TURIZAM I TEORIJA

RAZVOJA

Kolegij: Turistiko planiranje i razvoj

Prof. dr. sc. Dora Smoli Jurdana

 Turistiko planiranje i razvoj

Turizam kao fenomen

 Turistiko planiranje i razvoj

Turizam se razvija s razvojem drutva

Turizam proizlazi iz obiljeja tog drutva, od naina
proizvodnje, do naina provoenja slobodnog vremena
Posebno je vaan potroaki aspekt potroaka
civilizacija (kriterij razvijenosti postaje potronja)
U skoroj budunosti oekuje se da e slobodno vrijeme
postati odreujuim imbenikom ivota i ponaanja
modernog ovjeanstva
Tri karakteristike suvremenog drutva masovne
potronje(Katona):
1. Obilje potroaa
2. Mo potroaa
3. Vanost psihologije potroaa
 Turistiko planiranje i razvoj

SLOBODNO VRIJEME je vrijeme osloboeno od organiziranog

rada, ali ne i vrijeme osloboeno od svih drutvenih obaveza.
DOKOLICA je dio slobodnog vremena koje preostaje nakon
podmirenja drutvenih obaveza, dakle vrijeme potpuno preputeno
izboru i volji ovjeka.
Dokolica (J. Dumazedier) je skup zanimanja kojima se pojedinac
preputa po miloj volji da se odmori ili zabavlja, bilo da razvija nova
znanja ili sposobnosti, da slobodno sudjeluje u drutvenom ivotu
ili se bavi stvaralakim radom poto se oslobodio svojih
profesionalnih, obiteljskih i drutvenih obaveza.
Dokolica je okarakterizirana uvjetima i obiljejima drutva u kojem
je nastala.
Produktivni oblik dokolice nosi element obrazovanja, nastojanje da
se steknu nove predodbe o svijetu i nove sposobnosti. Razvija se
kritika sposobnost pojedinca koja ga s jedne strane osamostaljuje,
a s druge mu omoguuje aktivni odnos prema dokolici.
 Turistiko planiranje i razvoj
Pojam turistikog proizvoda

Turistikim proizvodom moe se nazivati samo

zajedniki rezultat ponude jednog podruja; to je
ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata koji
pripradaju izvodnoj i izvedenoj turistikoj ponudi nekog
podruja (prostora). Turistiki proizvod mogao bi se
definirati i kao cjelovitost zahtjeva turista prema
odreenom podruju ili nositelju ponude. (Rjenik
turizma)
Turistiki je proizvod, s jedne strane, konaan rezultat
rada i napora turistike ponude, a s druge strane rezultat
trenutnog raspoloenja, elja i potreba turistikog
korisnika.
 Turistiko planiranje i razvoj

Pogledi na teoriju razvoja turizma

 Turistiko planiranje i razvoj

Teorijsko pojanjenje uloge turizma u

procesu razvoja odvijalo se u tri pravca
(Duli):
Prvi pravac formira se oko objanjenja uloge turistike
potronje u napajanju (direktno ili indirektno) regionalnog
ili nacionalnog gospodarstva. Analiza se usmjerava ili na
ekonomske funkcije turistike potronje ili na objanjenje
i mjerenje turistike potronje u prihodima razliitih
djelatnosti.
Drugi pravac je bio usmjeren na objanjenje znaenja
djelatnosti za gospodarski razvoja.
U okviru treeg pravca istraivanja su varirala u odnosu
na dvojbu zato turizam ne stvara nove vrijednosti i kako
to da usprkos tome ima mnoge znaajne razvojne
funkcije.
Tri razdoblja analiza teorijskih stajalita o
turizmu:

Rane radove iz razdoblja koja prethode

pojavi modernog turizma
Klasine ili tradicionalne teorije razvoja
turizma
Suvremene teorije razvoja turizma
 Turistiko planiranje i razvoj

Turizam i prostor
 Turistiko planiranje i razvoj

Turizam i prostor

Prostor i ovjekova okolina imanentni su pojmu

turizma, a turizam je nezamisliv bez komponente
prostra i ovjekove okoline.

Definiranje okoline, njena valorizacija i izbor

optimalnih pravaca koritenja daju mogunost
utvrivanja optimalnog turistikog potencijala
odreenog okruenja i pojedinog prostora.

Turizam trai kvalitetan prostor.

 Turistiko planiranje i razvoj

Ogranienja turistikog prostora

OBJEKTIVNA. Proizlaze iz injenice da je za turizam

atraktivnih prirodnih prostora u zemljama svijeta tek
ogranien broj, pa je osnovno pitanje sauvati takve
prostore za turizam, odnosno ouvati njihovu turistiku
atraktivnost.
SUBJEKTIVNA. Odreena ogranienja razvoja turizma
nastaju u samom fenomenu i pojavljuju se kao
proturjeje fenomena. Turizam, naime, nekada
proizvodi uvjete i razloge za svoje vlastito unitenje.
 Turistiko planiranje i razvoj

Iznimno vane aktivnosti za

turizam:
Planiranje prostora
Zatita ovjekove okoline

Karakter turizma i visok stupanj zavisnosti turizma od

prostra, od ovjekove okoline, nuno nalae brigu o
stanju okoline, te prirodi i unapreenju politike zatite.
 Turistiko planiranje i razvoj

Niti jedan prostor, pa niti prostor odreenih prirodnih

atraktivnosti nije samom tom injenicom iskoristiv za
turizam.

Pojmovi:

Utvrivanje pogodnosti prostra (resursa) za turistiko

koritenje) postupak odreivanja prikaldnosti za
odreenu turistiku namjenu i za razvoj odreenih oblika
turizma.

Turistika valorizacija prostora ocjena turistike

vrijednosti resursa, posebna kvalitativna kategorija koju
se ne smije mijeati s pojmom ekonomske valorizacije,
odnosno eksploatacije.
 Turistiko planiranje i razvoj

Turizam u svom razvoju pretendira na prirodno

najatraktivnija podruja, a zbog prirode djelatnosti koje
sudjeluju u zadovoljenju turistikih potrebe, zahtijeva i
odreene intervencije u prirodi, koji nisu uvijek
prihvatljive sa stajalita zatite okolia.

Mogunosti supstitucije nema u klasinom smislu, ali se

mogu uvesti nova podruja, novi prostori koji e turistiki
razvoj graditi na atraktivnosti vlastitih resursa.

U odreenim su sluajevima, kada ne postoji kontrola

ukupnog sustava nad interesom pojedinih sudionika
ponude mogui i najdrastiniji primjeri uzurpacije
prostora, devastacije ili ak unitenja prirodnog resursa.
 Turistiko planiranje i razvoj

Turizam moe:
Pozitivno utjecati na okoli
Negativno utjecati na okoli

Utjecaji turizma na okoli direktno su zavisni od

turistikog planiranja i monitoringa.
 Turistiko planiranje i razvoj

Mogua rjeenja:
Kompromisi izmeu zatite prirode i onih
koji djeluju na turistikom tritu
Aktivna zatita prirode
Edukacija lokalnog stanovnitva, turista i
poslovnih subjekata
 Turistiko planiranje i razvoj

Internacionalizacija turizma i turistikih

kretanja internacionaliziraju se i problemi
zatite prirode i odnosa turizma i zatite
prirode rjeenja traiti na
internacionalnoj razini.
 Turistiko planiranje i razvoj

Receptivne zemlje (osobito slabije

razvijene) esto i svijesno dozvoljavaju
devastacije svojih resursa.

Nakon devastacije resursa turisti se sele u

druga podruja, a devastirani prostor
ostaje receptivnoj zemlji.
 Turistiko planiranje i razvoj

Naglaenu ulogu u preobraaju prostora pod

utjecajem razvoja turizma imaju prometnice,
smjetajni i drugi kapaciteti ponude te turistiki
promet (promet ljudi) kao dinamina
komponenta turistike fizionomije prostora.
 Turistiko planiranje i razvoj

Saturacija turistikim razvojem

Prihvatni potencijal (engl.carrying capacity)
Saturacija nedopustivo zasienje prostora (okolia) nekom
ljudskom aktivnou, primjerice turizmom
U suvremenom turizmu pod saturacijom se smatra zasienje, stanje
u kojem se kao rezultat odreene razine turistikog razvoja stvaraju
poveani negativni uinci. To je granica iznad koje nema potrebe
vie razvijati turizam. (To se odreuje ne samo brojem turista ili
veliinom i brojem izgraenih kapaciteta turistike ponude nego i
veliinom drugih za turizam potrebnih resursa, npr. energenti, voda,
mogunost zbrinjavanja otpada)
Prihvatni potencijal nastao je iz potrebe preciznije odreenja
pojedinih opcija turistikog razvoja u destinaciji, odnosno kao
potpuniji i mjerodavniji izraz za turistiku saturaciju.
Prihvatni potencijal - maksimalni broj turistikih korisnika koji
simultano posjeuju turistiko mjesto bez neprihvatljivih poremeaja
fizike, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez neprihvatljivog
smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca
 Turistiko planiranje i razvoj

Saturacija turistikim razvojem

Prihvatni potencijal (engl.carrying capacity)
4 vrste prihvatnog potencijala:

1. Fiziki ili ekoloki kapacitet nosivosti osnovni kriterij temelji se na

fizikim mogunostima prostora
2. Ekonomski kapacitet nosivosti osnovni kriterij temelji se na
ekonomskoj isplativosti turistike izgradnje i upravljanja kapacitetima
turistike ponude
3. Socioloki kapacitet nosivosti osnovni kriterij temelji se na
uspostavljanju socioloke ravnotee u receptivnom turistikom prostoru
4. Kulturoloki kapacitet nosivost osnovni kriterij temelji se na
uspostavljanju kulturoloke ravnotee izmeu posjetitelja i lokalnog
stanovnitva

Najmanja vrijednost po bilo kojoj od ovih stavki odreuje prag

prihvatnog potencijala.
 Turistiko planiranje i razvoj

Pripremljeno na osnovu literature iz kolegija:

Duli, A., Petri, L: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb,

2001.
Cooper, C. et al. Ekonomija turizma naela i praksa, Ekokon, Split,
2008.
Vukoni, B., Kea, K.: Turizam i razvoj: pojam, naela postupci,
Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2001.
TURIZAM KAO IMBENIK
RAZVOJA

Kolegij: Turistiko planiranje i razvoj

Prof. dr. sc. Dora Smoli Jurdana

Turistiko planiranje i razvoj

 Turistiko planiranje i razvoj

Cilj razvoja turizma je u pravilu podreen opem razvojnom cilju

sredine u kojem se razvija (zemlje, regije).

Da bi se mogli jasno postaviti razvojni ciljevi turizma, nuno je da

postoje jasno utvreni razvojni ciljevi cijelog drutva u okviru kojeg
se turizam razvija ili se tek treba razviti.

Potrebno razlikovati cilj i sredstvo

Koncepcija integralnog razvoja - turizam ini samo jednu zavisnu

varijablu; fenomen turizma promatramo ne kao izoliranu pojavu, ve
kao meusobni odnos brojnih komponenti drutveno-ekonomske
stvarnosti odreene sredine.

Suvremena politika razvoja turizma predstavlja izbor optimalne

razvojne varijante.
 Turistiko planiranje i razvoj

Cjelokupan razvoj turizma treba promatrati u

okviru sljedeih meusobno povezanih i
uvjetovanih aspekata:

Stanja razvijenosti
Sustava ciljeva
Upravljakog ili instrumentalnog sustavu pomou
kojeg se dano stanje razvijenosti prevodi u novo,
eljeno stanje
 Turistiko planiranje i razvoj

Turizam u funkciji ekonomskog

razvoja
Ekonomskim ili gospodarskim funkcijama
turizma nazivanju se sva na djelovanja
turizma koja su primarno usmjerena na
gospodarske ciljeve i koja rezultiraju
odreenim gospodarskim uincima.
 Turistiko planiranje i razvoj

Ekonomske funkcije turizma

kljuno, najizrazitije djelovanje
Multiplikativna funkcija
Utjecaj na platnu bilancu
Utjecaj na zapoljavanje
Utjecaj na regionalno uravnoteenje
razvoja
 Turistiko planiranje i razvoj

Osnovni ekonomski uinci turizma

oituju se:
Na razini gospodarskih subjekata
Na razini poduzea komplementarnih
djelatnosti posredno ukljuenih u turisitki
proces
Na razini ostalih poduzea i organizacija
koje stvaraju ope uvjete za odvijanje
turistikog prometa
Na razini drutvno-politike zajednice
 Turistiko planiranje i razvoj

Osnovni ekonomski uinci:

Aktiviranje turistikih potencijala
Omoguavanje turistikog privreivanja
Zapoaljavanje prometnih potencijala
Zapoljavanja turistikih i drugih
komplementarnih kapaciteta
Poveanje zaposlenosti
Aktiviranje nerazvijenih podruja
Poveanje meunarodne razmjene rada i usluga
Poboljanje devizne bilance
Stimuliranje gospodarskih tokova
 Turistiko planiranje i razvoj

Socioloko-kulturoloki aspekti razvoja

turizma
Ekoloki aspekti razvoja turizma
Turizam i integralni razvoj
Turizam i odrivi razvoj
 Turistiko planiranje i razvoj

Pripremljeno na osnovu literature iz kolegija:

Duli, A., Petri, L: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb,

2001.
Cooper, C. et al. Ekonomija turizma naela i praksa, Ekokon, Split,
2008.
Vukoni, B., Kea, K.: Turizam i razvoj: pojam, naela postupci,
Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2001.
Ciljevi razvoja
turizma

Kolegij: Turistiko planiranje i razvoj

Prof. dr. sc. Dora Smoli Jurdana
Razvojni cilj odraava interes, namjeru ili
elju onog tko ga postavlja.

Razvojni su ciljevi eljena budua stanja,

najee razliita od sadanjeg, ako koja se
nee ostvariti sama od sebe kao rezultat
autonomnog procesa ili promjene, ve se
mogu postii svrhovitom ljudskom akcijom.
POTREBE OBJEKT -AKCIJA
Potrebe potiu na akciju
Potrebe se mijenjaju
Isti se ciljevi mogu postii razliitim akcijama
Isti e ciljevi razliito zadovoljavati potrebe
Iste potrebe mogu zadovoljiti razliiti ciljevi

KOMPLEKSNOST POJMA I STRUKTURE

RAZVOJNOG CILJA
Problematika izbora ciljeva

Izbor je mogu ako postoje kriteriji i prioriteti, subjektivne

ili objektivne prirode

Izborom se ciljevi selektiraju, tj. uspostavlja se prioritet

to izaziva konflikt meu ciljevima

Ciljevi se ostvaruju primjenom odreenih sredstava ili

instrumenata (oni se razlikuju s obzirom tko postavlja cilj)

Postignue ciljeva potrebno je mjeriti sustav indikatora

 Sinergija ciljeva

EKONOMSKI

SOCIO-KULTURNI EKOLOKI
zatita okolia
Razlikujemo:
Dugorone ciljeve
Srednjorone (intermedijalne) ciljeve
Operativne ciljeve

Dugoroni se ciljevi predstavljaju kontinuitet

razvoja, a srednjoroni ciljevi u razliitim
podrujima drutvenog razvoja predstavljaju put,
metodu ili strategiju za ostvarenje dugoronog
cilja.
Razlikujemo:
Strateke ciljeve
Operativne ciljeve

Definiraju se:
1. Zadaci u funkciji realizacije zadanih ciljeva
(stratekih i operativnih)
2. Nositelji realizacije zadataka (odgovorna tijela)
3. Rokovi za realizaciju zadataka
Razlikujemo:
Kvantitativne ciljeve
Kvalitativne ciljeve

Kvantitativni i kvalitativni ciljevi moraju biti formulirani na

nain da su:
1. Ambiciozni
2. Dostini
3. Sukladni okolnostima na tritu
4. Sukladni lokalnim specifinostima
 Primjer definiranih razvojnih ciljeva turizma
DUGORONI CILJEVI
EKONOMSKI:
Turizam kao metoda razvoja
gospodarstva u cjelini
Rast investiranja
Poduzetnitvo, obrtnitvo
Vee zapoljavanje
Poveanje turistike potronje
Proizvodnja autohtonih proizvoda
Smanjenje uvozne komponente
Cjelogodinje poslovanje
(sezonalnost ponegdje nemogue
izbjei)
Via kvaliteta smjetajnih objekata
Bolja struktura smjetajnih
kapaciteta
Razvoj novih turistikih proizvoda
Osvajanje novih trita
KVALITETA
ODRIVI RAZVOJ
DUGORONI CILJEVI
SOCIO-KULTURNI:
Rast kvalitete ivota lokalnog
stanovnitva, blagostanje
Sigurnost za lokalno stanovnitvo i
turiste
Ouvanje kulturno-povijesne
batine
Ouvanje lokalnog identiteta u
uvjetima globalizacije
Proimanje kultura
EKOLOKI (ZATITA OKOLIA):
Zatita prirodnih resursa, eko-
standardi
Racionalno koritenje energije
Unapreenje infrastrukture
Monitoring zagaenja
Sprjeavanje vizualnog zagaenja
prostora, prostorno planiranje
 RAZVOJ PROIZVODA

Odmorini turizam
Zabava
Poslovni, business turizam
Kulturni turizam
Dogaajni turizam
Tematski parkovi
Avanturizam
Hiper turizam
Sportsko-rekreacijski turizam
Nautiki turizam
SPA
Vjerski turizam
Ruralni turizam
Eko-turizam
Gastronomija i enologija
Incentive
...
Konfliktnost ciljeva

Nastaje iz dva osnovna razloga:

1. Koliina resursa je ograniena pa je potrebno selektirati

nain njihove upotrebe

2. Drutvo je strukturirano od razliitih interesa i

vrijednosnih sustava pojedinaca i drutvenih grupa
Izbor izmeu konfliktnih ciljeva - pravila

a) Prioritet se daje ciljevima sa sinergijskim efektima,

nasuprot ciljeva koji antagonistiki djeluju
b) Izmeu ciljeva antagonistikog djelovanja prioritet treba
dati onima koji promiu trajne vrijednosti
c) Kad je sukob ciljeva oko ogranienih resursa, prednost
treba dati onim ciljevima koji e upotrijebiti resurse za
zadovoljenje vitalnih ljudskih potreba, posebno ako su
slabo zadovoljene
Suvremene razvojne politike usmjerene su
na traenje optimalnih razvojnih rjeenja,
za svaku varijantu razvoja, polazei od
nekog razvojnog kriterija.
Pripremljeno na osnovu literature iz kolegija:

Duli, A., Petri, L: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb,

2001.
Cooper, C. et al. Ekonomija turizma naela i praksa, Ekokon, Split,
2008.
Vukoni, B., Kea, K.: Turizam i razvoj: pojam, naela postupci,
Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2001.
Strategija razvoja
turizma
Kolegij: Turistiko planiranje i razvoj
Prof. dr. sc. Dora Smoli Jurdana
Pojam
Strategije su razvojna rjeenja koja se izrauju
za upravljanje razvojem poduzea,
gospodarskih grana i sektorima ili nacionalnim
gospodarstvom u cjelini.
Strategijom se:
Prilagoavaju i anticipiraju mogue prijetnje i brojni utjecaji
koji dolaze iz okruja, a djeluju na razvoj sustava
Daju djelotvorni odgovori na izazove promjena koje nastaju
unutar sustava ili organizacije
Pojam
Porijeklo pojma
Stratos vojska; ago vodim
Vojskovoa, vodstvo, majstorstvo
Strategije
Strategija ekstenzivnog razvoja
Strategija intenzivnog razvoja

Strategije se mogu izraivati u uvjetima stabilnosti, ali i

za prevladavanje kriza ili pojedinih specifinih razvojnih
situacija (npr. pretvorba i privatizacija).

Strategije se mogu razvijati na svim upravljakim

razinama, a mogu biti usmjerene na koritenje pojedinih
potencijala kao i na razvoj pojedinih podruja ili
djelatnosti.
Strategija razvoja turizma
Strategijom razvoja turizma se valorizira:

Nacionalno i meunarodno okruje, odnosno razvojni impulsi koji

otuda dolaze, a utjeu na razvoj turizma
Putovi na kojima se moe pomoi efikasna upotreba resursne
osnove za turistiki razvoj
Instrumenti koji su pogodni za upravljanje turistikim sustavom, kako
bi se ostvarili postavljeni ciljevi, a sustav prilagoavao izazovima
kojima je izloen u procesu funkcioniranja
Mogunosti turizma da pridonese ostvarivanju nacionalnih razvojnih
ciljeva
STRATEGIJA TURISTIKOG RAZVOJA je program ili
skup koherentnih akcija, koje su usmjerene
prilagoavanju turistikog sustava uvjetima u okruju i
kriterijima efikasnog koritenja razvojnih resursa, a s
ciljem da razvoj turizma daje optimalna doprinos
ostvarivanju nacionalnih ciljeva.

Strategija se izvode iz spoznaje o procesima i

zakonitostima funkcioniranja gospodarstva i turizma kao
jednog od njegovih sastavnica.
Strategijski pristup razvoju turizma
pretpostavlja znanstvenu i strunu podlogu
koja daje odgovore o:

Faktorima utjecaja i ogranienjima

Ponaanju razvojnih aktera
Nainu funkcioniranja, odnosno zakonitostima
reproduciranja turizma kao pojave i procesa koje
elim usmjeravati
Izbor strategije turistikog razvoja

Strategija razvoja turizma je ujedno i metoda

izbora optimalnih razvojnih putova, prema
zadanim kriterijima.

Kriteriji izbora strategije razvoja uzima u obzir:

Ponaanje ekonomskih subjekata
Razvojne prioritete
Oekivane razvojne efekte
Strategija - usmjeravajui dokument

Strategijski ciljevi i ekonomske kategorije

Odnosi ekonomskih kategorija i
instrumenata djelovanja

CILJ AKCIJA - INSTRUMENTI

Pripremljeno na osnovu literature iz kolegija:

Duli, A., Petri, L: Upravljanje razvojem turizma, Mate, Zagreb,

2001.
Cooper, C. et al. Ekonomija turizma naela i praksa, Ekokon, Split,
2008.
Vukoni, B., Kea, K.: Turizam i razvoj: pojam, naela postupci,
Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, 2001.
POLITIKA RAZVOJA
TURIZMA

Kolegij: Turistiko planiranje i razvoj

Prof. dr. sc. Dora Smoli Jurdana
POLITIKA RAZVOJA POLITIKA RAZVOJA
u najuem smislu: u najirem smislu:
Usmjerena je na Pojam razvojne politike
upravljanje ponaanjem vezujemo uz ulogu
ek. Subjekata, potoraa drave i njezinih organa i
ili poduzea, prema institucija usmjerenih na
njihovim ciljnim fukcijama. postizanje i promicanje
opih interesa i opih
razvojnih ciljeva
Turistika razvojna politika podruje je ope gospodarske politike i
politike drutvenog razvoja u cjelini, a podrazumijeva ukupnost
mjera ili instrumenata svjesnog utjecaja drave u podruje razvoja
turistikog sektora.

Djelovanje turistike razvojne politike usmjereno je na razvoj i

unapreenje turizma, podizanje i odravanje njegove
konkurentnosti, odnosno na ostvarivanje niza ekonomskih i
neekonomskih ciljeva razvoja turizma

Ciljeve razvoja turizma koji su kvalitativno i globalno izraeni, treba

operativno definirate i prilagoditi svim razinama upravljanja,
odnosno kvantitativno izraziti te utvrditi sustav indikatora koji e se
koristiti za mjerenje ostvarenja razvojnih ciljeva i uloenih resursa.
 Proces realizacije politike razvoja

MJERE ILI
INSTRUMENTI

NOSITELJI PONAANJE
RAZVOJNE CILJEVI
AKTERA
POLITIKE

PARAMETRI
Sustav ciljnih fukcija

Ciljne funkcije su strategijski i operativni ciljevi

razvoja izraeni u ekonomskim veliinama ije je
promjene mogue pratiti i mjeriti.

Potrebno je povezati postignue cilja s

naporima, tj. rtvama uloenim za postizanje
cilja

Indikatori koriste se za mjerenje ostvarenja

razvojnih ciljeva i uloenih resursa
Ciljne funkcije koje se postavljaju u politici
razvoja turizma odnose se na:
Funkcije koje izraavaju promjene outputa ili
rasta ekonomskih kategorija koje se postavljaju
kao ciljevi razvoja (funkcije promjena,
ekonomske kategorije)

Funkcije koje izraavaju upotrebu inputa ili

utroak resursa
Ciljne funkcije u politici razvoja turizma
mogu se strukturirati na :
MAKRO RAZINI
Kvaliteta ivota stanovnitva
Doprinos rastu nacionalnog dohotka
Zatita i valorizacija prostora

MIKRO RAZINI
Turistiki promet
Prihod drutveni bruto proizvod ostvaren prodajom turistikih usluga
Prihodi ostvareni na inozemnim turistikim tritima
Dohodak, profit, plae i dr. indikatori poslovanja gospodarskog
subjekta koji se sintetiziraju i prikazuju u financijskim izvjeima ek.
subjekata
INSTRUMENTI POLITIKE TURISTIKOG
RAZVOJA
Instrumenti sve to regulira ponaanje ek. subjekata, a
donose nositelji razvojne politike

Koriste se za usmjeravanje ponaanja aktera i

ostvarivanje ciljeva turistike razvojne politike

Mjere koritenje jednog odreenog instrumenta u

odreeno vrijeme da bi se ostvario jedan ili vie
postavljenih ciljeva, odnosno promjena (ili ukidanje)
nekog postojeeg instrumenta i uvoenje novog.
INSTRUMENTI POLITIKE TURISTIKOG
RAZVOJA
Svaka mjera ek. politike ima u pravilu vie efekata, esto
divergentnih u odnosu na postavljeni cilj, a efekti mogu
biti posredni ili neposredni

Uobiajeno grupiranje instrumenata razvojne politike:

Fiskalne politike
Monetarno-kreditne
Politike cijena
Vanjskotrgovinske i devizne politike
Politike dohotka i potronje
Kontrolni instrumenti na razliitim podrujima
Pri koncipiranju turistikog razvoja najee se razmatraju nie navedene
razvojne opcije, razvojni scenariji.

RAZVOJNE OPCIJE
3 scenarija

ODRANJE
SADANJEG UBRZANI RAST
STANJA RESTRUKTURIRANJE
I
REPOZICINIRANJE
 MATRICA PROCJENE ALTERNATIVNIH SCENARIJA RAZVOJA
SCENARIJ 1 SCENARIJ 2 SCENARIJ 3
PROCJENJIVANI IMBENICI Odranje Ubrzani rast Restrukturiranje i
sadanjeg stanja repozicioniranje

Zadovoljava postavljene dugorone ciljeve razvoja turizma

Usklaenost s nacionalnom politikom razvoja

Usklaenost s turistikom razvojnom politikom

Optimalizira ekonomske koristi uz prihvatljive trokove

Osigurava dostatnu zaposlenost i rast dohotka

Osigurava dostatne uinke na me. razmjenu

Potie razvoj ekonomski slabije razvijenih podruja

Racionalno koritenje resursa

Minimizira negative socio-kulturne utjecaje

Pomae ouvanju kulturno-povijesne batina

Pomae revitalizaciji tradicionalnih obrta i umjetnosti

Minimizira negativne utjecaje na prirodni okoli

Involvira mjere ouvanja okolia i zatite prirode

Maksimalno koritenje postojee infrastrukture

Maksimalno koritenje novo izgraene infrastrukture

Prihvatljivost lokalnom stanovnitvu

Usklaenost s meunarodnim trendovima na turistikom

tritu
Odabir scenarija razvoja
Vri se procjena uinaka svakog od razmatranih
scenarija razvoja.

Nakon opsenog istraivanja donose se odluka o

najprikladnijem scenariju razvoja.

Odabire se jedan scenarij razvoja, ali u odreenim

sluajevima moe se primijeniti i kombinacija dva
scenarija razvoja.

Po odabiru scenarija razvoja formira se lista indikatora

koji slue u procesu monitoringa.
INDIKATORI
TURISTIKOG
RAZVOJA
Kolegij: Turistiko planiranje i razvoj
Prof. dr. sc. Dora Smoli Jurdana
Indikatori
Svrha je indikatora da na vrijeme i jasno upozore na promjene
odreenih vrijednosti kako bi se na vrijeme poduzele korektivne
mjere.
Ukoliko se odabere preveliki broj indikatora, umjesto da indikatori
uine situaciju jasnijom, oni dovode do gomilanja mnotva
podataka.
Prvi je korak dakle selekcija i odabir relevantnih indikatora, to zavisi
o obiljejima destinacije i relativnom znaaju tih obiljeja za turiste.
Konaan odabir indikatora potrebno je prilagoditi turistikoj
destinaciji za koju se odnose.
Preduvjet za odabir indikatora koji e biti relevantni menadmentu je
dobro poznavanje obiljeja i prisutnih problema podruja za koje se
prate.
Indikatori
Indikatori se mogu definirati kao empirijska, kvantitatina i kvalitativna
mjerenja/ocjene kojima se detektira stanje, te predstavljaju
dragocjenu informaciju prilikom donoenja razvojnih planova i
odluka u svezi turizma.

Podaci koje dobivaju menaderi uvaavajui pokazatelje indikatora

omoguuju im da:

(a) lake i bolje identificiraju vane i hitne probleme, te nastoje

poduzeti mjere da do njih ne doe tj. da se izbjegnu,
(b) identificiraju utjecaje i poduzimaju akcije prije do doe do
ozbiljnih problema;
(c) utemeljeno podravaju odrivi razvoj, identificirajui pri tome
limite i mogunosti;
(d) omoguuju menadmentu bolju procjenu i odgovorno donoenje
odluka temeljeno na znanju i relevantnim informacijama.
Osnovni indikatori odrivog turizma istaknuti od strane Svjetske
turistike organizacije (UNWTO) jesu:

1. zatita prostora
2. pritisak na prostor
3. intenzitet koritenja
4. socijalni utjecaj
5. kontrola razvoja
6. upravljanje otpadnim vodama
7. proces planiranja
8. kritine toke ekosustava
9. zadovoljstvo turista (potroaa)
10. zadovoljstvo lokalnog stanovnitva
11. doprinos turizma lokalnoj ekonomiji.

Izvor: WTO: What Tourism Managers Need to Know: A Practical Guide to the Development and Use of Indicators of Sustainable
Tourism, WTO, Madrid, 1996
1. Zatita prostora
Rije je o razini i kategorizaciji zatienih prostora sukladno kategorizaciji
Meunarodnog udruenja za ouvanje prirode i prirodnih resursa (International Union
for Conservation of Nature and Natural Resources IUCN).

2. Pritisak na prostor
Ovaj indikator mjeri razinu pritiska kojeg turisti ine na destinaciju. Informacija se
dobiva praenjem turistikog prometa. Pri tome je uz godinji turistiki promet,
posebno potrebno pratiti turistiki promet u vrnoj sezoni.

3. Intenzitet koritenja
Odnosi se na intenzitet koritenja u vrnom periodu (osoba/hektar). Radi se o
identificiranju prekomjernog koritenja resursa.

4. Socijalni utjecaj
Ovaj je indikator iznimno vaan budui da bez ukljuivanja socijalnih i kulturnih
efekata razvoja turizma u proces turistikog menadementa, nije mogue govoriti o
odrivom razvoju turizma. Odnosi se na broj turista prema broju stanovnika u vrnom
periodu. Praenje svih dosada navedenih indikatora pretpostavlja voenje precizne
turistike statistike. Ukoliko se turistika statistika ne vodi za odreeno podruje
izdvojeno, nije adekvatno koristiti podatak koji pokriva iru regiju ili ak cijelu zemlju.
Na taj nain moe doi do iskrivljavanja podatka i njegova svoenja na prosjenu
vrijednost, a da istodobno u praksi odreeno podruje (dio regije) ima iznimno veliki
turistiki promet. Ovaj indikator moe obuhvaati i podatak o prosjenom broju dana
koje turisti provode u turistikoj destinaciji.
5. Kontrola razvoja
Ovaj indikator se koristi da bi se uvidjelo: da li se prije veih projekata vre analize
utjecaja kojeg e taj projekt imati na okoli i ukupno okruenje, a u skladu s
postojeom legislativom na nacionalnoj, regionalnoj i razini mjesta. Indikator
oznaava ljestvica odgovora od 1-5, pri emu 1 znai nepostojanje kontrole razvoja.

6. Upravljanje otpadnim vodama

Kljuni indikator je postotak otpadnih voda koje se tretiraju (obrauju) prije ispusta.
Do njega dolazimo podijelimo li koliinu tretiranih otpadnih voda s procijenjenom
koliinom ukupnih otpadnih voda. Naalost, u mnogim mjestima ovaj pokazatelj daje
porazne rezultate, budui sustavi za proiavanje otpadnih voda (kolektori) nisu
izgraeni. Razlozi su viestruki:
Izgradnja sustava za proiavanja otpadnih voda je skup i zahtjevan projekt.
U velikom broju mjesta jo nije okonani proces izgradnje i spajanja potroaa na
kanalizacijski sustav, ve se koriste septike jame, to je prvi preduvjet da bi izgradnja
sustava za proiavanja vode dobila pravu funkciju i smisao.
Nedovoljna znanja o potrebi izgradnje spomenutih sustava kod lokalne uprave i samouprave
koja o tome donosi odluku.
Ovaj pokazatelj posebno je znaajan kod jae naseljenih mjesta i gradova, te onih mjesta
gdje je visoka vrijednost indikatora pritiska na prostor.

7. Proces planiranja
Ovaj indikator takoer se izraava skalom od 1-5. Vrijednost 1 oznaava da formalno
integralno planiranje razvoja i aktivnosti ne postoji (ukljuujui turistikog razvoja), a s
implementacijom i kvalitetnim provoenjem rangiranje raste do vrijednosti 5. Budui
turizam ini dio ukupnog gospodarskog sustava i s njim je u interakciji, odrivi razvoj
turizma mogu je samo ukoliko postoji usaglaenost i koordiniranost globalne
gospodarske politike s turistikom politikom i politikom zatite okolia..
8. Kritine toke ekosustava
Ovaj indikator temelji se na injenici da to je neka biljna ili ivotinjska vrsta rjea to je
zanimljivija za turiste, te samim time u povratnoj vezi jo vie izloena pritisku i
ugroena. Iz tog je razloga iznimno bitno nadzirati stanje kritinih toki ekosustava,
biljnih i ivotinjskih vrsta kako zbog njihova ouvanja, tako i zbog opstanka resursne
osnove turizma. Indikator predstavlja broj vrsta koje su izloene riziku, te njihova
broja znai da su vrste iskorjenjene (izumrle), ouvane ili pod rizikom.

9. Zadovoljstvo turista (potroaa)

To ovog pokazatelja dolazimo anketiranjem turista. Prva skupina pitanja opisuje
kvalitetu iskustava i doivljaja turista, te reflektira uvjete u destinaciji i oekivanja
turista. Druga skupina pitanja odnosi se na one koji su iskazali nezadovoljstvo
kvalitetom usluga i doivljaja. U upitnik se mogu uvrstiti i tzv. otvorena pitanja. Kod
provoenja anketa bitno je formirati reprezentativan uzorak u odnosu na broj i
strukturu turista. Anketiranje je potrebno takoer provoditi u odreenim vremenskim
razmacima, ine e se dobiti osim uvida u sadanje stanje i stavove i njihova
dinamika (promjene).

10. Zadovoljstvo lokalnog stanovnitva

Ovaj indikator pokazuje razinu zadovoljstva lokalnog stanovnitva na koje direktno ili
indirektno utjee razvoj turizma. Ispitivanje stavova vri se putem anketnog upitnika.
Pri provoenju ankete potrebno osigurati reprezentativnost uzorka, na nain da svi
pripadnici lokalne zajednice budu obuhvaeni na adekvatan nain (etnike skupine,
drutveni slojevi, zaposleni u turizmu ili van njega). Anketiranje je potrebno provoditi u
odreenim vremenskim razmacima.

11. Doprinos turizma lokalnoj ekonomiji

Svrha je ovog indikatora mjeriti zavisnost lokalne ekonomije o turizmu (udio turizma
u gospodarstvu, temeljem razliitih pokazatelja). to je zavisnost vea, vei je rizik za
ekonomski sustav u odnosu na fluktuacije u turistikoj industriji.
Postupak odreivanja i koritenja indikatora

Odreivanje granica podruja

Definiranje obiljeja podruja

Identificiranje kljunih problema

Odabir indikatora

Preispitivanje i
Iznalaenje izvora podataka identificiranje kljunih
problema
Prikupljanje i analiza podataka

Ocjena rezultata
PRIMJER: Preporueni indikatori (UNWTO) za kupaline, priobalne destinacije
Odravanje planog godinji gubitak planog prostora ili stavljanje u funkciju novog planog prostra
prostora koliina pijeska/ljunka koji se mjeseno ili godinje nasipa na plau
trokovi zatite plae od erozije
Intenzitet koritenja broj osoba po hektaru ili km2 plae (na godinjoj razini, na dan vrnog optereenja, u mjesecu vrnog
optereenja)
broj osoba po hektaru ili km2 javno dostupne plae i/ili plae pod koncesijom
Pristup broj lokalnog stanovnitva koje koristi plau
% plae sa slobodnim pristupom stanovnitvu i turistima
cijena koritenja plae tamo gdje se naplauje ulaznica (koritenje)
Sezonalnost % turista u odnosu na ukupan broj turista tijekom cijele godine u vrnom mjesecu
broj turista u vrnom danu
istoa plae trokovi odravanja istoe na plai
volumen prikupljenog otpada na plai (godinje, mjeseno, dana vrnog optereenja)
% turista koji se izjasnio da smatra da je plaa prljava
Kvaliteta mora broj dana u godini kada je plaa zatvorena (zabranjeno kupanje) zbog zagaenja
godinji broj incidenata koji imaju za posljedicu zagaenje plae
Zadovoljstvo turista % turista koji podruje smatra nedovoljno istim
% turista koji smatra da je plaa ista
% turista koji smatra da je plaa dobre kvalitete
% turista kojem smeta buka
Usluge broj tueva i toaleta prema broju korisnika plae (dan vrnog optereenja, prosjeno u mjesecu vrnog
optereenja)
broj ugostiteljskih objekata
Kontrola, sigurnost broj prijavljenih incidenata klasificiran prema tipu (posjekotine, ozljede, utapljanje, spaavanje)
broj pasa i drugih kunih ljubimaca na plai (ukoliko je dozvoljen prisustvo)
za plae kontroliranog pristupa, % korisnika koji su uli na plau bez plaanja
Certifikati i standardi % plaa u mjestu koje imaju Plavu zastavu ili drugu istovrsnu relevatnu oznaku kvalitete