Neuroloka propedeutika

1. Anamneza- od pacijenta, + heteroanamneza (od pratioca): pacijenti

uglavnom dolaze u pratnji. Specifinost: neuroloki pregled se uvijek vri
nakon internistikog pregleda.
Poloaj mora biti ugodan za pacijenta, prilazimo mu s desne strane.
Simptomi (koje su tegobe?)

Porodina i socioekonomska situacija

Navike (cigarete, alkohol, narkotici)

Prisutnost alergija (na lijekove)

Komorbiditet (postojanje drugih kroninih bolesti i preleane bolesti)

Specifina pitanja (duevne boli, epilepsija, ovisnosti?)

Promatramo nain ponaanja i govora

Svaku izjavu pacijenta treba zapisati i pacijent treba potpisati i prihvatiti
odgovornost za posljedice u sluaju negiranja uzimanja narkotika!
Pregled:

Stanje svijesti i vanjski izgled (neupadan/upadan, teina, visina, ten,

temperatura, nain hoda; oblik ponaanja)
Govor

Znakovi meningizma (ukoen vrat, Kerningov, Bruinski, Babinski

znak)

Pregled kranijalnih nerava

Lokomotorni sistem

Miina snaga

Tonus

Motorika

Nevoljni pokretu

Osjet

Refleksi

Pozicija i nain hodanja

Mentalni (psihiki status)

 Nespecifini simptomi

Oblici svjesti:
Svjestan: orijentiran u sva tri smjera (prema sebi, drugima, vremenu).
Moe biti prisutna svijest sa kombinacijom:
Orijentiran (poznaje sebe, ljude oko sebe,..)

Konfuzan (djelomino orijentiran, potrebno vremena za prisjetiti se)

Dezorijentiran (ne sjea se)

Somnolencija je najblai oblik kvantitativnog poremeaja svijesti, kada je
bolesnik pospan, i slabije zainteresiran za dogaaje u okolini. Letargija
moe biti tei oblik somnolencije. Poveana je potreba za snom,
povraanje, glavobolja, neobino ponaanje ili govor. Moe biti posljedica
traume (potresa mozga) i uvod u komu
Sopor - je oblik kvantitativnog poremeaja svijesti. U soporoznom stanju
bolesnik je kao u dubokom snu i reagira vrlo teko samo na jake drai, i to
kratko sa esto nerazumljivim verbalnim odgovorom.
Koma - je najtei kvantitativni poremeaj svijesti koji moe ak i godinama
da traje, te zahtijeva posebnu strunu njegu. U komi pacijent je bez svijesti
i ne reaguje ak ni na najjae bolne drai (npr. tipanje i uvrtanje
bradavice dojki, jak pritisak na stiloidni nastavak iza mastoidnog dijela
temporalne kosti). Neurolokim pregledom se konstatuju ugaeni miini
refleksi i nereagovanje zjenica na svjetlost. Refleks gutanja je ugaen,
ouvane su jedino vitalne funkcije (disanje i krvotok) koje mogu biti
povremeno poremeene.
Pregled govora: izgovor, razumijevanje i ponavljanje

Afazija nema govora

Disfazija otean govor (moe uzrok biti motorni razumije ali ne

govori; senzorni govori ali ne razumije; mjeoviti)
Disartrija otean nain govora, smetnje u stvaranju glasova,
zasnovano na nervno-miinom oteenju

Perservacija ponavljanje, psihiko abnormalno produeno

odravanje istih sadraja u svijesti, tj. trajno ponavljanje iste radnje,
rijei itd.
O pamenju: moe biti:
Amnezija (trenutna) gubitak pamenja odreenog vremenskog
razdoblja ili dogaaja. Najee posttraumatska: udarci u glavu,
trovanje, krvarenje u mozgu.)
 Kratkorona (par sati, npr. kod epilepsije)

Dugorono (demencija-gubitak mentalnih sposobnosti, Alzhaimerova

bolest, tumori)

Miina snaga:

Pareza oslabljena miina snaga

Paraliza ili plegija - oduzetost je potpuni gubitak miinih funkcija

Prefiksi: mono jedan ekstremitet; hemi polovina tijela (desno ili

lijevo); di gornji ekstremiteti; para donji ekstremiteti; tetra
(quadri) cijelo tijelo; alterpareza nespecifina, nesvrstana;
Tonus miia:
Eutonija normalan tonus

Hipotonija smanjen tonus

Atonija odsustvo tonusa

Hipertonija prejak tonus, javlja se nakon fraktura kosti

Spastinost bolna i oteana pominost (ukoenost)

Rigor nemogunost pomicanja, krutost, mrtvo znak smrti

Trofija:

Eutrofino normalno, fizioloko

Hipotrofija nedovoljna razvijenost nekog tkiva

Atrofija smanjen obujam lokalnog miia

Hipertrofija povean obujam (asimetrina patoloka)

Pseudohipertforija ''lana'', nakupljanje masnog i vezivnog tkiva

Refleksi:
Hiporefleksija stanje oslabljelih refleksa

Hiperrefleksija poveani refleksi (facilitacija ''tikovi'')

Arefleksija odsustvo reflkesa

Klonus titranje (nee se zaustaviti) ponavljanje ritmikih

kontrakcija

Subklonus jedan refleks se vie puta javlja patoloki

Osjet:

Hipoestezija smanjen osjet

Anestezija potpuno odsustvo osjeta

Hiperestezija pojaana bol i osjet

Algezija osjeaj bola

Hiperalgezija jaki osjeaj boli

Hipoalgezija smanjen osjeaj boli

Parestezije trnjenje, arenje, bockanje

Distezije neobini osjeaji na mjestima gdje ih nebi trebalo biti.

(''fantomska bol'' nakon amputacije ekstremiteta)
Meningealni znaci: iritacija modanih ovojnica
Uzroci iritacije modanih ovojnica: Traume vanjski utjecaj; tumori,
krvarenja, aneurizme, infekcije unutranji utjecaj.
1. Ukoenost vrata Ense Sertigli
Prilikom leeeg poloaja, uz zatvorena usta i oi pacijenta, stavljamo
lijevu ruku ispod potiljka, a desnu na prsnu kost. Lagano podiemo glavu
ako se javlja otpor pozitivan je znak. Ovaj potez vrlo blago treba izvoditi
zbog mogunosti pucanja aneurizmi ako su one uzrok.
2. Kerningov znak indirektni znak
Kernigov znak se ispituje ekstenzijom prethodno flektirane noge u kuku i
koljenu. Pasivna kretnja ekstenzije noge se refleksno zaprijei uz pojavu
boli ili pojaanje boli u leima.
Podiemo nogu, guramo je prema gore prilikom leeeg poloaja pacijenta.
Ukoliko je pozitivan javlja se bol u leima.
3. Budzinski znak
Znak Budzinskog: Poloe se ruke ispod zatiljka pacijenta koji lei na leima.
Znak je pozitivan kada pasivna antefleksija vrata izazove fleksiju u
kukovima i koljenima, ponekad i u laktovima.
4. Babinski znak
Znak Babinskog koji predstavlja dorzalnu fleksiju palca noge i lepezasto
irenje ostalih prstiju na draenje tabana, PREDSTAVLJA ARHAINU
REFLEKSNU REAKCIJU KOJA POSTOJI KOD DECE DO NAVRETKA 1.GODINE
IVOTA, A SA MIJELINIZACIJOM PIRAMIDNOG PUTA BIVA INHIBIRAN I
NESTAJE. Kod oteenja piramidnog puta pojavljuje se refleks Babinskog
kao dezinhibicioni fenomen i on predstavlja pozitivni znak. Prvi se javlja
kod iritacije modanih ovojnica.

Dalje ideu kranijalni nervi. SKRIPTA