirovinsko osiguranje)

Postupak: zakonski ureen

Dvostupanjsko odluivanje

Sudska zatita upravni spor

(!!!) Osigurane osobe

Osigurane osobe dijele se na:

1. Osiguranike

2. Osobe osigurane u odreenim okolnostima

3. lanove obitelji osiguranika

Vrste osiguranja i osigurane osobe

I. OSIGURANICI: 1. Obvezno i 2. Produeno osiguranje

(!!!) 1. Obvezno osiguranje:

a. (l. 10, ZMO):

1) radnici i s njima, prema posebnim propisima, izjednaene osobe,

2) osobe koje su izabrane ili imenovane na dunosti u tijelima dravne
vlasti, jedinicama lokalne uprave i samouprave i jedinicama lokalne
samouprave, ako za taj rad primaju plau,

3) osobe koje se nakon zavrenog kolovanja nalaze na obveznom

praktinom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri), bez obzira na to
primaju li za taj rad plau, odnosno naknadu,

b. (l. 11):

1) obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajui registar,

2) osobe koje u skladu s posebnim propisima, samostalno obavljaju

profesionalnu djelatnost kao to su odvjetnici, lijenici, zubari, umjetnici,
novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, primalje i drugi,

3) vrhunski portai i ahisti, ako nisu osigurani po drugoj osnovi,

4) osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede

i umarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit,

5) osobe koje ostvaruju prihod i upisane su u registar obveznika poreza na

dohodak od samostalne djelatnosti, a nisu osigurane po drugoj osnovi.

2. Produeno osiguranje (l. 18 ZMO)

Tko?

mogu se osigurati osobe:

kojima je prestalo obvezno osiguranje,

u roku od 12 mj. od prestanka tog osiguranja,

ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku

Sluajevi u kojima je mogue produeno osiguranje - osoba se moe

osigurati ostvariti za vrijeme:

- neplaenog dopusta;

- mirovanja radnog odnosa (do 3 god. ivota djeteta) pravo vezano

uz zatitu majinstva

- strunog usavravanja/specijalizacije nakon prestanka ugovora o

radu;

- nezaposlenosti; privremenog / sezonskog prekida obavljanja

djelatnosti; zaposlenja u inozemstvu u me. i dr. organizacijama na
temelju me. ugovora, kod stranog poslodavca; boravka u
 inozemstvu kao brani drug osiguranika hrv. dravljanina na radu u
inozemstvu; nezaposlenosti pomorca nakon prestanka ugovora o
radu na odreeno vrijeme

II. Osobe osigurane u odreenim okolnostima

Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu /

profesionalne bolesti:

(!!!) Uenici i studenti na dodiplomskom studiju (praktina

nastava, struna praksa kod poslodavca, za vrijeme rada
putem posrednika za zapoljavanje)

Nezaposleni (za vrijeme strunog osposobljavanja / prof.

rehabilitacije, na koje ih je uputila sluba zapoljavanja)

Osobe na izdravanju kazne zatvora, na psihijatrijskom

lijeenju, lijeenju od ovisnosti, za vrijeme primjene odgojnih
mjera koje obavljaju odreene poslove

Strani dravljani na kolovanju u RH, pod uvjetom uzajamnosti

Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu,

pretrpljene na teritoriju RH:

Osobe koje sudjeluju u spaavanju / obrani od elementarnih

nepogoda, spaavanju ivota graana, radi otklanjanja mat.
tete na imovini

lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava

Prigodom obavljanja dunosti graana u obrani

III. lanovi obitelji osiguranika (l. 22, 22a)

U sluaju smrti osiguranika / korisnika mirovine osigurani su

lanovi njegove obitelji:

Ua obitelj (brani / izvanbrani drugovi, razvedeni

brani drug s pravom na uzdravanje, djeca-roena u
braku izvan braka ili posvojena)
 ira obitelj (roditelji, maeha, ouh, posvojitelji,
pastorad, unuad, druga djeca bez roditelja koja je
osiguranik uzdravao)

Mirovinski sta (l. 24-33 ZMO) :

Pod mirovinskim staom podrazumijeva se skup razliitih razdoblja

(navrenih u jednome ili vie razliitih svojstava) tijekom radnog
vijeka osiguranika, koja se uraunavaju za ostvarivanje i odreivanje
prava iz mirovinskog osiguranja.

prema ZMO, obuhvaa razdoblje: provedeno u osiguranju prema

odredbama Zakona o MO; u osiguranju prema propisima o
mir.osiguranju vojnih osiguranika; dokupljenog staa osiguranja;
pridodanog staa; provedeno u Domovinskom ratu (posebni propisi);
u zaposlenju na katoliko-bogoslovnim uilitima (29.1.1952.-
23.7.1990.); navreno do 31.12.1998. (mirovinski sta prema ranijim
propisima)

1. sta osiguranja = razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navrene

15. godine ivota u obveznom mirovinskom osiguranju i produenom
osiguranju (SO = obvezno MO + PO) primjer: radnica XY ima 25 godina
mir.staa (vrijeme osiguranja dok je bila u radnom odnosu) + 2 godine
produenog osiguranja (osigurala se za vrijeme dok joj je mirovao RO zbog
odgoja i njege djeteta) = sta osiguranja iznosi 27 godina

Najznaajnije izmjene ZMO 2013

1. Podizanje dobne granice za starosnu (67 godina) i prijevremenu

mirovinu (62 godine) do 2037. godine

Uvjeti: 2038. godine: 67 godina ivota + 15 godina mirovinskog

staa (starosna) / 62 godina ivota + 35 godina mirovinskog staa
(prijevremena)

2. Nagrauje dugotrajni sta: korisnici s mirovinskim staem od 41 ili

vie godina i s navrenih 60 godina ivota odlaze u prijevremenu
mirovinu bez primjene odredbi o umanjenju bez penalizacije
(prijevremena kao starosna mirovina; nakon navrene 60. godine do
najvie 5 godina poveava se za 0,15% za svaki mjesec odlazak u
prijevremenu mirovinu uz bonifikaciju!

(!!!)

- Zakon o mirovinskom osiguranju predvia postupno poveanje godina

ivota kao uvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu
lanak 33. STAROSNA MIROVINA

(1) Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. sijenja 2014. do

31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navri 65 godina ivota i
15 godina mirovinskog staa.

(2) Pravo na starosnu mirovinu osiguranik ima s navrenih 15 godina

mirovinskog staa i

- u 2031. godini - 65 godina i 3 mjeseca ivota postupno

poveanje uvjeta godina ivota!:

(3) Pravo na starosnu mirovinu od 1. sijenja 2038. ima osiguranik

kada navri 67 godina ivota i 15 godina mirovinskog staa.

zakljuak: postupno poveanje od 65 godina ivota + 15 god.

mirovinkog staa (2030. god.) na 67 godina ivota + 15 god.
mirovinskog staa (2038. godine)

Uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu:

A) 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa (od 1.1.2014. do

31.12.2030.)

B) 62 godine ivota i 35 godina mirovinskog staa (od 1.1.2038.)

ZAKLJUAK: postupno poveanje dobi ivota kao uvjeta za prijevremenu

starosnu mirovinu

l. 35.: Starosna mirovina za dugogodinjeg osiguranika

(!!!) 1) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika ima

osiguranik kada navri 60 godina ivota i 41 godinu staa osiguranja.

(2) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika iz

stavka 1. ovoga lanka ne moe stei osiguranik koji je navrio
ivotnu dob iz lanka 33., odnosno lanka 180. ovoga Zakona.

Prava iz mirovinskog osiguranja

1. Starosna mirovina

Rizik osiguranja: starost

Trajna prestacija u novcu

Vrste: puna i prijevremena starosna mirovina

(!!!) Postupak ostvarivanja prava

Pravo se stjee od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu

Zahtjev za priznanje prava na mirovinu:

podnosi se nadlenoj podrunoj slubi Hrv. zavoda za

mirovinsko osiguranje (HZMO)

najranije 1 mj. prije prestanka osiguranja (prije 2 mj)

osiguranik moe o namjeri podnoenja zahtjeva obavijestiti

Zavod 12 mj. prije, u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o
stau osiguranja i plai (prije 6 mj.)

2. Prava na osnovi invalidnosti

Pravo na invalidsku mirovinu ili

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju

Uzroci invalidnosti: bolest, ozljeda izvan rada, ozljeda na radu,

profesionalna bolest

(!!!) Prava na osnovi invalidnosti pojmovna odreenja

INVALIDNOST postoji:

1. kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju

koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno
smanjena za vie od polovice prema tjelesno i psihiki zdravome
osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti (profesionalna
nesposobnost za rad)

sposobnost za rad osiguranika - ocjenjuje se prema svim

poslovima koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihikim
sposobnostima, a smatraju se odgovarajuim njegovim
dosadanjim poslovima

profesionalna nesposobnost za rad = postoji kad je osiguranik

sposoban obavljati svoje, odnosno druge poslove svojeg
zanimanja za manje od polovice, te je sposoban obavljati
druge poslove izvan svojeg zanimanja; kod takvog osiguranika
utvruje se preostala radna sposobnost, ako se s obzirom
na njegovo zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i
sposobnost, moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za
rad s punim radnim vremenom na drugom poslu
 2. kada kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje
se ne mogu otkloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti
za rad (opa nesposobnost za rad) (l. 39 ZMO)

Prava na osnovi invalidnosti pojmovna odreenja

Ozljedom na radu smatraju se:

1. Ozljede na radu nastale za vrijeme obavljanja rada ili djelatnosti:

a) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim

mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana
naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili dr.
promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzrono
vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na
osnovi koje ozlijeena osoba ima svojstvo osiguranika prema ZMO

b) bolest osiguranika koja je nastala izravno i iskljuivo kao

posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme rada,
odnosno obavljanja djelatnosti ,

2. Ozljede koje su nastale u odreenim okolnostima, ali su zatiene kao

ozljede na radu:

a) ozljeda nanesena na nain predvien u to. 1 a) koju osiguranik

pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno,

b) ozljeda nanesena na nain iz to. 1 a) koju osiguranik pretrpi u

vezi s koritenjem prava na zdravstvenu zatitu prema propisima o
zdravstvenom osiguranju i prava na prof. rehabilitaciju prema odredbama
ZMO

c) ozljeda nastala na nain iz to. 1 a) koju osoba pretrpi prilikom

prethodnog utvrivanja zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu
obvezno prilikom zasnivanja radnog odnosa

3. Ozljede odnosno bolesti nastale kod osoba osiguranih u posebnim

okolnostima (l. 42)

Prava na osnovi invalidnosti pojmovna odreenja

(!!!) Profesionalne bolesti = odreene bolesti izazvane duim

neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odreenim
poslovima, na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika
prema ZMO (l. 43)

lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se one javljaju i

uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima
 utvruje se zakonom (Zakon o listi profesionalnih bolesti, NN
br. 162/1998, 107/2007)

u ZMO profesionalna je bolest oznaena kao uzrok, a

osigurani sluajevi koje prouzroi profesionalna bolest jesu:

a) invalidnost osiguranika,

b) smrt,

c) pravo na profesionalnu rehabilitaciju,

d) invalidsku mirovinu i

e) obiteljsku mirovinu.

INVALID RADA na osnovi invalidnosti stjee pravo na:

1) Prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju

2) Preraspodjelu na drugo radno mjesto

3) Zaposlenje prema preostaloj radnoj sposobnosti

4) Invalidsku mirovinu

Invalidska mirovina

Uvjeti za ostvarivanje prava na inv.mirovinu:

1. Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog bolesti ili ozljede

izvan rada prije navrene 65 godine ivota i ako mu
mirovinski sta pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka
(invalidnost + uvjet staa) (l. 56. st. 1)

2. Ako je invalidnost prouzroena ozljedama na radu ili profes.

boleu, pravo na inv. mirovinu stjee se bez obzira na
duinu mir. staa. (l. 56 st. 5)

Radni vijek

Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je

osiguranik navrio 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti

Osiguraniku, koji je nakon navrene 20. godine ivota bio na

redovitom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu strunu
spremu, radni vijek rauna se od navrene 23. godine ivota, a
osiguraniku koji je stekao visoku strunu spremu - od navrene 26.
godine ivota.
 Razdoblje radnog vijeka skrauje se za razdoblje koje je osiguranik:

- proveo na odsluenju vojnog roka

- bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadlenoj slubi za

zapoljavanje.

Stjecanje prava na invalidsku mirovinu iznimka od l. 56 st. 2

Iznimno, pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik:

- kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine ivota, a ima viu
strunu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navrio sta
osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku strunu
spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navrio jednu godinu staa
osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od
jedne godine nakon prestanka osiguranja

- kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine ivota, ako je navrio
najmanje jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za
vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

3. Obiteljska mirovina

Titulari prava na obiteljsku mirovinu (osobe iz l. 22. ZMO!!):

1. udovica, odnosno udovac

2. razvedeni brani drug s pravom uzdravanja

3. djeca roena u braku i izvan prava, posvojena djeca

4. pastorad i unuad, uz uvjet da ih je osiguranik uzdravao, ako su bez

oba roditelja ili s jednim ili kod oba roditelja postoji opa nesposobnost za
rad.

5. roditelj, ako ga je osiguranik uzdravao

6. djeca bez roditelja braa, sestre i druga djeca koja je osiguranik

uzdravao.

Za ostvarivanje prava moraju se kumulativno ispuniti:

Uvjeti za osiguranika

Uvjeti za lanove obitelji

Uvjeti za osiguranika (l. 65):

1) ako je osiguranik navrio najmanje 5 godina staa osiguranja ili
najmanje 10 godina mirovinskog staa ili

2) ako je osiguranik ispunjavao uvjete duine mirovinskog staa za

stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili

3) ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili

invalidske mirovine ili

4) ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

- ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu
ili profesionalne bolesti: lanovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu
bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranika.

Uvjeti za lanove obitelji:

1. udovica / udovac:

ako je do smrti branog druga, po kojem joj to pravo pripada,

navrila 50 godina ivota ili

ako je mlaa od 50 godina ivota i ako je do smrti branog

druga nastupila opa nesposobnost za rad ili je takva
nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti
branog druga ili

ako je nakon smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece
koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica
obavlja roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovica kod koje
tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opa nesposobnost
za rad zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva
nesposobnost.

koja do smrti branog druga nije navrila 50, ali je imala navrenih
45 godina ivota, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navri 50
godina ivota (tzv. ekanje s ostvarenjem prava)

koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, steenog na

temelju obavljanja roditeljske dunosti prema djeci, navrila 50
godina ivota, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako
udovici to pravo prestane prije navrene 50. godine, ali nakon
navrene 45. godine ivota, moe pravo ponovno ostvariti kada
navri 50 godina ivota

koja je do smrti branog druga ili prestanka prava na obiteljsku

mirovinu navrila 45 godina ivota, stjee pravo na obiteljsku
 mirovinu i prije navrenih 50 godina ivota ako kod nje nastupi opa
nesposobnost za rad

kada je dijete osiguranika roeno nakon njegove smrti (pravo joj

pripada od dana smrti osiguranika)

4. Naknada putnih trokova

Pravo:

1. osigurane osobe kada je u svezi s ostvarivanjem, odnosno

koritenjem prava Zavod uputi ili pozove u drugo mjesto radi
davanja nalaza i miljenja od strane ovlatenog vjetaka, ili uputi u
drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije

2. osobe koja je pratitelj osigurane osobe

Naknada putnih trokova obuhvaa:

1) naknadu za trokove prijevoza,

2) naknadu za trokove prehrane i smjetaja za vrijeme

putovanja i boravka u drugom mjestu.

Najnia mirovina (l. 90, ZMO)

pravo na najniu mirovinu ima osiguranik koji bi ostvario mirovinu

koja je manja od najnie mirovine njemu se tada priznaje pravo na
najniu mirovina

zatitni institut, u funkciji socijalne sigurnosti osiguranika

Zasniva se na solidarnosti; odreuje se bez obzira na prihode

korisnika mirovine

Odreivanje:

za svaku godinu mirovinskog staa u visini od 0,825% od

prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u
1998. godini prema podacima Dravnog zavoda za statistiku
svotu utvruje svake godine odlukom Upravno vijee
Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

Odluka HZMO-a o najnioj mirovini za 1 godinu mirovinskog staa

(NN 110/14)

Od 1. srpnja 2016. vrijednost najnie mirovine za jednu godinu

mirovinskog staa iznosi 61,59 kn.
 Najnia mirovina odreuje se ovisno o ukupnom broju godina
mirovinskog staa, uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog
faktora iz Zakona o mirovinskom osiguranju.

ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
ZDRAVSTVENA ZATITA
(!!!) ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Grana socijalnog osiguranja

Sveukupnost mjera, aktivnosti i postupaka na ouvanju i

unapreivanju zdravlja

DEF: skup pravnih propisa kojima se reguliraju prava, obveze

i odgovornosti u zdravstvenom osiguranju

Preventivno i kurativno djelovanje socijalno- pravnih tijela

PREDMET: drutveni odnosi koji se pojavljuju u vezi sa

zdravstvenom zatitom, zatitom za sluaj bolesti,
profesionalne bolesti, ozljede i nesree na radu, zatitom s
 obzirom na trudnou, majinstvo i poroaj, te zatitom u
sluaju smrti

Sredstva zatite jesu odreene socijalne prestacije

(!!!) SVRHA zdravstvenog osiguranja:

1. preventivna

zdravstvena zatita i stalno poboljavanje zdravstvenih

uvjeta ivota i rada

zdravstveno osiguranje trajnog je karaktera,

kontinuirano i dugorono

2. kurativna

pruanje socijalnih prestacija u sluaju kad nastupi jedan

od osiguranih rizika zdravstvenog osiguranja

zdravstveno osiguranje je u pravilu kratkorono

Podjela zdravstvenog osiguranja:

MATERIJALNO skup pravnih pravila kojima se utvruju prava,

obveze i odgovornosti (rizici, subjekti, uvjeti, socijalne
prestacije i dr.) u zdravstvenom osiguranju kao posebnoj grani
socijalnog osiguranja

PROCESNO dio prava zdravstvenog osiguranja kojim se

utvruju postupak, rokovi i tijela za reguliranje, realiziranje i
zatitu prava, obveza i odgovornosti subjekata u zdravstvenom
osiguranju

II.

OBVEZNO

DOBROVOLJNO:

dopunsko

dodatno

privatno

NAELA PRAVA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

A. u sklopu OBVEZNOG zdravstvenog osiguranja

 naelo obveznosti bit

osiguranici, lanovi obitelji osiguranika i dr. osobe obvezno su

osigurane u odreenim okolnostima Zdravstveno osiguranje
obvezno za sve osobe koje su zakonima ili dr. pravnim
propisima donesenim u skladu s njima oznaene kao
osiguranici s obzirom na njihov status koji je takoer utvren
pravnom normom

odnosi se na osiguranike, lanove obitelji osiguranika i druge

osobe osigurane u odreenim okolnostima

razvojem prava socijalnog prava openito irio se i broj

kategorija osoba obuhvaenih obveznim socijalnim
osiguranjem

stjecanjem svojstva osiguranika nastaje i obveza osiguranika

koja obuhvaa i obvezu uplate utvrenih doprinosa za to
osiguranje, neovisno o volji te osobe (dakle osoba ne moe
dobrovoljno odluivati hoe li ili ne biti zdravstveno osigurana)

naelo uzajamnosti dolazi do izraaja u pravima na naknade i

pomoi (npr. naknada plae osiguranika)

naelo solidarnosti zdravstveni standard osigurava se pod

jednakim uvjetima za sve osigurane osobe (u primarnoj,
specijalistikokonzilijarnoj i bolnikoj zdravstvenoj zatiti)

(!!!) ZDRAVSTVENO OSIGURANJE U RH

Osnovno / obvezno

Dopunsko, dodatno i privatno

ZDRAVLJE: 4 integralna elementa: integritet organizma,

funkcionalnost organizma, adaptivne sposobnosti i subjektivno
doivljavanje zdravlja

Pojam zdravlja: stanje potpunog fizikog, psihikog i socijalnog

blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti i nesposobnosti (Statut
Svjetske zdravstvene organizacije)
OBVEZNO zdravstveno osiguranje

prava i obveze iz obveznog (osnovnog) zdravstvenog osiguranja

temelje se na naelima uzajamnosti i solidarnosti

(!!!) ureeno Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, NN br.

80/13, 137/13.

(!!!) DOPUNSKO zdravstveno osiguranje

dobrovoljno

uspostavlja se ugovorom sa HZZO-om ili nekim drugim

osiguravateljem

uvodi se radi pokrivanja trokova do pune vrijednosti zdravstvenih

usluga (obvezno ZO + dopunsko ZO)

moe i kao vei opseg prava (vei standard usluga) koji su odreeni
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju

(!!!) Dodatno zdravstveno osiguranje

osigurava se:

vii standard zdravstvene zatite u odnosu na standard zdravstvene

zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te

vei opseg prava u odnosu na prava iz obveznoga zdravstvenog

osiguranja

dobrovoljno

PRIVATNO zdravstveno osiguranje

Privatnim zdravstvenim osiguranjem osigurava se zdravstvena

zatita fizikim osobama koje borave u RH, a koje se nisu obvezne
osigurati sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i
Zakonu o zdravstvenoj zatiti stranaca u Republici Hrvatskoj. Ono je
dobrovoljno.

(!!!) OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

SUBJEKTI :

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) tijelo koje je

duno svakoj osiguranoj osobi priznati i dati pravo na odreenu
socijalnu prestaciju u koritenju zdravstvene zatite, odnosno
zdravstvenog osiguranja
 osigurane osobe

OSIGURANE OSOBE:

OSIGURANICI

LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA

DRUGE OSIGURANE OSOBE

1. OSIGURANICI

-osobe koje su osigurane po osnovi svog osobnog svojstva u pravilu

obveznim, iznimno dobrovoljnim osiguranjem

-u obveznom zdravstvenom osiguranju to su uvijek fizike osobe u

odreenom statusu, odreene dobi, spola ili steenog prava

-krug osiguranika odreuje Zakon o obveznom zdravstvenom

osiguranju u l. 7.

- osiguranici imaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja po

osnovi osobnog svojstva (statusa), tj. izravno dok to svojstvo traje

svojstvo moe biti:

radni odnos

u pravnoj ili kod fizike osobe na podruju RH, ili u

inozemstvu ako je poslodavac sa sjeditem u RH,

imenovanje ili izbor u tijela dravne vlati, lokalne uprave

i samouprave,

struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja RO,

obrt, samostalna djelatnost (profesionalna djelatnost)

svojstvo poljoprivrednika

korisnika mirovine

nezaposlene osobe po propisima o zapoljavanju

invalida

uenici kola i redoviti studenti koji nisu zo kao lanovi

obitelji

hrvatskog branitelja
 kategorije osoba prema obrazovanju, strunom
usavravanju, poslijedipl. studiju, praktinom radu u dr.
ustanovi ili upuene u inozemstvo u sklopu me.
tehniko-prosvjetne i kulturne suradnje, i drugo

(!!!) 2. LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA

osobe koje prema propisima o zdravstvenom osiguranju ine lanove

ue ili ire obitelji osiguranika

zakon ureuje:

TKO se smatra lanom obitelji osiguranika - l. 10.

Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju:

suprunik

djeca i dr. djeca bez roditelja ako ih osiguranik

uzdrava

roditelji osiguranika ako ih roditelj uzdrava

unuci, braa, sestre, djed i baka ako su nesposobni

za samostalan ivot i rad, ako nemaju sredstava za
uzdravanje i ako ih osiguranik uzdrava

UVJETE za stjecanje statusa lana obitelji osiguranika

PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Vrste:

prava iz zdravstvene zatite

prava na novane naknade

(!!!) Pravo na zdravstvenu zatitu

Zdravstvena zatita = posebna djelatnost; javna sluba; ukljuuje

odnos meu davateljima i korisnicima usluga

Ustav RH, l. 59: Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u

skladu sa zakonom.

Ureena:

Zakonom o zdravstvenoj zatiti (ZZZ), NN 150/08, 155/09,

71/10, 139/10, 22711, 84/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12,
82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16.
 dijelom i Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju

Definicija - l. 2 ZZZ-a: Zdravstvena zatita u smislu ovoga Zakona

obuhvaa sustav drutvenih, skupnih i individualnih mjera, usluga i
aktivnosti za ouvanje i unapreenje zdravlja, spreavanje bolesti,
rano otkrivanje bolesti, pravodobno lijeenje te zdravstvenu njegu i
rehabilitaciju.

-----------

JAVNA SLUBA = odreenoj djelatnosti karakter javne slube

priznaje drutvena zajednica i to prvenstveno zbog shvaanja
izuzetne vanosti to ta sluba i njezino normalno obavljanje imaju
za opi interes

pretpostavke (2 elementa):

djelatnost koja je po svojoj naravi takva da je prijeko potrebna

za zadovoljenje opih drutvenih potreba

pravna norma koja takvu djelatnost izdvaja kao posebnu javnu

slubu dajui joj zbog njene vanosti poseban drutveni
tretman

Organiziranje zdravstvene zatite

- zdravstvena djelatnost obavlja se na: primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj

razini te na razini zdravstvenih zavoda

a) primarna razina prua se kroz djelatnosti:

ope/obiteljske medicine,

zdravstvene zatite predkolske djece,

preventivno-odgojnih mjera za zdravstvenu zatitu kolske djece i

studenata,

javnog zdravstva,

zdravstvene zatite ena,

dentalne zdravstvene zatite,

higijensko-epidemioloke zdravstvene zatite,

medicine rada,

zdravstvene zatite mentalnoga zdravlja, prevencije i izvanbolnikog

lijeenja ovisnosti,
 patronane zdravstvene zatite,

zdravstvene njege u kui bolesnika,

hitne medicine,

sanitetskog prijevoza,

palijativne skrbi,

ljekarnitva

laboratorijske dijagnostike,

telemedicine.

b) sekundarna razina obuhvaa specijalistiko-konzilijarnu zatitu i

bolniku zdr. zatitu (odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini
obuhvaa sloenije mjere i postupke u pogledu prevencije,
dijagnosticiranja te lijeenja bolesti i ozljeda, provoenja ambulantne
rehabilitacije te medicinske rehabilitacije u kui korisnika, odnosno
tienika u ustanovama za socijalnu skrb; mora imati osiguranu
laboratorijsku i drugu dijagnostiku djelatnost)

c) tercijarna razina obuhvaa (uz obavljanje zdravstvene djelatnosti na

sekundarnoj razini) i pruanje najsloenijih oblika zdravstvene zatite iz
specijalistiko-konzilijarnih i bolnikih djelatnosti, znanstveni rad te
izvoenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova
zdravstvenog usmjerenja

- znanstvenoistraivaki rad moe se obavljati na primarnoj i

sekundarnoj razini

- djelatnost klinika, klinikih bolnica i klinikih bolnikih centara.

d) zdravstveni zavodi:

- dio zdravstvene djelatnosti koja se obavlja na primarnoj, sekundarnoj

i tercijarnoj razini zdravstvene djelatnosti - obuhvaa
javnozdravstvenu djelatnost, djelatnost transfuzijske medicine,
djelatnost medicine rada, djelatnost zatite mentalnog zdravlja,
djelatnost toksikologije i antidopinga, djelatnost hitne medicine i
djelatnost telemedicine

- dravni zdravstveni zavodi: javnozdravstvena djelatnost, djelatnosti

transfuzijske medicine, medicine rada, zatite mentalnog zdravlja,
toksikologije i antidopinga, hitne medicine i telemedicine
 - zdravstveni zavodi jedinica podrune (regionalne) samouprave:
javnozdravstvena djelatnost i djelatnost hitne medicine

(!!!) PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZATITU:

1. pravo na primarnu zdravstvenu zatitu,

2. specijalistiko-konzilijarnu zdravstvenu zatitu,

3. bolniku zdravstvenu zatitu,

4. pravo na koritenje lijekova koji su utvreni osnovnom i

dopunskom listom lijekova Zavoda,

5. pravo na stomatoloko-protetsku pomo i stomatoloko-protetske

nadomjestke,

6. pravo na ortopedska i druga pomagala,

7. pravo na zdravstvenu zatitu u inozemstvu

- prava od 1.-6. osiguravaju se provedbom mjera zdravstvene zatite

Subjekti zdravstvene zatite

- prema ZZZ-u zdravstvenu djelatnost obavljaju:

1) zdravstvene ustanove, trgovaka drutva i privatni zdravstveni radnici

(uvjeti i nain propisani: ZZZ-om, Zakonom o obveznom zdravstvenom
osiguranju, Zakonom o ustanovama, ZTD-om i Zakonom o koncesijama)

2) druge pravne i fizike osobe u skladu s posebnim zakonom (iznimno)

3) ustrojbene jedinice Ministarstva obrane, Oruanih snaga Republike

Hrvatske i Ministarstva pravosua u skladu s posebnim propisima

- zdravstvena djelatnost kao javna sluba obavlja se:

- u okviru mree javne zdravstvene slube:

- za podruje RH, odnosno jedinice podrune (regionalne)

samouprave - zdravstvene ustanove + privatni
zdravstveni radnici (s kojima Zavod sklapa ugovor o
provoenju zdravstvene zatite)

- izvan mree javne zdravstvene slube.

Subjekti:

RH = donosi i stvara socijalnopravne norme o zdr. zatiti, subjekt

socijalnopravnih odnosa u zdr. zatiti i subjekt nadzora
 jedinice podrune samouprave

poslodavci = kao subjekti zdravstvene zatite provode specifine

mjere zatite djelatnika (zatita rad. mjesta, strojeva i opreme;
provoenje sigurnosnih mjera; propisivanje uporabe zatitne
opreme; mjere za sprje. i otklanjanje prof. bolesti itd.)

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje predlae ministru

zdravstva plan i program mjera zdr. zatite

Ministarstvo zdravstva i ministar turizma (zdravstveni turizam)

zdravstvene ustanove

trgovako drutvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti

zdravstveni djelatnici

komore (Hrvatska lijenika komora, Hrv. stomatoloka komora, Hrv.

ljekarnika komora)

zdravstveni inspektori

2.NOVANE NADOKNADE I POMOI

- osiguranici (u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja) imaju

pravo na:

1) naknadu plae za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno

sprijeenosti za rad zbog koritenja zdravstvene zatite, odnosno
drugih okolnosti:

2) novanu naknadu zbog nemogunosti obavljanja poslova na temelju

kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvruju drugi dohoci,
sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja

3) naknadu za trokove prijevoza u vezi s koritenjem zdravstvene

zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,

4) naknadu za trokove smjetaja jednom od roditelja ili osobi koja se

skrbi o djetetu za vrijeme bolnikog lijeenja djeteta, u iznosu i pod
uvjetima utvrenim opim aktom Zavoda

ovo pravo pripada i drugim osiguranim osobama

Naknadu plae u svezi s koritenjem zdravstvene zatite isplauje

osiguraniku iz svojih sredstava:
 1. pravna ili fizika osoba poslodavac za prvih 42 dana privremene
nesposobnosti kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u
treoj dravi (na koji ga je uputila pravna ili fizika osoba ili je sam
zaposlen u treoj dravi),

2. pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba

s invaliditetom, odnosno pravna ili fizika osoba poslodavac za
osiguranika radnika invalida rada za prvih 7 dana privremene
nesposobnosti

DOBROVOLJNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju NN br. 85/06,

150/08, 71/10

provode ga druge pravne osobe osiguravatelji koji posluju prema

trinim naelima

podjela:

-dopunsko osiguranje

-dodatno osiguranje

-privatno osiguranje

1. dopunsko ugovorom o dopunskom zdravstvenom

osiguranju izmeu ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja,
odnosno Zavoda

2. dodatno zdravstveno osiguranje ugovorom o dodatnom

zdravstvenom osiguranju izmeu ugovaratelja osiguranja i
osiguravatelja

3. privatno ugovorom o privatnom zdravstvenom

osiguranju izmeu ugovaratelja osiguranja i osiguravatelja
 Prava za vrijeme nezaposlenosti
Nezaposlenost = problem i obiljeje drutvenog i ekonomskog ivota RH,
ali i svjetski problem

- Poseban problem: nezaposlenost mladih ljudi, ena i invalidnih osoba

- Mjere drave protiv nezaposlenosti: 1. trine mjere (dobrovoljni

odlazak u mirovinu, naknada za nezaposlenost, naknada za bolest,
irenje ponude rada, prekvalifikacije i sl.); 2. mjere socijalne politike
(mirovine, socijalne pomoi, socijalne potpore za ukljuivanje u rad
i dr.)

- Stopa nezaposlenosti: postotak radne snage koji je nezaposlen

(!!!) Prava nezaposlenih osoba (na temelju osiguranja)

Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti, NN br. 80/08, 94/09, 121/10, 25/12., 118/12, 153/13
osnovna naela:

- naelo obvezatnosti osiguranja za sluaj nezaposlenosti; naelo

solidarnosti; naelo nepristranosti; naelo nenaplativosti (za
nezaposlenost bilo koje radnje od strane slube za zapoljavanje)

Prava na:

1) novanu naknadu,

2) mirovinsko osiguranje,

3) novanu pomo i naknadu trokova za vrijeme obrazovanja i

osposobljavanja,

4) novana pomo i naknada trokova za vrijeme strunog

osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa

5) jednokratnu novanu pomo i naknadu putnih i selidbenih trokova

 6) novana pomo osiguranika produenog mirovinskog osiguranja na
temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske
poslove

- prema odredbama ovog Zakona nezaposlena osoba je osoba u dobi

izmeu 15 i 65 godina ivota koja:

je sposobna ili djelomino sposobna za rad,

nije u radnom odnosu,

aktivno trai posao i

raspoloiva je za rad

Tko se ne moe prijaviti kao nezaposlena osoba?

1) ako ostvaruje mjeseni primitak od pruanja usluga prema posebnim

propisima ili mjeseni primitak, odnosno dohodak od druge
samostalne djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak, koji je
vei od prosjene isplaene novane naknade u prethodnoj
kalendarskoj godini,

2) ako ima registrirano trgovako drutvo ili drugu pravnu osobu,

odnosno ima vie od 25% udjela u trgovakom drutvu ili drugoj
pravnoj osobi,

3) predsjednik je ili lan uprave drutva

4) ima registrirani obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost poljoprivrede i

umarstva,

5) osigurana je kao poljoprivrednik po propisima o mirovinskom

osiguranju,

6) zaposlena je prema posebnim propisima,

7) korisnik je mirovine, osim korisnika mirovine koji ostvari pravo na

invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad i
korisnika obiteljske mirovine kojemu se ta mirovina ne isplauje,

8) ispunjava uvjete za starosnu mirovinu,

9) redoviti je uenik ili student

(!!!) Prava za vrijeme nezaposlenosti

Pravo na novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti uvjeti (l. 37):

 u trenutku prestanka radnog odnosa (ili samostalne djelatnosti) ima
najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca,

da radni odnos nije prestao krivnjom ili sporazumom,

prijava Zavodu u roku od 30 dana od dana prestanka radnog

odnosa (samostalne djelatnosti) odnosno bolovanja (rodiljnog /
posvojiteljskog / skrbnikog dopusta)

2. Pravo na mirovinsko osiguranje ako se ostvari pravo na novanu

naknadu, te ispunjava godine ivota za starosnu mirovinu, a nedostaje
najvie 5 godina mirovinskog staa

3. Pravo na novanu pomo i naknadu trokova za vrijeme obrazovanja i

osposobljavanja

4. Pravo na jednokratnu novanu pomo i naknadu putnih i selidbenih

trokova

5. Pravo na novanu pomo i naknadu trokova za vrijeme strunog

osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa

6. Pravo na novanu pomo osiguraniku produenog mirovinskog

osiguranja na temelju ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne
sezonske poslove

(!!!) 1. Pravo na novanu naknadu

4 uvjeta za ostvarivanje prava:

1. prethodni rad nezaposlene osobe (u odreenom trajanju)

2. radni odnos ne smije prestati krivnjom / voljom osobe

3. prijava u zakonskom roku nadlenoj podrunoj slubi Hrvatskog

zavoda za zapoljavanje

4. podnoenje zahtjeva za novanu naknadu

(!!!)

Prethodni rad:

osoba u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci

rada u posljednja 24 mjeseca

kao vrijeme provedeno na radu smatra se:

 vrijeme obveznog osiguranja po propisima o
mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog
odnosa u RH i

vrijeme koje je radnik proveo na bolovanju, odnosno

rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbnikom
dopustu nakon prestanka radnog odnosa, odnosno
slube, ako je za to vrijeme primao naknadu plae prema
propisima o zdravstvenom osiguranju

Rok za prijavu i podnoenje zahtjeva:

nezaposlena osoba mora se u roku od 30 dana od prestanka radnog

odnosa, prestanka bolovanja (rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog
ili skrbnikog dopusta nakon prestanka radnog odnosa) prijaviti
Zavodu te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade.

ako propusti navedeni rok - moe se prijaviti i podnijeti zahtjev:

u roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je prouzroio

proputanje roka, a

najkasnije 60 dana od proputanja roka

(!!!) Sluajevi u kojima nezaposlena osoba ne ostvaruje pravo na

novanu naknadu

VANO:

A) zakonom taksativno navedeni sluajevi prestanka radnog odnosa

(slube) kad nezaposlena osoba ne moe ostvariti pravo na
novanu naknadu ako je radni odnos (sluba) prestao (l. 39 st.
1):

zbog toga to je otkazala ugovor o radu, osim u sluaju

izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponaanjem
poslodavca,

pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa (osim

sporazuma na prijedlog poslodavca, ili u sluaju kolektivnog
vika radnika),

zbog toga to nije zadovoljila na probnom radu ili nije

zadovoljila tijekom pripravnikog, odnosno vjebenikog staa,
odnosno nije u propisanom roku poloila struni ispit koji je
uvjet za nastavak rada,
 redovitim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponaanjem
radnika ili izvanrednim otkazom zbog teke povrede radne
obveze, odnosno slubene dunosti,

zbog izdravanja kazne zatvora due od 3 mjeseca

- B) sluaj iz l. 39 st. 2:

pravo na novanu naknadu ne stjee nezaposlena osoba kojoj

bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno
slube, ako je taj radni odnos trajao krae od tri mjeseca, a
prethodni radni odnos, odnosno sluba prestao njezinom
krivnjom ili uz pristanak

uz pristanak znai sporazumom s poslodavcem o

prestanku UR

iznimno (od ova dva sluaja iz l. 39/1 i 39/2), pravo na novanu

naknadu pripada nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos, odnosno
sluba pisanim sporazumom, ako je do prestanka radnog odnosa,
odnosno slube, dolo zbog:

premjetaja branog (izvanbranog) druga) u drugo

mjesto prebivalita po posebnim propisima, te

promjene prebivalita iz zdravstvenih razloga (na

temelju miljenja zdravstvene ustanove koju odreuje
ministar nadlean za zdravstvo)

Razdoblje koritenja prava na novanu naknadu

(!!!) Trajanje novane naknade: od 90 dana ako je provela na radu od

9 mjeseci do 2 godine 450 dana ako je provela na radu vie od 25
godina (l. 44)

(!!!) 4. Mirovinsko osiguranje (l. 50):

pravo na mirovinsko osiguranje - ima nezaposlena osoba koja je

ostvarila pravo na novanu naknadu prema odredbama Zakona o
posredovanju . i koja ispunjava uvjet godina ivota za stjecanje
prava na starosnu mirovinu, dok ne stekne prvi uvjet mirovinskog
staa za starosnu mirovinu, ali najdulje u trajanju 5 godina

(!!!) Obveze za vrijeme nezaposlenosti aktivno traenje posla

(1) Smatra se da nezaposlena osoba aktivno trai posao ako:

 provodi aktivnosti radi utvrivanja profesionalnog plana traenja
posla,

se pridrava profesionalnog plana,

podnosi molbe poslodavcima ili daje oglase i javlja se na oglase i

natjeaje.

(2) Smatra se da je nezaposlena osoba raspoloiva za rad ako se

odaziva na svaki poziv Zavoda radi pripreme za zapoljavanje i
zaposlenja.

(3) Ministar nadlean za rad utvrdit e pravilnikom nain provoenja

aktivnosti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

(!!!) Postupak za ostvarivanje prava

postupak se pokree na temelju zahtjeva nezaposlene osobe

(mjesno nadlenoj podrunoj slubi)

primjena odredbi Zakona o opem upravnom postupku

u 1. stupnju: rjeava podruna sluba u kojoj je nezaposlena osoba

evidentirana

U 2. stupnju: ministarstvo nadleno za rad

Obveze nezaposlene osobe korisnika nekog prava:

u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku okolnost koja utjee

na promjenu / prestanak prava

ako je na teret Zavoda obavljena isplata / ostvareno neko

primanje na koje nezaposlena o. nije imala pravo: obvezna
vratiti primljene iznose / naknaditi uinjene izdatke

ako je radnik vraen na rad (na temelju pravomone sudske

odluke ili odluke poslodavca) i uspostave mu se prava po
osnovi rada za razdoblje tijekom kojeg je bio nezaposlen:
obvezan vratiti iznose isplaene na ime novane naknade

Socijalna skrb
(!!!) SOCIJALNA SKRB

=organizirana djelatnost drave (socijalne drave) kojom se ostvaruje

socijalno-zatitna funkcija te drave
- socijalna drava = drava koja je preuzela temeljnu odgovornost za
minimalnu socijalnu sigurnost svih svojih graana

- to je drava socijalne intervencije: drava nizom zakonodavnih,

provedbenih, nadzornih i dr. mjera intervenira u gospodarski i socijalni
ivot radi blagostanja ljudi

- drava koja ima ureene sustave socijalne sigurnosti i nadzire socijalne

procese

- dva bitna elementa: pravedna raspodjela nacionalnog dohotka (drava

kao mjera preraspodjele) kao dunost drave te zajameno pravo na
socijalnu skrb

- socijalna drava jami minimalni ivotni standard, odreenu razinu

socijalne sigurnosti i blagostanja titei pojedinca od egzistencijalnih rizika
koji proizlaze iz trinog gospodarstva

(!!!) drava blagostanja = ona koja je u stanju svim stanovnicima

jamiti minimalni ivotni standard (koji se odnosi na prihode, hranu,
zdravlje, stanovanje), odnosno minimalna socijalna prava, iznad
pukog odravanja ivota temelj je preraspodjela dohotka od jedne
socijalne grupe prema drugoj, od jedne generacije prema drugoj, od
bogatih prema siromanima

ivotni standard

-ukupnost raznih uvjeta ivota i rada pojedinih grupa ili cijelog

stanovnitva jedne zemlje u odreenom vremenskom
razdoblju

-vrsta i kvaliteta materijalnih dobara, visina prihoda i dr.,

razina zadovoljavanja potreba stanovnitva, slobodan izbor
posla i potronih dobara, potrebe (bioloke, socijalne,
estetske), opskrbljenost hranom, odjeom i obuom,
stanovima, kulturne i zdravstvene usluge, mjera
zadovoljavanja raznih ovjekovih potreba

-drutveno-ekonomska kategorija

-skupina strunjaka UN-a nabrojila elemente koji ine i kojima

se mjeri ivotni standard u pojedinim zemljama: zdravlje,
potronja hrane i ishrana, obrazovanje, zaposlenost i uvjeti
rada, stanovanje, odijevanje, rekreacija i zabava te ljudske
slobode i socijalna skrb
 - to nije samo trenutno stanje, ve i cilj i tenja za neim boljim,
ljepim i sigurnijim

Pojam socijalne skrbi

(!!!) socijalna skrb ureena Zakonom o socijalnoj skrbi (NN br.

157/13, 152/14, 99/15, 52/16)

djelatnost od interesa za RH

obavlja se kao javna sluba

osigurava i ostvaruje mjere i programe namijenjene socijalno

ugroenim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili
obiteljskih okolnostima mjere i programi:

ukljuuju prevenciju, promicanje promjena, pomo u

zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba i podrku pojedincu,
obitelji i skupinama,

s ciljem unaprjeenja kvalitete ivota i osnaivanja korisnika u

samostalnom zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba te
njihovog aktivnog ukljuivanja u drutvo

Osiguravanje obavljanja djelatnosti socijalne skrbi

. dunosti RH: mjerama socijalne politike osigurava i razvija

programe i planove socijalne skrbi, stvara uvjete za razvoj djelatnosti
socijalne skrbi te podupire i potie razvoj samopomoi, samostalnog ivota
korisnika i razliite oblike dobrovoljnog rada na podruju socijalne skrbi,
vodei brigu o regionalnim razlikama

- socijalna politika

predmet SP = ovjek sa svim svojim potrebama u uvjetima

drutvene nejednakosti, ivotni i radni uvjeti ljudi i drutvenih grupa

ona je dio dravne politike

svjestan i organiziran skup mjera i akcija za uspostavljanje socijalne

sigurnosti svih pripadnika odreene drutvene zajednice

u najirem smislu = briga za ovjeka

u uem smislu = skup djelatnosti dravnih i drutvenih imbenika

koji se izvravaju s neposrednim svjesnim ciljem da bi se irokim
masama, zajednicama, pojedincima osigurali odnosno poboljali
ivotni i radni uvjeti
 osnovna naela: solidarnost, uzajamnost i humanizam, socijalna
pravednost, univerzalnost i sveobuhvatnost

socijalna pravda = temeljna socijalna vrijednost i norma koja se

tie naina na koji se resursi trebaju distribuirati izmeu pojedinaca
(percepcije se mogu znaajno razlikovati izmeu drutava ili unutar
1 drutva)

- nadzor djelatnosti socijalne skrbi: u rukama Ministarstva nadlenog

za poslove socijalne skrbi

- ono zajedno s jedinicama podrune (regionalne) i lokalne

samouprave ustrojava i usklauje djelatnost socijalne skrbi

- sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava u djelatnosti

socijalne skrbi osiguravaju:

RH i

jedinice podrune (regionalne) i lokalne samouprave (uvjeti +

nain propisani ZSS i posebnim propisima)

NAELA I POJMOVI

(!!!) naelo supsidijarnosti (pomoi i usluga u sustavu

socijalne skrbi):

[svatko je duan:

brinuti se za zadovoljavanje svojih ivotnih potreba i

potreba osoba koje je po zakonu ili po drugoj pravnoj
osnovi duan uzdravati

svojim radom, prihodima i imovinom duan pridonositi

sprjeavanju, otklanjanju ili ublaavanju vlastite socijalne
ugroenosti, kao i socijalne ugroenosti lanova svoje
obitelji, posebice djece i drugih lanova obitelji koji se ne
mogu sami o sebi brinuti ]

tko ne moe osigurati uzdravanje sam svojim radom (pravima

iz rada ili osiguranja, prihodima od imovine ili iz drugih izvora,
odnosno naknadama ili primanjima prema drugim propisima ili
pomou osoba koje su ga obvezne uzdravati ili na drugi
nain), ima pravo na pomo i usluge u sustavu socijalne skrbi,
pod uvjetima odreenim Zakonom
 (!!!) naelo socijalne pravinosti

osoba koja ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi ne moe

koritenjem ovih prava postii bolji materijalni poloaj od
osobe koja sredstva za ivot stjee radom ili na temelju prava
koja proizlaze iz rada.

- naelo slobode izbora i dostupnosti socijalne skrbi

korisnici ostvaruju socijalne usluge te novane i druge pomoi

iz sustava socijalne skrbi po naelu slobodnog izbora (pod
zakonom utvrenim uvjetima)

na nain koji osigurava fiziku i ekonomsku dostupnost usluga i

pomoi korisnicima

naelo individualizacije

prava iz sustava socijalne skrbi osiguravaju se u skladu s

individualnim potrebama korisnika, uz njegovo aktivno
sudjelovanje

neotuiva osobna materijalna i druga prava

neprenosiva + nenasljediva (osim dospjelih novanih naknada

i pomoi koje nisu isplaene do smrti korisnika nasljednicima,
odnosno RH (dravnom proraunu) ako nema nasljednika)

naelo ukljuenosti korisnika u zajednicu

pruanje usluga korisnicima primarno u njihovim domovima i/ili

njihovoj lokalnoj zajednici uvijek kada za to postoje uvjeti
(izvaninstitucijski oblici skrbi s ciljem poboljanja kvalitete
ivota korisnika i njegove ukljuenosti u zajednicu)

naelo pravodobnosti

mjere i programi SS usmjereni su pravodobnom uoavanju

potreba i pruanju usluga korisniku radi sprjeavanja
nastanka ili razvoja stanja koja ugroavaju zadovoljavanje
njegovih ivotnih potreba ili sprjeavaju ukljuenost u
zajednicu

- naelo potivanja ljudskih prava i integriteta korisnika

 pravo korisnika na socijalnu skrb uz potivanje njegovih
ljudskih prava, fizikog i psihikog integriteta, sigurnosti i
uvaavanje njegovih etikih, kulturnih i vjerskih uvjerenja

naelo zabrane diskriminacije

zabrana neizravne i izravne diskriminacija korisnika socijalne

skrbi sukladno posebnom zakonu

- naelo informiranosti o pravima i uslugama

obveza davanja svakoj osobi informacije o pravima i uslugama +

pravo na podrku u prevladavanju komunikacijskih tekoa u sustavu
socijalne skrbi

iznimno je uskraeno, ako bi se time stavila u nepovoljan poloaj

neka druga osoba

- naelo sudjelovanja korisnika u donoenju odluka

pravo korisnika: sudjelovati u procjeni stanja i potreba, odluivanju o

koritenju usluga

bez pristanka korisnika, njegova skrbnika / zakonskog zastupnika

ne smije se pruiti usluga

odluke o djetetovim pravima - pravo djeteta: saznati vane okolnosti

sluaja, dobiti savjet, dati svoje miljenje (u skladu s njegovom dobi i
zrelosti)

- naelo tajnosti i zatite osobnih podataka

- osim iznimno, u sluajevima propisanim zakonom / dr. propisom

utemeljenim na zakonu

- naelo potivanja privatnosti

prilikom pruanja usluga socijalne skrbi

osoba koja prua uslugu - u mjeri koja je nuna za pruanje usluga /

osiguravanje prava korisniku

- naelo podnoenja pritube

 korisnik nezadovoljan uslugom, postupkom, ponaanjem osobe koja
prua usluge: ravnatelju (pisano obavjetava korisnika) zatim
ministarstvu socijalne skrbi

(!!!) Pojmovi

- Socijalna skrb je socijalna zatita u uem smislu

- Korisnik prava socijalne skrbi je titular prava koji se nae u stanju

socijalne potrebe i kome se priznaju odreena prava (prestacije) da
prevlada ili, koliko je to mogue, sanira to stanje i podmiri osnovne
ivotne potrebe

- Primatelj usluge = korisnik prava na socijalne usluge te druga fizika

osoba, obitelj ili kuanstvo kojem se pruaju socijalne usluge izvan
mree (l. 4 ZSS-a)

korisnik socijalne skrbi: zakon daje nekoliko odreenja ire nego

ranijim zakonom:

I. (!!!)

samac ili kuanstvo (lanovi obitelji/obitelj) koji nemaju

dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba, a nisu
ih u mogunosti ostvariti ih svojim radom ili primitkom od imovine,
od obveznika uzdravanja ili na drugi nain

dijete i mlaa punoljetna osoba:

dijete i mlaa punoljetna osoba koja je bez roditelja ili bez

odgovarajue roditeljske skrbi ili je rtva obiteljskog,
vrnjakog ili drugog nasilja, rtva trgovanja ljudima,

dijete s tekoama u razvoju,

dijete i mlaa punoljetna osoba s problemima u ponaanju (s

rizikom za poremeaje ili s poremeajima u ponaanju i
problemima socijalne integracije),

dijete bez pratnje koje se zatekne izvan mjesta svog

prebivalita bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja
je odgovorna skrbiti o njemu te
 dijete strani dravljanin koje se zatekne na teritoriju Republike
Hrvatske bez nadzora roditelja ili druge odrasle osobe koja je
odgovorna skrbiti o njemu,

(!!!)

trudnica ili roditelj s djetetom do godine dana ivota bez

obiteljske podrke i odgovarajuih uvjeta za ivot,

obitelj kojoj je zbog poremeenih odnosa ili drugih nepovoljnih

okolnosti potrebna struna pomo ili druga potpora,

odrasla osoba s invaliditetom (ili osoba s drugim privremenim ili

trajnim promjenama u zdravstvenom stanju) koja nije u mogunosti
udovoljiti osnovnim ivotnim potrebama,

odrasla osoba rtva obiteljskog ili drugog nasilja te rtva trgovanja

ljudima,

osoba koja zbog starosti ili nemoi ne moe samostalno skrbiti o

svojim osnovnim ivotnim potrebama,

osoba ovisna o alkoholu i opojnim drogama, kockanju i drugim

oblicima ovisnosti, osoba drutveno neprihvatljivog ponaanja,
osoba koja se nalazi na izdravanju kazne zatvora ili je otputena s
izdravanja te kazne,

beskunik, te druge osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim

Zakonom

II.

a) hrvatski dravljani s prebivalitem ili boravitem u RH

b) stranci i osobe bez dravljanstva sa stalnim boravkom u RH

c) stranci pod supsidijarnom zatitom, stranci s utvrenim statusom rtve

trgovanja ljudima, azilanti i lanovi njihove obitelji koji zakonito borave u
RH - imaju pravo na socijalnu skrb u sluajevima i pod uvjetima propisanim
ZSS-om i posebnim zakonom:

mogu ostvariti prava na socijalnu skrb samo po jednoj osnovi,

osim ako meunarodnim ugovorom nije drukije ureeno

iznimno od a)b)c) druga osoba: ako to zahtijevaju njezine trenutne

ivotne okolnosti

- uvjeti za ostvarivanje socijalne skrbi su razliiti:

 vezani su uz osobu, obitelj, uz ekonomske, radne, socijalne i dr.
uvjete:

neki od ovih uvjeta su rizici u socijalnoj skrbi, dakle socijalne

nezgode

dravljanstvo, trajno nastanjenje osobe bez

dravljanstva, ili stranaca; ivotna okolnost; tjelesno ili
mentalno oteenje; bolest; starost; nemo; poremeeni
odnosi u obitelji; ovisnost o alkoholu, drogama i dr.;
drutveno neprihvatljivo ponaanje; smrt lana obitelji;
roenje djeteta; elementarne i dr. nepogode i dr.

uvjeti su propisani Zakonom o socijalnoj skrbi, te drugim zakonima,

provedbenim propisima, primjerice ministra nadlenog za poslove
socijalne skrbi

SOCIJALNE PRESTACIJE u socijalnoj skrbi

- (!!!) Socijalna prestacija u socijalnoj skrbi jest potpora koja se prua

osobi i/ili obitelji, kojoj je potrebna pomo u otklanjanju nepovoljnih
osobnih ili obiteljskih okolnosti zbog kojih bez potpore socijalne skrbi nisu u
mogunosti zadovoljiti svoje osnovne ivotne potrebe, odrati kvalitetu
ivota i/ili tititi svoja prava i interese

(!!!) potpore (socijalne prestacije) mogu biti:

u naturi: pomaganje u prevladavanju posebnih tekoa,

zajamena minimalna naknada), jednokratna naknada, pomo
i njega u kui, skrb izvan vlastite obitelji i dr. oblici pomoi (u
hrani, pomo za odjeu i obuu)

u novcu: zajamena minimalna naknada (ranije pomo za

uzdravanje), naknada za trokove stanovanja, jednokratna
naknada (ranije jednokratna pomo), doplatak za pomo i
njegu, osobna invalidnina i dr. pomoi (podmirenje pogrebnih
trokova, podmirenje trokova ogrjeva i dr.)

u uslugama: savjetovanje, pomaganje u prevladavanju

posebnih tekoa, pomo i njega u kui, socijalna skrb izvan
vlastite obitelji i dr. pomoi

= to su prava propisana Zakonom o soc. skrbi i na temelju njega

donesenim propisima, koja se priznaju korisnicima socijalne skrbi

prema obliku: u naturi, u novcu, u uslugama

prema vremenu: trajne, privremene, povremene i jednokratne

Prava u sustavu socijalne skrbi

zajamena minimalna naknada, naknada za trokove stanovanja,

pravo na trokove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika
smjetaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem,
osobna invalidnina, doplatak za pomo i njegu, status roditelja
njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja te
socijalne usluge.

o navedenim pravima centar za socijalnu skrb ili nadleno tijelo u

jedinici lokalne ili podrune (regionalne) jedinice i Grada Zagreba
odluuje rjeenjem ili drugim upravnim aktom

(!!!) 1. Zajamena minimalna naknada

l. 26-40 : detaljno ureeno pravo uvjeti:

pravo moe ostvariti samac ili kuanstvo

koji nemaju sredstava za podmirenje osnovnih ivotnih potreba

(za uzdravanje)

a ne mogu ih ostvariti svojim radom ili primitkom od imovine,

ili od obveznika uzdravanja nain

ostvaruje se u novcu ili u naravi (u cijelosti / djelomino, ako

CZSS utvrdi vjerojatnost da je korisnik nee koristiti za podmirenje
potreba)

iznos se utvruje zakonom - u postotku od osnovice (l. 30):*

samac: 100%; kuanstvo: za samohranog roditelja

100%, za odraslog lana 60%, za dijete 40%

poveanje: u odreenom postotku odreene skupine

osoba: odrasla o. zbog nesposobnosti za rad, trudnica,
dijete u jednoroditeljskoj obitelji .

osnovica: utvruje se odlukom Vlade RH

Iznos: ne vei od bruto iznosa minimalne plae u RH

potpuno nesposobnim za rad u smislu ZSS smatra se:

osoba starija od 65 godina,

dijete do navrene 15. godine ivota,

 osoba ija je nesposobnost za rad utvrena prema posebnim propisima,
ako ZSS-om nije drukije odreeno

pravo ovisi o imovinskom cenzusu: nema ga samac / lan

kuanstva: ako ima u vlasnitvu , ima odreenu imovinu,
prodao / darovao imovinu, odrekao se nasljedstva (u roku od
3 god. prije podnoenja zahtjeva), sklopio ugovor o
doivotnom/dosmrtnom uzdravanju .

u prihode se ne uraunavaju odreena novana sredstva

(Zakonom taksativno nabrojana), npr. doplatak za djecu

isplauje se mjeseno

Korisnik duan prijaviti promijenjene okolnosti: zavod

preispituje okolnosti i injenice vane za dodjeljivanje pomoi

obveza prijave okolnosti (prihodi, dr. okolnosti, rok od 8

dana) prestanak prava

suradnja s nadlenom slubom za zapoljavanje

2.Naknada za trokove stanovanja (l. 41-42)

trokovi stanovanja: odreeni zakonom - trokovi najamnine,

komunalne naknade, elektrine energije, plina, grijanja, vode,
odvodnje te drugi trokovi stanovanja u skladu s posebnim propisima

Uvjeti - korisniku zajamene minimalne naknade

Iznos najvie do polovice sredstava potrebnih za uzdravanje; u

novcu izravno korisniku, ili tako da jedinica lokalne samouprave
(djelomino ili u cijelosti) izravno plati raun ovlatenoj pravnoj /
fizikoj osobi koja je izvrila uslugu

3.Jednokratna naknada (l. 46)

= jednokratna socijalna prestacija u novcu ili naravi, do iznosa koji

podmiruje osnovne ivotne potrebe, zbog trenutanih materijalnih tekoa,
nastalih zbog odre. okolnosti: npr. roenja ili kolovanja djeteta, bolesti ili
smrti lana obitelji, elementarne nepogode, i sl.; zbog nabave osnovnih
predmeta u kuanstvu, ili nabave nune odjee i obue (ako se to ne moe
osigurati u suradnji s humanitarnim organizacijama)
- korisnik je u stanju materijalne ugroenosti iz razloga na koje nisu mogli,
odnosno ne mogu utjecati, te radi toga nisu u mogunosti podmiriti neke
osnovne ivotne potrebe

moe i korisniku upuenom na smjetaj (organizirano stanovanje)

u novcu ili u naravi (ako CZSS utvrdi osnovanu pretpostavku da

korisnik nee naknadu koristiti namjenski)

samcu ili kuanstvu

4.Naknade u vezi s obrazovanjem (l. 51-53)

naknada za redovito studiranje:

korisniku prava na uslugu smjetaja / organiziranog

stanovanja, za sveuilini / struni studij

Najvie do 4x iznos osnovice

naknada za trokove smjetaja u uenikom domu

potpora za obrazovanje lana obitelji polaznika srednje kole

slabijeg imovnog stanja, ije kuanstvo ne koristi zajamenu
minimalnu naknadu

djetetu samohranog roditelja, djetetu pod skrbnitvom, djetetu

smjetenom u udomiteljskoj obitelji (ako pohaa kolu izvan
mjesta prebival. udomitelja)

naknada za trokove prijevoza:

osobi s invaliditetom i djetetu s tekoama u razvoju koje

pohaa nastavu srednjok.obraz. po posebnom programu
izvan mjesta prebivalita

5.Osobna invalidnina (l. 55)

jest novana potpora trajnog (stalnog) karaktera na koju ima pravo:

osoba s tekim invaliditetom ili drugim tekim trajnim

promjenama u zdravstvenom stanju (pravilnikom propisuje
ministar),

u svrhu zadovoljavanja ivotnih potreba za ukljuivanje u

svakodnevni ivot zajednice

ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi

 osoba nema vlastiti prihod + imovinu u zakonom utvrenoj
vrijednosti

ako ostvaruje neki prihod: uraunavanje prihoda!

iznos invalidnine: 250 % osnovice

6.Doplatak za pomo i njegu

posebna socijalna prestacija stalno ili privremeno, u punom ili

smanjenom iznosu

daje se u novcu

potpora osobi koja ne moe sama udovoljiti osnovnim ivotnim

potrebama uslijed ega joj je prijeko potrebna pomo i njega druge
osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavci
namirnica, ienju i pospremanju stana, oblaenju i svlaenju,
odravanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih
ivotnih potreba

uvjeti:

nema mogunosti da se osobi pomo i njega osiguraju na

temelju ugovora o doivotnom ili dosmrtnom uzdravanju

nema u vlasnitvu stan / kuu zakonski uvjeti

ostvaruje odreeni prosjeni mjeseni prihod (najvie 250%

osnovice za samca; do 200% osnovice - za lanove
kuanstva)

ako doplatak za pomo i njegu ne moe ostvariti po drugoj osnovi

7.(Pravo na) Status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja

(l. 63-71)

- priznaje ga centar za socijalnu skrb

- korisnik prava (statusa):

jedan od roditelja

djeteta s tekoama u razvoju odnosno osobe s invaliditetom:

koje je potpuno ovisno o pomoi i njezi druge osobe tako da mu je

zbog odravanja ivota potrebno pruanje specifine njege
izvoenjem medicinsko-tehnikih zahvata, za koju je prema
preporuci lijenika roditelj osposobljen
 zbog kojih je u potpunosti nepokretna i uz pomo ortopedskih
pomagala,

s vie vrsta tekih oteenja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili

osjetilnih), zbog kojih je potpuno ovisno o pomoi i njezi druge osobe
pri zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba

samo ako dijete+osoba boravi manje od 4 h u predkolskoj, obrazov.

ili zdravstvenoj ustanovi, domu soc. skrbi ili kod dr. pruatelja usluga
boravka, ili vie od 4 h a roditelj mu prua pomo i njegu

8.Naknada do zaposlenja

korisnik:

dijete s tekoama u razvoju, odnosno osoba s invaliditetom

kojoj je tjelesno, mentalno, intelektualno ili osjetilno oteenje
utvreno Pravilnikom min.soc.skrbi),

nakon zavretka osnovnokolskog, srednjokolskog ili

visokokolskog obrazovanja,

a najranije s navrenih 15 godina ivot

ne ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti +

evidentirana kao nezaposlena osoba

odluku o priznavanju prava donosi i iznos (mjeseni) isplauje

centar za socijalnu skrb, na teret dravnog prorauna

visina naknade: 70% od osnovice

pravo prestaje danom zaposlenja korisnika - ponovno priznanje

prava: ako zaposlenje prestane neovisno o volji korisnika i on ne
ostvaruje naknadu za vrijeme nezaposlenosti prema drugim
propisima

korisnik ne moe istodobno ostvariti doplatak za pomo i njegu na

temelju ZSS

Socijalne usluge

= aktivnosti, mjere i programi namijenjene sprjeavanju, prepoznavanju i

rjeavanju problema i potekoa pojedinaca i obitelji te poboljanju
kvalitete njihovog ivota u zajednici

- trajanje: tijekom duljeg razdoblja, ili privremeno, ovisno o potrebama K.

- organiziraju se kao:
 usluge za djecu, mlade i obitelj i

usluge za odrasle osobe,

uz uvaavanje socijalnih veza i okruenja korisnika i

obitelji

(!!!) Socijalne usluge (l. 73-94)

Socijalne usluge po Zakonu o socijalnoj skrbi su:

1. prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i poetna procjena

potreba)

2. savjetovanje i pomaganje

3. pomo u kui

4. psihosocijalna podrka

5. rana intervencija

6. pomo pri ukljuivanju u programe odgoja i redovitog

obrazovanja (integracija)

7. boravak

8. smjetaj

9. organizirano stanovanje

Izvaninstitucijske usluge (usluge skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici):

prva socijalna usluga, savjetovanje i pomaganje, pomo u kui, rana
intervencija, pomo pri ukljuivanju u programe odgoja i redovitog
obrazovanja, boravak i organizirano stanovanje

Smjetaj = usluga skrbi izvan vlastite obitelji, koja se ostvaruje kao:

institucijska skrb u domu socijalne skrbi, centru za pruanje

usluga u zajednici, kod drugih pruatelja usluga ili

izvaninstitucijska skrb u udomiteljskoj obitelj ili obiteljskom

domu

(!!!) Subjekti koji obavljaju djelatnost socijalne skrbi

ustanove socijalne skrbi

vjerske zajednice, udruge i druge pravne osobe te

obrtnici
 fizike osobe kao profesionalnu djelatnost (u okviru
obiteljskog doma, savjetovalita, pruanjem usluga
pomoi i njege u kui)

udomiteljske obitelji

Ustanove socijalne skrbi

- svrha osnivanja: radi ostvarivanja prava na novane pomoi i socijalne

usluge te obavljanja dr. poslova u djelatnosti socijalne skrbi

osnivai:

Republika Hrvatska

jedinice podrune (regionalne) i lokalne

samouprave te

druge domae i strane pravne i fizike osobe

pod uvjetima iz ZSS-a i Zakona o ustanovama

- ustanove socijalne skrbi jesu:

1. centar za socijalnu skrb (u upaniji) - javna ustanova

2. dom socijalne skrbi (javna ustanova)

3. centar za pruanje usluga u zajednici (javna ustanova)

4. centar za pomo u kui (ustanova)

upisuju se u sudski registar (registar trgovakog suda) i u upisnik

ustanova socijalne skrbi koji vodi ministarstvo nadleno za poslove
socijalne skrbi

zakonom su ovim ustanovama postavljeni ciljevi i nain rada, te

ureen odnos izmeu njih i dr. subjekata

Centar za socijalnu skrb

javna ustanova

osniva ga drava (rjeenjem Ministarstva)

za podruje jedne ili vie opina ili gradova na podruju iste

upanije, odnosno podruje Grada Zagreba
 ima podrunice: podruni centri za socijalnu skrb (za
podruje 1 / vie jedinica lokalne samouprave u istoj upaniji,
odnosno za vie gradskih etvrti GZgb)

Na temelju javnih ovlasti:

1. rjeava u prvom stupnju u upravnom podruju socijalne skrbi,

obiteljskopravne i kaznenopravne zatite i drugim pravima u skladu
s odredbama ZSS + dr. propisima

2. provodi izvrenja rjeenja,

3. vodi propisane oevidnike,

4. izdaje uvjerenja i druge potvrde,

5. daje podatke o obiteljskim prilikama te miljenja i prijedloge u

sudskim postupcima koji se odnose na obiteljskopravnu i
kaznenopravnu zatitu,

6. izdaje dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad

udomiteljskim obiteljima, te vodi evidenciju o izdanim dozvolama,
registar udomiteljskih obitelji i registar smjetenih korisnika,

7. obavlja poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili ustanove,

8. provodi odgojne mjere nad djecom s poremeajima u ponaanju,

9. provodi posredovanje u postupku razvoda braka.

osim navedenih javnih ovlasti obavlja i druge strune poslove

Centar za pomo u kui

ustanova za pruanje svih ili nekih usluga pomoi u kui

mogu je osnovati: jedinice podrune i lokalne

samouprave, vjerska zajednica, trgovako drutvo,
udruga i dr. domaa i strana pravna i fizika osoba
uvjeti: Zakon o ustanovama

Nadlenost i postupak

SUBJEKTI socijalnopravnog odnosa:

u prvom stupnju: centar za socijalnu skrb

u drugom stupnju: ministarstvo nadleno za poslove socijalne

skrbi i nadleno upravno tijelo upanije
 u rjeavanju o pravima iz socijalne skrbi primjenjuju se odredbe
Zakona o opem upravnom postupku i metode strunog socijalnog
rada ako zakonom nije drukije odreeno (l. 136)

mjesna nadlenost:

prema mjestu boravita stranke u RH, odn.

mjestu posljednjeg prebivalita / boravita stranke na podruju

RH odn.

mjestu na kojem je nastao povod za voenje postupka

postupak za ostvarivanje prava iz socijalne skrbi - pokree se:

na zahtjev stranke -korisnika, njezinog branog druga,

punoljetnog djeteta, roditelja, posvojitelja, skrbnika, zakonskog
zastupnika te osobe, ili

po slubenoj dunosti CSS na temelju obavijesti lanova

obitelji, graana, ustanova, udruga, vjerskih zajednica,
trgovakih drutava te dravnih i dr. tijela

u postupku mogu sudjelovati i tijela vjetaenja kada je potrebno

utvrditi injenice vezane za zdravstveno stanje (kao uvjet za
priznavanje prava)

postupak je hitan rjeenje donijeti bez odgode, moe i usmeno

trokovi postupka iz dravnog prorauna

ZATITA ENE I MAJINSTVA

ZATITA ENE I MAJINSTVA
- IZVORI

- Opa deklaracija o ljudskim pravima, 1948.; Deklaracija UN o

uklanjanju svih oblika diskriminacije ena, 1967.; Konvencija UN o
borbi protiv diskriminacije u prosvjeti, 1960.

- Konvencije MOR-a:

- K. br. 3 o radu ena prije i poslije poroda, 1919.

 - Konvencija br. 103 o zatiti majinstva, 1952.

- Preporuka br. 95 o zatiti majinstva, 1952.

(!!!) Izvori

Ustav RH:

l. 63. Drava titi materinstvo

l. 65/3. utvruje osobitu zatitu majki () na radu

l. 57/2. Prava u svezi s poroajem, materinstvom i njegom

djece ureuju se zakonom.

Zakon o radu ureuje odreena pitanja iz podruja zatite ene i

majinstva

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN 85/08, 110/08,

34/11, 54/13, 152/14)

Radnopravna zatita ena

Opa zatita ena

Zatita ena za vrijeme trudnoe

Zatita neposredno prije i poslije roenja djeteta

Zatita u vezi s njegom i odgojem djece

Ostali oblici zatite

(!!!) 1. Opa zatita ena

- (zabrana obavljanja odreenih poslova + zabrana nonog rada -

brisano novim ZR-om)

- trudnoa ne smije biti razlog:

za odbijanje zapoljavanja ene

za otkaz ugovora o radu,

za ponudu sklapanja izmijenjenog ugovora o radu osim ako

ona to predloi (30 st. 1., ZOR).

- poslodavac ne smije traiti bilo kakve podatke o eninoj trudnoi

niti smije uputiti drugu osobu da trai takve podatke, osim ako
radnica osobno zahtijeva odreeno pravo predvieno zakonom ili
drugim propisom radi zatite trudnica (l. 30 st. 2, ZOR)
 Tzv. zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama
(posebna pravila o zabrani diskriminacije)

- obveza poslodavca da za jednak rad i rad jednake vrijednosti isplati

jednaku plau eni i mukarcu

- zabrana diskriminacije (Zakon o radu (ZR); Zakon o suzbijanju

diskriminacije):

opa zabrana diskriminacije (l. 7 st. 4 ZOR-a):

Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i

radnih uvjeta, ukljuujui kriterije za odabir i uvjete pri zapoljavanju,
napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, strunom osposobljavanju i
usavravanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

zabrana diskriminacije na temelju spola (Zakon o

ravnopravnosti spolova, NN br. 82/08):

Nepovoljnije postupanje prema enama na osnovi trudnoe i materinstva

smatra se diskriminacijom

(!!!) 2. Zatita ena za vrijeme trudnoe

2.1. Zatita pri zasnivanju radnog odnosa

2.2. Zatita od premjetaja na druge poslove (za vrijeme trajanja

radnog odnosa)

2.3. Zatita od nepovoljnog rasporeda radnog vremena

2.4. Zatita od prestanka radnog odnosa (otkaza)

2.1. Zatita pri zasnivanju radnog odnosa

- poslodavac ne smije:

odbiti zaposliti trudnu enu (u protivnom, odgovara za najtei

prekraj, novana kazna: 61.000-100.000 kn)

od ene traiti podatke o njezinoj trudnoi (odgovara za tei

prekraj, novana kazna: 31.000-60.000 kn)

U praksi:

- esta pitanja o branom stanju, broju djece, trudnoi,

namjeri raanja;
 - poslodavci trae od ene potpisivanje ugovorne klauzule
da odreeno vrijeme od zasnivanja radnog odnosa nee
zatrudnjeti (nitetna: protustavna, protivna zakonu)

2.2 Zatita od premjetaja (zatita za vrijeme trajanja radnog

odnosa) l. 31, ZOR

Premjetaj trudnice i ene koja doji dijete moe se ostvariti samo na njezin
prijedlog (inicijativu) sklapa se izmijenjeni ugovor o radu (za obavljanje
dr. odgovarajuih poslova)

Ako ena radi na poslovima koji ugroavaju njezin ivot ili zdravlje,
odnosno djetetov ivot ili zdravlje, poslodavac joj je duan ponuditi
sklapanje dodatka ugovora o radu kojim e se odrediti obavljanje drugih
odgovarajuih poslova

Zbog toga se ne smije smanjiti plaa radnici

U sluaju spora izmeu poslodavca i radnice ocjenu jesu li poslovi

odgovarajui daje ovlateni lijenik medicine rada

Ako poslodavac ne moe ponuditi odgovarajue poslove radnica ima

pravo na dopust + naknadu plae.

2.3. Zatita od nepovoljnog rasporeda radnog vremena

1. Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s

djetetom do est godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom
vremenu, moe raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu
izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u sluaju vie sile.
l. 65 st. 6 ZOR

2. Isto vrijedi i za preraspodijeljeno radno vrijeme (do najvie 48 sati

tjedno) l. 68 st. 2 ZOR

- zatitu uivaju oba roditelja (rodna jednakost)

(!!!) 2.4. Zatita od prestanka radnog odnosa (otkaza)

- Zabrana otkaza (l. 34 st. 1, ZR):

Za vrijeme trudnoe (koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog

dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraenom
radnom vremenu zbog pojaane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke
koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraenom radnom vremenu radi skrbi
i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju) odnosno u roku od petnaest
dana od prestanka trudnoe (ili prestanka koritenja tih prava), poslodavac
ne moe otkazati ugovor o radu trudnici (i osobi koja se koristi nekim od
spomenutih prava).

- svrha: otklanjanje stresa koji bi mogao tetno utjecati na

zdravlje trudnice (osobe )

- Otkaz nitetan (poslodavcu poznato postojanje trudnoe, ili ga

radnica u roku od 15 dana obavijesti o trudnoi + dostavi
potvrdu ovlatenog lijenika)

- Ovo pravilo ne vrijedi za radni odnos zakljuen na odreeno

vrijeme

- Ugovor o radu tijekom postupka likvidacije P moe se otkazati

poslovno uvjetovanim otkazom

(!!!) Pravo na izvanredni otkaz ugovora o radu:

trudnica

- Radnik/ica koji koriste:

rodiljni dopust, posvojiteljski dopust,

pravo na mirovanje radnog odnosa do tree godine ivota

djeteta,

ali se otkaz mora dati u roku od 15 dana prije dana kad se

radnik koji koristi navedeni dopust, mora vratiti na rad

Pravo povratka na prethodne ili odgovarajue poslove (l. 36 ZOR)

- nakon prestanka koritenja prava na rodiljni dopust, roditeljski

dopust, posvojiteljski dopust,

- ako je prestala potreba za obavljanje poslova na kojima je zatiena

osoba radila:

- poslodavac duan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za

obavljanje drugih odgovarajuih poslova (uvjeti ne smiju biti nepovoljniji)

- odgovornost poslodavca za tei prekraj, ako ne udovolji navedenoj

obvezi

- nije propisano kako poslodavac mora postupiti ako takvih

odgovarajuih poslova nema

smatra se da bi poslodavac u tom sluaju mogao otkazati

ugovor o radu, odnosno uz otkaz s ponudom izmijenjenog
ugovora, radniku ponuditi drugi ugovor o radu
Pravo na dodatno struno osposobljavanje novo pravo iz ZR-a

- R koji se koristio nekim od ranije navedenih prava:

ima pravo na dodatno struno osposobljavanje ako je dolo do

promjena u tehnici ili nainu rada kao i

sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljanih uvjeta rada na

koje bi imao pravo (l. 36 st. 3)

Zatita neposredno prije i poslije roenja djeteta

Zatita u svezi s njegom i odgojem djeteta

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama: Prava po osnovi poroda

vremenske i novane potpore

1. Rodiljni dopust

2. Roditeljski dopust

3. Rad s polovicom punoga radnog vremena

4. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojaane njege

djeteta

5. Dopust za sluaj smrti djeteta

6. Prijenos prava na jednog roditelja

7. Stanka za dojenje djeteta i

8. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice
koja doji dijete

9. Slobodan radni dan za prenatalni pregled

10. Mirovanje radnog odnosa do 3. godine djetetova ivota

11. Prava roditelja djeteta s teim smetnjama razvoju

12. Naknada plae zaposlenog roditelja

13. Prava posvojitelja djeteta

(!!!) Korisnici potpora

- Majka i otac djeteta

- Posvojitelj djeteta

- Skrbnik
 - Udomitelj ili

- Druga fizika osoba kojoj je dijete povjereno na uvanje i odgoj

odlukom nadlenog organa

(!!!) 1.Rodiljni dopust

- za vrijeme trudnoe, poroda, njege novoroenog djeteta - do

navrenih 6 mj. ivota djeteta:

1. obvezni rodiljni dopust

2. dodatni rodiljni dopust

- OBVEZNI RODILJNI DOPUST: trudnica odnosno majka koristi

obvezno u neprekidnom trajanju od 98 dana:

28 dana prije dana oekivanog poroda, neprekidno do 70

(ranije 42!) dana nakon roenja djeteta

moe i 45 dana prije poroda (prema nalazu i ocjeni dr.

ginekologa)

- DODATNI RODILJNI DOPUST: do navrenih 6 mjeseci ivota djeteta

moe ga koristiti i otac djeteta (pisanom izjavom majka pravo

prenosi na njega)

- Prerano roeno dijete (prematurus): dopust (obvezni ili dodatni)

produuje se za onoliko vremena za koliko je dijete prerano roeno

(!!!) 2. Roditeljski dopust

- nakon proteka rodiljnog dopusta (ili rada sa skraenim radnim

vremenom) do 8. god. ivota djeteta

- osobno pravo oba roditelja, koriste ga u jednakom dijelu; iznimno

samo jedan roditelj (pisano izjanjenje oba roditelja)

- u trajanju od 8 ili 6 mj. (ranije 6 mj.) ili 30 mj. ovisno o broju roene
djece i nainu koritenja

Trajanje:

1. ako ga koristi samo jedan roditelj (sukladno dogovoru):

6 mj. za prvo i drugo roeno dijete

30 mj. za blizance, 3. i svako sljedee dijete

2. Ako ga koriste oba roditelja:

 8 mj. za prvo i drugo roeno dijete (svaki po 4 mj.)

30 mj. za blizance, 3. i svako sljedee dijete (svaki po 15 mj.)

- broj djece: raunaju se mrtvoroena, umrla djeca, posvojena, djeca

za koje osoba skrbi, udomljena, na odgoju i uvanju

Nain koritenja:

Oba roditelja u jednakom trajanju (4mj/15mj)

Samo jedan roditelj

Ako se koristi u dijelovima: najvie 2x godinje, po min. 30

dana

3.Rad s polovicom punog radnog vremena

- pravo na rad s polovicom punog radnog vremena moe se koristiti

umjesto dodatnog rodiljnog dopusta i roditeljskog dopusta

- ako je roditelj to pravo koristio do 6. mj. ivota djeteta: moe nakon

navrenih 6 mj. ivota djeteta raditi s polovicom RV onoliko dugo
koliko je to pravo koristio do 6. mj. ivota djeteta, najdue do 9. mj.
ivota djeteta

- pravo na rad s pol.punog RV: u dvostrukom trajanju neiskoritenog

roditeljskog dopusta umjesto rod. dopusta!

4.Pravo na rad u skraenom radnom vremenu radi pojaane njege

djeteta

- razlog: Ako je djetetu zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna

pojaana briga i njega (na temelju nalaza i ocjene lijenika +
lijenikog povjerenstva)

- vrijeme: nakon iskoritenja roditeljskog dopusta ili prava na rad s

polovicom punog RV

- do navrene 3. god. ivota djeteta

- Ministar zdravstva (uz miljenje ministra obitelji) pravilnikom

ureuje uvjete+postupak stjecanja ovog prava

5.Dopust za sluaj smrti djeteta

ako majka:
 rodi mrtvo dijete prije poetka koritenja rodiljnog dopusta ili

dijete umre prije proteka rodiljnog/roditeljskog dopusta,

ima pravo na rodiljni dopust odnosno nastaviti njegovo

koritenje jo 3 mj. od idueg dana od dana smrti djeteta

6.Prijenos prava na jednog roditelja

- Ako jedan od roditelja umre ili je zbog drugog opravdanog razloga

onemoguen koristiti pripadajue pravo, koritenje prava prenosi se na
drugog roditelja

- Opravdani razlozi: roditelj lien rod. skrbi, lien poslovne sposobnosti,

nepoznat, nestao; susreti i druenje s djetetom zabranjeni/ogranieni;
roditelj teko bolestan itd. (l. 18/2)

7. Stanka za dojenje djeteta i dopust trudne radnice / radnice koja

je rodila / koja doji dijete

7.1. Stanka za dojenje djeteta - uvjeti:

majka radnica koja radi u punom rad.vr. ima pravo na stanku

za dojenje djeteta u trajanju od 2 sata dnevno,

neovisno koristi li otac djeteta neko od prava iz ovog Zakona

nain koritenja: jednokratno / 2x1h tijekom dana

do 1. god. ivota djeteta

stanka se ubraja u radno vrijeme

Naknada plae: 100% osnovice

7.2. Dopust zaposlene trudnice i majke koja doji dijete uvjeti:

- tko: radnica trudnica / ena radnica koja doji dijete, a radi na

poslovima tetnim po njeno zdravlje i/ili zdravlje tog djeteta

- pravo na zatitu od tetnosti utjecaja poslova radnog mjesta na

kojem radi (sukladno pravilima ZOR-a i zatite na radu)

- poslodavac nije osigurao rasporeivanje na dr. odgovarajue

poslove (vidi ZOR)

- pravo na trudniki ili dojenaki dopust uz naknadu plae u visini

svoje prosjene plae (3.mj.), na teret poslodavca
 Kada: od prvog dana kada joj nije osigurano rasporeivanje do
stjecanja prava na rodiljni dopust, ili do navrene 1 god. ivota
djeteta

8.Slobodni dan za prenatalni pregled

- pravo radnice trudnice

- 1 slobodni radni dan mjeseno u svrhu obavljanja prenatalnih

pregleda

- koritenje: 1 radni dan u cijelosti, ili po satima viekratno tijekom

mjeseca

- slobodni dan = rauna se kao vrijeme provedeno na radu

- obveza: najaviti koritenje slobodnog dana poslodavcu pisanim

putem 2 radna dana prije zakazanog pregleda, na zahtjev P dostaviti
dokaz o zakazanom pregl.

9. Mirovanje radnog odnosa do tree godine djetetova ivota

- pravo jednog od roditelja

- nakon iskoritenog prava na rodiljni i roditeljski dopust, ili prava na

rad s polovicom punog RV

- pravo ne raditi do navrene 3. god. ivota djeteta

- prava + obveze iz radnog odnosa miruju (pravo na obveznog

zdravstvenog osig. + mirovinskog osig. posebni propisi)

10. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja

djeteta s teim smetnjama u razvoju

Dijete s teim smetnjama u razvoju = dijete s teim tjelesnim ili

mentalnim oteenjem ili teom psihikom bolesti

Koritenje prava:

jedan od roditelja

nakon iskoritenog prava na rodiljni ili roditeljski dopust

 na temelju nalaza+miljenja nadl. tijela vjetaenja
(lijen.povjerenstvo)

Prava:

1. pravo na dopust za njegu djeteta do navrene 8. god. ivota djet., ili

2. pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navrene 8.

godine djetetova ivota, a nastaviti koristiti ovo pravo sve dok ta potreba
traje

pravo ne ostvaruje roditelj koji ima status roditelja njegovatelja

po propisima iz soc.skrbi

Naknada plae:

l. 24-25: u iznosu od 100 % ili 50% od osnovice

(!!!) Postupak za ostvarivanje prava

HZZO donosi rjeenje:

Na zahtjev titulara prava, nekada po izvjeu o bolovanju

(ginekolog)

Pravila opeg upravnog postupka

Zahtjev se podnosi najkasnije 15 dana prije naznaenog roka

za poetak koritenja prava

Dvostupanjsko odluivanje, upravni spor

RADNI ODNOSI DRAVNIH

SLUBENIKA uvod
Posljednja reforma slubenikog sustava:

- donoenjem Zakona o dravnim slubenicima 2005. g.

- cilj: jeftinija, strunija i politiki neovisna dravna uprava

- cjelovito ureenje razl. pitanja pravnog poloaja DS: ZDS, uredbe, etiki
kodeks i pravilnici

- u sklopu priprema za lanstvo RH u EU

Dvojbe: je li slubeniki odnos radni odnos ili posebni pravni odnos i kako
ga urediti?

(!!!) Pravna narav slubenikog odnosa

Odnos izmeu drave i slubenika kojeg ona zapoljava radi

obavljanja poslova u kojima se, u pravilu, odluuje o pravima i
obvezama graana (fizikih i pravnih osoba)

po svojim bitnim obiljejima (dobrovoljnost, obveza osobnog

obavljanja rada, naplatnost, podreenost i profesionalnost) to je
radni odnos

Zbog naravi poslova koje dravni slubenik obavlja za dravu radni

odnos posebne vrste (razliit od pravnog odnosa izmeu R i P u
gospodarstvu)

niz posebnosti:

poslodavac dravnog slubenika je drava, a on u obavljanju

svojih poslova esto u odnosima s graanima nastupa kao
nositelj ovlasti dravne vlasti (poslovi s elementima javne
vlasti)

takoer, drava je i donositelj pravnih normi kojima se ureuje

taj odnos elementi javnog prava mnogo prisutniji nego u
ureenju radnog odnosa u gospodarstvu

(!!!) 2. Subjekti slubenikog odnosa

definicija slubenikog odnosa:

radnopravni odnos izmeu dravnog slubenika i drave kao

poslodavca (l. 1 ZSD)

dvostranopravni odnos: drava (RH) jedan, a DS drugi subjekt

dravna tijela nisu subjekti tog odnosa

dravni slubenici:
1. fizike osobe koje nakon prijma u dravnu slubu (uspostave
slubenikog odnosa) rade za dravu, obavljaju poslove kojima drava u
odnosu prema graanima nastupa kao javna vlast

2. osobe koje u dravnim tijelima obavljaju informatike, ope i

administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i
raunovodstvene poslove i sl. poslovi odstupanje od pravila

to su struno zahtjevniji namjeteniki poslovi

ovakvim ureenjem naruen jasni kriterij

razlikovanja dravnih slubenika od dravnih
namjetenika ove osobe bolje bi bilo svrstati u
namjetenike!

(!!!) Razgranienje dravnih slubenika od drugih osoba koje rade

za dravu

1. dunosnici (politiki funkcioneri):

nositelji politike vlasti, osobe izabrane (imenovane) kroz

Ustavom i zakonom ureeni sustav politike demokracije

imaju politiki mandat za obavljanje dravnikih poslova

koji stjeu kroz izborni postupak

rad, prof. razvoj i egzistenciju vezuju uz politike stranke

donosioci zakona i dr. pravnih akata kojima se izraava

politika volja (Z. o pravima i obvezama zastupnika u
Hrvatskom saboru, Z. o obvezama i pravima dravnih
dunosnika; pravosudni dunosnici (suci i dr.)

nisu u radnom odnosu; imaju mirovinsko i zdravstveno

osiguranje - osiguranici

2. namjetenici:

osobe koje za dravu (dravna tijela) obavljaju pomono-

tehnike i dr. poslove potrebne radi kvalitetnog i
pravodobnog obavljanja poslova iz djelokruga dravnih
tijela jednostavniji poslovi

rade za dravu, ali ne odluuju o pravima i obvezama

graana
 odnosi ureeni propisima radnog prava + klasifikacija
radnih mjesta i plaa (ureeno Zakonom o dravnim
slubenicima - ZDS-om)

3.Opi i posebni slubeniki sustavi

opi slubeniki sustav

ureen ZDS-om

primjenjuje se na dravne slubenike koji rade u tijelima

dravne uprave i dr. dravnim tijelima primjerice nabrojenim
(pravosudna tijela, kaznena tijela, struna sluba Hrvatskog
Sabora, Ured Predsjednika RH, strune slube i ured Vlade,
struna sluba Ustavnog suda, pukog pravobranitelja,
pravobranitelja za djecu, za ravnopravnost spolova, Dravnom
uredu za reviziju i dr. tijelima

posebni slubeniki sustav:

osobe koje za dravu rade u vojsci i policiji - posebnost: u

svome radu za dravu mogu primijeniti fiziku silu za
ostvarenje ovlasti (ustavnih, zakonskih)

sluba vanjskih poslova

carinska sluba

sigurnosne slube

sudski slubenici

lex specialis

ZOR kao lex specialis supsidijarni izvor prava uvijek kad posebnim
i opim zakonom o DS neko pitanje iz podruja slubenikih odnosa
nije ureeno

(!!!) 4. Radnopravna obiljeja slubenikog odnosa

- postoje li i u slubenikom odnosu elementi koji postoje u radnom

odnosu?

a) dobrovoljnost: postoji pri uspostavi SO, tijekom trajanja i pri

prestanku SO, na strani slubenika i drave
 b) naplatnost:

Dravni slubenik ima pravo na plau i druga materijalna

prava, ureena zakonom, kolektivnim ugovorom;

stupanj intervencije drave u odreivanju visine plae vei

nego u gospodarstvu: sustav plaa ureen zakonom,
nemogue je urediti pojedinanim UR kao u gospodarstvu
(elementi slobode ugovaranja plae kol. ugovorom)

c) obveza osobnog obavljanja rada:

Dravni slubenik prima se u slubu s obzirom na svoja osobna

svojstva

uvjeti za prijam + nepostojanje zapreka i zabrana za prijam

osobno obavljanje rada nemogunost prenoenja na drugu

osobu

(!!!)

d) podreenost (subordinacija):

snaniji i jasniji nego u veini radnih odnosa elementi

odreeni zakonom:

duni izvravati naloge elnika tijela i nadreenih DS, osim

ako ZDS-om (dr. zakonom) nije drukije propisano + ovlasti i
odgovornosti u dravnoj slubi odgovaraju propisanom
hijerarhijskom redu - svakoj hijerarhijskoj razini pripada
odreeni stupanj ovlasti i odgovornosti naelo hijerarhijske
podreenosti

duni ostvarivati postavljene ciljeve (koje je postavio nositelj

politikih funkcija) + odgovaraju za svoje postupke i rezultate
rada naelo odgovornosti za rezultate

sluajevi kada dravni slubenik moe (ili mora) odbiti izvriti

nalog nadreenog - dunost i mogunost odbijanja naloga

zakljuak: u podreenom su poloaju prema dravnim

dunosnicima i viim dravnim slubenicima te snano vezani
obvezom potivanja Ustava, zakona, dr. propisa i pravila struke
subordinacija je posebna po tome to su naloge nadreenih
duni izvravati samo do granica odreenih Ustavom, zakonom
i pravilima struke
 e) profesionalnost:

obavljaju slubu kao svoje redovito zanimanje

iznimno uz to mogu sudjelovati u nekim poduzetnikim

djelatnostima ili obavljati rad izvan dravne slube paziti na
sukob interesa! (ZABRANA TAKMIENJA S POSLODAVCEM)

u pravilu, na neodreeno vrijeme, s punim radnim vremenom,

sluba je glavni izvor njihove zarade

osposobljavanje kroz vjebeniki sta i polau dravni struni

ispit

obveza dodatnog obrazovanja tijekom slube

zakljuak: slubu obavljaju profesionalno, vezujui uz tu

slubu svoju egzistenciju i profesionalni razvoj element
profesionalnosti izraeniji nego kod radnih odnosa u
gospodarstvu

element profesionalnosti i u tome to:

jami im se stalnost poloaja (zatita od

neopravdanog premjetaja / udaljenja s radnog mjesta) i

ureuju pretpostavke za premjetaj, napredovanje,

promicanje

to prati: sustav disciplinske odgovornosti za povrede

slubene dunosti i zakonske pretpostavke za prestanak
dravne slube

Ostala pitanja pravne naravi slubenikog odnosa

status = zakonom (odredbama kogentne naravi) ureeni pravni

poloaj koji se moe mijenjati samo odlukom javne vlasti pod
zakonom utvrenim uvjetima

(!!!) iako je stupanj zakonske intervencije u slubeniki odnos velik,

slubeniki nije status, ve dvostrani odnos, prevladavaju
elementi ugovornog odnosa!

stranke nemaju slobodu ugovorom urediti sadraj ugovora o

radu, ali

za uspostavljanje i odravanje tog odnosa treba pristanak

stranaka, moe se slobodno raskinuti
 u slubeniki odnos drava intervenira zbog naravi posla:
poboljava svoj poloaj u tom odnosu i osigurava uredno
obavljanje dravnih (javnih) poslova

usprkos visokoj razini zakonskog ureenja, spada u podruje

privatnog, a ne javnog prava:

isprepletenost dispozitivnih i kogentnih zakonskih

odredbi

brojne dodirne toke s javnim pravom (npr. pravna narav

akta kojim se odluuje o pravima . DS upravni akt)

kolektivna radna prava DS gotovo izjednaena s onima zaposlenih u

gospodarstvu: visoka razina slobode sindikalnog organiziranja,
kolektivnog pregovaranja i prava na trajk u dravnoj slubi

Posebnosti radnih odnosa dravnih slubenika

naglaena intervencija drave:

uspostavljanje tog odnosa (zapoljavanje u dravnoj slubi)

klasifikacija radnih mjesta i plaa

sustav ocjenjivanja rada i napredovanja

disciplinska odgovornost

prestanak tog odnosa (dravne slube)

Klasifikacija slubenikih radnih mjesta

Ureena ZSD-om i podzakonskim aktima

Sustav klasifikacije u 3 osnovne kategorije:

rukovodei, vii i nii dravni slubenici

dijele se na radna mjesta (utvrena Vladinom uredbom

(!!!) Plae dravnih slubenika

 posebnost u odnosu na radnike u gospodarstvu: plae i dr.
materijalna prava ureuju se zakonom

promicanje dravnog slubenika = odreivanje uspjenom dravnom

slubeniku vee plae za rad na istom radnom mjestu

ureuje se posebnim zakonom o plaama DS

mogu biti doneseni podzakonski akti

ogranienje na kolektivnoj razini: kolektivnim ugovorima mogu se

ureivati samo dodatna ili sporedna primanja dravnih slubenika
(regres za godinji odmor, otpremnina za mirovinu, dnevnice,
terenski dodaci, naknada za odvojen ivot, trokova prijevoza na
posao )

Ocjenjivanje dravnih slubenika

provodi se svake godine za prethodnu godinu (osim ako su radili

krae od 6 mj. + za one na probnom radu)

ZSD utvruje ciljeve koji se postiu ocjenjivanjem:

1. poticanje na uinkovitost, potivanje slubenike dunosti i osobno

ponaanje u skladu s Etikim kodeksom

2. kriterij za nagraivanje (plae i dr.)

3. kriterij za napredovanje

(!!!) 6. ocjena:

zadovoljava: dodatno struno osposobljavanje ili premjetaj

na drugo radno mjesto (iste/nie sloenosti poslova, unutar
istog stupnja obrazovanja)

ne zadovoljava prestanak dravne slube po sili zakona

zaposlenom na neodreeno, a slubeniku na probnom radu
otkaz DS
Izobrazba dravnih slubenika

vana zbog injenice da je dravna sluba relativno stalan i

dugotrajan odnos izmeu drave i dravnog slubenika + radi
uinkovitosti dravne slube

obveza probnog rada i polaganja dravnog strunog ispita

obveza stalnog strunog usavravanja

Supsidijarna primjena opih propisa radnog prava

(!!!) na pitanja koja nisu ureena ZDS-om ili posebnim zakonom,

uredbama Vlade RH ili dr. propisima donesenim na temelju Ustava i
zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju se opi propisi o
radu (ZOR)

u podruju pojedinanih radnih odnosa: supsidijarna primjena

odredbi ZOR-a relativno je ograniena (jer ZDS relativno iscrpno
ureuje te odnose)

u podruju kolektivnih radnih odnosa: supsidijarna primjena ZOR-a

gotovo je sveobuhvatna (ZDS gotovo i nema odredbe o kolektivnuim
radnim odnosima)

Uspostavljanje slubenikog odnosa

posebnosti kod prijma u dravnu slubu i popunjavanja
radnih mjesta:

teko ulaenje u dravnu slubu

vea sigurnost i stabilnost slube u odnosu na sigurnost

radnog odnosa u gospodarstvu

oteana mobilnost kadrova izmeu dravne slube i

gospodarstva zbog naina popunjavanja slobodnih radnih
mjesta u dravnih tijelima prije raspisivanja javnog natjeaja
(internim oglasom, napredovanjem, premjetajem,
rasporedom)

Potonjak: zakon daje prednost osobama ve

zaposlenim u dravnoj slubi!
 (!!!)

odnos meu nainima popunjavanja radnih mjesta u

dravnoj slubi propisanim ZDS-om:

javni natjeaj: omoguava natjecanje izmeu osoba

koje su izvan dravne slube a ele u nju stupiti

institut premjetaja: pomicanje dravnog slubenika

na drugo radno mjesto u istom (drugom) dravnom
tijelu, u istom (drugom) mjestu rada, bez promjene
razine poslova koje obavlja (radno mjesto istog stupnja
obrazovanja i radnog iskustva u jednakom trajanju) tzv.
horizontalno pomicanje

institut internog oglasa: meusobno natjecanje ve

zaposlenih dravnih slubenika u postupku napredovanja
(pomicanje na poslove vie kategorije ili vie sloenosti u
okviru iste kategorije) tzv. vertikalno pomicanje

raspored: dravnog slubenika koji je preuzet u sluaju

ukidanja dravnog tijela, na slobodno radno mjesto
(preuzeti slubenici stavljaju se na raspolaganje)

prijam korisnika stipendije (ugovor o stipendiji /

kolovanju) - bez javnog natjeaja

(!!!) Pretpostavke koje se moraju ispuniti prije raspisivanja

natjeaja ili premjetaja na radno mjesto:

1. predvienost radnog mjesta pravilnikom o unutarnjem redu

utvruju se:

radna mjesta u dravnom tijelu

potreban broj slubenika na svakom radnom mjestu

uvjeti za raspored i dr.

donosi se uz ili bez suglasnosti sredinjeg tijela dravne

uprave (ovisno o kojem se tijelu radi)

2.Plan prijma u dravnu slubu ( ne treba dalje znati)

 prije raspisivanja javnog natjeaja ili internog oglasa dravna tijela
duna su provjeriti ima li na raspolaganju Vladi slubenika koji
ispunjavaju uvjete za raspored na radno mjesto pozivaju se na
testiranje i intervju (nain provjere kao za javni natjeaj) ako ne
zadovolje: popunjavanje radnog mjesta na drugi zakonom propisan
nain

Javni natjeaj za prijam u dravnu slubu:

za osobe koje su izvan dravne slube

posebni uvjeti za prijam u dravnu slubu (propisani

zakonom)

nepostojanje zapreka za prijam u dravnu slubu (propisane

zakonom)

1. posebni uvjeti za prijam u dravnu slubu

propisani zakonom zbog vanosti slube (u gospodarstvu:

pravilnikom o radu, u pravilu)

svojstva i okolnosti koje moraju postojati na strani kandidata

za prijam u dravnu slubu na dan isteka roka za prijavu na
natjeaj (u suprotnom, ako se to utvrdi tijekom slube, razlog
za prestanak dravne slube po sili zakona)

(!!!)

- 4 uvjeta (+ dodatni uvjeti propisani posebnim zakonom, uredbom,

pravilnikom o unutarnjem redu) l. 48 ZDS-a:

odgovarajui stupanj obrazovanja:

struna (kolska) sprema propisana pravilnikom o

unutar.redu

odgovarajue struno znanje i iskustvo:

za rad na poslovima tog radnog mjesta

ovaj uvjet ne vrijedi za vjebenike!

zdravstvena sposobnost:

za obavljanje poslova odreenog radnog mjesta

dokazuje kandidat, nakon dostavljene obavijesti o izboru

kandidata, a prije donoenja rjeenja o prijmu u DS
 hrvatsko dravljanstvo:

iznimno: stranci, uz prethodno odobrenje Sredinjeg

dravnog ureda za upravu i ispunjavanje uvjeta prema
Zakonu o strancima

(!!!) 2. zapreke za prijam = okolnosti ije postojanje prijei prijam

odreene osobe u dravnu slubu:

voenje kaznenog postupka protiv ili osude za odreena kaznena

djela: ( ne treba dalje)

prethodni prestanak dravne slube zbog teke povrede dravne

slube (disciplinska kazna prestanka dravne slube)

vremenski ograniena na 4 godine

prethodni prestanak dravne slube zbog nezadovoljavanja na

probnom radu

u razdoblju od 4 godine od prestanka

(!!!) Postupak u svezi s javnim natjeajem: redoviti i izvanredni

redoviti postupak prijam vjebenika:

osoba sa zavrenim obrazovanjem odreene strune

spreme i struke, bez radnog iskustva

periodino

izvanredni postupak:

prijam osoba s odgovarajuim radnim iskustvom (prema

pravilniku o unutarnjem redu)

prijam u slubu (red.+izv. postupak):

u pravilu na neodreeno vrijeme

obvezan je probni rad:

vjebenici 12 mj.; izvanrednim postupkom 3 mj.

DS koji zadovolji na probnom radu duan poloiti

dravni struni ispit (u roku od 6 mj. od isteka
probnog rada)

rjeenje o prijmu u dravnu slubu : donosi elnik tijela /

slubena osoba
 upravni akt

nezadovoljni kandidati: pravo na albu Odboru za

dravnu slubu (rok 15 dana od dana dostave rjeenja) +
odgaa izvrenje rjeenja

nakon izvrnosti rjeenja o prijmu donosi se rjeenje o

rasporedu na radno mjesto

osoba postaje DS danom poetka rada

Premjetaj dravnog slubenika

DS = relativno visoka razina stalnosti i sigurnosti radnog mjesta

dvije vrste premjetaja:

promjena radnog mjesta

promjena mjesta rada

+ kombinacija

privremeno ili trajno

s obzirom na suglasnost dr.slubenika:

uz suglasnost DS (sporazumom) ili

bez suglasnosti DS (jednostranom odlukom elnika dr.tijela)

(!!!) Interni oglas

= postupak napredovanja dravnih slubenika, meusobnog natjecanja za

vie radno mjesto

ureen ZDS-om i Uredbom Vlade

Dravna sluba na odreeno vrijeme:

za obavljanje privremenih poslova ili poslova iji se opseg

privremeno poveao (najdue do 1 god.), radi zamjene due
vrijeme odsutnog DS

ne moe postati dravna sluba na neodreeno vrijeme

prethodni rad dravnog slubenika jedan od odluujuih kriterija za

napredovanje
 Disciplinska odgovornosti prestanak
dravne slube
(!!!) Sukob interesa

= zabrana stupanja u pravne odnose zbog kojih bi moglo doi do sukoba

interesa izmeu obveza koje za njih proizlaze iz dravne slube i pravnog
odnosa u koji su stupili

- Prema ZSD-u (l. 32-37):

ogranienje mogunosti sudjelovanja u gospodarskim djelatnostima

(osnivanje obrta, obavljanja samostalne djelatnosti, utemeljenje
trgovakog drutva ili dr.pravne osobe)

obavljanje dodatnih poslova,

sudjelovanje u radu uprava i nadzornih odbora trgovakih drutava /

dr. pravnih osoba

eventualne sukobe: duni prijaviti nadreenom dravnom slubeniku

(mogue i zbog srodnikog odnosa)

zabrana poticanja drugih DS na politiko organiziranje

zabrana donoenja pojedinih odluka utjecaj na financijski / drugi

interes (branog druga, djeteta )

Posebnosti disciplinske odgovornosti

tradicionalno, hrvatsko slubeniko pravo detaljno zakonom

ureuje disciplinsku odgovornost dravnih slubenika (odgovornost
za povrede slubene dunosti)

ureenje disciplinsku odgovornost vie po uzoru na kazneno nego na

radno pravo:

teka disciplinska djela - propisana zakonom

laka zakonom ili dr. propisom

Dravni slubenik ima u tom postupku neka procesna jamstva

koja imaju osumnjienici i optuenici u kaznenom postupku
postupak usmjeren na zatitu dravnog slubenika, a manje na
njegovo kanjavanje
(!!!) Disciplinska djela

odgovornost za povredu slubene dunosti openito (ZSD):

ako povjerene poslove ne obavljaju savjesno, struno i u

predvienim rokovima

ne pridravaju se Ustava, zakona, dr. propisa ili pravila o

ponaanju za vrijeme slube ili u vezi sa slubom,

ali odgovornost postoji samo

povreda, prije no to je uinjena, mora biti utvrena kao povreda

slubene dunosti (zakonom, uredbom Vlade, pravilnikom o
unutarnjem redu) nullum crimen

dvije skupine disciplinskih djela prema ZDS-u:

1. teke povrede dunosti (samo zakonom) l. 99

2. lake povrede (zakonom, uredbom Vlade, pravilnikom o unutarnjem

redu) l. 98

(!!!) Disciplinski postupak

- Tijela:

za laka djela: u 1o elnik dravnog tijela, u 2o slubeniki sud

za tea djela: u 1o slubeniki sud, u 2o vii slubeniki sud

- Posebnost postupka - prema pravilima ZDS-a, a supsidijarno prema

pravilima opeg upravnog postupka

(!!!) Udaljenje iz slube (suspenzija) dravnog slubenika

= privremeno udaljenje, za vrijeme kojeg ne radi, ali prima naknadu plae

prema ZDS-u 3 sluaja:

1. fakultativno: ako je protiv slubenika pokrenut kazneni postupak ili

postupak zbog teke povrede slubene dunosti, a povreda je takve
prirode da bi ostanak u slubi, dok postupak traje, mogao tetiti interesima
slube
2. obvezno: ako je protiv slubenika pokrenut kazneni postupak ili
postupak zbog teke povrede slubene dunosti zbog djela s obiljejima
korupcije

3. ako je pokrenut istrani postupak i odreen pritvor presumpcija

suspenzije

trajanje: do okonanja kaznenog postupka ili postupka zbog teke

povrede slubene dunosti, odnosno isteka pritvora

za vrijeme izdrav. kazne zatvora do 6 mj.: mirovanje prava iz dr.

slube

zakljuak: tite se vie nego radnici u radnom odnosu (izdravanje

kazne zatvora razlog za izvanredni otkaz, u slubenikom pravu ne;
osobe u pritvoru u radnom odnosu nemaju pravo na naknadu plae,
u slubenikom sustavu 60-80%)

(!!!) Posebnosti prestanka dravne slube

ZDS + supsidijarna primjena opih propisa radnog prava na

neka pitanja

dravna sluba prestaje (rjeenjem):

1. sporazumom

2. istekom roka

3. otkazom

4. po sili zakona

5. na dr.nain propisan zakonom

opi propisi o zabrani prestanka rada pojedinim kategorijama

zaposlenih (Zakon o radu!) ne primjenjuju se na dravnu slubu
kojima sluba prestaje:

jer nisu zadovoljili na probnom radu ili

prestaje po sili zakona

(!!!) Odnos prema prestanku tzv. klasninog radnog odnosa u

(opa pravila RP)

posebnosti nema kod prestanka dravne slube:

1. sporazumom
2. protekom roka dr. slube zasnovane na odreeno vrijeme

3. otkazom dravnog slubenika

posebnosti:

1. kod otkaza dravne slube i

2. prestanka dravne slube po sili zakona

3. umjesto prestanka poslovno uvjetovanim otkazom stavljanje DS na

raspolaganje

(!!!)

1. Otkaz dravne slube

samo u sluaju ako dravni slubenik ne zadovolji na probnom

radu:

ocjena u roku od 8 dana od dana isteka probnog rada

sluba prestaje danom izvrnosti rjeenja o prestanku

slube otkazom (nema otkaznog roka)

2. Izvanredni otkaz

elnik tijela moe otkazati u sluaju osobito teke

povrede slubene dunosti koja:

1. ima obiljeja korupcije

2. ima za posljedicu znatnu tetu (mat./nemat.) za

dravno tijelo, pravne osobe ili graane, ili zatitu
javnog interesa

3. dovodi u pitanje ivot i fiziki integritet graana

(za 1-3 ne treba pisano upozoriti slubenika)

4. dovodi u pitanje redovito izvravanje poslova

dravnog tijela (obveza: pisano upozoriti
slubenika na nepravilnosti, ostaviti mu rok za
otklanjanje nepravilnosti (1 mj.), ako slubenik ne
otkloni nepravilnost u radu, ponovno ga upozoriti
na njih i na mogunost izvanrednog otkaza ako ih
ne otkloni u daljnjem roku od 1 mj.)
Prestanak dravne slube po sili zakona

l.137 ZSD-a:

1. smru,

2. dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na invalidsku

mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad,

3. kad navri 65 godina ivota i najmanje 15 godina mirovinskog

staa posljednjeg dana godine u kojoj su ostvareni ti uvjeti,

4. kad je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem od 6

mjeseci danom saznanja za pravomonost presude,

5. kad je osuen za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u

dravnu slubu sukladno lanku 49. stavku 1. toki a) ovoga Zakona

danom pravomonosti presude,

6. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce

danom naputanja slube, odnosno prvog dana odsutnosti s rada,

7. ako ne poloi dravni struni ispit u propisanom roku istekom

roka u kojem je bio obvezan poloiti dravni struni ispit,

8. ako se sazna da u vrijeme prijma u dravnu slubu nije ispunjavao

uvjete za prijam u dravnu slubu propisane ovim ili drugim
zakonom ili da je u vrijeme prijma u dravnu slubu postojala
zapreka za prijam u dravnu slubu propisana ovim Zakonom
danom saznanja za to,

9. kad mu je izreena kazna prestanka dravne slube zbog teke

povrede slubene dunosti danom izvrnosti rjeenja slubenikog
suda,

10. ako se kod premjetaja ne javi na novu dunost u utvrenom

roku danom kojim se morao javiti na dunost,

11. ako je ocijenjen ocjenom ne zadovoljava danom izvrnosti

rjeenja o ocjenjivanju,

12. u drugim sluajevima utvrenim zakonom.

Sustav otkazivanja isti uinci primjenom razliitih instituta

 Poslovno uvjetovani otkaz Institut stavljanja slubenik
raspolaganje i prestanak dr
slube po sili zakona istekom
raspolaganja (duina opi
RP o otkaznom roku)
Osobno uvjetovani otkaz Institut ocjenjivanja DS i
prestanak dravne slube po
zakona slubeniku koji je oc
ocjenom ne zadovoljava

- Otkaz uvjetovan skrivljenim Institut disciplinske

ponaanjem R odgovornosti i prestanak d
- Izvanredni otkaz zbog osobito slube po sili zakona slube
teke povrede obveze iz radnog kojem je izreena disc. kazn
odnosa prestanka dravne slube zb
teke povrede slubene du

(!!!) Postupak odluivanja o pravima, obvezama i odgovornostima

iz slubenikog odnosa

Sudska zatita u upravnom sporu

upravni spor pred Upravnim sudom

u pravilu odluuje samo o zakonitosti pobijanog upravnog akta, na

temelju injenica utvrenih u upravnom postupku

Kolektivni radni odnosi

primjena odredbi ZOR-a

pravo na sindikalno organiziranje i djelovanje zaposlenih u hrv.

dravnim tijelima naelno izjednaeno s pravom zaposlenih u
gospodarstvu:

izjednaeni uvjeti za organiziranje zakonitog trajka

 ogranienja sindikalnog djelovanja: proizlaze iz injenice da se
plae ureuju zakonom