SOCIJALNA POLITIKA

NJEMAČKE
FEDERALNA REPUBLIKA NJEMAČKA

• 3 savezne pokrajine: Bremen, Berlin I Bern

• Članica EU od 1958
• Država na ustavnoj razini uspostavlja temeljne socijalne vrijednosti
• U oblikovanju sustava socijalne skrbi važnu ulogu zauzimaju vodeće političke stranke
• Među temeljna obilježja socijalne države treba ubrojiti osiguranje građanskih pravnih
sloboda, garancije jednakosti pred zakonom I sl.
HISTORIJSKI RAZVOJ
• Ono što se danas naziva njemačkom socijalnom politikom plod je stoljetnih nastojanja za
izgradnjom društva blagostanja i društva socijalne pravde
• Nezadovoljstvo radnika zbog nezavidnih uslova, uticao na poboljšanje socijalne politike
• Najvažnije mjere donesene za vrijeme Bismarckove vladavine sadržane su u okvirima tri
zakona
• Razvoj ideje o socijalnoj državi i prvi put priznato pravo na javnu skrb za osobe u stanju
socijalne potrebe
STRUKTURA SOCIJALNE SIGURNOSTI
• Prvu grupu socijalnopolitičkih intervencija čine sve one mjere koje pokušavaju oblikovati
zajednički život ljudi u privredi i društvu

• Drugi tip socijalnopolitičkih intervencija sastoji se od mjera koje se poduzimaju kad

privreda i društvo više nisu kadri osigurati nekim osobama zadovoljavajuću životnu razinu

• Treći tip je strategija supsidijarnosti

6 ORGANIZACIJA SOCIJALNE DOBROBITI
• Radnička dobrotvornost (Arbeiterwohlfahrt)
• - Djelo služenja Evangelističke crkve u Njemačkoj (Diakonisches Werk der Evangelischen
Kirche in Deutschland)
• - Njemački Caritas (Deutscher Caritasverband)
• - Njemačko paritetno dobrotvorno društvo (Deutscher paritaetischer
Wohlfahrtsverband)
• - Njemački Crveni križ (Deutsches Rotes Kreuz)
• - Središnje dobrotvorno društvo Židova u Njemačkoj (ZentralwohlfahrtsstelIe der Juden
in Deutschland)
 SOCIJALNA POMOĆ, NAČELA I POMOĆ ZA
MLADEŽ
• 2 vrste socijalne pomoći – pomoć u posebnim situacijama I pomoć za uzdržavanje

• Socijalna pomoć se odobrava I po socijalnoj dužnosti, te načelu individualizma

• Pomoć za mladež se prvi put spominje 1922. te se od tada samo unapređuje taj pojam, a
radi na zaštiti društva od problematične I zapuštene djece
PENZIJSKO OSIGURANJE

• Redistributivni model – sredstva koja se uplaćuju od strane zaposlenih i poslodavaca se

koriste za isplaćivanje penzija korisnicima
• Reforma iz 1992. godine – pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju sa 63 na 65
godina života; usaglašavanje visina penzija sa rastom neto plata
• Reforma iz 2001. godine – uvode se privatne penzije nazvane Reister (nisu obavezne; daje se
mogućnost osiguranicima za još jedno osiguranje kako bi osigurali pristoje životne uslove u
starosti)
• Sticanje i ostvarivanje prava na penziju vezano je za godine života i vremenski period uplate
doprinosa za ovu vrstu osiguranja (odlazak u penziju sa navršenih 65 godina i za žene i
muškarce)
PENZIJSKO OSIGURANJE

• Penzije u Njemačkoj su bazirane na sistemu tri stuba:

• I stub - obavezno državno penzijsko osiguranje – osnovni sistem socijalne zaštite, svi
zaposleni i poslodavci uplaćuju procenat plate u ovaj sistem
• II stub - dobrovoljno profesionalno penzijsko osiguranje
• III stub – privatno osiguranje – penzije koje se financiraju lično
ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

• Univerzalni sistem zdravstvene zaštite

• Zdravstveno osiguranje za sve, državno i privatno za one koji zarađuju više i žele da ga
kupe sami
• Poslodavci i zaposleni plaćaju sistem zdravstvene zaštite kroz premije
• Svim zaposlenima se 7,5% plate odvaja za javni fond zdravstvenog osiguranja, drugih 7,5%
plaća poslodavac
• Ne postoje značajne razlike između državnog i privatno zdravstvenog osiguranja
• Isti tretman za sve, princip solidarnosti
• Striktni limiti za dodatno plaćanje, maksimalna participacija 10 eura