Transport kapljevina u cjevovodu ostvaruje se

razlikom tlaka izmeu krajnjih toaka

cjevovoda
s vie razine k nioj kapljevina se giba uslijed
razlike tlaka uzrokovane razlikom razina
PUMPE razlika razina mora biti dovoljna da se postigne
potreban protok i da se svladaju otpori
strujanja
hidrauliki strojevi, su oni koji kapljevini daju
energiju i povisuju joj tlak

1 2

POTISNE PUMPE
Zavisno o principu rada pumpe se dijele u kojima se tlaenje kapljevine iz zatvorenog
prostora pumpe ostvaruje tijelom, koje se
giba translatorno ili rotaciono
PUMPE
CENTRIFUGALNE PUMPE
u kojima se kapljevina tlai centrifugalnom
Potisne (volumetrijske) Centrifugalne Montejus Mlazne Mamut silom inercije, koja nastaje u kapljevini
uslijed vrtnje rotora

3 4

MONTEJUS PUMPE POTISNE PUMPE

u kojima se ostvaruje strujanje kapljevine dovoenjem
stlaenog zraka, plina ili pare na povrinu kapljevine

MLAZNE PUMPE
Obzirom na vrstu gibanja radnog elementa

u kojima se kapljevina tlai strujom zraka, pare ili vode Potisne

MAMUT PUMPE
pumpe

u kojima se ostvaruje strujanje kapljevine nastajanjem

pjene uslijed dodavanja zraka ili plina kapljevini
Klipne - Rotacione-
u kojima se radni element u kojima se radni element
giba translatorno giba rotaciono

5 6

1
 Glavni dijelovi klipne pumpe:
Prema vrsti pogona klipne pumpe
Cilindar
Klip, koji se giba translatorno i naizmjenino usisava
kapljevinu u cilindar i iz cilindra istiskuje u cjevovod Klipne pumpe
Ventili, koji periodiki spajaju prostor cilindra s usisnim
i tlanim cjevovodom
Usisna i tlana zrana komora
Mehanizam za pokretanje klipa Elektromotorom Parnim
Usisni i tlani cjevovod strojem
Usisna reetka sa nepovratnim ventilom

7 8

Ovisno o poloaju klipa

Po nainu rada
Klipne
pumpe Klipne
pumpe

Vodoravne Uspravne
pumpe pumpe jednoradne dvoradne vieradne diferencijalne

9 10

Jednoradna klipna pumpa

Uspravna jednaoradna klipna pumpa
(vodoravna)

11 12

2
 Dvoradna klipna pumpa Pumpa sa prolaznim klipom

13 14

VIERADNA KLIPNA PUMPA DIFERENCIJALNA KLIPNA PUMPA

Sastoji se od vie jednoradnih klipnih pumpa pri emu su Kapljevina se usisava za vrijeme jednog hoda, a
klipovi poloeni vodoravno ili uspravno
istiskuje za vrijeme dva hoda klipa
Zajedniki usisni i tlani cjevovod
Klipovi se dovode u translatorno gibanje preko Vodoravna i uspravna
koljeniastog vratila radilice
Vratilo je svinuto tako da se klipovi vieradne pumpe
uvijek nalaze u razliitim poloajima
Koljena etvororadne pumpe razmaknuta su za 90o jedno
od drugog, ima 4 klipa, 4 usisna i 4 tlana ventila, 4 usisne
i 4 tlane zrane komore
Ravnomjerija dobava kapljevine i ravnomjerniji utroak
snage nego u jednoranim i dvoradnim pumpama

15 16

PUMPE POGONJENE PARNIM STROJEM UIN KLIPNE PUMPE

Za transport hlapivih lako zapaljivih kapljevina
i vrue vode
Za dobavu vode u parne kotlove koriste se
pumpe pogonjene parnim strojem s
razvodnikom
Parni stroj ima zajedniku klipnjau s pumpom
Potronja pare 40 90 kg/kWh
Idealni uin jednoradne pumpe (obujam kapljevine koji
istiskuje pumpa):
Vi = A x n (m3/s)
x hod klipa (m); n broj okretaja vratila ili broj
dvojnih hodova pumpe (1/s); A povrina klipa (m2); d
promjer klipa (m);
Gubici kapljevine tijekom pumpanja dio kapljevine
kojoj se predaje energija na ulazu u tlani cjevovod

17 18

3
Stvarni uin pumpe: Idealni uin:
V =v Vi Vi =(2A Ak) xn
V = v A x n Stvarni uin pumpe:
Dvoradna pumpa: V = v (2A Ak) xn
Hod klipa u desno - usisava se Ax , a iz desne se Diferencijalna pumpa:
istiskuje (A Ak)x kapljevine , Ak- povrina klipnjae Hod klipa u desno - u lijevoj strani cilindra usisava se
(m2); Ax kapljevine; a iz desne se strane istovremeno
istiskuje (A Ak) x
Pri obratnom hodu klipa istiskuje se Ax s lijeve strane Povratni hod klipa- iz lijeve strane se cilindra kroz
cilindra i istovremeno se sie na desnoj strani (A Ak)x tlani ventil istiskuje Ax kapljevine; a istovremeno se
kapljevine na desnoj strani oslobaa prostor (A Ak) x, koji se
Prema tome se za jedan okretaj vratila u tlani popunjava kapljevinom iz lijevog dijela cilindra
cjevovod dobavlja:
(A Ak) x+A x =(2A Ak) x

19 20

Visina dobave klipne pumpe Usisna visina klipne pumpe

Pri hodu klip:

Usisna visina klipne pumpe je ograniena i odreuje se prema:
savladava vie otpora koji ovise o visini dobave po pu
kapljevine, duljini cjevovoda, brzini strujanja z gu = ztu ziu
kapljevine, otporima u cjevovodima i u samoj pumpi g g
Uslijed neravnomjernog gibanja kapljevine, klip Vidi se da ovisi o tlaku nad povrinom kapljevine po , padu
tlaka uslijed savladavanja trenja u usisnom vodu ztu i padu
savladava sile inercije, koje su razliite zavisno tlaka uslijed sila inercije u usisnom vodu ziu
o poloaju klipa Pri izboru pumpe treba voditi rauna da atmosferski tlak ovisi o
nadmorskoj visini
2000 m -------po= 81 000 Pa

21 22

Poveanjem T kapljevine usisna visina se smanjuje jer
se pt poveava s poveanjem T
Voda T = 10 20oC maksimalna usisna visina je 7 m a
srednja 6 m
Zrane komore
Sile inercije nastaju uslijed neravnomjenog gibanja
kapljevine u usisnom i tlanom cjevovodu i suprotnog
su smjera od smjera gibanja kapljevine
Pri veim visinama dobave znatan je pad tlaka uslijed
sila inercije
Zrane komore smanjuju sile inercije stupca kapljevine
u klipnim pumpama
Za vrijeme usisnog hoda klipa u usisnu zranu komoru
ulazi manje kapljevine nego to se iz usisne zrane
komore usisava u cilindar pumpe

23 24

4
 Snaga i stupanj iskoritenja klipne pumpe Snaga na vratilu pumpe: P =
Vz d' g
=
Vz d' g
m v h
Rad nastao jednoradnom klipnom pumpom pri ukupni stupanj iskoritenja
jednom okretaju: Za klipne pumpe 0,72 0,93
Za izravno pogonjene pumpe 0,83-0,88
W = pAx = zdg Ax Snaga elektromotora za pokretanje pumpe:
p je tlak na klip pumpe, A povrina klipa, x hod P
klipa
P el . mot . =

Ukupna idealna snaga pumpe bilo kojeg tipa za
pr
pr stupanj iskoritenja prijenosa
broj okretaja n: 1,5 4 kW -------20%
Pi =Wn = pAxn =zdg A x n 4- 40 kW ----------15%
Iznad 40 kW -----10 % se povea snaga da se izbjegne
preoptereenje elektromotora

25 26

m3
V
Usisni i tlani ventil
s
P[W ]
Tanjurasti ili prstenasti ventil koji se podie sa sjedita
uslijed tlaenja kaljevine klipom, a sputa uslijed
V = f ( p)
djelovanja opruge ili vlastite mase
Za transport viskoznih kapljevina ili suspenzija koristi
v = f1( p ) P = f3( p) se kuglini ventil
Puni ili uplji iz bronze, elika, ebonita i dr.
1,0
0,8
0,6
Preklopni ventil- suspenzije- veliki presjek za prolaz
kapljevine- pomie se po zakonu gibanja klipa brzina
0,4
= f2 ( p)
gibanja ventila promjeljiva
0,2
0

N
P 2
m
Karakteristike klipne pumpe

27 28

Membranske pumpe

Kisele kapljevine, suspenzije

Klip je odijeljen od transportirane kapljevine
elastinom pregradom membranom
tanjurasti prstenasti Membrana guma ili od specijalnog elika
Dijelovi pumpe lijevo od membrane - kao kuite,
kuglini ventili itd. izrauju se od materijala otpornih
na kiselinu ili zatiuju prevlakom otpornom na kiselinu
(olovo, guma i sl.)
kugliasti preklopni

29 30

5
 Rotacione pumpe

Tlaenje kapljevine iz zatvorenog prostora uslijed

vrtnje radnog elementa pumpe
Izvedba radnog elementa moe biti raznolika
Nemaju usisne i tlane ventile, zrane komore
Sigurne su u pogonu, ravnomjerno dobavljaju
kapljevinu, transportiraju vrlo viskozne kapljevine uz
promjenu broja okretaja
Nepropusnost radnih elemenata pumpe se s vremenom
snizuje i javlja se opasnost zaklinjavanja
Ne smiju se transportirati kapljevine koje sadre krute
primjese

31 32

Pune pumpe
ili Helikoidalne pumpe
Rotacione pumpe
Glavni djelovi su klip i kuite
Klip helikoidalna spirala koja se okree u
kuitu specijalnog unutarnjeg oblika
Rotacione
pumpe
Okretanjem klipa se prostor izmeu klipa i
kuita progresivno smanjuje i ostvaruje
usisavanja i tlaenje kapljevine
Pune Krilne Zupaste druge izvedbe
pumpa

33 34

35 36

6
 Radni
elementi
helikoidalne
pumpe

37 38

Klip pumpe- elik izvana zatien antikorozivnim Krilna pumpa

materijalom- nehrajui elik, plastine mase
Pastaste kapljevine, grube suspenzije
Primjena u prehrambenoj, fermentativnoj i srodnim
industrijama
Klip se vremenom istroi, lako se zamjenjuje
Loa strana smanjenjem V jako raste dobava pumpe zd
Ne smije se pustiti u rad ako je zatvoren ventil na
tlanom cjevovodu
Pogon - neposredno elektromotorom
Vratilo je postvaljeno u kuite ekscentrino i ima
uzdune proreze pod pravim kutem
U prorezima se nalaze dva krilca koja se mogu radijalno
neovisno pomicati
Okretanjem vratila krajevi krilaca se priljubljuju uslijed
centrifugalne sile inercije k stijenkama kuita pumpe i
dijele prostor na usisni i tlani
krilca djeluju poput klipa pomou kojih se kapljevina
usisava i tlai

39 40

Zupaste pumpe

Usisavanje i tlaenje kapljevine nastaje uslijed

suprotnog smjera vrtnje dvaju valjkastih
zupanika zatvorenih u kuitu pumpe
Ulogu klipova vre valjkasti zupanici ulaz
izlaz

41 42

7
 Aromatiziranje Centrifugalna pumpa
Vitamini
rotor, kuite, usisni i tlani cjevovod
Bomboni
Pigmenti rotor centrifugalne pumpe
Kapljeviti aditivi
krobovi Rotor

Ulja za prehranu
zatvoren poluzatvoren otvoren
(a) (b) (c)

43 44

Rotor je nasaen na vratilo,

pokree se neposredno elektromotorom
Kuite je obino spiralnog oblika, u njemu je
rotor
Izmeu lopatica rotora postoje kanali kroz koje
tijekom vrtnje struji kapljevina

45 46

47 48

8
 Princip rada
Isisavanje i tlaenje kapljevine nastaje uslijed
djelovanja centrifugalne sile inercije pri vrtnji rotora
Na vratilo je privren rotor sa lopaticama odreenog
oblika
Na kuite pumpe je u osi vrtnje smjeten usisni
prikljuak, preko kojega je pumpa prikljuena na usisni
cjevovod
Tlani prikljuak je smjeten tangencijalno na kuite
pumpe i povezan na tlani cjevovod
Na ulazu u usisni cjevovod je postavljen povratni ventil
i slui za punjenje pumpe kapljevinom prije putanja u
rad
U tlani cjevovod se ugrauje povratni ventil, te se
spreava povrat kapljevine u pumpu i zatiuje od
hidraulikog udara pri iznenadnom zastoju u radu
Okretanjem lopatica pumpe kapljevini, koja se nalazi
unutar rotora, daje se kruno gibanje
Centrifugalna sila kapljevinu baca od sredita prema
obodu i preko kuita kapljevinu potiskuje u tlani
cjevovod
Okretanjem rotora kapljevina se neprestano usisava i
potiskuje iz pumpe, pa kapljevina tee ravnomjerno i
neprekidno

49 50

Jednostepena
centrifugalne pumpe centrifugalna
pumpa

Viestepena
centrifugalne pumpe centrifugalna
pumpa

jednostepene viestepene
imaju jedan rotor imaju vie rotora

51 52

Montejus Brzina strujanja kapljevine u tlanom cjevovodu pri

zadanom tlaku:
Pastaste kapljevine i korozvne kapljevine
p po zg
v = 4,43
0 ,5

Podiu se stlaenim zrakom na male visine

Vodoravni ili uspravni spremnik proraunat na (1 )
tlak (3-4)105Pa Nema djelova koji se gibaju
U njega se dovodi stlaeni zrak ili inertni plin Stupanj iskoritenja 0,15-0,2
Mali uin

53 54

9
 MLAZNE PUMPE Parni injektor

Transport kapljevine, Mlazne pumpe Para ulazi kroz prikljuak za uputanje pare, prolazi
koje se mogu mijeati s kroz parnu sapnicu, u kojoj postie veliku brzinu, s
kondenzatom vodene kojom ulazi u sapnicu za mijeanje
pare
Zato se u usisnoj komori stvara podtlak pa se kapljevina
Usis i tlaenje ostvaruje Mlazne pumpe usisava kroz prikljuak
pretvaranjem kinetike
energije brze struje pare Na ulazu u sapnicu se para susree s kapljevinom i
u potencijalnu tlanu velikom se brzinum uvlai u difuzor
energiju U difuzoru se brzina kapljevine pretvara u tlak i
injektori ejektori
zajedno s kondenzatom odlazi u tlani cjevovod
tlane usisne

55 56

Kapljevina tlaena injektorom moe savladati

tlak znatno vei od tlaka radne pare
Temperatura moe narasti i do 90oC zbog
osloboenja topline ukapljivanjem pare
Veliki gubitak energije i relativno niski stupanj
iskoritenjem injektora se primjenjuje samo
ako je mogue koristiti toplinu kapljevine, koja
se grije uslijed ukapljivanja pare u injektoru
npr. punjenje parnih kotlova vodom

57 58

Mlazna parna pumpa je slina po izvedbi i

nainu rada mlaznoj pumpi
Mlazna pumpa usis i tlaenje kapljevina
ostvaruje se na raun kinetike energije struje
vode koja velikom brzinom istjee iz stoastog
nastavka
Vodena mlazna pumpa voda tlaena iz mree
prolazi kroz sapnicu, iji se presjek ravnomjeno
suava, poprima veliku brzinu i kroz usisni otvor
usisava kapljevinu iz usisnog cjevovoda te tlai
u tlani cjevovod

59 60

10
 Mamut pumpe

Radi na principu spojnih posuda,ispunjenih medijima

razliite gustoe koji se ne mijeaju
U cijev ispunjenu kapljevinom se uvodi stlaeni zrak,
mjehurii zraka se mjeaju s kapljevinom
Uslijed smanjenja gustoe kapljevina se podie u cijevi
i smjesa zraka i kapljevine poet e istjecati kroz cijev
da bi se osigurala odgovorajua visina podizanja
potrebno je osigurati neki nadtlak zraka koji ovisi o
visini urona cijevi

61 62

Presjek cijevi se odreuje na osnovu brzine 2,7

m/s u mijeau, a na izlazu iz tlane cijevi
7m/s.
Za razne kapljevine i kiseline, kapljevine visoke
temperature
Jednostavne konstrukcije i odsutnost bilo
kakvog mehanizma ili pokretnih dijelova
Niski stupanj iskoritenj 0,25 0,35
Mali uin
Nedostaci: Kompresorka stanica za stlaeni zrak
i znatna dubina urona

63

11