Izvještaj o Stanju Okoliša U Bosni I Hercegovini

Bosna i Hercegovina
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
IZVJETAJ O STANJU OKOLIA

U BOSNI I HERCEGOVINI 2012
U BOSNI I HERCEGOVINI 2012.
IMPRESSUM
Naruitelj:
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
Pripremljeno uz podrku:
Fonda za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva
Programa Ujedinjenih nacija za okoli (UNEP)
Tematska ekspertna grupa:
Ana Hadiabdi
Esena Kupusovi
Fethi Silajdi
Ivan Brlek
Laurent Mesbah
Martin Tais
Mehmed Cero
Mihajlo Markovi
Milena Kozomara
Semra avaljuga
Senad Oprai
Tanja Trubaji
Toni Nikoli
Wilhelm Vogel
Zvjezdan Karadin
Konsultant:
Enova d.o.o. Sarajevo
Umweltbundesamt GmbH (Austrijska agencija za zatitu okolia)
Lektor:
Marija Kovai malcelj
Grafiki dizajn:
Tarik Hodi
Fotograf:
Aleksandar Trifunovi
Bosna i Hercegovina
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

U BOSNI I HERCEGOVINI 2012.
FOND ZA DOSTIZANJE MILENIJSKIH RAZVOJNIH CILJEVA

SADRAJ
Predgovor 19
Akronimi i skraenice 20
Zahvale 24
Priprema Izvjetaja o stanju okolia u Bosni i Hercegovini 2012. 26
Svrha Izvjetaja o stanju okolia 27
Metodologija izrade Izvjetaja i dostupnost podataka 28
Vanost okolinskih pokazatelja i strategija njihovog izbora 29
Proces izrade Izvjetaja 30
Forma Izvjetaja i sadraj 30
Saetak 32
Kratak pregled stanja okolia 32
Okolinski pokazatelji koji nedostaju djelomino ili u potpunosti 38
Preporuke za poboljanje stanja okolia i kljuni zadaci 39
1 UVODNE INFORMACIJE 40
1.1 GEOGRAFIJA 41
1.2 KLIMA 42
1.3 HISTORIJSKA I POLITIKA POZADINA 43
1.4 KULTURNO NASLIJEE 44
2 DRUTVENO-EKONOMSKI POKRETAI I PRITISCI 48

2.1 DEMOGRAFIJA I POPULACIJSKI TRENDOVI 49
2.2 SIROMATVO KAO POKRETA DEGRADACIJE OKOLIA 51
2.3 PREGLED STANJA I TRENDOVA U EKONOMIJI 53
2.4 POKRETAI I PRITISCI PO SEKTORIMA 57
2.4.1 Poljoprivreda 57
2.4.1.1 Procenat zemlje koji je pokriven poljoprivrednim zemljitem 57
2.4.1.2 Poljoprivredna i stoarska proizvodnja 58
2.4.1.3 Emisije staklenikih plinova 60
2.4.1.4 Potronja vode za navodnjavanje 61
2.4.1.5 Zakljuci i preporuke 62
2.4.2 Energetika 63
2.4.2.1 Potronja finalne energije po sektorima 64
2.4.2.2 Ukupni energetski intenzitet 65
2.4.2.3 Ukupna potronja energije po energentima 66
2.4.2.4 Potronja energije iz obnovljivih izvora 68
2.4.2.5 Potronja elektrine energije iz obnovljivih izvora 69
SADRAJ
2.4.3 Industrija 72
2.4.3.1 Emisije CO2, CH4 i N2O iz industrije 72
2.4.3.2 Potronja energije u industriji 73
2.4.3.3 Broj industrijskih preduzea koja se nalaze u sistemu upravljanja okoliem 74
2.4.4 Ribarstvo i akvakultura 74
2.4.4.1 Proizvodnja konzumne ribe 74
2.4.4.2 Broj i struktura ribogojilita 75
2.4.5 Rudarstvo 76
2.4.5.1 Deponiranje i obrada otpadnih materijala i okolinski aspekti rudarskih aktivnosti 76
2.4.5.2 Rudnici uglja u BiH 78
2.4.5.3 Proizvodnja u rudnicima uglja u BiH 79
2.4.5.4 Rudnici metala i nemetala 83
2.4.6 Transport i infrastruktura 85
2.4.6.1 Cestovni i eljezniki saobraaj 86
2.4.6.2 Zrani saobraaj 89
2.4.6.3 Vodeni transport i infrastruktura 90
2.4.7 Turizam 92
2.4.7.1 Broj turistikih dolazaka 92
2.4.7.2 Broj turistikih noenja 93
2.4.8 Prostorno ureenje i urbanizam 95
2.4.8.1 Urbani razvoj 97
2.4.8.2 Uvjeti stanovanja 98
2.5 UPRAVLJANJE OTPADOM 99

2.5.1 Komunalni otpad 100
2.5.1.1 Proizvodnja komunalnog otpada 100
2.5.1.2 Prikupljanje komunalnog otpada i pokrivenost uslugom 102
2.5.1.3 Obrada komunalnog otpada 103
2.5.1.4 Broj registriranih odlagalita komunalnog otpada 103
2.5.1.5 Broj nelegalnih odlagalita otpada 103
2.5.1.6 Stepen uspostave regionalnih sanitarnih odlagalita 104
2.5.1.7 Proizvodnja i reciklaa ambalanog otpada 105
2.5.2 Neopasni proizvodni otpad 106
2.5.3 Opasni proizvodni otpad 107
SADRAJ
2.5.4 Medicinski otpad 108

2.5.5 Posebne kategorije otpada 109
2.5.6 Prekogranini promet opasnog otpada 111
2.5.7 Zakljuci i preporuke 112
3 STANJE I TRENDOVI U OKOLIU 114

3.1 UMSKI RESURSI 115
3.1.1 Najzastupljenije vrste drvea 115
3.1.2 Povrina umskog pokrivaa i vlasnitvo 115
3.1.3 umske zalihe 116
3.1.4 Sjea uma 116
3.1.5 Poumljavanje 118
3.1.6 Zdravlje uma 118
3.1.7 Prisutnost mina 118
3.2 RESURSI ZEMLJITA I TLA 119

3.2.1 Zemljite po kategorijama upotrebe 119
3.2.2 Antropogena i posebna degradacija tla 120
3.2.3 Struktura zemljita 121
3.2.4 Promjena namjene koritenja zemljita 123
3.2.5 Struktura vlasnitva nad zemljitem 124
3.2.6 Zemljini tipovi i kvalitet tla 125
3.3 RESURSI POVRINSKIH I PODZEMNIH VODA 127

3.3.1.1 Koritenje slatkovodnih resursa 128
3.3.2 Kvalitet povrinskih voda 130
3.3.2.1 Materije koje troe kisik u rijekama 130
3.3.2.2. Nutrijenti u slatkim vodama 133
3.3.2.3 Kvalitet vode za kupanje 134
3.3.2.4 Preiavanje otpadnih voda iz sistema javne odvodnje 135
3.3.3 Podzemne vode 138
3.4 MINERALNI RESURSI 139

3.4.1 Nalazita uglja 139
3.4.2 Nalazita ruda metala 142
3.4.3 Nalazita ruda nemetala 145
3.4.4 Nalazita kamena 147
3.4.5 Prethodna procjena geotermalnih potencijala 147
SADRAJ
3.5 BIOLOKA I PEJZANA RAZNOLIKOST 149

3.5.1 Stanje bioloke i pejzane raznolikosti 149
3.5.2 Pritisci na bioloku raznolikost i prijetnje za njen opstanak 153
3.5.3 Ugroene i zatiene vrste 153
3.5.4 Invazivne vrste 154
3.5.5 Zatiena podruja 154
3.5.6 Ramsarska podruja 156
3.5.7 Promjene u raznolikosti izazvane klimatskim promjenama 156
3.6 ZAGAENOST ZRAKA I OTEENJE OZONSKOG OMOTAA 159

3.6.1 Zagaenost zraka 159
3.6.2 Kiselost padavina 162
3.6.3 Radioaktivnost atmosfere 163
3.6.4 Emisije prekursora ozona 164
3.6.5 Proizvodnja supstanci koje oteuju ozonski omota 165
3.7.1 Zapaanja klimatskih promjena u BiH 168
3.7.2 Trendovi padavina 169
3.7.3 Temperaturni trendovi 169
3.7.4 Emisije staklenikih plinova 171
3.7.5 Utjecaj klimatskih promjena na ekosisteme 172
3.7.6 Mjere ublaavanja i adaptacije na klimatske promjene 175
3.7.7 Meunarodni pravni okvir za klimatske promjene iz perspektive BiH 176
4 SIGURNOST OKOLIA I ZDRAVLJE LJUDI 180

4.1 HEMIKALIJE I TETNE SUPSTANCE 181
4.2 PRIRODNE KATASTROFE I KATASTROFE IZAZVANE LJUDSKIM DJELOVANJEM 184
4.2.1 umski poari 184
4.2.2 Poplave 184
4.2.3 Zemljotresi 187
4.2.4 Klizita 187
4.3 POSTKONFLIKTNA PITANJA 191

4.4 PREKOGRANINA PITANJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI 192
4.5 UTJECAJI NA ZDRAVLJE LJUDI 193
4.5.1 Veza okolia i zdravlja ljudi 194
4.5.2 Sistem obavjetavanja o zaraznim bolestima u BiH 195
4.5.3 Bolesti koje se prenose vodom i hranom 196
4.5.4 Bolesti koje prenose vektori 199
SADRAJ
4.5.5 Tuberkuloza 199

4.5.6 Respiratorne bolesti uzrokovane zagaenim zrakom 200
4.5.7 Bolesti uzrokovane radijacijom ili bilo kojim drugim 200
5 ODGOVORI POLITIKA 202

5.1 OKOLINSKE INSTITUCIJE, DRAVNA OKOLINSKA POLITIKA I PRAENJE STANJA OKOLIA 203
5.1.1 Institucionalna struktura 203
5.1.2 Dravna politika okolia 205
5.1.2.1 Zakonski propisi o zatiti okolia 206
5.1.2.2 Put ka integraciji u EU 206
5.1.2.3 Finansijski mehanizmi za zatitu okolia 207
5.1.3 Praenje stanja okolia 211
5.2 OBRAZOVANJE O OKOLIU, PODIZANJE SVIJESTI JAVNOSTI O OKOLIU I UEE JAVNOSTI 214
5.2.1 Obrazovanje o okoliu 214
5.2.2 Podizanje javne svijesti o okoliu i podsticanje 215
6 ZAKLJUCI I PUT KA BUDUNOSTI 218

6.1 DOSADANJI NAPORI U PROVOENJU REFORMI U SEKTORU OKOLIA 219
6.2 EFIKASNOST FUNKCIONIRANJA SISTEMA 220
6.3 RASPOLOIVOST PODATAKA I PROCEDURE IZVJETAVANJA 221
6.4 PUT KA BUDUNOSTI 222
6.4.1 Izrada narednih izvjetaja o stanju okolia 222
6.4.2 Preporuke za poboljanje stanja i kljuni zadaci 223
7 LITERATURA 228
8 PRILOZI 236
PRILOG I 236
PRILOG II 248
PRILOG III 249
PRILOG IV 257
Spisak slika
Slika 1: DPSIR metodologija 28
Slika 2: Topografska karta BiH 41
Slika 3: Klima BiH 42
Slika 4: Administrativna organizacija BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu 43
Slika 5: Primjeri kulturnog naslijea BiH 44
Slika 6: Stanje arhitektonske batine prije rata 44
Slika 7: Broj unitenih historijskih spomenika 45
Slika 8: Raznolikost tradicionalne umjetnosti i zanata BiH 46
Slika 9: Broj stanovnika BiH prema popisu stanovnitva iz 1991. i prema procjenama od 1996. do 2010. 49
Slika 10: Stanovnitvo u BiH prema starosnim grupama 2009. godine 50
Slika 11: Ukupna stopa fertiliteta u BiH 50
Slika 12: Siromana domainstva u BiH po geografskom podruju u 2007. godini 52
Slika 13: Veliina siromatva u BiH po spolu nositelja domainstva u 2007. godini 52
Slika 14: BDP za BiH za razdoblje 2005-2010. po trenutnim cijenama, izraen u 1.000 KM 54
Slika 15: BDP za po glavi stanovnika u BiH za razdoblje 2005-2010, u KM 54
Slika 16: Indeks potroakih cijena u BiH prema COICOP odjeljcima u 2010. godini 55
Slika 17: Vanjski dug sektora vlade izraeno u 1.000 KM 56
Slika 18: Vanjski dug sektora vlade kao procenat BDP-a 57
Slika 19: Oranine povrine prema nainju koritenja u BiH 58
Slika 20: Ponjevena povrina za razdoblje 2008-2010, izraena u 1.000 ha 59
Slika 21: Ukupan broj stoke (domaih ivotinja) 60
Slika 22: Ukupan broj peradi u BiH 60
Slika 23: Potronja energije u BiH 64
Slika 24: Ukupni energetski intenzitet u BiH za razdoblje 1997-2008. (indeks 1997=100) 65
Slika 25: Energetski intenzitet u BiH i zemljama Zapadnog Balkana (1997=100) 65
Slika 26: Prosjena godinja stopa rasta potronje za razna goriva u BiH 68
Slika 27: Potronja energije iz obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu potronju energije u BiH, razdoblje 1995-2008. 68
Slika 28: Potronja energije iz obnovljivih izvora po energetskim izvorima u BiH, u procentima za 2008. godinu 69
Slika 29: Ukupna proizvodnja elektrine energije u BiH svih obnovljivih novih izvora za period 2012-2020. 70
Slika 30: Redovna industrijska proizvodnja u BiH u razdoblju 2005-2010. 72
Slika 31: Skraeni izvjetaj o emisijama ekvivalentnog CO2, CH4 i N2O u BiH za 1990. godinu 73
Slika 32: Udio potronje elektrine energije, toplotne energije, prirodnog plina i uglja u industriji BiH u 2009. godini 73
Slika 33: Potronja uglja i koksa u industriji u BiH u 2009. godini 73
Slika 34: Proizvodnja konzumne ribe u BiH 75
Slika 35: Proizvodnja konzumne ribe u BiH po vrstama 75
Slika 36: Lokacije rudnika uglja i termoelektrana u BiH 78
Slika 37: Proizvodnja uglja u BiH 80
Slika 38: Godinji broj prevezenih putnika na cestama u razdoblju 2006-2011. 86

Spisak slika
Slika 39: Koliina transportirane robe (u tonama) na cestama u razdoblju 2006-2011. 86
Slika 40: Koliina transportirane robe eljeznicom u razdoblju 2006-2011. 87
Slika 41: Cestovna motorna vozila prema vrsti goriva u 2011. godini 87
Slika 42: Ekoloke odlike registriranih motornih vozila u 2011. godini 87
Slika 43: Struktura registriranih vozila u BiH u 2011. godini 88
Slika 44: Registrirana putnika vozila prema starosti u 2011.godini 88
Slika 45: Godinji broj saobraajnih nesrea i broj ozlijeenih ili smrtno stradalih u cestovnom transportu 89
Slika 46: Broj putnika koji su koristili avionski prevoz u razdoblju 2006-2011. 89
Slika 47: Koliina robe transportirane avionom u razdoblju 2008-2011. u tonama 90
Slika 48: Broj turistikih dolazaka 92
Slika 49: Ukupna koliina snijega u periodu decembar-februar meteoroloka stanica Sokolac 93
Slika 50: Broj noenja turista 94
Slika 51: Broj noenja turista po mjesecima 94
Slika 52: Broj noenja turista prema zemlji prebivalita 94
Slika 53: Proizvodnja komunalnog otpada u BiH 101
Slika 54: Procijenjena prosjena koliina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u BiH 101
Slika 55: Broj registriranih odlagalita u 2010. godini 103
Slika 56: Uspostavljanje regionalnih odlagalita otpada u BiH 105
Slika 57: Procijenjena godinja koliina proizvedenog ambalanog otpadu u BiH po stanovniku 106
Slika 58: Koliine generiranog neopasnog proizvodnog otpada u BiH 107
Slika 59: Udio generiranog neopasnog proizvodnog otpada u 2009. godini prema vrsti proizvodne djelatnosti 107
Slika 60: Koliine generiranog opasnog proizvodnog otpada u BiH 108
Slika 61: Udio generiranog opasnog proizvodnog otpada u 2009. godini prema vrsti proizvodne djelatnosti 108
Slika 62: Izvoz opasnog otpada, 2001-2009. u tonama 111
Slika 63: Struktura izvezenog opasnog otpada u 2009. godini 111
Slika 64: Drave uvoznice opasnog otpada iz BiH u 2009. godini 112
Slika 65: Karta umskog pokrivaa u BiH 116
Slika 66: Eksploatacija uma u BiH 117
Slika 67: Sjea po glavnim vrstama drvea izmeu 2005. i 2009. u BiH 117
Slika 68: Poumljavanje u BiH 118
Slika 69: Zemljini pokriva u BiH 2006. godine [% od ukupne ume] 122
Slika 70: Karta vjetakih podruja u BiH 122
Slika 71: Vjetake povrine 2006. godine [%od ukupnog podruja] 123
Slika 72: Veliina zemljinih posjeda u BiH (NEAP BiH, 2003) 124
Slika 73: Karta tla (Inventura poslijeratnog stanja zemljinih resursa u BiH) 125
Slika 74: Glavni rijeni slivovi u BiH 127

Spisak slika
Slika 75: Zahvatanje vode za javne sisteme vodosnabdijevanja (ukupna koliina i koliine koje su zahvaene iz podzemlja,
s izvora, iz rijeka, akumulacija i jezera, te koliine vode preuzete iz drugih vodovodnih sistema (1000 m3/godinje) u razdoblju
1990-2010. 128
Slika 76: Zahvatanje vode za javne sisteme vodosnabdijevanja, snabdijevanje po vrsti korisnika i gubici
(1.000 m3/godinje) u razdoblju 1990-2010. 129
Slika 77: Zahvaene vode za javne sisteme vodosnabdijevanja, isporuene koliine i gubici (1000 m3/god.) u razdoblju 1990-2010. 129
Slika 78: Vrijednosti BPK5 (mg O2/l) u rijekama u BiH 131
Slika 79: Prosjene vrijednosti BPK5 (mg O2/l) u rijekama u BiH odvojeno 131
Slika 80: Vrijednosti amonijuma (mg NH4 -N/l) u rijekama u BiH

+
132
Slika 81: Prosjene vrijednosti amonijuma (mg NH4 -N/l) u rijekama u BiH odvojeno
+
132
Slika 82: Amonijum i BPK5 na uu rijeke Spree u Bosnu, te prosjene vrijednosti amonijuma i BPK5 u rijekama u BiH 132
Slika 83: Vrijednosti nitrata (mgNO3 - N/l) u rijekama u BiH

-
133
Slika 84: Prosjene vrijednosti nitrata (mg NO3 - N /l) u rijekama u BiH odvojeno
-
133
Slika 85: Nitrati na uu rijeke Spree u Bosnu, te prosjena vrijednosti nitrata u rijekama u BiH 133
Slika 86: Ukupno nitrogena i fosfora u jezerima Boac i Jablaniko, 2004-2009. 134
Slika 87: Kvalitet obalnih voda za kupanje, stopa usklaenosti s preporuenim i obaveznim vrijednostima, razdoblje 2001-2008. 135
Slika 88: Ukupna duina kanalizacijske mree i broj kanalizacijskih prikljuaka, razdoblje 2003-2010. 136
Slika 89: Koliine otpadnih voda u razdoblju 2003-2010. 136
Slika 90: Koliine otpadnih voda: ukupne i preiene, razdoblje 2003-2010. 136
Slika 91: Rezerve uglja u BiH 142
Slika 92: Rezerve rude eljeza u BiH, u tonama 142
Slika 93: Nalazita mangana (lijevo) i antimona (desno) u BiH 143
Slika 94: Lokacije nalazita bakra (lijevo) i ive (desno) u BiH 144-145
Slika 95: Nalazita boksita u BiH 146
Slika 96: Nalazita eruptivca u BiH 147
Slika 97: Potencijali geotermalne toplotne snage u BiH, izraeno u MWt 148
Slika 98: Potencijali geotermalne toplotne snage u BiH, izraeno u TJ/god 148
Slika 99: Kanjon rijeke Une, trbaki buk 152
Slika 100: Planina Prenj visokoplaninski pejza 152
Slika 101: Zatiena podruja u BiH po entitetima 155
Slika 102: Zatiena podruja u BiH po kategorijama zatite 156
Slika 103: Povrina zatienih podruja u BiH u ha 156
Slika 104: Visoke planinske zone u BiH koje su najosjetljivije na klimatske promjene 157
Slika 105: Prosjena godinja koncentracija SO2 i dima u Sarajevu u periodu 1975-2010. 160
Slika 106: Prosjene godinje vrijednosti koncentracija SO2, NO, NO2, NOX, O3 u Sarajevu (1-sat vrijednost) u periodu 2002-2010. 160
Slika 107: Prosjene godinje koncentracije SO2, NO, NO2, NOx, O3 u stanicama u Sarajevu: Bjelave i Alipaina za 2010. godinu 161
Slika 108: Prosjene godinje koncentracije SO2 i dima za periode 1990-1991. i 2002-2010. 161
Spisak slika
Slika 109: Prosjena godinja koncentracija SO2, NO, NO2, NOX, CO, O3 i PM10 u Banjoj Luci u razdoblju 2005-2010. 161
Slika 110: Izloenost gradskog stanovnitva SO2 u BiH 162
Slika 111: Izloenost gradskog stanovnitva NO2 u BiH u 2004. godini 162
Slika 112: Uestalost pojava kiselih padavina u Sarajevu u razdoblju 1996-2010. 163
Slika 113: Uestalost pojava kiselih padavina u Banjoj Luci od 2005. do 2010. 163
Slika 114: Godinja apsorbirana doza jonizirajueg zraenja za period 2004-2011. 164
Slika 115: Emisije prekursora u 1990. i 2004. godini 164
Slika 116: Emisije prekursora ozona za 1990. i 2004. godinu po sektorima 165
Slika 117: Potronja SOOO-i u BiH u razdoblju 1995-2008. (ODP potencijal u tonama/godina) 166
Slika 118: Trendovi u broju ljetnih dana (>25 C) i pojava hladnih i toplotnih talasa 167
Slika 119: Prostorna raspodjela godinjeg poveanja/smanjenja obima kie u posljednjoj deceniji (1999-2008) u poreenju s
referentnim periodom izmeu 1961. i 1990. 168
Slika 120: Prosjena godinja temperatura u Sarajevu od 1888. do 2010. godine izraena u C 169
Slika 121: Prosjena godinja temperatura u Banjoj Luci u periodu 1950-2010. izraena u C 169
Slika 122: Temperaturni pragovi ispod 5, 10 i 15 C, poreenje perioda 1961-1990. s periodom 2001-2010.
o
170
Slika 123: Temperaturni pragovi iznad 5, 10 i 15 C, poreenje perioda 1961-1990. s periodom 2001-2010.
o
170
Slika 124: Prosjena duina vegetacijskog perioda za 5, 10 i 15 C, poreenje perioda 1961-1990. s periodom 2001-2010. 170
o
Slika 125: Antropogene emisije u BiH 171
Slika 126: Broj dana u godini sa snjenim pokrivaem od 10 cm i vie u Sarajevu u periodu 1951-2010. 174
Slika 127: Broj dana po sezonama sa snjenim pokrivaem od 10 cm i vie u Sarajevu u periodu 1951/1952-2010/2011. 174
Slika 128: Broj dana u godini sa snjenim pokrivaem od 10 cm i vie u Banjoj Luci u periodu 1983-2011. 174
Slika 129: Povrina opoarenih podruja i oborena stabla kao teta uzrokovana umskim poarima u BiH 184
Slika 130: Epicentri najjaih zemljotresa i glavni seizmotektonski rascjepi na teritoriji BiH 186
Slika 131: Najaktivnija seizmika podruja u narednih stotinu godina na teritoriji BiH 186
Slika 132: Karta stabilnosti terena u FBiH 188
Slika 133: Karta klizita u RS 188
Slika 134: Broj aktivnih klizita u BiH 189
Slika 135: Klizite u Suljakoviima (2010) u blizini Maglaja, koje je u potpunosti unitilo infrastrukturu i naruilo okoli 189
Slika 136: Veliko klizite u Bogatiima (2010) koje je unitilo hidroelektranu i dio ume 190
Slika 137: Klizita u Kantonu Sarajevo (oznaena crvenim) u bazi podataka ESRI ArcGIS 9.3. 190
Slika 138: Minska situacija u BiH 192
Slika 139: Epidemioloko trojstvo bolesti prirodno porijeklo bolesti 194
Slika 140: Epidemioloki podaci o oboljenjima iji je uzrok/put prenoenja hrana* 197
Slika 141: Razliiti oblici dijareje prema godini i obliku 198
Slika 142: Broj sluajeva salmonele, dizenterije, hepatitisa A i leptospiroze u BiH prema bolesti i godini od 2006. do 2010. 198
Slika 143: Broj sluajeva lajmske borelioze u BiH od 2006. do 2010. godine 199
Slika 144: Broj sluajeva tuberkuloze prema godini i prema BK nalazu u BiH od 1985. do 2010. godine 200
Spisak slika
Slika 145: Institucionalna struktura u oblasti zatite okolia u BiH 203
Slika 146: Tok donatorske pomoi u sektoru poljoprivrede i umarstva, 2009-2010, samo bespovratna sredstva (u milionima eura) 208
Slika 147: Podjela bespovratnih sredstava-kredita (lijevo) i tok pomoi (desno) u sektoru poljoprivrede i umarstva u periodu 2009-2010. 208
Slika 148: Priliv donatorske pomoi u sektoru zatite okolia 2009-2010. (u milionima eura) 208
Slika 149: Priliv pomoi donatora/IFI u sektoru zatite okolia 2009-2010. 209
Slika 150: Sredstva iz fondova FBiH i RS usmjerena na projekte zatite okolia u BiH 211
Slika 151: Broj NVO-a iz oblasti okolia u BiH 216
Slika 152: Izrada izvjetaja o stanju okolia u okviru postojeeg institucionalnog ustroja 223
Spisak tabela
Tabela 1: Hronoloki i stilski klasificirano graditeljsko naslijee u BiH 45
Tabela 2: Dodana vrijednost na bazne cijene po ograncima, 2005-2010, u % 54
Tabela 3: Indeks potroakih cijena prema COICOP odjeljcima u BiH 55
Tabela 4: Upotreba zemljita u BiH 58
Tabela 5: Ukupan broj stoke (domaih ivotinja) u BiH 1990, 2010. i 2011. 60
Tabela 6: Emisije staklenikih plinova iz sektora poljoprivrede 61
Tabela 7: Ukupni energetski intenzitet u BiH, 1997-2008. (Indeks 1997=100) 66-67
Tabela 8: Poreenje energetskog intenziteta u BiH sa zemljama Zapadnog Balkana, 1997-2008. (indeks 1997=100) 66-67
Tabela 9: Ukupna potronja energije po energentima u BiH (ktoe) u periodu 1995-2008. 66-67
Tabela 10: Struktura objekata u eksploataciji u BiH u 2011. 75
Tabela 11: Korisna vodena povrina marinskih ribljih farmi u Neumu 76
Tabela 12: Proizvodnja uglja po rudnicima u BiH u tonama 80-81
Tabela 13: Pregled planirane i ostvarene proizvodnje u rudnicima ugljena u FBiH i prodaje u razdoblju I- XII. 2010.
godine i ostvarena proizvodnja u razdoblju I-XII. 2009. godine 82-82
Tabela 14: Proizvodnja, kvalitet uglja, radna snaga i produktivnost ukupne budue procjene za rudnike uglja u BiH 82
Tabela 15: Podaci o cestovnom saobraaju 86
Tabela 16: eljeznika i cestovna infrastruktura u BiH, u km 89
Tabela 17: Pregled planova prostornog ureenja i urbanizma propisani zakonima u FBiH, RS i BD 96
Tabela 18: Domainstva u BiH 98
Tabela 19: Glavne stambene jedinice po tipu izgradnje i geografskom podruju, 2007. godine (vrijednosti u hiljadama i
struktura u procentima) 98
Tabela 20: Broj soba i prosjena povrina glavne stambene jedinice (vrijednosti u hiljadama i struktura u procentima) 99
Tabela 21: Koliina proizvedenog i odloenog komunalnog otpada u BiH u 2010. 100
Tabela 22: Proizvodnja komunalnog otpada u BiH u razdoblju 2008-2010. 101
Tabela 23: Procjena proizvedene koliine ambalanog otpada u BiH, 2010. 106
Tabela 24: Procijenjeni godinji rast uma u BiH 117
Tabela 25: Pregled koritenja zemljita u BiH 119
Tabela 26: Najei uzroci gubitka poljoprivrednog zemljita u BiH 120
Tabela 27: Zemljini pokriva u BiH 2006. godine 121
Tabela 28: Vjetake povrine 2006. godine 123
Tabela 29: CORINE promjene na nivou 1 2000-2006. (ha) 124
Tabela 30: Zauzimanje povrina i njihovo pretvaranje u vjetake [ha/godinje, % od prvobitnog stanja] 124
Tabela 31: Klasifikacija boniteta zemljita u BiH 126
Tabela 32: Koritenje vode u industriji BiH 129
Tabela 33: Broj ispitivanih profila/vodenih tijela za vodotoke 130
Tabela 34: Status izgraenih i planiranih postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda u BiH 137
Tabela 35: Rezerve uglja u BiH 140-141

Spisak tabela
Tabela 36: Relevantni strateki dokumenti koji su izvor informacija o biolokoj raznolikosti u BiH 150
Tabela 37: Fauna kimenjaka u BiH 151
Tabela 38: Taksonomska raznovrsnost viih biljaka 151
Tabela 39: Podruja koja su slubeno zatiena u BiH do oktobra 2012. 155
Tabela 40: Spisak pokazatelja bioloke raznolikosti i njihov status 158
Tabela 41: Prognoza emisija staklenikih plinova u BiH 171
Tabela 42: Ralanjivanje emisije staklenikih plinova, ukljuujui energetski sektor u BiH 172-173
Tabela 43: Rezultati laboratorijskih analiza hrane u BiH u razdoblju 2009-2011. 182
Tabela 44: Poreenje regije Tuzle s prosjenim koncentracijama ive u zraku u zagaenim podrujima u odnosu na
nezagaena podruja svijeta 183
Tabela 45: Rezultati laboratorijskih analiza vode za pie u BiH u razdoblju 2009-2011. 197
Tabela 46: Odgovornosti institucija u oblasti zatite okolia na dravnom nivou 204
Tabela 47: Odgovornosti institucija u oblasti zatite okolia na nivou FBiH 204
Tabela 48: Odgovornosti institucija u oblasti zatite okolia na nivou RS 205
Tabela 49: Odgovornosti institucija u oblasti zatite okolia na nivou BD 205

18
Izvjetaj o stanju okolia u Bosni i Hercegovini 2012.
19
Predgovor
Pred vama se nalazi prvi Izvjetaj o stanju okolia u Bosni i Hercegovini pripremljen uz podrku
Fonda za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva i Programa Ujedinjenih nacija za okoli. Tim koji
je bio zaduen za njegovu izradu imao je zahtjevan zadatak: prikupiti sve raspoloive podatke o
stanju medija o okoliu, analizirati ih, istraiti dosadanji odgovor drutva, te ponuditi adekvatna
rjeenja koja e pomoi u ouvanju prirodnog blaga ove zemlje. Bosna i Hercegovina, kao i
sve druge zemlje, eli da svoje obaveze uskladi sa potrebama drutva, te da u meunarodnoj
razmjeni informacija bude predstavljena na realan i korektan nain, kako bi mogla krenuti u
realizaciju definiranih prioriteta. Poznavati pri tome stanje okolia predstavlja dobru osnovu
svih buduih aktivnosti. Ovo je prvi izvjetaj koji sveobuhvatno analizira stanje okolia u Bosni
i Hercegovini, zasnovano na velikom broju podataka koji su prikupljeni od kljunih institucija
koje se bave monitoringom i zatitom okolia na svim nivoima. U njegovu izradu je bio ukljuen
veliki broj strunjaka iz cijele BiH, akademska zajednica i nevladin sektor, ime su verificirani
napori da se proizvede dokument koji e saeti sva raspoloiva znanja i ponuditi najbolja
rjeenja. Izvjetaj uvodi sistematski pristup rjeavanju pitanja okolia kroz planiranje politika
kojima e se moi odgovoriti potrebama drutva, te daje dragocjen doprinos uspostavljanju
stalnog sistema praenja podataka o okoliu i odgovarajueg sistema planiranja poboljanja
okolia baziranog na injenicama. Izvjetaj ima za cilj da osigura relevantne, pouzdane i korisne
informacije te povea svijest o pitanjima zatite okolia donositeljima odluka i iroj javnosti, podri
to potpunije uvrtavanje pitanja okolia u ope ekonomske i sektorske procese donoenja
odluka koje vode ka odrivijem koritenju i djelotvornijem ouvanju naih prirodnih resursa, te
identificira probleme koje treba rijeiti kroz politike okolia. Osiguranje pouzdanih informacija
o trenutnom stanju okolia e biti od pomoi dravnim i entitetskim vladama i ministarstvima,
tvorcima politika i ostalim donositeljima odluka pri utvrivanju prioriteta u procesima donoenja
upravljakih odluka koje e doprinijeti poboljanju postojeeg stanja okolia u BiH. Sve ovo za
Bosnu i Hercegovinu predstavlja znaajan iskorak u naporima da se upravljanje okoliem priblii
evropskim praksama i uskladi s njima,te na taj nain ubrza proces pristupanja Evropskoj uniji.
Takoer, elim da ovaj Izvjetaj slui svojoj namjeni, da se inkorporira u sve druge sektorske
politike, planove, programe i projekte, te da, kao takav, postane glavna poluga u postizanju
ciljeva zelene ekonomije i odrivog razvoja naeg drutva.
MINISTAR
Mirko arovi
20
Akronimi i skraenice
BD - Brko distrikt
BDP - Bruto domai proizvod (Gross Domestic Product)
BiH Bosna i Hercegovina
BPK5 - Biohemijska potronja kisika (Biochemical Oxygen Demand)
CARDS - Pomo zajednici za rekonstrukciju, razvoj i stabilizaciju (Community Assistance,
Development and Stabilisation)
CBD - Konvencija o biolokoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity)
CDM - Mehanizam istog razvoja (Clean Development Mechanism)
CFC - Hlorofluorougljenikovodici (Chlorofluorocarbons)
CORINAIR - Glavni inventar emisija u atmosferu (Core Inventory of Air Emissions)
CORINE - Koordinacija informacija o okoliu (Coordination of Information on the
Environment)
CPI - Indeks potroakih cijena (Consumer Price Index)
CSD - Komisija za odrivi razvoj (Commission on Sustainable Development)
CSI Core Set pokazatelji (Core Set of Indicators)
CTC - Ugljen tetrahloridi (Carbon tetrachloride)
DCF - Forum za koordinaciju donatora (Donors Coordination Forum)
DDE - Dihlor-difenil-dihloretilen (Dichlorodiphenyldichloroethylene)
DDT - Dihlor-difenil-trihloretan (Dichlorodiphenyltrichloroethane)
DIKTAS - Dinarski kraki sistem akvifera (Dinaric Karst Aquifer System)
DNA - Imenovano nacionalno tijelo (Designated National Authority)
EBRD - Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (European Bank for Reconstruction and
Development)
EC Evropska komisija (European Commission)
EEA - Evropska agencija za okoli (European Environment Agency)
EIA - Procjena utjecaja na okoli (Environmental Impact Assessment)
EIONET - Evropska mrea za informacije o okoliu i praenje stanja okolia (European
Environment Information and Observation Network)
EPA - Sporazum o evropskom partnerstvu (European Partnership Agreement)
EPR - Pregled stanja okolia (Environmental Performance Review)
EQS Standardi kvaliteta okolia (Environmental Quality Standards)
ERDF - Evropski regionalni razvojni fond (European Regional Development Fund)
ESPOO - Konvencija o procjeni utjecaja na okoli u prekograninom kontekstu (Convention
on Environmental Impact Assessment in a Transboundary Context)
EU Evropska unija (European Union)
EUR - Euro
FAO - Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN-u (Food and Agriculture Organisation)
FBiH Federacija Bosne i Hercegovine
FC - Fekalni koliformi (Faecal Coliforms)
FHMZ BiH Federalni hidrometeoroloki zavod BiH (Federal Hydrometeorological Institute)
FLIS - Anticipativne informacije i usluge (Forward-Looking Information and Services)
21
FMERI Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije

FMOIT Federalno ministarstvo okolia i turizma
FMPU - Federalno ministarstvo prostornog ureenja
FMPUO Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia1
FMPVS - Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
FS - Fekalne streptokoke (Faecal Streptococci)
GAINS - Interakcije i sinergije staklenikih plinova i zagaenja zraka (Greenhouse Gas-Air
pollution Interactions and Synergies)
GEF - Fond za globalni okoli (Global Environment Facility)
GHG - Stakleniki plin (Greenhouse Gas)
GIS - Geografski informacioni sistem (Geographic Information System)
GMO - Genetiki modificirani organizmi (Genetically modified organisms)
HCFC - Hidrohlorofluorougljici (Hydrochlorofluorocarbons)
HFC - Hidrofluorougljici (Hydrofluorocarbons)
HPI - Indeks ljudskog siromatva (Human Poverty Index)
IA - Privremeni sporazum (Interim Agreement)
ICT - Informaciona i komunikacijska tehnologija (Information and communication
technology)
IDA - Meunarodna razvojna asocijacija (International Development Association)
IESCE - Meuentitetski upravni odbor za okoli (Inter-Entity Steering Committee for the
Environment)
IFC - Meunarodna finansijska korporacija (International Finanse Corporation)
IFI Meunarodna finansijska institucija (International Finansial Institution)
IMF - Meunarodni monetarni fond (International Monetary Fund)
INC - Prvi nacionalni izvjetaj (Initial National Communication)
IPA - Instrument pretpristupne pomoi (Instrument for Pre-Accession Assistance)
IPCC - Meunarodni panel o promjeni klime (International Panel on Climate Change)
IPPC - Integrirana prevencija i kontrola zagaenja (Integrated Pollution Prevention and
Control)
ISO - Meunarodna organizacija za standardizaciju (International Standards Organization)
IUCN - Meunarodna unija za zatitu prirode i prirodnih resursa (International Union for
Conservation of Nature and Natural Resources)
JICA Japanska agencija za meunarodnu saradnju (Japan International Cooperation
Agency)
KFW - Njemaka razvojna banka (Kreditanstalt Fr Wiederaufbau)
KM - Konvertibilna marka
MAC - Centar za razminiranje (Mine Action Center)
MBO - Mehaniko-bioloka obrada
MCSD - Mediteranska komisija za odrivi razvoj (Mediterranean Commission on
Sustainable Development)
MDG - Milenijski razvojni ciljevi (Millennium Development Goals)
1 Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia je sada transformirano u dva ministarstva: Federalno ministarstvo
prostornog ureenja i Federalno ministarstvo okolia i turizma.
22
MEA - Milenijska procjena ekosistema (Millennium Ecosystem Assessment)

MEA - Multilateralni sporazum o zatiti okolia (Multilateral Environmental Agreement)
MFC - Metil hloroform (Mmethl chromform)
MHRR BiH - Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine (Ministry for
Human Rights and Refugees of BiH)
MIERRS - Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske
MIFF - Viegodinji indikativni finansijski okvir (Multi-annual Indicative Finansial Framework)
MIPD - Viegodinji indikativni planski dokument (Multi-annual Indicative Planning
Document)
MKB - Meunarodna klasifikacija bolesti
MLF - Multilateralni fond (Multilateral Fund)
MPSVRS - Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske
MPUGERS - Ministarstvo prostornog ureenja, graevinarstva i ekologije Republike Srpske
MVTEO BiH - Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
NAP - Nacionalni akcijski program za borbu protiv dezertifikacije/degradacije zemljita
(National Action Programme)
NBSAP - Nacionalna strategija za bioloku raznolikost i akcijski plan (National Biodiversity
Strategy and Action Plan)
NCB - Nacionalni komitetski odbor (National Committee Board)
NEAP BiH - Akcijski plan za zatitu okolia Bosne i Hercegovine (National Environmental
Action Plan of BiH)
NFP - Nacionalna kontakt taka (National Focal Point)
NMVOC - Nemetanski hlapivi organski spojevi (Non-Methane Volatile Organic Compounds)
NSCESD - Nacionalni upravni odbor za okoli i odrivi razvoj (National Steering Committee
for Environment and Sustainable Development)
NTFP - Nedrvni umski proizvodi (Non-timber Forest Products)
NVO - Nevladina organizacija
OA - Zvanina pomo (Official Aid)
OCP - Organohlorni pesticidi (Organochlorine Pesticides)
ODP - Potencijal oteenja ozona (Ozone Depleting Potential)
OECD - Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organisation for Economic Co-
operation and Development)
PCB - Polihlorirani bifenili (Polychlorinated Biphenyls)
PFC - Perfluorougljici (Perfluorocarbons)
PHARE - Poljska i Maarska pomo za program ekonomske rekonstrukcije (Pologne
Hongarie Assistance la Reconstruction des Economies)
PM Lebdea estica (Particulate matter)
POP - Trajni organski zagaivai (Persistent Organic Pollutants)
PRTR - Registar isputanja i prenosa zagaenja (Pollutant Release and Transfer Register)
RAPPAM - Brza procjena i prioritizacija upravljanja zatienim podrujima (Rapid
Assessment and Prioritization of Protected Areas Management)
RDB Crvena knjiga (Red Data Book)
23
REC BiH - Regionalni centar za okoli za Bosnu i Hercegovinu (Regional Environmental

Center for BiH)
RHMZ RS Republiki hidrometeoroloki zavod RS (Republic Hydrometeorological
Service)
RS - Republika Srpska
SDC vicarska agencija za razvoj i saradnju (Swiss Agency for Development and
Cooperation)
SEA Strateka procjena okolia (Strategic Environmental Assessment)
SEE - Jugoistona Evropa (South East Europe)
SEIS - Dijeljeni informacioni sistem za okoli (Shared Environmental Information System)
SIDA - vedska razvojna agencija (Swedish Development Agency)
SIS - Informacioni sistem za tlo/zemljite (Soil/Land Information System)
SOOO - Supstance koje oteuju ozonski omota (Ozone Depleting Substances)
SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju
TC - Ukupni koliformi (Total Coliforms)
TE - Termoelektrana
UN Ujedinjene nacije (Organization of United Nations)
UNCCD - UN konvencija o borbi protiv dezertifikacije (United Nations Convention to
Combat Desertification)
UNDAF - Okvir Ujedinjenih nacija za pomo u razvoju (United Nations Development
Assistance Framework)
UNDP Razvojni program UN-a (United Nations Development Programme)
UNECE - UN Ekonomska komisija za Evropu (United Nations Economic Commission for
Europe)
UNEP - Program UN za zatitu okolia (United Nations Environment Programme)
UNESCO - UN organizacija za obrazovanje, nauku i kulturu (United Nations Education,
Science and Culture Organization)
UNFCCC - Okvirna UN konvencija o klimatskim promjenama (United Nations Framework
Convention on Climate Change)
UNICEF UN Fond za djecu (United Nations Childrens Fund)
UNV Program volontera UN-a (United Nations Volunteers)
UNWTO UN Svjetska turistika organizacija (United Nations World Tourism Organisation)
USAID Agencija za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava (United States
Agency for International Development)
USEPA Agencija za zatitu okolia SAD (US Environmental Protection Agency)
WB - Svjetska banka (World Bank)
WFD - Okvirna direktiva za vode (Water Framework Directive)
WHO - Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisation)
WQM - Praenje kvaliteta vode (Water Quality Monitoring)
WTO - Svjetska trgovinska organizacija (World Trade Organization)
WWF - Svjetski fond za prirodu (World Wide Fund for Nature)
24
Zahvale
Zahvaljujemo se dolje navedenim institucijama koje su podrale izradu Izvjetaja o stanju
okolia u Bosni i Hercegovini 2012. kroz osiguravanje podataka, sudjelovanje na radionicama,
te dostavu komentara:
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save Bijeljina
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice Trebinje
Agencija za vodno podruje Jadranskog mora - Mostar
Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo
BHMAC
BIHAMK Bosanskohercegovaki auto-moto klub
Centralna banka Bosne i Hercegovine
Direkcija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove
Federalna uprava za inspekcijske poslove
Federalni hidrometeoroloki zavod BiH
Federalni zavod za agropedologiju
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo
Federalni zavod za statistiku
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Federalno ministarstvo okolia i turizma
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
Federalno ministarstvo prostornog ureenja
Fond za zatitu okolia Federacije Bosne i Hercegovine
Fond za zatitu ivotne sredine Republike Srpske
Food and Agriculture Organisation regionalni ured za Evropu i Centralnu Aziju
25
Zahvale
Institut za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske
Institut za standardizaciju Bosne i Hercegovine
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine
Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske
Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju Republike Srpske
Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske
Nevladine organizacije (Centar za ivotnu sredinu Banja Luka, Eko akcija, Heinrich Bll Fondacija
Bosna i Hercegovina)
Poljoprivredni institut Republike Srpske
Republika uprava za inspekcijske poslove
Republiki hidrometeoroloki zavod Republike Srpske
Republiki zavod za statistiku Republike Srpske
Republiki zavod za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijea Republike Srpske
United Nations Development Programme - Bosnia and Herzegovina
Uprava Bosne i Hercegovine za zatitu bilja
Ured za veterinarstvo Bosne i Hercegovine
Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo
Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Zahvaljujemo i ostalim institucijama i pojedincima koji nisu navedeni, a koji su takoer dali doprinos
konanom oblikovanju ovog Izvjetaja.
26
Priprema Izvjetaja o stanju okolia u

Bosni i Hercegovini 2012.
27
Priprema Izvjetaj o stanju okolia u Bosni i Hercegovini 2012
O
koli je sloeni prirodni i drutveni pojam za podruje Zemlje kojeg su oblikovali i
sadrajno ispunili sloeni prirodni i drutveni procesi. Okoli ine prirodno okruenje,
tlo, zrak, voda, biosfera i izgraeni (vjetaki) okoli koji je nastao kao rezultat aktivnosti
ljudskog faktora.
Zakoni o zatiti okolia Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brko
distrikta 2 (BD) Bosne i Hercegovine, kao i zakoni o vodama3, su osnovni zakonski akti koji
definiraju i utvruju ciljeve, naela, mjere, odgovornosti, dokumente, finansiranje i nadzor zatite
okolia u Bosni i Hercegovini (BiH), te propisuju obavezu nadlenih ministarstava da uspostave
sistem informiranja o okoliu i omogue monitoring stanja okolia.
Izvjetaj o stanju okolia u BiH 2012. (Izvjetaj) je prvi izvjetaj o stanju okolia u dravi BiH koji
predstavlja jedan od osnovnih dokumenta zatite okolia u BiH. S obzirom da e u procesu
pribliavanja i pristupanja BiH Evropskoj uniji okoli postati jedno od prioritetnih podruja,
Izvjetaj e sigurno biti jedan od najvanijih pokazatelja prilikom procjene stanja okolia u
buduim pregovorima BiH za pristup u lanstvo EU.
Svrha Izvjetaja o stanju okolia

Svrha ovog izvjetaja je prikazati kljune podatke o stanju okolia u BiH. Izvjetaj predstavlja
obiman pregled stanja okolia i trendova, pritisaka i njihovog utjecaja na okoli, pokretaa tih
pritisaka, te postojeih inicijativa za rjeavanje pitanja okolia. Osim ocjene ukupnog stanja
okolia, Izvjetaj daje procjenu efikasnosti primijenjenih mjera za zatitu okolia, te identificira
kljuna pitanja za zatitu i poboljanje stanja okolia. Budui da sadri i dokaznu osnovicu za
razvoj stratekog pristupa za zatitu i poboljanje okolia u BiH, Izvjetaj je znaajan za tvorce
politika i donositelje odluka.
Koristei rezultate analiza, procjena i prorauna indikatora okolia provedenih u proteklom

razdoblju na osnovu dostupnih podataka, Izvjetaj donosi pregled stanja do 2011. godine i
predstavlja osnovu za procjenu stanja u narednom razdoblju.
Izvjetaj ima za cilj:
Osigurati donositeljima odluka i iroj javnosti relevantne, pouzdane i korisne informacije o

pitanjima u vezi s okoliem;
Poveati meu donositeljima odluka i u javnosti svijest o problemima zatite okolia;
Podrati da se razmatranje pitanja o okoliu to potpunije uvrsti u ope ekonomske i

sektorske procese prilikom donoenja odluka koje vode ka odrivijem koritenju i efikas-
nijem ouvanju naih prirodnih resursa;
Identificirati probleme kojima se treba baviti kroz politike okolia s ciljem poveanja efikas-
nosti politika, te boljim definiranjem prioriteta, mjera i aktivnosti.
Pouzdane informacije o trenutnom stanju okolia pomoi e dravnim i entitetskim vladama,

kao i ministarstvima, tvorcima politika i ostalim donositeljima odluka pri utvrivanju prioriteta,
formuliranju politika i donoenju upravljakih odluka kojima e se poboljati postojee stanje
okolia u BiH.
Vrlo vana uloga u podravanju i pokretanju promjena u okoliu pripada zajednici. Izvjetaj,
stoga, osigurava i iroj javnosti, ukljuujui poslovne elnike, zaposlenike, studente i sl., jasne
i pristupane informacije o stanju okolia. Podizanjem svijesti, odnosno irenjem informacija,
prvenstveno se eli postii bolje razumijevanje problema okolia unutar konteksta odrivog
2 Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH, br. 33/03 i 38/09), Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS, br.
28/07, 41/08, 29/10), Zakon o zatiti ivotnog okolia (Slubeni glasnik BD, br. 24/04, 1/05, 19/07, 9/09).
3 Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, broj 70/06), Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06, 92/09), Zakon o zatiti
voda u BD (Slubeni glasnik BD, br. 25/04, 1/05, 19/07).
28
razvoja, doprinijeti formiranju miljenja o pitanjima okolia, promijeniti ponaanje drutva koje
bi vodilo ka odrivosti, te pojaati uee javnosti u aktivnostima vezanim za okoli i donoenje
odluka.
Metodologija izrade Izvjetaja i dostupnost

podataka
Primijenjena metodologija izrade Izvjetaja odreena je, u prvom redu, karakteristikama prob-
lematike kojom se bavi zatitom okolia, te nivoom uspostavljenosti sistema zatite okolia u
BiH. Pristup izrade se zasniva na meunarodno prihvaenom okviru za izvjetavanje o stanju
okolia DPSIR metodologiji. Ovaj okvir pretpostavlja uzrono-posljedine veze meusobno
povezanih komponenti drutvenih i ekonomskih sistema, te okolia. On prepoznaje lanac
pokretakih mehanizama pojedinih pritisaka na okoli, posljedice tih pritisaka, tj. stanja okolia,
to ima direktan utjecaj na ekoloki sistem, te uzrokuje niz indirektnih utjecaja. Svi ovi negativni
utjecaji za posljedicu imaju odgovor drutva koji nizom mjera djeluje na sve karike lanca (Slika 1).
Slika 1:
D
DPSIR metodologija POKRETAKE SNAGE (DRIVERS)
Koje su kljune aktivnosti i procesi koji
stvaraju ili ublaavaju pritiske na okoli?
P
PRITISCI (PRESSURES)
Koji su pritisci koje ljudske aktivnosti
i procesi stvaraju na okoli?
S
STANJE (STATE)
Kakvo je postojee stanje okolia?
I
UTJECAJ (IMPACTS)
Koji su kljuni utjecaji pritisaka
na okoli i zdravlje ljudi?
R
ODGOVOR (RESPONSES)
Na koji nain drutvo moe odgovoriti
i poboljati postojee stanje okolia?
Prema DPSIR metodologiji, pokazatelji koji kvantificiraju informacije o okoliu i pomau boljem
razumijevanju sloenih problema okolia, pripadaju jednoj od sljedeih kategorija:
29
Pokretake snage, tj. Driving forces (D) osnovni pokretaki mehanizmi negativnih utjecaja
(npr. demografija, ekonomski razvoj, poljoprivreda, energetika, industrija, transport, turizam
i dr.);
Pritisci, tj. Pressures (P) posljedice djelovanja pokretakih snaga (npr. urbanizam, proiz-
vodnja otpada, prekomjerna upotreba resursa, emisije u zrak, vodu i tlo i dr.);
Stanje, tj. State (S) trenutno stanje okolia, kao posljedica pritisaka, predstavlja kombinaciju
fizikih, hemijskih i biolokih uvjeta (npr. stanje kvaliteta zraka, vode i tla, stanje ekosistema
i dr.);
Utjecaj, tj. Impact (I) - promjene stanja mogu imati okolinski ili ekonomski utjecaj na funk-
cioniranje ekosistema, ljudsko zdravlje te na ekonomsku i socijalnu efikasnost drutva;
Odgovor, tj Response (R) - mjere i instrumenti koje drutvo/drava provodi ili planira da
provodi s ciljem da pobolja stanje okolia (politike, zakonodavstva, ekonomske mjere,
tehnike mjere i dr.).
Izvjetaj je strukturiran tako da s jedne strane daje prikaz uzroka, pritisaka i posljedica oneienja,
a s druge strane daje odgovore politika koje su izraene s ciljem da se smanje negativni utjecaji
ljudskih aktivnosti na okoli, te pokazuje efikasnost njihovog provoenja.
Izvjetaj se zasniva na podacima koji su dostupni iz raznih izvora, na proraunima koji su izvedeni
iz prikupljenih podataka i na profesionalnim analizama. Kvalitet ovog izvjetaja je u direktnoj
vezi s kvalitetom dostupnih podataka i informacija. Postoji veliki nesrazmjer u dostupnosti
podataka izmeu pojedinih oblasti. S jedne strane, podaci o okoliu se znatno bolje prate u
nekim podrujima, mjerenja se provode sistemski te se podaci prikupljaju tokom godina, dok
u drugima nije tako. S druge strane, dio potrebnih podataka do sada nije bio prepoznat kao
vaan za problematiku zatite okolia, pa u nekim oblastima podaci djelomino ili u potpunosti
izostaju. Osnovni problemi u vezi s evaluacijom podataka koji su koriteni u ovom izvjetaju
su nedostatak sistemskog mjerenja, nepostojanje zakonske obaveze prikupljanja podataka,
rascjepkanost odreenih podataka po razliitim izvorima (agencije, institucije, uprave, kom-
panije) i nepostojanje svih potrebnih podataka.
U pojedinim sluajevima problem je predstavljala neusklaenost slubenih podataka BiH s

podacima iz drugih izvora (studija, planova, ili podataka prikupljenih od vlasnika podataka),
meutim, u tim sluajevima, u ovom izvjetaju su koriteni podaci koji imaju zvanini status. U
nedostatku zvaninih podataka, za pojedina podruja su koriteni podaci dostupni u literaturi,
te relevantna strateka, planska i studijska dokumenta.
Vanost okolinskih pokazatelja i strategija

njihovog izbora
S ciljem da se informacije to jednostavnije razmijene i koriste u cjelokupnom procesu planiranja
i razvoja sektora okolia, stanje okolia prezentirano u ovom izvjetaju je odreeno koritenjem
indikatorskog pristupa. Okolinski pokazatelji (indikatori) su jako koristan alat za kvantificiranje
fizikih pokazatelja stanja okolia, te praenje statusa i promjena u okoliu. Ispravno odabrani
pokazatelji mogu ukazati na kljune razvojne trendove, pomoi pri opisivanju uzroka i efekata
okolinskih uvjeta, te pratiti i procijeniti provoenje okolinih politika i strategija. Pokazatelji pret-
varaju sloene podatke u informacije koje se koriste za analizu postojeih podataka i trendova,
politiko donoenje odgovarajuih rjeenja i odluka za upravljanje na osnovu dokaza, kao i za
potrebe istraivanja i ire javnosti.
Pokazatelji u ovom izvjetaju su odabrani na osnovu dostupnosti, vanosti za ocjenu

stanja u kojem se nalazi relevantno podruje i na osnovu toga da li se nalaze na
spisku osnovnih pokazatelja Evropske agencije za okoli (EEA), odnosno tzv. CSI4 listi.
4 CSI Core Set of Indicators (Osnovni set indikatora).

30
Odabrani pokazatelji su zapravo trenutno dostupni pokazatelji bitni za osnovne probleme

okolia, a njihov osnovni zadatak je da potpomognu budue poreenje vrijednosti pokazatelja iz
razliitih ciklusa procesa razvoja sektora okolia i mjerenja u naoj promjenljivoj ivotnoj sredini.
S obzirom da je ovo prvi izvjetaj o stanju okolia BiH, on predstavlja nulto stanje koje e
biti osnova za praenje i ocjenu napretka u podruju zatite okolia u sljedeim razdobljima.
Proces izrade Izvjetaja

Proces izrade Izvjetaja se odvija u sklopu trogodinjeg programa Fonda za milenijske razvojne
ciljeve (eng. Millenium Development Goals Fund - MDG-F) pod nazivom Integriranje upravljanja
okoliem: Povezivanje aktivnosti na lokalnom i dravnom nivou u BiH, koji zajedniki provodi
pet UN agencija (UNDP, UNEP, UNESCO, FAO, UNV).
Izvjetaj je izraen na osnovu detaljne analize, uz koritenje metodologije koju je preporuila

Evropska agencija za okoli (DPSIR) iji okvir osigurava praenje i planiranje sektora okolia
na ciklikoj osnovi. Izvjetaj se izrauje za svaki od ciklusa s ciljem da se ocijeni stanje okolia
za dati ciklus, to ujedno predstavlja referentne vrijednosti okolinskih pokazatelja za naredni
ciklus koji, u procesu razvoja sektora okolia, ima za cilj da popravi referentne vrijednosti
pokazatelja iz prethodnog ciklusa. Najbolje dostupne informacije su, koliko je to bilo mogue,
koritene s ciljem da se odaberu komponente procjene, te da se odrede stanja i trendovi sa
to je mogue veom preciznou. Koriteni su podaci iz irokog spektra izvora podataka
(navedeni u Izvjetaju) i uz obimne konsultacije sa strunjacima iz raznih naunih disciplina.
Osim toga, proces izrade izvjetaja proveden je uz potivanje principa participativnog planiranja,
odnosno principa sudjelovanja svih zainteresiranih strana u sektoru okolia. Na taj nain je,
sudjelovanjem predstavnika relevantnih institucija iz svih segmenata okolia, te primjenom
intersektorskog pristupa, osigurano koritenje aktuelnih dostupnih podataka o okoliu.
S obzirom da u BiH ne postoji jedinstven informacioni sistem monitoringa okolia, do podataka

se moralo doi analizom, a u nekim segmentima i primjenom pretpostavki i procjena. Osigu-
ranje dostupnosti i kvaliteta podataka nunih za sistemsko praenje stanja okolia zavisi od
uspostavljanja sveobuhvatnog sistema monitoringa, to predstavlja vrlo zahtjevan zadatak, ali i
jedan od prioritetnih ciljeva u narednom razdoblju. Izrada i usvajanje liste okolinskih pokazatelja
na nivou BiH jedan je od preduvjeta za definiranje provoenja monitoringa, uspostavljanja
mrea mjernih stanica, kao i samog informacionog sistema monitoringa stanja okolia. Drugi
vaan segment informiranja o okoliu svakako predstavlja proces razmjene podataka, pa je
jedan od primarnih zadataka i uspostavljanje sistema obaveza i odgovornosti za dostavljanje
podataka o okoliu izmeu relevantnih entitetskih organa i organa BD koji su nadleni za
pojedine komponente okolia.
Forma Izvjetaja i sadraj

Pri izradi Izvjetaja koriten je uobiajen pristup izrade slinih izvjetaja veine drava EU. S
obzirom da ovaj izvjetaj predstavlja nulto stanje na osnovu kojeg e se u narednim razdo-
bljima vriti praenje i ocjena napretka u podruju zatite okolia, ono je po obimu neto ire,
kako bi se na jednom mjestu prikazalo i obradilo to vie podataka.
Struktura razrade poglavlja 2, 3 i dijelom poglavlja 4 je ista i obuhvata kratak uvod u podruje,
ocjenu stanja prikazanu na osnovu pokazatelja, zakljuke i preporuke za poboljavanje procesa
monitoringa i izvjetavanja, kao i stanja okolia openito.
31
SADRAJ IZVJETAJA
Izvjetaj se sastoji od est glavnih poglavlja:
1. Uvodne informacije o BiH daju pregled

geografskih i klimatskih znaajki, historijske i politike
pozadine te kulturnog naslijea.
2. Drutveno ekonomski pokretai

i pritisci poglavlje se bavi pokretakim
snagama i pritiscima kojima drutveno-
ekonomske aktivnosti djeluju na okoli.
3. Stanje i trendovi u okoliu

poglavlje daje procjenu stanja i trendova koji su rezultat
pritisaka na okoli za sedam oblasti: umski resursi, resursi
zemljita i tla, resursi povrinskih i podzemnih voda, mineralni
resursi, bioloka i pejzana raznolikost, zagaenost zraka i
oteenje ozonskog omotaa, te klimatske promjene.
4. Sigurnost okolia i zdravlja ljudi

poglavlje daje prikaz prirodnih i katastrofa izazvanih
ljudskim djelovanjem, obrauje postkonfliktna pitanja
i prekogranine utjecaje na okoli, te analizira utjecaje
stanja okolia na ljudsko zdravlje.
5. Odgovori politika odnose se na upravljanje

okoliem, okolinu politiku, praenje, obrazovanje
o okoliu, podizanje svijsti javnosti o okoliu, te na
uee javnosti u Bosni i Hercegovini.
6. Zakljuci i put ka budunosti poglavlje daje

glavne zakljuke Izvjetaja s obzirom na stanje okolia i
trendova, raspoloivost podataka i procedure izvjetavanja,
te daje budue preporuke za izvjetavanje o okoliu.
32
Saetak
Nivo drutvenih i ekonomskih pritisaka na okoli u Bosni i Hercegovini (BiH) u posljednje dvije
decenije uvjetovan je razvojem zemlje koji je bio obiljeen posljedicama ratnih dogaanja,
procesom tranzicije te poetkom uvoenja evropskih standarda nunih za proces pridruivanja
Evropskoj uniji (EU).
BiH se, kao zemlja u tranziciji, u poslijeratnom razdoblju suoava s velikim brojem drutvenih,
ekonomskih i drugih problema, meu kojima se kao jedan od kljunih istie problem zatite
okolia, a ije rjeavanje predstavlja veliki izazov. Kao centar teke industrije, te sirovinska
i energetska baza bive Jugoslavije, BiH je u predratnom razdoblju bila izloena ozbiljnim
zagaenjima svojih baznih prirodnih resursa vode, tla i zraka. U ratnom razdoblju, od 1992.
do 1996. godine, u BiH dolo je do pada privrednih aktivnosti u svim sektorima, a drava je iz
rata izala s potpuno devastiranom infrastrukturom i industrijom, te razorenom ekonomijom.
Rat je kao posljedicu ostavio veliki broj miniranih podruja, velike koliine razliitih vrsta otpada,
hiljade hektara posjeene ili unitene ume, itd.
Iako u poslijeratnom razdoblju, usmjerenom na oivljavanje privrednih aktivnosti, zatita

okolia nije bila jedan od prioriteta razvoja, proces prikljuivanja BiH lanstvu u EU je prido-
nio unapreenju politike zatite okolia. Imajui u vidu znaaj okolia za ekonomski razvoj,
zdravlje ljudi i drutvenu uravnoteenost, BiH je u protekloj deceniji poduzela niz aktivnosti
za rjeavanje glavnih pitanja okolia. U okviru Akcijskog plana za zatitu okolia BiH (NEAP
BiH) iz 2003. godine definirana su prioritetna podruja, glavni ciljevi politike zatite okolia,
te je razraen niz mjera za postizanje postavljenih ciljeva, a ciljevi koji su do sada ostvareni
razlikuju se u pojedinim sektorima.
Kratak pregled stanja okolia
Stanovnitvo i urbanizacija
Prostor BiH obiljeava izuzetna prirodna, pejsana i arhitektonska raznolikost. Raznolikost
prostora i procesa u njemu bila je pod utjecajem niza historijskih okolnosti. Na raskru izmeu
Istoka i Zapada, BiH je oduvijek bila mjesto susreta raznih kultura, nacija i civilizacija. Trenutno
u BiH ivi oko 3,9 miliona ljudi. Slubeni popis nije obavljen od 1991. godine, to predstavlja
prepreku za planiranje u mnogim drugim oblastima. Sve informacije uz koje se spominje pojam
po stanovniku su zapravo procjene, a ne stvarno izmjereni podaci. Stanovnitvo u BiH stari.
Stope fertiliteta su niske, a stopa nezaposlenosti radno sposobnog stanovnitva je 27,2%, to
moe imati negativne implikacije za buduu ekonomsku stabilnost. Neravnomjeran razvoj urbanih
i ruralnih sredina, te visoka stopa siromatva, bitne su pokretake snage degradacije okolia.
Urbana podruja stalno su u porastu, pa se, usprkos opadanju ukupnog broja stanovnitva, u tim
podrujima i prometnim koridorima koji ih povezuju, nastavlja trend koncentracije stanovnitva.
U pogledu prostornog ureenja, u BiH jo uvijek nedostaje veliki broj prostornih i urbanistikih
planova. RS je usvojila prostorni plan (Prostorni plan RS 2008-2015), dok je Nacrt Prostornog
plana FBiH 2008-2028. jo uvijek u proceduri usvajanja. Bespravna gradnja predstavlja veliki
problem u cijeloj BiH, to je rezultat nedostatka mehanizama planiranja, provoenja i kontrole,
kao i znaajnih drutveno-ekonomskih faktora, te raseljavanja ljudi tokom rata.
Energetika, rudarstvo i industrija

Energetski sektor u BiH je jedan od kljunih elemenata privrede. Glavni domai izvori energije
su ugalj i hidropotencijal, dok se prirodni plin i nafta uvoze. U razdoblju od 1995. do 2008.
godine u BiH je zabiljeen rast potronje energije, i to godinjom stopom od 3,14%. Potronja
finalne energije po stanovniku u 2008. godini iznosila je 0,62 ktoe, to je nie od istog prosjeka
u Evropskoj uniji (2,23 ktoe/stan). Potronja energije iz obnovljivih izvora u istoj godini iznosila
je 575 ktoe, to je 9,59% ukupne potronje energije, dok najvei dio otpada na fosilna goriva
33
(ugalj 64,47%, nafta 22,42%, plin 5,89%). Veina obnovljivih izvora temelji se na hidropotenci-
jalu i biomasi, dok su potencijal sunca, vjetra i geotermalni potencijal nedovoljno istraeni i ne
koriste se u dovoljnoj mjeri. Ipak, potrebno je naglasiti da je u razdoblju 1995-2008. godinji
rast potronje energije iz obnovljivih izvora iznosio 1,32%. Ovaj trend porasta je ohrabrujui
znak, budui da je ovo kljuno podruje u koje se moraju uloiti dodatni napori kako bi se
smanjila potronja fosilnih goriva i poboljala zatita okolia.
Industrijski sektor u BiH se odlikuje niskom produktivnou i slabom konkurencijom. Ovakva

situacija bosanskohercegovake industrije je uzrokovana, s jedne strane, razaranjima tokom
rata i gubitkom prijeratnih trita, dok se s druge stane ne mogu zanemariti posljedice prijanjeg
modela razvoja privrede koji se zasnivao na iskoritavanju prirodnih resursa.
Energetika i industrija su sektori s velikim utjecajem na okoli. Jedan od globalno prihvaenih

pokazatelja negativnih utjecaja ovih sektora na okoli je emisija staklenikih plinova, posebno
CO2, koji je najzastupljeniji. Ukupna emisija ekvivalentnog CO2 je u BiH 1990. godine iznosila
34 miliona tona, meutim jo uvijek nema novijih podataka o emisijama staklenikih plinova
na nivou BiH.
Rudnici uglja su vaan dio energetskog sektora, meutim, zbog izuzetno male panje koja
se pridaje tom sektoru kao i nedostatka finansijskih sredstava rudarstvo u BiH se suoava s
ozbiljnim okolinskim problemima. Ugalj u BiH se vadi na povrini od 18.000 ha, dok se otpadni
materijali odlau na povrini od skoro 6.000 ha. Na tim lokacijama uglavnom su unitene livade,
obradivo zemljite i ume. Iako se kod veine rudnika tehnoloke otpadne vode obrauju u
talonicama, u odreenom broju rudnika ove vode se ne preiavaju prije nego to se ispuste
u vodene tokove, ve se isputaju direktno u kanalizaciju ili septike jame. Samo jedan rudnik
ima postrojenje za obradu otpadnih voda.
Poljoprivreda, ribarstvo i akvakultura

U odnosu na ukupnu povrinu poljoprivrednog zemljita u BiH povrina obradivog zemljita
se smanjuje, dok se povrina neiskoritenog i neobraenog zemljita poveala izmeu 45 i
49% u odnosu na ukupnu povrinu obradivog zemljita. Navodnjava se samo 1% obradivog
zemljita, to je beznaajno u poreenju s veinom zemalja EU. Proizvodnja itarica, povra,
industrijskog i krmnog bilja je prilino smanjena u odnosu na predratni period. Iako organska
proizvodnja nije rasprostranjena, postepeno se poveava svake godine. Utjecaj poljoprivrede
na okoli ogleda se u oneienju tla i voda, te u doprinosu globalnom zagrijavanju zbog
emisije staklenikih plinova. Emisije staklenikih plinova iz sektora poljoprivrede u razdoblju
2005-2010. imaju trend laganog rasta, no jo uvijek nisu blizu nivoa emisija iz 1990. godine.
S obzirom da poljoprivredu BiH odlikuju mala i podijeljena imanja, loa tehnika oprema na
imanjima, slabo koritenje agrarnih inputa, procjenjuje se da trenutni utjecaji ovog sektora na
okoli nisu veliki u poreenju s nekim drugim sektorima.
Riblja fauna je relativno dobro istraena u BiH. Akvakultura u BiH najveim dijelom obuhvata
uzgoj slatkovodne ribe vrste Salmonidae (kalifornijska pastrmka, potona pastrmka i potona
zlatovica), kao i vrste Cyprinidae (aran, amur, bijeli tolstolobik i som). Najee morske
vrste su brancin, komara i koljke (dagnje i kamenice). Iako dosta prijeratnih kapaciteta nije
u funkciji, uzgoj ribe u BiH, uglavnom slatkovodne, biljei stalni rast.
Transport i infrastruktura
Transport robe i putnika u BiH je u konstantnom porastu. Najvaniji oblici transporta u BiH su
cestovni i eljezniki. Transport putnika uglavnom se odvija kroz cestovni saobraaj, dok se
dobar dio transporta robe odvija eljeznikim saobraajem. Vodeni transport je slabo razvijen
i nema velik utjecaj na ukupni transport ljudi i robe. Zrani transport je takoer nedovoljno
razvijen, mada se napredak ostvaruje uz male pomake. Negativan utjecaj saobraaja na okoli
ogleda se u stalnom poveanju emisija tetnih materija u zrak, to je posljedica stalnog porasta
broja motornih vozila, tj. potronje motornih goriva, te akcidenata pri prevozu. Motorna vozila
34
su meu najveim zagaivaima zraka u veim urbanim centrima, emu uveliko doprinosi
veliki broj starih vozila. Veina registriranih vozila u BiH (74%) je starija od 10 godina. Iako e
se izgradnjom autoputa Koridor Vc, koja e se intenzivirati u narednom razdoblju, znaajno
poboljati uvjeti cestovnog saobraaja unutar drave i osigurati bolja povezanost BiH s drugim
evropskim dravama, ovim zahvatima neminovno dolazi do smanjivanja i presijecanja prirod-
nih stanita. S druge strane, poboljanjem cestovnih uvjeta, smanjit e se broj saobraajnih
nesrea i njihov utjecaj na ljudski ivot i zdravlje, kao i broj manjih i veih materijalnih teta.
Iako je u razdoblju 2006-2008. zabiljeen trend poveanja saobraajnih nesrea, iza 2008.
godine, usprkos konstantnom poveanju intenziteta saobraaja, biljei se konstantan pad
broja nesrea, pogotovo onih sa smrtnim ishodom.
Turizam
Turizam je jedna od djelatnosti koje najbre rastu na svijetu, a u BiH predstavlja vanu odred-
nicu razvoja. Usprkos tome, nisu ostvareni sistematsko vrednovanje i zatita svih turistikih
potencijala i resursa. Porast turistikog saobraaja i gradnja novih smjetajnih kapaciteta koja
nije praena odgovarajuom infrastrukturom razlog su sve veih pritisaka na okoli. Mnogi
boravci turista u BiH se ne prijavljuju, a poto je sistem registracije dolazaka vrlo kompliciran
i nije prilagoen turistima koji se kratko zadravaju, oni borave u privatnom smjetaju. Stoga,
raspoloivi statistiki podaci ne oslikavaju stvarno stanje turizma u BiH, te se smatra da je broj
turista mnogo vei od onog koji je prikazan u zvaninim podacima. Kao turistiko odredite,
BiH biljei godinji porast u broju dolazaka stranih turista tokom proteklih godina za 4-6%.
Ipak, broj turista na planinama tokom zime je zadnjih godina bio znatno smanjen zbog visokih
temperatura i nedostatka snijega.
Upravljanje otpadom
Otpad je openito jedan od najveih problema okolia u BiH. Od 2003. godine, proizvedeni
komunalni otpad u BiH je u stalnom porastu, a u 2010. je iznosio 332 kg po stanovniku. Stepen
pokrivenosti uslugama zbrinjavanja otpada iznosi 68%. Prikupljanje otpada veinom vre
komunalna preduzea koja su u punom ili djelominom vlasnitvu drave, te u manjem broju
privatne kompanije koje imaju ugovor s opinama. Pouzdani statistiki podaci o proizvodnji
ambalanog otpada u BiH ne postoje, ali se procjenjuje da godinja koliina ambalanog
otpada iznosi oko 240.000 tona. Osim kada je rije o otpadu eljeznih i neeljeznih materijala,
sadanji nivo reciklae u BiH je nizak u poreenju s razvijenim zemljama. Od ukupne koliine
komunalnog otpada izdvaja se manje od 5% materijala koji se reciklira, dok se 95% mijeanog
komunalnog otpada odlae na odlagalitima.
U 2010. godini u BiH je bilo registrirano 91 opinsko odlagalite otpada. Niti jedna spalionica
ili MBO postrojenje u BiH nije u funkciji, tako da je odlaganje i dalje glavna opcija zbrinjavanja
komunalnog otpada. Meutim, zbog ogranienih kapaciteta za odlaganje i niske javne svijesti
o adekvatnom upravljanju otpadom, u BiH je prisutan veliki broj nelegalnih odlagalita. Osim
nekoliko uspostavljenih regionalnih odlagalita, otpad se veinom odlae na neadekvatan nain
i predstavlja rizik po okoli i zdravlje ljudi. Strateki dokumenti i planovi iz oblasti upravljanja
otpadom zahtijevaju uspostavljanje regionalnih sanitarnih odlagalita, te sanaciju i zatvaranje
postojeih opinskih odlagalita otpada. Meutim, u mnogim regijama BiH to pitanje jo uvijek
nije rijeeno.
Zbog nedostatka adekvatnih postrojenja za obradu i odlaganje, neopasni i opasni otpad iz

proizvodnih djelatnosti, kao i medicinski otpad, vrlo esto zavre na postojeim opinskim
odlagalitima otpada. Stoga je velik dio opasnog proizvodnog otpada i ostalih posebnih
kategorija opasnog otpada usmjeren na izvoz. Koliina izvezenog opasnog otpada u 2009.
godini je iznosila 4.870 tona, a glavne izvozne destinacije su Austrija, Francuska i Slovenija.
Prema zakonodavstvu koje regulira oblast upravljanja otpadom, uvoz opasnog otpada u BiH
radi odlaganja je zabranjen.
35
umski resursi
ume su vaan prirodni resurs u BiH i 80% uma, ili 2,18 miliona hektara, je u dravnom
vlasnitvu. umski pokriva se protee na 50% ukupne teritorije BiH i jednako je rasprostranjen
na oba entiteta. Veina umskih podruja su klasificirana kao visoke ume. Prva inventura uma
u BiH je provedena u periodu izmeu 1964. i 1968. godine. Nova inventura uma je zapoeta
2006. godine i trenutno je u zavrnoj fazi. Oekuje se da e podaci koji e proistei iz nove
inventure uma posluiti kao solidna osnova za praenje stanja uma u narednom razdoblju.
BiH ima dugu tradiciju koritenja drvnih resursa. Prije rata, godinja koliina posjeenog drveta
je iznosila izmeu 5,5 i 6,5 miliona m, dok se danas kree oko 4,5 miliona m godinje. Osim
umskih poara koji su najvea prijetnja umama i biolokoj raznolikosti openito, negativan
utjecaj na upravljanje umskim resursima predstavlja i prisutnost mina. Zbog nepristupanosti
pojedinih podruja, mogunosti da se na njima tretiraju i saniraju ume kako bi se odravalo
zdravlje stabala ili ih se zatitilo od poara, su male.
Resursi zemljita i tla

Degradacija tla je u porastu, a promjene u koritenju zemljita i gubici poljoprivrednog zemljita
izazvani su naglom urbanizacijom, industrijalizacijom i promjenama u komercijalnom razvoju.
Povrinski kopovi ili povrinska eksploatacija mineralnih ruda su ostavili oko 15.000 ha oteenog
zemljita u BiH, dok odloeni lebdei pepeo i ljaka zauzimaju povrinu od oko 250 ha. Otpad se
odlae na velikim podrujima plodnog poljoprivrednog zemljita, ime se iskljuuje mogunost
poljoprivredne proizvodnje. Glavne osobine zemljita u BiH su nizak sadraj humusa i hranjivih
ubriva, tla su uglavnom plitka, a na oko 14% teritorije postoji viak vode. Kisela tla zauzimaju
1/3 zemljita u BiH. Budui da vie od 80% BiH ine tereni s nagibom veim od 13%, erozija
izazvana vodom je sve prisutniji problem.
S obzirom da ne postoje posebni zakonski propisi koji direktno reguliraju ovu oblast, u BiH
ne postoji sistematsko praenje kvaliteta tla. Jedan od najvanijih problema je odnos drutva
prema zemljitu, odnosno nedovoljno razvijena svijest o znaaju tla, to dovodi do nedovoljnog
broja razvijenih politika za zatitu tla. Donoenje odgovarajue zakonske regulative, postavljeno
je kao jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarivanje ciljeva koji bi ublaili navedene nepovoljne
trendove, no ono se sporo odvija.
Vodeni resursi
BiH spada u drave koje raspolau s dosta vodenih resursa koji se u velikoj mjeri prihranjuju
iz izvorita, s gustom rijenom mreom u slivnom podruju rijeke Save i manje razvijenom
mreom u slivu Jadranskog mora, te sa znaajnim podzemnim krakim tokovima. BiH je zemlja
bogata vodama, meutim ukupna koliina vode nije jednako rasporeena ni u prostornom ni u
vremenskom pogledu. Kada je u pitanju kvalitet povrinskih voda, stanje rijeka u BiH generalno
je dobro s obzirom na sadraj kisika u vodi, iako je rijeka Bosna zagaenija od ostalih rijeka.
Prema prosjenim vrijednostima, koncentracija nitrata u rijekama u BiH u razdoblju 2000-
2008. nije velika, to je uglavnom rezultat sporog razvoja poljoprivrede i industrije. Meutim,
rijeke koje se nalaze u regijama s razvijenijom industrijom, poput rijeke Spree, biljee visoke
koncentracije nitrata.
Ukupno godinje zahvatanje vode za javno vodosnabdijevanje iznosi oko 1% godinjih ob-
novljivih resursa vode. Podzemne vode i izvori su posebno vani, jer se oni uglavnom koriste
za snabdijevanje pitkom vodom (89%), dok 10,2% vode dolazi iz rijeka, a 0,8% iz jezera i
vjetakih akumulacija. Postotak broja stanovnika BiH koji su prikljueni na javno vodosnab-
dijevanje iznosi 58%. Gubici u vodovodnoj mrei se procjenjuju na 30% do 50%, a stopa
nenaplaene vode se kree od 25% do 75%. Prema procjenama iz stratekih dokumenata,
samo je 33% stanovnitva prikljueno na sistem javne kanalizacije, dok samo nekoliko opina
u FBiH i jedna u RS imaju operativne pogone za obradu otpadnih voda. Ostatak se isputa
direktno u vodna tijela.
36
Praenje kvaliteta kopnenih i obalnih voda za kupanje se ne obavlja sistematski, ve prema

trenutnim potrebama i raspoloivim finansijskim sredstvima, dok se sistematsko praenje
kvaliteta podzemnih voda ne obavlja na zadovoljavajui nain.
Mineralni resursi
Veina vanijih bazena uglja u BiH je otkrivena prije vie od stotinu godina i uglavnom su svi
dobro istraeni. U nekima se proces eksploatacije uglja odvija preko stotinu godina. Ukupne
geoloke rezerve uglja u BiH se procjenjuju na 5,647 milijardi tona. Najznaajnije rezerve mrkog
uglja se nalaze u centralnoj BiH, Banoviima, Ugljeviku, Miljevini i Kamengradu, a lignita u Kreki,
Gacku, Stanarima, Bugojnu, Livnu i Duvnu (Tomislavgrad). Ovi bazeni predstavljaju postojee i
budue potencijale za proizvodnju termalne energije. U BiH postoji veliki broj leita rude eljeza,
ije se rezerve procjenjuju na 450 miliona tona. Istraene rezerve soli iznose 370 miliona tona,
dok su eksploatacijske rezerve procijenjene na 54,72 miliona tona. Osim ovih nalazita, u BiH
su prisutna i nalazita drugih vrsta ruda metala (olovo, cink, srebro, mangan, antimon, bakar,
iva) i nemetala (magnezit, barit, boksit). Brojna su i nalazita kamena, s dobrom perspektivom
da se znaajno povea postojea proizvodnja i prerada kamena. Geotermalni potencijali u BiH
jo uvijek nisu dovoljno istraeni, ali se procjenjuje da ukupni instalirani kapacitet geotermalnih
izvora na 44 lokacije iznosi 9,25 MWt ako se posmatra samo mogunost grijanja prostora,
odnosno 90,2 MWt ako se posmatra kao geotermalna energija za grijanje prostora, te rekrea-
tivne i balneoloke potrebe.
Bioloka i pejzana raznolikost

Bogatstvo ivog svijeta u BiH je rezultat ekoloke heterogenosti prostora, geomorfoloke i
hidroloke raznolikosti, posebne geoloke prolosti i klimatske raznolikosti. Odlikuje ga visok
stepen endeminih i reliktnih oblika ivih organizama. U BiH je identificirano vie od 5.000
vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka, vie od 100 vrsta riba, te preko 320 vrsta ptica i drugih
elemenata bioloke raznolikosti. Meutim, podaci o biolokoj raznolikosti BiH su oskudni, a
centralno ili koordinacijsko tijelo odgovorno za praenje stanja bioloke raznolikosti jo uvijek
ne postoji. Takoer, ne postoje podaci o veini opeprihvaenih pokazatelja za praenje stanja
bioloke raznolikosti. Teritorija na kojoj se nalaze zatiena podruja u BiH je relativno mala,
a procentualni udio takve teritorije u odnosu na ukupnu teritoriju BiH je jako nizak i daleko
ispod evropskog prosjeka.
Kvalitet zraka
Hidrometeoroloki zavodi u FBiH (Sarajevo) i u RS-u (Banja Luka) redovno vre praenje
kvaliteta zraka. Zavodi utvruju kvalitativne i kvantitativne osobine zraka u osnovnoj mrei
meteorolokih stanica (Sarajevo, Ivan-sedlo, Tuzla, Zenica, Mostar i Banja Luka), iako je ona
nedovoljna da se dobije prava slika o stanju kvaliteta zraka za itavu BiH. U posljednje vrijeme
je dolo do znaajnog napretka u praenju i izvjetavanju o kvalitetu zraka (ugradnje stanica
za on-line praenje i redovno izvjetavanje EIONET mrei unutar Evropske agencije za okoli),
meutim, da bi se dobila potpunija slika o stanju kvaliteta zraka u BiH, potrebno je prikupiti i
analizirati vie podataka s vie razliitih stanica u dravi.
Zagaenje zraka u BiH uglavnom potjee od industrijskih aktivnosti i saobraaja. Emisije iz

industrijskih procesa su se smanjile u odnosu na prijeratno razdoblje, a s obzirom da do sada
nije dostignut prijeratni nivo proizvodnje, stanje kvaliteta zraka u BiH je povoljnije nego prije
90-tih godina. Meutim, konstantnim poveanjem saobraaja poveava se i emisija ispunih
plinova, to je najizraajnije u veim urbanim centrima. Zbog specifinih klimatskih uvjeta i
toplotnih inverzija, zagaenje zraka je znatno vie u zimskim mjesecima, i to u mnogim veim
gradskim centrima u BiH, a posebno u gradovima koji su smjeteni u dolinama gdje zagaenje
biva zarobljeno due vremensko razdoblje. Osjetan napredak je ostvaren kroz smanjenje i
ukidanje potronje supstanci koje oteuju ozonski omota (SOOO). Potencijal oteenja
37
ozona u BiH smanjio se za preko 90% izmeu 2002. i 2008. godine, zbog provoenja Mon-
trealskog protokola.
Klimatske promjene
Globalne klimatske promjene se ogledaju u porastu srednjih godinjih temperatura, s jedne
strane, te istodobnom smanjenju oborina, s druge. Klimatski podaci za BiH, koji su predstav-
ljeni u Prvom nacionalnom izvjetaju o klimatskim promjenama u BiH, ukazuju na promjene
uoene oko Mediteranskog mora i na Balkanu. Model koji je koriten u izvjetaju prognozira
da e BiH i dalje pogaati globalno zagrijavanje s prosjenim poveanjem od 0,7 do 1,6C
po 1C globalnog poveanja, te da e se koliina padavina u regiji smanjiti, posebno u ljet-
nom razdoblju, to e dovesti do poveanih sua. Zbog relativno niske ukupne proizvodnje i
potronje energije, kao i niske proizvodnje i potronje energije po stanovniku, BiH je i dalje mali
emiter GHG-a s ukupno 24,14 Mt CO2 eq u 2005. Usprkos tome, drava treba pronai nain
da ublai emisije i adaptira se na sadanje klimatske promjene i njihove posljedice u kljunim
sektorima: poljoprivredi, umarstvu, industriji, transportu i energetici.
Sigurnost okolia i zdravlje ljudi

Zdrav okoli je osnovni preduvjet za kvalitetno ivljenje i ouvanje zdravlja ljudi. Postotak
pokrivenosti stanovnitva javnim vodosnabdijevanjem je visok (88,8% domainstava u BiH
ima pitku vodu dostupnu u objektu), a postotak neispravnih uzoraka vode za pie u razdoblju
2009-2011. s fiziko-hemijskog aspekta varira od 10 do 18%, a s mikrobiolokog od 8 do 12%.
Bolesti kod kojih je uzronik prenesen vodom za pie su ograniene i dogaaju se uglavnom
u manjim sistemima vodosnabdijevanja koji nisu pod stalnim nadzorom javnozdravstvenih
slubi. Zdravstvena ispravnost namirnica u proizvodnji i saobraaju u BiH prati se kontinuirano,
i samo se povremeno pojavljuju ogranieni sluajevi zaraze. Ukupan broj oboljelih gdje je hrana
potvrena kao uzrok/put prenosa je u 2009. iznosio 1.169, a u 2011. taj se broj poveao na
1.472. Javno zdravlje je, s aspekta okolia, u BiH jo uvijek prilino neistraeno polje. Javne
zdravstvene ustanove saopavaju epidemioloke podatke, ali ne postoje podaci o direktnoj
vezi okolinskih faktora i zdravlja ljudi (zagaenje zraka, toplotni valovi ljeti itd.). Osjea se ne-
dostatak ciljanih istraivanja u sluajevima specifinih zagaenja okolia i posljedica koje ta
zagaenja imaju za ljudsko zdravlje.
Iako jo uvijek ne postoji sistematsko izvjetavanje o opasnim hemikalijama i supstancama u

svim segmentima okolia, postoje izvori informacija u kojima se jasno navodi da voda, tlo i hrana
u BiH sadre odreene koncentracije tetnih supstanci. Glavni izvori eko-toksinih supstanci u
okoliu su neadekvatno odlaganje komunalnog otpada i otpada iz industrije, rudnika, bolnica,
nedostatak postrojenja za preiavanje otpadnih voda, te kanalizacija koja se direktno izljeva
u otvorena vodena tijela. Vre se mjerenja koncentracija toksinih supstanci, ali izvjetavanje o
nalazima u veini sluajeva nije usklaeno. Uglavnom se uzimaju uzorci hrane koji se analiziraju
na sadraj toksinih supstanci, ali nema mnogo provedenih eko-toksikolokih studija. U BiH
sistematsko izvjetavanje o kontaminantima u hrani, koje je u potpunosti usklaeno s propisima
o hrani, vri Agencija za sigurnost hrane BiH prema Vijeu ministara BiH.
S aspekta sigurnosti okolia i ljudi, klizita, umski poari i poplave predstavljaju problem u
BiH. Osim toga, procjenjuje se da je jo uvijek 1.443 km2 pokriveno minama to je posljedica
ratnih dogaanja, a to je 2,8% ukupne povrine BiH. Postkonfliktna politika i ekonomska
pitanja i dalje u velikoj mjeri utiu na oporavak, to ima direktne implikacije na sektor okolia.
Odgovor politika
U BiH postoji fragmentirani niz okolinskih institucija koje se nalaze na etiri upravna nivoa:
dravnom, entitetskom, kantonalnom i opinskom. Prema Ustavu, okoline politike i koritenje
prirodnih resursa spadaju u odgovornosti entitetskih vlada i Vlade BD, koje reguliraju pitanja
okolia svojim zakonima, propisima i standardima. Meutim, donoenjem Zakona o ministar-
38
stvima i drugim upravnim organima BiH u martu 2003. godine, Ministarstvo vanjske trgovine
i ekonomskih odnosa BiH je dobilo nadlenost da se na dravnom nivou bavi definiranjem
politika i osnovnih principa, te koordinacijom djelatnosti i usklaivanjem planova entitetskih
tijela, vlasti i institucija na meunarodnom planu u podrujima poljoprivrede, energetike, zatite
okolia, razvoja i koritenja prirodnih resursa i turizma.
Iako u ovako kompleksnoj administrativnoj strukturi veliki problem predstavlja nedostatak ver-
tikalne (entitetska / kantonalna / opinska) i horizontalne (meuentitetska / meuministarska
/ meuopinska) saradnje, vidljiv je pomak u provoenju reformi u sektoru okolia. Proces
pridruivanja BiH Evropskoj uniji je jedan od glavnih pokretaa reformi u oblasti okolia,
to se u najveoj mjeri odnosi na harmonizaciju domaeg zakonodavstva s EU acquis. U
tom smislu u razdoblju od 2002. do 2004. godine u FBiH, RS i BD je usvojen set zakona o
okoliu koji predstavlja osnovu za donoenje provedbenih propisa o okoliu na svim nivoima.
Usprkos postignutom do sada, pojedina podruja jo uvijek nisu ureena propisima, to
svakako predstavlja poseban izazov za naredno razdoblje i u postojeim okolnostima. Pored
usvojene zakonske legislative, provedbenih propisa, pravila i procedura, te ratifikacije mnogih
meunarodnih sporazuma, u razdoblju 2000-2012. izraen je i veliki broj stratekih dokume-
nata, koji predstavljaju osnovu kontinuiranog rada BiH na ostvarenju reformi u sektoru okolia.
Osim institucija vlasti, vanu ulogu u zatiti okolia imaju dravne i entitetske agencije i zavodi,
nauno-istraivake institucije, strukovna i/ili poslovna udruenja, udruenja graana ili nevladina
udruenja. U zadnjih desetak godina primjetan je trend rasta broja institucija i organizacija, kako
dravnih tako i nevladinih, to je posljedica poveanja javne svijesti o potrebi ouvanja okolia.
Usprkos do sada postignutom uspjehu u pojedinim podrujima, BiH se susree s velikim

izazovima kada je u pitanju ispunjavanje zacrtanih ciljeva u zatiti okolia. Nepostojanje
koordinacijskog mehanizma s jasnim ovlatenjima, te jasnog razgranienja odgovornosti i
obaveza izmeu drave, entiteta, kantona i opina, nepostojanje usaglaene metodologije
prikupljanja i obrade podataka, odnosno domaih standarda u skladu s EU normama, ne-
dostatak podzakonskih akata te nedostatak sredstava za finansiranje nekih vanih mjera za
provoenje politike zatite okolia, mogu se prepoznati kao osnovne prepreke koje mogu
usporiti provoenje okolinskih reformi.
Okolinski pokazatelji koji nedostaju djelomino

ili u potpunosti
Izvjetaj o stanju okolia u BiH 2012. je izraen na temelju postojeih dostupnih podataka o
sektorskim pritiscima i stanju okolia, prikupljanih iz svih relevantnih postojeih izvora. Poseban
izazov za pripremu Izvjetaja je predstavljao nedostatak velikog broja podataka i pokazatelja
da bi se stvorila sveobuhvatna slika o stanju okolia u BiH. U dokumentu je dat pregled poda-
taka i pokazatelja po sektorima ili oblastima koji su tokom pripreme Izvjetaja djelomino ili u
potpunosti nedostajali. U narednom razdoblju je potrebno posvetiti posebnu panju izgradnji
kapaciteta za prikupljanje podataka o stanju okolia koji trenutno nedostaju, kako bismo bili
u mogunosti sveobuhvatno sagledati stanje okolia u BiH.
39
Preporuke za poboljanje stanja okolia

i kljuni zadaci
Uspostavljanje koordinacijskog mehanizma s jasnim ovlatenjima, kao i jasno razgranienje
odgovornosti i obaveza izmeu drave, entiteta, kantona i opina, osnovni je preduvjet za efi-
kasno funkcioniranje informacionih sistema za okoli u FBiH, RS i BD, baziranih na pouzdanim i
pravovremenim podacima i informacijama. Osim toga, vrlo je vano uspostavljanje funkcionalnih
horizontalnih i vertikalnih veza na svim nivoima dravne i entitetske administracije, to e pri-
donijeti njenoj veoj efikasnosti, te pravovremenom i usaglaenom djelovanju na zatiti okolia.
Dugoronu zatitu okolia na dravnom nivou osigurat e ukljuivanje zahtjeva, potreba i ciljeva
zatite okolia u planske i razvojne dokumente svih sektora koji su izvori pritiska na okoli.
Ope preporuke koje mogu posluiti kao pomo pri osmiljavanju kvalitetnog procesa izrade
narednih izvjetaja o stanju okolia su sljedee:
Preporuka 1 Ojaati postojei pravni i institucionalni okvir koji e omoguiti entitetima i

dravi da poboljaju pristup informacijama o okoliu, oblikuju osnovu za procese donoenja
odluka i ispune svoje obaveze izvjetavanja o okoliu;
Preporuka 2 Unapreenje praenja stanja okolia. Dravne i entitetske vlasti treba da

uspostave etapni program za praenje okolia koji bi bio usko povezan s informacionim
sistemima za okoli i koji bi omoguio bolju kontrolu nad okoliem;
Preporuka 3 Jaanje i unapreenje statistike u oblasti okolia u stalnu aktivnost u okviru

rada tijela zaduenih za statistiku na nivou drave i entiteta;
Preporuka 4 Unapreivanje sistema upravljanja informacijama o okoliu definiranom

kroz EU CARDS RANSMO projekt;
Preporuka 5 Izrada seta okolinskih pokazatelja okolia u skladu s meunarodnim me-

todologijama i njihovo usvajanje u Parlamentu BiH;
Preporuka 6 - Unapreivanje registara isputanja i prenosa zagaenja (Pollution Release

and Transfer Register PRTR);
Preporuka 7 Jaanje izvjetavanja EIONET evropske mree za okolinske informacije i

praenje stanja okolia;
Preporuka 8 Poetak uspostavljanja baze znanja za Anticipativne informacije i usluge

(Forward-Looking Information and Services - FLIS) i za Dijeljeni informacioni sistem za
okoli (Shared Environmental Information System SEIS);
Preporuka 9 Jaanje obrazovanja o okoliu - plansko, formalno i neformalno obrazovanje

na razliitim nivoima i u razliitim sektorima.
40
1 UVODNE INFORMACIJE
1.1 GEOGRAFIJA
1.2 KLIMA
1.3 HISTORIJSKA I POLITIKA POZADINA
1.4 KULTURNO NASLIJEE

41
Uvodne informacije
D
rava Bosna i Hercegovina (BiH) je ureena Dejtonskim sporazumom (potpisan
14.12.1995. godine) i sastoji se od tri odvojene administrativne jedinice: Federacije
Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brko distrikta (BD) Bosne i Her-
cegovine. Zvanini jezici su bosanski, srpski i hrvatski.
Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine, BiH je imala 4,4 miliona stanovnika, dok se tre-
nutni broj stanovnitva, prema podacima Agencije za statistiku BiH, procjenjuje na 3,8 miliona.
1.1 GEOGRAFIJA
BiH se nalazi na Balkanskom poluotoku, a granii s Republikom Hrvatskom (931 km) na sje-
veru, sjeverozapadu i jugu, te Republikom Srbijom (375 km) i Republikom Crnom Gorom (249
km) na istoku. Povrina BiH iznosi 51.209,2 km2, od ega je 51.197 km2 kopnene, a 12,2 km2
morske povrine. Na sjeveru BiH ima pristup rijeci Savi, a na jugu, u Neumu, izlazi na Jadran-
sko more. Prema svom geografskom poloaju, BiH pripada jadranskoj i crnomorskoj dolini.
Slika 2:
Topografska karta BiH
BiH je preteno planinska zemlja prekrivena umama (Slika 2). Prosjena nadmorska visina je
500 metara, a najvii vrh je planina Magli (2.387 m). Od ukupnog kopnenog podruja 42%
ine planine, 24% brda, 29% krako podruje i 5% nizine. BiH posjeduje visoku vrijednost
vodenih resursa na Balkanskom poluotoku, jer se na njenoj povrini nalaze mnogi povrinski
i podzemni tokovi vode. Sedam je glavnih rijenih slivova u BiH (Una, Vrbas, Drina, Bosna,
Sava, Neretva, Trebinjica i Cetina), od kojih 75,5% pripada slivu Crnog mora, a 24,5% slivu
Jadranskog mora. BiH takoer obiluje termalnim, mineralnim i termalno-mineralnim izvoritima,
od kojih se samo manji procenat koristi u medicinske i rekreativne svrhe. (Prvi nacionalni izvjetaj
BiH u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, 2009.)
42
1.2 KLIMA
Iako relativno mala zemlja, zahvaljujui arolikoj topografiji, flori i geografskoj lokaciji, BiH ima
mnogo varijacija tri glavne klime. Na sjeveru zemlje prevladava umjereno kontinentalna klima
s hladnim zimama i toplim ljetima. Prosjena temperatura u januaru varira izmeu +1 i -2C,
dok su u julu prosjene temperature izmeu 18,7 i 22,6C. Prosjena godinja temperatura
je izmeu 9 i 12C, iako ove vrijednosti variraju iz godine u godinu. Godinja koliina kinih
padavina je izmeu 700 mm u istonim dijelovima i 1.300 mm u zapadnim dijelovima zemlje.
Za centralne dijelove BiH karakteristina je planinsko-kontinentalna klima, te alpska klima u

podrujima na nadmorskoj visini veoj od 1.700 m (Slika 3). Glavne odlike ove klime su jake
i hladne zime s blagim i kratkim ljetom. Prosjek temperature u januaru varira izmeu -3,5 i
6,8C, a u julu izmeu 14,8 i 16,9C. Za doline u ovom podruju je karakteristina i termika
inverzija s estim maglama. Regije u kojima vlada ova klima imaju relativno obilne kine i snjene
padavine. U jugozapadnom dijelu zemlje prevladava mediteranska klima (ue rijeke Neretve),
ali u zavisnosti od nadmorske visine, na nekim dijelovima vlada i mediteranska klima s utjeca-
jem planinske klime. Zbog Jadranskog mora zime su u ovim predjelima umjerene (prosjena
januarska temperatura iznosi 4C), a ljeta su vrua. Prosjena godinja temperatura je izmeu
13 i 16C. Ova podruja obiluju kinim padavinama tokom zima, dok su ljeta vrlo suha.
Slika 3:
Klima BiH
(Izvor: Federalni
hidrometeoroloki zavod
BiH)
Umjereno kontinentalna
Pretplaninska umjereno kontinentalna
Planinska
Pretplaninska sredozemna
Izmijenjena sredozemna
Sredozemna
43
Uvodne informacije
1.3 HISTORIJSKA I POLITIKA POZADINA

Politika i zakonska evolucija BiH see, bez prekida, preko hiljadu godina unazad, od ranog
evropskog i junoslavenskog srednjovjekovnog perioda do danas. Glavne odlike ovog konti-
nuiteta se ogledaju kroz trajanje i postojanje teritorije i imena BiH, kao i kroz administrativno
i politiko jedinstvo.
U BiH su se stoljeima smjenjivali razni drutveni i politiki sistemi, od feudalne drave, preko
osmanske, austrougarske i jugoslavenske uprave, pa do Socijalistike Republike Bosne i
Hercegovine. Svi ovi sistemi, i svaki na svoj nain, uspostavljali su vlastite upravne i politike
strukture, ali BiH je u svakom zadrala i ouvala teritorijalni integritet.
Ustav BiH je Aneks Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dejtonski mirovni sporazum) koji
je 21.11.1995. parafiran u Dejtonu, a 14.12.1995. godine potpisan u Parizu. Ovo je jedinstven
sluaj ustava koji nikada nije slubeno objavljen na zvaninim jezicima drave, nego je ugovoren
i objavljen na stranom, tj. na engleskom jeziku.
Ustavom je potvren nastavak zakonskog postojanja BiH kao drave, dok je njena unutranja
struktura promijenjena. U skladu s Ustavom, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije
Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Dejtonski mirovni sporazum nije uspio rijeiti pitanje
meuentitetske linije razgranienja na podruju oko Brkog, pa su se strane sloile na
obavezujuu arbitrau o tom pitanju (Aneks 2, lan 5. Dejtonskog mirovnog sporazuma). Na
osnovu Arbitrane odluke koja je donesena 5.3.1999. godine, oformljen je Brko distrikt Bosne
i Hercegovine, pod ekskluzivnim suverenitetom Drave.
U Preambuli Ustava Bonjaci, Hrvati i Srbi su opisani kao konstitutivni narodi. Na nivou drave
je uvedena raspodjela vlasti, zbog ega nije mogue da se usvoji bilo koja odluka protiv volje
Slika 4:
Administrativna
Posavinski kanton
organizacija BiH prema
Dejtonskom mirovnom
BRKO DISTRIKT sporazumu
Unsko-sanski kanton REPUBLIKA SRPSKA
Tuzlanski kanton
Zeniko-dobojski
Srednjobosanski kanton
kanton
FEDERACIJA
BOSNE i HERCEGOVINE
Kanton 10
REPUBLIKA SRPSKA
Kanton
Sarajevo
Bosansko-
podrinjski
Hercegovako- kanton
neretvanski kanton
Zapadnohercegovaki
kanton
44
predstavnika bilo kojeg konstitutivnog naroda, ukljuujui i veto u sluaju povrede vitalnog
interesa, entitetski veto, dvodomni sistem (Dom naroda koji se sastoji od pet Bonjaka i isto
toliko Hrvata iz FBiH i pet Srba iz RS), kao i zajedniko Predsjednitvo koje se sastoji od tri
lana gdje bonjaki i hrvatski lan dolaze iz FBiH, a srpski lan iz RS-a.
BiH ima kompleksnu administrativnu strukturu. Centralna vlast na nivou drave BiH je dobila
ograniena ovlatenja u skladu s Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, budui
da sve vladine funkcije i ovlatenja koja ovim Ustavom nisu izriito dodijeljena institucijama BiH
pripadaju entitetima. Meutim, utjecaj i ovlatenja drave su limitirani i ogranieni na koordinaciju
meunarodne saradnje i sline obaveze, pa trenutno najvanije aktivnosti na izradi politika u
BiH pripadaju entitetima.
U BiH je sloeno i upravljanje na lokalnom nivou. FBiH se sastoji od 10 kantona od kojih

svaki ima svoju vladu i usvaja vlastite zakone (koji su u skladu sa zakonskim propisima FBiH).
Opine u oba entiteta, FBiH i RS, obino izvravaju svoje nadlenosti kroz razne opinske
odjele. FBiH je podijeljena na 79 opina, RS na 62, a grad Brko je odvojena administrativna
jedinica distrikt.
Iako je adekvatno funkcioniranje sistema bitno za provoenje nacionalnih i meunarodnih

politika, postoji nedostatak vertikalne (Federacija / kantoni / opine) i horizontalne (izmeu
entiteta / izmeu ministarstava / izmeu zajednica) saradnje meu navedenim institucijama.
1.4 KULTURNO NASLIJEE

Na raskru izmeu Istoka i Zapada, BiH je oduvijek bila mjesto susreta raznih kultura, nacija i
civilizacija. Od jedinstvenih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, steaka, rimskih graevina
i mozaika, osmanske i austrougarske arhitekture, pa do drevnih katolikih i pravoslavnih ukrasa,
kulturno naslijee ove drave se odlikuje bogatstvom i raznovrsnou.
Slika 5:
Primjeri kulturnog
naslijea BiH
BiH posjeduje bogato arhitektonsko i arheoloko naslijee koje su iza sebe ostavile mnoge
vladavine jo od paleolitskog doba. Historijska razdoblja BiH su: paleolit, mezolit, neolit i
eneolit, Ostrogoti, razdoblje seobe Slavena, Srednjovjekovna Bosna, vladavina Osmanskog
carstva, vladavina Austrougarske, Drava Srba, Hrvata i Slovenaca, SFR Jugoslavija i razdoblje
meunarodno priznate drave BiH.
Slika 6:
Stanje arhitektonske batine Kompleksi/grupe
prije rata (ukupne povrine 272 ha)
(Izvor: Komisija za ouvanje
nacionalnih spomenika u 30%
BiH, 2010)
70%
Individualni spomenici
45
Uvodne informacije
Arhitektonska batina BiH je sistematski unitavana tokom rata koji se odvijao od 1992. do
1995. godine. Aneks 8 Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH je oznaio novo doba kon-
tinuirane zatite naslijea u zemlji.
Tabela 1:
Historijsko razdoblje Ukupan broj spomenika Hronoloki i stilski
klasificirano graditeljsko
naslijee u BiH
Historijske ruralne cjeline 814
(Izvor: Komisija za
ouvanje nacionalnih
Paleolitski i mezolitski period 30
spomenika u BiH, 2010)
Neolitski period 13
Period kalkolitika i eneolitika 16
Period metalnog doba bronzano i eljezno doba (utvrde) 161
Rimsko doba 284-480. n.e. 18
Rano srednjovjekovno doba/Ostrogotska drava, 490-535. n.e. (23 bazilike i 5

28
nekropola)
Ranoslavenski period od 7. do 9. stoljea 10
Srednjovjekovni period, od 13. do 15. stoljea (172 utvrde, 95 nekropola sa

267
stecima)
Osmanski period, 1463-1878. (60 urbano-ruralnih cjelina, 58 damija i tekija,

40 crkvi i manastira, 2 sinagoge, 44 nekropole i turbeta (mauzoleji), 14 javnih
299
objekata, 24 obrazovne ustanove, 3 kule, 11 sahat-kula, 20 mostova, 19
stambenih objekata, 4 javna zdanja u eklektinom stilu)
Austrougarsko doba (27 urbanih cjelina, 47 pojedinanih spomenika) 74
Slika 7 prikazuje broj historijskih spomenika koji su ili oteeni ili uniteni od novembra 1995.
godine.
Slika 7:
Zapaljen/neupotrebljiv (554) Broj unitenih historijskih
spomenika
14% (Izvor: Komisija za
ouvanje nacionalnih
spomenika u BiH, 2010)
Potpuno uniten (713) 18%
68%
Djelomino uniten
ili oteen historijski spomenik (2.771)
U skladu s ovlatenjima koja su joj dodijeljena Aneksom 8, Komisija za ouvanje nacionalnih

spomenika BiH (u daljem tekstu: Komisija) je do kraja decembra 2009. godine ukupno 569
dobara proglasila nacionalnim spomenicima BiH.
Pored bogatog arhitektonskog i arheolokog naslijea, BiH ima vrlo lijep i bogat izbor tradi-
cionalne kulture, umjetnosti i zanata koji su se, historijski gledano, razvijali u zavisnosti od
razliitih prirodnih sredina u kojima su ivjeli ljudi u BiH. Naprimjer, mnoge zajednice koje su se
nastanile u planinskim predjelima, i koje su uglavnom ivjele od stoarstva, razvile su jedinstv-
enu umjetnost i zanate u kojima se koriste vuna i koa. Ljepota ovih runo raenih predmeta
lei u stalnom mijenjanju uzoraka i boja. Danas se tradicionalni uzorci ponavljaju, ali postoji i
tendencija da se izmiljaju novi (Heyl and Gregorin, 2003).
Zahvaljujui bogatstvu lokalnih rudnika, zanatlije u BiH su uvijek bili poznati po proizvodnji i radu
na metalnim predmetima. Prema Marianu Wenzelu, koji je bio jedan od najvanijih poznavalaca
46
umjetnosti i rukotvorina u BiH, stilizirani prikazi scena lova, konjanika i plesaa ili simboli iz
prirodnog svijeta koji se nalaze na poznatim srednjovjekovnim spomenicima stecima, potiu
od uzoraka koji su klesani ili gravirani na posudama od srebra ili od nekih drugih plemenitih
ili poluplemenitih metala koji su nekada bili dio pogrebnih predmeta. BiH obiluje prelijepim
umjetnikim predmetima koji su izraeni od razliitih tkanina, koe, metala, drveta, zatim
grnarijom, klesanim kamenim predmetima, religijskom umjetnou i drugim predmetima od
kojih su neki prikazani na sljedeoj slici (Slika 8).
Slika 8:
Raznolikost tradicionalne
umjetnosti i zanata u BiH
(Izvor: Heyl i Gregorin,
2003)
47
Uvodne informacije
48
2 DRUTVENO-EKONOMSKI
POKRETAI I PRITISCI
2.1 DEMOGRAFIJA I POPULACIJSKI TRENDOVI
2.2 SIROMATVO KAO POKRETA DEGRADACIJE OKOLIA
2.3 PREGLED STANJA I TRENDOVA U EKONOMIJI
2.4 POKRETAI I PRITISCI PO SEKTORIMA
2.5 UPRAVLJANJE OTPADOM

49
Drutveno-ekonomski pokretai i pritisci
Lj
udske aktivnosti su glavni pokreta promjena u okoliu. Koritenjem prirodnih resursa i
prostora, te zadovoljavanjem svojih linih, privrednih i drutvenih potreba, ovjek djeluje
na okoli, te utjee na dostupnost prirodnih resursa, promjenu stanja okolia i pojedinih
ekosistema, te ponekad direktno na sigurnost i zdravlje ljudi. Neke od privrednih aktivnosti,
kao to su transport, industrija, rudarstvo, te energetika, lako je prepoznati kao pokretae
pritisaka na okoli. Meutim, neke privredne grane, poput poljoprivrede, umarstva, akvakul-
ture ili turizma, iako stvaraju pritiske na okoli, i same zavise od tog istog okolia. Otpad, kao
jedan od pritisaka na okoli, nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i u svim privrednim
djelatnostima, pa se moe rei da je otpad posljedica ovjekove egzistencije. Potreba da se
sagleda kako pojedini sektori utiu na okoli proizlazi iz potrebe da se planiraju i izrade sektorski
strateki razvojni dokumenti koji se zasnivaju na odrivom razvoju. Odrivi razvoj predstavlja
osnovu ekonomskog i za okoli prihvatljivog razvoja u kojem glavnu korist ostvaruje drutvo.
2.1 DEMOGRAFIJA I POPULACIJSKI TRENDOVI

Posljednji popis stanovnitva u BiH je proveden 1991. godine, te ne postoje tani podaci o
broju stanovnika i o demografskim statistikama. Meutim, postoje procjene statistikih ureda
u BiH koje su dobijene na osnovu istraivanja i demografskih prorauna.
U prolosti su se podaci o stanovnitvu i domainstvima prikupljali u procesu popisa stanovnitva

svakih 10 godina, a na osnovu jedinstvene metodologije u BiH. U posljednjem popisu
stanovnitva, 4.377.000 osoba je popisano kao stalni stanovnici u mjestima gdje su im ivjele i
porodice, a prema procjenama iz 2010. godine, broj stalnog stanovnitva je bio oko 3.843.000
to jasno pokazuje da je BiH pretrpjela velike promjene od 1991. do 2012. godine (Slika 9).
Godina Broj stanovnika u hiljadama Slika 9:

Broj stanovnika u BiH
2009 prema popisu stanovnitva
iz 1991. i prema
2007 procjenama
od 1996. do 2010.5
2005 (Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Demografija
2003 2010, Tematski bilten TB
02, 2011)
2001
1999
1997
1991
0 500 1,000 1,500 2,000 2,500 3,000 3,500 4,000 4,500 5,000
BiH, jedna od est republika bive Jugoslavije, postala je 1992. godine nezavisna drava nakon
ega je ubrzo poeo i rat koji je trajao do 1995. i koji je prouzrokovao masovna razaranja i
gubitak ivota. Rat je ostavio znaajne posljedice na dravi, te uzrokovao promjene u struk-
turi stanovnitva. Pored fizikog unitenja i gubitka ivota, doveo je i do znaajnih drutvenih
nemira i pada ivotnog standarda.
Razdoblje izmeu 1992. i 1995. je karakteristino po ratnim migracijama. Pored onih koji su
otili tokom rata, procjenjuje se da se nakon rata jo blizu 110.000 graana iselilo iz BiH i da
ih je oko 43.000 trajno promijenilo dravljanstvo.
Nedostatak pouzdanih i sveobuhvatnih demografskih podataka predstavlja jedan od izazova,

ne samo za planirani razvoj drave, ve i za bilo koje proraune po glavi stanovnika u dravi,
zbog ega je veina podataka o okoliu samo procjena.
Dom naroda Parlamentarne skuptine BiH je usvojio Zakon o popisu stanovnitva, domainstava
5 Agencija za statistiku BiH ne posjeduje podatke tokom perioda rata.
50
i stanova u BiH za 2013. Popis stanovnitva bi se trebao obaviti od 1. do 15. aprila 2013.
godine, prema stanju na dan 31. marta te godine, to se smatra referentnim datumom
popisa. Cilj Popisa je ustanoviti broj stanovnika, ukupno za cijelu dravu i po svim teritorijalnim
nivoima: naseljima, opinama, gradovima i kantonima. Osim broja i prostornog rasporeda,
popis stanovnitva osigurava podatke o demografskim, etnikim, obrazovnim, ekonomskim,
migracijskim i drugim obiljejima stanovnika, broju domainstava, porodica i njihovim karak-
teristikama, kao i podatke o stambenom fondu i njegovim karakteristikama.
Slika 10: Broj Starosna grupa

Stanovnitvo u BiH prema stanovnika (godine)
starosnim grupama 1.800.000
2009. godine
1.600.000
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, BiH u 1.400.000
brojevima 2011) 1.200.000
1.000.000
800.000
600.000
400.000
ENE
200.000
MUKARCI
0 UKUPNO
0-5 6 -17 18-34 35-64 65 i vie
BiH ima vei procenat starije populacije s niskom stopom fertiliteta, to moe imati ozbiljne
posljedice na budunost ekonomske odrivosti. Prosjena starosna dob stanovnitva u BiH je
38,3 godine. U prosjeku, mukarci su mlai od ena (37,2 godine). Razlika izmeu spolova se
poveava kada se u obzir uzme medijan: 50% mukaraca ima manje od 37 godina u odnosu
na 40 godina za ene. Najvei broj stanovnika u BiH pripada starosnoj grupi izmeu 35 i 64
(39,5%). Mlaa populacija (17 godina) ini 21,6% ukupnog broja stanovnitva. Starije odrasle
osobe (osobe sa 65 godina ili vie) ine 15,1% ukupnog broja stanovnika, a od 100 starijih
ljudi, 57 su ene. Procenat ena koje su starije od 65 godina je 16,8%, a isti taj procenat za
mukarce iznosi 13,3%.
Stopa zavisnosti, tj. procenat neaktivne (osobe mlae od 15 i starije od 65 godina) i aktivne
populacije (izmeu 15 i 64) u BiH je 48,3%, to znai da na svakih 100 aktivnih osoba ima
48 neaktivnih.
BiH se odlikuje niskom stopom fertiliteta. Na 100 ena dobi izmeu 15 i 49 godina doe oko
18 djece mlae od 5 godina.
Slika 11: 1.684000

Ukupna stopa fertiliteta
u BiH 1.647000 1.558000
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Demografija 1.40000
1.362000
2010, Tematski bilten TB 1.303000
02, 2011) 1.258000
1.30000 1.215000 1.20000 1.285000 1.266000
1.20000 1.217000 1.176000
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
ivotni vijek pri roenju je 74 godine (72,1 za mukarce i 77,3 za ene). Smrtnost djece (0-5) je
15% od 1.000 ivoroene djece. Radno sposobno stanovnitvo su sve one osobe koje imaju
15 godina ili vie. Prema zvaninim procjenama za 2010. godinu, 2.597.000 od ukupnog broja
stanovnika (3.843.126) spada u kategoriju radno sposobnog stanovnitva, a 1.158.000 spada
u kategoriju radne snage. Od ukupnog broja radne snage samo su 843.000 osobe zaposlene.
Prema standardima Meunarodne organizacije rada (eng. International Labour Organisation

- ILO) radno sposobno stanovnitvo su ona lica koja imaju 15 godina ili vie, a dijeli se u dvije
51
kategorije: radna snaga (ekonomski aktivna) i populacija koja je ekonomski (radno) neaktivna.
Radna snaga ili aktivna populacija se sastoji od zaposlenih i nezaposlenih lica. U radno neaktivnu
populaciju spadaju sve one osobe koje imaju 15 godina ili vie i nisu zaposlene niti preduzimaju
mjere s ciljem da pronau zaposlenje. Prema navedenim ILO standardnim podjelama, stopa
nezaposlenosti kod radno sposobnog stanovnitva je u 2010. godini bila 27,2%, dok je 41%
stanovnitva bilo neaktivno. Ukupno, u BiH je registrirano 1.439.000 radno neaktivnih lica.
Jo jedno demografsko pitanje, koje ima utjecaj na okoli, je neravnomjeran razvoj urbanih i
ruralnih sredina. U BiH, kao zemlji u tranziciji, stanovnitvo naputa manje razvijene dijelove
drave i seli se u urbanije sredine. Prisutna je populacijska dominacija veih urbanih centara
(Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, itd.), koji su ujedno i najrazvijenija podruja. S obzirom na proces
globalne urbanizacije koji je prisutan i u BiH, prostorni planovi u BiH predviaju daljnje poveanje
stepena urbaniziranosti, meutim, za projekcije detaljne strukture urbanosti i ruralnosti u BiH
nema informacione osnove.
2.2 SIROMATVO KAO POKRETA

DEGRADACIJE OKOLIA
Siromatvo se ogleda na razliite naine, meu kojima su nedostatak dohotka i sredstava
potrebnih da se osigura odriva egzistencija; glad i neuhranjenost, slabo zdravlje, nedostup-
nost ili ograniena dostupnost obrazovanju i drugim osnovnim uslugama; poveana smrtnost,
ukljuujui smrtnost od bolesti; beskunitvo i neodgovarajui stambeni uvjeti; nesigurno
okruenje, drutvena diskriminacija i izolacija. Bitno obiljeje negacije ljudskih prava takoer
je nesudjelovanje u odluivanju i u graanskom, drutvenom i kulturnom ivotu zajednice.
Viedimenzionalnost siromatva ogleda se u stanju koje obiljeava dugotrajna ili stalna
uskraenost resursa, sposobnosti, mogunosti izbora, sigurnosti i moi koje su neophodne za
odgovarajui ivotni standard i ostvarenje drugih graanskih, ekonomskih, politikih, kulturnih
i socijalnih prava (Bejakovi, 2005).
Siromatvo se obino dijeli na dohodovno bez mogunosti da se zadovolje minimalne ivotne

potrebe, i nedohodovno koje obuhvata i neka druga ivotno vana obiljeja, najee pov-
ezana s nivoom obrazovanja, zdravlja i sl. U razmatranje nedohodovnog siromatva ukljuuju
se zdravstveno stanje, pokazatelji o prehrani i pismenosti stanovnitva. Ipak, openito se vea
panja pridaje apsolutnom i relativnom dohodovnom siromatvu. Svjetska banka utvruje da
je osoba siromana ako je njen dohodak nedovoljan da zadovolji nivo primarnih potreba. Nivo
tih potreba se mijenja tokom vremena i u razliitim drutvima, u skladu sa stepenom razvoja,
drutvenim normama i vrijednostima.
Prema metodologiji Eurostata, siromatvo se definira u relativnom smislu i zasniva se na

izraunu tzv. relativne linije siromatva. Ona se definira kao iznos od 60% medijane potronje
po lanu domainstva, s tim da se veliina domainstva prilagoava prema OECD (Organi-
sation for Economic Co-operation and Development) skali, dok se prema metodi Svjetske
banke siromatvo definira kao apsolutno siromatvo i izraunava na osnovu tzv. apsolutne
linije siromatva. U okviru ove metodologije razlikuju se dvije linije siromatva: ekstremna linija
siromatva (food poverty line) i generalna linija siromatva (general poverty line). Da bi se ove
linije utvrdile, najprije se odreuju potrebne minimalne kalorijske vrijednosti prehrane, a preko
njih se utvruju izdaci za potronju.
Okoli utjee na siromatvo na tri razliita naina: osigurava izvore egzistencije za siromane
osobe, utjee na njihovo zdravlje i na njihovu ranjivost. S druge strane, siromatvo takoer
utjee na okoli na razliite naine: primorava siromane osobe da unitavaju okoli, ohra-
bruje drave da promoviraju ekonomski rast nautrb okolia, podstie siromana drutva
da umanjuju vanost pitanja okolia, te dovodi do bezuspjenog usmjeravanja resursa za
rjeavanje tih problema. U ruralnim podrujima, siromani ljudi imaju jai utjecaj i kontrolu nad
prirodnim resursima. Za siromane ljude iz urbanih sredina pristup istom okoliu je veoma
52
vaan i predstavlja prioritet. ta je prioritet kad je u pitanju okoli, varira u odnosu na razliite
drutvene grupe, te u odnosu na spol. Naprimjer, siromane ene, ija je primarna uloga voenje
domainstva, mogu smatrati prioritetnim sigurno snabdijevanje istom vodom, kanalizaciju i
neogranienu isporuku elektrine energije kao kljune aspekte dobrobiti.
Prorauni na osnovu podataka koji su prikupljeni tokom provoenja Ankete mjerenja ivotnog
standarda (Living Standards Measurement Study - LSMS) 2001, 2005. i 2007. godine poka-
zuju da je siromatvo koje se definira kao nedostatak potronje znatno zastupljeno, te pogaa
svakog petog stanovnika BiH.
U prosjeku, ukupna godinja potronja domainstva u 2007. je iznosila do 18.497,14 KM.

Najvie je potroeno na hranu i stanovanje (31,92% i 22,15% redom). Prosjena neto plaa po
glavi stanovnika u BiH iznosi 798,00 KM. Godinji prihod po glavi stanovnika je izraunat prema
prosjenoj neto plai po glavi i iznosi 9.576,00 KM. Iz ovih podataka se moe zakljuiti da se
ostatak plae utroi na ostale trokove (odjea, obrazovanje, stanovanje i reije, prevoz itd.).
U 2007. godini, 60% medijane mjesenih izdataka za potronju u BiH iznosi 385,71 KM. Ova
vrijednost predstavlja relativnu liniju siromatva (ili standardnu liniju siromatva) za jednolano
odraslo domainstvo koja se koristi za raunanje stope siromatva za entitete i za dravu kao
cjelinu.
U 2007. godini, 193.692 domainstva (18,4% od ukupnog broja domainstava) ili 627.903
stanovnika u BiH (18,2% od ukupnog broja stanovnika) je ivjelo u relativnom siromatvu. Ovaj
podatak je rezultat razliitih uvjeta ivota u tri geografska podruja u zemlji. Od 100 siromanih
domainstava, 55,4% ih ivi u FBiH gdje skoro svako esto domainstvo ivi u oskudici, dok
je u RS siromano skoro svako peto, a u BD skoro svako etvrto domainstvo (Agencija za
statistiku BiH, APD 2007).
Slika 12: BD
Siromana domainstva 3%
u BiH po geografskom
podruju u 2007. godini
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Anketa o
potronji domainstava u
BiH siromatvo i uvjeti
ivota, 2007)
RS 42%
55%
FBiH
Spol nositelja domainstva ima izvjestan utjecaj na relativno siromatvo. Na nivou BiH
stopa siromatva domainstava s nositeljem enskog spola je 22,4%, nasuprot 17,3% kod
domainstava gdje je nositelj mukarac. Razlika je najizraenija u RS-u gdje su te stope 28,6%,
odnosno 19,8%, dok su u ostalim geografskim podrujima te razlike manje izraene.
Slika 13: 35%
Veliina siromatva u
BiH po spolu nositelja 30%
domainstva u 2007. godini
(Izvor: Agencija za 25%
potronji domainstava u 20%
BiH 2007)
15%
10%
05%
ENE
MUKARCI
FBiH RS BD BiH
53
Stopa siromatva prema opoj liniji siromatva je oko 21%. Siromatvo je vie zastupljeno
u ruralnim naseljima (17,8%) nego u urbanim sredinama (8,7%) (Agencija za statistiku BiH,
APD 2007).
U BiH, usprkos postkonfliktnoj situaciji i niskom zvanino izmjerenom BDP-u, ne postoje

sluajevi ekstremnog siromatva. Sluajevi siromatva bez zabiljeenog prihoda takoer nisu
registrirani u ekstremnim razmjerama.
Istovremeno, analiza po osnovi LSMS podataka je prikazala znaajnu uskraenost u aspektima

siromatva koja se ne odnose na prihode:
27% odraslih u BiH se mogu smatrati obrazovno osiromaenima;
16% populacije je pogoeno zdravstvenim siromatvom;
Uvjeti za stanovanje su ispod standarda siromatva za 11% stanovnitva;
29% stanovnitva se moe okarakterizirati kao osiromaeni u pravima, budui da ive

u domainstvima a da nemaju utvreno pravo vlasnitva na smjetaj u kojem se nalaze.
Uskraivanje drugih ljudskih prava, kao to je fizika zatienost od nasilja i zloina je
takoer znaajan problem.
Budui da razliite dimenzije siromatva utjeu na razliite ljude, 72% svih odraslih u BiH su
siromani u barem jednom kljunom aspektu dobrog stanja, tj. u pogledu materijalne potronje,
obrazovanja, zdravlja, stanovanja, zaposlenja ili prava na vlasnitvo.
Veza izmeu siromatva, loeg ekonomskog stanja i degradacije okolia u BiH ogleda se
prvenstveno u neadekvatnoj odvodnji i tretmanu otpadnih voda, neadekvatnom upravljanju
otpadom (neadekvatnom odlaganju komunalnog otpada i otpada iz industrijskih postrojenja),
utjecajima starih naputenih odlagalita industrijskog otpada iz ranijih razdoblja koja nisu
sanirana, oneienju zraka emisijama iz saobraaja i industrijskih postrojenja sa zastarjelim
tehnolokim procesima, deforestaciji uzrokovanoj komercijalnom eksploatacijom i sjeom
drva za ogrjev i sl.
2.3 PREGLED STANJA I TRENDOVA U

EKONOMIJI
U posljednjih dvadeset godina, ekonomija u BiH je obiljeena postratnim periodom i periodom
tranzicije iz socijalizma u trinu ekonomiju. Privreda BiH je bazirana na prirodnim resursima,
i kao takva esto je po okoli neodriva. Zagaenje vodenih resursa, zraka i zemljita, sjea
uma i neodrivo rudarstvo, rezultat su takve privrede i koritenja neistih tehnologija. Glavni
izazovi s kojima se susree BiH, a koji neminovno utjeu na odrivu proizvodnju i potronju,
su: visoka nezaposlenost, nerazvijen privatni sektor, nestabilne i nedostajue institucije,
nerazvijena infrastruktura - naroito transportna, nedovoljna ulaganja u istraivanje i razvoj,
obrazovni sistem neprilagoen potrebama trita, te neracionalno koritenje energije. Iako je
u nekim podrujima ostvaren napredak, neophodno je uloiti dodatne napore u procesu ka
lanstvu u Evropskoj uniji.
U zadnjih nekoliko godina razvijene zemlje svijeta sve se vie okreu prelasku na zelenu
ekonomiju. Zelena ekonomija se definira kao ona koja efikasno koristi prirodne resurse i eko-
sistemske usluge, socijalno je inkluzivna, energetski je efikasna i znaajno smanjuje rizike po
okoli. Takvim prelaskom se eli osigurati potena trina konkurencija za zelene proizvode, i
to postepenim ukidanjem tetnih subvencija, reformom politika i podsticaja, jaanjem trine
infrastrukture, uvoenjem novih trinih mehanizama, preusmjeravanjem javnih ulaganja i
ozelenjavanjem javne nabavke (Program UN za zatitu okolia, 2010). Evropska agencija
za okoli6 je napravila saetak procjene okolia u BiH, ali u BiH jo uvijek nema prelaska na
zelenu ekonomiju.
6 EEA European Environment Agency.
54
Oporavak od negativnih ekonomskih trendova je zabiljeen u 2010. godini u smislu poveane

industrijske proizvodnje, rasta izvoza, donekle poveane zarade u prodaji na malo, stabilizacije
nivoa stranih tekuih rezervi.
Meutim, oporavak je i dalje spor i nisu ostvarene promjene na tritu rada. Vanjska neravnotea
je bila mnogo manja u 2010. nego u prethodnim godinama, uglavnom zbog povoljnije ravnotee
u vanjskoj trgovini, ali je priliv novca (ne raunajui novanu pomo) bio mnogo manji. Uz pomo
trenutnog stand-by aranmana kontrola nad dravnim finansijama je bila mnogo bolja, pa je
bilo za oekivati da fiskalni deficit bude manji nego u 2009. godini, dok se, s druge strane, u
nadolazeem periodu mora provesti ozbiljna fiskalna konsolidacija. Nominalni bruto domai
proizvod (BDP) po glavi stanovnika je u 2009. bio 24.004.000 KM po trenutnim cijenama, to je
za 3% manje nego u 2008. U 2010. je nominalni BDP po glavi stanovnika iznosio 24.486.000
KM (Agencija za statistiku BiH, BiH u brojkama 2011).
Slika 14: u hiljadama KM

BDP za BiH za razdoblje
30.000.000
2005-2010. po trenutnim 24.717.581 24.003.713 24.485.549
cijenama, izraen u 25.000.000 21.778.384
1.000 KM 19.271.903
20.000.000 17.156.728
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, BiH u 15.000.000
brojkama 2011)
10.000.000
5.000.000
0
2005 2006 2007 2008 2009 2010
Slika 15:
BDP po glavi stanovnika u 2010 6.371
BiH za razdoblje
2005-2010, u KM 2009 6.244
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, BiH u
2008 6.430
brojkama 2011)
2007 5.664
2006 5.010
2005 4.457
0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000
Bruto domai proizvod je u proizvodnoj metodi finalni rezultat kontinuiranih aktivnosti koje
vre rezidentne proizvodne jedinice. BDP je, prema trenutnim cijenama, zbir bruto dodane
vrijednosti svih rezidentnih jedinica po baznim cijenama, plus neto porezi na proizvode i usluge.
Tabela 2:
Dodana vrijednost na Grana industrije 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
bazne cijene po ograncima,
2005-2010, u procentima Poljoprivreda, lov, umarstvo, ribolov (A+B) 10,12 10,26 9,75 8,90 8,59 8,36
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, BiH u Strogo industrijske aktivnosti (C+D+E) 20,41 20,12 20,40 20,98 20,16 20,89
brojkama 2011)
Graevinarstvo (F) 5,23 5,26 5,92 6,44 6,16 5,20
Usluge (od G do O) 64,24 64,35 63,92 63,68 65,09 65,55
Dodana vrijednost 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00 100,00

55
Sastav Indeksa potroakih cijena je pokazao da su cijene u decembru 2010. godine, na

godinjem nivou, odreene poveanjem u cijenama robe i usluga. Naime, cijene robe su narasle
za 3,5%, a cijene usluga za 2,6%. Na mjesenom nivou su cijene u BiH bile za 0,8% vee u
decembru 2010. godine nego u prethodnom mjesecu te godine, te 3,1% vee u poreenju s
decembrom 2009. godine. Prosjena godinja inflacija u BiH je 2010. iznosila 2,1%. U etvrtom
kvartalu je zabiljeeni porast cijena iznosio 2,0% u odnosu na trei kvartal 2010. godine.
Tabela 3:
COICOP ODJELJCI 2010/ 2005. 2010/ 2009. Indeks potroakih cijena
prema COICOP odjeljcima
Ukupno 117,7 102,1 u BiH
(Izvor: Agencija za statistiku
Hrana i bezalkoholna pia 122,8 99,3 BiH, Indeks potroakih
cijena, Tematski bilten TB
Alkoholna pia i duhanski proizvodi 133,9 120,2 09, 2010)
Odjea i obua 86,3 95,4
Stanovanje, voda, elektrina energija, plin i druga goriva 134,6 103,1
Namjetaj, kuanska oprema i redovno odravanje 104,7 100,1
Zdravstvena njega 113,5 101,8
Transport 113,1 107,1
Komunikacije 131,6 106,9
Rekreacija i kultura 115,0 100,7
Obrazovanje 111,6 102,6
Restorani i hoteli 121,3 101,1
Ostala roba i usluge 108,0 100,7
Indeks potroakih cijena u BiH se rauna na osnovu glavnog spiska proizvoda (620 proizvoda
u 2010. godini). Svakog mjeseca se prikupi 21.000 cijena na unaprijed odreenim centrima
za uzimanje uzoraka na 12 geografskih lokacija (5 gradova u FBiH, 6 gradova u RS i u BD).
Prosjeni nivo cijena u BiH za 2010. godinu je bio vei za 2,1% u poreenju s prosjekom iz
2009. godine, to je rezultat poveanja prosjenih cijena alkoholnih pia i duhanskih proizvoda
(20,2%), transporta (7,1%), komunikacija (6,9%), stanovanja, vode, elektrine energije, plina i
ostalih goriva (3,1%), obrazovanja (2,6%), te hotelskih i restoranskih usluga (1,1%).
Ostala roba i usluge Slika 16:

8,0
Indeks potroakih cijena
Restorani i hoteli 21,3 u BiH prema COICOP
Obrazovanje
odjeljcima u 2010. godini
11,6
(Izvor: Agencija za
Rekreacija i kultura 15,0 statistiku, BiH u brojkama
2011)
Komunikacije 31,6
Transport 13,1
Zdravstvena njega 13,5
Namjetaj, kuanska oprema i redovno odravanje 4,7
Stanovanje, voda, elektrina energija, gas i druga goriva 34,6
Odjea i obua -13,4
Alkoholna pia i duhanski proizvodi 33,9
Hrana i bezalkoholna pia 22,8
Ukupno 17,7
2010 / 2009 2010 / 2005 80 90 100 110 120 130 140

56
Prema administrativnim podacima, raspodjela zaposlenih po sektorima je pokazala da je

proizvodna industrija zapoljavala 19,3% radnika u decembru 2010. godine, a da su sektori
prodaje na veliko i malo, popravke motornih vozila i motocikala, te sektor linih i kuanskih
proizvoda upoljavali 18,4%. Ukupni udio proizvodne industrije u broju zaposlenih je ostao
nepromijenjen u poreenju sa stanjem iz septembra 2010. godine, dok se udio u trgovinskom
sektoru poveao za 24 bazna poena. Nakon toga, slijedi sektor javne uprave i odbrane, kao i
obavezno socijalno osiguranje, i to 10,5%, i obrazovanje 8,7% od ukupnog broja zaposlenih.
Ovi sektori zapoljavaju 57% zaposlenih u BiH. U drugim sektorima je zaposleno od 0,1%
(ribolov) do 7,2% (transport, skladitenje i komunikacije).
Tokom prvih est mjeseci 2011. godine, neto direktnih stranih ulaganja u BiH je iznosio 181
milion KM. Prema aktivnostima u 2011. godini, sljedee grane privrede su zabiljeile najvei
priliv direktnih stranih ulaganja: trgovina na veliko (70 miliona KM), nekretnine (50 miliona KM),
finansijsko posredovanje, osim osiguranja i penzijskih fondova (37 miliona KM) i proizvodnja
hrane i pia (12 miliona KM). Velik odliv direktnih stranih ulaganja je zabiljeen u proizvodnji
baznih metala (67 miliona KM), dok je manji odliv zabiljeen u proizvodnji motornih vozila (7
miliona KM) i hemijskih proizvoda (2 miliona KM). Kada je rije o direktnim stranim investitorima
u 2011. godini, Rusija je uloila najvie direktnih stranih ulaganja u vrijednosti od 77 miliona
KM, dok je vicarska zabiljeila najvei odliv u iznosu od 40 miliona KM.
Vanjski dug je zbir svih dugova BiH i pravnih lica prema inozemnim subjektima. Vanjski dug
se esto odnosi na novac posuen od meunarodnih organizacija, kao to su Meunarodni
monetarni fond i Svjetska banka. Drave se odluuju na vanjski dug kako bi dobile svjei kapital
za nove investicije, ili kako bi otplatile prijanji dug s kamatama, ili popunile deficit u budetu.
Meutim, to postaje problem kada se novac troi nenamjenski i neefikasno.
Na kraju treeg kvartala 2011. ukupno stanje javnog vanjskog duga je iznosilo 6,49 milijardi
KM, to je za 199,4 miliona KM, ili 3,2% vie nego krajem 2010. Od ukupnog vanjskog duga,
dug Svjetskoj banci IDA je iznosio 1,75 milijardi KM, ili 26,9%, to je najvei udio duga. Pored
toga, dug Paris Clubu (dug napravljen prije 1992) je 825,1 milion KM ili 12,7%, a Meunarodnom
monetarnom fondu 765,0 miliona KM ili 11,8%.
Ukupno stanje vanjskog duga ne ukljuuje iznos od 1,85 milijardi KM koji se odnosi na ugo-
vorena, ali neisplaena sredstva od kojih je najvei dio, odnosno 30,3%, od Evropske banke
za obnovu i razvoj, a 26,6% od Evropske investicijske banke. Iz ukupnog stanja vanjskog duga
se takoer iskljuuju sredstva u vezi s garancijom drave BiH za kredit javnim preduzeima
u iznosu od 11,3 miliona KM. U 2011. godini je 367,8 miliona KM izdvojeno za servisiranje
vanjskog duga, od ega je 256,6 miliona KM, odnosno 69,8%, namijenjeno za glavnicu, a
111,3 miliona KM ili 30,2% za kamate. U prvih devet mjeseci 2011. strani dug je servisiran sa
211.1 milion KM, od ega je glavnica iznosila 68%, a kamate 32%.
Slika 17: 7.000.000

Vanjski dug sektora vlade
izraeno u 1.000 KM 6.000.000
(Izvor: Centralna banka 5.000.000
BiH, 2011)
4.000.000
3.000.000
2.000.000
1.000.000
0
2007 2008 2009 2010 2011
57
% BDP-a Slika 18:

27,3
30 Vanjski dug sektora vlade
25,3 25,3 25,6 25,6 kao procenat BDP-a
25 21,8 (Izvor: Centralna banka
21,1
18,2 17,2 BiH, 2011)
20
15
10
0
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Prema Ministarstvu finansija i trezora, BiH se smatra jednom od drava s umjerenom vanjskom
zaduenou.
2.4 POKRETAI I PRITISCI PO SEKTORIMA

2.4.1 Poljoprivreda
Poljoprivreda moe imati pozitivan i negativan utjecaj na okoli. Odriva poljoprivreda pomae
kod ouvanja tla, zatite od poplava i kod apsorpcije ugljendioksida iz atmosfere. Neodriva
poljoprivreda dovodi do degradacije tla, gubitka bioloke raznolikosti, te zagaenosti zraka
i vode. Poljoprivreda je jedan od najveih potroaa vode. Prodiranje hranjivih materija,
pesticida i stonog otpada, kao i otjecanje vode s tla, dovodi do oneiavanja podzemnih
voda. Zagaenost nitratima iz poljoprivrede je meu najozbiljnijim problemima koji utjeu na
podzemne vode i s kojima se suoavaju zemlje lanice OECD7 (Organizacija za ekonomsku
saradnju i razvoj, 2001).
Degradacija tla (erozija tla vodom, zbijanje, salinizacija, zakiseljavanje i gubitak organskih ma-
terija) koja je izazvana neodrivom poljoprivredom (monokulture, prekomjerna ispaa, rjee i
krae rotacije, duboka obrada zemljita) se dodatno ubrzava klimom i tehnologijom (suzbijanje
tla tekom mainerijom). Suzbijanje takoer dovodi do gubitka plodnosti zemlje jer ograniava
protok i dovodi do zadravanja vode i hranjivih materija. Gubitak prirodnih stanita, monokulture
i upotreba hemikalija utjeu na smanjenje bioloke raznolikosti. Usjevi i stoka isputaju amonijak
koji zagauje zrak (Program UN za zatitu okolia/GRID Arendal, 2002).
Iako je poljoprivreda jedna od najbitnijih grana u bosanskohercegovakoj privredi, ovaj sektor

prolazi kroz jako slab oporavak u postkonfliktnom periodu.
2.4.1.1 Procenat zemlje koji je pokriven poljoprivrednim zemljitem

BiH zauzima povrinu od 5.112.879 hektara, od ega se na podruju FBiH nalazi 2.607.579
hektara, a na podruju RS 2.505.300 hektara. Oko 52% (2.600.000) ukupne povrine je po-
godno za poljoprivredne aktivnosti, dok je ostatak pokriven umama (Tabela 4). Od ukupne
poljoprivredne povrine, 40% se nalazi na 500 metara nadmorske visine, 35% je na nadmorskoj
visini izmeu 500 i 1.000 metara, a 25% je smjeteno na nadmorskoj visini vioj od 1.000
metara. 68% ukupne poljoprivredne povrine u BiH je obradivo, a 32% su livade. Plodne nizine
ine 16% ukupnog poljoprivrednog tla BiH, 62% sainjavaju manje plodna brdovito-planinska
podruja, a udio jadranskog podruja je 22% (MVTEO BiH,8 2002).
7 OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj).
8 Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
58
Tabela 4:
Upotreba zemljita u BiH Vrsta povrine BiH FBiH (ha) RS(ha) FBiH (%) RS (%)
(Izvor: Prvi nacionalni
izvjetaj o provoenju UN Ukupna povrina 5.112.879 2.607.579 2.505.300 51,0 49,0
konvencije o suzbijanju
dezertifikacije/degradacije Poljoprivredno tlo 2.557.415 1.258.796 1.298.619 49,2 50,8
tla (UNCCD) u BiH, 2007)
Poljoprivredne kulture 1.077.908 461.360 616.548 42,8 57,2
Vonjaci 95.753 41.395 54.358 43,2 56,8
Vinogradi 6.000 5.307 693 88,5 11,5
Livade 485.213 248.291 236.922 51,2 48,8
Panjaci 861.177 502.442 358.734 58,3 41,7
2.4.1.2 Poljoprivredna i stoarska proizvodnja
Procenat usjeva
Poljoprivredna proizvodnja u BiH nije intenzivna i karakterizira je prilino slaba produktivnost.
Usprkos tome to su povoljni uvjeti za razvoj poljoprivredne proizvodnje, podaci koji su dostupni
Agenciji za statistiku BiH pokazuju da svake godine 45% obradivog tla ostane neiskoriteno.
Prema statistikom izvjetaju Agencije za statistiku BiH za 2010. godinu, oranine povrine
su prema nainu koritenja iznosile 1.007.000 ha, od ega zasijane povrine ine 512.000
ha, ugari i neobraene oranice 492.000 ha, rasadnici i ostala obradiva povrina 3.000 ha.
Slika 19: Krmno bilje Povre

Oranine povrine prema
nainu koritenja u BiH
Panjaci
(Izvor. MVTEO BiH, 1%
Izvjetaj iz oblasti
poljoprivrede za BiH
Industrijsko bilje
1%
2007. godina; FOCUS, 13% 8%
Nacionalni izvjetaj po
dravama o organskoj
proizvodnji na osnovu
bibliografije i prikupljenih
podataka, 2010) 29% itarice
48%
Ugar
Slika 19 jasno pokazuje da se najvei postotak usjeva odnosi na itarice, nakon ega slijedi
krmno bilje, zatim povre i na kraju industrijsko bilje. Takoer, rasadnici koji su zastupljeni u
vrlo malom procentu mogu biti osnova za vee ulaganje u to podruje.
Povrine zasijane itaricama u 2010. godini su iznosile 293.000 ha, krmnim biljem 133.107
ha, povrem 71.642 ha i industrijskim biljem 7.000 ha. Ovi rezultati jasno pokazuju da najvei
procenat zemljita jo uvijek nije iskoriten ugari, kao i neobraene i naputene oranice (oko
48% od ukupno obradivog tla).
59
2008 2009 2010 Slika 20:

250
Ponjevena povrina za
205
189 189 razdoblje 2008-2010,
200 izraena u 1.000 ha
(Izvor: Agencija za
150 statistiku BiH, BiH u
brojkama 2009, 2010,
100 2011)
65 68
55 51 43 43
50 40 37 36 37 33 34
24 22 19 23
0
Kukuruz Penica Djetelina Krompir Lucerka Jeam Kukuruz za krmu
Uvoz itarica, male zasijane povrine, mali broj farmi i loa proizvodna tehnologija razlozi su
zbog kojih je dananja proizvodnja mnogo manja od prijeratne. Kao to prikazuje Slika 20,
proizvodnja kukuruza, penice, djeteline, krompira i jema, ima tendenciju slabog pada od
2008. do 2010. godine.
Znaajno smanjenje oraninih povrina, kao i povean uvoz itarica, kukuruza, povra, indus-
trijskog i krmnog bilja, nedostatak proizvodnih pogona i tehnologija, te injenica da veliki broj
stanovnitva naputa ruralna podruja, samo su neki pokazatelji smanjenja poljoprivredne
proizvodnje u BiH danas u poreenju s prijeratnim periodom (1990). Nakon rata se promijenila
i struktura iskoritenosti zemljita, tako da je vie povrina neiskoriteno. Dalje, velika podruja
su unitena, obradive povrine su naputene, minska polja su jo uvijek prisutna, a poari
su posljednjih godina unitili hiljade hektara poljoprivrednih povrina i uma (UN Ekonomska
komisija za Evropu,9 2004).
Organska proizvodnja
Organske poljoprivredne povrine u BiH prekrivaju 262 ha (2009). Prema najnovijim podacima
za 2009. godinu, zabiljeeno je poveanje od 17% povrina za organsku proizvodnju. Usprkos
naglom porastu, organski sektor je jo uvijek vrlo mali i pokriva tek 0,02% obradive povrine.
Prosjena veliina organskih farmi u BiH je mala, samo 1,2 ha oranine povrine po farmi.
Podruje organske proizvodnje za period 2003-2007. je pokazalo da organska proizvodnja
biljei nagli porast (MVTEO BiH, 2010).
Organska poljoprivreda je u BiH zapoeta 2000. godine. Organsko trite u BiH ima godinji
rast izmeu 10% i 20%. Udjel organskih proizvoda na EU tritu 2007. godine je bio 5%, to
je blizu 1,5 milion eura. Divlje aromatino ljekovito bilje ima udio od 80% u izvozu. irok spektar
proizvoda se uzgaja na slinim parcelama: heljda, kukuruz, penica, jeam, ra, zob, krompir,
mrkva, zelena salata, luk, cvekla, paprika, krastavci, jagode, maline, trenje, groe, smokve
i kajsije. Proizvodnjom organske hrane se bavi oko 600 proizvoaa. U BiH postoji 14 farmi
koje su registrirane kao proizvoai organske hrane, odnosno mlijenih i mesnih proizvoda
(MVTEO BiH, 2007).
Vrste stoke i peradi

Uzgoj ivotinja moe imati negativan utjecaj na okoli zbog nutrijenata koji otjeu iz deponija
ivotinjskog otpada ili zbog neke druge neadekvatne upotrebe ivotinjskog otpada (takasti i
netakasti izvor zagaenosti). Udio stoke u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji se procjenjuje
na 50%. Ukupan broj stoke u BiH je uglavnom mnogo manji nego ranije i mogao bi se dovesti
na prijeratni nivo ako se uzmu u obzir preduvjeti za uzgoj stoke. Do poveanja je dolo samo
u uzgoju peradi i svinja. Prije rata, u BiH je bilo 873.605 grla stoke koja su bila u vlasnitvu
drave i uvana su na dravnim farmama. Tabela 5 prikazuje ukupan broj stoke u BiH u 2010.
i 2011. godini.
9 UNECE - United Nations Economic Commission for Europe.

60
Tabela 5:
Stoka i perad Brojno stanje (1990) Brojno stanje (2010) Brojno stanje (2011)
Ukupan broj stoke
(domaih ivotinja) u BiH
1990, 2010. i 2011. Svinje 499.460 590.431 577.000
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Saopenje, Goveda 873.605 462.368 455.000
Poljoprivreda, Brojno
stanje stoke i peradi i Ovce 1.319.000 1.046.035 1.021.000
stona proizvodnja u 2010.
i 2011) Kunii 21.654 18.941
Konji 99.803 19.261 19.000
Konice pela 74.901 366.571 382.000
Perad 8.544.000 21.802.235 18.703.000
Slika 21(lijevo): STOKA 1990 2010 2011 PERAD

Ukupan broj stoke 1.400.000 25.000.000
(domaih ivotinja)
1.200.000
20.000.000
Slika 22 (desno): 1.000.000
Ukupan broj peradi u BiH 15.000.000
800.000
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Saopenje, 600.000
10.000.000
Poljoprivreda, Brojno
400.000
stanje stoke i peradi i 5.000.000
stona proizvodnja u 2010. 200.000
i 2011; MVTEO BiH)
0 0
Svinje Goveda Ovce Kunii Konji Konice 1990 2010 2011
pela
Broj grla stoke konstantno opada. U 2010. godini se broj grla stoke smanjio za 411.237 u
odnosu na 1990. godinu, a u 2011. za 418.605 grla. Ovo se dogodilo zbog velikog smanjenja
broja stanovnika u ruralno-planinskim predjelima tokom rata i nakon njega. To je direktno
utjecalo na proizvodnju mlijeka i mesa. Kako bi se prekinuo ovaj negativni trend, neophodno
je da se ponude bolje subvencije i mjere podrke za proizvoae mlijeka i mlijenih proizvoda.
Broj konja se drastino smanjio u poreenju s 1990. godinom, to je uzrokovano injenicom

da se konji vie ne koriste kao prevozno sredstvo ili za potrebe poljoprivrede kao to su se
koristili u prijeratnom periodu. Zbog rasta populacije i vee potronje mesa, te zbog toga to
je cijena bijelog mesa nia od cijene crvenog mesa, zabiljeen je znaajan porast u proizvodnji
peradi u 2010. godini u poreenju s 1990. godinom.
Zbog smanjenog uzgoja stoke, to direktno uzrokuje manju proizvodnju organskog otpada i
ubriva, rizici po okoli u BiH trenutno nisu toliko visoki. Proizvodnja trenutno ne predstavlja
problem, jer je prosjean broj ivotinja po farmi (ili podruju) vrlo nizak. Ali, ako se ovaj sektor
bude razvijao i doe do porasta broja ivotinja, to bi onda mogla postati dugorona prijetnja
koju treba urediti poljoprivredno-okolinskim zakonskim propisima.
2.4.1.3 Emisije staklenikih plinova

Stakleniki plinovi su atmosferski plinovi koji pridonose efektu staklenika apsorpcijom infracrve-
nog zraenja koje proizvodi solarno zagrijavanje Zemljine povrine. Oni ukljuuju ugljendioksid
(CO2), metan (CH4), azotni dioksid (NO2) i vodenu paru.
Tabela 6 prikazuje stanje emisije staklenikih plinova u sektoru poljoprivrede. Iz tabele je vidljivo
da su ukupne emisije staklenikih plinova u periodu 2005-2010. u laganom porastu, no jo
uvijek nisu blizu nivoa emisija iz 1990. godine.
61
Tabela 6:
1990.* 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Emisije staklenikih
Stoarstvo - unutranja plinova iz sektora
CH4 1.548 1.069 1.098 1.075 1.056 1.062 1.057 poljoprivrede
fermentacija
(Izvor: Agencija za
CH4 285 140 143 135 131 134 136 statistiku BiH, Okoli,
Upravljanje organskim energija, transport 2011,
ubrivom
N2O 397 228 235 234 231 235 236 TB13)
Poljoprivredno zemljite N2O 2.378 1.578 1.643 2.043 1.876 1.771 1.913
CH4 0 13 13 11 13 13 11
Spaljivanje
poljoprivrednih ostataka
N2O 0 5 5 4 5 5 4
Ukupno GHG 4.608 3.033 3.137 3.502 3.312 3.220 3.357
* Izvor: Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu sa Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama
2.4.1.4 Potronja vode za navodnjavanje

Poljoprivredna djelatnost zahtijeva velike koliine vode. U razvijenim zemljama je navodnjavanje
zemljita u porastu, a prakse odrivog navodnjavanja su rijetkost. U svijetu se, zbog oteenih
cijevi i neefikasnih sistema navodnjavanja, gubi skoro polovina proizvedene vode u sistemu
navodnjavanja (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, 2001).
Nedostatak vode tokom vegetativne sezone je kljuni faktor koji ograniava razvoj poljoprivrede,
posebno u junim dijelovima BiH, u regiji koja je blizu Jadranskog mora. Ako se uzmu u obzir
i klimatske promjene, ovo podruje bi moglo pretrpjeti najveu tetu tokom sunih perioda
i neophodno je da se zapone rekonstrukcija sistema navodnjavanja i rezervoara za vodu.
Samo 4.630 hektara u ovom podruju se navodnjava, a potencijalno podruje koje bi se moglo
navodnjavati se prostire na 74.000 hektara (Regionalni centar za okoli, 2000).
U BiH je u 1990. godini navodnjavano 11.660 ha. Danas tek nekoliko podruja ima funkcion-
alne sisteme za navodnjavanje. Sistemi za navodnjavanje su oteeni zbog ratnih dogaanja
i loeg odravanja u postratnom periodu. Neophodno je da se osiguraju znaajna finansijska
sredstva za obnovu postojeih sistema i za izgradnju novih i modernih sistema za navodnjavanje.
U svijetu se navodnjava oko 15% obradivog zemljita, a u BiH samo 1% (u nedostatku pol-
joprivrednog popisa mogue je, samo uz upotrebu podataka iz pojedinih studija i izvjetaja,
procijeniti koji je postotak povrine koja se navodnjava). Trenutno neki poljoprivrednici kor-
iste vodu iz slatkovodnih izvora bez ikakvog sistema za kontrolu kvaliteta i kvantiteta vode.
Neadekvatno navodnjavanje moe izazvati znaajno zagaenje okolia. Neophodno je da se
uspostavi dobar zakonodavni sistem koji bi osigurao provoenje kontrolnih mehanizama i
terenskih inspekcija (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2004).
Trenutni podaci ukazuju na to da poljoprivreda nije imala velik negativan utjecaj na okoli, to
je uglavnom rezultat neintenzivne proizvodnje, ali bi se ovakvo stanje moglo brzo promijeniti
razvojem poljoprivrednog sektora koji bi se, kroz narednih nekoliko godina, orijentirao na
proizvodnju. S obzirom da ne postoji uspostavljen sistem praenja poljoprivrede, svaka analiza
trenutne situacije se zasniva na procjenama.
U glavnim proizvodnim podrujima i dolinama rijeka, prijetnja se nalazi u prekomjernoj upotrebi

mineralnih ubriva i pesticida. Nitrati iz ubriva su topivi, te mogu vrlo lako prodrijeti u zemljite
i direktno oneistiti vodonosnik (akvifer). Povrinska otjecanja vode mogu oneistiti rijeke i
druge slatkovodne tokove. Agrarni inputi se ne testiraju kako bi se provjerilo sadre li neke
potencijalno otrovne materije (Prvi nacionalni izvjetaj o provoenju UN konvencije o suzbijanju
dezertifikacije/degradacije tla u BiH, Banja Luka, 2007).
62
2.4.1.5 Zakljuci i preporuke

Poljoprivreda u BiH predstavlja vrlo bitan dio privrede, budui da osigurava hranu znaajnom broju
stanovnika u ruralnim, ali i urbanim sredinama. Znatan dio radne snage u ruralnim podrujima
je vezan za poljoprivredu, i kao takav igra vrlo bitnu ulogu u ivotima ljudi iz tih predjela. U
poreenju s drugim sektorima, poljoprivreda se vrlo sporo oporavlja nakon zavretka ratnih
djelovanja. Openito, poljoprivreda u BiH se odlikuje malim i podijeljenim dobrima, na farmama
se koristi loa tehnika oprema (uglavnom su u upotrebni stare predratne tehnologije), agrarni
inputi se slabo koriste, te se zbog svega navedenog moe procijeniti da trenutni utjecaji pol-
joprivrede na okoli nisu posebno tetni. Meutim, zbir poljoprivredno-okolinskih podataka u
zemlji je trenutno vrlo lo. Ne postoje zvanini podaci o potronji i sastavu ubriva, koritenim
pesticidima, omjeru zastupljenosti azota, ekolokoj efikasnosti i koritenju energije, kao ni
drugi podaci o okoliu vezani za poljoprivredu, zbog ega je teko ocijeniti stvarni utjecaj
poljoprivrede na okoli.
Pozitivan trend je porast organske proizvodnje, iako je, zbog veoma malih farmi (0,5-1,2 ha),
procenat povrine za organsku proizvodnju i dalje vrlo mali u poreenju s ostatkom poljo-
privrednog zemljita. Treba naglasiti da BiH ima dobar potencijal za organsku poljoprivredu,
a prelazak s konvencionalne na organsku proizvodnju bi smanjio tetne utjecaje na okoli i
osigurao odriv izvor hrane. Prema tome, donositelji odluka bi se trebali fokusirati na davanje
boljih subvencija proizvoaima organske proizvodnje.
Podatke iz oblasti poljoprivrede sporadino objavljuju razne institucije, te nisu uvijek zasnovani
na stvarnim mjerenjima, ve na procjenama.
Relevantni podaci i pokazatelji koji trenutno nisu dostupni:
Godinji prosjek konverzije tla u poljoprivredne povrine,
Potronja i sastav ubriva/pesticida,
Omjer zastupljenosti azota,
Eko-efikasnost,
Emisije uzrokovane poljoprivrednim aktivnostima,
Primarne vrste potronje energije u poljoprivredi.
Uspostavljanje sistema za poljoprivredne informacije i monitoring, kao i provoenje poljoprivrednog

popisa, kljuno je za dobijanje dobrih i kvalitetnih podataka koji bi omoguili prikladno donoenje
buduih upravnih odluka za razvoj.
Dodatne preporuke za oblast poljoprivrede u BiH su:
Osnaiti odrivu poljoprivrednu proizvodnju, tanije:
Podsticati efikasnost u koritenju resursa;
Subvencijama nagraivati poljoprivrednike koji brinu o okoliu, to bi znailo podsticaje

poljoprivrednicima da se slue praksama koje su korisne za okoli, kao to je organski
uzgoj;
Osnaiti siromane poljoprivrednike koji proizvode najvie poljoprivrednih proizvoda;
Uspostaviti novu poljoprivrednu savjetodavnu slubu koja bi promovirala principe dobrih

poljoprivrednih praksi, kao to je pravilna upotreba ubriva, pesticida i vode za navodnja-
vanje, te odlaganje ivotinjskog otpada;
Jaati poljoprivredne institucije za istraivanje kako bi se mogli pratiti utjecaji poljoprivrednih

aktivnosti na okoli;
Poboljati postojee zakonske propise o poljoprivredi i okoliu i uskladiti ih s relevantnim

direktivama EU, te usvojiti nove.
63
2.4.2 Energetika
Energetski sektor je jedan od kljunih sektora kada je rije o mogunosti utjecaja na okoli.
Razvojem energetskog sektora i poveanjem potronje energije rastu i emisije staklenikih
plinova i druge oneiene materije. Neophodno je da zemlje u razvoju i zemlje koje raspolau
znaajnim energetskim resursima, poput BiH, posvete posebnu panju racionalnom koritenju
energije i odabiru buduih energetskih izvora kako bi se minimizirale tete po okoli. Odabirom
visokoefikasnih tehnologija u energetskom objektu i vrste raspoloivog goriva moe se znatno
utjecati na nivo emisija. Prema tome, izazov je da se osigura dugoroni razvoj energetike uz
minimiziranje neeljenog utjecaja na okoli, te je neophodno da se tei koritenju obnovljivih
izvora energije, odnosno izvora kojima se umanjuje ukupna emisija staklenikih plinova.
Glavni domai izvori energije u BiH su ugalj i hidropotencijal, dok se prirodni plin i nafta uvoze.
Procijenjeni hidropotencijal je blizu 6.800 MW, ali od toga se koristi 35% kapaciteta to je
najnia stopa eksploatacije u Evropi. Bilans rezervi uglja iznosi blizu 4,0 milijarde tona. Potronja
energije i utjecaj energetskog sektora na okoli u BiH je u porastu, iako jo nije dostignut nivo
iz 1990. godine. Potronja primarne energije u BiH (eng. Total Primary Energy Supply - TPES)
1990. godine je iznosila oko 7,8 Mtoe (miliona tona ekvivalentne nafte), a 2005. godine oko
5,1 Mtoe (FMERI,10 2009).
Proces tranzicije i ratna deavanja su doveli do smanjenja rasta fizikog obima industrijske
proizvodnje, smanjenog izvoza elektrine energije, a samim tim i do smanjene potronje energije.
U 2009. godini ukupna primarna potronja (TPES) je iznosila 1,49 toe (tona ekvivalentne nafte)
po glavi stanovnika. Globalna TPES po glavi stanovnika iznosi 1,82 toe, a u zemljama lanicama
OECD-a 4,64 toe po glavi stanovnika. Zbog loih uvjeta u industriji, potronja prirodnog plina
je znatno manja nego to je bila 1990. godine. Nepovoljna kombinacija potronje (relativno
visok procenat potronje na grijanje i potronja u domainstvima), kao i dinamika potronje
(mnogo vea potronja tokom zimskog perioda), doveli su do visoke cijene prirodnog plina.
Pored toga, koristi se samo jedan plinovod za transport prirodnog plina, a na tritu je i samo
jedan uvoznik, to dodatno dovodi u pitanje stabilnost snabdijevanja. Dodatnim plinovodima i
ubrzanom plinofikacijom BiH omoguilo bi se ire koritenje plina u domainstvima i proizvodnji
elektrine i toplotne energije. Moe se oekivati da e to utjecati na smanjenje stope rasta
emisija CO2 (Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija
o klimatskim promjenama, 2009).
U BiH prevladava upotreba drveta kao ogrjeva, posebno kod stanovnitva s loijim ekonomskim
prilikama. Veina domainstava je prikljuena na elektrodistributivnu mreu i najvii postotak
potronje elektrine energije otpada na domainstva, uglavnom zbog grijanja (topla voda,
kuhanje), slijede osvjetljenje i elektrini ureaji (Studija energetskog sektora u BiH, 2008).
Glavni indikatori energije u BiH zasnivaju se na kljunom setu indikatora Evropske agencije
za okoli, a oni su:
CSI 027 Potronja finalne energije po sektorima,
CSI 028 Ukupni energetski intenzitet,
CSI 029 Ukupna potronja energije po energentima,
CSI 030 Potronja energije iz obnovljivih izvora,
CSI 031 Potronja elektrine energije iz obnovljivih izvora.
Ove pokazatelje je razvila Evropska agencija za okoli i uzimaju se kao procjene. Agencija
za statistiku BiH je 2008. godine poela obraivati statistike podatke o energiji u skladu s
propisima EU.
10 Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije.

64
2.4.2.1 Potronja finalne energije po sektorima

Potronja finalne energije je algebarski zbir energije potroene po svim sektorima: industrija,
saobraaj, domainstva, poljoprivreda i ostali potroai.
Nakon drastinog pada potronje energije poetkom devedesetih zbog ratnih deavanja u
BiH, u periodu od 1995. do 2008. godine zabiljeen je rast potronje energije i to godinjom
stopom od 3,14% (Slika 23). U 2008. godini finalna potronja energije u BiH je iznosila 2,37
Mtoe, a poveana je u odnosu na 2007. godinu za 2,20%.
Slika 23: Mtoe

Potronja energije u BiH 3,50
(Izvor: Evropska agencija
za okoli, Finalna 3,00
potronja energije po
sektorima, 2010) 2,50
2,00
1,50
1,00
0,50
0,00
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Potronja finalne energije u BiH 2008. godine je iznosila 0,62 toe/glavi stanovnika, dok je
potronja finalne energije u zemljama Zapadnog Balkana iznosila 1,10 toe/glavi stanovnika,
i to: Albanija 0,56 toe/glavi stanovnika, Hrvatska 1,64 toe/glavi stanovnika, Makedonija 0,87
toe/glavi stanovnika i Srbija 1,31 toe/glavi stanovnika. U zemljama Evropske unije, finalna
potronja energije u 2008. je bila 2,23 toe/glavi stanovnika (Evropska agencija za okoli, Finalna
potronja energije po sektorima, 2010).
S obzirom da Agencija za statistiku BiH i Evropska agencija za okoli ne posjeduju podatke o

potronji finalne energije po svakom zasebnom sektoru, u dokumentu emo prezentirati po-
datke Agencije za statistiku BiH o finalnoj potronji elektrine i toplotne energije po sektorima.
Potronja finalne elektrine energije

Potronja finalne elektrine energije u 2010. godini je iznosila 10.347 GWh, od ega su
domainstva imala udio od 43,9%, zatim industrija 35,7%, a ostali potroai, ukljuujui
graevinarstvo, saobraaj i poljoprivredu 20,4%. Najvei potroa elektrine energije u industriji
u 2010. godini je bila industrija proizvodnje metala bez eljeza s udjelom od 51%, dok je in-
dustrija eljeza i elika u potronji uestvovala sa 16%. Izmeu 2008. i 2010. godine potronja
elektrine energije je rasla za 1,17% godinje. Najvei rast u ovom periodu je zabiljeen u
poljoprivrednom sektoru (13,48%), zatim slijede saobraaj (10,29%), graevinarstvo (8,66%),
domainstva (1,52%) i industrija (0,37%) (Agencija za statistiku BiH, Okoli i energija, 2010).
Potronja finalne toplotne energije

Potronja finalne toplotne energije u 2010. godini je iznosila 5.396 TJ. Najvei udio potronje
je bio u domainstvima sa 74,6%, zatim slijede industrija i ostali potroai s 25,4%. U periodu
2008. do 2010. godine potronja toplotne energije je rasla godinjom stopom od 2,91%.
Najvei godinji rast u ovom periodu je zabiljeen u ostalim potroaima, 11,41%, dok je u
domainstvima 1,97% (Agencija za statistiku BiH, Okoli i energija, 2010).
65
2.4.2.2 Ukupni energetski intenzitet

Ukupni energetski intenzitet predstavlja omjer izmeu ukupne potronje energije (primarna
energija) i bruto domaeg proizvoda (BDP) koji se obraunava svake kalendarske godine.
Indeks 1997=100 Ukupna potronja primarne energije BDP (2000 USD (1997=100)) Energetski intenzitet Slika 24:
250% Ukupni energetski
intenzitet u BiH za
200% razdoblje 1997-2008.
(indeks 1997=100)
150%
za okoli, Ukupni
energetski intenzitet, 2010)
100%
50%
0%
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
U posmatranom periodu od 1997. do 2008. godine ukupna potronja primarne energije je

rasla prosjenom godinjom stopom od 4,52%, dok je BDP rastao prosjenom godinjom
stopom od 4,24%. Meutim, ukupni energetski intenzitet u BiH je imao godinju stopu rasta
od 0,56%, kako prikazuje Slika 24. Ekonomski rast je pratio i rast potronje ukupne primarne
energije, dakle nije dolo do razdvajanja (decoupling) funkcije ukupne potronje primarne
energije i funkcije BDP-a, to znai da je zabiljeen rast ukupnog energetskog intenziteta.
Slika 24 pokazuje da je energetski intenzitet izmeu 2002. i 2008. godine konstantan, dok
BDP u periodu od 1997. do 2008. raste linearno, ali nedovoljno da bi dolo do razdvajanja
(decoupling) funkcija BDP i ukupne potronje primarne energije ime bi opadao energetski
intenzitet. Poreenje energetskog intenziteta u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana
pokazuje sljedee rezultate: ukupna potronja primarne energije u zemljama Zapadnog Bal-
kana je rasla prosjenom godinjom stopom od 1,02% u periodu od 1997. do 2008, dok je
rast u BiH iznosio 4,52%, to je 4,43 puta vie nego u drugim zemljama Zapadnog Balkana
(Evropska agencija za okoli, Ukupni energetski intenzitet 2010).
Treba naglasiti da je 1991. godine potronja energije po jedinici BDP-a u BiH bila 2,5 puta vea
nego u nekim drugim zemljama Zapadnog Balkana poput Hrvatske i Makedonije. Jedan od
uzroka tako visokog energetskog intenziteta bio bi izvoz elektrine energije po niskim cijenama
u druge regionalne republike (MVTEO BiH, 2002).
Indeks (1997=100) Bosna i Hercegovina zemlje Zapadnog Balkana Slika 25:

120% Energetski intenzitet u
BiH i zemljama Zapadnog
110% Balkana (1997=100)
100% za okoli, Ukupni
90%
80%
70%
1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
BiH biljei visok energetski intenzitet, stoga prvi zadatak za odrivi razvoj energetskog sek-
tora u BiH treba da bude smanjenje energetskog intenziteta u cijelom ciklusu, od primarne
energije, prerade sirovih materijala do proizvodnje. Ovo podrazumijeva i koritenje toplotne
energije koja nastaje od otpada u industrijskim postrojenjima i u poljoprivredi, kao i postepeni
prelazak na nekonvencionalne energetske izvore (koritenje biomase, kogeneracije i trigen-
eracije, koritenje solarne energije, bolje iskoritavanje hidropotencijala npr. koritenje malih
HE itd.) (MVTEO BiH, 2002).
66
Tabela 7:
Ukupni energetski Drava / 1997. 1998. 1999. 2000.
intenzitet u BiH, 1997-
2008. (Indeks 1997=100) Ukupna potronja primarne energija (ktoe) 2744 3402 3367 4018
za okoli, Ukupni BDP (konstanta 2000 USD) (mil.) 3993 4616 5059 5338
Energetska intenzivnost 0,687 0,737 0,665 0,753
BiH
Ukupna potronja primarne energije
100% 124% 123% 146%
(1997=100)
BDP (konstanta 2.000 USD (1997=100) 100% 116% 127% 134%
Energetska intenzivnost (1997=100) 100% 107% 97% 110%
Tabela 8:
Poreenje energetskog Drava 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.
intenziteta u BiH sa
zemljama Zapadnog Albanija 100% 99% 120% 76% 72% 78% 77% 71%
Balkana, 1997-2008.
(indeks 1997=100) BiH 100% 107% 97% 110% 112% 104% 106% 104%
za okoli, Ukupni
Hrvatska 100% 101% 101% 95% 94% 92% 94% 90%
Makedonija 100% 99% 90% 85% 85% 84% 84% 82%
Srbija 100% 97% 85% 88% 92% 94% 96% 96%
Regija Zapadnog
100% 99% 88% 88% 90% 89% 90% 90%
Balkana
Tabela 7 prikazuje trend ukupnog energetskog intenziteta u BiH u periodu od 1997. do 2008,
dok Tabela 8 daje poreenje energetskog intenziteta u BiH i energetskog intenziteta u zemlja
2.4.2.3 Ukupna potronja energije po energentima

Ukupna potronja energije po energentima (CSI 029) predstavlja koliinu energije koja je
potrebna da se zadovolji potronja energije u zemlji. U periodu od 1995. do 2008. godine u
BiH su koriteni sljedei energenti: nafta, plin, ugalj, elektrina i obnovljiva energija ukljuujui
i drvnu biomasu.
Period izmeu 1995. i 2008. se odlikuje porastom ukupne potronje energije (Tabela 9). Izmeu
1995. i 2008. godine ukupna potronja energije po energentima je rasla prosjenom stopom
od 5,30%. Znaajan porast u potronji energije (10,84% godinje), koji je vezan za postratni
oporavak, dogodio se u periodu izmeu 1995. i 2005. Izmeu 2001. i 2008. godine godinja
stopa rasta je bila 3,66%.
Energent 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.
Obnovljivi izvori energije 469 603 565 562 651 618
Elektrina energija 10 -132 -154 -80 -147 -92
Ugalj 348 506 1581 2014 1964 2318
Plin 123 206 124 141 144 232
Nafta 592 610 628 764 756 942
Ukupno 1541 1794 2744 3402 3367 4018

67
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
4291 4191 4426 4635 4963 5395 5598 5990
5572 5868 6102 6475 6798 7220 7714 8132
0,770 0,714 0,725 0,716 0,730 0,747 0,726 0,737
156% 153% 161% 169% 181% 197% 204% 218%
140% 147% 153% 162% 170% 181% 193% 204%
112% 104% 106% 104% 106% 109% 106% 107%
Promjena u godinjem prosjeku, Energetska intenzivnost u 2008.

2005. 2006. 2007. 2008.
1995-2008. (%) (toe/cap)
77% 66% 63% 57% -5,39 0,66
106% 109% 106% 107% 0,56% 1,56
87% 84% 83% 79% -1,93% 2,05
80% 81% 80% 78% -2,00% 1,52
86% 76% 71% 72% -2,83% 2,19
85% 80% 77% 75% -2,35% 1,74
Ukupna potronja energije po energentima u 2008. je porasla za 3,27% u odnosu na preth-

odnu godinu. U strukturi potronje primarne energije u 2008. godini, na prvom mjestu su bila
fosilna goriva s 92,77% (ugalj 64,47%, nafta 22,42%, plin 5,89%), a obnovljivi izvori su imali
udio od 9,59%. S obzirom da BiH izvozi elektrinu energiju, ukupna potronja u 2008. godini
je smanjena za 2,31%, odnosno za 142 ktoe. U periodu od 1995. do 2008. godine zabiljeen
je rast izvoza elektrine energije u iznosu od 7,60%. U poreenju sa zemljama Zapadnog Bal-
kana, BiH je jedina zemlja u kojoj je zabiljeen izvoz elektrine energije. Udio uglja u potronji
ukupne energije u 2008. je iznosio 64,47%, i u porastu je za 4,53% u odnosu na 2007. godinu,
dok je u periodu 1995-2008. godinji porast uglja iznosio 6,50%. U 2008. godini udio prirod-
nog plina u ukupnoj potronji energije je bio 5,89%, te je u poreenju s 2007. porastao za
2,41%. Godinji porast u potronji plina izmeu 1995. i 2008. godine je bio 4,65%. U 2008.
godini udio nafte je bio 22,41%, to je 2,53% vie nego u 2007. Izmeu 1995. i 2008. godine
potronja nafte je porasla za 3,99% (Evropska agencija za okoli, Ukupna potronja energije
po energentima, 2010).
Tabela 9:
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. Ukupna potronja energije
po energentima u BiH
628 636 648 690 652 688 528 575 (ktoe) u periodu
1995-2008.
-94 -96 -99 -179 -121 -181 -52 -142 (Izvor: Evropska agencija
za okoli, Ukupna
2534 2363 2527 2622 2747 3364 3512 3862
energentima, 2010)
242 255 266 311 366 318 336 353
981 1033 1084 1192 1319 1206 1274 1342
4291 4191 4426 4635 4963 5395 5598 5990

68
Slika 26:
Prosjena godinja stopa Nafta
rasta potronje za razna
goriva u BiH
(Izvor: Evropska agencija Plin
za okoli, Ukupna
Ugljen
energentima, 2010)
Elektrina energija
Obnovljivi izvori energije 2007-2008

1995-2008
0,00% 5,00% 10,00% 15,00% 20,00% 25,00% 30,00% 35,00%
U 2008. godini udio obnovljive energije u potronji je bio 9,59%, to je za 4,09% vie nego u
poreenju s prethodnom godinom. U periodu 1995-2008. godinji rast je bio 1,32%. Porast
u potronji energije iz obnovljivih izvora je ohrabrujui, budui da je ovo kljuno podruje u
koje se moraju uloiti dodatni napori kako bi se smanjila potronja fosilnih goriva i poboljala
zatita okolia.
2.4.2.4 Potronja energije iz obnovljivih izvora

Potronja energije iz obnovljivih izvora (CSI 030) predstavlja potroenu koliinu energije iz
obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu potronju energije.
U skladu sa Zakonom o elektrinoj energiji FBiH (Slubene novine FBiH, broj 41/02) i Zakonom
o elektrinoj energiji RS (Slubeni glasnik RS, broj 08/08), obnovljivi izvori energije oznaavaju
izvore energije koji stalno postoje u prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelomino, posebno
energija vodotokova, vjetra, biomase, bioplina, geotermalne i neakumulirane solarne energije.
Potronja energije iz obnovljivih izvora je u 2008. godini iznosila 575 ktoe, to je 9,59% od
ukupne potronje energije, i u odnosu na prethodnu godinu, u kojoj je potronja iznosila
528 ktoe to je 9,42% od ukupne potronje energije, zabiljeen je porast potronje energije
iz obnovljivih izvora u iznosu od 4,09% (Evropska agencija za okoli, Potronja energije iz
obnovljivih izvora 2010). Potronja energije iz obnovljivih izvora u ovom periodu je porasla,
izmeu ostalog, zbog boljih hidrolokih uvjeta i smanjene potronje energije iz fosilnih goriva
(ugalj, nafta i plin). Smanjena eksploatacija uglja i zatvaranje nekih rudnika uglja, kao i visoka
cijena nafte, doprinijeli su smanjenju potronje fosilnih goriva u 2008. godini.
Potronju energije iz obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu potronju energije u BiH izmeu
1995. i 2008. godine prikazuje Slika 27, na kojoj se jasno vidi pad u potronji energije iz ob-
novljivih izvora u odnosu na ukupnu potronju energije. Potronja energije iz obnovljivih izvora
je u 1995. godini iznosila 30,40% od ukupne potronje energije u BiH (radi se o metodologiji
prorauna ciljeva koja ne uzima u obzir ogrjevno drvo), odnosno 468,52 ktoe od 1541 ktoe,
dok je taj postotak opao na 9,59% u 2008. godini, odnosno 575 ktoe od 5990 ktoe.
Slika 27: Indeks

Potronja energije iz 40%
obnovljivih izvora u odnosu
35%
na ukupnu potronju
energije u BiH, razdoblje 30%
1995-2008. 25%
za okoli, Potronja 20%
energije iz obnovljivih 15%
izvora, 2010)
10%
5%
0%
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
69
Smanjenje potronje obnovljive energije u odnosu na ukupnu potronju energije je uticalo na

rast potronje energije iz drugih izvora (termoelektrane) koji su bili uniteni ili oteeni tokom
rata. U postratnom periodu je realiziran obiman plan investicija. Meu najznaajnijim su sanacija
i modernizacija bloka 3, 100 MW i bloka 4, 200 MW TE Tuzla, te rekonstrukcija i modernizacija
bloka 5, 110 MW TE Kakanj.
Ako se potronja energije iz obnovljivih izvora u BiH ne posmatra u odnosu na ukupnu potronju
energije u periodu 1995-2008, oigledno je da potronja obnovljive energije biljei godinju
stopu rasta od 1,32%. Bitno je spomenuti da je BiH zabiljeila najvei porast u potronji
obnovljive energije, od 1,32%, u poreenju s ostalim zemljama Zapadnog Balkana za period
1995-2008. Hrvatska prati BiH sa zabiljeenim godinjim porastom od 0,6%. Druge zemlje
Zapadnog Balkana su zabiljeile pad u potronji energije iz obnovljivih izvora (Albanija -1,68%,
Makedonija -0,45% i Srbija -0,26% na godinjoj osnovi) (Evropska agencija za okoli, Potronja
energije iz obnovljivih izvora, 2010).
Procenat potronje energije iz obnovljivih izvora u BiH prikazuje Slika 28 na kojoj se jasno
vidi da je udio hidroenergije 51,8%, dok je potronja energije iz biomase 48,1%. Potronja
geotermalne energije u 2008. godini ima mali udio 0,04% od ukupne potronje energije iz
obnovljivih izvora (SYNENERGY Projekat, CRES, 2010).
Biomasa Slika 28:

Potronja energije iz
obnovljivih izvora po
48,14% energetskim izvorima u
BiH, u procentima
za 2008. godinu
(Izvor: SYNENERGY
projekt, CRES, 2010)
0,04% Geotermalna
51,82%
Hidro
Odrivost regije ili zajednice postie se ouvanjem ekonomskih, ekolokih i socijalnih vrijednosti,
a razvoj i koritenje obnovljivih izvora energije upravo nudi potencijal za ekonomski razvoj,
smanjenje emisija, zatitu okolia, koritenje ekolokih izvora, razvoj turizma i ruralnih podruja
u smislu zapoljavanja lokalnog stanovnitva, izgradnje saobraajnica i pristupnih puteva,
sigurnijeg snabdijevanja energijom, te dodatnih turistikih sadraja u okolici takve elektrane.
Potencijal trita za projekte obnovljivih izvora energije u BiH je velik i u stalnom je porastu.
Neophodno je da u budunosti sektor obnovljive energije bude jedan od kljunih sektora koji
ine podrku kontinuiranom razvoju drave.
2.4.2.5 Potronja elektrine energije iz obnovljivih izvora

Potronja elektrine energije iz obnovljivih izvora (CSI 031) predstavlja koliinu potroene
elektrine energije koja je proizvedena iz obnovljivih izvora u odnosu na ukupnu potronju
elektrine energije.
HE predstavljaju glavni izvor obnovljive energije u BiH, i to uglavnom velike HE (instalirana snaga
vea od 10 MW u skladu s Uredbom o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije),
koje se takoer smatraju obnovljivim izvorima energije.
Udio obnovljive elektrine energije, uglavnom iz HE, u ukupnoj potronji elektrine energije u
BiH u 2010. godini je iznosio 46,90%, dok je u periodu 2008-2010. godine potronja elektrine
70
energije rasla godinjom stopom 4,48%, a potronja elektrine energije iz obnovljivih izvora je
rasla godinjom stopom od 13,12%. Uzrok ovakvog porasta potronje elektrine energije iz
obnovljivih izvora lei u povoljnim hidrolokim uvjetima, kao i u izgradnji nove HE Mostarsko
blato koja je u testnom pogonu u 2010. godini proizvela 41 GWh elektrine energije (Agencija za
statistiku BiH, Statistika energije za 2008, 2009. i 2010; Neovisni operater sistema u BiH, 2010).
Vano je istaknuti da velike HE, shodno povrini koju plave, moraju biti okolinski prihvatiljive i
zadovoljavati kriterije odrivosti zbog utjecaja na ekologiju rijeke, hidrogeologiju i mikroklimu.
Ukupni instalirani kapacitet malih HE u FBiH iznosi 23,7 MW (Energija i okoli u BiH, 2011),
a u RS u 2012. godini iznosi 22,1 MW (MIERRS). Osim velikih HE, tetan utjecaj na lokalnu
floru i faunu (migracije i negativan utjecaj na ribe, kvalitet vode nizvodno i slino) mogu imati
i MHE. Meutim, u poreenju s TE i velikim HE, ove tete su znatno manje (Uupli, 2007).
BiH raspolae znaajnim resursima za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Teoretski, hidro-
potencijal u BiH iznosi cca. 99.256 GWh/godinje, a tehniki cca. 23.395 GWh/godinje. Ener-
getski potencijal malih HE u BiH iznosi 3,520 GWh godinje. Biomasa, porijeklom iz umarstva
(ogrjevno drvo, umski otpad i drvni otpad iz drvne industrije) i poljoprivrede, ima najvei
ekonomski potencijal, nudi najveu mogunost zapoljavanja i smanjenja emisija staklenikih
plinova. Ukupni tehniki potencijal energije iz biomase u BiH iznosi cca 33,518 PJ. BiH ima
znaajnu solarnu iradijaciju, koja se kree od 1.240 kWh/m na sjeveru do 1.600 kWh/m2 na
jugu, i u prosjeku godinje ima 1.840,9 sunanih sati. Teoretski, potencijal suneve energije u
BiH iznosi 67,2 PWh, to premauje ukupnu potronju energije u dravi. Trenutno u BiH nema
izgraenih vjetroelektrana, koje su prikljuene na visokonaponsku mreu. Meutim, izmeu
1999. i 2012. godine identificirane su potencijalne lokacije za izgradnju vjetroelektrana u BiH.
Trenutno postoji 16 makrolokacija u FBiH, ukupne snage cca. 1400 MW, i 13 makrolokacija
u RS, ukupne snage 640 MW, koje su oznaene kao poeljne za izgradnju vjetroelektrana
(Strateki plan i program razvoja energetskog sektora FBiH, 2009; Strategija razvoja energetike
RS, 2012), to je tehniki mogu iskoristiv potencijal, a za podsticanje elektrine energije u
vjetroelektranama definirano je 100 MW planiranog iskoristivog kapaciteta do 2020. godine
Uredbom o proizvodnji i potronji energije iz obnovljivih izbora i kogeneracije RS.
Prema preporukama Evropske zajednice o obavezujuim ciljevima za BiH, a polazei od

podataka koji su utvreni za baznu 2009. god., definirano je da startni udio obnovljivih iz-
vora energije iznosi: fiksna stopa udjela 5,5%, dodatno poveanje udjela na bazni BDP po
stanovniku 1,6% i ciljano uee obnovljivih izvora u 2020. god. 40% (radi se o metodologiji
prorauna ciljeva koja uzima u obzir ogrjevno drvo). Indikativnim planom razvoja proizvodnje
2011-2020. utvren je ukupni plan proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora za BiH
do 2020. godine (Slika 29).
Slika 29: GWh Nove HE ukupno Nove VE ukupno Nove elektrane na biomasu ukupno
Ukupna proizvodnja
9000
elektrine energije u BiH
svih obnovljivih novih 8000
izvora za period 2012-2020.
(Izvor: Neovisni operater 7000
sistema u BiH, Indikativni
plan razvoja proizvodnje 6000
2011-2020, juni, 2010)
5000
4000
3000
2000
1000
0
2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020
71
S ciljem da se podstakne koritenje obnovljivih izvora energije usvojene su odluke o metodologiji

utvrivanja nivoa otkupnih cijena elektrine energije iz obnovljivih izvora energije u FBiH i RS,
koje su pokrenule proces investicija i u budunosti se mogu oekivati vee investicije.

Kao i u drugim sektorima, u oblasti energetike je neophodan set indikatora za izvjetavanje,
koji bi pratio energetski sektor i preduzimao odgovarajue mjere. Trenutno se u BiH izvjetava
samo o potronji elektrine i toplotne energije, i od izuzetnog je znaaja da se navedeni CSI
pokazatelji Evropske agencije za okoli ukljue u izvjetaj Agencije za statistiku BiH.
Podaci koji nedostaju za monitoring sektora energetike:
Ne postoje uredni izvjetaji o CSI pokazateljima (CSI 027 Finalna potronja energije po
sektorima, CSI 028 Ukupna energetska intenzivnost, CSI 029 Primarna potronja goriva
po vrstama, CSI 030 Primarna potronja obnovljive energije, CSI 031 Elektrina energija
iz obnovljivih izvora),
Ovisnost o uvozu fosilnih goriva (ENER 012),
Energetska efikasnost i potronja u sektoru transporta (ENER 023),
Energetska efikasnost i potronja u sektoru stanovanja (ENER 022),
Energetska intenzivnost u uslunom sektoru,
Emisije odreenih estica u vezi s energijom (ENER 007),
Emisije zakiseljavajuih supstanci u vezi s energijom (ENER 006),
Emisija prekursora ozona u vezi s energijom (EN 05),
Emisije CO2 u proizvodnji elektrine energije,
Apsolutna i relativna potronja energije prema BDP-u, i
Monitoring proizvodnje otpada iz energetskih postrojenja.
Najbitniji put ka budunosti u ovom sektoru je: razvijanje energetskih strategija, smanjenje
energetskog intenziteta i koritenje obnovljivih izvora energije, te primjena najbolje raspoloive
tehnike (eng. Best Available Techniques - BAT).
Da bi se postiglo smanjenje energetskog intenziteta, neophodno je:
Djelovati u privredi, u saradnji s privrednim komorama FBiH i RS;
Uspostaviti savjetovalita za energiju;
Uvesti sistem oznaavanja energetske efikasnosti tehnikih proizvoda;
Donijeti propise za energetsku efikasnost u zgradarstvu, te uvesti sistem oznaavanja

energetske efikasnosti zgrada;
Uvesti sistem stimulansa i destimulansa za poveanje energetske efikasnosti u domainstvima

i privredi, kao i stimuliranje zamjene uvoznih fosilnih goriva domaim gorivima iz obnovljivih
izvora, i
Uvesti sistem energetskog audita u privredi (dobrovoljni mehanizam).
Da bi se podstaklo na koritenje obnovljivih izvora energije, neophodno je:
Koristiti i preferirati projekte iz sistema Mehanizma istog razvoja (eng. Clean Development
Mechanism - CDM) i koristiti fleksibilne mehanizme inozemne podrke za implementaciju
Mehanizma istog razvoja u BiH,
Razvijati politike za podsticanje proizvodnje i koritenje energije iz obnovljivih izvora uz

meunarodnu podrku, i
72
Uvesti stimulativne mjere za termoenergiju kako bi se postojei termoblokovi doveli u

zakonske okvire kako je regulirano propisima EU.
2.4.3 Industrija
Industrijski sektor u BiH trenutno se odlikuje niskom produktivnou i slabom konkurencijom.
Glavni problem se nalazi u podruju infrastrukture i finansijskih trita koji su takoer nedovoljno
razvijeni i neefikasni. Nizak nivo tehnolokog razvoja i zaostajanje u polju poslovne strategije i
upravljanja kvalitetom takoer doprinose niskom nivou produktivnosti. Trendovi niske produk-
tivnosti i konkurentnosti se odraavaju u visokom dravnom deficitu tekueg rauna. Slaba
konkurentnost i produktivnost su nedovoljni da bi omoguili finansijskom sektoru da prui
veu podrku industriji (Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom UN konvencijom o
klimatskim promjenama, 2009).
Ova teka situacija bh. industrije je uzrokovana razaranjima tokom rata i gubitkom prijeratnih
trita, ali se ne smiju zanemariti ni posljedice prijanjeg modela razvoja. Industrijski razvoj u
BiH sedamdesetih godina prolog vijeka je donio kratkoroan prosperitet, meutim industrija
je zavisila od velikih ulaganja u vojno-odbrambenu industriju tokom vremenskog perioda
nakon kraja Drugog svjetskog rata. Prije raspada SFRJ, vie od 55% odbrambene industrije
je bilo smjeteno u BiH. Nakon zavretka rata, glavna predratna industrijska preduzea se
nisu oporavila.
Slika 30: Vrijednost u milionima KM

Redovna industrijska 10.000,0
proizvodnja u BiH u 9.000,0
razdoblju 2005-2010.
8.000,0
(Izvor: Agencija za
7.000,0
statistiku BiH, Industrijska
proizvodnja 2010, Tematski 6.000,0
bilten TB 05) 5.000,0
4.000,0
3.000,0
2.000,0
1.000,0
0,0
2005 2006 2007 2008 2009 2010
C - Vaenje ruda i kamena 468,5 520,0 578,2 655,0 604,0 611,9
D - Preraivaka industrija 4.504,6 5.338,4 6.120,2 7.093,5 5.650,6 6.618,0
E**- Proizvodnja i snabdijevanje
876,2 899,8 895,2 1.113,8 1.168,5 1.263,9
elektrinom energijom, plinom i vodom
Ukupno 5.849,3 6.758,2 7.593,6 8.862,3 7.423,1 8.493,8
** Iskljueni podaci za distribuciju i prodaju elektrine energije
2.4.3.1 Emisije CO2, CH4 i N2O iz industrije

Podaci o ekonomskim aktivnostima, tj. proizvodnji ili potronji odreenih industrijskih procesa
su uzeti iz godinjih izvjetaja Zavoda za statistiku Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine
za 1990. godinu, budui da ne postoje na dravnom nivou podaci o emisijama po sektoru (Prvi
nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom UN konvencijom o klimatskim promjenama, 2009).
Kako prikazuje Slika 31, ukupna emisija ekvivalentnog CO2 u BiH je 1990. godine iznosila 34
miliona tona. Najvei procenat emisija je pripadao energetskom sektoru (74%), zatim poljo-
privredi s 12%, industrijskim procesima s 11% i sektoru otpada s 3%.
U BiH su glavni izvori metana poljoprivreda (87 hiljada tona), nekontrolirane emisije iz rudnika
uglja (75 hiljada tona) i odlaganje otpada (47 hiljada tona). Metan se formira kao direktni
proizvod metabolizma ivotinja biljojeda (unutranja fermentacija) i kao rezultat organskog
raspadanja ivotinjskog otpada (rukovanje ubrivima). Najvaniji izvor N2O u BiH je takoer
poljoprivreda. ubriva i drugi poljoprivredni proizvodi koriste velike koliine azota, to utjee na
emisije N2O (Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom UN konvencijom o klimatskim
promjenama, 2009).
73
Emisije (t) Emisije GHG

Slika 31:
10.000 Skraeni izvjetaj o
x104
emisijama ekvivalentnog
8.000 CO2, CH4 i N2O u BiH za
1990. godinu
6.000
4.000 izvjetaj BiH u skladu sa
x104 Okvirnom UN konvencijom
2.000 o klimatskim promjenama,
2009)
0
CO2 CH4 N2O
Energija Industrijski procesi Poljoprivreda Otpad
2.4.3.2 Potronja energije u industriji

Ne postoje tani podaci o potronji energije u sekundarnom sektoru. Slika 32 prikazuje potronju
energije po raznim sektorima u 2009. godini.
Industrija Graevinarstvo Transport Domainstva Poljoprivreda Ostalo Slika 32:

90% Udio potronje elektrine
80% energije, toplotne energije,
prirodnog plina i uglja u
70%
industriji BiH u
60% 2009. godini
50% (Izvor: Agencija za
40% statistiku BiH, Statistika
energije 2010)
30%
20%
10%
0%
Elektrina energija Toplotna energija Prirodni plin Ugalj
Elektrina energija, potroena u industriji 2009. godine, bila je 3033 GWh to predstavlja 32%
ukupne potronje elektrine energije u BiH. Ova koliina elektrine energije potroene u industriji
je manja nego u prethodnim godinama. Ovo je vjerovatno izazvano ekonomskom krizom koja
je utjecala na domau proizvodnju s indirektnim utjecajem na potronju energije u industriji.
Potronja toplotne energije u industriji je niska, samo 59 TJ, dok je u 2009. godini ukupna
potronja toplotne energije u BiH bila 5015 TJ. Veina toplotne energije se utroi u domainstvima,
dok je udio potronje ovog energenta u industriji samo 1%.
Drugi bitni izvori energije koji se koriste u industriji su prirodni plin i ugalj. U 2009. godini
sekundarni sektor je potroio 82.138.000 m prirodnog plina, to predstavlja 51% od ukupne
potronje ovog energenta. Udio potronje uglja u industriji u BiH u 2009. godini je manji od
udjela potronje prirodnog plina. Udio potronje uglja u industriji je 31%, dok se veina uglja
(51%) koristi u domainstvima (Slika 32).
Slika 33 prikazuje potronju uglja i koksa za industrijske namjene u BiH.

Koks Slika 33:
Potronja uglja i koksa u
industriji u BiH u
2009. godini
statistiku BiH, Saopenje,
Statistika energije: Ugalj,
koks, br. 1 od 22. 12. 2010)
Mrki ugalj 17% Kameni ugalj
49%
22%
Lignit
74
2.4.3.3 Broj industrijskih preduzea koja se nalaze u sistemu

upravljanja okoliem
U BiH postoje 82 kompanije (Institut za standardizaciju BiH, 2010) s ISO 14001 certifikatima, a
nijedna nije dio EMAS-a (eng. Eco-Management and Audit Scheme) - Plana za eko-menadment
i reviziju uinaka na okoli, budui da se EMAS uredba odnosi na 27 drava lanica EU, tri
drave lanice Evropskog ekonomskog prostora i zemlje pristupnice EU.

Pokazatelji i podaci koji nedostaju za redovno izvjetavanje i praenje emisija iz industrijskih
postrojenja u BiH:
Emisije u atmosferu iz industrije,
Potronja energije u industriji,
Ukupne materijalne potrebe,
Broj industrijskih preduzea koja se nalaze u sistemu upravljanja okoliem,
Eko-efikasnost u industriji,
Napredak u upravljanju i sanaciji kontaminiranih lokacija.
Zastarjele tehnologije dovode do zagaenosti zraka i drugih oblika oneienja okolia, i to je

jedan od najvanijih problema u industrijskom sektoru BiH. BiH je ostvarila znaajan napredak
kod provoenja EU Direktive 2008/1/EC o integriranom spreavanju i kontroli zagaenja (eng.
Integrated Pollution Prevention and Control IPPC), posebno kada je u pitanju izdavanje oko-
linskih dozvola u industriji. Registar zagaivaa i domet zagaenja (PRTR) je uveden u BiH,
ali se jo uvijek nalazi u poetnoj fazi, i jedan od bitnih koraka ka budunosti je da industrijski
sektor adekvatno i ispravno svake godine popunjava registar zagaivaa.
2.4.4 Ribarstvo i akvakultura

Riblja fauna je u BiH relativno dobro istraena. Postoji ukupno 119 vrsta riba. Najee vrste
slatkovodnih riba koje se uzgajaju u BiH su vrste Salmonidae (kalifornijska pastrmka, potona
pastrmka i potona zlatovica) i Cyprinidae (aran, amur, bijeli tolstolobik i som), a najee
morske vrste su brancin, komara i koljke (dagnje i kamenice). U ratnim deavanjima izmeu
1992. i 1995. godine veina ribogojilita i postrojenja za preradu ribe su u potpunosti uniteni.
Iako problemi jo uvijek nisu rijeeni, uzgoj ribe (uglavnom slatkovodne) je u stalnom porastu.
Obrada ribe je znaajno poboljana izmeu 1999. i 2003. godine zahvaljujui dostupnosti
visokokvalitetne hrane za ribe, novim tehnologijama i irenju udruenja proizvoaa (etvrti
izvjetaj BiH za Konvenciju o biolokoj raznolikosti, 2010).
U ovom sektoru, slino kao i u ostalima, veina problema je povezana s nainom organizacije
drave, koja oteava prikupljanje pouzdanih podataka o uzgoju riba.
2.4.4.1 Proizvodnja konzumne ribe

Podaci o proizvodnji konzumne ribe u 2010. i 2011. godini se ne mogu porediti s prethodnim
godinama zbog izmjena u Metodologiji prikupljanja podataka. Kako bi se zadovoljile potrebe
EU Regulative No. 762/2008. izmijenjena je definicija prema kojoj se pod proizvodnjom u ak-
vakulturi podrazumijeva izlaz iz akvakulture pri prvoj prodaji. Riba, riblja mla, ikra i koljkai
koji se prenose u narednu godinu nisu proizvodnja za tu referentnu godinu.
75
Proizvodnja u tonama Slika 34:

7.000 Proizvodnja konzumne ribe
u BiH
6.000
(Izvor: Agencija za
5.000 statistiku BiH, Saopenje,
Akvakultura, Godinji
4.000
izvjetaj o akvakulturi
3.000 2011)
2.000
1.000
0
2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011
Podaci o proizvodnji konzumne ribe i koljkaa, riblje mlai i ribljih jaja dobijeni su agregiran-
jem podataka godinjih statistikih istraivanja statistika FBiH i RS, te statistike BD. Ukupna
proizvodnja konzumne ribe u 2011. godini je manja za 8,3% u odnosu na 2010. godinu.
Proizvodnja arana je manja za 32%, dok je proizvodnja pastrmke vea za 5% u odnosu na
2010. godinu. Od ukupne koliine proizvedene konzumne ribe 21,9% se odnosilo na arana,
72,2% na pastrmku i 5,9% na ostale vrste riba. U ostale vrste riba spadaju amur, tolstolobik,
som, smu, linjak, lubin, orada itd.
3.500
2010 2011 Slika 35:
2.901 3.053 Proizvodnja konzumne ribe
3.000 u BiH po vrstama
(Izvor: Agencija za
2.500
2.000 Akvakultura, Godinji
1.356 izvjetaj o akvakulturi
1.500
2011)
926
1.000
355
500 250
0
Pastrmka aran Ostale ribe
2.4.4.2 Broj i struktura ribogojilita

Ribogojilita su u BiH uglavnom rasporeena u tri glavne regije. U sjevernoj Bosni, na podruju
RS, trenutno se nalazi est ciprinidnih ribogojilita. U slivovima rijeka Neretve i Vrbasa nalazi se
oko 40 betonskih salmonidnih ribogojilita i kaveza (plutajui kavezi) (Izvjetaj o ribarstvu, FAO,11
2005). Postoje i dva morska ribogojilita u Neumu, u kojima se uzgajaju brancin i komara
(Agencija za statistiku BiH, 2011).
Tabela 10:
Veliina objekta
Struktura objekata u
Vrsta objekta
eksploataciji u BiH u 2011.
2010. 2011.
(Izvor: Agencija za
Ribnjaci pastrmki, m2 92.901,0 91.026,0
Akvakultura, Godinji
Ribnjaci arana, ha 2.458,7 2.278,0 izvjetaj o akvakulturi 2011)
Kavezi, m3 127.106,0 117.581,0
U BiH postoje etiri postrojenja za preradu ribe: Tropik u Banjoj Luci, Laks i Norfish
u Mostaru i uvela u Stocu (Agencija za statistiku BiH, 2011). Veina ribogojilita nema
ugraene filtere ili neku drugu opremu za proiavanje vode, kao ni propisane lokacije za
odlaganje uginule ribe. Zbog ovih propusta, ribogojilita mogu imati negativan utjecaj na kvalitet
povrinskih i podzemnih voda.
11 Food and Agriculture Organization (prev. Organizacija za hranu i poljoprivredu).

76
Tabela 11:
Korisna vodena povrina Naziv ribogojilita Korisna povrina, m2
marinskih ribljih farmi u
Karaka maricultura Neum 1.500
Neumu
(Izvor: Jaanje kapaciteta
Ancor comerc Neum 2.100
za primjenu integralne
prevencije i kontrole Ukupno 3.600
zagaivanja u BiH, 2008)

Budui da je BiH iznimno bogata slatkovodnim resursima visokog kvaliteta, akvakultura ima
velik potencijal za razvoj. Meutim, postoji nekoliko prepreka koje se moraju najprije savladati,
a to su: organizacija proizvodnje i prodaje u slatkovodnoj akvakulturi, usvajanje adekvatnih za-
kona i propisa za sektor, saradnja izmeu naunog sektora i sektora za namjenska istraivanja,
uspostavljanje dugoronog plana razvoja sektora akvakulture i slatkovodnog ribarstva, te
ugraivanje aktivnosti u sklopu akvakulture i slatkovodnog ribarstva u drutveno-ekonomske
i politike sisteme u dravi.
Prije nego to se ostvare uvjeti za realizaciju neke od gore navedenih stavki, mora se napraviti
dobar sistem za prikupljanje i obradu podataka. Pod tim se podrazumijeva i bolje prikupljanje
podataka i razmjena podataka izmeu ministarstava i statistikih tijela u dravi.
Pokazatelji i podaci koji nedostaju u sektoru ribarstva u BiH su sljedei:
CSI 033 Proizvodnja u akvakulturi (ukupna i po vrstama) u cijeloj dravi;
CSI 034 Kapacitet ribarske flote;
Status zaliha morske ribe bitno za Neum radi boljeg planiranja odrivog ribolova.Treba
ga, takoer, uzeti u obzir i za slatkovodne ribe;
Akvakultura zahvaena susjednim vodama;
Eko-efikasnost u ribolovu;
Utjecaj proizvodnje na slatkovodne i morske ekosisteme;
Koliina upotrijebljene hrane za ribe;
Potronja uvoznih prema domaim proizvodima.
2.4.5 Rudarstvo
Rudarstvo u BiH se suoava s ozbiljnim problemima u okoliu. Naalost, veina tih problema
je u vezi s hroninim nedostatkom sredstava koja treba da budu osigurana za postepeno i
sistematsko rjeavanje pitanja okolia. Provedeno je vrlo malo istraivanja o utjecaju rudarstva
na okoli. Najvanija pitanja su u vezi sa tetom koja nastaje zbog rudarskih radova i utjecaja
rudarskih podruja na neka stanita. Stoga, ne postoje sveobuhvatne mjere za zatitu i adek-
vatno praenje moguih utjecaja na okoli. Procesi rekultiviranja zemljita i sanacije podruja
na rudnicima na kojima je zavrena eksploatacija se, uglavnom, nisu provodili u skladu sa
zakonskim propisima. Na tritu BiH trenutno postoji potranja za ugljem koji se koristi kao
gorivo u proizvodnji energije.
2.4.5.1 Deponiranje i obrada otpadnih materijala i okolinski aspekti

rudarskih aktivnosti
Rudnici uglja su vrlo bitan dio energetskog sektora u BiH, gdje postoji 12 aktivnih rudnika od
kojih se devet nalazi u FBiH, a tri u RS-u. U rudnicima se koriste metode povrinske i dubin-
ske eksploatacije. Vri se eksploatacija mrkog uglja i lignita. Zakoni o rudarstvu u FBiH i RS-u
propisuju obaveznu sanaciju naruenih i degradiranih podruja, a plan rekultiviranja zemljita
mora biti ugraen u rudarske projekte.
77
U BiH se ugalj eksploatira na podruju povrine 18.000 ha, dok podruje za deponiranje
otpadnog materijala zauzima skoro 6.000 ha (Studija energetskog sektora u BiH, 2008).
Prema raspoloivim podacima, podruja koja su najvie degradirana su livade, zatim obradive
povrine i ume.
Neki od rudnika koji su u funkciji jo uvijek nemaju pripremljene planove o rekultiviranju zemljita
i namjeravaju ih pripremiti nakon zavretka rudarskih aktivnosti. U veini sluajeva, rekultiviranje
zemljita se provodi upotrebom tehnikih i biolokih mjera nakon ega se iscrpljena podruja
mogu koristiti za poljoprivredu ili umarstvo.
Standardizirani sistem zatite okolia, ISO 14001:2004, je uveden u samo jedan rudnik (rudnik
uglja Stanari Doboj), dok je u toku priprema provoenja sistema upravljanja kvalitetom za
jo jedan rudnik.
Nekoliko rudnika prati emisije zagaivaa, to je uglavnom povezano s emisijama u atmosferu i

kontrolom otpadnih voda. Na osnovu raspoloivih podataka, izvjetavanje odgovornih institucija
o pitanjima okolia je obaveza samo za neke rudnike, dok ta ista obaveza nije nametnuta i
ostalim rudnicima, tj. nisu obavezni da prate deavanja u okoliu.
Upravljanje otpadom se razlikuje od rudnika do rudnika. Kod veine rudnika otpadni materijali
se svrstavaju u tehnoloki i komunalni otpad. Veina rudnika nije definirana kao izvor opasnog
otpada, to nije potpuno u skladu s Pravilnikom o kategorijama otpada s listama (Slubene
novine FBiH, broj 9/05), niti s Pravilnikom o kategorijama otpada s katalogom (Slubeni glasnik
RS, broj 39/05), jer postoji vjerovatnoa da rudnici proizvode odreene koliine otpadnih ulja i
maziva koje prema navedenim Pravilnicima spadaju u kategoriju opasnog otpada.
Kod veine rudnika tehnoloke otpadne vode se obrauju u talonicama prije nego to ih
se ispusti u oblinje vodene tokove, dok se u nekim rudnicima tehnoloke otpadne vode ne
proiavaju prije isputanja u vodene tokove, tako da se direktno putaju u kanalizaciju ili
septike jame. Postrojenje za obradu otpadnih voda postoji kod samo jednog rudnika. Samo
nekoliko rudnika provodi neprekidnu kontrolu kvaliteta otpadnih voda, dok ostali rudnici kon-
trolu provode nekoliko puta ili jednom godinje, ili ak nemaju nikakvu kontrolu otpadnih voda.
Prema Zakonu o zatiti okolia u FBiH i RS-u, tj. Pravilnikom o pogonima i postrojenjima koji
mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu, samo oni rudnici koji
proizvode vie od 50.000 tona godinje, ili koji zauzimaju povrinu veu od pet hektara, su
obavezni da imaju okolinsku dozvolu. Uz okolinske dozvole za individualna postrojenja mora
postojati i uestalost praenja emisija i izvjetavanje odgovornim institucijama (Studija ener-
getskog sektora u BiH, 2008).
Okolinski aspekti rudarskih aktivnosti

Zakoni o zatiti okolia u FBiH i RS propisuju obavezu provoenja Strategijske procjene utjecaja
na okoli u svrhu urbanizma, kao i procjenu utjecaja na okoli na nivou projekata. Procedura
procjene utjecaja na okoli i sadraj Studije utjecaja na okoli su definirani u Pravilniku o
pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i pos-
trojenjima koji mogu biti izraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu (Slubene
novine FBiH, broj 19/04) i Uredbi o projektima za koje se provodi procjena utjecaja na ivotnu
sredinu i kriteriji za odluivanje o obavezi provoenja i obimu procjene utjecaja na ivotnu
sredinu (Slubeni glasnik RS, broj 7/06).
Zakon o zatiti okolia definira procjenu utjecaja na okoli kao obavezan preduvjet za dobijanje
okolinske dozvole, prema tome i urbanistike dozvole, zajedno s drugim dozvolama koje su
neophodne za izgradnju novih energetskih postrojenja i rudnika.
Dalje, zakonskim propisima se namee postojeim rudnicima da pripreme planove aktivnosti

s mjerama i uvjetima za potpuno smanjenje emisija, tj. zagaenosti, i da se usklade s najboljim
dostupnim tehnikama (eng. Best Available Techniques BAT) koje podrazumijevaju i obavezne
planove za upravljanje otpadom, to je jedan od preduvjeta za dobijanje okolinske dozvole.
Planovi za upravljanje otpadom se moraju izraditi i za nove pogone i postrojenja.
78
Ako se gore navedeno uzme u obzir, jasno je da e uskoro svi rudnici u BiH biti obavezni da
provedu odreene mjere kako bi se smanjio njihov utjecaj na okoli, uzimajui u obzir aspekt
upravljanja otpadom zajedno s obaveznim praenjem emisija koje zagauju okolinu, te e o
rezultatima praenja izvjetavati odgovorne institucije.
2.4.5.2 Rudnici uglja u BiH

Ugalj je jedan od najvanijih energetskih izvora u BiH. Velike rezerve mrkog uglja i lignita su
rasporeene po cijeloj FBiH i RS-u. Veina postojeih rudnika uglja snabdijeva TE u oba entiteta.
Rudnici uglja koji se nalaze na sjeverozapadu i u centralnoj BiH snabdijevaju TE Kakanj i TE Tuzla,
kojima upravlja Javno preduzee Elektroprivreda BiH (JP EP BiH), a rudnici Ugljevik i Gacko
snabdijevaju TE Ugljevik i TE Gacko koje su pod upravom Elektroprivrede RS (ERS), (Slika 36).
Slika 36:
Lokacije rudnika uglja i
termoelektrana u BiH
(Izvor: Studija energetskog
sektora u BiH, 2008)
79
Rudnici uglja u FBiH Rudnici uglja u RS-u
Banovii (mrki ugalj) - povrinski kopovi ubri, Ugljevik (mrki ugalj) - povrinski kopovi
Turija i Grivice; podzemni rudnik Omazii Bogutovo Selo i TE Ugljevik
urevik (mrki ugalj) - povrinski kop Via II i Miljevina (mrki ugalj) - povrinski kop i podzemni
podzemni rudnik urevik rudnik
Kakanj (mrki ugalj) - povrinski kop Vrtlite i Gacko (lignit) - dubinski kopovi Graanica i TE
podzemni rudnik Haljinici Gacko
Zenica (mrki ugalj) - podzemni rudnici Stara Stanari (lignit) - dubinski kop Rakovac
jama, Raspotoje i Stranjani
Breza (mrki ugalj) - podzemni rudnici Sretno i

Kamenice
Bila (mrki ugalj) - podzemni rudnik i povrinski

kop Grahovii
Kreka (lignit) - povrinski kopovi ikulje i

Dubrave; podzemni rudnici Mramor i Bukinje
Sanski Most (mrki ugalj) - povrinski kop

Kamengrad
Livno (lignit) - povrinski kop Tunica
Graanica, G. Vakuf/Uskoplje (lignit) - povrinski

kop Dimnjae
Potencijalna leita uglja u FBiH Potencijalna leita uglja u RS-u
Povrinski kop Kongora za snabdijevanje Povrinski kop Ugljevik Istok za snabdijevanje

termoelektrane Duvno postojee i nove jedinice termoelektrane
Ugljevik
Povrinski kop Kotezi za snabdijevanje
termoelektrane Bugojno Povrinski kop Gacko za snabdijevanje
postojee i nove jedinice termoelektrane Gacko
2.4.5.3 Proizvodnja u rudnicima uglja u BiH

Poboljanje rada i modernizacija rudnika uglja su presudni za proizvodnju energije po niskim
cijenama, tj. za osiguravanje odrivog i isplativog rasta.
Postoje znaajne razlike izmeu rudnika uglja u BiH, ali su slini kada se radi o geolokim i
tehnolokim uvjetima. U FBiH postoje i povrinski kopovi i podzemni rudnici iz kojih se eksploati-
raju mrki ugalj i lignit, dok su u RS-u zastupljeni samo povrinski kopovi. Povrinski kopovi se
nalaze na raznim zemljitima, od ravnih do brdovitih podruja, te se ugalj vadi iz relativno blago
nagnutih, do strmo nagnutih, leita uz koritenje tehnologije za kontinuiranu (rotorni bageri) ili
diskontinuiranu eksploataciju (bageri i kamioni) lignita i mrkog uglja, te za uklanjanje otkrivke.
Ugalj iz BiH ima dva glavna trita. Dio uglja je potreban za rad etiri TE u sistemu JP EP BiH
i ERS, a dio se koristi u raznim industrijama, te za grijanje domainstava u BiH i u susjednim
zemljama. Prema tome, planirani kapaciteti se zasnivaju na potrebama ovih trita.
Meutim, podaci o proizvodnji uglavnom zavise od najvanijeg segmenta proizvodnje

elektrine energije. Budui rast komercijalne potranje za ugljem e, izmeu ostalog, zavisiti
i od operativnih planova pojedinanih rudnika koji su razasuti na brojnim lokacijama. Zbog
kompleksnosti objedinjavanja na stotine pojedinanih planova, nemogue je predvidjeti bilo
to osim budueg trenda potranje uglja. Meutim, budue prognoze e bez sumnje znaajno
zavisiti od buduih planova velikih industrijskih potroaa.
80
Slika 37: Proizvodnja u tonama UKUPNO BiH Federacija BiH Republika Srpska
Proizvodnja uglja u BiH
20.000.000
(Izvor: Energetski institut
Hrvoje Poar et al., Studija 18.000.000
energetskog sektora u BiH, 16.000.000
2008) 14.000.000
12.000.000
10.000.000
8.000.000
6.000.000
4.000.000
2.000.000
0
1990 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006
Godina
Rudnik 1990. 2000. 2001. 2002.
BiH
UKUPNO BiH 18.317.755 7.440.139 7.350.720 7.842.859
FBiH
Kreka (L*) 4.892.509 1.499.917 1.488.743 1.701.464
Banovii (M**) 2.280.027 1.002.430 1.001.154 1.234.370
urevik (M) 1.483.291 231.529 323.302 382.582
Kakanj (M) 2.017.717 766.567 747.465 942.544
Breza (M) 490.867 391.468 253.119 291.255
Zenica (M) 920.214 353.197 344.027 318.960
Bila (M) 116.195 50.752 46.652 59.631
Graanica (L) 683.981 80.050 94.942 128.687
Livno (L i M) 81.400 35.941 36.310 31.845
Kamengrad (M) 134.600 0 0 0
Mostar (M) 200.000 0 0 0
UKUPNO FBiH 13.300.801 4.411.851 4.335.714 5.091.338
RS
Gacko (L) 2.382.555 1.763.472 1.797.825 1.420.970
Ugljevik (M) 1.826.890 1.186.549 1.168.486 1.226.378
Stanari (L) 641.223 51.795 48.695 104.173
Miljevina (M) 166.286 26.472 0 0
UKUPNO RS 5.016.954 3.028.288 3.015.006 2.751.521
*
L lignit; **
M mrki ugalj
81
Tabela 12:
Proizvodnja uglja po
rudnicima u BiH u tonama
2003. 2004. 2005. 2006. (Izvor: Energetski institut
Hrvoje Poar et al., Studija
energetskog sektora u BiH,
2008)
8.858.271 8.746.424 9.113.373 9.900.177
1.979.369 2.087.266 2.000.282 2.021.038
1.327.596 1.328.169 1.445.668 1.383.302
438.428 461.555 503.334 486.913
903.012 967.850 996.735 1.114.746
308.237 282.545 171.733 221.951
221.039 278.357 289.657 280.903
61.093 69.190 71.842 76.941
139.142 153.695 196.272 230.346
31.703 30.432 49.808 58.859
0 0 0 0
0 0 0 0
5.409.619 5.659.059 5.725.331 5.874.999
1.982.563 1.743.216 2.044.445 1.979.575
1.313.281 1.145.929 1.073.702 1.533.488
152.808 198.220 269.895 512.115
0 0 0 0
3.448.652 3.087.365 3.388.042 4.025.178
Tabela 12 prikazuje podatke o proizvodnji uglja po rudnicima u BiH u tonama za razdoblje

2000-2006. Pregled planirane i ostvarene proizvodnje u rudnicima uglja u FBiH i prodaje u
razdoblju I-XII. 2010. godine, te ostvarene proizvodnje u razdoblju I XII. 2009. godine prika-
zuje Tabela 13.
82
Tabela 13:
Pregled planirane i Plan proizvodnje
ostvarene proizvodnje u
rudnicima ugljena u FBiH Ostvarena Ostvarena Ugovorene
Po energetskoj Za TE
i prodaje u razdoblju proizvodnja proizvodnja koliine za TE
bilansi (t)
I XII. 2010. godine i RUDNIK I-XII 2009. (t) (t)
ostvarena proizvodnja u
razdoblju I - XII Kakanj 1.173.893 1.100.000 1.074.826 1.010.000 1.040.553
2009. godine
(Izvor: Federalno Zenica 307.810 290.000 198.166 195.000 41.859
ministarstvo energije,
rudarstva i industrije) Breza 400.064 403.763 429.213 385.000 387.698
A.L. Bila 92.405 95.000 95.657 80.000 82.052
Graanica 268.132 240.000 253.219 175.000 185.820
Kreka 2.507.172 2.600.000 2.317.219 2.260.000 2.079.998
urevik 445.705 558.328 523.003 436.800 420.944
Banovii 1.450.622 1.500.000 1.460.963 1.000.000 927.696
Tunica 0 63.900 0 30.000 0
Kamengrad 0 160.000 0 0 0
Ukupno 6.645.803 7.010.991 6.352.266 5.571.800 5.166.620
Otkrivka/jalovina u rudnicima uglja

Povrinski kopovi imaju definirani koeficijent otkrivke tanije, omjer izmeu koliine izvaenog
uglja i otkopane otkrivke (jalovine), koji se izraava u kubnim metrima (m) po toni uglja. Nap-
rimjer, rudnik Banovii radi sa 9 m/t, urevik ima do 10 m/t, Kreka do 4.942 m/t, a Ugljevik
do 7.14 m/t. Jalovina iz podzemnih rudnika uglavnom dolazi od jalovih proslojaka iz ugljenog
sloja koji se odvajaju u procesu separacije u pogonima za preradu uglja (Studija energetskog
sektora u BiH, 2008, Dokumentacija JP EP BiH, TE Tuzla, rudnici uglja: Ugljevik, Gacko, Kreka,
Banovii, Kakanj, Bugojno, Livno, Stanari itd., Rudarski institut Tuzla, Studija predizvodljivosti
o izgradnji termoelektrana Stanari, Kongora i Bugojno).
Tabela 14:
POKAZATELJ 2005. 2010. 2015. 2020.
Proizvodnja, kvalitet
uglja, radna snaga i
produktivnost ukupne Lignit 4.532,8 5.570,0 10.820,0 11.550,0
Godinja proizvodnja
budue procjene za rudnike (000 tona)
uglja u BiH Mrki ugalj 4.621,4 6.166,0 7.148,0 7.311,0
Lignit 9.129,0 9.263,0 9.195,0 9.242,0

Kvalitet uglja (kJ/kg)
Mrki ugalj 13.677,0 13.798,0 13.799,0 13.806,0
Lignit 33.965,2 36.807,0 42.977,0 43.929,0

Radna snaga
Mrki ugalj 67.930,4 73.614,0 85.954,0 87.858,0
Lignit 842,0 1.232,0 2.626,0 2.803,0

Produktivnost (tona po
ovjeku godinje)
Mrki ugalj 464,0 712,0 850,0 874,0
83
Prodaja uglja
Industrija i
Izvoz
ir. potronja % % % % % %
(t)
(t) 4:2 4:3 6 :4 6:5 7:4 8:4
34.273 0 91,56 97,11 96,81 103,02 31,89 0,00
156.527 0 64,37 68,33 21,23 21,46 78,99 0,00
54.937 0 107,29 106,30 90,33 100,70 12,80 0,00
11.268 0 103,52 100,69 85,78 102,56 11,78 0,00
62.426 75 94.43 105,50 73,30 106,06 24,65 2,96
237.220 0 92.42 89,12 89,76 92,04 10,23 0,00
65.800 41.060 117.34 93,67 80,49 96,36 12.58 7,85
385.675 147.591 100,71 97,40 63,49 92,77 26,42 10,10
0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
1.008.126 188.726 95,58 90,60 81,34 92,73 15,87 2,97
2.4.5.4 Rudnici metala i nemetala

Trenutno se u BiH nalazi 9 rudnika metala i nemetala, a to su:
1. Veovaa - rudnik olova, cinka, barita
Ovaj rudnik se nalazi na prostoru opine Vare i radio je od 1981. do 1988. godine, kada je
zatvoren zbog toga to se u rudi nalazila velika koliina ive.
Planirani kapacitet u povrinskom kopu Veovaa je bio 400.000 tona rovne rude koja je uklan-
jana diskontinuiranom tehnologijom za povrinski kop procesom buenja i miniranja. Vanjsko
odlagalite jalovine blizu rudnika je koriteno za deponiranje jalovine, a nalazilo se u dolini pokraj
potoka Jeglenac. U obradi rude je koritena flotacija, koja je provoena u pogonu za flotaciju
koji je bio smjeten u selu Tisovac, 4-5 kilometara zapadno od povrinskog kopa. Flotacioni
mulj, odnosno otpadni materijal od flotacije, deponiran je u sedimentacijskom rezervoaru koji
je napravljen u dolini potoka Jeglenac sa zemljanom branom i vodom nepropusnim slojem
gline. Rubni jarak je napravljen kako bi se sprijeilo prodiranje povrinskih voda. Mnogi reagensi
su koriteni da bi se dobila teka i tena smjesa potrebna za proces flotacije, a to su: Na2CO3,
CuSO4, borovo ulje, amilksantat itd.
Naglo zatvaranje rudnika je izazvalo velike probleme za okoli. Kompletan pogon i sva oprema
u flotacionom postrojenju Tisovac su naputeni bez rekultiviranja, ienja i zatite. Takoer,
odreena koliina rude je ostavljena u skladitu (koncentrati olova, cinka i barita). Ukupna
povrina podruja koje je uniteno i pod utjecajem radova na povrinskom kopu se procjenjuje
na 515.500 m.
U sluaju pravilnog zatvaranja rudnika, treba preduzeti sljedee korake:
Inspekcija cijele zone,
Plan za alternativnu upotrebu preostalih zgrada i pogona,
ienje i rekultiviranje pogoenog podruja,
Tehniko i bioloko rekultiviranje zemljita s fokusom na zatiti vode.

84
2. Olovo rudnik olova
Proizvodnja ceruzita olovne rude PbCO3 je okonana 1992. Budui da rudnik nije imao pogon
za preradu, nisu postojali ni rizici za okoli u vidu deponiranih jalovinskih stijena. Proizvodnja
nije nikada obnovljena, jer nisu postojali strateki partneri.
3. Buim rudnik mangana je zatvoren 1992. godine, a proizvodnja nije obnovljena.
4. Vare proizvodnja eljeza
Proizvodnja je obustavljena 1992. godine. Nakon obnove proizvodnje, Federalno ministarstvo

energije, rudarstva i industrije je donijelo odluku o ponovnoj obustavi proizvodnje u 1999.
godini. Velika podruja rudnika nisu prola kroz proces rekultiviranja.
5. Rudnici boksita u funkciji:
Rudnik Jajce Jajce,
Rudnik itluk itluk,
Rudnik Posuje Posuje,
Rudnik iroki Brijeg - iroki Brijeg,
Rudnik Bosanska Krupa - Bosanska Krupa.

Postoji znatan nedostatak znanja na polju spreavanja i minimiziranja utjecaja rudarstva na
okoli koje je vrlo kompleksno i zahtijeva ozbiljan pristup. Podaci koji nedostaju u sektoru
rudarstva u BiH su:
Informacije o rudnicima metala i nemetala u RS-u ukljuujui i mineralne resurse (Ministarstvo

industrije, energetike i rudarstva RS),
Informacije o inspekcijama u RS-u (Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS),
Okolinski podaci o rudnicima.
Rudnici metala, uglavnom uniteni u ratu, nisu bili predmet interesa domaih i stranih investitora,
zbog ega je veina njih van funkcije. Mnogi nisu adekvatno zatvoreni, pa je neophodan popis
inventara naputenih rudnika metala kako bi se definirala arita, opasnosti po okoli i rizici,
kao i set prioriteta za sanaciju. Takoer, ima samo sedam inspektora za rudarstvo, geologiju i
elektrotehniku u FBiH, dok za RS ova informacija nije poznata. Neophodno je ukljuiti ne samo
slijednike imovine rudnika, ve i predstavnike vlasti, lokalne zajednice i drugih interesnih grupa.
Prema obavezama koje su propisane navedenim zakonima o zatiti okolia i upravljanju otpa-
dom u FBiH i RS-u, a s ciljem da se zatiti okoli, u rudnicima treba preduzeti sljedee mjere:
Identificirati sve lokacije na kojima se stvara otpad, zatim napraviti detaljne liste s vrstama
i koliinom proizvedenog otpada u skladu s katalogom i iframa otpada;
Procijeniti ponovnu upotrebu otpada i mogunosti njegove reciklae;
Razviti plan upravljanja otpadom koji e sadravati: metode prikupljanja otpada, metode
deponiranja, definirana mjesta sakupljanja i odgovorna lica ija je dunost da upravljaju
katastrom otpada;
Osigurati adekvatnu infrastrukturu za privremeno odlaganje otpada, posebno opasnog

otpada, ime bi se osiguralo deponiranje otpada u skladu sa zakonskim propisima i uvjetima;
Obuiti odgovorna lica o svim pravnim obavezama u vezi s upravljanjem otpadom i

provoenjem plana za upravljanje otpadom;
Provesti trening za sve koji su zaposleni na provoenju plana upravljanja otpadom, a

posebnu panju treba posvetiti edukaciji zaposlenih na odravanju i remontu postrojenja;
85
Obaviti procjenu rizika za okoli i ljudske nesree u vezi s rudarstvom;
Definirati mjere za minimiziranje nivoa rizika;
Razviti unutranje planove intervencije u sluaju okolinskih nesrea i shodno tome informirati
i obuiti zaposlene, te odrediti osobe odgovorne za provoenje ovih planova.
2.4.6 Transport i infrastruktura

Transport robe i putnika u BiH je u konstantnom porastu, to omoguava da se ostvaruju
privatne i poslovne veze, kao i privredni razvoj drave. U toku je izgradnja autoputa Koridor
Vc, koji e znaajno poboljati uvjete cestovnog transporta unutar drave i obezbijediti bolju
povezanost s evropskim dravama.
Najvaniji oblici transporta u BiH su cestovni i eljezniki. Transport putnika je uglavnom vezan
za cestovni saobraaj, ali se dobar dio transporta robe odvija eljeznikim saobraajem.
Postojea cestovna infrastruktura se stalno obnavlja kroz projekte rekonstrukcije i rehabilitacije
cesta. Izgradnja autoputa Koridora Vc se ubrzava, a autoput Banja LukaGradika je izgraen
i puten u saobraaj u duljini od 35 km. Plan je da se izgradi autoput Tuzla-Oraje, brza cesta
od Sarajeva do Donjeg Vakufa, autoput Neum-Stolac i drugi putevi. Saobraaj vozova se
znatno smanjio. Rekonstrukcija eljeznike infrastrukture je vrlo spora i glavni eljezniki pravci
su: Vrpolje-Doboj-Zenica-Sarajevo-Mostar-Ploe; Doboj-Banja Luka-Bosanski Novi; Doboj-
Tuzla-Zvornik i Unska Pruga. Vodeni transport je u BiH slabo razvijen i nema velikog utjecaja
na ukupni transport ljudi i robe. Zrani transport je, takoer, nedovoljno razvijen, mada se uz
male pomake ostvaruje napredak.
Transport i transportna infrastruktura pozitivno utiu na povezivanje ljudi, te ukupni razvoj

drave, ali mogu i negativno uticati na okoli. Izgradnja cestovne i eljeznike infrastrukture
zauzima zemljite i dijeli podruja na dva dijela razdvajajui prirodna stanita, poveava emisije
buke, te utie na oneienje vodotokova, zraka, tla, flore i faune. Cestovni transport zagauje
zrak nusproizvodima sagorijevanja fosilnih goriva, petroleja i proizvoda od petroleja, to ga ini
lokalnim i globalnim zagaivaem. Ovaj vid transporta bitno utie na okoli zbog poveane
emisije staklenikih plinova.
Rizik za okoli predstavlja i transport opasnih supstanci. Usprkos svim mjerama sigurnosti
s vremena na vrijeme se deavaju nesree, kojom prilikom se odreene koliine opasnih
supstanci oslobaaju u okoli, to moe imati vrlo tetne posljedice. Vlada FBiH je formirala
radnu grupu za pripremu Nacrta Zakona o prevozu opasnih materija na nivou FBiH. U RS-u je
na snazi Zakon o prevozu opasnih materija (Slubeni glasnik RS, broj 1/08), a pripremljen je i
Nacrt o izmjenama i dopunama ovog zakona koji je djelomino usklaen s acquisom. Transport
opasnih materija u BD je reguliran Zakonom o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tenosti
i plinova (Slubeni glasnik BD, broj 27/07) i Zakonom o prevozu u drumskom saobraaju BD
(Slubeni glasnik BD, br. 10/06, 19/07, 23/08 i 04/11), a u toku je izrada preostalih pravilnika
prema ovom zakonu. Na dravnom nivou je formirana radna grupa koja bi osigurala da prilikom
izrade zakona o prevozu opasnih materija na niim nivoima budu primijenjeni isti standardi,
da se uzmu u obzir sva tri vida transporta (cestovni, eljezniki i vodeni), kao i svi propisi EU
koji reguliraju predmetnu oblast, te da propisi i standardi EU budu transponirani i primjenjivani
u cijeloj dravi. Radnu grupu ine predstavnici nadlenih institucija na dravnom nivou, te
predstavnici nadlenih institucija FBiH i RS, te BD.
Zbog vanosti i rastueg utjecaja transporta i transportne infrastrukture na okoli i drutveno-

privredni razvoj drave ovim pitanjima se pridaje sve vie vanosti, posebno zbog izgradnje
autoputa Koridor Vc i strategije za razvoj cestovne infrastrukture u FBiH i RS.
86
2.4.6.1 Cestovni i eljezniki saobraaj
Transport putnika u cestovnom i eljeznikom saobraaju

U periodu od 2006. do 2011. godine transport putnika je bio prilino ujednaen. Znaajan dio
cestovnog transporta se odvijao u privatnim prevoznim sredstvima koja nisu dio statistike
analize. Transport putnika eljeznicom je 2005. imao udio od 1,7%, a u 2009. je porastao na
2,2%. Openito govorei, prevoz putnika eljeznicom nema velik utjecaj na okoli.
Tabela 15:
Transport
Podaci o cestovnom 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
putnika i robe
saobraaju
(Izvor: Agencija za Godinji broj prevezenih
statistiku BiH, Saopenje: 29.268 30.418 29.204 27.669 28.669 29.303
putnika (x10)
Transport, br. 1, 2010;
Statistika saobraaja Putniki kilometri (x10) 1.873.598 2.043.895 2.113.943 1.959.227 1.864.471 1.926.212
br. 5, 2011; Saobraaj:
Cestovni, eljezniki, zrani Transportirana roba u
i potanski saobraaj, 3.302 4.943 5.714 5.068 4.837 4.857
tonama (x10)
br. 1, 2012)
Tonski kilometri (tkm) (x10) 1.283.892 1.763.827 1.873.598 1.711.575 2.038.731 2.308.690
Slika 38: Godinji broj

Godinji broj prevezenih transportiranih
putnika na cestama u putnika (x103)
razdoblju 2006-2011. 31.000 30.418
(Izvor: Agencija za 30.500
statistiku BiH, Saopenje: 30.000 29.268 29.204 29.303
Transport, br. 1, 2010; 29.500
28.669
Statistika saobraaja 29.000
br. 5, 2011; Saobraaj: 28.500
27.669
Cestovni, eljezniki, zrani 28.000
i potanski saobraaj, 27.500
br. 1, 2012) 27.000
26.500
26.000
2006 2007 2008 2009 2010 2011
Transport robe u cestovnom i eljeznikom saobraaju

Transport robe cestovnim saobraajem je u stalnom porastu. Velik skok je zabiljeen u 2008.
godini. Od 2009. je zabiljeen lagani pad u cestovnom transportu robe (Slika 39). Transport robe
eljeznicom je jo uvijek vrlo bitan, posebno zbog transporta ruda, uglja, petroleja i proizvoda
od petroleja itd. Nakon blagog pada u 2009. godini, u zadnje dvije godine biljei se lagani
porast u koliini prevezene robe, pa je u 2011. godini ova koliina iznosila 14,2 miliona tona.
Velik dio transportirane robe, oko 40%, odnosi se na meunarodni transport.
Kada je rije o okoliu, na njega najvei utjecaj ima cestovni transport robe zbog rizika od
nesrea i prolijevanja fosilnih goriva. Poveanje cestovnog transporta robe dovodi do vee
emisije ispunih plinova i oneienja okolia, a negativan utjecaj na okoli svakako predstavlja
i transport opasnih supstanci.
Slika 39: Koliina

Koliina transportirane robe transportirane
(u tonama) na cestama u robe u tonama
(x103)
5.714
4.943 5.068 4.837 4.857
statistiku BiH, Saopenje: 5.000
Transport, br. 1, 2010;
Statistika saobraaja 4.000 3.302
br. 5, 2011; Saobraaj: 3.000
Cestovni, eljezniki, zrani
2.000
i potanski saobraaj,
br. 1, 2012) 1.000
0
2006 2007 2008 2009 2010 2011
87
Koliina Slika 40:

transportirane Koliina transportirane
robe u tonama robe eljeznicom u razdoblju
(x103)
2006-2011.
15.000 14.224
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Saopenje:
14.000 13.204 Transport, br. 1, 2010;
12.882
13.000
11.904
12.237 Statistika saobraaja br. 5,
12.000 2011; Saobraaj: Cestovni,
11.117
eljezniki, zrani i potanski
11.000 saobraaj, br. 1, 2012)
10.000
9.000
8.000
2006 2007 2008 2009 2010 2011
Potronja goriva
Prema podacima za podruje BiH, u periodu 2000-2005. potronja benzina i dizel goriva je
bila prilino ujednaena. Zagaenost okolia olovom iz benzina je znatno smanjena nakon
to je uveden BAS EN 228 standard i donesena Odluka o kvalitetu tenih goriva. Naalost,
olovni benzin proizveden u BiH se mogao koristiti u BiH do 30. 8. 2010. Registrirana cestovna
motorna vozila prema vrsti koritenog goriva u 2011. godini, kao i njihove ekoloke odlike,
prikazane su na sljedeim slikama (Slika 41, Slika 42).
Ostalo Slika 41:

3% Cestovna motorna vozila
prema vrsti goriva u
2011. godini
(Izvor: Agencija za statistiku
BiH, Saopenje, Saobraaj:
Registrirana cestovna motorna
vozila za 2011. godinu)
Benzin
39% Dizel
58%
Ostalo Slika 42:

Ekoloke odlike
Euro 6 registriranih motornih
0% vozila u 2011. godini
Euro 5
3% Saobraaj: Registrirana
cestovna motorna vozila za
Euro 4
9% 38% 2011. godinu)
Konvencionalna
20%
Euro 3
11% 7%
Euro 1
Euro 2
88
Registrirana motorna vozila i njihova struktura

Podaci o ukupnom broju vozila u BiH izmeu 2003. i 2011. godine pokazuju rast u broju
registriranih motornih vozila. U 2003. je bilo 646.658 registriranih vozila, u 2004. taj broj je
bio 695.828 vozila, u 2005. je bilo 705.828 vozila, a u 2011. se broj registriranih vozila popeo
na 854.078. Koliina registriranih vozila biljei trend stalnog porasta. Struktura registriranih
motornih vozila u 2011. godini je prikazana na sljedeoj slici. Najvei procenat registriranih
vozila otpada na putnika vozila.
Slika 43: Ostalo 6.387 4.078 Mopedi

Struktura registriranih
vozila u BiH u 2011. godini
(Izvor: Agencija za Prikljuna vozila21.683 7.715 Motocikli
statistiku BiH, Saopenje, Teretna vozila 74.956
Saobraaj: Registrirana
cestovna motorna vozila za Autobusi 3.992
2011. godinu)
735.258
Putnika vozila
Stara vozila su meu glavnim zagaivaima zraka u veim gradovima. Veina registriranih
vozila (74%) je starija od 10 godina (Slika 44).
Slika 44: 2 god

Registrirana putnika 3 - 5 god
vozila prema starosti u 2%
2011. godini
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Saopenje, 6%
Saobraaj: Registrirana
cestovna motorna vozila za
2011. godinu) 18%
6 - 10 god
> 10 god
74%
Kapacitet saobraajne infrastrukture

BiH je u 2010. godini imala 40,7 km autoputa, 3.801 km magistralnih puteva i 4.685 km
regionalnih puteva. Ukupna duina eljeznike mree je iznosila 1.027 km.
Najoptereeniji putevi su oni koji idu ka veim urbanim centrima. Prosjeni godinji dnevni
saobraaj (PGDS) na ovim putevima varira izmeu 10.000 i 15.000. Ovakve vrste puteva s
jakim saobraajem su opasne s aspekta sigurnosti u saobraaju i zatite okolia, s obzirom
da jai saobraaj znai i vee oneienje okolia.
89
Tabela 16:
Duina infrastrukturne mree 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
eljeznika i cestovna
infrastruktura u BiH, u km
Duina eljeznice 1.024 1.017 1.017 1.017 1.027
(Izvor: Agencija za
Elektrificirane linije 771 771 771 771 771
statistiku BiH, Okoli,
energija, saobraaj 2011,
Druge linije 253 253 246 246 256 Tematski bilten TB 13)
Duina puteva 8.656 8.646 8.592 8.521 8.527
Glavni 3.771 3.808 3.801 3.801 3.801
Regionalni 4.865 4.810 4.763 4.685 4.685
Autoput 20 28 28 35 41
Saobraajne nesree
Poveanjem intenziteta saobraaja poveava se i broj saobraajnih nesrea i njihov utjecaj na
ljudski ivot i zdravlje, kao i broj manjih i veih materijalnih teta. Slika 45 prikazuje godinji broj
saobraajnih nesrea i broj ozlijeenih ili smrtno stradalih u cestovnom transportu. U prosjeku,
svaki dan se dogodi 110 saobraajnih nesrea. Interesantno je to, usprkos poveanju broja
vozila, dolazi do smanjenja saobraajnih nesrea.
45.000 Slika 45:

39.494 40.043 39.460 38.238
40.000 35.637
Godinji broj saobraajnih
nesrea i broj ozlijeenih
35.000
ili smrtno stradalih u
30.000 cestovnom transportu
25.000 (Izvor: Agencija za
20.000
15.000 10.406 12.070 11.894 11.181 10.099 Tematski bilten TB 13)
10.000
5.000
0
2006 2007 2008 2009 2010
Broj saobraajnih nesrea Broj ozlijeeni ili smrtno stradalih
2.4.6.2 Zrani saobraaj

U BiH, kao potencijalnom kandidatu za lanstvo u EU, je nedovoljno razvijen aviosaobraaj, a
napredak se ostvaruje uz male pomake. Slika 46 prikazuje godinji broj putnika koji je koristio
avionski prevoz u razdoblju 2006-2011. Porast broja putnika je evidentan iz godine u godinu,
to govori o potrebi da se ovaj vid saobraaja razvija. BHDCA (eng. Bosnia and Herzegovina
Directorate for Civil Aviation), koja se nalazi u sastavu Ministarstva komunikacija i transporta
BiH kao krovna institucija koja je nadlena za sve aspekte zrakoplovstva u BiH, usvaja pozitivne
izvjetaje iz godine u godinu to govori o napretku u ovom vidu transporta.
Broj Slika 46:

transportiranih Broj putnika koji su koristili
putnika avionski prevoz u razdoblju
700.000 591.335 649.686 2006-2011.
531.712 549.170
600.000 486.089 513.636 (Izvor: Agencija za
500.000 statistiku BiH, Saopenje:
400.000 Transport, br. 1, 2010;
300.000 Statistika saobraaja br. 5,
200.000
2011; Saobraaj: Cestovni,
eljezniki, zrani i potanski
100.000
saobraaj, br. 1, 2012)
0
2006 2007 2008 2009 2010 2011
90
Slika 47: Transportirana

Koliina robe roba u tonama
transportirane avionom 2.150
2.090
u razdoblju 2008-2011. u 2.100 2.052
tonama 2.050
(Izvor: Agencija za
2.000
Zrani saobraaj, br. 1, 1.950
1.883
2012; Saobraaj: Cestovni, 1.900
1.845
eljezniki, zrani i 1.850
potanski saobraaj, 1.800
br. 1, 2012)
1.750
1.700
2008 2009 2010 2011
Slika 47 prikazuje koliinu robe transportirane avionima izmeu 2008. i 2011. godine. Panju
privlai mali, ali spori pad u koliini transportirane robe.
U BiH postoje etiri aerodroma otvorena za meunarodni komercijalni saobraaj, u Banjoj

Luci, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. Meunarodni aerodrom Sarajevo je ACI vijee u Minhenu
2005. proglasilo za jedan od najboljih evropskih aerodroma u njegovoj kategoriji (do jedan
milion putnika). Ukupno 9 kompanija odrava najvanije veze s evropskim prijestolnicama,
kao to su Be, Minhen, Istanbul, Beograd, Zagreb, Ljubljana, Cirih, itd., povezujui Sarajevo
s ostatkom svijeta. Broj taaka povezivanja je u stalnom porastu, jo od njegovog otvaranja.
Sarajevski aerodrom jeste i ostat e glavna ulazna taka za meunarodne posjetioce BiH.
Meutim, potrebno je razvijati i ostale aerodrome u BiH, kao i sam sarajevski aerodrom, kako
bi se poveao kapacitet i broj direktnih letova, kao i broj prisutnih aviokompanija.
2.4.6.3 Vodeni transport i infrastruktura12

U BiH je plovna rijeka Sava koja je i granica izmeu BiH, s jedne strane, i Hrvatske i Srbije, s
druge strane. Kako je Sava pritoka Dunava, to je i vodeni transport Savom povezan s Duna-
vom - koji se tretira kao VII. transevropski transportni koridor. Na taj nain je BiH ukljuena
u mreu evropskih vodenih puteva, ime se i u ovom vidu transporta valorizira geoprometni
poloaj BiH. Rijeka Sava sudjeluje u dunavskoj transportnoj mrei unutranjih plovnih puteva sa
594 km plovnog puta, od Beograda do Siska, a granicom BiH na duini od cca 333 km prua
brojne mogunosti za razvoj razliitih vrsta transporta, turizma i rekreacije du cijelog vodotoka.
U predratnom periodu su bile operativne dvije bosanskohercegovake luke na Savi: Brko i

Bosanski amac. BiH nema pomorskih luka, ve se na Jadranu koriste hrvatske luke.
Raspad bive drave i ekonomski pad u osamdesetim i devedesetim godinama prolog vijeka
je rezultirao velikim opadanjem transporta i plovidbe na rijeci Savi. Od tada se, zbog velikih
oteenja, te nedostatka odravanja i investicija, rijeka Sava skoro uope ne koristi za rijeni
transport. Uvjeti za plovidbu su nepovoljni zbog ogranienog gaza u toku duih perioda,
ograniene irine plovnog puta i visine ispod mostova, kao i nedovoljnog obiljeavanja. Prevoz
rijekom Savom je ogranien samo na odreene dionice rijeke i na vrlo niskom je nivou, dok
je prije 1990. godine nivo prevoza bio otprilike 15 miliona tona tereta godinje. Tokom preth-
odnih godina, za koje je karakteristian nedostatak odravanja, irina i dubina plovnog puta
rijeke Save su smanjeni, a plovidba je zbog ogranienih dimenzija postala nesigurna. Ovo je
rezultiralo kraim periodima plovidbe tokom godine i vrlo ogranienim interesom za prevoz.
S druge strane, u ostalim dijelovima Evrope transport unutranjim plovnim putevima se poka-
zao kao konkurentan oblik transporta, koji je prihvatljiv za okoli i koji smanjuje zaguenje
cestovnog saobraaja.
etiri zemlje sliva rijeke Save BiH, Savezna Republika Jugoslavija (kasnije Srbija i Crna
12 Izvor podataka Ministarstvo komunikacija i transporta BiH.

91
Gora, a zatim Republika Srbija), Republika Hrvatska i Republika Slovenija, su ule u proces
pregovora, s primarnim ciljem da se uspostavi odgovarajui okvir za prekograninu saradnju,
s ciljem da se obezbijedi odrivo koritenje, zatita i upravljanje vodenim resursima u slivu
rijeke Save, ime e se omoguiti bolji uvjeti za ivot i poveati standard stanovnitva u regiji.
Kao kljuna prekretnica u procesu, izraen je Okvirni sporazum o slivu rijeke Save (Okvirni
sporazum), kao jedinstven meunarodni ugovor koji integrira sve aspekte upravljanja vodenim
resursima i kojim se uspostavlja Meunarodna komisija za sliv rijeke Save s pravnim statusom
meunarodne organizacije (Savska komisija), a u svrhu provoenja Okvirnog sporazuma, a
njeno sjedite se nalazi u Zagrebu.
U okviru provoenja Okvirnog sporazuma i Protokola o reimu plovidbe uz Okvirni sporazum,

uinjeni su napori da se osiguraju uvjeti koji su neophodni da bi rijeka Sava postala vana
poveznica, prihvatljiva za okoli i sigurna za plovidbu u smislu transporta unutranjim vodenim
putevima, a preduzete aktivnosti su rezultirale nizom postignua:
Administrativni i pravni okvir je ojaan izradom skupa pravila i drugih dokumenata koji se
odnose na tehnika pitanja i sigurnost plovidbe, a koji su usklaeni s odgovarajuom regu-
lativom Evropske unije (EU) i Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Evropu (UNECE);
Provedene su aktivnosti na obnovi i uspostavljanju sistema obiljeavanja, te je sistem

obiljeavanja plovnog puta ponovo u potpunosti uspostavljen poslije 20 godina.
Na osnovu postojee i/ili planirane izgradnje saobraajne infrastrukture koja povezuje rijeku
Savu s nekoliko luka na Jadranu, i na osnovu postojanja luke infrastrukture na rijeci Savi kao
i vezama s Dunavom, rijeka Sava prua prednosti za intenziviranje daljnjeg razvoja vodnog
prometa, i jasno je da je obnova prevoza vodenim putem rijeke Save izuzetno vana, jer
predstavlja ekoloki povoljan i odriv oblik transporta s izuzetnim potencijalom. Ovo je postalo
naroito izraeno poslije potpisivanja i ratificiranja Okvirnog sporazuma i usvajanja Protokola o
reimu plovidbe uz Okvirni sporazum, prema kojima je plovidba slobodna za plovila svih drava.

Razvoj globalnog trita zahtijeva i ogromna poveanja u transportu robe i ljudi to, s druge
strane, vri pritisak na okoli. Statistiko praenje transporta (broj vozila, koliina transportirane
robe i ostali gore navedeni pokazatelji) pokazuje da se negativan utjecaj na okoli poveava.
Zbog loe cestovne infrastrukture u BiH dolazi do zaguenja saobraaja, to direktno utjee
na kvalitet zraka, pogotovo u veim urbanim centrima. Ne postoji statistiko praenje stanja
okolia u sektoru transporta u BiH, kao naprimjer zagaenje zraka, vode i tla pod utjecajem
transporta, zbog ega su podaci o utjecaju na okoli samo pribline procjene.
Preporuke za poboljanje praenja utjecaja transporta na okoli, kao i smanjenje negativnog

utjecaja sektora transporta na okoli, su sljedee:
Postaviti stanice za praenje kvaliteta zraka i mjerenje nivoa buke na puteve na kojima je
prosjeni godinji dnevni saobraaj vei od 8.000 vozila;
Unaprijediti i poveati uestalost kontrole kvaliteta benzina;
Razviti set posebnih saobraajnih mjera tokom perioda kada zagaenost zraka premauje
granine vrijednosti;
Uspostaviti i provoditi kriterije energetske efikasnosti kod nabavke vozila i za tijela ireg
javnog sektora koja pruaju usluge transporta;
Provesti obuku i edukaciju za poboljanje efikasnosti transporta u vezi s energetskom

potronjom;
Provoditi energetsku reviziju preduzea koja se bave javnim prevozom;
Davati povoljni kredite za poboljanje efikasnosti transporta u vezi s energetskom potronjom;
Promovirati ie oblike prevoza, npr. koritenje javnog prevoza, hodanje, vonja bicikla itd.;
92
Promovirati vee koritenje eljeznica za meugradska putovanja;
Izraditi pravilnik s detaljnim pojedinostima za provoenje zahtjeva iz Zakona o prostornom

ureenju i gradnji u svrhu EE studije, kao dio tehnike dokumentacije za sve graevine
ukljuujui i prevoz;
Izgraditi zaobilaznice kako bi se zaobilazili centralni dijelovi grada;
Ulagati u adekvatne projekte urbane infrastrukture kao to su biciklistike staze, parkinzi,

bolje programirani semafori, javni prevoz i stanice itd.;
Poboljati kvalitet postojee infrastrukture.
2.4.7 Turizam
BiH je, bez sumnje, interesantno turistiko odredite. Zemlja ima dugu i bogatu historiju, kulturno
naslijee koje je mjeavina razliitih utjecaja, a privlana je zbog svog geografskog poloaja,
nevjerovatne ljepote, te pogodnih klimatskih uvjeta. BiH je mjesto gdje se ve stoljeima
susreu razne kulture, religije i tradicije. Zahvaljujui svim ovim osobinama, BiH ima veliki broj
prilika za razvoj razliitih vrsta turizma.
Turizam igra vrlo bitnu ulogu u podsticanju razvoja i u borbi protiv siromatva. Najnoviji trendovi
pokazuju da putovanja u zemlje u razvoju i u najmanje razvijene zemlje dobijaju na popularnosti
u razvijenom svijetu. Turizam je jedan od najvanijih privrednih sektora za zemlje u razvoju i u
veini njih primarni izvor deviznih prihoda (UN Svjetska turistika organizacija, 2010).
2.4.7.1 Broj turistikih dolazaka

Raspoloivi zvanini statistiki podaci ne oslikavaju stvarno stanje turizma u BiH. Smatra se
da je broj turista mnogo vei od onog koji je prikazan u zvaninim podacima. Mnogi boravci
se ne prijave, a sistem registracije dolazaka je vrlo kompliciran i nije prilagoen onima koji u
dravi, u nekom gradu, ostaju tek nekoliko dana, i to uglavnom u privatnom smjetaju.
Slika 48: 680.000

656.333
Broj turistikih dolazaka 660.000
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Statistika 640.000
turizma 2009) 610.817
620.000
600.000 583.742
572.634
580.000
560.000
540.000
520.000
2007 2008 2009 2010
BiH je, kao turistiko odredite, zabiljeila godinji porast od 4 do 6% u broju dolazaka stranih
turista tokom proteklih godina.
Broj turista na planinama tokom zime je bio znatno smanjen zbog visokih temperatura i ne-
dostatka snijega. Ne postoje procjene o utjecaju klimatskih promjena na turistiku djelatnost
u BiH, stoga, nema raspoloivih podataka o smanjenju zimskog turizma.
U posljednjim godinama temperaturne promjene na globalnom nivou dovele su do niza

poremeaja u pogledu snijenih padavina, te se ne moe sa preciznou utvrditi hoe li doi
do smanjivanja koliine padavina ili do njihove preraspodjele.
Zbog porasta temperature u naoj regiji dolo je do pada ukupne koliine snjenog pokrivaa,
pa prema tome i broja dana sa snijegom. Slika 49 prikazuje ukupnu koliinu snijega za zimsku
sezonu (decembar, januar, februar) izmjerenu na meteorolokoj stanici Sokolac. Ipak, vea
odstupanja se javljaju u ekstremnim visinama snjenog pokrivaa, kao i u raspodjeli snjenih
93
padavina. Postoji trend da se snjene padavine smanjuju u decembru i januaru, a da se ee

javljaju u februaru. Takoer, esto se deavaju godine s malom koliinom snijega, ali i godine
kada padaju velike koliine snijega (kao npr. 2012. god.). Turizam bi trebalo prilagoditi tom
trendu pomjeranja snjenog pokrivaa ka kraju zime, kao i iskoristiti godine kada se jave
ekstremi, tj. da se u skladu s moguim velikim koliinama snijega krajem zime i poetkom
proljea po potrebi produi skijaka sezona.
(cm) Slika 49:

4500 Ukupna koliina snijega u
periodu decembar-februar
4000 meteoroloka stanica
3500 Sokolac
(Izvor: Republiki
3000
2500 RS RHMZ RS)
2000
1500
1000
500
0
1991/1992
1992/1993
1993/1994
1994/1995
1995/1996
1996/1997
1997/1998
1998/1999
1999/2000
2000/2001
2001/2002
2002/2003
2003/2004
2004/2005
2005/2006
2006/2007
2007/2008
2008/2009
2009/2010
2010/2011
2.4.7.2 Broj turistikih noenja
Broj turistikih noenja je u decembru 2011. bio 88.749, to je za oko 7,2% manje nego u
novembru 2011. i 10,8% vie u poreenju s decembrom 2010. Stvarni broj boravaka je vjero-
vatno vei nego to je zabiljeeno u zvaninoj statistici. Domai turisti su u 2011. u prosjeku
boravili 2,3 noi, a strani 2,1 noi (Agencija za statistiku BiH, Turizam 2011).
U 2007. godini je u BiH omjer turistike potronje prema BDP-u bio 5,3%, prema izvozu
18,8%, a omjer prema izvozu usluga 59,9% (Turska razvojna banka, 2010). Turizam u BiH
je prepoznat kao sektor koji ima nevjerovatan potencijal za unapreenje dravne ekonomije,
budui da zemlja ima neiskoritene turistike potencijale. Prema predvianjima Svjetske
turistike organizacije,13 BiH je jedna od vodeih zemalja u svijetu u pogledu oekivanog
porasta turizma do 2015. godine.
Ne postoje zvanini podaci o ukupnom broju zaposlenih u turistikom sektoru niti o zaradi koja
je ostvarena u turizmu. Raspoloivi podaci postoje samo o zaradama u hotelima i restoranima.
U BiH je u 2008. godini ostvaren prihod od usluga smjetaja i restorana u iznosu od 69,4
miliona eura, od ega 62% otpada na prihod od hotela i motela, 21% je prihod od restoranske
usluge, a 17% prihoda je ostvareno kroz ostale usluge (kafii, barovi). U sektoru hotelijerstva
i restoranterstva je zaposleno ukupno 4,7% zaposlenih.
BiH privlai velik broj turista zbog svoje ponude u aktivnostima poput raftinga, kajakarenja,
planinarenja, skijanja, paraglajdinga, jahanja i brdskog biciklizma. Zatiena podruja su
uglavnom vrlo korisna za razvoj turizma. U BiH, turistike aktivnosti u zatienim podrujima
nisu na zadovoljavajuem nivou zbog nefunkcionalnih zatienih podruja. Prema principu
odrivosti, razvoj turizma u zatienim podrujima bi trebao biti prioritet.
U periodu od januara do decembra 2011. godine broj turista se poveao za 4,5% u poreenju
s istim vremenskim periodom u 2010. Broj noenja je porastao za 6,2%, te je zabiljeen ukupan
broj noenja od 1.504.205 (Slika 50).
13 UNWTO - United Nations World Tourism Organization.

94
Slika 50: 1.550.000

Broj noenja turista 1.504.205
(Izvor: Agencija za 1.500.000
Turizam 2011: Statistika 1.450.000
turizma za decembar 2011) 1.416.691
1.396.485
1.400.000
1.350.000
1.300.000
1.268.173
1.250.000
1.200.000
1.150.000
2008 2009 2010 2011
Slika 51: Ukupno Domai turisti Strani turisti

Broj noenja turista po 220.000
mjesecima
180.000
Turizam 2011: Statistika
turizma za decembar 2011) 160.000
140.000
120.000
100.000
80.000
60.000
40.000
20.000
0
Januar
Februar
Mart
April
Maj
Juni
Juli
August
Septembar
Oktobar
Novembar
Decembar
U pogledu zastupljenosti stranih turista u noenjima, od 79,40%, 19,87% ih je bilo iz Srbije,

22,63% iz Hrvatske, 12,15% iz Slovenije, 6,53% iz Njemake, 9,46% iz Italije i 8,75% iz Turske.
Ostali turisti (20,6%) su iz drugih zemalja (Slika 52).
Slika 52:
Broj noenja turista prema Hrvatska 130.326
zemlji prebivalita
(Izvor: Agencija za Srbija 114.424
Turizam 2011: Statistika Slovenija 69.960
turizma za decembar 2011)
Poljska 65.853
Italija 54.485
Turska 50.410
Njemaka 37.627
Austrija 27.885
Francuska 24.882
0 20.000 40.000 60.000 80.000 100.000 120.000 140.000

95

Globalizacija turistike industrije poveava broj zaposlenih, direktno i indirektno, ali takoer
ima i negativan utjecaj na okoli. BiH nema stvarne statistike pokazatelje turistike aktivnosti
u dravi. Smatra se da je broj turista puno vei od onoga to je predstavljeno u dostupnim
zvaninim podacima.
Zvanine institucije koje upravljaju turistikim aktivnostima moraju uloiti velike napore kako bi
poboljale i aurirale statistike podatke o turizmu u skladu s meunarodnim procedurama i
standardima. Veina podataka nedostaje zbog toga to se u institucijama koje su direktno ili
indirektno vezane za turizam ne vode evidencije.
Podaci koji nedostaju u sektoru turizma i rekreacije u BiH:
Koliina otpada koji nastaje uslijed turizma;
Broj posjetilaca u zatienim podrujima;
Stvaranje otpada u gradovima zbog turizma;
Okolinska efikasnost turizma;
Dolasci turista i potronja elektrine energije u smjetajnim kapacitetima;
Ukupan broj zaposlenih u turistikom sektoru i prihodi koji nastaju kroz turizam;
Utjecaj klimatskih promjena na turizam u BiH.
Ekoturizam je dio sektora turizma koji u BiH ima veliki potencijal za razvoj. To je vrsta turizma
koji se temelji na prirodnim ljepotama, i u posljednje vrijeme je dobio na vanosti. Meutim,
bez statistikih pokazatelja o broju posjetilaca u zatienim podrujima, eko seoskim gosp-
odarstvima, eko selima i sl., teko je utvrditi trendove u razvoju ekoturizma, potrebe za ovakvom
vrstom usluge, te postaviti dugorone ciljeve razvoja.
Jo uvijek je otvoreno pitanje odgovornog zbrinjavanja otpada od turizma. Otpad koji nastaje u
turistikoj djelatnosti po svojim svojstvima i strukturi slian je otpadu iz domainstava. Procjena
koliina otpada od turizma vana je za efikasno planiranje njegovog zbrinjavanja. Kako bi se
omoguile to preciznije procjene, potrebno je poboljati evidencije turistikih dolazaka i noenja.
S ciljem da se pobolja stanje u sektoru turizma i smanje negativni utjecaji koje ova djelatnost
moe imati na okoli, potrebno je preduzeti odreene korake. Neke od preporuka vezane za
okolinski aspekt turizma su:
Voenje evidencije u institucijama koje su direktno ili indirektno povezane s turizmom;
Voenje evidencije o posjetama zatienih podruja;
Voenje evidencije o broju motornih vozila u zatienim zonama kako bi se izraunao nivo
zagaenosti zraka;
Izraunavanje brojnog kapaciteta zatienih podruja maksimalni broj posjetilaca koji
mogu ui u zatiena podruja, a da ih ne ugroze;
Auriranje svih informacija u saradnji sa statistikim zavodima;
Redovna edukacija i izobrazba turistikih i ugostiteljskih kadrova vezana uz razvoj turizma
prihvatljivog za okoli, kao i obavjetavanje turista o vanosti ouvanja okolia, posebice
od poara;
Promoviranje alternativnih oblika turizma (ekoturizam, seoski turizam, zdravstveni turizam)
koji su dostupni prosjenim graanima;
Ulaganja u vertikalnu signalizaciju za pjeake i bicikliste u prirodnim podrujima;
Jaanje uloge nevladinih organizacija i civilnih drutava u upravljanju i razvoju ekoturizma
u zatienim podrujima kroz projekte i programe.
2.4.8 Prostorno ureenje i urbanizam

Na nivou drave BiH ne postoji tijelo koje je odgovorno za prostorno ureenje. Meutim,
FBiH, RS i BD imaju ovlatenja za razvoj i provoenje zakonskih propisa u ovom sektoru, kao
i usvojene zakone koji ureuju pitanja prostornog ureenja i urbanizma na ovim teritorijama.14
14 Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita u FBiH (Slubene novine FBiH, broj 02/06), Zakon o ureenju prostora
i graenju u RS (Slubeni glasnik RS, broj 55/10), Zakon o prostornom planiranju i graenju u BD (Slubeni glasnik BD, broj
29/08).
96
Vrste planova propisane u ovim zakonima su:

Tabela 17:
FBiH Prostorni plan
Pregled planova Prostorni plan FBiH odreuje dugorone ciljeve u skladu s planiranim razvojem; u
prostornog ureenja i * Prostorni posljednjoj fazi usvajanja.
urbanizma propisani planovi se Prostorni plan kantona izraen na osnovu prostornog plana FBiH, uspostavlja osnovna
zakonima u FBiH, RS i BD usvajaju na pravila, ciljeve prostornog ureenja za sva podruja kantona (gradsko i seosko), namijenjeno
period od 20 koritenje zemljita, mjere zatite okolia i graevinske namjene objekata.
godina Prostorni plan za podruja od znaaja za FBiH radi se za podruja od znaaja za FBiH,
prije svega za: prostore za izgradnju velikih hidroenergetskih postrojenja, podruja za
snabdijevanje vodom, meunarodne saobraajne pravce itd.
Prostorni plan kantona za podruja od znaaja radi se za podruja sa zatienim prirodnim
resursima, termalne, mineralne i druge izvore vode, ume i poljoprivredno zemljite i
podruja za rekreaciju.
Prostorni planovi opina (osim opina u Sarajevu i Mostaru na koje se odnose urbanistiki
planovi) izrauje se na osnovu i u skladu s kantonalnim prostornim planovima.
Urbanistiki plan
Izrauje se na osnovu kantonalnih i opinskih prostornih planova. U njemu je definirano koritenje
zemljita i svrha, zatita kulturnog naslijea, mjere zatite okolia, zatitne zone itd.
Detaljni regulacioni plan

Definira detaljno koritenje zemljita, uvjete izgradnje, naine pripreme graevinskog zemljita
(odredbe za infrastrukturu kao to su putevi, telekomunikacija, voda, kanalizacija itd.).
Detaljni planovi su:
Regulacioni planovi izrauju se na osnovu urbanistikih planova i reguliraju planiranje za
gradska podruja na kojima je zamiljena intenzivnija izgradnja.
Urbanistiki projekti izrauju se za graevinske radove koji se obavljaju u dijelovima
gradskih podruja koji su izgraeni iz jednog dijela ili su samo djelomino izgraeni
RS Strategija prostornog razvoja RS i Strategija prostornog razvoja podruja s posebnom

namjenom
* Strategije Strateki i razvojni dokumenti koji definiraju ciljeve i principe prostornog razvoja:
se usvajaju Prostorni plan RS definira dugorone ciljeve i mjere prostornog razvoja. Takoer definira
na 10 godina, politike koritenja zemljita i razvoj svih funkcija i aktivnosti na teritoriji RS (uputstva za
a planovi razvoj poljoprivrede, umarstva, za koritenje prirodnih resursa itd.).
prostornog
Prostorni plan za podruja s posebnom namjenom glavna prostorna organizacija podruja,
ureenja i mjerenja za upotrebu, regulacija i zatita podruja, zatita okolia itd.
urbanizma na
20 godina Prostorni plan opine glavna upotreba zemljita, gradski i seoski sistem naselja i njihova
povezanost, irenje gradskih podruja, infrastruktura, javne graevine, zatita okolia itd.
Urbanistiki plan
Detaljno regulira uputstva iz prostornog plana opina, a prije svega: detaljnu upotrebu zemljita,
reguliranje gradnje, poljoprivrednih i umskih prostora, graevinske uvjete, zemljite i podruja
pod zatitom, transport, vode, energetsku i komunalnu infrastrukturu itd.
Plan zoniranja
Definira specifinu namjenu zemljita, projektiranje i izgradnju novih, kao i uvjete za
rekonstrukciju starih zgrada.
Regulacioni plan
Ovim planom se definira koritenje parcela, namjena i veliina zgrada, gustoa naseljenosti u
gradovima i regulacija, graevinske granice, dimenzije dobara, infrastruktura itd.
Urbanistiki projekti
Sadre detaljno opisano koritenje podruja, veliinu i namjenu zgrada, projekat zgrada, plan
regulacije i nivelacije, uvjete prostornog ureenja, idejna rjeenja za transport, komunalnu i
energetsku infrastrukturu, idejna rjeenja za planirane objekte.
Plan parcelacije
Ovaj plan sadri plan prostorne organizacije, plan transporta, infrastrukturni plan za energiju, vodu
i komunikacije, veliinu, oblik i lokaciju parcela, mogunost da im se pristupi itd.
BD Strategija prostornog ureenja

Definira dugorone ciljeve prostornog ureenja. Sastoji se od principa i ciljeva razvoja prostora
* Strategija i podruja, organizacije podruja, koritenja i zatite podruja itd.
prostornog
razvoja se Prostorni plan
usvaja na Ista svrha i primjena kao i u FBiH i u RS.
20 godina;
Urbanistiki plan
prostorni i
Ista svrha i primjena kao i u FBiH i u RS.
urbanistiki
planovi se Detaljni plan provoenja
usvajaju na Plan zoniranja definira namjenu podruja i uvjete za izgradnju, kao i za rekonstrukciju
period od 10 postojeih objekata.
do 15 godina
Regulacioni plan - ista svrha i primjena kao i u FBiH i u RS.
Urbanistiki projekti - ista svrha i primjena kao i u FBiH i u RS.
Plan parcelacije plan se usvaja za gradska podruja gdje se moe odobriti nova izgradnja.
Njime se uspostavljaju: namjena povrine, regulacija i graevinske granice, gradski i tehniki
uvjeti izrade projekta, dimenzije zemljinih parcela za graenje, podaci o statusu vlasnitva
nad zemljitem i slino.
97
RS je usvojila Prostorni plan (Prostorni plan RS 2008-2015), dok je usvajanje istog dokumenta
u FBiH jo uvijek u toku. S obzirom da ovi strateki dokumenti upravljaju koritenjem i zatitom
zemljita, nepostojanje takvog plana u FBiH je veliki problem. etiri kantona od ukupno deset
u FBiH su izradili i usvojili prostorne planove.
Podaci o broju prostornih i urbanistikih planova u FBiH nisu raspoloivi. Krajem 2000. godine,
22 opine RS nisu imale ni prostorni ni urbanistiki plan, u 32 opine nije postojao prostorni
plan, a 30 opina nije imalo urbanistiki plan. Situacija se nije posebno popravila od 2000.
godine jer, sudei po novijim podacima, skoro 80% opina u RS-u nema adekvatnu plansku
dokumentaciju ili je ona zastarjela te nije u skladu s postojeim prostornim planom.
Bespravna izgradnja je jo uvijek veliki problem u cijeloj BiH, to je rezultat nedostatka meha-
nizama planiranja i provoenja, kao i znaajnih drutveno-ekonomskih faktora te raseljavanja
ljudi tokom rata. Zvanina statistika u vezi s ovom tematikom je rijetka i sporadina. Meutim,
postojee informacije svjedoe o jaini i znaaju pritisaka koje ova pojava ima na koritenje
zemlje i drugih resursa.
Uloga i funkcija prostornih i urbanistikih planova je da osiguraju smjernice za razvoj, a zatita

okolia je bitan dio tog procesa. Kroz postavljanje principa i ciljeva za razvoj i koritenje zemljita,
te kroz postavljanje pravila izgradnje u planskim dokumentima, postie se zatita okolia. Re-
zultat nepostojanja planskih dokumenata ima ozbiljan utjecaj na okoli, jer se lokacije i vrste
razvoja ne odabiru kroz proces planiranja ve nasumino. Nepostojanje planskih dokumenata
na svim nivoima vlasti u BiH stvara dodatni pritisak na prirodne resurse i omoguava bespravnu
izgradnju i nekontroliran razvoj. Dalje, ne postoji kontrola prostora sa zabiljeenim aktivnostima
koje prouzrokuju zagaenost, niti se kontroliraju aktivnosti koje koriste prirodne resurse, stvaraju
otpad i ometaju prirodni svijet, kao ni aktivnosti na prostorima koji su osjetljivi na zagaenost.
Broj objekata koji su bespravno izgraeni na prostoru Kantona Sarajevo se, prema podacima
iz Ministarstva prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo, procjenjuje na 26.000.
Procjenjuje se da u Hercegovako-neretvanskom kantonu ima oko 3.000 bespravno izgraenih
objekata, a veina ih se nalazi u gradu Mostaru. Podaci iz RS-a pokazuju da na podruju RS ima
izmeu 74.000 i 86.000 bespravno izgraenih objekata (Nezavisne novine, 2011). Bespravna
gradnja sa sobom donosi mnoge probleme od kojih veina najvie utjee na okoli, a to su:
neprikladno koritenje zemljita, klizita, krenje uma, neadekvatno odlaganje otpada itd.
2.4.8.1 Urbani razvoj

FBiH je administrativno podijeljena na 10 kantona, koji se dalje dijele na opine. U FBiH postoji
79 opina, dok je RS administrativno podijeljena na 62 opine. Grad Brko je odvojena ad-
ministrativna jedinica distrikt. Najvei gradovi u BiH su Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Zenica
i Mostar. Gustoa naseljenosti stanovnitva u BiH je 2008. godine bila 73,69 stan/km2. Broj
gradskog stanovnitva za istu godinu je procijenjen na 1.789.958 ili 47,44%, dok je godinji
porast broja gradskog stanovnitva bio 1.09%. Broj ruralnog stanovnitva u BiH za 2008.
godini se procjenjuje na 1.983.141 odnosno 52,56%. Porast broja ruralnog stanovnitva u
2008. je iznosio -1,24 (Svjetska banka, 2011).
Nema raspoloivih tanih podataka o broju domainstava u BiH, postoje samo procjene na
osnovu Ankete o potronji domainstava i Ankete u ivotnom standardu u domainstvima
koje je provela Agencija za statistiku BiH. Prema ovom izvoru podataka, procjenjuje se da
je u 2007. godini u BiH bilo blizu 1.504.613 domainstava (Tabela 18), a prosjena veliina
domainstva je 3,27 lana.
98
Tabela 18:
BiH FBiH RS BD
Domainstva u BiH
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Anketa o Broj domainstava u BiH 1.504.613 657.984 374.715 21.914
potronji domainstava
Broj domainstava u BiH (%) 100% 62,4% 35,5% 2,1%
2007)
Neki drugi pokazatelji koji su bitni za urbani razvoj, prema podacima Svjetske banke (2011), su:
52,3% puteva je asfaltirano,
Od 100 ljudi, njih 34,7 ima pristup internetu, ali na 100 ljudi samo 4,99 ima fiksnu pretplatu
na irokopojasni (broadband) Internet,
Od 100 ljudi, 84 ima pretplatu na mobilnu telefoniju,
Od 100 ljudi, 27,3 ima telefonsku liniju.
2.4.8.2 Uvjeti stanovanja

Od oko 1,1 milion stambenih jedinica, koje su u BiH registrirane u popisu stanovnitva iz 1991.
godine, prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, blizu 453.000 stam-
benih jedinica, odnosno 42% predratnog stambenog fonda, je uniteno ili oteeno u ratu od
1992. do 1995. godine. Do sada je obnovljeno 317.000 stambenih jedinica, odnosno 68%.
Prema podacima s terena, oko 150.000 stambenih jedinica u BiH jo uvijek nije obnovljeno,
to je zapravo 32% od ukupno oteenog ili unitenog stambenog fonda. Veina tih stam-
benih jedinica je pretrpjela velika razaranja, skoro do take potpunog unitenja (Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice, 2010).
Kako bi se dovrio proces povratka raseljenih lica mora se obnoviti dodatnih 45.000 stambenih
jedinica, to je priblino jedna treina preostalih unitenih ili oteenih stambenih jedinica u
BiH. Meutim, podaci pokazuju da u ukupnom broju unitenih i oteenih stambenih jedinica
ima i 450 stambenih zgrada u 64 opine s blizu 2.500 stanova koji jo uvijek nisu u potpunosti
obnovljeni ili nisu uvjetni za ivot.
Standard stanovanja se procjenjuje uporeujui strukturu stambenog fonda po broju soba s

brojem lanova domainstava. Skoro 3/4 domainstava u BiH ivi u posebnim kuama, a manje
od 1/5 u stambenim zgradama. Veoma je nizak procenat ostalih tipova izgradnje (lamela/
blok, kua/dupleks, montane kue, ostalo) gdje ivi 2,0% ukupnih domainstava, dok
7,4% domainstava ivi u jednom dijelu kue. Ako posmatramo po geografskim podrujima,
uoljivo je da najvei procenat domainstava ivi u posebnim kuama (Agencija za statistiku
BiH, APD 2007).
Tabela 19:
Glavne stambene jedinice Tip izgradnje stambene jedinice
po tipu izgradnje i
geografskom podruju, Geografsko Stambena Ukupno
Posebna kua Dio kue Ostalo
2007. godine (vrijednosti podruje zgrada (=100%)
u hiljadama i struktura u FBiH 22,4 66,0 9,7 2,0 658
procentima)
(Izvor: Agencija za RS 15,2 79,1 3,6 2,0 375
potronji domainstava BD (8,8) 86,7 : : 22
2007)
BiH 19,6 71,1 7,4 2,0 1.055
Geografsko Stambena
Posebna kua Dio kue Ostalo Ukupno
podruje zgrada
FBiH 71,4 57,9 81,5 62,3 62,4
RS 27,7 39,5 17,5 36,8 35,5
BD (0,9) 2,5 : : 2,1
BiH (=100%) 206 750 78 21 1.055

99
Veina domainstava (41,7%) ivi u stambenoj jedinici s tri sobe, zatim slijede domainstva
koja ive u stambenoj jedinici s etiri sobe (23,5%). Mali je procenat domainstava koja ive
u jednoj sobi ili u stambenoj jedinici koja ima vie od pet soba.
Prosjena povrina glavne stambene jedinice u BiH je 73 m2. Ovaj pokazatelj je prema Popisu
1991. godine bio 60,45 m2. Pored samakih domainstava, samohrani roditelji i brani parovi
bez djece ive u relativno manjim stambenim jedinicama. U najveim stambenim jedinicama
ive domainstva s udruenim lanovima ili brani parovi s troje ili vie djece.
Tabela 20:
Geografsko podruje
Broj soba i prosjena
FBiH RS BD BiH BiH povrina glavne stambene
Broj jedinice (vrijednosti u
soba hiljadama i struktura u
Prosjena Prosjena Prosjena Prosjena
Struktura Struktura Struktura Struktura procentima)
povrina povrina povrina povrina
%
m2
%
m2
%
m2
%
m2
(Izvor: Agencija za
potronji domainstava
1 1,8 37,94 1,9 28,2 : : 1,8 34,57
2007)
2 15,8 49,65 19,0 46,48 31,0 52,76 17,3 48,51
3 40,4 63,96 44,1 63,15 38,5 81,97 41,7 64,0
4 24,0 83,98 23,1 84,31 15,7 97,71 23,5 84,29
5 10,9 101,48 7,0 102,16 7,2 116,7 9,5 101,90
6 i vie 7,1 123,15 5,0 130,29 : : 6,3 125,49
Ukupno
657 74,32 374 70,25 22 79,44 1053 72,98
(=100%)
Iako je prolo vie od deset godina od zavretka rata, u BiH jo uvijek ima raseljenih lica koja
ive u raznim vrstama smjetaja. Ova privremena rjeenja su uglavnom kolektivni smjetaji i
mogu biti sabirni centri, prilagoene bive kole, domovi kulture, vojne barake itd. ili objekti
koji se iznajmljuju za potrebe kolektivnog smjetaja poput hotela ili skladita firmi. Standard
stanovanja izbjeglica i raseljenih lica u ovim objektima je izuzetno nizak. Procjenjuje se da oko
3.000 porodica, odnosno 8.500 osoba, jo uvijek ivi u raznim vrstama kolektivnog smjetaja
(Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, 2010).

Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republiki zavod za statistiku RS su
najrelevantniji izvori podataka. S obzirom da BiH tek treba da provede popis stanovnitva,
postojei podaci iz ovih izvora su zastarjeli, posebno oni koji se odnose na demografiju,
domainstva i stambeni fond. Ministarstva na nivou FBiH i RS, koja su zaduena za prostorno
ureenje i urbanizam, moraju se pobrinuti da budu raspoloivi podaci o broju i vrsti planova,
te podaci o bespravnoj gradnji. U svrhu izrade Izvjetaja o stanju okolia BiH, podaci u ovom
poglavlju su uzeti iz sekundarnih, bolje auriranih izvora. Meutim, kada se provede popis
stanovnitva, dravna i entitetska statistika e biti najrelevantniji izvor podataka.
2.5 UPRAVLJANJE OTPADOM

Otpad nastaje kao posljedica ljudskih aktivnosti, a predstavlja gubitak materala i energe.
Porast proizvodnje otpada povezan je s privrednim rastom i poveanjem potronje. Otpad i
nain na koji se njime upravlja uzrokuju emise u vode, zrak i tlo, koje mogu utjecati na zdravlje
ljudi i okoli. Veliina tog utjecaja zavisi od koliine i svojstava otpada, te od naina na koji se
s njim postupa. Kako bi se smanjili pritisci na okoli drutvo treba da osigura njegovo adek-
vatno skupljanje, transport i odgovarajue zbrinjavanje, to iziskuje visoka novana sredstva.
100
2.5.1 Komunalni otpad

vrsti komunalni otpad obuhvata otpad iz domainstava kao i druge sline vrste otpada iz
industrijske proizvodnje i uslunih djelatnosti. Komunalni otpad se obino odlae na odlagalitima,
ureenim ili neureenim. Na veini podruja koja su obuhvaena uslugama prikupljanja
otpada ne postoji organizirano odvajanje otpada na izvoru, jer su kapaciteti u BiH za odvojeno
sakupljanje i reciklau i dalje nedovoljni.
Prikupljanje podataka, praenje i izvjetavanje u sektoru otpada zaostaje u odnosu na druge

sektore, poput sektora za vodu i zrak. Aktivnosti na prekograninom izvjetavanju uglavnom se
zasnivaju na obavezama iz nekoliko meunarodnih konvencija i sporazuma. Raspoloivi podaci
o industrijskom i komunalnom otpadu, ukljuujui opasni otpad, zasnivaju se na procjenama
koje su ili nepotpune ili nepouzdane. Oekuje se da e u sljedeih nekoliko godina zakonski
propisi o okoliu, koji su izraeni u skladu sa srodnim direktivama EU, olakati prikupljanje
sveobuhvatnih informacija o otpadu.
Zadnji napor u prikupljanju podataka o industrijskom i komunalnom otpadu preduzela je 2008.

godine Agencija za statistiku BiH. Agencija je uvela statistiku otpada u skladu sa Zakonom o
statistici i uvjetima EU, zakonima o upravljanju otpadom u FBiH, RS i BD i katalogom otpada.
Agencija obrauje podatke koje dobija statistikim istraivanjima pod nazivom Godinji izvjetaj
o sakupljenom komunalnom otpadu i Godinji izvjetaj o odloenom otpadu (KOM 6aS i
KOM 6aD). Izvjetaje podnose javna komunalna preduzea i druga preduzea koja se bave
prikupljanjem i odlaganjem otpada, kao i preduzea koja upravljaju odlagalitima otpada.
Podaci o statistici otpada za period 2003-2007. se zasnivaju na rezultatima relevantnih studija

i procjena.
2.5.1.1 Proizvodnja komunalnog otpada

Koliina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u BiH je u porastu. Oekuje se da
e se taj trend nastaviti, s obzirom na predvieni razvoj turizma i privrede, kao i zbog prom-
jene potroakih navika. Udio stanovnitva koji je obuhvaen organiziranim prikupljanjem i
odvozom otpada na odlagalita iznosi 68%. Niti jedna spalionica ili MBO postrojenje u BiH
nije u funkciji, tako da je odlaganje otpada na odlagalita i dalje glavna opcija za zbrinjavanje
komunalnog otpada.
Posljednjih godina zakonski propisi u razvijenim zemaljama prate intenzivan razvoj koncepcije
integralnog upravljanja otpadom, s naglaskom na smanjenju koliina odloenog otpada. EU
direktivama o otpadu trai se od drava lanica da smanje proizvodnju otpada, a da poveaju
prakse njegove reciklae i obrade. Podaci o proizvodnji komunalnog otpada (pokazatelj CSI
016) predstavljaju osnovne informacije za adekvatno planiranje upravljanja otpadom. U BiH je
potrebno preciznije odrediti koliine nastalog komunalnog otpada kako bi se izbjegli potencijalni
problemi u razvoju sistema upravljanja otpadom na svim nivoima.
Tabela 21:
Koliina proizvedenog i Podaci o otpadu Koliina (t/godinje)
odloenog komunalnog
otpada u BiH u 2010. Proizvedeni komunalni otpad 1.275.918
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Saopenje, Koliina otpada prikupljena javnim odvozom 1.057.768
Statistika okolia
Javni odvoz i odlaganje
Odloeni otpad 1.102.032
komunalnog otpada)
Raspoloivi podaci o proizvodnji komunalnog otpada u BiH u periodu od 2008. do 2010.

godine prikazani su u nastavku (Tabela 22, Slika 53).
101
Tabela 22:
Godinja koliina Dnevna koliina
Godina
Proizvedeni komunalni
proizvedenog otpada po proizvedenog otpada po Proizvodnja komunalnog
otpad (t/godinje) otpada u BiH u razdoblju
stanovniku (kg) stanovniku (kg)
2008-2010.
2008. 1.367.097 356 0,98 (Izvor: Agencija za
Statistika okolia
2009. 1.493.060 389 1,08 Javni odvoz i odlaganje
komunalnog otpada u
2010. 1.275.918 332 0,9 2008, 2009. i 2010)
(t)
Slika 53:
1.600.000 Proizvodnja komunalnog
otpada u BiH
1.493.060
1.500.000 (Izvor: Agencija za
1.400.000 1.367.097 Statistika okolia
1.300.000 1.275.918 komunalnog otpada u
2008, 2009. i 2010)
1.200.000
1.100.000
1.000.000
2008 2009 2010
Prema procjeni Agencije za statistiku BiH iz 2011. godine, prosjena proizvedena koliina
komunalnog otpada u dravi je u 2010. godini iznosila 396 kg po stanovniku (odnosno
1.521.898 tona) . Meutim, Agencija je u januaru 2013. godine objavila korigirane podatke
koji su znaajno nii od prethodno objavljenih. Prema tim podacima, procijenjena koliina
proizvedenog otpada u 2010. iznosila je 1.275.918 tona, odnosno 332 kg po stanovniku.
Ispravka saopenja Agencije za statistiku BiH uzrokovana je korekcijom podataka od strane
Federalnog zavoda za statistiku. Pokazatelj prosjene koliine proizvedenog komunalnog
otpada je odreen na osnovu ukupne koliine proizvedenog komunalnog otpada i ukupnog
broja stanovnika za referentnu godinu (Slika 54 period 2008-2010). S druge strane, ostale
raspoloive indikativne informacije o proizvedenom komunalnom otpadu ukazuju na druge
cifre. Strategija zatite okolia FBiH 2008-2018. procjenjuje prosjeno 269 kg po stanovniku
u 2007. godini (taj podatak je prihvaen u Izvjetaju o stanju okolia u FBiH za 2010. godinu),
dok Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017. daje procjenu od 316 kg u 2009. godini.
Slika 54 prikazuje prosjenu koliinu proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku u

razdoblju 2003-2010. Podaci za razdoblje 2003-2008. se zasnivaju na rezultatima relevantnih
studija i procjena.
(kg/god)
Slika 54:
450 Procijenjena prosjena
389
koliina proizvedenog
400 356
komunalnog otpada po
317 332
350 stanovniku u BiH
262
(Izvor: (i) Za period
300 254 255
236 2003-2007. Evropska
250 agencija za okoli, CSI 016
Proizvodnja komunalnog
200
otpada Lista injenica
150 regija Zapadnog Balkana/
otpad 2010, (ii) za period
100
2008-2010. Agencija za
50 statistiku BiH, Saopenje,
Statistika okolia
0
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 komunalnog otpada u
2008, 2009. i 2010)
102
Koliina proizvedenog komunalnog otpada u BiH je od 2003. godine u porastu. Uzimajui u

obzir da se prosjena godinja koliina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku na
Zapadnom Balkanu (Albanija, Hrvatska, Srbija) kree izmeu 334 i 367 kg, prvobitno procijen-
jena godinja koliina u BiH u iznosu od 396 kg po stanovniku je bila iznadprosjena. U 2010.
godini Albanija je izvijestila da godinja koliina proizvedenog otpada po glavi stanovnika iznosi
334 kg (Agencija za okoli i umarstvo Albanije), dok je u Srbiji ova koliina iznosila 360 kg po
stanovniku (Agencija za zatitu ivotne sredine R Srbije), a u Hrvatskoj 367 kg po stanovniku
(Agencija za zatitu okolia R Hrvatske). Ako se uporede BDP i obrasci potronje u zemljama
Zapadnog Balkana, korigirani podatak o godinjoj koliini proizvedenog komunalnog otpada
u BiH od 332 kg po stanovniku je realniji. S druge strane, u poreenju s prosjekom EU27 koji
iznosi vie od 522 kg po stanovniku (EEA, septembar 2010), cifre za BiH su znaajno nie,
to je uglavnom posljedica nieg BDP-a i razliitih potroakih navika.
Kvalitet podataka
Prema podacima Agencije za statistiku, samo je nekoliko poslovnih subjekata dostavilo podatke
o koliinama otpada koji su dobijeni mjerenjem. Veina procjena nije provjerena sistematskim
vaganjem, jer samo ogranien broj odlagalita u BiH ima opremu za vaganje. to se tie pri-
kupljanja podataka, komunalna preduzea jo uvijek ne primjenjuju jedinstvenu metodologiju
ili definicije otpada. Nedostatak preciznosti pri odreivanju koliine komunalnog otpada moe
uzrokovati potekoe prilikom planiranja sistema upravljanja otpadom na niim nivoima.
Unapreenje tanosti podataka o komunalnom otpadu i uspostavljanje pouzdanog sistema

prikupljanja podataka i izvjetavanja je jedan od kljunih izazova. Prvi preduvjet za postizanje
tog cilja je ugradnja opreme za vaganje na to veem broju odlagalita. Drugi preduvjet je puno
provoenje jedinstvenih praksi prikupljanja podataka. Podaci o komunalnom otpadu mogu se
unaprijediti jedino ako se ispune ta dva uvjeta.
2.5.1.2 Prikupljanje komunalnog otpada i pokrivenost uslugom

Sistemi prikupljanja komunalnog otpada u BiH u gradskim i djelomino u seoskim podrujima
se zasnivaju na sedminom prikupljanju otpada iz domainstava ispred kua. Domainstva
uglavnom ne vre primarno odvajanje otpada. Prikupljanje uglavnom vre komunalna preduzea
(koja su u punom ili djelominom vlasnitvu drave), te u manjem broju privatne kompanije
koje imaju ugovor s opinama. Naknade za odvoz otpada su u nekim sluajevima ukljuene
u zajedniki raun skupa s naknadama za vodu i kanalizaciju, dok su u ostalim sluajevima
ove naknade odvojene. U pojedinim opinama, isto preduzee koje upravlja odlagalitem vri
prikupljanje i odvoz otpada.
U mnogim opinama prikupljanje kabastog otpada uope nije regulirano i obino se takav
otpad odlae na lokalnim odlagalitima na osnovu pojedinanih dogovora, kao i na brojnim
drugim neprimjerenim lokacijama, poput polja, podruja uz ceste i obala rijeka. Kao posljedica
toga, diljem zemlje se moe primijetiti ogromna koliina odbaenog namjetaja, rastavljenih
auta, starih friidera i raznih drugih vrsta otpada. Naknada za zbrinjavanje otpada varira od
grada do grada, ali openito se moe rei da je nedovoljna. Opinska komunalna preduzea
takoer prikupljaju medicinski otpad i odreene vrste industrijskog otpada, koji zatim odlau
na lokalna odlagalita.
Mediteranska komisija za odrivi razvoj (MCSD) je definirala pokazatelj stepena pokrivenosti

uslugom prikupljanja otpada (MCSD-109-R). Zbog znaajnog problema nelegalnog odlaganja
u zemljama u razvoju, kao i u nerazvijenim regijama Evrope, uvedeno je praenje ovog poka-
zatelja, jer se smatra da je pokrivenost uslugama prikupljanja i odlaganja otpada elementarna
civilizacijska tekovina, jednaka kao pristup vodosnabdijevanju i sistemima otpadnih voda (FMOIT,
2010). U BiH pokrivenost ovim uslugama varira u velikoj mjeri. Prema najnovijim podacima
Agencije za statistiku BiH (2011), prosjeni nivo pokrivenosti uslugom odvoza i odlaganja
otpada je u 2010. godini iznosio 68%.
103
2.5.1.3 Obrada komunalnog otpada

U BiH nije u funkciji niti jedna spalionica ili MBO (mehaniko-bioloka obrada) postrojenje. Od
ukupne koliine komunalnog otpada manje od 5% materijala koji se mogu reciklirati odvaja se od
ukupnog mijeanog komunalnog otpada, dok se najmanje 95% mijeanog komunalnog otpada
odlae na nesanitarnim odlagalitima (procjena iz Strategije zatite okolia FBiH 2008-2018).
Glavna opcija za zbrinjavanje komunalnog otpada i dalje je odlaganje na odlagalitima (Tabela

21), koja su u veini sluajeva neadekvatna.
2.5.1.4 Broj registriranih odlagalita komunalnog otpada

Odlagalita komunalnog otpada su uglavnom otvorenog tipa i nalaze se na podrujima koja
nisu ureena po principima higijensko-sanitarnih deponija, tj. ne postoje zatitni sistemi za
ouvanje tla, vode i zraka. Na velikoj veini odlagalita komunalnog otpada ne kontrolira se
curenje vode i plinova. Otpad se, pomou bagera, povremeno prekriva inertnim materijalima.
Slika 55 prikazuje broj registriranih odlagalita otpada koja su bila u funkciji 2010. godine.
Slika 55:
BiH 91 Broj registriranih
odlagalita u 2010. godini
(Izvor: (i) Federalni
BD 1 zavod za statistiku,
Saopenje, Prikupljeni i
odloeni komunalni otpad
RS 41 u 2010, (ii) Republiki
zavod za statistiku RS,
Godinje saoptenje,
FBiH 49 Statistika ivotne sredine
- Proizvedeni, prikupljeni
i odloeni otpad u 2010. i
0 20 40 60 80 100 (iii) Strategija razvoja BD
2008-2017)
Odreeni broj nekadanjih opinskih odlagalita vie nije u funkciji, a s obzirom da naputena
odlagalita uglavnom nisu sanirana i zatvorena na adekvatan nain, danas se mogu smatrati
divljim odlagalitima.
Samo se nekoliko odlagalita moe svrstati u kategoriju kontroliranih odlagalita, meu koja u
FBiH spadaju Uborak u Mostaru, Teanj, Krupa (Krivodol). Na tim odlagalitima se djelomino
koristi sistem izolacije s viestrukim barijerama i sistem za prikupljanje i odvodnju procjednih
voda. Te lokacije su ograene, nadziru se i imaju upravu. Sanitarna odlagalita su izgraena
samo u Sarajevu, Zenici i Tuzli u FBiH, te u Banjoj Luci i Bijeljini u RS-u. Na odlagalitu
Smiljevii (Kanton Sarajevo) postrojenje za proiavanje otpadnih voda je ve due vrijeme
u fazi probnog rada i testiranja.
Na veinu postojeih odlagalita (osim prethodno spomenutih) pristiu razne vrste opasnog i
neopasnog otpada iz domainstava, ukljuujui kabasti otpad, medicinski otpad, industrijski
otpad itd. Nema primarne selekcije otpada prema vrsti i porijeklu otpada, kao ni odvajanja bio-
razgradivog otpada. ivotinjski otpad se odlae na postojeim odlagalitima, ali i na nelegalnim
odlagalitima. Potrebno je pod hitno nastaviti izgradnju regionalnih sanitarnih odlagalita kako
bi se inicirala sanacija i zatvaranje postojeih opinskih odlagalita otpada.
2.5.1.5 Broj nelegalnih odlagalita otpada

Nedavno je irom BiH zatvoreno izmeu 10 i 15% nelegalnih (divljih) odlagalita otpada, iako se
procjenjuje da se i dalje koristi oko 1.100 ovakvih lokacija. Ti podaci se esto istiu u vladinim
dokumentima. Ne postoji jedinstveni registar nelegalnih odlagalita. Prema podacima Fonda
za zatitu ivotne sredine RS, u RS-u je registrirano 250 nelegalnih odlagalita. U FBiH postoji
otprilike 340 nelegalnih odlagalita (Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017). Meutim,
104
taj bi broj u stvarnosti mogao biti mnogo vei, s obzirom na injenicu da mnoge takve lokacije
nisu registrirane. Ponekad komunalna preduzea uklone manja divlja odlagalita, ali nakon
toga se pojave druga divlja odlagalita na drugim lokacijama.
2.5.1.6 Stepen uspostave regionalnih sanitarnih odlagalita

U Strategiji upravljanja otpadom, izraenoj u okviru EU PHARE projekta (AEA TEchnology,
2000), koja nije slubeno usvojena u FBiH, predloen je koncept regionalnog upravljanja ko-
munalnim otpadom kojim je, kao oblik konanog zbrinjavanja, predviena izgradnja regionalnih
sanitarnih odlagalita. Svjetska banka je podrala taj koncept davanjem kredita za izgradnju
regionalnih odlagalita. Predloeni regionalni koncept je prihvaen u Strategiji zatite okolia
FBiH 2008-2018. Meutim, u praksi se do sada pokazalo da je koncept regionalnog upravljanja
otpadom prvenstveno fokusiran na izgradnju regionalnih odlagalita, umjesto da se uvidi iri
koncept zbrinjavanja otpada.
Do sada su u FBiH regionalna odlagalita izgraena samo u Sarajevu (odlagalite Smiljevii)

i Zenici (odlagalite Moanica), te u RS-u u Banjoj Luci (odlagalite Ramii) i u Bijeljini
(odlagalite Brijesnica). Iako su u prethodnom periodu iskoritena znaajna finansijska sredstva
Svjetske banke namijenjena za uspostavljanje regionalnog odlagalita u Tuzlanskom kantonu,
do izgradnje nije dolo zbog evidentnog NIMBY sindroma (eng. Not in my back yard Ne
u mom dvoritu). Isti scenarij se odigrao s predloenim lokacijama u Bihau i Grudama. Za
potrebe odlaganja otpada opine Tuzla adaptirano je staro odlagalite Desetine, koje sada
zadovoljava sve uvjete sanitarnog odlaganja. To odlagalite je opinsko, a ne regionalno. U
septembru 2010. godine na tom odlagalitu je otvoreno postrojenje za reciklau otpada. Na
lokaciji u blizini starog odlagalita Uborak u Mostaru u toku je izgradnja novog regionalnog
odlagalita. Izgradnja odlagalita, koja je ula u zadnju fazu, finansirana je iz sredstava Svjetske
banke. Oekuje se da e biti stavljeno u funkciju krajem 2012. godine.
Opine Kupres, Tomislavgrad i Prozor-Rama su potpisale sporazum i trenutno su u fazi izbora

lokacije i izrade studije izvodljivosti za regionalno odlagalite komunalnog otpada. Tri opine u
Kantonu 10 (Glamo, Livno i Bosansko Grahovo) su takoer potpisale sporazum o uspostavljanju
javnog preduzea za upravljanje otpadom. Sada su u toku aktivnosti na izboru lokacije i izrade
studije izvodljivosti. Opine u Unsko-sanskom kantonu su nedavno potpisale meuopinski
sporazum za nastavak aktivnosti na uspostavljanju regionalnog sanitarnog odlagalita u regiji
Grabe-Drenovo Tijesno, ali do sada te dalje aktivnosti nisu preduzete. etiri opine u regiji
Gornji Vrbas (Gornji i Donji Vakuf, Jajce i Bugojno) su potpisale sporazum o upravljanju otpadom
u toj regiji, a u toku je odabir lokacije i izrada studije izvodljivosti.
Iako je u protekle dvije godine postojala inicijativa za izgradnju zajednikog regionalnog odlagalita
za regiju Gornjeg Podrinja (u RS-u), ukljuujui tri opine iz FBiH (Gorade, Foa-Ustikolina i
Pale-Praa), te postignut principijelni sporazum, predstavnici Ministarstva iz RS-a su iskljuili
tu mogunost. Stoga su spomenute tri opine u FBiH odluile da samostalno preduzmu dalje
aktivnosti na uspostavljanju sanitarnog odlagalita.
Pripreme za izgradnju regionalne sanitarne deponije u Zvorniku ule su u posljednju fazu.

Opine Zvornik, Osmaci, Milii, Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, ekovii (RS), te Kalesija i
Sapna (FBiH), odlagat e komunalni otpad na toj deponiji. Pregovori za izgradnju regionalnog
odlagalita u Doboju zapoeti su 2005. godine, ali do sada nije postignut rezultat. Korist od
regionalne deponije u Doboju imale bi opine Doboj, Modria, Derventa, Brod, Petrovo, Tesli,
Vukosavlje (RS), kao i opine Doboj Jug, Doboj Istok, Teanj, Usora, Odak i Maglaj (FBiH).
Oekuje se da e u 2012. godini zapoeti proces odabira lokacije i izrada studije izvodljivosti.
Opine amac, Oraje, Gradaac, Srebrenik, Graanica, Donji abar i Pelagievo su bile
zapoele pregovore o uspostavljanju regionalnog odlagalita, meutim dalje od ovog se nije
dolo. Predstavnici Istonog Sarajeva i est gradskih opina su postigli sporazum o izradi
studije za odabir najbolje potencijalne lokacije za regionalno odlagalite otpada na tom podruju.
105
Slika 56:
Uspostavljanje regionalnih
odlagalita otpada u BiH
Bjeljina
Banja Luka
Tuzla
Zenica
Sarajevo
Mostar
Uspostavljena regionalna sanitarna odlagalita

Uspostavljena opinska sanitarna odlagalita
Regionalna sanitarna odlagalita u fazi izrade
U drugoj fazi projekta Svjetske banke (koja je zapoela u novembru 2008. godine i koja je u
toku) osigurat e se 40 miliona US$ kredita BiH kako bi se poboljala infrastruktura i usluge
upravljanja otpadom u dravi. Oekuje se da e taj projekat biti zavren u februaru 2014. godine.
Najvei izazov pri rjeavanju ovog problema je odabir lokacija za regionalne deponije i dobijanje
saglasnosti lokalnog stanovnitva, jer je jo uvijek u velikoj mjeri prisutan NIMBY efekt.
2.5.1.7 Proizvodnja i reciklaa ambalanog otpada

Ne postoje pouzdani statistiki podaci o proizvodnji ambalanog otpada u BiH. To je uglavnom
uzrokovano nedostatkom redovne i tane statistike za taj pokazatelj. Jedan od razloga je ne-
dostatak primarnih zakonskih propisa o ambalai i ambalanom otpadu. Sistem za upravljanje
ambalaom i ambalanim otpadom jo uvijek nije uveden u BiH, a preduvjeti za to osigurat
e se provoenjem identinih funkcionalnih pravilnika o upravljanju ambalaom i ambalanim
otpadom na nivou FBiH i RS-a.
Meutim, mogu se dati grube procjene proizvodnje ambalanog otpada. Na osnovu rezultata
analize morfolokog sastava otpada koji je odloen na regionalnom odlagalitu Moanica
(Zenica, 2010. godine), odlagalitu Uborak (Mostar, 2007. godine), odlagalitima u Kantonu
Sarajevo i opini Tuzla, te uzimajui u obzir cjelokupne procijenjene godinje koliine komu-
nalnog otpada u BiH, procijenjena je godinja proizvedena koliina ambalanog otpada na
nivou BiH (Tabela 23).
106
Tabela 23:
Procjena proizvedene Vrsta ambalanog otpada Proizvedena koliina (t/godinje)
koliine ambalanog
otpada u BiH, 2010. Plastina ambalaa (PET i plastika velike gustoe) 70.127
Metalna ambalaa (aluminij i ostalo) 15.420
Staklena ambalaa 49.878
Papir i karton 104.548
Ukupno: 239.972
Procjene su zasnovane na osnovu morfolokog sastava otpada i proizvedenog komunalnog

otpada na godinjem nivou
Na osnovu gore spomenute analize, godinja koliina ambalanog otpada iznosi 239.972
tone to je jednako godinjoj koliini od 62 kg po stanovniku. Slika 57 prikazuje procijenjenu
prosjenu godinju koliinu proizvedenog ambalanog otpada u BiH po stanovniku, prema
vrsti ambalae.
Slika 57: (kg/god)

Procijenjena godinja 30
koliina proizvedenog
ambalanog otpada u BiH 25
po stanovniku15
20
15
10
0
Plastika Metal Staklo Papir, karton
15
U poreenju s razvijenim zemljama, sadanji obim reciklae u BiH je nizak. Razlozi za to su visoki
transportni trokovi, nedostatak selekcije otpada na izvoru, nedostatak sistema za prikupljanje
i odgovarajueg trita za reciklau u cijeloj dravi, nedostatak subvencija i podsticaja, kao i
nedovoljno razvijena javna svijest.
U BiH jo uvijek nije iroko rasprostranjeno odvojeno prikupljanje i obrada ambalanog otpada.
Postoji iskustvo, ali ono se zasniva na projektima ogranienog obima. Od ukupne koliine
proizvedenog ambalanog otpada, koliine dobijene sistemom odvojenog prikupljanja su
vrlo male. Neki gradovi su uveli kontejnere za odvojeno prikupljanje u gradskim centrima, ali
primarna selekcija je prisutna samo kroz provoenje pilot projekata u pojedinim podrujima.
2.5.2 Neopasni proizvodni otpad

Zbog visokog udjela otpadne ljake i pepela iz velikih industrijskih pei i kotlova, jalovine,
tehnolokog otpada iz industrije sode, ali i mnogih drugih materijala poput otpadnog pijeska
iz postrojenja za lijevanje metala, otpadnog metala itd., koji u skladu s Pravilnikom o katego-
rijama otpada s listama (Slubene novine FBiH, broj 19/05; Slubeni glasnik RS, broj 39/05)
spadaju u kategoriju neopasnog otpada, najvei udio (oko 97%) u ukupnoj proizvodnji otpada
iz industrije u sadanjim uvjetima ima neopasni otpad.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupna koliina proizvedenog neopasnog proiz-
vodnog otpada je u 2009. godini iznosila 54.405.793 tona. Objedinjeni podaci se zasnivaju na
izvjetajima firmi koje imaju 10 ili vie zaposlenih, a koje su registrirane u sljedeim sektorima
(prema NACE Rev. 1.1 Klasifikaciji djelatnosti): C - Vaenje rude i kamena, D Preraivaka
industrija i E Proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom, plinom, parom i vodom.
15 Procjene se zasnivaju na procjenama proizvedenog ambalanog otpada i ukupnom broju stanovnika za referentnu godinu.
107
Agencija za statistiku BiH je prvi put 2008. godine objavila podatke o koliinama, vrstama i toku
proizvedenog otpada iz proizvodnih aktivnosti. Slika 58 prikazuje ukupnu koliinu neopasnog
otpada iz proizvodnih aktivnosti.
(t)
Slika 58:
60.000.000 Koliine generiranog
neopasnog
50.000.000 proizvodnog otpada
u BiH
40.000.000 (Izvor: Agencija
za statistiku BiH,
30.000.000 Saopenje, Okoli
Otpad iz proizvodnih
20.000.000 djelatnosti u 2008. i
2009)
10.000.000
0
2008 2009
Veina neopasnog otpada (50.767.510 tona u 2009. godini) potie od aktivnosti vaenja
ruda i kamena. U poreenju s tim, aktivnosti koje se odnose na proizvodnju i snabdijevanje
elektrinom energijom, plinom, parom i vodom generirale su manje koliine neopasnog otpada
(preraivaka industrija 3.011.982 tona; proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom,
plinom, parom i vodom 626.301 tona). Slika 59 prikazuje udio neopasnog otpada koji potie
od svake proizvodne djelatnosti.
Proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom, Slika 59:

Preraivaka industrija
plinom, parom i vodom Udio generiranog
neopasnog proizvodnog
3% otpada u 2009. godini
prema vrsti proizvodne
djelatnosti
Okoli - otpad iz
proizvodnih aktivnosti
u 2009)
Vaenje rude i kamena
93%
2.5.3 Opasni proizvodni otpad

S izuzetkom otpadnih ulja, starih akumulatora i elektronskog otpada iz industrijske upotrebe,
u saopenjima Agencije za statistiku BiH se navodi da je koliina proizvedenog opasnog
otpada u 2009. godini iznosila 1.018.035 tona. Objedinjeni podaci se takoer zasnivaju na
izvjetajima firmi koje imaju 10 ili vie zaposlenih, a koje su registrirane u sljedeim sektorima
(prema NACE Rev. 1.1 Klasifikaciji djelatnosti): C- Vaenje rude i kamena, D Preraivaka
industrija i E Proizvodnja i snabdijevanje elektrinom energijom, plinom, parom i vodom.
108
Slika 60: (t)

Koliine generiranog 1.200.000
opasnog proizvodnog
otpada u BiH 1.000.000
(Izvor: Agencija za
statistiku BiH, Saopenje, 800.000
Okoli Otpad iz
proizvodnih djelatnosti u 600.000
2008. i 2009)
400.000
200.000
0
2008 2009
Iako je koliina opasnog otpada znatno manja od koliine neopasnog otpada (oko 1,8%),
upravo ta vrsta otpada moe uzrokovati najvie negativnih utjecaja na okoli ako se ne odloi
primjereno. Veina opasnog otpada potie od djelatnosti koje se odnose na proizvodnju i
snabdijevanje elektrinom energijom, plinom, parom i vodom (937.313 tona u 2009. godini),
te od preraivake industrije (konkretno od proizvodnje osnovnih metala i fabrikih metalnih
proizvoda koji su 2009. iznosili 59.032 tona).
Slika 61: Vaenje rude i kamena Preraivaka industrija

Udio generiranog opasnog
proizvodnog otpada u
2%
2009. godini prema vrsti
proizvodne djelatnosti
Okoli - Otpad iz
proizvodnih djelatnosti u Proizvodnja i snabdijevanje
2009) elektrinom energijom,
plinom, parom i vodom
92%
2.5.4 Medicinski otpad

Ne postoje pouzdani statistiki podaci o proizvodnji medicinskog otpada, jer FBiH i RS nemaju
sistem za registriranje proizvedenog medicinskog otpada. Na osnovu prosjene koliine otpada
koju proizvedu zdravstvene ustanove (Cheng et al., 2009), a koja se kree izmeu 2,41 i 3,26
kg/krevet/dan (od ega izmeu 0,19 i 0,88 kg/krevet/dan otpada na proizvedeni infektivni
otpad), te podataka o broju dana hospitalizacije, moe se procijeniti godinja proizvedena
koliina medicinskog otpada. Uzimajui u obzir broj dana hospitalizacije u 2009. godini, koji
je iznosio 3.259.977, te prethodno spomenutu prosjenu koliinu proizvedenog otpada, pro-
cijenjena koliina otpada iz zdravstvenih ustanova je u 2009. iznosila 8.150 tona, od ega je
650 tona otpadalo na infektivni otpad.
Pravilnici o upravljanju medicinskim otpadom u FBiH i RS (Slubene novine FBiH, broj 77/09 i
Slubeni glasnik RS, broj 90/06) obavezuju zdravstvene ustanove da imenuju tijelo odgovorno
za tretiranje medicinskog otpada, izrade planove upravljanja medicinskim otpadom, odva-
jaju otpad, infektivni otpad tretiraju toplotnom ili hemijskom sterilizacijom na licu mjesta (UN
Ekonomska komisija za Evropu, 2011). Meutim, ti propisi se jo uvijek veoma sporo provode.
109
Istraivanje koje je obavljeno u sklopu izrade plana upravljanja otpadom 2012-2017. u Federaciji,
ukazuje na to da se medicinski otpad u FBiH dijelom sterilizira, topi i spaljuje, te predaje firmama
koje su ovlatene za odlaganje opasnog otpada ili ga, u najgorem sluaju, prikupljaju komu-
nalna preduzea. Neopasni medicinski otpad se uglavnom predaje komunalnim preduzeima
zajedno s mijeanim komunalnim otpadom, dok se manji dio sterilizira ili autoklavira.
Odreen broj zdravstvenih ustanova u BiH vri kontrolirano spaljivanje medicinskog otpada.
Iako su glavne klinike u Sarajevu i Banjoj Luci ostvarile napredak ka sigurnijem upravljanju
medicinskim otpadom, jo uvijek postoji znaajan rizik po zdravlje ljudi na nivou drave.
Agencija i zavodi za statistiku u BiH na godinjem nivou objavljuju podatke o otpadu koji nastaje
kod zatite zdravlja ljudi i ivotinja i/ili srodnih istraivanja (kao dio ukupno proizvedenog ot-
pada iz proizvodnih aktivnosti (C, D i E) prema Evropskom katalogu otpada), ali ti podaci nisu
reprezentativni. Agencija za statistiku BiH je saopila da je ukupno 14 t otpada proizvedeno u
zdravstvenom sektoru, od ega nijedan dio ne otpada na opasan otpad. Nedostatak statistikih
podataka je uglavnom posljedica nepostojanja registra proizvedenog medicinskog otpada.
2.5.5 Posebne kategorije otpada
Otpad i nusproizvodi ivotinjskog porijekla

U BiH ne postoje statistiki podaci o proizvedenom ivotinjskom otpadu, jer Agencija i zavodi
za statistiku jo uvijek ne prate tu vrstu podataka. Meutim, mogu se donijeti grube procjene
na osnovu statistikih podataka o ukupnom broju grla stoke u BiH, te o klanju stoke i peradi
u klaonicama.
Ukupna procijenjena koliina otpada/nusproizvoda ivotinjskog porijekla u BiH je u 2011.

godini iznosila oko 34.400 t.
ivotinjski otpad u 2011. je iznosio otprilike 14.237 t. Ta koliina je procijenjena na osnovu

raspoloivih podataka o ukupnom broju grla stoke u BiH (Agencija za statistiku BiH, Saopenje,
Poljoprivreda Brojno stanje stoke i peradi i stona proizvodnja u 2011), te na osnovu prosjene
smrtnosti zdrave stoke kao i smrti zbog raznih bolesti.
Nusproizvodi ivotinjskog porijekla su cijeli ivotinjski trupovi ili dijelovi trupova, ili proizvodi
ivotinjskog porijekla koji nisu namijenjeni za ishranu ljudi, ukljuujui jajne elije, embrione i
sjeme za osjemenjavanje ivotinja (Odluka o nusproizvodima ivotinjskog porijekla i njihovim
proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi, Slubeni glasnik BiH, broj 19/11). Na osnovu
podataka o klanju stoke i peradi u klaonicama (Agencija za statistiku BiH, Saopenje, Poljo-
privreda Klanje stoke i peradi u klaonicama u 2011), te podataka o proizvedenom otpadu u
postrojenjima za proizvodnju i preradu mesa (na osnovu Referentnog dokumenta o najboljim
raspoloivim tehnikama u industriji hrane, pia i mlijeka, august 2006. god.), procijenjena
koliina proizvedenih ivotinjskih nusproizvoda je iznosila oko 20.162 t u 2011. godini.
U BiH jo uvijek ne postoji organiziran sistem za upravljanje otpadom/nusproizvodima ivotinjskog

porijekla - ne postoje kafilerije za nekodljivo uklanjanje ivotinjskog otpada, izuzev jedne u
privatnom vlasnitvu, kao ni sabirni centri s hladnjaama za prikupljanje ove vrste otpada.
Postoji nekoliko manjih spalionica otpada ivotinjskog porijekla koje sporadino vre spaljivanje
ivotinjskog otpada. Neke od njih su instalirane u okviru industrijskih postrojenja i vre spaljivanje
samo za svoje potrebe.
Nain zbrinjavanja nusproizvoda ivotinjskog porijekla/otpada u BiH je definiran sljedeim

propisima:
Odluka o nusproizvodima ivotinjskog porijekla i njihovim proizvodima koji nisu namijenjeni

ishrani ljudi (Slubeni glasnik BiH, broj 19/11) - predmet usklaivanja s propisom Evropske
unije - Uredba broj 1069/2009/EZ Evropskog parlamenta i Vijea od 21. oktobra 2009. kojom
se uspostavljaju zdravstvena pravila u vezi s nusproizvodima ivotinjskog porijekla i njihovim
proizvodima koji nisu namijenjeni ishrani ljudi i kojom se ukida Uredba broj 1774/2002/EZ.
110
Pravilnik o utvrivanju veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za odlaganje, koritenje, sakupljanje,

prevoz, identifikaciju i sljedivost, registraciju i odobravanje pogona, stavljanje na trite, uvoz,
tranzit i izvoz nusproizvoda ivotinjskog porijekla i njihovih proizvoda koji nisu namijenjeni
ishrani ljudi (Slubeni glasnik BiH, broj 30/12) - predmet usklaivanja s Uredbom Komisije
(EU) br. 142/2011, od 25. februara 2011. o provoenju Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Ev-
ropskog parlamenta i Vijea kojom se utvruju zdravstvena pravila o pitanju nusproizvoda
ivotinjskog porijekla i proizvoda dobijenih od njih koji nisu namijenjeni za ishranu ljudi, te
kojom se provodi Direktiva Vijea 97/78/EZ o pitanju odreenih uzoraka i predmeta koji
su osloboeni veterinarskih pregleda na granici u skladu s navedenom Direktivom.
U toku je aktivnost izrade prijedloga zbrinjavanja ivotinjskog otpada u okviru dravnog programa
pomoi IPA 2012-2013. (Ured za veterinarstvo BiH, nadleni veterinarski organi FBiH i RS).
Otpadna ulja (iz industrije i transporta)

Godinja potronja maziva u BiH iznosi oko 22.000-23.000 t (FMPUO,16 2006). Ti podaci
obuhvataju potronju u svim podrujima industrijske primjene i u sektoru transporta. Od te
koliine, oko 50% ili 11.000-11.500 t/godinje se moe prikupiti nakon upotrebe, dok se
ostatak isputa u okoli zbog isparavanja lakih frakcija, curenja, kapanja itd.
Otpadna vozila
Ne postoje precizni podaci o broju vozila koja su van upotrebe u BiH. Na mnogim otvorenim
lokacijama diljem BiH postoje privremeni auto otpadi za takva vozila, ali trenutno nije mogue
odrediti njihov broj. U BiH nijedno postrojenje za preradu starih vozila sjeenjem ili za odvajanje
odreenih materijala nije u funkciji. Na osnovu iskustvenih podataka, stara vozila sadre: 64%
eljeza, 6% aluminija, 9% plastike, 2,9% gume, a ostatak otpada na razne druge materijale.
Otpadna vozila se ubrajaju u neopasan otpad, pod uvjetom da su uklonjena sva ulja, tenosti,
uljni filteri, akumulatori, zrani jastuci, iva i elementi koji sadre PCB kao i kone povrine
koje sadre azbest.
Otpadne gume (iz industrije i transporta)

Procjena koliine starih guma u BiH kree se izmeu 5.000 i 12.000 tona/godinje (Svjetska
banka, 2006), od ega se veina odlae na neadekvatan nain, spaljuje ili dugorono skladiti.
Stare gume se ubrajaju u neopasan otpad. Odreen broj se reciklira tzv. protektiranjem, ali
prema grubim procjenama, to je sluaj samo s najvie 5% ukupne koliine starih guma.
Otpadni akumulatori (iz industrije i transporta)

Trenutno ne postoji pouzdan broj ili statistiki podaci o koliini otpadnih akumulatora. Meutim,
na osnovu dokumenta CARDS Pilot projekt reciklae, 2004-2006 (Svjetska banka, 2006),
procjenjuje se da godinja koliina otpadnih akumulatora iznosi oko 6.500 tona. Zbog nedostatka
adekvatnih lokalnih kapaciteta, prikupljeni akumulatori su se proteklih godina uglavnom izvozili
vani, i to preteno u Sloveniju, radi reciklae. Akumulatori sadre teke metale (olovo, nikl,
kadmij) i elektrolite (kiseline, baze), pa se stoga ubrajaju u opasan otpad.
Elektrini i elektronski otpad (EEO)

Prvi izvjetaj o provoenju direktive o elektrinom i elektronskom otpadu (IFC, 2008) ukazuje
na to da godinja proizvedena koliina EEO po stanovniku u dravama EU27 iznosi od 5 kg
(Bugarska) do 30 kg (V. Britanija). Godinja koliina tog otpada u BiH iznosi 5-6 kg po osobi,
to na dravnom nivou dostie iznos od 23.000 tona godinje, od ega:
6.000 tona otpada na kuanske i uredske ureaje (TV, kompjuteri, mobilni telefoni itd.), te
17.000 tona otpada na bijelu tehniku.

16 Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia (ovo ministarstvo je transformirano u dva nova ministarstva).
111
Pretpostavlja se da se zbrinjavanje tog otpada svodi na rijetke pojedinane inicijative, koje

obuhvataju manje od 5% nastalog otpada. Elektronski otpad, koji sadri PCB, HCFC, HFC,
teke metale (kadmij, krom, iva, nikl i sl.), slobodni azbest ili druge opasne supstance, smatra
se opasnim.
2.5.6 Prekogranini promet opasnog otpada

Agencija za statistiku BiH objavljuje podatke o prekograninom prometu opasnog otpada.
Koliina opasnog otpada tokom 2009. godine je za 55% vea u odnosu na 2008. godinu, te
je dosegla nivo iz 2007. godine. Bez obzira na porast izvoza opasnog otpada u 2009. godini
u odnosu na 2008. godinu, prekogranini promet opasnim otpadom u periodu 2003-2009.
je u blagom padu.
(t)
Slika 62:
8000 Izvoz opasnog otpada,
7000
2001-2009. u tonama
(Izvor: Agencija za
6000 statistiku BiH, Okoli,
5000
Tematski bilten TB 13)
4000
3000
2000
1000
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
U periodu od 2001. do 2009. godine nije bilo veih promjena u broju kompanija koje su se
bavile djelatnou izvoza opasnog otpada. To je desetak kompanija koje posjeduju rjeenje
za izvoz opasnog otpada od nadlenih ministarstava u FBiH i RS-u. Neke od kompanija nisu
nikada realizirale izvoz.
Otpad koji sadri halogenirane organske rastvarae Slika 63:

2,1% Struktura izvezenog
opasnog otpada u
Otpad koji sadri ivu 0,4% Otpadni farmaceutski proizvodi,
2,1% preparati i lijekovi 2009. godini
(Izvor: Agencija za
Otpad koji sadri estovalentne spojeve hroma statistiku BiH, Okoli,
Otpadna nafta neupotrebljiva
1,0% za namjeravanu primjenu
8,2%
Otpadne materije koje sadre
PCB, odnosno PCT, odnosno PBB
16,4%
Otpad koji sadri olovo, Ostaci nastali pri odlaganju
spojeve olova 4,1% industrijskog otpada
65,7%
Glavne izvozne destinacije su Austrija, Francuska i Slovenija (Slika 64). U Sloveniju su se na

obradu uglavnom izvozile otpadne baterije i akumulatori, kao i otpad koji sadri spojeve olova.
Otpad koji sadri ekoloki toksine materije, kao i graevinski materijal koji sadri azbest, izvoen
je u Francusku, na odlaganje. Ostale vrste otpada izvoene su u Austriju na obradu i odlaganje.
112
Slika 64: Austrija

Drave uvoznice opasnog
otpada iz BiH u
2009. godini
Slovenija Francuska
16%
66%
Agencija za statistiku ne objavljuje podatke o uvozu opasnog otpada u BiH. Prema zakono-
davstvu koje regulira oblast upravljanja otpadom u FBiH, RS i BD, uvoz opasnog otpada u
BiH radi odlaganja je zabranjen.
2.5.7 Zakljuci i preporuke

Nakon duge praznine u prikupljanju podataka o okoliu, Agencija za statistiku BiH je 2008.
godine, u saradnji s Federalnim zavodom za statistiku i Republikim zavodom za statistiku
RS, zapoela s radom na bazi podataka o komunalnom i proizvodnom otpadu na nivou cijele
drave. Iako je primjetan pomak na tom polju, jo uvijek ima prostora da se poboljaju sadraj,
kvalitet i valjanost izraenih baza podataka, te da se unaprijedi bliska saradnja izmeu svih
tijela koja primaju podatke o otpadu od komunalnih preduzea, firmi i drugih. To se posebno
odnosi na dravnu agenciju i entitetske zavode za statistiku, relevantna entitetska i kantonalna
ministarstva i tijela, te Vladu BD.
U BiH postoji veliki broj nelegalnih odlagalita, uglavnom zbog ogranienih kapaciteta za odla-
ganje otpada i niske javne svijesti o adekvatnom upravljanju otpadom. Problemu velikog broja
nelegalnih odlagalita potrebno je pristupiti sistemski. Najbolji pristup rjeavanju tog problema
je da se planiraju i provedu mjere za spreavanje ponovnog nastajanja takvih odlagalita,
kao npr.: postavljanje vidljivih znakova o zabrani odlaganja otpada na ugroenim lokacijama,
poboljano praenje, uvoenje slubi za nadzor, intenziviranje sankcija itd. Meutim, pored
represivnih mjera, na odreenim podrujima je potrebno poboljati nivo pokrivenosti uslugom
zbrinjavanja otpada. Sistemski pristup tom problemu zahtijeva direktnu saradnju izmeu ko-
munalnih preduzea, opinskih institucija, komunalnih redara i inspekcija. Pored toga, jedna od
kljunih aktivnosti za spreavanje nelegalnog odlaganja je obrazovanje i provoenje kampanja
za podizanje javne svijesti o adekvatnom upravljanju otpadom, odvojenom prikupljanju otpada,
reciklai i negativnom utjecaju divljih odlagalita na zdravlje ljudi i okoli.
S ciljem da se unaprijedi monitoring, te kompletno postojee stanje u oblasti upravljanja

otpadom, potrebno je u to skorijem roku preduzeti odreene korake. Agencija za statistiku
BiH, Federalni zavod za statistiku, Republiki zavod za statistiku RS, Federalno ministarstvo
okolia i turizma, Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS, Vlada BD
i relevantna kantonalna ministarstva trebaju poboljati prikupljanje podataka o svim vrstama
otpada, u smislu njihovog sadraja, kvaliteta i validnosti, kako bi osigurali relevantne osnovne
informacije o proizvodnji otpada i praksama upravljanja otpadom, kao i tanost i dosljednost
prikupljenih podataka.
Federalno ministarstvo okolia i turizma, Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo

i ekologiju RS, Vlada BD i relevantna kantonalna ministarstva, zajedno s opinama i komu-
nalnim preduzeima, trebaju ubrzati odabir adekvatnih lokacija za deponije i pronai nain da te
lokacije prihvate lokalne zajednice. Kantoni i opine trebaju izraditi planove upravljanja otpadom
i smjernice za uspostavljanje usluga koje su prihvatljive za okolinsko upravljanje otpadom, koje
113
su odrive s drutvenog i finansijskog aspekta. Stoga je, osim samog uspostavljanja regionalnih
odlagalita, potrebno razmotriti i uspostavljanje dodatnih infrastrukturnih objekata u sistemu
upravljanja otpadom, poput pretovarnih stanica, da bi se smanjili transportni trokovi i da bi
udaljene opine bile obuhvaene tim uslugama.
S ciljem da se smanje negativni utjecaji odlaganja komunalnog otpada na okoli, pored us-
postavljanja regionalnih odlagalita, entitetske, kantonalne i opinske vlasti trebaju uloiti vie
napora da bi osigurale bolje provoenje postojeih zakonskih propisa o upravljanju otpadom,
te da bi se zatvorila postojea nekontrolirana opinska i divlja odlagalita. Da bi se umanjilo
nelegalno odlaganje, a ubrzalo uspostavljanje regionalnih odlagalita, relevantna entitetska i
kantonalna ministarstva, zajedno s opinama i ostalim partnerima, moraju raditi na podizanju
javne svijesti i promociji za okoli prihvatljivih praksi upravljanja otpadom (ukljuujui odvajanje
otpada, reciklau i ponovnu upotrebu).
Federalno ministarstvo okolia i turizma, Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i

ekologiju RS-a i Vlada BD trebaju usvojiti podzakonske akte, koji su potrebni za uspostavljanje
sistema upravljanja otpadom koji se ubraja u posebne kategorije (akumulatori, otpadna ulja,
otpadni automobili, EEO itd.). Pored izrade zakonskih propisa, relevantna entitetska i kanton-
alna ministarstva bi trebala raditi na podizanju industrijske svijesti o mogunostima ponovne
upotrebe i reciklae, te na promociji povrata materijala i energije iz otpada.
Relevantna entitetska i kantonalna ministarstva trebaju raditi na izradi studija izvodljivosti za

ispitivanje ekonomskih aspekata i potencijalnog trita za organiziranje odvojenog prikupljanja
komunalnog otpada i za izgradnju postrojenja za reciklau. Program reciklae na nivou drave,
koji bi se proveo u partnerstvu s opinskim/kantonalnim komunalnim preduzeima (kontejneri
za otpadni papir, kamioni itd.), mogao bi znaajno poboljati povrat materijala.
114
3 STANJE I TRENDOVI U OKOLIU

3.1 umski resursi
3.2 resursi zemljita i tla
3.3 resursi povrinskih i podzemnih voda
3.4 mineralni resursi
3.5 bioloka i pejzana raznolikost
3.6 zagaenost zraka i oteenje ozonskog omotaa
3.7 klimatske promjene

115
Stanje i trendovi u okoliu
S
tanje okolia, koje predstavlja kombinaciju fizikih, hemijskih i biolokih uvjeta, pogoeno
je pritiscima koje drutveno-ekonomske aktivnosti na njega stavljaju. Zanemarivanje
pitanja okolia u korist privrednog i drutvenog razvoja dovelo je do loeg stanja okolia
u pojedinim oblastima. Klimatske promjene, gubitak bioloke raznolikosti, promjene u koritenju
zemljita, oteenje ozonskog omotaa, oneienje voda, zraka i tla, te drugi problemi i sit-
uacije s kojima se susreemo, jasno pokazuju u kojem smjeru se kreemo. U dananje doba
je postalo jasno da se ovakav trend ne moe nastaviti, stoga se ovjekova aktivnost sve vie
okree odrivom razvoju. Odrivi razvoj je proces promjena vrijednosti koji poinje od svakog
pojedinca, a nastavlja se prenoenjem tih promjena na sva podruja ovjekovog djelovanja.
Koncept odrivog razvoja zasniva se na ekonomski efikasnom razvoju, socijalnoj pravednosti
i odrivosti okolia. Ovakav razvoj mogu je samo ako se vodi briga o svim komponentama
okolia, te ako se njihova zatita provodi kontinuirano i koordinirano.
3.1 UMSKI RESURSI

ume su vrlo bitan prirodni resurs BiH. umski prekriva se protee na 50% njene ukupne
teritorije i skoro jednako prekriva FBiH i RS. Trenutno se ne vode statistiki podaci o stanju
umskih resursa na dravnom nivou.
Prva inventura uma u BiH je provedena u periodu izmeu 1964. i 1968. godine. Nakon toga
nije uraena ponovna inventura uma sve do nove dravne inventure koja je zapoeta 2006.
godine i trenutno je u zavrnoj fazi. Oekuje se da e objavljeni podaci, koji e proistei iz
nove inventure uma, osigurati relevantnije informacije o stanju umskih resursa za interesne
grupe na nivou drave i entiteta. Podaci koji se prikupljaju tokom inventure sluit e, takoer,
kao osnova za praenje stanja uma i umskog zemljita, kao i svih drugih resursa vezanih za
ume. Takoer, ovi podaci e biti od velikog znaaja za pripremu strategije upravljanja umskim
resursima (npr. Nacionalni umarski program i umarska strategija), kao i za definiranje prioriteta
za istraivanje i razvoj umskih resursa. Potrebno je naglasiti da se stanje uma moe sagledati
ne samo na osnovu dravne inventure uma, ve i na osnovu umsko-privrednih osnova koje
se pripremaju na nivou jedinica za upravljanje umama u FBiH i RS.
Znaajan problem u sektoru umarstva je velika rasprostranjenost mina u umama, kao rezultat
ratnih djelovanja u devedesetim godinama prolog vijeka.
3.1.1 Najzastupljenije vrste drvea

ume u BiH se, generalno, mogu klasificirati kao visoke i izdanake ume etinarskog i
listopadnog drvea. umska podruja su veinom klasificirana kao visoke ume u kojima
prevladava listopadno drvee. Najrasprostranjenija vrsta listopadnog drvea je bukva (Fagus
spp.), koja ini gotovo 40% od ukupne rasprostranjenosti svih vrsta, dok na hrast (Quercusspp.)
otpada oko 20%. Smra i jela, koje se inae nalaze na viim nadmorskim visinama i rastu na
strmoj podlozi, ine dodatnih 20% umskog pokrivaa BiH.
3.1.2 Povrina umskog pokrivaa i vlasnitvo

U BiH je 80% uma, koje prekrivaju 2,18 miliona hektara, u javnom vlasnitvu. ume u FBiH
zauzimaju povrinu od 1,52 miliona hektara, od ega je 1.24 milion hektara, odnosno 81,8%,
u javnom vlasnitvu. U FBiH u privatnom vlasnitvu je 0,28 miliona hektara, od ega je polovica
izdanakih uma (US Agencija za meunarodni razvoj,17 2006). U RS ukupni umski prekriva
iznosi 1,04 milion hektara, od ega je 0,75 miliona hektara u javnom, a 0.29 hektara u pri-
vatnom vlasnitvu.
17 USAID - United States Agency for International Development.

116
Slika 65:
Karta umskog pokrivaa
u BiH
(Izvor: Akcijski plan za
zatitu okolia BiH (NEAP
BiH), 2003)
umske goleti
Liarske ume
etinarske ume
Neobraslo umsko zemljite
Dravna granica
Entitetska linija razgranienja
3.1.3 umske zalihe

Budui da podaci nove inventure uma jo nisu dostupni, podaci o procijenjenom godinjem
prirastu i umskim zalihama u BiH variraju u zavisnosti od izvora koji se koriste.. ume i umska
zemljita u FBiH (prema strukturi povrina iz vaeih umskogospodarskih osnova za dravne i
privatne ume) se prostiru na povrini od oko 1,452.630,8 ha ili 55,71 % ukupne povrine FBiH,
od ega su u dravnom vlasnitvu oko 1.293.590,7 ha ili 89,05 %, a u privatnom vlasnitvu
i vlasnitvu drugih pravnih lica oko 159.040,1 ha ili 10,95 % od ukupne povrine svih uma i
umskih zemljita u F BiH. umska zaliha u FBiH je 165.714.380 m ili 197,37 m/ha. Ukupni
godinji prirast je 4.396.944 m/godina, odnosno, 5,7 m/ha/godina (Prostorna osnova za
Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008-2028. godine). Prema podacima
Katastra uma i umskog zemljita u RS (stanje 31.12.2011.) ukupne umske zalihe u RS-u
iznose 228.171.218 m, odnosno, 230 m/ha. Godinji prirast iznosi 5.179.187 m/godina za
ume u javnom vlasnitvu i 1.272.507 m/godina u privatnim umama (odnosno, 7,17 m/ha/
godina u dravnim umama i 4,71 m/ha/godinje u privatnim umama).
3.1.4 Sjea uma

BiH ima dugu tradiciju koritenja drvnih resursa. Prije rata, godinja koliina posjeenog drveta
je iznosila izmeu 5.5 i 6.5 miliona m. Danas je ta koliina pala na 4.5 miliona m/godina (US
Agencija za meunarodni razvoj, 2006) i skoro jednako je rasporeena izmeu FBiH i RS.
Posjeeno drvo se koristi za ogrjev, ali i kao materijal za razliite namjene u drvnoj industriji.
Procijenjena upotreba umskih resursa je 1,4% u odnosu na ukupne umske zalihe. Prosjeni
godinji etat za sve kategorije uma je 4,5 m/ha (oko 65% godinjeg prirasta). Procijenjeni
intenzitet koritenja je u RS-u izmeu 49% i 58% u dravnim umama, a od 30% do 35% u
privatnim. Godinji etat od 1.347.299 m je u FBiH manji od procijenjenog godinjeg prirasta i
117
predstavlja 68.4% godinjeg prirasta. Ukupna sjea u FBiH u 2009. godini je iznosila 2.110.101
m, od ega na etinare otpada 958.738 m, a na listopadno drvee 1.151.363 m. U FBiH
dozvoljeni etat nije do kraja iskoriten. Dostupni podaci pokazuju da su ume u solidnom
stanju (Tabela 24).
Tabela 24:
BiH FBiH RS Procijenjeni godinji rast
Grupa vrsta uma u BiH
m (Izvor: US Agencija za
meunarodni razvoj,
etinari 4.435.000 2.373.000 2.062.000 Pregled umskog i drvnog
sektora BiH Brzi pregled
umskih resursa, politika,
Liari 6.365.000 3.202.000 3.163.000
zakonodavstva, institucija
i industrije prerade drveta,
Sve vrste 10.800.000 5.575.000 5.225.000 2006)
Informacije o proizvodnji umskih sortimenata se sakupljaju na nivou jedinica za upravljanje

umama i prosljeuju se, radi dalje obrade i prezentacije, entitetima, kantonima i privatnim
kompanijama u drvnom sektoru. Ove informacije se u vidu izvjetaja alju zavodima za statistiku
u FBiH i RS-u, kao i Agenciji za statistiku BiH.
Proizvodnja umskih sortimenata u BiH se u 2010. godini poveala za 5,42% u poreenju

s 2009. Proizvodnja etinarskih sortimenata je porasla za 13,05%, dok je proizvodnja listo-
padnih sortimenata porasla za samo 0,19%. Ukupna proizvodnja sortimenata u BiH u 2010.
je dosegla 3.614.899 m, od ega je 1.577.825 m etinarskih, a 2.037.074 m listopadnih
sortimenata. Najznaajniji porast je zabiljeen u proizvodnji oblovine etinara 61,77%, oblovine
liara 33,98%, ostalog dugog drveta liara 24,85% i rudnikog drveta etinara 22,00%.
(m3)
Slika 66:
5.400.000 Eksploatacija uma u BiH
(Izvor: (i) Republiki
5.200.000
zavod za statistiku RS,
5.000.000 Statistiki godinjak
2010; (ii) Federalno
4.800.000
ministarstvo poljoprivrede,
4.600.000 vodoprivrede i umarstva
(2010): Informacije o
4.400.000
gazdovanju umama u
4.200.000 Federaciji u 2009. godini
i planovi gazdovanja
4.000.000
umama za 2010. godinu)
2005 2006 2007 2008 2009
Eksploatacija uma se smanjila u 2009. godini zbog pada proizvodnje u drvnoj industriji i
izvoza na domaa i strana trita za 25% (FMPV,18 2010). Ukupna eksploatacija uma u
RS-u je u 2009. godini bila 2.543.000 m drveta, ukljuujui privatne (218.000 m) i dravne
ume (2.325.000 m).
(m3) Liari etinari Slika 67:

3.500.000 Sjea po glavnim vrstama
drvea izmeu 2005. i
3.000.000 2009. u BiH
(Izvor: (i) Republiki zavod
2.500.000
za statistiku, Statistiki
2.000.000 godinjak 2010; (ii)
Federalno ministarstvo
1.500.000 poljoprivrede, vodoprivrede
i umarstva (2010):
1.000.000
Informacije o gazdovanju
500.000 umama u Federaciji u
2009. godini i planovi
0 gazdovanja umama za
2005 2006 2007 2008 2009 2010. godinu)
18 Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva.

118
3.1.5 Poumljavanje
U FBiH poumljavanje je u 2009. godini provedeno na ukupno 835.9 ha. U RS-u je u 2009.
godini poumljeno 1.108 ha zemlje. U RS-u je takoer u periodu od 2003. do 2008. poumljeno
9.086 ha zemljita. Ova mjera se uglavnom provodi u umama i na zemljitu u dravnom
vlasnitvu, dok na zemljitu i u umama koje su u privatnom vlasnitvu nije obavljeno znaajnije
poumljavanje.
Slika 68: (ha)

Poumljavanje u BiH 3.900,00
(Izvor: (i) Federalno 3.771,03 3.759,52
3.800,00
ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i umarstva 3.700,00
(2010): Informacije o 3.600,00 3.491,38
gazdovanju umama u
3.500,00
Federaciji u 2009. godini
i planovi gazdovanja 3.400,00 3.330,30
umama za 2010. godinu; 3.247,80
3.300,00
(ii) Agencija za statistiku
3.200,00
BiH (2010): Saopenje:
proizvodnja, prodaja i 3.100.00
zalihe umskih proizvoda 3.000,00
u BiH prema asortimanu u
2.900,00
2010. godini)
2005 2006 2007 2008 2009
3.1.6 Zdravlje uma

Postoji nekoliko izvjetaja o opem zdravlju uma. Nema raspoloivih podataka u vezi sa
zdravljem uma na osnovu indikatora o defolijaciji kod glavnih vrsta drvea. Prema raspoloivim
podacima, bolesti uma i tete izazvane insektima su unutar prihvatljivih granica. Visok rizik
za budue zdravstveno stanje uma u FBiH i RS je uzrokovan prisustvom mina. Budui da su
umska podruja u minskim poljima nepristupana, mogunosti lijeenja oboljelog drvea ili
stavljanja pod kontrolu navale insekata su jako male.
3.1.7 Prisutnost mina

Prema strunim procjenama, skoro 10% uma u RS-u i FBiH je prekriveno minama. Centar
za razminiranje (eng. Mine Action Center MAC) je nadlean za prikupljanje i kontinuirano
auriranje podataka o minama. Uklanjanje mina je dug i vrlo skup proces. umska podruja
esto nisu prioritet za uklanjanje mina (naseljena i gradska podruja su vei prioritet), te je tu
vrlo malo uraeno. Prema tome, oekuje se da e mine ostati dugoroan i relevantan problem
u upravljanju umama u BiH.

Podaci koji su dobijeni provedenom inventurom uma na dravnom nivou dat e preciznu i realnu
sliku stanja umskih resursa u BiH. Trenutno postoji veliki broj podataka o stanju i koritenju
umskih resursa na nivou entiteta. Usaglaavanje metodologije za prikupljanje podataka u FBiH
i RS bi u velikoj mjeri olakalo kompiliranje i prezentaciju podataka na nivou drave, to je u
veini sluajeva zahtjev meunarodnih konvencija i EU u pogledu monitoringa i izvjetavanja.
Prisustvo mina predstavlja potencijalnu prijetnju umama BiH. Zbog njih su pojedina podruja
nedostupna, tako da se ne mogu vriti pravilno tretiranje i sanacija uma kako bi se odralo
zdravlje stabala (npr. zatita od potkornjaka). Iako ne postoje podaci o nivou ilegalnih sjea,
za pretpostaviti je da ih ima, te stoga postoji potreba da se prati stanje i provode aktivnosti s
ciljem da se te sjee suzbiju.
119
3.2 RESURSI ZEMLJITA I TLA

Resursi zemljita i tla su meu najvanijim prirodnim resursima u BiH i njihove primarne funk-
cije su proizvodnja hrane i sirovina. S buduim koritenjem resursa, te porastom i razvojem
populacije, drutvu e biti neophodne vee koliine hrane - intenzivnija poljoprivreda, izgradnja
novih naselja i industrija, cesta i transporta, eksploatacija raznih sirovina, itd., to potencijalno
znai poveanje pritisaka na tlo.
Jedan od najvanijih problema u BiH je odnos drutva prema zemljitu, odnosno nedovoljno
razvijena svijest o znaaju tla, to dovodi do nedovoljnog broja razvijenih politika za zatitu tla.
Neophodno je naglasiti da trenutno ne postoje odreene mjere za zatitu tla. Postoji mogunost
da se primijene takve mjere, ali postoji i doza brige da e doi do gubitka dobrog - kvalitet-
nog tla. Pri tome je mogue harmonizirati odnose izmeu velikog broja razliitih pritisaka na
zemljine resurse.
3.2.1 Zemljite po kategorijama upotrebe

BiH zauzima povrinu od 5.112.879 hektara, blizu 52% (2.600.000 ha) ukupnog zemljita
je pogodno za poljoprivredne aktivnosti, a ostatak je prekriven umama. Iako je ukupno
poljoprivredno zemljite skoro jednako za FBiH i RS, kada se u obzir uzme broj stanovnika
svakog entiteta (2.250.000 u FBiH i 1.450.000 u RS), raspodjela poljoprivrednog zemljita po
stanovniku je u FBiH 0,56 ha, a u RS je j 0,90 ha. Dalje, kada se u obzir uzmu plodne oranice
i bate, stanje u FBiH pada jo nie, na 0,23 ha po stanovniku, a to je upola manje nego u
RS-u (0,46 ha), to je prikazano i u Prvom dravnom izvjetaju o provoenju UN konvencije
za borbu protiv dezertifikacije/degradacije zemljita19 u BiH iz 2007. godine.
Tabela 25:
Ukupna povrina
Pregled koritenja
zemljita u BiH
FBiH [ha] RS [ha] BD [ha] BiH [ha]
(Izvor: Prostorna
2.608.587 2.466.746 49.300 5.124.633 osnova za Prostorni
plan Federacije Bosne i
FBiH RS Hercegovine za period
2008-2028. godine;
Kategorija zemljita Povrina [ha] Kategorija zemljita Povrina [ha] Prostorni plan Republike
Srpske do 2015 godine;
ume i ogoljeno zemljite 1.452.631 ume i ogoljeno zemljite 1.372.003 Prvi dravni izvjetaj
o provoenju UN
Poljoprivredno zemljite 1.285.172 a)
Poljoprivredno zemljite 1.047.899 konvencije za borbu
protiv dezertifikacije/
Oranice i bate 469.518 Ukupna obradiva povrina 472.013 b)
degradacije zemljita
Vonjaci 42.701 u BiH, 2007; Osnova
zatite, koritenja i
Vinogradi 5.009 ureenja poljoprivrednog
zemljita Republike Srpske
Livade 294.931 Livade 251.099 kao komponente procesa
planiranja koritenja
Panjaci 460.409 Panjaci 324.787 zemljita, 2009)
Ribnjaci, bare trstici 2.638
Poljoprivredno zemljite po Poljoprivredno zemljite po

0,56 0,72
stanovniku c) stanovniku c)
Oranice i vrtovi po stanovniku c) 0,23 Oranice i vrtovi po stanovniku c) 0,32
a) U istom izvoru (Prostorna osnova za Prostorni plan FBiH za period 2008-2028. godine) na istoj strani se navode razliiti podaci o ukupnoj
povrini pod poljoprivrednim zemljitem u FBiH (999.489 ha i 1.285.172 ha kao i samoj strukturi tog zemljita) to potvruje injenicu o
neureenosti sistema informacija o zemljitu.
b) U Osnovi zatite, koritenja i ureenja poljoprivrednog zemljita RS kao komponente procesa planiranja koritenja zemljita 472.013 je
ukupno obradiva povrina u RS, od ega je 353.614 ha obraeno, 115.364 ha zaputeno i 3.035 ha su ribnjaci (od rezultata dobivenih na
osnovu kreiranja digitalne karte stanja koritenja zemljita i zemljinog pokrivaa (ZP/NK) za 2007. godinu (Tabela 15 Osnove). Prema tom
podatku je u 472.013 sadrana i povrina pod vonjacima i vinogradima, te oranice i bate, to u Osnovi nije posebno izdvojeno. U Osnovi
se istie sve vea pojava naputenog zemljita (abandoned land), to se progresivno deava u cijeloj BiH.
c) Podaci o broju stanovnika u FBiH i RS su uzeti iz Prostorne osnove za Prostorni plan FBiH i Prostornog plana RS procjene broja
stanovnika za 2008. godinu.
19 UNCCD - United Nation Convention to Combat Desertification/Land Degradation.

120
3.2.2 Antropogena i posebna degradacija tla

Degradacija tla je u porastu, kako u BiH, tako i u cijelom svijetu. Prisutni su brojni uzroci degra-
dacije tla u BiH, a to su: povrinska eksploatacija raznih sirovina, izgradnja naselja na obradivim
povrinama, deponije, vodne akumulacije, izgradnja infrastrukture (putevi, eljeznice, itd.),
industrijska postrojenja, nastanak erozije i klizita pod utjecajem vode, prisustvo mina i sua.
Fiziki gubitak tla

Ne postoje zvanini podaci o rasprostranjenosti zemljinih povrina koje su zauvijek izgubljene
iz poljoprivredne proizvodnje i umarstva zbog fizikih gubitaka tla. Najnovija literatura koja
obrauje ovo pitanje u BiH (1983) prikazuje da je godinji gubitak tla izvan sfere poljoprivredne
proizvodnje 3.000 ha (Resulovi, 1983). Najei uzroci gubitka tla koji smanjuju raspoloivo
poljoprivredno zemljite su navedeni u donjoj tabeli (Tabela 26).
Tabela 26:
Najei uzroci gubitka Izgubljeno zemljite Izgubljeno
Uzrok gubitka poljoprivrednog tla
(ha/godinje) podruje(%)
poljoprivrednog zemljita
u BiH
Povrinska eksploatacija rude (povrinski kopovi) 900 30
(Izvor: Resulovi, 1983)
Deponije 300 10
Stambene zone 600 20
Vodne akumulacije 300 10
Saobraajnice 300 10
Industrijska postrojenja 300 10
Erozije, klizita itd. 300 10
Ukupno 3.000 100
Unitavanje tla zbog eksploatacije sirovina

Povrinski kopovi ili povrinska eksploatacija mineralnih ruda (ugalj, eljezna ruda, boksit i glina)
su ostavili oko 15.000 ha oteenog zemljita u BiH. Glavna posljedica ovakve eksploatacije
nije samo direktni gubitak tla zbog vaenja rude, ve i dodatni gubitak zemljita uzrokovan
odlaganjem otpada na povrinskim kopovima. Najvea rudarska podruja su u opinama
Tuzla, Ugljevik, Gacko, Kakanj, Stanari i Prijedor.
Deponije
Otpad se odlae na velikim podrujima plodnog poljoprivrednog zemljita, ime se iskljuuje
mogunost poljoprivredne proizvodnje. Prema podacima Prvog dravnog izvjetaja o provoenju
UN konvencije za borbu protiv dezertifikacije/degradacije zemljita u BiH, posebno je zabrinjavajui
industrijski otpad u koji spadaju:
Pijesak i pepeo iz termoelektrana (etiri deponije u Lukavcu, Kaknju, Ugljeviku i Gacku),

koje zauzimaju povrinu vie od 500 ha;
Crveni mulj iz pogona za preradu glinice (Mostar, Zvornik);
Deponije jalovine oko rudnika.
Melioracija zemljita degradiranog povrinskom eksploatacijom ruda

Ukupna povrina tla koje je degradirano zbog eksploatacije rude u povrinskim kopovima je oko
15.000 ha. Ove tete su vidljive na podruju pojedinih mjesta (Tuzla, Ugljevik, Kakanj, Gacko)
u kojima se velika podruja obradivog zemljita ne koriste. Mjere rekultiviranja se odnose na
podruje povrine od oko 1.500 ha na kojima su zasaeni vonjaci, ratarske kulture, panjaci i
ume. Neka rekultivirana podruja su stara i vie od 50 godina. Materijal od kojeg je sainjena
jalovina je uglavnom lapor (ilovasti i glinoviti) koji se preteno nalazi u predjelima gdje se odvijala
121
povrinska eksploatacija uglja (lignita). Na jednom dijelu istraene su promjene u osobinama

tla nastale zbog rekultiviranja, uporedo s redovnim istraivanjem fizikih i hemijskih osobina.
Na ovim podrujima je obavljeno potpuno rekultiviranje tokom kojeg su koritene tehnike,
agrotehnike i bioloke mjere (ustovi, 2005).
Rekultiviranje odloenog lebdeeg pepela

Odloeni lebdei pepeo i ljaka zauzimaju povrinu od oko 250 ha. Rekultiviranje je provedeno
na jednom dijelu ove povrine (na neto vie od 5 ha) na koju je naneseno 20 cm tla da bi se
mogli zasijati usjevi poput kukuruza i itarica.
Rekultiviranje povrina s komunalnim otpadom

Iako je u BiH rekultiviranje zemljita donekle zastupljeno, ne postoji zvanina baza podataka
o ovim aktivnostima.
Takoer, ne postoje tani podaci o kiselosti tla, iako se pretpostavlja da se u posljednjih nekoliko
decenija kiselost tla znaajno poveala. Zakiseljavanje (i prirodno i ono izazvano emisijama)
takoer degradira druge osobine tla, to ima tetan utjecaj na biljni pokriva (smanjena proiz-
vodnja poljoprivrednih usjeva i unitavanje umskog pokrivaa). Ovo je najvie zastupljeno u
podrujima koja su blizu termoelektrana (Tuzla, Kakanj, Ugljevik, Gacko) i u industrijski razvijenim
centrima (posebno u onima gdje je zastupljena hemijska industrija) gdje su zabiljeene jake
emisije SO2, CO2, NOx i drugih plinova koji prouzrokuju kisele kie i zakiseljavanje tla.
Erozija, klizita i krenje uma

Brdovit teren i relativno velika koliina padavina u BiH znai da je prevelik dio drave izloen
vodenoj eroziji. Ova pojava je najzastupljenija u centralnim i junim dijelovima drave, gdje
godinja koliina padavina dostie i do 2.000 mm. Budui da su u BiH vie od 80% tereni s
nagibom veim od 13%, erozija izazvana vodom je sve prisutniji problem, posebno kada doe
do uklanjanja zemljinog pokrivaa zbog nekontrolirane eksploatacije drveta (Prvi dravni izvjetaj
o provoenju UN konvencije za borbu protiv dezertifikacije/degradacije zemljita u BiH, 2007).
3.2.3 Struktura zemljita
Struktura ukupnog zemljita

Imajui na umu da BiH nema poljoprivredni popis, ne postoje tani zvanini podaci o vjetakim
podrujima, obradivom zemljitu i trajnim usjevima, panjacima i mjeovitim pejzaima, zemljitu
prekrivenom umama, poluprirodnoj vegetaciji, ogoljenim predjelima i goletima, movarama
i povrinama pod vodom od 1990. Za 2006. godinu postoje relevantni podaci iz projekta
CORINE kartiranja zemljinog pokrivaa (2006) koji su prikazani u nastavku (Tabela 27 i Slika 69).
Tabela 27:
Podruje Povrina (ha) Zemljini pokriva u BiH
2006. godine
Vjetaka podruja 76.865
za okoli, CORINE
Obradivo zemljite i trajni usjevi 120.006
kartiranje zemljinog
pokrivaa - BiH, 2006)
Panjaci i mjeoviti pejzai 1.755.116
Zemljite prekriveno umama 2.717.931
Poluprirodna vegetacija 349.210
Ogoljeni predjeli i goleti 68.824
Movare 5.030
Povrine pod vodom 33.095

122
Slika 69: 0,10% Movare

Zemljini pokriva u BiH
2006. godine Povrine pod vodom 0,66%
[procenata od 1,50% Vjetaka podruja
ukupne ume]
(Izvor: Evropska agencija Ogoljeni predjeli i goleti 1,34%
za okoli, CORINE 2,34% Obradivo zemljite i trajni usjevi
pokrivaa - BiH, 2006) Poluprirodna vegetacija 6,80%
34,24%
Zemljite prekriveno umama Panjaci i mjeoviti pejzai
53,02%
Ne postoje zvanini podaci o strukturi ukupnog zemljinog pokrivaa. Ovdje su koriteni po-
daci iz CLC2006 (eng. Corine Land Cover - CORINE kartiranje zemljinog pokrivaa), usprkos
tome to se i ovi podaci moraju aurirati pomou novog CLC2010 i drugih korisnih tehnika. Iz
CLC2006 se moe primijetiti da je visok procenat bh. teritorije prekriven umama i poluprirod-
nom vegetacijom, a da jako mali procenat teritorije otpada na obradivo zemljite i trajne usjeve.
Informacije o trendovima nisu raspoloive, budui da ne postoje podaci za period 1990-2010.
Struktura urbaniziranog zemljita
Slika 70:
Karta vjetakih
podruja u BiH
(Izvor: Evropska
agencija za okoli,
CORINE kartiranje
zemljinog pokrivaa -
BiH, 2006)
SARAJEVO
Umjetna podruja
1-5%
5-10%
Vie od 10%
Umjetne povrine
Zeleni pejza
70% panjaka, umskih i prirodnih podruja u radijusu od 5km
123
Promjene u koritenju zemljita i gubici poljoprivrednog zemljita su izazvani naglom urbanizaci-

jom, industrijalizacijom i promjenama u komercijalnom razvoju koji ukljuuje i uvoenje novih
tehnologija. Slika 70 prikazuje vjetaka podruja koja nastaju irenjem gradova.
Uestalost irenja naselja je jedna od najvanijih odlika vjetakih podruja u BiH. Tri etvrtine
vjetakog zemljita u BiH je sainjeno od naselja, a bitan udio imaju i rudnici, kamenolomi
i deponije (14%). Zauzimanje zemljinih povrina i njihovo pretvaranje u vjetake, to se
uglavnom odvija oko veih gradova je, prije svega, izazvano irenjem stambenih naselja
(75%). Pored irenja naselja, irenje rudnika i kamenoloma ima znaajan udio (13%) u uku-
pno zauzetom podruju. Zemljite koje je zauzeto vjetakim irenjem tokom ovog perioda
se uglavnom sastojalo od obradivih poljoprivrednih povrina s velikim postotkom panjaka i
mjeovitih pejzaa (70%), obradivog zemljita (18%), a i 9% zemljita prekrivenog umama
koje je pretvoreno u vjetako.
Tokom izgradnje stambenih, industrijskih i drugih postrojenja, zbog neodgovornog donoenja

odluka, veina infrastrukture (naselja, ceste, aerodromi, rezervoari za vodu) je izgraena na
plodnom poljoprivrednom zemljitu, to je uzrokovalo trajne posljedice po ivotnu okolinu u BiH.
Tabela 28 i Slika 71 prikazuju najvanije i najee uzroke smanjenja raspoloivog poljoprivred-

nog zemljita.
Tabela 28:
Vjetake povrine Zemljini pokriva 2006 [ha]
Vjetake povrine 2006.
godine
Stanovanje, usluge, rekreacija 57.676
Industrijske i komercijalne jedinice, izgradnja 6.869
za okoli, CORINE
Mree transporta, infrastruktura 1.283 pokrivaa - BiH, 2006)
Rudnici, kamenolomi, deponije 11.037
Rudnici, kamenolomi, deponije Slika 71:

Vjetake povrine 2006.
godine [procenata od
Mree transporta, infrastruktura ukupnog podruja]
14% (Izvor: Evropska agencija
za okoli, CORINE
Industrijske i komercijalne
jedinice, izgradnja
2% kartiranje zemljinog
9% Stanovanje, usluge, rekreacija
75%
3.2.4 Promjena namjene koritenja zemljita

Na promjenu koritenja zemljita u BiH snano utiu neadekvatno i neracionalno planiranje
resursa. Gubitak poljoprivrednog zemljita u veini sluajeva je rezultat neplanske gradnje
stambenih i industrijskih objekata i infrastrukture, neracionalne eksploatacije mineralnih sirovina i
prekomjerne erozije koja je izazvana krenjem uma i nepravilnim tretmanom povrina s nagibima.
Budui da BiH nema zvanine podatke o promjeni namjene koritenja zemljita, jedini izvor
podataka je CORINE Projekat kartiranja zemljinog pokrivaa. U periodu izmeu 2000. i 2006.
godine 48.226 ha zemljita je promijenilo kategoriju, to je 0,94% od ukupne teritorije drave
(Tabela 30).
124
Tabela 29:
CORINE promjene na CORINE kategorije zemljinog pokrivaa CLC2006 CLC2000 Promjene
nivou 1 2000-2006. (ha)
(Izvor: Evropska agencija Vjetake povrine 75.887 68.989 6898
za okoli, CORINE
kartiranje zemljinog Poljoprivredne povrine 1.879.384 1.884.906 -5522
umska vegetacija i ostala prirodna podruja 3.126.317 3.127.456 -1139
Movarna zemljita 5.023 5.301 -278
Vodene povrine 34.712 34.671 41
Ukupno 5.121.323 5.121.323 0
U skladu s CLC2006, ukupno zauzimanje povrina i njihovo pretvaranje u vjetake povrine

u BiH iznosi 1.021 ha (Tabela 29), to je manje u poreenju s prijanjim, gore spomenutim,
podacima iz literature (Tabela 26).
irenje vjetakog zemljita u BiH tokom ovog perioda se odlikuje relativno visokim procentom
stvaranja vjetakih povrina (1.48%) u odnosu na ukupno prvobitno vjetako podruje
(Tabela 29 i Tabela 30).
Tabela 30:
Zauzimanje povrina i Zauzimanje povrina i njihovo pretvaranje u vjetake u periodu 2000-2006.
njihovo pretvaranje u
vjetake [ha/godinje, Zauzimanje povrina i njihovo pretvaranje u vjetake 1.021 ha/godinje
procanata od
prvobitnog stanja] Procenat zauzimanja povrina i njihovog pretvaranja u vjetake od prvobitne godine 1,48 %
za okoli, CORINE
pokrivaa - BiH, 2006) Prema dobijenim podacima moe se zakljuiti da su se vjetake povrine znaajno poveale,
dok su se poljoprivredna zemljita, zemljita prekrivena umama i ostale prirodne povrine
smanjile (Taletovi et al., 2011).
3.2.5 Struktura vlasnitva nad zemljitem

Prema procjenama, 1990. godine je oko 95% zemljita bilo u privatnom, a 5% u dravnom
vlasnitvu. Iako ne postoje zvanini podaci o privatizaciji, oigledno je da se proces privatizacije
dravnog zemljita uvelike odvijao, to znai da se koliina zemljita u privatnom vlasnitvu
znatno poveala u poreenju sa stanjem iz 1990. godine. Treba naglasiti i veliinu privatnih
zemljinih posjeda koja je u BiH vrlo mala - 54% posjeda su povrinom manja od 2 ha (Slika
72). S poveanjem veliine privatnih posjeda poveava se i prosjeni prihod po domainstvu.
Slika 72:
Veliina zemljinih posjeda 8-10 ha 3,1% 2,9% >10 ha
u BiH (NEAP BiH, 2003)
5-8 ha
10,5% 34,5%
3-5 ha
16,0% <1 ha
13,5%
19,5%
2-3 ha 1-2 ha
125
Dovoljno snabdijevanje hranom, glavni rezultat preivljavanja i jedan od indikatora nivoa dobrog
stanja u domainstvima, posebno u siromanim zajednicama koje zavise od farmi, uglavnom
se odreuje veliinom obraene zemlje. Utjecaj veliine zemljita se jasno vidi i po prihodima
u domainstvu. Veliina posjeda i prihoda u domainstvima su u pozitivnoj korelaciji.
3.2.6 Zemljini tipovi i kvalitet tla

Analiza klasa zemljita pokazuje da je tlo u BiH vrlo heterogeno. Automorfna tla zauzimaju
86% od ukupne povrine, a ostalih 14% su hidromorfna tla (Slika 73). Sadraj humusa u pol-
joprivrednim zemljitima je oko 50% manji nego u zemljitima koja su prekrivena umskom
vegetacijom. Zbog poljoprivredne proizvodnje i metoda koje se pri tome koriste, sadraj humusa
u poljoprivrednim zemljitima ima tendenciju daljeg pada.
Semberija, Posavina i Krajina na sjeveru BiH imaju neto bolje uvjete za poljoprivrednu proiz-
vodnju, uz napomenu da u tim podrujima prevladavaju hidromorfna tla na ravnim i umjereno
breuljkastim terenima u dolini rijeke Save i njenih pritoka. U centralnom dijelu BiH prevladavaju
uglavnom brdoviti i planinski tereni s mnogo strmih ili nagnutih terena. Ovo podruje je uglavnom
prekriveno distrinim kambisolom, te smeim krenjakim zemljitem i crnicom koji prekrivaju
krenjake i dolomite, kao i lesiviranim tlom i diluvijalnim zemljitem koje je uglavnom prekriveno
umama i panjacima. Samo mali procenat ovog podruja je pogodan za poljoprivredu, te
se odlikuje podjelama na vrlo mala polja. U junim dijelovima BiH prevladavaju supstrati od
krenjaka i dolomita koji su prekriveni pliim slojevima zemljita, s rijetkom vegetacijom i
goletima (Slika 73).20
Slika 73:
Karta tla (Inventura
poslijeratnog stanja
zemljinih resursa u BiH)
(Izvor: Organizacija za
hranu i poljoprivredu -
FAO20 CGP/BIH/002/ITA)
eljezasta vritinska tla Eutrina aluvijalna tla Regosol

Humusna vritinska tla Eutrina glejna tla eljezasto ilimerizovano tlo
Krenjaka smea tla Karbonatna glejna tla Ilimerizovano tlo
Hromina smea zemljita Molina glejna tla Pseudooglejeno ilimerizovano tlo
Distrina smea tla Umbrina glejna tla Vertino ilimerizovano tlo
Eutrina smea tla eljezasta tresetna tla Hromino ilimerizovano tlo
Oglejena smea tla Distrini ranker Pseudooglejeno tlo
Crvenica (terra rossa) Eutrini ranker Eutrina smonica
Humusna smea tla Rendzine Karbonatna smonica
Vertina smea tla Molina crnica Jezero
Karbonatna aluvijalna tla Kamenjar
20 FAO Projekat pod nazivom: Inventory of the Post-War Situation of Land Resources in Bosnia and Herzegovina raen u
saradnji s Federalnim zavodom za agropedologiju iz Sarajeva, Poljoprivrednim institutom Republike Srpske iz Banje Luke i
Federalnim agromediteranskim zavodom iz Mostara.
126
Ukratko, glavne osobine zemljita u BiH su: kisela tla zauzimaju 1/3 zemlje, sadraj humusa je
nizak, sadraj najvanijih hranjivih ubriva je nizak, tla su uglavnom plitka, na oko 14% teritorije
postoji viak vode, neadekvatna je briga o poboljanju plodnosti tla, individualni zemljini pos-
jedi su mali i fragmentirani, erozija predstavlja veliki problem posebno na nagnutim terenima
(ustovi, 2005).
Prema klasifikaciji boniteta zemljita, u BiH su definirane (od klase I do VIII), etiri glavne zone
(A, B, C i D) (Tabela 31).
Tabela 31:
Klasifikacija boniteta Zone i bonitetne kategorije ha %
zemljita u BiH
(Izvor: Prvi dravni A Zemljita visokog kvaliteta I, II i III kategorije koja su prikladna za intenzivnu
774.907 15,16
izvjetaj o provoenju UN poljoprivrednu proizvodnju
konvencije za borbu protiv
dezertifikacije/degradacije B Zemljita umjerenog kvaliteta kategorije IVa i IVb, koja se mogu koristiti u
1.126.520 22,03
druge svrhe
zemljita u BiH, 2007)
C Zemljita niskog kvaliteta V i VI kategorije koja se mogu koristiti za
ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, kao i izvan sektora poljoprivrede i 1.654.616 32,36
umarstva
D Zemljita vrlo loeg kvaliteta VII i VIII kategorije koja se mogu koristiti za
1.556.857 30,45
nekoliko namjena, ali uz stroga ogranienja
UKUPNO 5.112.900 100,00

Glavni problemi koji negativno utjeu na zemljine resurse u BiH su: nedostatak sistematskog
praenja tla, nedostatak informacionog sistema za tlo/zemljite (eng. Soil/Land Information
System SIS), nedostatak nacionalnog akcijskog programa za borbu protiv dezertifikacije/
degradacije zemljita (eng. National Action Programme NAP), nedostatak detaljnih informacija
o kontaminaciji tla/zemljita kako bi se osigurala proizvodnja zdrave hrane, nedostatak adek-
vatnog sistema za zemljine procjene (klasifikacija boniteta zemljita), nedostatak jedinstvenog
popisa zemljita (odvojeni registar i izvadak iz zemljinih knjiga), nedostatak provoenja mjera
rehabilitacije i remedijacije (sanacije kontaminiranih zemljita), slabo razvijena svijest o znaaju
tla i zemljita za odrivi razvoj i opstanak ovjeanstva, nizak nivo planiranja namjene zemljita,
te nedostatak zemljinih (pedolokih) karata u krupnijim razmjerama koje bi mogle biti korisne
u planiranju namjene zemljita.
Neophodno je uspostaviti sistematsko praenje zemljita i tla sa svih aspekata kvaliteta tla u
skladu s EU standardima i procedurama, kao i uspostaviti informacioni sistem za tlo (SIS) na
nivou FBiH i RS, te na nivou drave koji bi bio dostupan javnosti.
Oficijelni podaci u sektoru zemljinih resursa BiH koji trenutno nisu raspoloivi za izvjetavanje su:
Rekultiviranje zemljita,
Zemljite pod utjecajem dezertifikacije/degradacije,
Promjena namjene koritenja zemljita,
Osjetljivost tla,
Kiselost tla,
Bruto ravnotea nutrijenata u tlu,
Ravnotea azota (npr. kg azota na jedan hektar zemljita),
Kontaminacija tla tekim metalima i ostalim hemijskim agensima,
Sabijanje (kompakcija) tla,
Zdravo stanje tla.

127
Kako bi se u BiH rijeili problemi koji negativno utjeu na zemljine resurse, neophodno je
u to kraem roku preduzeti odreene korake. Izrada Nacionalnog akcijskog programa za
borbu protiv dezertifikacije/degradacije zemljita (NAP), uspostavljanje adekvatnog sistema
za zemljine procjene (klasifikacija boniteta zemljita), poboljanje postojeih i usvajanje novih
zemljino-okolinskih zakonskih propisa, kao i usklaivanje s relevantnim EU direktivama, te
izrada poljoprivrednog popisa, samo su neke od bitnih preporuka za unapreenje stanja u
oblasti zemljinih resursa.
3.3 RESURSI POVRINSKIH I PODZEMNIH VODA

U BiH ukupni godinji resursi vode iz padavina21 iznose 63,9 km3, dok unutranji obnovljivi
vodeni resursi iznose 36,4 km3/godinje. Ako se uzme u obzir koliina vode koja dotjee iz
drugih zemalja (rijekama Savom i Drinom), ukupni godinji obnovljivi vodeni resursi iznose 64,5
km3/godinje. Ukupni unutranji obnovljivi vodeni resursi po glavi stanovnika u BiH su 9,279 m/
god (populacija BiH se procjenjuje na 3.839.737 stanovnika22). Prema navedenim podacima,
BiH spada meu drave koje imaju dobru raspoloivost vodenih resursa koji se u velikoj mjeri
prihranjuju iz izvorita, s gustom rijenom mreom u slivnom podruju rijeke Save i manje
razvijenom mreom u slivu Jadranskog mora, te sa znaajnim podzemnim krakim tokovima.
Zbog razliitih geolokih karakteristika, topografije i klime, ukupna koliina vode nije jednako
rasporeena ni u prostornom ni u vremenskom pogledu. Velike razlike u koliini padavina
izmeu podruja na zapadu i onih na istoku drave dovode do redovnih ili estih poplava u
nekim mjestima, dok se druga podruja suoavaju s nedostatkom vode i suama.
Slika 74:
Glavni rijeni slivovi u BiH
(Izvor: Federalni
BiH (FHMZ BiH), 2010)
21 Prorauni se temelje na prosjenim kinim padavinama na podruju BiH P=1250 l/m 2

22 Agencija za statistiku BiH: Godinji indikatori procjena od 30. 6. 2011.
128
3.3.1 Koliina povrinskih voda
3.3.1.1 Koritenje slatkovodnih resursa

BiH je zemlja bogata vodama, ali problem predstavlja neravnomjerna prostorna i vremenska
dostupnost vode. U sistemu vodosnabdijevanja za domainstva, postotak nenaplaene vode
se kree od 25% do 75% po razliitim javnim preduzeima za vodosnabdijevanje. Zbog sta-
rosti infrastrukture fiziki gubici vode iz vodovodnih instalacija centralnih vodovoda za javno
vodosnabdijevanje se procjenjuju na 30% do 50%. Gubici vode su vei u postratnom periodu i
imaju trend laganog rasta (Slika 76) na to utjee i situacija s visokim procentom nenaplaene
vode. Tokom perioda 2003-2009. dolo je do odreenog poveanja snabdijevanja domainstava
vodom iz javnog sistema vodosnabdijevanja.
Centralnim opinskim sistemima za vodosnabdijevanje u BiH upravlja vie od 120 komunalnih

preduzea, koja su obino organizirana kao javna preduzea u vlasnitvu opina, kantona ili
gradova. Procenat broja stanovnika BiH koji je prikljuen na javno vodosnabdijevanje iznosi
58% (u FBiH 60%, u RS 57%, te u BD 37%). Stanovnitvo koje nije obuhvaeno centralnim
opinskim sistemom za vodosnabdijevanje oslanja se na sisteme vodosnabdijevanja u svojim
lokalnim zajednicama ili na individualna vrela. Generalno se moe rei da je stanje vodovodne
infrastrukture u BiH nezadovoljavajue, i to prvenstveno kada je pitanju stepen pokrivenosti
javnim vodovodnim sistemima, visine gubitaka, stanja vodovodnih objekata, te posebno po
pitanju visine tarifa i stepena naplate to ne moe pokriti redovan rad i odravanje, a posebno
ne razvoj.23
Ukupno godinje zahvatanje vode za potrebe javnog vodosnabdijevanja iznosi oko 1% godinjih
obnovljivih resursa vode. Vodosnabdijevanje se uglavnom temelji na upotrebi podzemnih voda i
izvora (89%), 10,2% vode dolazi iz rijeka, a 0,8% iz jezera i vjetakih akumulacija. Izmeu 2003.
i 2010. godine prosjeno godinje zahvatanje podzemnih i povrinskih voda za potrebe javnog
vodosnabdijevanja u BiH je bilo izmeu 320 i 330 miliona m, dok koliina vode isporuene
domainstvima, poljoprivrednom sektoru, industrijskom sektoru, ostalim djelatnostima, te
drugim vodovodnim sistemima iznosila izmeu 157 i 165 miliona m, a ostatak se statistiki
prepoznaje pod stavkom gubici vode (Agencija za statistiku BiH, Saopenje, Okoli i energija:
Skupljanje i distribucija vode 2006, 2008, 2009, 2010). Enormno veliki gubici su jednim dijelom
rezultat toga to se ne provode mjerenja isporuene koliine vode, nedovoljnih kapaciteta
izvorita ili neodgovarajuih objekata za transport, akumuliranje i distribuciju vode s visokim
procentom tehnikih gubitaka ili, to je naalost najei sluaj, kombinacija svih navedenih
razloga (Vodna politika u BiH, 2011).
Ukupna koliina zahvaene vode u 1990. godini, skoro 390 miliona m (Okvirna vodoprivredna
osnova BiH, 1994), je malo vea od ukupne godinje koliine zahvaene vode u periodu od
2003. do 2010. godine. Ovo se moe objasniti umanjenim zahvatanjem vode za potrebe
industrije u periodu poslije rata, jer mnogi industrijski potroai vode ne rade.
Slika 75: .000 m3

Zahvatanje vode za javne 450000
sisteme vodosnabdijevanja 400000
(ukupna koliina i koliine 350000
koje su zahvaene iz 300000
podzemlja, s izvora, iz
250000
rijeka, akumulacija i jezera,
200000
te koliine vode preuzete iz
drugih vodovodnih sistema 150000
(1000 m/godinje) u 100000
razdoblju 1990-2010. 50000
(Izvor: Agencija za statistiku 0
BiH, Saopenje, Okoli 1990 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
i energija: Skupljanje i
distribucija vode 2006,
UKUPNO ZAHVATANJE Podzemne vode Preuzeto iz drugih vodovodnih sistema
2008, 2009, 2010)
Izvori Jezera
Vodotoci Akumulacije
23 Vodna politika u BiH, 2011. - dokument jo nije proao proceduru usvajanja (maj 2012. godine).
129
.000 m3 Slika 76:

450000 Zahvatanje vode za javne
400000 sisteme vodosnabdijevanja,
snabdijevanje po vrsti
350000 korisnika i gubici (1.000
m/godinje) u razdoblju
300000
1990-2010.
200000 Okoli i energija:
150000
Skupljanje i distribucija
vode 2006, 2008, 2009,
100000 2010)
50000
0
1990 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
ZAHVAENO Isporueno poljoprivredi, umarstvu i ribarstvu Isporueno domainstvima

(ukupno) Isporueno ostalim djelatnostima Isporueno industriji
Gubici vode
.000 m3
Slika 77:
450000 Zahvaene vode za javne
400000 sisteme vodosnabdijevanja,
isporuene koliine i gubici
350000
(1000 m3/god.) u razdoblju
300000 1990-2010.
200000
Okoli i energija:
150000 Skupljanje i distribucija
100000 vode 2006, 2008, 2009,
50000 2010)
0
1990 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Zahvaeno Gubici vode Isporueno
Kao to je ve naznaeno, svi navedeni podaci su vezani za javne sisteme vodosnabdijevanja.

Meutim, ukupne koliine zahvaene vode sigurno su vee, posebno za velike industrijske
potroae. Od 2009. godine, podaci o ukupnoj koliini vode koja se utroi u industriji su
dostupni u Agenciji za statistiku BiH.24 U 2009. godini ukupna koliina vode koja je isporuena
kompanijama je iznosila 14.826.948.000 m3, od toga 0,1% rudarstvu i kamenolomima, 0,4%
proizvodnoj industriji, a 99,5% preduzeima za proizvodnju i snabdijevanje strujom, plinom i
vodom. Prema porijeklu vode utroene u industriji, iz rijeka je uzeto 0,3% od ukupne koliine,
iz akumulacija 99,5%, a preostalih 0,2% iz javnih sistema vodosnabdijevanja, drugih sistema,
podzemnih voda, voda s izvora (Tabela 32). U 2010. godini ukupna koliina vode koja je
isporuena kompanijama iznosila je 18.482.680.000 m3, a omjeri porijekla vode utroene u
industriji ostali su uglavnom isti.
Koliina vode utroene u industriji u 1000 m3

Tabela 32:
Koritenje vode u industriji
Iz vlastitih zaliha vode BiH
Godina (Izvor: Agencija za
Iz javnog vodo- Iz drugih Iz statistiku BiH, Saopenje,
Ukupno Iz
podzemnih Iz izvora Iz rijeka
snadbijevanja sistema akumulacija Okoli i energija:
voda
Koritenje voda i zatita
2009 14.826.948 25.177 3.337 9.312 2.054 38.064 14.749.004 voda od zagaivanja u
industriji 2009. i 2010)
2010 18.482.680 23.581 2.997 10.649 1.326 39.504 18.404.623
24 Godinji izvjetaj o koritenju i zatiti voda od industrijskih oneienja. Izvjetajem su obuhvaena preduzea ije su
glavne aktivnosti prema Klasifikaciji aktivnosti svrstane u sljedee sektore: rudarstvo i kamenolomi, proizvodnja i struja,
snabdijevanje plinom i vodom, te ona koja koriste i isputaju vode, bez obzira na sakupljanje vode i primaoca otpadnih voda.
Industrijske jedinice neindustrijskih preduzea su takoer obuhvaene.
130
Ako se u obzir uzme ukupna koliina vode koja se koristi u industriji, kao to prikazuje Tabela
32, ukupno godinje zahvatanje vode iznosi vie od 40% godinjih obnovljivih resursa vode.
Ako u obzir ne uzmemo koliinu koja se zahvati iz akumulacija (koliine vode koje se uglavnom
koriste za proizvodnju hidroenergije), ukupno godinje zahvatanje iz drugih sistema i iz vlastitih
zaliha vode daje relativno malu krajnju koliinu vode. Prema tome, ukupno godinje zahvatanje
vode u BiH, zajedno s javnim vodosnabdijevanjem i industrijom (osim proizvodnje hidroenergije),
iznosi oko 1,1% godinjih obnovljivih resursa vode.
3.3.2 Kvalitet povrinskih voda

Praenje kvaliteta (monitoring) povrinskih voda u BiH je uspostavljeno u ezdesetim godinama
prolog stoljea, ali je prekinuto i u potpunosti zaustavljeno tokom devedesetih.
Ponovno uspostavljanje redovnih osmatranja kvaliteta poelo je 2000. godine, ali ne na svim
rijekama u BiH, i ne istom dinamikom. Na veem dijelu slivnog podruja Save u BiH, na di-
jelovima gdje je rijena mrea vrlo razvijena, redovno praenje je ponovo uspostavljeno 2007.
godine (Tabela 33). Monitoring je u nadlenosti Agencija za vode:25
Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo (FBiH),
Agencija za vodno podruje Jadranskog mora - Mostar (FBiH),
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save Bijeljina (RS),
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice Trebinje (RS).
Tabela 33:
Sliv / Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Broj ispitivanih profila/
vodenih tijela za vodotoke
RS oblasni
(Izvor: Agencije za vode iz rijeni sliv Save i
FBiH i RS) 21 21 21 23 23 23 26 69 32 64 64
oblasni rijeni sliv
Trebinjice
FBiH vodno
121 73 47 43
podrujeSave
FBiH vodno
podruje 13 18 19 18 18 18 20 19 26 21 24
Jadranskog mora
BiH UKUPNO 34 39 40 41 41 41 46 209 131 132 131
Openito, moe se rei da je monitoring voda u BiH veoma napredovao u posljednjih deset
godina i da se i dalje razvija i usklauje. Od 2001. godine redovno se izvjetava Evropska agen-
cija za okoli, ali jo uvijek postoje odreene potekoe pri sakupljanju podataka za cijelu BiH.
U svrhu boljeg poreenja podataka za period 2000-2009, odabrano je est mjernih profila
za est velikih rijeka u BiH radi analize trendova uz koritenje istih kriterija.26 Sve vodomjerne
stanice se nalaze u donjim dijelovima vodotoka, nizvodno od velikih zagaivaa: Kozarska
Dubica (rijeka Una), Delibaino Selo nizvodno od Banje Luke (rijeka Vrbas), mjerni profil Doboj
nizvodno - grad (rijeka Bosna), mjerni profil Badovinci (rijeka Drina), nizvodno od Mostara (ri-
jeka Neretva) i Trebinje (rijeka Trebinjica). Analizirani su trendovi godinjih prosjeka i medijana.
3.3.2.1 Materije koje troe kisik u rijekama

Tokom perioda 2000-2009. nisu zabiljeene vee promjene u koncentraciji organskih materija
u rijekama, to pokazuju i nivoi BPK5 i amonijuma (NH4). Ove vrijednosti pokazuju da je stanje
rijeka u BiH openito dobro s obzirom na sadraj kisika u vodi i zasienost (saturaciju) vode
kisikom. Meutim, rijeka Bosna je mnogo zagaenija od ostalih rijeka.
25 O postojeem sistemu upravljanja vodama u BiH detaljnije u poglavlju 5.

26 S obzirom na to da je niz podataka za period nakon 2006. nedovoljne duine za analizu trenda, i budui da nedostaju podaci o
gornjem i srednjem toku rijeke Bosne (najvee slivno podruje u BiH), postojala je dilema oko izbora stanica za analizu trenda
u sklopu ovog izvjetaja: koristiti sve raspoloive podatke za nejednako rasporeene stanice, ili odabrati odreeni broj stanica
pod istim kriterijima.
131
Biohemijska potronja kisika BPK5 (eng. Biochemical oxygen demand - BOD5) oznaava petod-
nevnu biohemijsku potronju kisika koji je potreban za bioloku razgradnju organske materije.
Visok nivo BPK5 ukazuje na organsku zagaenost koja dovodi do smanjenja koncentracije
kisika i tetnih utjecaja na vodene ekosisteme. Openito, glavni uzroci nastajanja organskog
zagaenja su netretirane komunalne i industrijske otpadne vode.
Od 2000. do 2009. godine aritmetike srednje vrijednosti ukazuju na mali porast nivoa BPK5
i amonijuma uz fluktuacije, a medijana pokazuje blagi trend porasta. Medijana prosjenih
godinjih vrijednosti koncentracije BPK5 koji je izmjeren u rijekama iznosi izmeu 1,5 i 2,8
mg O2/l (Slika 78), dok se vrijednost medijane prosjenih godinjih vrijednosti koncentracije
amonijuma kree izmeu 0,03 i 0,09 mg NH4+-N/l (Slika 80). Prosjene godinje vrijednosti
parametara za svaku veliku rijeku prikazane su zasebno (Slika 79 i Slika 81). Jasno se vidi
da je rijeka Bosna znatno zagaenija od ostalih rijeka. Slika 82 prikazuje prosjene godinje
koncentracije amonijuma i BPK5 rijeke Spree na uu u Bosnu, te prosjene vrijednosti istih
parametara za gore navedenih est profila na est velikih rijeka u BiH. 27
BPK5 mgO2 /l Aritmetiki prosjek Medijana Slika 78:

4 Vrijednosti BPK5 (mg O2/l)
u rijekama u BiH
(Izvor: Rezultati
3 monitoringa povrinskih
vodotoka koji provode
agencije za vode u BiH 27)
2
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
BPK5 mgO2 /L
12 Slika 79:
Prosjene vrijednosti BPK5
(mg O2/l) u rijekama u BiH
10 odvojeno
(Izvor: Rezultati
monitoringa povrinskih
8
Agencije za vode u BiH)
6
0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Kozarska Dubica Banja Luka nizvodno Doboj nizvodno

Badovinci Mostar nizvodno Trebinje PROSJEK
27 Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo (FBiH).

Agencija za vodno podruje Jadranskog mora - Mostar (FBiH).
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save Bijeljina (RS).
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice Trebinje (RS).
132
Slika 80: Amonijum

Vrijednosti amonijuma (mgN/l)
Prosjek Medijana
(mg NH4+-N/l) u rijekama 0,40
u BiH
(Izvor: Rezultati 0,35
monitoringa povrinskih 0,30
Agencije za vode u BiH) 0,25
0,20
0,15
0,10
0,05
0,00
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Slika 81: Amonijum

Prosjene vrijednosti (mgN/I)
amonijuma (mg NH4+- 1,8
N/l) u rijekama u BiH 1,7
odvojeno 1,6
(Izvor: Rezultati 1,5
1,4
1,3
1,2
1,1
1,0
0,9
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
0,2
0,1
0,0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Slika 82: BPK5 (mgO2 /l) Amonijum (mgN/l)

Amonijum i BPK5 na uu 8 1,20
rijeke Spree u Bosnu,
te prosjene vrijednosti
amonijuma i BPK5 u 7
rijekama u BiH 1,00
(Izvor: Rezultati
monitoringa povrinskih 6
Agencije za vode u BiH) 0,80
5
4 0,60
3
0,40
0,20
1
0 0,00
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
BPK5 Sprea BPK5 PROSJEK Amonijum Sprea Amonijum PROSJEK

133
3.3.2.2. Nutrijenti u slatkim vodama

Uz odreene oscilacije, linearni trend pokazuje mali porast koncentracije nitrata u rijekama u
BiH tokom perioda 2000-2009. Ove vrijednosti pokazuju da je stanje u rijekama BiH dobro
s obzirom na sadraj nitrata u vodi. Na osnovu monitoringa kvaliteta vode u akumulacijama,
moe se zakljuiti da su akumulacije osjetljive na poveanu koncentraciju fosfora i podlone
procesu eutrofikacije, dok se trendovi ne mogu ustanoviti zbog kratke serije podataka.
NO3 (mgN/l) Aritmetiki prosjek Medijana Slika 83:

1,2 Vrijednosti nitrata (mgNO3-
- N/l) u rijekama u BiH
1 (Izvor: Rezultati
0,8 vodotoka koji provode
0,6 Agencije za vode u BiH)
0,4
0,2
0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Nitrat
(mgN/l)
Slika 84:
Prosjene vrijednosti
1,2
nitrata (mg NO3-- N /l) u
rijekama u BiH odvojeno
(Izvor: Rezultati
1,0 monitoringa povrinskih
0,8
0,6
0,4
0,2
0,0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009

Nitrat (mgN/l) Nitrat Sprea PROSJEK Slika 85:

7 Nitrati na uu rijeke
Spree u Bosnu, te
6 prosjena vrijednosti
5 nitrata u rijekama u BiH
(Izvor: Rezultati
4
3 vodotoka koji provodi
Agencija za vode oblasnog
2
rijenog sliva Save
1 Bijeljina)
0
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
Prema prosjenim vrijednostima, koncentracija nitrata u rijekama u BiH u periodu 2000-2008.

nije velika, to je uglavnom rezultat sporog razvoja poljoprivrede i industrije. Medijana prosjenih
godinjih vrijednosti koncentracije nitrata u rijekama BiH je bila izmeu 0,27 i 0,48 mg NO3--N/l.
134
Meutim, rijeke koje se nalaze u regijama s razvijenijom industrijom biljee visoke koncentracije
nitrata, poput rijeke Spree (podruje rijeke Save), gdje je prosjena koncentracija nitrata u
2008. godini bila 5,81 mg NO3--N/l (na bazi osam uzoraka tokom godine dana). Slika 84
prikazuje prosjene godinje vrijednosti nitrata za glavne rijeke u BiH.
Prirodna jezera u BiH su vana za rekreaciju i turizam, ali njihove vode nemaju druge znaajnije
namjene. Plavljenje krakih podruja izaziva povremena jezera/movare u vodnom podruju
Jadranskog mora u ukupnoj koliini od oko 2,5 milijardi m3. U BiH ima i 28 vjetakih akumu-
lacija vode s ukupnom zapreminom od oko 3,9 milijardi m3. Primarna namjena akumulacija je
proizvodnja elektrine energije, ali su bitne i kod regulacije reima vodotoka. Redovno praenje
kvaliteta vode je uspostavljeno samo za neke od njih.
Slika 86: Ukupno nitrogena po Kjedahlu (mgN/l) Ukupno fosfora (mgP/l)

Ukupno nitrogena i 3,0 0,30
fosfora u jezerima Boac i
Jablaniko, 2004-2009.
(Izvor: Rezultati 2,5 0,25
vodotoka koji provodi 2,0 0,20
Agencija za vode oblasnog
rijenog sliva Save 1,5 0,15
Bijeljina, i Agencija za
vodno podruje Jadranskog
mora - Mostar) 1,0 0,10
0,5 0,05
0,0 0,00
2004 2005 2006 2007 2008 2009
Akumulacija Boac - ukupno nitrogena po Kjeldahlu Akumulacija Boac - ukupno fosfora
Akumulacija Jablanica - ukupno fosfora
3.3.2.3 Kvalitet vode za kupanje

S obzirom da ne postoji odgovarajui zakonski okvir, kontrola kvaliteta kopnenih i obalnih
voda za kupanje se ne obavlja sistematski, ve prema trenutnim potrebama i raspoloivim
finansijskim sredstvima. Prema podacima o praenju kvaliteta vode u Jadranskom moru na
obali Neuma, koja je provoena tokom ljetnih mjeseci od 2001. godine, stanje vode za kupanje
je bilo zadovoljavajue. Nadlenost za praenje kvaliteta vode za kupanje pripada sektoru
javnog zdravstva, te je u nadlenosti ministarstava zdravstva FBiH i RS.
Prema Zakonu o vodama28 povrinska vodna tijela namijenjena rekreaciji, ukljuujui i podruja
odreena za kupanje, predstavljaju odreenu vrstu zatienih podruja. Ova podruja treba
zatititi odredbama javnog zdravstva. Prema Zakonu, kupalite kao podruje za javnu rekreaciju
na vodi proglaava opinski organ uprave nadlean za vode. Meutim, u praksi kupalita jo
uvijek nisu utvrena niti registrirana kao javna kupalita, ve se radi o mjestima na kojima se
vri tradicionalno kupanje. Analize i kontrola kvaliteta vode za kupanje vri se po potrebi i prema
raspoloivim sredstvima, a provode je agencije za vode u okviru svog godinjeg monitoringa
i zavodi/instituti za javno zdravstvo na zahtjev opinskih zdravstveno-sanitarnih inspekcija.
U nedostatku odgovarajue regulative, na snazi su jo uvijek stari dravni standardi iz 1980.
godine (Slubeni glasnik SRBiH, broj 19/80) koji se odnose na vode za rekreaciju. Prema njima,
jedini mikrobioloki kriterij baziran je na gornjim limitima od 500 ukupnih koliforma na 100 ml
(500 TC/100 ml) za priobalne vode, te 2000 ukupnih koliforma na 100 ml (2000 TC/100 ml)
za kopnene vode. Iako transpozicija Direktive o vodama nije u potpunosti zavrena u legislativi
BiH, Uredbom o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka u RS (Slubeni glasnik RS, broj
42/01) lanom 26 je odreeno da se vode druge klase mogu koristiti za kupanje, a lanom
14 za sanitarne mikrobioloke parametre su date vrijednosti za drugu klasu voda.
Agencija za vodno podruje Jadranskog mora od 2001. godine vri analize kvaliteta obalne
28 Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, br. 70/06), Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06, 92/09), Zakon o zatiti
voda u BD (Slubeni glasnik BD, br. 25/04, 1/05, 19/07).
135
vode za kupanje na Jadranskom moru tokom ljetne turistike sezone, i to na tri plae u Neumu.
Kontroliraju se ukupni koliformi (eng. Total Coliform - TC), fekalni koliformi (eng. Faecal Coli-
forms FC) i fekalne streptokoke (eng. Faecal Streptococci FS).
Usklaenost s EU direktivama za vode za kupanje se jo uvijek zasniva na podgrupi parametara

koji su odreeni EU direktivom o kvalitetu vode za kupanje 76/160/EEC.29 Meu parametrima
su i TC, FC i FS i mogue je analizirati usklaenost s EU zahtjevima za vode za kupanje u vezi
s Direktivom o kvalitetu vode za kupanje 76/160/EEC. Stopa usklaenosti s preporuenim
vrijednostima za FS (100 FS/100ml)30 je varirala od 8,3% u 2004. godini do 83,3% u 2002, dok
je usklaenost s obaveznim vrijednostima za fekalne koliforme bila 100% (2000 FC/100ml),
osim za 2001. godinu kada je stopa usklaenosti bila 75% (Slika 87). Iz prikazanih podataka
se moe zakljuiti da postoji usklaenost s obaveznim vrijednostima, ali ne i s preporuenim
vrijednostima.
Voda za kupanje (% od ukupnog broja uzoraka) Slika 87:

110 Kvalitet obalnih voda za
100 kupanje, stopa usklaenosti
s preporuenim i
90 obaveznim vrijednostima,
80 razdoblje 2001-2008.
(Izvor: Agencija za vodno
70
podruje Jadranskog mora
60 Mostar)
50
40
30
20
10
0
2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008
Usklaenost sa preporuenim vrijednostima FS Usklaenost sa preporuenim vrijednostima FC

Usklaenost sa obaveznim vrijednostima FC
3.3.2.4 Preiavanje otpadnih voda iz sistema javne odvodnje

Iako je ope stanje odvodnje i preiavanja otpadnih voda iz sistema javne odvodnje u BiH na
nezadovoljavajuem nivou, mali napredak je ostvaren u poveanju broja prikljuaka na sistem
javne kanalizacije i vrlo mali napredak u pogledu odnosa izmeu godinje koliine preiene
vode i ukupne koliine otpadnih voda.
U 1991. godini 38% ukupnog stanovnitva u BiH je bilo prikljueno na sistem javne kanalizacije
(Okvirna vodoprivredna osnova BiH, 1994). Prema procjenama iz stratekih dokumenata FBiH
(Strategija upravljanja vodama u FBiH 2010-2022) i RS-a (Okvirni plan razvoja vodoprivrede
RS, 2006), ovaj postotak je manji, te iznosi 33% u FBiH i 32% u RS.
Najvei postotak ukupne koliine otpadnih voda ine otpadne vode iz domainstava (Slika
89). Broj ljudi koji su prikljueni na sistem kanalizacije je vei u gradskim podrujima. Postotak
stanovnitva koje ivi u aglomeracijama (>2000 EBS) koje je prikljueno na sistem kanalizacije
se procjenjuje na 46% na dravnom nivou (Vodna politika u BiH, 201131).
Procjene ukazuju da 45% stanovnitva sa sliva rijeke Save ivi u podslivu rijeke Bosne. Imajui
u vidu da prosjeno godinje otjecanje s podsliva rijeke Bosne iznosi 163 m3/s, proizlazi da
prosjeni otjecaj u podslivu rijeke Bosne iznosi 0,1 L/s/stan, to indirektno ukazuje da su mnogi
29 Nova Direktiva o kvalitetu voda za kupanje (direktiva 2006/7/EC) uspostavlja mikrobioloke standarde za dva nova parametra,
crijevni enterokoki i eerihija koli, koji se koriste za klasifikaciju kvaliteta voda za kupanje kao lo, dovoljan, dobar
i odlian. Meutim, podaci o parametrima za crijevne enterokoke i eerihiju koli se moraju konvertirati da bi se mogli
ocijeniti po pravilima direktive 76/160/EEC (EEA/ADS/06/001 Water: Methodology for bathing water qualitytransitional
assessment -2008).
30 Litsky metod. Brojanje kolonija prema najvjerojatnijem broju ili filtracija na membrani. Gajenje na odgovarajuoj podlozi.
31 Dokument jo nije proao proceduru usvajanja (maj 2012. godine).
136
vodoprivredni problemi u podslivu rijeke Bosne i najizraeniji u BiH. Kada se ovim kvantita-
tivnim pokazateljima doda i injenica da u podslivu rijeke Bosne egzistiraju i najvei industrijski
korisnici u BiH, onda se zasigurno moe ustvrditi da je rijeka Bosna najugroenija u pogledu
unosa urbanih i industrijskih otpadnih voda (Vodna politika BiH, 201132).
Kao to prikazuje Slika 88, od 2003. godine ukupna duljina kanalizacijske mree i broj prikljuaka
biljei blagi rast.
Slika 88: Broj prikljuaka na kanalizacioni sistem Ukupna duljina kanalizacione mree (km)
Ukupna duljuna 300000 8000
kanalizacijske mree i broj
7000
kanalizacijskih prikljuaka, 250000
razdoblje 2003-2010. 6000
(Izvor: Agencija za 200000
5000
statistiku BiH, Saopenje, 150000 4000
Okoli i energija: Javna
odvodnja 2006, 2008, 3000
100000
2009, 2010) 2000
50000
1000
0 0
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Broj prikljuaka na kanalizacioni sistem Ukupna duljina kanalizacione mree
Slika 89: Otpadne vode (.000 m3) Otpadna voda ukupno Otpadna voda iz domainstava
Koliine otpadnih voda u 140000
(Izvor: Agencija za 120000
statistiku BiH, Saopenje, 100000
Okoli i energija: Javna
odvodnja 2006, 2008, 80000
2009, 2010) 60000
40000
20000
0
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
U BiH je izraen problem neadekvatnog isputanja otpadnih voda. Samo nekoliko opina u
Federaciji (Gradaac, epe, Odak, Trnovo i Srebrenik u slivu rijeke Save; Ljubuki, itluk,
Grude i Neum u slivu Jadranskog mora) i dvije u RS-u (Trebinje i Bilea u slivu Jadranskog
mora) imaju operativne pogone za preiavanje kanalizacijskih voda. Tabela 34 prezentira
status izgraenih i planiranih postrojenja za tretman urbanih otpadnih voda u BiH.
U analiziranom periodu (2003-2010) je ostvaren odreeni napredak ako se uzme u obzir odnos
koliine vode koja se preisti godinje prema ukupnoj koliini otpadnih voda. U 2009. godini je
nastavljen pozitivni trend porasta kvaliteta preiavanja, emu svjedoi i porast udjela biolokih
metoda preiavanja, dok je u 2010. dolo do blagog pada (Slika 90).
Slika 90: Ukupna koliina otpadne vode (.000 m3) Ukupna koliina preiene otpadne vode (.000 m3)
Koliine otpadnih voda: 140000 14000
ukupne i preiene,
razdoblje 2003-2010. 120000 12000
(Izvor: Agencija za
100000 10000
Okoli i energija: Javna 80000 8000
odvodnja 2006, 2008,
60000 6000
2009, 2010)
40000 4000
20000 2000
0 0
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Ukupna koliina otpadnih voda Ukupna koliina preiene otpadne vode

Fizika obrada Bioloka obrada
Kombinirana obrada
32 Dokument jo nije proao proceduru usvajanja (maj 2012. godine).

137
Tabela 34:
Br. Opina/Kanton ES/PE Stepen tretmana Status/Napomena
Status izgraenih i
A/Izgraena/Rekonstruirana postrojenja planiranih postrojenja za
tretman urbanih otpadnih
Nije u funkciji, u pripremi tender za voda u BiH
(III. stepen planiran
1 Sarajevo 600.000 rekonstrukciju objekata za II. stepen
za sljedeu fazu)
tretmana
2 Gradaac 30 000 II. U funkciji
3 Srebrenik 12.000 II. U funkciji
4 Trnovo 5.000 II. U funkciji

U funkciji, radi umanjenim
5 epe 10.000 II.
kapacitetom
6 Odak 10.000 II. U funkciji
*U funkciji, planiran je regionalni
7 Neum 5.000 * I. sistem za dio BiH i R Hrvatske
kapaciteta 30.000 ES
U funkciji, ugovaranje proirenja za
8 itluk (+Meugorje) 7.000+7000 III.
Meugorje
9 Grude 2.500 II. U funkciji
U funkciji, *ugovaranje za poveanje
10 Ljubuki 5.000 + 1000* II.
na 6.000
11 iroki Brijeg 5.000 II. Nije u funkciji, nedostaje oprema
12 Bosansko Grahovo 3.000 II. Nije u funkciji, postrojenje devastirano

U funkciji 60 %
13 Trebinje 30.000 II.
ureaja
14 Bilea 15.000 II/III. U funkciji I. faza od 5.000 ES
B/U izgradnji/ugovorena
I. stepen u izgradnji, a oekuje se
1 ivinice 25.000 III. tender - kompletiranje II/III. stepena
tretmana
Izgradnja postrojenja (dio ili komplet)
2 Mostar 100.000 III.
- ugovoreno
3 Biha 60.000 III. Ugovaranje u postupku
B/U pripremi (potpisan kredit ili grant)
1 Konjic (GEF) 15.000 III. U toku priprema prve faze za 5.000 ES

*Tenderska procedura u postupku,
EBS prema lokaciji iz tekue FS,
prema osiguranim sredstvima iz
2 Cazin (EBRD) 14-45.000 II.
studije izvodljivosti, prema lokaciji i
raspoloivog budeta za kanalizaciju i
postrojenje za proiavanje
3 Velika Kladua (EIB) 15.000 II. Tender u pripremi
4 Bosanski Petrovac (EIB) 6.000 II. Tender u pripremi
5 Tomislavgrad (EIB) 8.000 II. Tender u pripremi
6 Oraje (EIB) 10.000 II. Tender u pripremi

U postupku odobrenje
i potpisivanje kreditnih
ugovora s EIB-om za
izgradnju I. faze postrojenja
za Teanj, Doboj Jug, Jajce
7
(desna obala, nizvodno
od grada), Prozor-Rama,
Stolac, Kupres i 4 naselja
oko Konjica (kompaktni
ureaji)
I. faza - U pripremi projektna
8 Bijeljina 80.000 II. dokumentacija i ugovaranje za 60.000
ES
U toku priprema prve faze projektne
9 Viegrad 10.000 II.
dokumentacije za 5.000 ES
10 Vlasenica 15.000 II. Idejno rjeenje za prvu fazu 5.000 ES
LEGENDA: I. (primarni tretman): fizikalni i/ili hemijski predtretman/taloenje do 50% susp. materije;
II. (sekundarni tretman): bioloko preiavanje i taloenje;
III. (tercijarni tretman): dodatno uklanjanje N i P.
138
3.3.3 Podzemne vode

Sistematsko praenje kvaliteta podzemnih voda se ne obavlja na zadovoljavajui nain,
izuzev kada se radi o izvoritu za javno vodosnabdijevanje, pa se sirova voda kontrolira
u skladu sa pravilnicima o kontroli higijenske ispravnosti vode za pie u okviru godinjeg
monitoringa predvienog prema broju ekvivalentnih stanovnika (ES). Osmatranja se provode u
sjeveroistonom dijelu BiH i u slivu Jadranskog mora. Trenutno se provode pripremne aktivnosti
za razvoj studija koje e biti osnova za uspostavljanje sistematskog praenja podzemnih voda
u skladu s Okvirnom direktivom o vodama EU. Informacije o kvalitetu resursa podzemnih voda
se mogu izvui iz podataka o kvalitetu podzemnih voda koje se koriste u javnom vodosnab-
dijevanju. Prema ovim podacima, moe se zakljuiti da je kvalitet resursa podzemnih voda
jo uvijek uglavnom dobar. Vodama koje se koriste za javno vodosnabdijevanje uglavnom ne
treba preiavanje, osim obavezne dezinfekcije. U skladu sa kvalitetom podzemne vode
primjenjuju se odgovarajui tehnoloki postupci pripreme i prerade sirove vode u vodu za
pie. Ove vode ponekad mogu biti optereene veim koncentracijama mangana i eljeza
ili drugih vrsta kontaminanata koji zahtijevaju dopunu uobiajenog procesa preiavanja
baziranog na aeraciji, sedimentaciji, filtraciji i dezinfekciji. Raspoloivi podaci pokazuju samo
nekoliko sluajeva kontaminacije podzemnih voda. Meutim, nedostatak pouzdanih podataka
o kvalitetu resursa podzemnih voda u BiH je zapanjujui, tako da je mogue da je kontaminacija
podzemnih voda mnogo vie rairena. Ako se mjere ne ponu odmah provoditi, moe doi
do degradacije kvaliteta podzemnih voda (Strategija upravljanja vodama FBiH 2010-2022;
Okvirni plan razvoja vodoprivrede RS, 2006).

Prikazani pokazatelji ukazuju na vie od etrdeset tema/pitanja koja su trenutno najoiglednija
u sektoru voda u BiH (Vodna politika u BiH, 2011). Meu tehnike probleme se zasigurno
mogu svrstati odvodnja i preiavanje otpadnih voda iz sistema javne odvodnje i industrije,
zagaenje rijeka nizvodno od urbanih aglomeracija i industrijskih podruja, veliki gubici vode u
sistemu javnog vodosnabdijevanja, nezadovoljavajui monitoring podzemnih i obalskih morskih
voda itd. Ustanovljeni administracijski problemi su: nedostatak i/ili nedovoljan rad nadlenih
tijela na dravnom nivou na provoenju koordinacije aktivnosti u vezi s upravljanjem resursima
voda, neadekvatne tarifne politike za komunalna preduzea koje je nametnula lokalna vlada,
direktna zavisnost uprave komunalnih preduzea od lokalnih nivoa politike vlasti, slabost ins-
pekcija za zatitu povrinskih i podzemnih voda, nedostatak preciznosti u upravljanju obalnim
morskim podrujem i drugi.
Za pojedine indikatore stanja vodenih resursa u BiH podaci nedostaju djelomino ili u potpu-
nosti. Neki podaci se ne mjere i ne prikupljaju, dok nekih podataka poput nekih pokazatelja iz
oblasti snabdijevanja stanovnitva vodom, zatite vode, koritenja vode i zatite od poplava,
nema jedinstveno za cijelu BiH. Iz navedenih razloga, a najee zbog neureenosti podataka
na jedinstven nain za cijelu BiH, podaci i pokazatelji na polju resursa vode koji nisu bili na
raspolaganju tokom izrade ovog Izvjetaja su:
Snabdijevanje stanovnitva vodom:
- potronja vode u domainstvima po glavi stanovnika,

- stopa naplate;
Zatita kvaliteta vode
- broj i uestalost kombiniranih kanalizacijskih sistema u gradskim podrujima,

- koritenje reciklirane vode,
- nivo sedimentacije u vodotocima,
- kontaminirani sedimenti;
Koritenje vode
- navodnjavanje za potrebe poljoprivrede;

139
Zatita od poplava
- procjene ekonomskih gubitaka uslijed poplava i sua,

- javna ulaganja u zatitu od poplava;
Nutrijenti u obalnim vodama (CSI 021), trendovi u koncentraciji nitrata i fosfata u zimskim
mjesecima i omjer N/P u Jadranskom moru u BiH;
Hlorofil u obalnim vodama (CSI 023) srednja koncentracija hlorofila na povrini tokom ljetnih
mjeseci (mg/L) u Jadranskom moru u BiH;
Bruto bilans nutrijenata (CSI 025)- (a) koliina azota koja se unosi mineralnim ubrivima i
stajskim ubrivom, kao i azotna fiksacija leguminoza, taloenja iz zraka i drugi manji izvori; (b)
proizvodnja azota iz usjeva, trave ili usjeva koje pojede stoka.
Kako bi se ostvarili neophodni preduvjeti za efikasno provoenje EU direktiva u vezi sa sekto-

rom voda, neophodno je da vlasti u kratkom roku (1-3 godine)33 preduzmu sljedee aktivnosti:
Priprema opih planova za vodosnabdijevanje, kanalizaciju i preiavanje otpadnih voda u BiH;
Priprema karakterizacije rijenih slivova kao prvi korak u razvijanju planova za upravljanje
rijenim slivovima;
Unapreenje fiskalne discipline kod korisnika resursa vode kako bi se postiglo efikasnije saku-
pljanje korisnikih dugovanja koja su definirana u postojeim zakonskim propisima;
Unapreenje koordinacije i usklaivanje na nivou drave, ukljuujui i unapreivanje statis-

tike u podruju okolia kao stalne aktivnosti u sklopu rada entitetskih i dravnih tijela koja su
zaduena za statistiku.
3.4 MINERALNI RESURSI

3.4.1 Nalazita uglja
BiH je bogata nalazitima uglja. Ugalj je nastao u raznim erama historijsko-geolokog razvoja
Zemlje, i to na mnogobrojnim lokacijama u BiH (vie od 100). U ovo spadaju i rezerve kamenog
uglja, koje nemaju veliki ekonomski znaaj, a sadrane su u sedimentnim kompleksima mlaeg
paleozoika (u blizini Vlasenice), u trijasnim i jurskim formacijama (u blizini Bosanskog Grahova),
u eocenskim formacijama u Hercegovini (Lastva), te u planinama Majevica i Kozara u BiH.
U nekim dijelovima centralne i istone Majevice (Veselinovac, Gnjica i Roanj) su nedavno

pronaene ekonomski isplative rezerve kamenog uglja (oko 30 miliona tona).
Ekonomski znaajna nalazita uglja su se uglavnom formirala u neogenskom dobu. Najvie

nalazita mrkog uglja je nastalo u donjem i srednjem miocenu, a nalazita lignita u gornjem
miocenu i donjem pliocenu. Nalazita mrkog uglja su tektonski poremeena i neujednaenog
kvaliteta. Nalazita lignita su najea u marinskim (Kreka, Stanari) i jezerskim sedimentima
(Gacko, Bugojno, Livno, Duvno).
Vaniji bazeni uglja u BiH su otkriveni prije vie od 100 godina i uglavnom su dobro geoloki
istraeni. U nekima se proces eksploatacije uglja odvija preko stotinu godina.
Ukupne geoloke rezerve uglja u BiH se procjenjuju na 5,647 milijardi tona, od ega je 2,540
bilansnih rezervi (1,438 milijardi tona lignita i 1,103 milijardi tona mrkog uglja). Na bilansne
rezerve otpada samo 45%, na vanbilansne 11%, a 44% su potencijalne rezerve. Potrebna su
ogromna finansijska sredstva da bi se kroz dodatna geoloka istraivanja potencijalne rezerve
prevele u bilansne.
Najbitnije rezerve mrkog uglja se nalaze u sljedeim bazenima: centralna BiH (nalazita: Kakanj,
Zenica, Breza i Bila), Banovii (Seona, centralni bazen, urevik), Ugljevik (Bogutovo selo,
33 Vodna politika BiH, 2011.
140
Ugljevik Istok, Glinje, Mezgraja, Tobut-Peljave), Miljevina i Kamengrad. Bazeni lignita: Kreka,
Gacko, Stanari, Bugojno, Livno i Duvno (Tomislavgrad). Ovi bazeni predstavljaju postojee
i budue potencijale za proizvodnju termalne energije. Ostali bazeni uglja (Mostar, Tunica,
Kotor Varo, Ljeljanski, Tesli, epe-eher, Mesii, Drvar, Cazin i drugi) zauzimaju samo
5% bilansnih rezervi, odnosno, 6,3% ukupnih rezervi uglja. U bazenu Kreka se nalazi 52,6%
bilansnih rezervi lignita, a 19,7% u bazenu Gacko itd.
Tabela 35:
Rezerve uglja u BiH R E Z E R V E (000 t)
(Izvor: Energetski institut Br. NAZIV RUDNIKA I VRSTA UGLJA
Hrvoje Poar et al., Studija Izbalansirane Vanbilansne Potencijalne
(A+B+C1) (A+B+C1) (C2+D1+D2)
energetskog sektora u BiH,
2008) BiH
Ukupno lignita u BiH 1.437.635 412.103 1.386.653
Ukupno mrkog uglja u BiH 1.102.718 206.834 1.101.689
UKUPNO U BiH 2.540.353 618.937 2.488.342
FBiH
1 Kreka (L) 743.954 322.833 59.407
2 Banovii (M) 194.085 13.935 0
3 urevik (M) 60.183 4.963 0
4 Kakanj (M) 256.536 56.525 127.604
5 Breza (M) 49.244 23.928 0
6 Zenica (M) 179.843 59.931 721.369
7 Bila (M) 26.808 10.373 25.354
8 Graanica (L) 10.657 0 0
(L) 76.201 1.111 0

9 Tunica
(M) 16.274 0 1.865
10 Kamengrad (M) 112.001 3.722 120.000
11 Bugojno (L)* 14.651 0 1.280.105
12 Kongora (L)* 206.411 0 0
Ukupno lignita u FBiH 1.051.874 323.944 1.339.512
Ukupno mrkog uglja u FBiH 894.974 173.377 996.192
UKUPNO U FBiH 1.946.848 497.321 2.335.704
RS
1 Ugljevik (M) 186.544 17.657 65.397
2 Stanari (L) 107.221 31.842 9.761
3 Gacko (L) 278.540 56.317 37.380
4 Miljevina (M) 21.200 15.800 40.100
Ukupno lignita u RS 385.761 88.159 47.141
Ukupno mrkog uglja u RS 207.744 33.457 105.497
UKUPNO U RS 593.505 121.616 152.638

141
Potencijalne rezerve su rasporeene u nekoliko bazena i nisu dovoljno istraene. Znaajne

potencijalne rezerve mrkog uglja su registrirane u Ugljeviku i bazenu Kamengrad. Treba naglasiti
da su potencijalna nalazita uglja u bazenima Bugojno, Livno i Duvno vrlo interesantna u smislu
proizvodnje termalne energije (dokumentacija JP EP BiH, TE Tuzla, rudnici uglja: Ugljevik,
Gacko, Kreka, Banovii, Kakanj, Bugojno, Livno, Stanari, 2011).
Ukupno sumpora
Hd (GJ/t) Vlaga (%) Pepeo (%)
Ukupno Eksploatacione (%)
geolokih (A+B+C1)
3.236.391 1.004.593
2.411.241 769.839
5.647.632 1.774.432
1.126.194 456.008 11,31 38,70 13,06 0,61
208.020 162.429 16,18 16,09 24,14 1,74
65.146 54.524 17,95 9,42 25,77 2,30
440.665 204.839 12,5-16,07 5,7-9,16 35,49-42,75 1,4-3,85
73.172 28.098 14,43 6,61 30,99 2,54
961.143 131.800 17,62 12,58 22,32 3,65
62.535 16.091 14,50 15,84 24,65 4,69
10.657 10.657 10,75 32,43 17,06 2,95
77.312 68.528 11,00 39,00 13,00 2,23
18.139 11.433 15,00 16,50 18,00 4,00
235.723 68.671 13,00 22,60 24,19 4,08
1.294.756 12.893 11,36 32,88 19,43
206.411 129.765 7,38 35,06 27,50 1,25
2.715.330 677.851
2.064.543 677.885
4.779.873 1.355.736
269.598 72.874 12,287 32,1 18,07 4,08
148.824 73.271 9,646 50,75 5,74 0,17
372.237 253.471 10,174 37,97 15,68 1,55
77.100 19.080 11,7-14,8 24,9 24,83 2,2
521.061 326.742
346.698 91.954
867.759 418.696
* potencijalna leita uglja; L lignit, M - mrki ugalj;

Eksploatacione rezerve Bilansne rezerve minus eksploatacioni gubici
142
Slika 91: Rezerve (000 t)

Rezerve uglja u BiH 6.000.000
5.000.000
4.000.000
3.000.000
2.000.000
1.000.000 Ukupno lignita u BiH

Ukupno mrkog uglja u BiH
0 UKUPNO U BiH
Izbalansirane Vanbilansne Potencijalne Ukupno Eksplatacione
(A+B+C1) (A+B+C1) (C2+D1+D2) geolokih (A+B+C1)
3.4.2 Nalazita ruda metala
Nalazita olova, cinka, srebra

Olovo i cink se obino javljaju zajedno, u istim nalazitima, i to esto uz rudu srebra. Te rude
se vade jo od starorimskog perioda i mnoga mjesta su nazvana po njima (naprimjer Ar-
gentaria podruje istone BiH Tomaschek, 1895. godine). Austrougarski geolozi su dali
neprocjenjiv doprinos u istraivanju nalazita tih ruda (E. Mojsisovics et al. 1879/80; B.Walter
1887, F. Katzer, 1900-1910). Glavna nalazita ruda olova i cinka u BiH zabiljeena su na
podruju Varea, Olova, Ljubije i Srebrenice (Kurtanovi, 2000).
eljezo
Na podruju bive Jugoslavije, BiH se nalazi na prvom mjestu po obilju nalazita rude eljeza s
udjelom od 89% (preko 2 miliona tona godinje) u ukupnoj proizvodnji Jugoslavije ezdesetih
godina 20. stoljea. Ruda eljeza se vadi jo od starorimskog perioda pa sve do danas. Austri-
jski istraivai su, na elu s Fridrichom Katzerom, poetkom 20. stoljea izvrili prva znaajnija
istraivanja na ovom polju. Nalazita rude eljeza prisutna su na sljedeim podrujima: Vare,
Konjic-Jablanica-Prozor, Radua planina-Jajce-Mrkonji Grad, centralna Bosna, Sana-Una,
istona i jugoistona Bosna i podruje Zavidovii-Tesli. Ukupne rezerve za spomenuta nalazita
ruda prikazuje Slika 92.
Slika 92: (t)

Rezerve rude eljeza u BiH, 500.000.000
u tonama
(Izvor: Kurtanovi, 2000) 450.000.000
400.000.000
350.000.000
300.000.000 A - Otvorena i istraena
leita
250.000.000
200.000.000 B - Istraena sa manjim
stepenom sigurnosti
150.000.000
100.000.000 C1 - Visoka mogunost
greke u procjeni
50.000.000
C2 - Potencijalne rezerve
0
A B C1+C2 TOTAL
Kategorija rezervi rude 26.669.192 222.721.672 202.814.296 452.205.560
Na osnovu provedenih istraivanja (Radomir Jovanovi) u BiH postoji oko stotinu nalazita i
pojava rude eljeza raznih sastava. Mnoga su dobro istraena, ali ipak postoje i nalazita koja
su samo zabiljeena, ali nisu provedena istraivanja kako bi se propisno definirala.
143
Mangan
Vulkanogeno-sedimentna nalazita mangana su najvanija i najrasprostranjenija. Cjelokupna
proizvodnja mangana u BiH se zasniva na takvim nalazitima. Jedno od najvanijih nalazita
mangana u BiH, s istraenim rezervama koje dostiu vie stotina tona, nalazi se na podruju
Varoke rijeke u blizini grada Buima. Ruda je vaena metodom povrinske eksploatacije.
Jalovina je odlagana na vanjsku deponiju u blizini povrinskog kopa.
Slika 93:
Nalazita mangana (gore) i
antimona (dole) u BiH
(Izvor: Kurtanovi, 2000)
Sa
K o va
BOS. NOVI z a
r a
LJUBIJA s na
1
r ba os
V B
1
G BANJA LUKA
r SANSKI MOST M
na
m a
j e
ri
e v
D
i c
TUZLA
a
4 JAJCE

Vlai
TRAVNIK
ZENICA 7
9
VARE 8 J a
v o
10
r SREBRENICA
5 4
2 FOJNICA
4 KISELJAK SARAJEVO
KREEVO
2 2
PRAA
Ja 3
ho 3
rin
a
3 6
ica
vrsn
P
3 AJNIE
re
FOA
n
j
Ze 3
le
ng
or
a
MOSTAR
va
et
er
N
Vi
du
a
144
Antimon
U BiH su identificirana tri tipa rude antimona: kvarc-antimon, barit-antimon i antimon-polimetalne
rude. Krajem 18. stoljea antimon je vaen u emernici u blizini Fojnice. Ruda antimon je
ezdesetih godina prolog stoljea intenzivno istraivana i eksploatirana na nalazitu Rudite,
pored regionalnog puta Gorade ajnie. Sadraj antimona u nalazitu emernica varirao je
izmeu 3 i 15%, sadraj cinka izmeu 2 i 10%, dok je sadraj srebra varirao izmeu 50 i 100
grama po toni. Istrani radovi su dovreni krajem 1963. do kada je identificirano 200.000 tona
rude antimona, od ega je vie desetina hiljada tona rude sadravalo od 3 do 4% antimona.
Bakar
Istraivanja obavljena u BiH ukazivala su na postojanje vie stotina nalazita rude bakra. Osim
monometalne rude, postoji i vie formi ruda oksida (kuprit, tenorit), sulfida (halkopirit, kovelin i
halkozin), sulfata (tetraedrit, bornonit, enargit, stanine, kubanit), te esto karbonata (malahit i
azurit). Moe se izdvojiti oko 20 razliitih pojava ili tipova nalazita rude bakra. Analiza postojeeg
stanja geneze, te morfolokih i privrednih tipova nalazita bakra u BiH navodi na sljedei
zakljuak: glavne rezerve se dovode u vezu s trijasnim podrujem u blizini Varea i Prozora,
dijabaz-porfirnim i vulkanogeno-sedimentnim podrujima u zoni planina Kozara-Ozren-Konjuh.
Osim toga, ne treba se zanemariti metalogenezno podruje Konjuh-Krivaja-Tesli-avka.
iva
irom BiH zabiljeeno je nekoliko stotina nalazita rude ive, i to uglavnom cinabarita i tetraedrita,
a rijetko metacinabarita. iva je vaena jo od starorimskog perioda pa sve do ezdesetih
godina prolog stoljea na razliitim lokacijama (Slika 94).
Slika 94:
Lokacije nalazita bakra
Sa
(lijevo) i ive (desno) u BiH K 27
va
BOS. NOVI o z a
(Izvor: Kurtanovi, 2000) 11 r a
LJUBIJA as na
rb os
10 V B
G 12 BANJA LUKA
r SANSKI MOST M
na
m a
23 j e
ri
e v
D
26 i c
25
TUZLA a
28
22
21
MRKONJI GRAD JAJCE
7 Vlai
TRAVNIK
ZENICA 18
20 J a
VARE v o
19 r SREBRENICA
17 24
FOJNICA
8 KISELJAK SARAJEVO
KREEVO
9 PRAA
16 Ja 3
ho 2
15 rin
JABLANICA a GORADE
ica 1
vrsn
P
6 5 AJNIE
re
n
FOA
j
Ze
le
ng 4
or 13
a
MOSTAR
14
va
et
er
N
Vi
du
a
145
3.4.3 Nalazita ruda nemetala

Tetima nalazite kamene soli na planini Majevici je zamjenski kapacitet za ranije vaenje soli
u Tuzli i aktivirano je, prije svega, da bi se smanjio znaajan utjecaj koji je eksploatacija soli u
Tuzli imala na okoli. Slana voda, kao glavni proizvod koji nastaje ispiranjem soli, moe zagaditi
tlo i vodene tokove te postoji mogunost da se u buotinama pojavi H2S, kako je i zabiljeeno
u fazi istraivanja. Fluidi koji se koriste prilikom buenja su vrlo otrovni i potencijalno opasni po
okoli. Cjevovodi za slanu vodu, koji od rudnika vode do tvornice soli u Tuzli, dugi su 20 km
i postoji potencijalni rizik od pucanja cijevi i izlijevanja slane vode. Sadraj prisutnih plinova:
CO2, H2S, NH3, metan, etan, etilen, n-propan, propilen, n-butan i pentan u iznosu do 20,68
cm3/kg soli, stoga se radi o plinovitom nalazitu (Hrusti, 2009). Rudnik je operativan od 2002.
Istraene rezerve soli su sljedee:
Rezerve soli - 375 miliona tona
Viak rezervi - 342 miliona tona
Faktor eksploatacije - 0,16 miliona tona
Iskoristive rezerve - 54,72 miliona tona
Magnezit
Ruda magnezita je vaena na podruju Kladnja. Dovodi se u vezu s krivajsko-konjukim
ultramafitnim masivom koji se protee od doline rijeke Bosne na zapadu do magistralnog
puta Sarajevo-Tuzla na istoku (sjeverno od Olova). Granii s planinom Zvijezdom (sjeverno od
Varea) na jugu, te sa Ribnicom i Banoviima na sjeveru. Rijeka Krivaja dijeli nalazite na dva
Sa
K va
BOS. NOVI o z a
r a
LJUBIJA as na
rb os
V B
G BANJA LUKA
r SANSKI MOST M
na
m a
j e
ri
e v
D
i c
TUZLA a
MRKONJI GRAD JAJCE

Vlai
TRAVNIK
ZENICA
VARE J a
v o
r SREBRENICA
FOJNICA
KISELJAK SARAJEVO
KREEVO
PRAA
Ja
ho
rin
JABLANICA a GORADE
ica
vrsn
P
AJNIE
re
n
FOA
j
Ze
le
ng
or
a
MOSTAR
va
et
er
N
Vi
du
a
146
platoa, plato zapadno od Krivaje i plato istono od Konjuha. Na osnovu Studije o klasifikaciji,
kategorizaciji i obraunu rezervi sa stanjem na 31. decembar 1985, procijenjeno je da bilansne
geoloke rezerve iznose 1.678.000 t (sektor Miljevica 801.000 t i sektor Zeniica 877.000 t),
(Rudarski institut Tuzla, 2009).
Barit
Brojna nalazita barita su ratrkana diljem BiH. Radi se o monomineralnim i kompleksnim
nalazitima barita. Kvalitet monomineralnih nalazita barita u BiH je istraen i eksploatacija je
vrena u blizini Kreeva i Velike Kladue, ali je prekinuta 1991. Metode povrinske i podzemne
eksploatacije su koritene prilikom vaenja barita. Podzemna eksploatacija je vrena na primarnim
nalazitima, dok je na preostalim nalazitima vrena povrinska eksploatacija. Procijenjeno je
da rezerve rude barita u nalazitu Kolivoji (5 km od Kreeva) iznose vie desetina tona. Ostala
nalazita u tom podruju mogu se klasificirati kao nedovoljno istraena.
Boksit (bijeli boksit kao ruda nemetala i crveni boksit kao ruda metala)
Bijeli boksit se javlja na raznim podrujima bogatim boksitom kao gornji sloj sedimenata u
nalazitima crvenog boksita. Ova ruda se u industriji zatite od poara, zbog visokog sadraja
eljeza, koristi u proizvodnji visokokvalitetnih cigli i boksitnog praha. Bijeli boksiti, sa sadrajem
Fe2O3 od preko 5% koriste se u proizvodnji brzovezujuih i posebnih cemenata. Crveni boksit
s visokim postotkom Al2O3 klasificiran je kao crveni boksit koji se koristi u proizvodnji aluminija.
Bivi rudnici u kojima je vaena ruda boksita nalaze se u trokutu Bosanska Krupa-Luci
Palanka-Bosanski Petrovac. Za vaenje boksita su koritene i podzemne i povrinske metode
eksploatacije. Ruda boksita je kamionima transportirana do eljeznike stanice u Bosanskoj
Krupi, odakle je dopremana potroaima. Postrojenja za obogaivanje i preradu nisu bila
sastavni dio tih aktivnosti. Povrinska eksploatacija je uzrokovala eroziju tla, stoga je potrebno
provesti tehniko i bioloko rekultiviranje zemljita.
Slika 95:
Nalazita boksita u BiH
(Izvor: Kurtanovi, 2000)
Boksitnosna regija Hercegovine (bos.)

Boksitnosna regija Bos. Krajine (bos.)
Boksitnosna regija Jajce - Banja Luka (bos.)
Boksitnosna regija Istone Bosne (Vlasenica - Srebrenica)
147
I na podruju Stoca je vrena povrinska eksploatacija boksita. Kao i u prethodnim sluajevima,

postrojenje za preradu nije bilo instalirano na toj lokaciji. Mora se izvriti tehniko i bioloko
rekultiviranje zemljita na toj lokaciji, dok se objekti i postrojenja koji pripadaju kompleksu
rudnika moraju sanirati i potencijalno iskoristiti u druge svrhe.
3.4.4 Nalazita kamena

Na geolokom podruju BiH postoje praktino neograniene rezerve eruptivca, uz dobru
perspektivu za budue vaenje i preradu kako bi se zadovoljili domai zahtjevi, ali i zahtjevi za
izvoz. Pojedinana nalazita arhitektonskog dekorativnog kamena takoer se uzimaju u obzir
za budue vaenje i preradu.
U FBiH su trenutno operativni sljedei kamenolomi:
arhitektonski dekorativni kamen: u Jablanici (gabro), Novom Travniku (gabro-diorit) i u

Vareu (amfibolit);
tehniki kamen: u Ribnici (dijabaz), Vareu (spilit), Fojnici (kvarckeratofir) i u Podgradcima

(dijabaz).
Nalazita dolomita i krenjaka ratrkana su diljem BiH. Hercegovina je posebno bogata

nalazitima ostalog kamena, poput gabra, dijabaza, sige, tehnikog kamena i sl.
3.4.5 Prethodna procjena geotermalnih potencijala

Potencijali geotermalne energije u BiH jo uvijek nisu dovoljno istraeni. Definirane su 74
lokacije geotermalnih izvora s ukupnom potencijalnom toplotnom snagom. Ukupno je izbueno
oko 30 dubinskih buotina u cijeloj dravi, a samo su u nekoliko sluajeva istraeni toplotni
parametri fluida u buotinama, dok toplotne karakteristike stijena nisu nigdje ispitane (Studija
Slika 96:
Nalazita eruptivca u BiH
(Izvor: Trubelja i
Hrvatovi, 2004)
Banja Luka
Sanski Most
Tuzla
Jajce
N.Travnik
Vare
Kupres Srebrenica
Fojnica
Sarajevo
Jablanica
Viegrad
Mostar
Trebinje
Jurski megamatizam
Trijani megamatizam
Tercijalni megamatizam
148
energetskog sektora u BiH, 2008). Procjena koritenja geotermalne energije u BiH je mogua
u nekoliko oblasti, i to:
poljoprivredi za proizvodnju hrane,
komunalnoj sferi za grijanje,
zdravstvenoj industriji i industriji za njegu ljudskog tijela - balneoterapija,
u turistike svrhe, i
proizvodnju elektrine energije putem mini-elektrana.
Ukupni mogui instalirani kapacitet geotermalnih izvora s 44 lokacije na kojima je prema postav-
ljenim kriterijima mogua toplotna eksploatacija u BiH iznosi 9,24 MWt ako se posmatra samo
mogunost grijanja prostora (smanjenje temperature do 50C), odnosno 90,2 MWt ako se
posmatra geotermalna energija za grijanje prostora i rekreativne i balneoloke potrebe (kupanje)
(smanjenje temperature do 20C). Ukupni instalirani kapaciteti toplotne snage geotermalnih
izvora u FBiH s 28 lokacija i 16 lokacija u RS prikazuje Slika 97.
Slika 97: Toplotna snaga

Potencijali geotermalne (MWt)
toplotne snage u BiH,
100,00
izraeno u MWt 90,2
(Izvor: Studija energetskog 90,00
sektora u BiH, 2008) 80,00
70,00
57,1
60,00
50,00
40,00 33,1
30,00
BiH
20,00
9,2 7,3
10,00 FBiH
2.1
,00 RS
do 50C do 20C
Ukoliko je faktor koritenja spomenutih izvora 0,5, onda se u BiH moe proizvesti otprilike
145,75 TJ energije za grijanje prostorija, tj. ukupno 1.421,75 TJ energije za potrebe grijanja
i toplica (Slika 98).
Slika 98: Toplotna energija

Potencijali geotermalne (TJ/god)
toplotne snage u BiH,
izraeno u TJ/god 1600,00
1421,8
1400,00
1200,00
1000,00 899,8
800,00
522
600,00
400,00 BiH
145,8 112,8
200,00 FBiH
33
RS
,00
do 50C do 20C
Dobijeni rezultati su obeavajui, meutim bez adekvatnih reprezentativnih parametara koji se

mogu dobiti jedino dubinskim buenjem nemogue je realno govoriti o geotermalnim izvorima.
Ako imamo na umu znaajne investicije koje su potrebne za istraivanje buotine, kao i stepen
nesigurnosti koji prati takva istraivanja, u tom sektoru se bez podrke dravne i entitetskih
vlasti ili meunarodne zajednice ne mogu realno oekivati investicije (Studija energetskog
sektora u BiH, 2008).
149

Veina vanijih bazena uglja u BiH su otkriveni prije vie od stotinu godina, i s geolokog aspekta
su dobro istraeni. BiH ima znaajne rezerve mrkog uglja koje se procjenjuju na 5,647 milijardi
tona, od ega je 2,540 bilansnih rezervi (1,438 milijardi tona lignita i 1,103 milijardi tona mrkog
uglja). Udio bilansnih rezervi je samo 45%, vanbilansnih 11%, a 44% su potencijalne rezerve.
Kada se koristi ovaj resurs potrebno je obratiti posebnu panja na njegov utjecaj na okoli.
Potrebna su ogromna finansijska sredstva da bi se provela dodatna geoloka istraivanja i da
bi se potencijalne rezerve prevele u bilansne.
Pitanja okolia u vezi s rudnicima uglja koji su u pogonu obraena su u poglavlju pod na-
zivom Rudarstvo. Kao to je navedeno, vrlo malo istraivanja je obavljeno u vezi s utjecajem
rudarstva na okoli. Uglavnom, istraivanja su se odnosila na pitanja oteenja zbog rudarskih
radova i utjecaja rudarstva na odreena naseljena mjesta. Stoga, nisu definirane sveobuhvatne
zatitne mjere i adekvatno praenje moguih utjecaja na okoli. Procesi rekultiviranja zemljita
i sanacije podruja na otkopanim rudnikim podrujima uglavnom nisu provedeni u skladu
sa zakonskim propisima.
Podaci i pokazatelji o rudnicima metala i nemetala u RS-u, ukljuujui mineralne resurse, nisu
bili raspoloivi tokom izrade ovog Izvjetaja. Ti podaci su djelomino prikupljeni iz drugih izvora.
Rudnici metala, koji su uglavnom devastirani u ratu te ih je stoga veina van funkcije, nisu
bili u fokusu ni domaih i stranih investitora. Mnogi nisu propisno zatvoreni i zbog toga je
potrebno napraviti inventuru naputenih rudnika metala kako bi se identificirala kritina mjesta,
hazardi i rizici po okoli, te kako bi se odredili prioriteti u smislu sanacije. Za ovo je potreban
angaman ne samo pravnih slijednika rudnika, ve i predstavnika vlasti, lokalne zajednice kao
i svih drugih interesnih strana.
3.5 BIOLOKA I PEJZANA RAZNOLIKOST

Bioloka raznolikost (biodiverzitet) potcrtava postojanje i vanost raznolikosti svih oblika ivota
i njihovih stanita na itavoj planeti. Podrazumijeva raznovrsnost ivih organizama kopnenih,
slatkovodnih i morskih ekosistema, kao i ekoloke sisteme iji su integralni dio ivi organizmi
(UN Konvencija o biolokoj raznolikosti,34 1992). Pejzana raznolikost podrazumijeva raznolikost
grupe geolokih formacija i tipova vegetacije uz razliito koritenje prostora. Stoga moemo
rei da grupa razliitih ekosistema ini pejza.
Smatra se da je BiH bogata vrstama i stanitima. Bogatstvo ivog svijeta u BiH je rezultat
ekoloke heterogenosti prostora, geomorfoloke i hidroloke raznolikosti, posebne geoloke
prolosti i klimatske raznolikosti. ivi svijet BiH odlikuje velika brojnost endeminih i reliktnih
oblika ivih organizama. U BiH je identificirano vie od 5.000 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka,
vie od 100 vrsta riba i preko 320 vrsta ptica i drugih elemenata bioloke raznolikosti (etvrti
nacionalni izvjetaj BiH za Konvenciju o biolokoj raznolikosti UN, 2010).
ivi svijet BiH je trenutno slabo istraen. Tekui podaci o ukupnom broju identificiranih vrsta
flore, faune i fungia sadrani su u etvrtom izvjetaju BiH u skladu s Konvencijom o biolokoj
raznolikosti. Meutim, podaci o biolokoj raznolikosti BiH su oskudni i BiH jo uvijek nema
instituciju iji je zadatak da prati stanja bioloke raznovrsnosti. Ne postoje podaci o veini
opeprihvaenih pokazatelja za praenje stanja bioloke raznolikosti BiH (vidi tabelu s poka-
zateljima na kraju poglavlja).
3.5.1 Stanje bioloke i pejzane raznolikosti

BiH trenutno ima slabe kapacitete za prikupljanje i objavljivanje pouzdanih statistikih poda-
taka u skladu s evropskim standardima. Prikupljanje statistikih podataka o okoliu i biolokoj
raznolikosti jo uvijek nije dio entitetskih/dravnih sistema prikupljanja statistikih podataka.
34 CBD - Convention on Biological Diversity.
150
Upravo zbog toga se veina podataka o biolokoj raznolikosti nalazi u istraivakim radovima i
publikacijama koje pripremaju razne institucije. Kao to je ranije spomenuto, ne postoji centralno
tijelo ili tijelo za koordinaciju koje je odgovorno za prikupljanje, biljeenje i analizu podataka o
biolokoj raznolikosti na entitetskom i dravnom nivou.
Posljednji Nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Konvencijom o biolokoj raznolikosti sadri

detaljne informacije o raznolikosti vrsta, ekosistema i pejzaa. Vie stratekih dokumenata u
kojima su date informacije o stanju bioloke raznolikosti pripremljeno je na nivou BiH i nivou
FBiH i RS (Tabela 36).
Tabela 36:
Relevantni strateki 2003. Nacionalni akcijski plan za okoli BiH (NEAP BiH)
dokumenti koji su izvor
informacija o biolokoj 2004. Pregled stanja okolia koji objavljuju Ujedinjene nacije
raznolikosti u BiH
2007.
Strategije za zatitu prirode i okolia u FBiH i RS
2008.
2010. etvrti izvjetaj BiH za Konvenciju o biolokoj raznolikosti UN
2010. UNECE-ov Izvjetaj o pregledu stanja okolia
2010. FBiH Izvjetaj o stanju okolia u FBiH
2011. Strategija i akcijski plan za zatitu bioloke i pejzane raznolikosti BiH 2008-2015.
Crvena knjiga i lista biljaka, ivotinja i gljiva za BiH (u daljem tekstu: Crvene knjige i liste),
izraene u skladu s metodologijom IUCN-a,35 trenutno ne postoje. Meutim, dostupni su
podaci u istraivakim radovima koji sadre informacije o vrstama i koji mogu posluiti kao
polazna taka za pripremanje Crvene knjige. U RS-u je u aprilu 2012. godine zavren doku-
ment Taksonomska i geografska procjena vrsta u cilju sastavljanja Crvene liste flore i faune
Republike Srpske koji prethodi sastavljanju Crvene liste na nivou RS-a. Trenutno je u procesu
izrada Crvene liste na nivou FBiH.
Flora
injenica da je u BiH identificirano 5.134 razliitih biljnih vrsta svjedoi o znaajnoj raznovrsnosti
biljnih vrsta. Veliki broj tih vrsta (1.859) pripada klasi cyanophyta i algi, dok ostatak spada u
klasu mahovina (bryophyta), papratnjaa (pteridophyta) i sjemenjaa (spermatophyta).
Fauna
Fauna riba je relativno dobro istraena i identificirano je 199 vrsta riba. Raznolikost vodenih
ivotinja obiljeava sedam redova, 21 vrsta i 22 podvrste. Reptili nastanjuju slatkovodne eko-
sisteme, movare, movarna stanita i skoro sve kopnene ekosisteme (posebno stanita s
ekstremnim ivotnim uvjetima poput stjenovitih livada) i razvrstani su u 40 vrsta i 45 podvrsta
koje su dio 12 porodica. Najvea raznovrsnost reptila identificirana je u mediteranskoj regiji i u
supra-mediteranskom pojasu. Fauna ptica obuhvata 326 vrsta koje pripadaju u 60 porodica.
Veina tih vrsta su hibernatori, dok se migracijske ptice javljaju samo u odreenim godinjim
dobima, i to obino na movarnim stanitima (npr. Buko blato, Bardaa, Hutovo blato) i u
rijenim tokovima (npr. donji tok rijeke Drine). Identificirano je 85 vrsta sisara. Veina nastanjuje
kopnena stanita.
Gljive
Gljive nastanjuju kopnene i morske ekosisteme. Procjenjuje se da u BiH trenutno ima izmeu
15.000 i 20.000 vrsta gljiva. Meutim, identificirane su samo 552 vrste iz reda viih gljiva.
35 IUCN - International Union for Conservation of Nature and Natural Resources (Meunarodna unija za zatitu prirode i
prirodnih resursa).
151
Tabela 37:
Ugroene vrste
Grupa ivotinja Broj porodica Ukupan broj vrsta Endemske vrste Fauna kimenjaka u BiH
u BiH
(Izvor: etvrti nacionalni
izvjetaj BiH za UN
Ribe 27 119 ? 12
Konvenciju o biolokoj
raznolikosti, 2010)
Vodene ivotinje 7 20 3 6
Reptili 12 38 11 12
Ptice 60 326 97 -
Sisari 19 85 (+2?) 24 9
Ukupno 125 588 (2?) 135 39
Tabela 38:
Porodica Red Vrsta Podvrsta Ukupno Taksonomska raznovrsnost
viih biljaka
Bryo-phyta 52 187 565 0 565 (Izvor: etvrti nacionalni
izvjetaj BiH za UN
Pterido-phyta 14 26 61 8 71 Konvenciju o biolokoj
raznolikosti, 2010)
Spermato-phyta 161 858 3.256 1.078 4.498
Ukupno 227 1.071 3.882 1.086 5.134
Stanita i pejzai
Pejzana raznolikost BiH je posljedica geografske pozicije, klimatskih, geolokih, geomorfolokih,
ekolokih, hidrolokih, antropogenih i drugih faktora. Dinarski planinski lanac se protee od
Posavine na sjeveru, s blago valovitim brdima, sve do Jadranskog sliva na jugu s pravcem
pruanja od sjeverozapada do jugoistoka. Osim orogenih nabora, Dinarskim planinskim sis-
temom dominiraju visoki platoi. Tektonska pomjeranja su stvorila doline i kraka polja. Vee
rijene doline su Sarajevo-Zenica u dolini rijeke Bosne, Uskopljanska i Banjaluka u dolini rijeke
Vrbas, Bihaka u dolini rijeke Une, Tuzlanska u dolini rijeke Spree, Mostarska u dolini rijeke
Neretve kao i mnoge druge.
Na formiranje krakih polja su uticali mnogi faktori. Dno krakih polja je prekriveno kvarcnim
sedimentima, dok su strane uokvirene karbonatnom masom. Na ivicama krakih polja obino
se susreu slatkovodni izvori iz kojih voda otjee u vrtae i u krako podzemlje. Reljef BiH
ine podzemni kraki oblici smjeteni u karbonatnim stijenama, to ga svrstava u jedan od
najbogatijih regija holokarsta u svijetu. BiH je drava bogata mnogim otkrivenim i neotkrivenim
peinama i jamama, od kojih su najpoznatije: peina Vjetrenica u Popovom polju, Glavaanska
peina pored Foe, Mrana peina u dolini Prae, Bijambarska peina u Niiima i Orlovaa
pored Sumbulovca.
Bogatstvo pejzane raznolikosti u BiH najbolje se moe objasniti prema geografskim zonama,
koje daju preduvjete za razliite ekosisteme i pejzae. Pejzai koji prevladavaju od juga prema
sjeveru su sljedei (etvrti nacionalni izvjetaj BiH za Konvenciju o biolokoj raznolikosti UN,
2010):
Mediteranski pejzai;
Supra-mediteranski pejzai;
Mediteransko-montani pejzai;
Gorski pejzai;
Brdski pejzai;
Peripanonski pejzai;
Panonski pejzai.
152
Slika 99:
Kanjon rijeke Une,
trbaki buk
Slika 100:
Planina Prenj
visokoplaninski pejza
153
3.5.2 Pritisci na bioloku raznolikost i prijetnje

za njen opstanak
U etvrtom izvjetaju u skladu s UN Konvencijom o biolokoj raznolikosti, stanje bioloke
raznolikosti je procijenjeno na osnovu analize trendova i intenziteta identificiranih pritisaka na
bioloku raznolikost. Rezultati su pokazali da su konverzija stanita, pretjerana eksploatacija
resursa i zagaenje uzrokovali najintenzivnije pritiske na bioloku raznolikost. Grupa ekosistema
koja je izloena najveim pritiscima zbog intenzivnog procesa konverzije stanita je upravo
ona u koju spadaju ekosistemi karakteristini za BiH. Zagaenje predstavlja karakteristian
pritisak na okoli koji se nalazi u blizini i oko gradskih sredina i naseljenih mjesta. Smatra se
da invazivne vrste takoer predstavljaju znaajan pritisak na bioloku raznolikost BiH.
Rezultati koji su dostupni u UNECE-ovom Pregledu stanja okolia predstavljaju sintezu

zakljuaka iz kljunih izvjetaja i strategija koje su do sada pripremljene za BiH. Odraavaju
glavne probleme i prijetnje po bioloku raznolikost. Prijetnje po bioloku raznolikost su sljedee:
Konverzija stanita uz pretjeranu eksploataciju prirodnih resursa;
Razvoj energetskog sektora zasnovanog na hidroelektranama uz brojne utjecaje (npr.

unitavanje kanjona rijeka s visokim stepenom bioloke raznolikosti i endemizma, unitavanje
stanita izmjenom hidrolokog reima, eutrofikacija itd.);
Zagaenje;
Invazivne strane vrste;
Nekontroliran lov i trgovina divljai.
Glavni pritisci koji su prisutni na svim vrstama pejzaa i u svim ekosistemima su:
Nekontrolirana urbanizacija, izgradnja cesta i ostale infrastrukture to dovodi do degradacije

i fragmentacije stanita;
Konverzija stanita (posebno krakih) u poljoprivredno zemljite kao i ope irenje

poljoprivrednih podruja (prije svega ekspanzija monokultura);
Preusmjeravanje vodotokova radi izgradnje hidroakumulacijskih objekata zajedno s loim

upravljanjem vodama;
Kontaminacija voda razliitim industrijskim i poljoprivrednim zagaivaima;
Globalne klimatske promjene i zakiseljavanje stanita;
umski poari uzrokovani nedostatkom panje i nemarom;
Nekontrolirano odlaganje otpada;
Neadekvatno upravljanje umama;
Pretjerana eksploatacija ljekovitog bilja i gljiva;
Intenzivna konverzija i fragmentacija umskih stanita uzrokovana otvorenim tipovima

kamenoloma i gradilitima;
Nebalansiran lov i ribolov;
Invazija invazivnih vrsta i genetskih modificiranih organizama.
3.5.3 Ugroene i zatiene vrste

Kao to je i prethodno spomenuto, do kraja 2012. godine, crvene liste ili liste koje sadre
metodologije IUCN-a za ouvanje vrsta nisu bile raspoloive. U Glasniku Zemaljskog muzeja
u Sarajevu nalazi se spisak biljaka koji moe sluiti kao osnova za izradu Nacionalne crvene
liste (ili, 1992-1995; 1996).
154
3.5.4 Invazivne vrste

Na osnovu postojeih informacija i podataka o invazivnim vrstama, na desetke invazivnih vrsta
je registrirano u BiH (etvrti nacionalni izvjetaj BiH za UN Konvenciju o biolokoj raznolikosti,
2010). U kategoriju hortikulturnih biljaka koje su izmakle ljudskoj kontroli u BiH spadaju
predstavnici: Ailanthus altissima (Mill) pajasen, Helianthus tuberosus L. (ioka), Solidago
gigantea Aiton, Amorpha fruticosa L. (amfora), Robinia pseudacacia L. (bagrem), Phytolacca
americana L., Reynoutria japonica Houtt., Impatiens glandulifera Arn. Itd. Najinvazivnije su:
Ambrosia artemisiifolia, Bidens bipinnata L., Bidens frondosus L., Bidens subalternans DC. i
Echinocystis lobata (Michx.) Torr. & A. Gray. Strane morske vrste su najuestaliji tip riba koje
pristiu u slobodne vode ribogojilita ili se spontano javljaju iz susjednih rijeka i jezera. Krkua
(Gobio gobio) je jedna od najinvazivnijih vrsta riba u naoj dravi. Jo uvijek nedostaju podaci
o broju i distribuciji invazivnih vrsta.
3.5.5 Zatiena podruja

Teritorija na kojoj se nalaze zatiena podruja u BiH je relativno mala, a procentualni udio takve
teritorije u odnosu na ukupnu teritoriju BiH je jako nizak i daleko ispod evropskog prosjeka.
2011. godine procenat zatienih podruja u BiH je iznosio 2% (Tabela 39). Procenat zatienih
podruja je porastao u proteklih devet godina proglaenjem Nacionalnog parka Una 2008.
godine i slinim aktivnostima. Meutim, taj procenat je jo uvijek ispod nivoa zatite koji se
predvia u brojnim stratekim dokumentima.36
Trenutno u BiH postoje tri nacionalna parka: Nacionalni park Kozara i Nacionalni park Sutjeska
u RS, te Nacionalni park Una u FBiH. Uspostavljanje tih nacionalnih parkova i upravljanje
njima je u skladu s II. kategorijom ICUN-a, s tim da je potrebno naglasiti da je Nacionalni park
Una proglaen nacionalnim parkom u skladu s ovakvom IUCN kategorizacijom, dok su
nacionalni parkovi Sutjeska i Kozara proglaeni za vrijeme postojanja bive Jugoslavije. .
Postupak donoenja Zakona o NP Kozara i Zakona o NP Sutjeska zavren je u decem-
bru 2012. godine. Ovi zakonski akti su takoer usklaeni s IUCN kategorizacijom. Postojei
nacionalni parkovi pokrivaju 39.759,9 ha. Deset podruja je proglaeno spomenicima prirode
(III. kategorija IUCN-a), od ega se etiri lokacije nalaze u FBiH, a est u RS. Tu spadaju:
Skakavac, Prokoko jezero, Vrelo Bosne i Tajan u FBiH, te Peina Ljubaevo, uta Bukva,
Peina Orlovaa, Peina Rastua, Jama Dedana i Vaganska peina u RS. Pored toga, dva
zatiena podruja su proglaena parkovima prirode (Blidinje i Hutovo blato), ali ta kategorija
nije predviena u Zakonu o zatiti prirode u FBiH.37
153 podruja u BiH uivaju neki stepen zatite od 1954. godine. Tu obino spadaju zatieni
pejzai, spomenici prirode ili zatiena stanita (npr. umske sjemenske sastojine). Meutim,
klasifikacija i registracija tih podruja jo uvijek nije usklaena s novim zakonskim propisima.
Nije razjanjen status odluka o zatiti koje su donesene na osnovu Zakona o prirodnom,
kulturnom i historijskom nasljeu SRBiH,38 zbog ega se ne moe smatrati da su ta podruja
slubeno zatiena. Nakon donoenja novog zakona o zatiti prirode u FBiH predviena je
revizija zatienih podruja koja su proglaena do 2003. godine.
36 NEAP predvia zatitu 15% - 20% teritorije u BiH.

37 Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03.
38 Slubeni list SRBiH, broj 4/1965.
155
Tabela 39:
Kategorija prema Zakonu
Kategorija Povrina Ukupni broj Podruja koja su slubeno
o zatiti prirode u RS-u Ime prirodnog dobra Entitet
IUCN-a (ha) lokacija zatiena u BiH
i FBiH
do decembra 2012.
Posebni rezervat prirode Lisina 560,6 RS
Posebni rezervat prirode

Zatiena prirodna 831,3 RS
I.a i I.b Gromielj 3
podruja
Strogi rezervat prirode
295,0 RS
Prauma Janj
NP Sutjeska 16.052,34 RS
Nacionalni park II. NP Kozara 3.907,54 RS 3
NP Una 19.800,0 FBiH
Park prirode Blidinje 35.800,0 FBiH

Park prirode (samo
2
kantonalni propisi)
Park prirode Hutovo blato 7.411,0 FBiH
SP Peina Ljubaevo 45,45 RS
SP Skakavac 1.430,7 FBiH
SP Prokoko jezero 2.225,0 FBiH
SP Vrelo Bosne 603,0 FBiH
SP Tajan 3.510,0 FBiH

Spomenik prirode III. 10
SP uta Bukva 0,5 RS
SP Peina Orlovaa 27,01 RS
SP Peina Rastua 11,39 RS
SP Jama Dedana 28,26 RS
SP Vaganska peina 12,0 RS
Podruje upravljanja
IV. - - - -
stanitem (samo u RS)
Zatieni pejza Bijambare 497,0 FBiH

Zatieni pejza V. 2
Zatieni pejza Konjuh 8.016,61 FBiH
Zatiena podruja za
Podruje za upravljanje
upravljanje resursima IV. 27,38 RS 1
resursima Univerzitetski grad
(samo u RS-u)
Ukupno 101.092,08 21
Napomena: Podaci o povrini zatienih podruja su preuzeti iz zakonskih akata kojima se ta podruja
proglaavaju zatienim, publikacija objavljenih na web stranici FMOIT ili podataka Republikog zavoda
za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea RS.
Slika 101:
RS Zatiena podruja u BiH
po entitetima
21,6%
78,4%
FBiH
156
Slika 102: Zatiena podruja za

Zatiena podruja u BiH upravljanje resursima Zatiena prirodna podruja
po kategorijama zatite 0%
Zatieni pejza
2%
Spomenik prirode
8%
8%
Park prirode 39% Nacionalni park
43%
Slika 103: (ha)

Povrina zatienih
podruja u BiH u ha 50000
45000
40000
35000
30000
25000
20000
15000
10000
5000
0
Zatiena Nacionalni park Park prirode Spomenik prirode Zatieni pejza Zatiena
prirodna podruja podruja za
upravljanje resursima
3.5.6 Ramsarska podruja

U BiH su identificirana tri ramsarska podruja: Hutovo blato, Bardaa i Livanjsko polje. Hutovo
blato je 1995. proglaeno parkom prirode. Zbog znaaja koji ima za migraciju velikog broja
movarnih ptica, uvrteno je u listu Posebno zatienih podruja od mediteranskog interesa u
skladu s Barselonskom konvencijom o zatiti Sredozemnog mora od oneienja. Meunarodno
vijee za zatitu ptica (ICPB) uvrstilo je Hutovo blato u listu meunarodno priznatih podruja
od znaaja za ptice (1998). Od 2002. godine Hutovo blato se nalazi na popisu movarnih
stanita od meunarodne vanosti prema Ramsarskoj konvenciji o barskim i movarnim
podrujima od meunarodnog znaaja, posebno stanitima vodotokova. Bardaa, drugo
ramsarsko podruje u BiH (identificirano 2007), nalazi se na sjeveru zemlje u aluvijalnoj ravnici
rijeke Save. Trea meunarodno priznata lokacija od znaaja za ptice je Livanjsko polje, koje
je 2008. godine proglaeno ramsarskom lokacijom. Trenutno nekoliko drugih lokacija prolazi
kroz postupak proglaavanja (US Agencija za meunarodni razvoj, 2011).
3.5.7 Promjene u raznolikosti izazvane klimatskim promjenama

Prema globalnom modelu EH50M, predvia se da e temperatura porasti od 0,7 do 1,6C
za svaki 1C poveanja na globalnom nivou od 2031. do 2060. (Prvi nacionalni izvjetaj BiH
u skladu s Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama, 2009). Raspoloivi podaci i
analize ukazuju na to da e klimatske promjene ugroziti sva tri makro podruja u BiH. to se tie
prijetnji biolokoj raznolikosti, najvie pogoena podruja su alpsko-nordijsko i mediteransko
157
podruje. Podruje Dinarida, kao jako vaan centar na Balkanu bogat endemskim vrstama,
bit e posebno pogoeno. Ovaj planinski lanac posjeduje posebne bioloke i geomorfoloke
vrijednosti. Rijeke na krakim podrujima i ekosistemi koji su se razvili du rijeka takoer mogu
biti u velikoj opasnosti.
Oekuje se da e klimatske promjene uvelike utjecati na biljke sa stanitima u planinskim

podrujima BiH. Oekuje se da e se broj zeljastih biljaka uske ekoloke valence smanjiti na
najviim planinskim podrujima, jer se nee moi dovoljno brzo prilagoditi novim stanitima.
Klimatske promjene i kretanje vegetacije mogu znaajno poremetiti buduu raspodjelu, broj
i opstanak ivotinja. Brzina promjena zajedno s urbanim i poljoprivrednim barijerama moe
utjecati i na sposobnost mnogih vrsta da se kreu prema zonama koje im bolje odgovaraju u
smislu klime i ekologije (Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom konvencijom UN o
klimatskim promjenama, 2009).
Slika 104:
Visoke planinske zone u
BiH koje su najosjetljivije
na klimatske promjene
izvjetaj BiH u skladu s
Okvirnom konvencijom UN
o klimatskim promjenama,
2009)

Praenje bioloke raznolikosti. U BiH nisu raspoloivi podaci za veinu opepriznatih poka-
zatelja za praenje stanja bioloke raznolikosti. Sistematsko prikupljanje i analiza podataka
o biolokoj raznolikosti su skoro nepostojei. Na dravnom nivou, te nivou FBiH, RS i BD ne
postoje strune institucije iji je zadatak da prikupljaju podatke o biolokoj raznolikosti, te ne
postoje baze podataka.
158
Tabela 40:
Spisak pokazatelja bioloke Pokazatelj Objanjenje Stanje
raznolikosti i njihov status
CSI 007 Ugroene i zatiene vrste broj vrsta Podaci nisu raspoloivi/nepotpuni podaci
Neki podaci su raspoloivi, ali nisu kompatibilni

Podruja koja uivaju neku vrstu zatite
jer su pri prikupljanju podataka i izraunu
CSI 008 razliiti trendovi u zavisnosti od promjena u
pokazatelja koritene razliite metodologije.
veliini podruja
Podaci prezentirani u tekstu
Raznovrsnost vrsta trendovi promjene

CSI 009 Podaci nisu raspoloivi
raspodjele odreenih grupa vrsta
Pokrivenost ekosistemima promjene u

SEBI 004 kategoriji tla u odnosu na vrste ekosistema Podaci nisu raspoloivi
u Evropi
Fragmentacija prirodnih i poluprirodnih

SEBI 013 Podaci nisu raspoloivi
podruja
Finansiranje upravljanja biolokom

raznovrsnosti
Javna svijest miljenja javnosti o odreenim

aspektima bioloke raznolikosti
Bioloka raznovrsnost slatkovodnih

CLIM 021 Podaci nisu raspoloivi
ekosistema i kvalitet vode
Raspodjela biljnih vrsta utjecaj klimatskih

CLIM 022 Podaci nisu raspoloivi/nepotpuni podaci
promjena
Raspodjela ivotinjskih vrsta - utjecaj

CLIM 024 Podaci nisu raspoloivi
klimatskih promjena
Prikupljanje podataka i praenje trendova bioloke raznolikosti je neophodno radi efikasnog

upravljanja prirodnim biolokim resursima, to zahtijeva brz i adekvatan odgovor.
Status zatienih podruja. Prije provoenja Zakona o zatiti prirode u FBiH, RS i BD,
zatiena podruja su bila u potpunosti zapostavljena s obzirom na njihov status podruja od
posebnog interesa. Meutim, usvajanje tih zakona nije znaajno utjecalo na situaciju u kojoj
su se nalazila postojea zatiena podruja, jer zakon nije predvidio da se ponovo ispitaju i
preobraaji u nove kategorije koje su ovdje predstavljene, a pored toga, mnoga podruja nisu
ula u zakonski okvir.
Namjena prostora/urbanizam. Zbog nedostatka, odnosno nedosljedne primjene prostorno-

planske dokumentacije, omogueno je da se zatiena podruja koriste i urede za razliite
svrhe poput izgradnje brana za hidroelektrane, izgradnje malih hidroelektrana, otvaranja ka-
menoloma, te izgradnje cestovne infrastrukture, sjee ume i drugih aktivnosti koje pridonose
konverziji primarnih stanita. To je za posljedicu imalo gubitak bioloke raznolikosti i, posebno,
gubitak oblika koji su autentini za BiH.
Usklaivanje zakonskih propisa. Neusklaenost zakonskih propisa na kantonalnom i

federalnom nivou predstavlja jedan od problema zatite prirode na teritoriji FBiH. Ti zakonski
propisi su u nekim kantonima potpuno nezavisni od federalnih, to se prije svega ogleda u
neusklaenosti zatienih kategorija. To spreava puno provoenje Zakona o zatiti prirode
koji je krovni zakon FBiH u ovom sluaju.
Dodatni problemi se odnose na neusklaenost zakonodavstva izmeu FBiH, RS i BD. Re-

zultat te neusklaenosti je nemogunost uspostavljanja operativnih baza podataka na nivou
BiH. Ta situacija je dovela do neadekvatnog izvjetavanja Evropskoj agenciji za okoli, te je
onemogueno planiranje jedinstvene zatite bioloke raznolikosti na dravnom nivou.
Natura 2000. Ozbiljnost postojeih problema na koje se nailazi kod proglaavanja zatienih
podruja ili zatite bioloke raznolikosti na dravnom nivou predstavlja nepovoljnu osnovu za
pokretanje Nature 2000, iako je ona vana za evropske integracije. Uredba o Naturi 2000 je
usvojena u FBiH, te su pokrenute aktivnosti za uvoenje Nature 2000 radi zatite lokaliteta.
159
Izgradnja cesta. Izgradnja Koridora Vc moe znaajno utjecati na bioloku raznolikost. Koridor
Vc je dio transevropske mree i povezuje sredinji dio Jadranskog mora s Budimpetom. Glavni
cilj izgradnje autoputa na Koridoru je povezivanje BiH s glavnim saobraajnim voritima. To
podrazumijeva izgradnju 330 km cesta u BiH. Smatra se da neka zatiena podruja mogu biti
naroito pogoena izgradnjom Koridora. To se posebno odnosi na Park prirode Hutovo blato
i podruje Prenj-vrsnica-abulja-Vran, koje e se eventualno zatititi. Mjere za ublaavanje
negativnog utjecaja izgradnje Koridora definirane su u Procjeni utjecaja na okoli (EBRD, 2007).
Primjenom tih mjera doprinijelo bi se smanjenju pritiska na bioloku raznolikost u tom podruju.
3.6 ZAGAENOST ZRAKA I OTEENJE

OZONSKOG OMOTAA
3.6.1 Zagaenost zraka
Zagaenost zraka moe utjecati na nae zdravlje na mnogo naina. Brojne naune studije su
dovele zagaenost zraka u vezu s raznim zdravstvenim problemima, ukljuujui: pogoranje
respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, smanjenje funkcije plua, poveanu uestalost i inten-
zitet respiratornih simptoma poput tekog disanja i kalja, poveanu osjetljivost na respiratorne
infekcije, utjecaj na nervni sistem, ukljuujui mozak, poput gubitka IQ-a i utjecaj na uenje,
pamenje i ponaanje, rak i preranu smrt. ini se da nekim osjetljivim pojedincima prijeti vei
rizik od utjecaja zagaenog zraka na zdravlje, i u tu kategoriju spadaju naprimjer starije osobe
i djeca, pojedinci koji ve imaju dijabetes, bolesti srca i plua (npr. otkazivanje srca/ishemijske
bolesti srca, astmu, emfizem i hronini bronhitis). U 2008. godini oko 127 miliona ljudi je ivjelo
u dravama u kojima su premaeni nacionalni standardi za kvalitet zraka.
Zagaenje zraka takoer tetno djeluje na na okoli. Ozon moe otetiti vegetaciju i tetno
djelovati na rast biljaka i drvea. Ti utjecaji mogu smanjiti sposobnost biljaka da apsorbiraju
CO2 iz atmosfere i posredno djelovati na itave ekosisteme. estice u zraku koje raspravaju
i apsorbiraju svjetlost smanjuju vidljivost to je uobiajen problem u gradovima BiH koji se
nalaze u dolinama. Prilog II. sadri dalje pojednostavljene demonstracije negativnih utjecaja
zagaenog zraka na zdravlje ljudi i okolia.
Veina zagaivaa zraka u BiH potie od industrijskih aktivnosti, ali znaajna koliina takoer
potie od saobraaja. Prije rata industrija je bila najvaniji zagaiva, i to: industrija elika u
Zenici, termoelektrane u Kaknju, Tuzli, Ugljeviku i Gacku, fabrike cementa u Kaknju i Tuzli,
industrija obrade drveta u Doboju i Maglaju, fabrika acetilena, hlora i hlorne kiseline u Jajcu,
hemijska industrija, te industrije deterdenata i ubriva u Tuzli, kao i mnoge druge. Meutim,
prije rata su postojala i 122 postrojenja za proiavanje industrijskih otpadnih voda, od kojih
je 40% radilo ispravno. Trenutno niti jedno takvo postrojenje nije u funkciji. U toku rata veliki
broj proizvodnih industrijskih pogona je bio oteen i devastiran, pa ni do sada nije dostignut
predratni nivo proizvodnje. Stoga je zagaenje mnogo manje sada nego prije rata. Trenutno
je dio zagaenja posljedica daljinskog prenosa zagaivaa zranim masama koje potiu van
dravnih granica. Vei dio emitiranog zagaenja vodi porijeklo od sagorijevanja fosilnih goriva
koja se koriste u proizvodnji energije i transportu.
U skladu s evropskim konvencijama, hidrometeoroloki zavodi u BiH koriste evropski softver

DEM za emisije radi analize statistikih podataka o zagaenosti zraka. Na taj nain se Evropska
agencija za okoli izvjetava o podacima koji su dobijeni i koji su dostupni na njihovoj web stranici.
Federalni hidrometeoroloki zavod BiH (FHMZ BiH) koristi metodologiju CORINAIR, dok
Republiki hidrometeoroloki zavod RS (RHMZ RS) koristi metodologiju IPCC za potrebe
izvjetavanja i provjere kompatibilnosti podataka. Sljedei softveri koji se koriste su: Collector,
Reporter, Importer, Copert i Selma GIS. Stanice u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci prate kvalitet zraka.
160
Kvalitet zraka u Sarajevu

Federalni hidrometeoroloki zavod BiH (bivi zavod BiH) od 1967. godine kontinuirano prati
kvalitet zraka. U prvim decenijama od kada se vre mjerenja, prosjene godinje vrijednosti
dobijene analizom dvadesetetverosatnih uzoraka od 1975. do 1991. ukazivale su na znatno
vii stepen zagaenosti u odnosu na posljednjih 17 godina (Slika 105). Taj trend se moe
objasniti smanjenjem industrijske aktivnosti zbog ratnih dejstava, ali i gasifikacijom sarajevskih
kotlovnica nakon rata. Od 1995. do 2011. (nakon ratnog perioda) dolazi do postepenog po-
rasta koncentracija SO2 i dima. U 2001. godini zabiljeen je pad koncentracija zbog povoljnih
meteorolokih uvjeta (dugi periodi bez temperaturnih inverzija, vee prosjene temperature
to je utjecalo na smanjenu potranju energije i smanjenje emisije u atmosferu).
Slika 105: Stanica: Bjelave, Sarajevo SO2 (g/m3) Dim (g/m3)

Prosjena godinja 250
koncentracija SO2 i dima u
Sarajevu u periodu 200
1975-2010.
(Izvor: FHMZ BiH, 2011) 150
100
50
0
1975
1976
1977
1978
1979
1980
1981
1982
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Podaci s meteoroloke stanice Bjelave u Sarajevu pokazuju da su koncentracije SO2, NO,
NO2, NOx, CO i O3 nie od graninih vrijednosti iz Pravilnika o graninim vrijednostima kvaliteta
zraka (Slubene novine FBiH, broj 12/05) (Slika 106).
Slika 106: g/m3 Stanica: Bjelave, Sarajevo

Prosjene godinje 60
vrijednosti koncentracija
SO2, NO, NO2, NOX, O3 u
50
Sarajevu (1-sat vrijednost)
u periodu 2002-2010.
(Izvor: FHMZ BiH, 2010) 40
30
20
10
0
SO2 NO NO2 NOx O3
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Slika 107 prikazuje podatke koji su dobijeni iz dvije meteoroloke stanice (Bjelave 100 m
iznad grada i Alipaina ulica centar grada). Najuoljivije razlike se odnose na emisije NO, NO2
i NOx. Koncentracije izmjerene na automatskoj stanici u Alipainoj ulici su nekoliko puta vee
od onih koje su izmjerene na meteorolokoj stanici Bjelave, to je u prvom redu posljedica
emisije iz saobraaja (Alipaina ulica je jedna od najfrekventnijih u Sarajevu).
161
(g/m3) Slika 107:

140 Prosjene godinje
koncentracije SO2, NO,
120 NO2, NOx, O3 u stanicama
u Sarajevu: Bjelave i
100 Alipaina za 2010. godinu
(Izvor: FHMZ, 2011)
80
60
40
20 SA - Bjelave
0 SA - Alipaina
SO2 NO NO2 NOx O3
Kvalitet zraka u Tuzli

Praenje koncentracija sumpordioksida i dima u zraku grada Tuzle nije vreno u prvih 10
godina nakon rata i ponovo je poelo 2002. godine. Ako uporedimo rezultate mjerenja
dvadesetetverosatnih uzoraka u periodu od 2002. do 2011. godine s mjerenjima iz perioda
1990-1991, oito je da je koncentracija sumpordioksida neto nia, dok je koncentracija dima
vea i prelazi granine vrijednosti (GV) (Slika 108).
Stanica: Tuzla SO2 (g/m3) Dim (g/m3) Slika 108:

60
Prosjene godinje
koncentracije SO2 i dima
50 za periode 1990-1991. i
2002-2010.
40 (Izvor: FHMZ BiH, 2011)
30
20
10
0
1990 1991 2002 2003 2004 2005 2007 2008 2009 2010
Kvalitet zraka u Banjoj Luci

Slino kao u Sarajevu, kvalitet zraka u Banjoj Luci se pogorava u zimskom periodu zbog
emisija iz stacionarnih izvora (malih pei) i pokretnih izvora (vozila u saobraaju), meutim,
zagaivai ne prelaze granine vrijednosti iz Pravilnika. Moe se rei da se zagaivai poput
PM10 pribliavaju graninoj vrijednosti (100 g/m u 24 sata). To je uzrokovano loim ener-
gentima koji se koriste za grijanje ili loim kvalitetom benzina u saobraaju.
g/m3
Slika 109:
100
Prosjena godinja
90 koncentracija SO2, NO,
80 NO2, NOX, CO, O3 i PM10
70
u Banjoj Luci u razdoblju
2005
2005-2010.
60 (Izvor: RHMZ RS, 2011)
2006
50
40 2007
30 2008
20
2009
10
0 2010
SO2 NO NO2 NOX CO (mg/m3) O3 PM10
162
Osim toga, rezultati o kvalitetu zraka u Banjoj Luci se zasnivaju na podacima iz samo jedne
stanice koja se nalazi u prometnoj ulici i koja je okruena brojnim pojedinanim i zajednikim
peima, pa stoga prikazani rezultati predstavljaju najgori scenarij i nisu reprezentativni za kvalitet
zraka u itavoj Banjoj Luci.
Prekoraenje graninih vrijednosti kvalitete zraka u gradskim podrujima (Mostar,

Banja Luka i Sarajevo)
Najvea emisija SO2 potie od sagorijevanja fosilnih goriva koja imaju visoku koncentraciju
sumpora. Zbog toga to su mnogi gradovi u BiH smjeteni u dolinama, smog i zagaenost
zraka su postali uobiajen problem za okoli u zimskom periodu kada emisije iz manjih i veih
kotlovnica, saobraaja i industrije bivaju zarobljene u dolinama. Na sljedeim slikama prika-
zana je izloenost gradskog stanovnitva SO2 i NO2.
Slika 110: Gradsko stanovnitvo Srednja dnevna prekoraenja > 125g/m3

Izloenost gradskog 1500000
stanovnitva SO2 u BiH
(Izvor: FHMZ BiH)
1000000
> 9 dana
500000 3 - 9 dana
0 - 3 dana
0 dana
0
1990 1995 1997 1999 2001 2003
Slika 111: % gradskog

Izloenost gradskog stanovnitva
stanovnitva NO2 u BiH u 100%
2004. godini
90%
(Izvor: FHMZ BiH)
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
2004. godina
26-32 g/m 3
29%
0-26 g/m3 71%
Slika 111 pokazuje da je od 100% stanovnitva u gradskim podrujima u 2004. godini (Sarajevo,
Tuzla, Mostar i Banja Luka) oko 75% stanovnitva izloeno izmeu 0 i 26g/m3 NO2, a ostatak
stanovnitva (oko 25%) je izloeno koncentraciji NO2 izmeu 26 i 32 g/m3. S obzirom na to da
je granina vrijednost NO2 300 g/m3, stanovnitvo nije izloeno znaajnoj koncentraciji NO2.
3.6.2 Kiselost padavina

Zagaenost u obliku kiselina i spojeva koji tvore kiseline (poput sumpordioksida i azotnih oksida)
mogu se taloiti na povrini zemlje iz atmosfere. Taj kiseli talog moe biti suh ili mokar. Mokro
taloenje je poznato pod nazivom kisela padavina (kisela kia). Kisele padavine se mogu javiti bilo
gdje, a u nekim podrujima kia moe sadravati 100 puta veu kiselost od kiselosti prirodnih
padavina. Kiseli talog moe predstavljati ozbiljan regionalni problem, posebno u podrujima
koja su smjetena niz vjetar od izvora emitiranja velikih koliina SO2 i NOx (npr. postrojenja
163
za sagorijevanje uglja, pei za topljenje i fabrike). Kiseli talog moe na razne naine tetno
djelovati na ekologiju kopna i vodenih sistema. Iako kiseli talog moe neposredno otetiti lie
drvea, najee tetno djeluje na drvee tako to mijenja hemijske i fizike karakteristike tla.
U jezerima kiseli talog moe izazvati pomor ribe i drugih oblika vodenog ivota.
Sektori za okoli unutar Federalnog hidrometeorolokog zavoda BiH u Sarajevu i Republikog

hidrometeorolokog zavoda RS u Banjoj Luci redovno analiziraju kiselost padavina. Kisele
padavine se javljaju tokom cijele godine, ali su ipak intenzivnije u zimskim mjesecima.
Kako prikazuje Slika 112, postotak kiselih padavina u Sarajevu je u stalnom porastu od 1996.
do 2006. godine, nakon ega dolazi do smanjenja kiselih padavina do 2009. godine, zatim
ponovo dolazi do poveanja 2010. godine. Veliki postotak kiselih padavina moe se pripisati
vjetrovima koji dolaze sa sjevera i sjeverozapada Sarajeva. Ta injenica je logina, jer se Kakanj
i Zenica, gradovi koji proizvode veliku koliinu zagaenja, nalaze sjeverno i sjeverozapadno
od Sarajeva. Pored lokalnih gradova, zagaivai koji uzrokuju kisele kie dolaze dijelom iz
sjeverozapadne Evrope.
(% kiselih uzoraka) Stanica: Bjelave, Sarajevo Slika 112:

80 Uestalost pojava kiselih
padavina u Sarajevu u
70
60 (Izvor: FHMZ BiH, 2011)
50
40
30
20
10
0
1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Slika 113 prikazuje uestalost pojave kiselih padavina u Banjoj Luci. U poreenju sa Sarajevom,
Banja Luka ima znatno manji postotak kiselih padavina.
% uzoraka kiselih padavina Slika 113:

7 Uestalost pojava kiselih
padavina u Banjoj Luci od
6 2005. do 2010.
(Izvor: RHMZ RS, 2010)
5
0
2005 2006 2007 2008 2009 2010
3.6.3 Radioaktivnost atmosfere

Zahvaljujui IAEA39 iz Bea, u BiH postoji na nivou entiteta po pet automatskih stanica koje vre
kontinuirano mjerenje vrijednosti jonizirajueg zraenja u ambijentalnom zraku. Izvjetavanje
vre na godinjem nivou Federalni hidrometeoroloki zavod BiH i Institut za javno zdravstvo
RS, koji svakodnevno mjere apsorbirane doze jonizirajueg zraenja. Prema raspoloivim
podacima kontinuiranih viegodinjih mjerenja i testnih mjerenja na podruju centralne BiH,
apsorbirana doza jonizirajueg zraenja iznosi od 0.8 do 1.1 mSv/god.
39 International Atomic Energy Agency Meunarodna agencija za atomsku energiju.

164
Izmjerene vrijednosti su ispod standardnih svjetskih normi (imajui na umu da prirodna radijacija
Zemlje iznosi 1.2 mSv/ god, a da prirodna kozmika radijacija iznosi 0.3 mSv/god, tako da je
ukupna prirodna radijacija 1.5 mSv/god).
Slika 114: mSv/g

Godinja apsorbirana doza 1,6
jonizirajueg zraenja za
period 2004-2011.
(Izvor: FHMZ BiH, 2011) 1,4
1,2
0,8
0,6
0,4
0,2
0
Sarajevo Biha Mostar Tuzla Livno Jajce
2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Maksimalna doz. apsorb. doza
3.6.4 Emisije prekursora ozona

BiH trenutno ima procjene samo za indikator CSI 002 emisije prekursora ozona za 1990.
i 2004. godinu, stoga je vrlo teko izvesti zakljuke i pokazati prave trendove. Taj indikator
ukazuje na podatke o antropogenoj emisiji prekursora ozona: azotni oksidi, ugljenmonoksid,
metan i nemetanski isparljivi organski spojevi (eng. non-methane volatile organic compunds -
NMVOC), od kojih je svaki mjeren prema potencijalu za formiranje ozona u troposferi. Rezultati
za sve gore spomenute spojeve izraeni su kao ekvivalenti NMVOC (ketoni). Slika 115 prikazuje
trend smanjenja emisija prekursora ozona u BiH do iznosa 63% od 1990. do 2004. godine,
te su emisije prikazane kao indeksirane do vrijednosti iz 1990. (1990 = 100). Do smanjenja je
dolo zbog ratnog konflikta i vrlo sporog oporavka svih industrijskih postrojenja nakon toga.
Slika 115: ktona NMVOC ekv. Indeks

Emisije prekursora u 1990.
250 100
i 2004. godini
za okoli, 2005) 200 80
150 60
100 40
50 20
0 0
1990 2004
ktona NMVOC ekv. 213 134
Indeks 100 63
165
Slika 116 prikazuje emisije prekurosora za 1990. i 2004. godinu po razliitim sektorima.
Primjetno je da je 1990. godine vie od pola emisija prekursora ozona potjecalo iz energetske
industrije (uglavnom termoelektrana). Iako je 2004. dolo do smanjenja od 8%, glavni emiter
prekursora ozona je i dalje energetska industrija. Vano je primijetiti da su se emisije iz transporta
znaajno poveale, i to sa 24% u 1990. godini na 40% u 2004, to je u skladu s podacima iz
poglavlja 2.4.6.1 koji pokazuju rast broja registriranih vozila, te s ranije spomenutim podacima
o zagaenosti zraka u gradovima. Sve ovo ukazuje na potrebu da se posveti vea panja
kontroli emisija iz motornih vozila, kvalitetu uvezenih auta i standardima kvaliteta goriva, jer
znaajno utjeu na opu zagaenost zraka u BiH.
0,1% 0,9% 1% 1% Slika 116:

Emisije prekursora ozona
za 1990. i 2004. godinu po
sektorima
(Izvor: FMOIT, 2010)
24%
40%
2% 1990. god. 2004. god.
54%
2% 62%
9%
3%
0,3% 0,2%
Proizvodnja energije Ostali sektori (energija) Industrija (energija) Industrija (proces)
Saobraaj Otpad Poljoprivreda
3.6.5 Proizvodnja supstanci koje oteuju ozonski omota

Upotreba supstanci koje oteuju ozonski omota (SOOO), i to uglavnom hlorofluorougljeno-
vodika (eng. chlorofluorocarbons - CFC) bila je rairena ezdesetih u friiderima, rashladnim
ureajima, sprejevima, rastvaraima, pjenama i sl. zbog njihove hemijske stabilnosti. Dvadeset
godina kasnije je otkriveno da se CFC spojevi zadravaju u atmosferi dugi niz godina, to do-
vodi do oteenja ozonskog omotaa i utjecaja na zdravlje ljudi i na okoli. Konvencija iz Bea
(1985) i Montrealski protokol (1987) su doneseni kao meunarodni odgovor na tu prijetnju,
a njihov glavni cilj je postepeno iskljuivanje CFC spojeva, halona, ugljentetrahlorida (eng.
carbon tetrachloride - CTC) i metil hloroforma (eng. methl chromform - MCF) iz upotrebe. U
meuvremenu je uvedena prva generacija zamjenskih hemikalija, tj. hidrohlorofluorougljenika
(eng. hydrochlorofluorocarbons - HCFC), koji su mnogo manje pogubni od CFC spojeva.
Meutim, primijeeno je da i te hemikalije takoer spadaju u staklenike plinove (eng. green-
house gas GHG), ime se oteenje ozona dovelo u vezu s klimatskim promjenama. Montre-
alskim protokolom su uvedene mjere za postepeno iskljuivanje iz upotrebe prve generacije
zamjenskih hemikalija. Kao posljedica toga, na trite je ula druga generacija zamjenskih
hemikalija poput hidrofluorougljenika (eng. hydrofluorocarbons - HFC) i perfluorougljenika (eng.
perfluorocarbons - PFC). Iako su 100% nekodljivi za ozon, HFC-i i PFC-i su snani GHG-i
i spadaju u kontrolirane supstance u skladu s Protokolom iz Kjota o klimatskim promjenama
(1997). Druge alternativne supstance poput hidrougljenika (eng. hydrocarbon - HC), amonijaka
i ugljendiokisda su razmatrani kao odgovarajue zamjene i ve su dugo u upotrebi, posebno
u rashladnoj opremi. Nekodljivi su za okoli i klimu. Meutim, jo uvijek nisu adekvatni za sve
primjene zbog toksinih i zapaljivih karakteristika.
Vano je napomenuti da se potencijal oteenja ozona (ODP potencijal) (eng. ozone depleting
potential - ODP) u BiH smanjio za preko 90% od 2002. do 2008. godine zbog provoenja
Montrealskog protokola, ali i zbog toga to se u dravi ne proizvode SOOO-i.
166
Slika 117: ODP potencijal u tonama CFC, CTC, MCF Haloni HCFC Metil bromid
Potronja SOOO-i u
300
BiH u razdoblju 1995-
2008. (ODP potencijal u
tonama/godina)
250
(Izvor: MVTEO BiH -
Ozonska jedinica)
200
150
100
50
0
1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

Praenje kvaliteta zraka u BiH vri se samo u odreenim gradovima i to prema razliitim me-
todama. Sve do 2007. godine nije bila dodijeljena odgovornost za mreu praenja kvaliteta
zraka. Zbog toga, kao i zbog malog broja stanica za praenje u BiH, prikazani podaci o
kvalitetu zraka ne predstavljaju stanje kvaliteta zraka u itavoj dravi. Mjerenja kvalitete zraka
u BiH vre Federalni hidrometeoroloki zavod i nadleni organi kantona u FBiH, Republiki
hidrometeoroloki zavod u RS, pod-odjeljenje za prostorno planiranje, urbanizam i zatitu
okolia Vlade BD, te u odreenim sluajevima jedinice lokalne samouprave.
Podaci i pokazatelji koji nedostaju u oblasti monitoringa kvaliteta zraka su:

CSI 001 Emisija zakiseljavajuih supstanci,
CSI 003 - Emisija primarnih estica i sekundarnih prekursora estica,
CSI 004 - Prekoraenje graninih vrijednosti parametara kvaliteta zraka u gradskim
podrujima,
CSI 005 - Izloenost ekosistema zakiseljavanju, eutrofikaciji i prizemnom ozonu,
Teki metali (Cd, Pb, Zn),
Toksini zagaivai zraka (npr. hlorirani isparljivi organski spojevi (VOC-i),
Trendovi i predvianja za podatke o kvalitetu zraka.
Zakljuci koji se mogu donijeti na osnovu parametara i praenja kvaliteta zraka u BiH su sljedei:
Zbog specifinih klimatskih uvjeta i toplotnih inverzija, zagaenost zraka je znatno via u
zimskim mjesecima u veini gradskih centara u BiH, posebno u gradovima koji su smjeteni
u dolinama gdje zagaenje biva zarobljeno dui vremenski period;
Zagaenost zraka u gradskim podrujima je uglavnom uzrokovana emisijama iz stacionarnih
izvora zbog sagorijevanja goriva, te emisijama iz saobraaja i industrijskih procesa. Iako
su se emisije iz industrijskih procesa smanjile nakon ratnog konflikta, emisije iz saobraaja
su se poveale. Lo ulje i ugalj koji se koriste za grijanje su uglavnom loeg kvaliteta, to
uzrokuje znatno zagaenje zraka;
Koritenje rezultata praenja za planiranje kvaliteta zraka je nerazvijeno;
Ne izvjetava se o utjecajima zagaenosti zraka na zdravlje ljudi i na okoli ovaj segment
treba biti u nadlenosti zavoda/instituta za javno zdravstvo kako bi se povezali kvalitet zraka
i zdravstveno stanje populacije;
Iako parametri nekih zagaivaa poput dima i SO2 moda ne prelaze granine vrijednosti,
hemijski koktel zagaenog zraka obino ima vei tetan utjecaj na zdravlje ljudi i okolia,
to se obino ne uzima u obzir prilikom izvjetavanja.
167
Dolo je do znaajnog napretka u praenju kvaliteta zraka, poput ugradnje stanica za on-line
praenje, i redovnog izvjetavanja EIONET mrea unutar Evropske agencije za okoli. Zakonima
o zatiti okolia u FBiH, RS i BD, Pravilnikom o nainu vrenja monitoringa kvalitete zraka i
definiranju vrsta zagaujuih materija, graninih vrijednosti i drugih standarda kvalitete zraka
(Slubene novine FBiH, br. 1/12) i Uredbama o uslovima za monitoring i vrijednostima kvaliteta
vazduha (Slubene glasnik RS, br. 124/12) definirana je metodologija i procedure odvijanja
monitoringa kvalitete zraka prema EU direktivama. Meutim, da bi se dobilo kompletnije ope
stanje kvaliteta zraka u BiH, potrebno je prikupiti i analizirati vie podataka iz razliitih stanica
u dravi. Jedna je injenica itekako oigledna iz podataka o kvalitetu zraka: lo kvalitet ener-
genata kao to su ugalj, lo ulje ili benzin, doprinosi loem kvalitetu zraka.
Imperativ za BiH je da zapone s uvoenjem iih izvora energije, kao to je biomasa. Do

sada se biomasa uglavnom izvozila, dok se za grijanje domova u BiH koriste ugalj i lo ulja
loeg kvaliteta. Osim toga, u praksi treba pojaati kontrolu benzina, tehniki pregled auta
i monitoring industrijskih emitera. Postoje preporuke da se uvedu termalne kogeneracije u
gradovima kao to su Kakanj i Zenica, te da se ubrza saobraaj u Sarajevu. Ve je izraeno
nekoliko okolinskih studija i studija izvodljivosti za izgradnju autoputa koji bi povezivao jedan
kraj grada Sarajeva s drugim, ali ta ideja se mora i provesti, jer je veliki dio zagaenosti zraka
u Sarajevu posljedica sporog odvijanja saobraaja.
3.7 KLIMATSKE PROMJENE

Globalno zagrijavanje ostavlja posljedice na regionalne klimatske obrasce i raspodjele klimatskih
faktora, a samim time i na ekonomske i drutvene aktivnosti ljudi, te na politike odluke. Kao
to je jasno istaknuto i objanjeno u etvrtom izvjetaju o procjeni Meuvladinog panela o
promjeni klime (eng. International Panel on Climate Change IPCC), izdatom 2007. godine,
po prvi put u historiji se dogaa da su ljudske aktivnosti odgovorne za klimatske promjene
globalnih razmjera. U izvjetaju je, s visokim stepenom sigurnosti, ukazano na injenicu da je
globalno poveanje temperature atmosfere uzrokovano poveanom emisijom antropogenih
staklenikih plinova. Ti plinovi uglavnom obuhvataju ugljendiokside (CO2) koji se otputaju
u atmosferu prilikom sagorijevanja fosilnih goriva, ali isto tako i metan (CH4), azotne okside
(NOX) i ostale jake antropogene GHG-ove poput PFC-a i SF6. Kroz efekat staklenika, toplota
od dnevnih sunevih radijacija se na prirodan nain skladiti i tako se odrava temperatura
Zemlje na ugodnom nivou, kako bi mogao da opstane ivot na Zemlji. Ipak, jo od industri-
jske revolucije ljudi sve vie sagorijevaju fosilna goriva radi proizvodnje energije, to dovodi do
poveanja efekta staklenika.
Kada je rije o klimi i okoliu, krajem sedamdesetih i u osamdesetima se pokazalo da emisije

halogenih supstanci poput hlorofluorougljenika, koji se proizvode za razne namjene, tetno
djeluju na ozonski omota koji se obino nalazi na veim visinama u stratosferi, ime se stvara
ozonska rupa i to uglavnom iznad Antarktika. U mnogobrojnim izvjetajima UNEP-a se navodi, i
iroko je priznato, da ozonska rupa na razne naine bitno utjee na okoli, pa i na klimu. Nakon
odravanja Montrealskog protokola 1987. zabranjeni su proizvodnja i koritenje supstanci koje
oteuju ozon (SOOO-i), to je do sada rezultiralo blagim trendom stabilizacije ozonske rupe.
Trendovi o broju ljetnih dana Slika 118:

Period 1976 - 1999. y = 1,6461x + 24,1 Trendovi u broju ljetnih
90 dana (>25 C) i pojava
80 hladnih i toplotnih talasa
70 (Izvor: Evropski program
60 procjene klime, 2010)
50
40
30
20
10
0
1975. 1980. 1985. 1990. 1995. 2000.
168
Prosjena globalna temperatura povrine Zemlje poveala se u 20. stoljeu za 0,6C. Ta se

promjena ini beznaajnom, ali za posljedicu ima znaajne poremeaje u regionalnim i lokalnim
klimatskih uzorcima. Neke regije postaju toplije i suhlje, dok druge regije postaju vlanije. Ostale
posljedice obuhvataju rast vodostaja mora i topljenje polarne ledene kape i gleera, ime se
smanjuje koliina slatkih voda na Zemlji. Pored toga, alarmantan je broj i intenzitet ekstremnih
vremenskih pojava kao to su ekstremne sue, jake poplave, uragani s razarajuim vjetro-
vima i kine bujice, to sve doprinosi poveanju irokog dijapazona znaajnih ekonomskih,
drutvenih i politikih utjecaja na lokalnom, regionalnom i meunarodnom nivou (Meuvladin
panel o promjeni klime, 2007). Mjerenja na nivou Evrope ukazuju na trend prosjenog porasta
broja toplih dana u periodu izmeu 1976. i 2000. godine. Osim toga, povean trend trajanja
toplotnih valova primijeen je u Evropi izmeu 1976. i 1999. godine.
3.7.1 Zapaanja klimatskih promjena u BiH

Klimatski podaci za BiH, koji su predstavljeni u Prvom nacionalnom izvjetaju o klimatskim
promjenama u BiH, ukazuju na promjene uoene oko Mediteranskog mora i na Balkanu. ak
iako se predvianja moraju jo doraditi, to e se i uiniti za potrebe Drugog izvjetaja u skladu
s UNFCC-om, ipak se mogu predvidjeti neki opi trendovi (Meuvladin panel o promjeni klime,
2007). Prognozirane regionalne promjene su u skladu s globalnim scenarijem od 2C poveanja
(Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom konvencijom UN o klimatskim promjenama,
Banja Luka, 2009). Prema tom klimatskom modelu, BiH e i dalje pogaati globalno zagrijavanje
s prosjenim poveanjem od 0,7C do 1,6C po 1C globalnog poveanja. Isti model prog-
nozira da e se obim padavina u regiji smanjiti, posebno u ljetnom periodu, to e dovesti do
poveanih sua. Prognoze prostornih varijacija za temperature i padavine ukazuju na znaajne
varijacije zbog topografskih i mikroklimatskih uvjeta u BiH. Stoga, opi trend u BiH pokazuje
prosjean porast temperature i prosjeno smanjenje obima padavina, to za posljedicu ima
suhlja ljeta i smanjen obim snjenih padavina u zimskom periodu.
Slika 119:
Prostorna raspodjela
godinjeg poveanja/
smanjenja obima kie Prijedor
u posljednjoj deceniji
(1999-2008) u poreenju Doboj
Biha
s referentnim periodom Banja Luka Bjeljina
izmeu 1961. i 1990.
izvjetaj BiH u skladu s Tuzla
Okvirnom konvencijom UN
o klimatskim promjenama,
2009)
Bugojno
Zenica Sokolac
SARAJEVO
Livno Ivan-sedlo
14%
12%
10%
8%
Mostar
6%
4%
2% Gacko
0%
-2%
-4% Bilea
-6% Trebinje
-8%
-10%
169
3.7.2 Trendovi padavina

Smanjenje obima padavina vie pogaa podruja koja su blie Jadranu, i to posebno u ljetnim
mjesecima (Slika 119). Prema istom izvoru, u Mostaru su ljeta bila suhlja u periodu izmeu
1982. i 2007. nego izmeu 1956. i 1981, dok u Sarajevu u istom periodu nisu primijeene
znaajne razlike.
3.7.3 Temperaturni trendovi

Pokazalo se da se prosjena temperatura u BiH u prosjeku poveala za oko 0,6C u posljednjih
stotinu godina, to je u skladu s evropskim trendom (Majstorovi, 2008). Redovna mjerenja
temperatura u Sarajevu i Banjoj Luci potvruju spomenuti trend porasta prosjene godinje
temperature. Prosjene temperature u oba grada postepeno se poveavaju u posljednjih
stotinu godina. Slika 120 i Slika 121 prikazuju trendove zagrijavanja od 0,85C u Sarajevu i
od 2,3C u Banjoj Luci.
12
y = -0.008x + 9.105 Slika 120:
Prosjena godinja
11 temperatura u Sarajevu
od 1888. do 2010. godine
izraena u C
(Izvor: FHMZ BiH)
10
7
1888
1893
1898
1903
1908
1913
1918
1923
1928
1933
1938
1943
1948
1953
1958
1963
1968
1973
1978
1983
1988
1993
1998
2003
2008
Prema prikazanim podacima (Slika 120), prosjena godinja temperatura u Sarajevu u

posljednjih stotinu godina pokazuje trend porasta od 0,85C. Analiza cjelokupnog perioda
mjerenja u Sarajevu (123 godine) ukazuje na to da je prosjena godinja temperatura zraka u
Sarajevu iznosila 9,0C od 1888. do 1897. godine, a od 2001. do 2010. godine 10,4C, to
je poveanje od 1,4C.
T srednja, godinja Linear (T srednja, godinja) Slika 121:

13 Prosjena godinja
temperatura u Banjoj Luci
u periodu 1950-2010.
12
izraena u C
(Izvor: RHMZ RS)
11
y = -0.238x + 10.224
10
0
1950
1953
1956
1959
1962
1965
1968
1971
1974
1977
1980
1983
1986
1989
1992
1995
1998
2001
2004
2007
2010
Podaci o temperaturi zraka u Banjoj Luci prikupljaju se od 1892. godine, ali prva kontinuirana
serija podataka za period od 10 godina odnosi se na period izmeu 1900. i 1909. godine s
prosjenom godinjom temperaturom od 10,7C. Kao to prikazuje Slika 121, od 1950. do
2010. godine prosjena godinja temperatura se u promatranom periodu poveala za 2,3C,
170
to znai da se do sredine 21. stoljea, ako se nastavi postojei trend, moe oekivati da
prosjena godinja temperatura u Banjoj Luci dostigne 13C. U prvoj deceniji posmatranog
perioda, od 1950. do 1959. godine, prosjena godinja temperatura je iznosila 10,8C, dok
je u posljednjoj deceniji, od 2001. do 2010. godine, prosjena godinja temperatura iznosila
12,0C, to predstavlja poveanje od 1,2C. Podaci su redovno prikupljani od 1950. do 1991.
godine, ali prikupljanje podataka od 1992. do 1997. godine nije bilo redovno, pa se pribjeglo
koritenju priblinih vrijednosti. Od 1998. godine podaci se ponovo prikupljaju u kontinuitetu.
Stoga je primjetan oigledan trend porasta temperature zraka i u Sarajevu i u Banjoj Luci, s
tim da se poveavanje u Banjoj Luci odvija malo bre.
Postoje i drugi raspoloivi podaci koji potvruju trend zagrijavanja u Sarajevu, a zasnivaju
se na brojanju broja dana s temperaturama ispod granica od 5, 10 i 15C i broja dana s
temperaturama iznad granica od 5, 10 i 15C (Slika 122 i Slika 123).
Slika 122: Prvi dan u godini

2001-2010 1961-1990
Temperaturni pragovi 200
ispod 5, 10 i 15oC,
poreenje perioda 1961- 134,7 142,9
150
1990. s periodom
108,6
2001-2010. 99,8
(Izvor: FHMZ BiH) 100
64,5 71,3
50
0
5 10 15
Slika 123: Zadnji dan u godini 2001-2010 1961-1990

Temperaturni pragovi 400
iznad 5, 10 i 15oC, 325,6
350 320,9
poreenje perioda 1961- 293,8 290,6
1990. s periodom 300 257,1 257,3
2001-2010. 250
(Izvor: FHMZ BiH)
200
150
100
50
0
5 10 15
Prikazani podaci potvruju opi trend zagrijavanja u BiH, uz smanjenje broja hladnih dana
(krai hladni period) i poveanje broja toplih dana u godini. Taj trend zagrijavanja uzrokuje
dui period rasta. Duina sezone rasta je jo jedan pokazatelj trenda zagrijavanja, zbog ega
proljee poinje ranije, a zima kasnije. Prekoraenje temperaturnih granica (Slika 122 i Slika
123) pokazuje da se duina sezone rasta u BiH poveala u periodu od 2001. do 2010. godine
u odnosu na period od 1961. do 1990, kako prikazuje Slika 124.
Slika 124: Uzastopni dani u godini 2001-2010 1961-1990

Prosjena duina
400
vegetacijskog perioda za
5, 10 i 15oC, poreenje 350
perioda 1961-1990. s
300
periodom 2001-2010. 261 249,7
194 182,1
200
150 122 114,4

100
50
0
5 10 15
171
Podaci o pokazateljima agrarne fenologije (vremenski ciklus poljoprivrednih usjeva - CLIM 031),
koje koristi Evropska agencija za okoli (EEA), nisu raspoloivi za BiH. Taj pokazatelj nije bitan
samo radi prikazivanja klimatskih promjena, ve moe doprinijeti boljem prilagoavanju poljo-
privrednih praksi klimatskim promjenama. Prikazani podaci (Slika 124) pokazuju da se sijanje
u prosjeku moe obaviti ranije, kao i etva. Ako sezona traje due, onda se mogu proizvesti
dodatni usjevi, to znaajno utjee na poljoprivrednu proizvodnju. Slika 124 je samo indikacija,
jer podaci o moguoj promjeni datuma sijanja i etve usjeva nisu raspoloivi.
Primjetan je utjecaj visokih temperatura na stanje povrinskih vodotoka, kada u periodu niskih
voda dolazi do ekspanzije biomase i cvjetanja algi i potencijalne kontaminacije toksinima cija-
nobakterija koji su nefrotoksini, neurotoksini i hepatoksini ili drugih algi, poput plamenocr-
venih algi, koje znaajno naruavaju kvalitet voda namijenjenih vodosnabdijevanju ili rekreaciji.
3.7.4 Emisije staklenikih plinova

Zbog relativno niske ukupne proizvodnje i potronje energije, kao i niske proizvodnje i potronje
energije po stanovniku, BiH je i dalje mali emiter GHG-a, s ukupno 24,14 Mt ekvivalenta CO2
u 2005. godini. Uzimajui u obzir ukupnu prikazanu emisiju (Tabela 41) i procijenjeni broj
stanovnika od 3,84 miliona, kao i proraun iz GAINS modela (Greenhouse Gas-Air pollution
Interactions and Synergies), 40 emisija po glavi stanovnika u BiH za 2005. godinu iznosi 6,36
tona ekvivalenta CO2 (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011). Prognoze pokazuju da e
ubudue doi do blagog poveanja sve do 2030, kao to prikazuje i Tabela 41.
Tabela 41:
Godina 2005. 2010. 2015. 2020. 2025. 2030. Prognoza emisija
staklenikih plinova u BiH
Ukupnol GHG-i (Mt ekv. CO2) 24,14 25,24 25,75 26,87 28,32 31,27 (Izvor: UN Ekonomska
komisija za Evropu, 2011)
CO2 (Mt) 19,51 20,32 21,14 22,00 23,51 26,41
CH4 (Mt) 0,11 0,12 0,10 0,11 0,11 0,10
Zapravo, ak i ako se oekuje blagi trend porasta, antropogene emisije GHG-a u BiH su se
smanjile u 2004. godini u odnosu na predratne nivoe, kao to prikazuje Slika 125. Manja
emisija staklenikih plinova je posljedica smanjene industrijske aktivnosti, i to prije svega u
energetskom sektoru u kojem je proizvodnja struje, zasnovana na uglju, smanjena u poreenju
s predratnim nivoima. Zbog neraspoloivosti podataka o emisijama staklenikih plinova (podaci
samo za 1990. i 2004) nije prikazan trend na godinjoj osnovi, ali jasno je da su se emisije
GHG-a smanjile zbog razaranja industrije u ratu, te zbog sporog napretka nakon rata (Slika
125). Kao to je ranije naznaeno, sadanje emisije GHG-a od oko 25 Mt ekvivalenta CO2 su
vie nego u 2004, ali su ipak nie u odnosu na predratne nivoe (oko 30 Mt ekvivalenta CO2).
Indeks Milion tona ekvivalenta CO2 Slika 125:

120 35 Antropogene emisije u BiH
(Izvor: FHMZ BiH)
100 30
25
80
20
60
15
40
10
20 5
0 0
1990. god. 2004. god.
Indeks 100 57
Milion tona ekvivalenta CO2 31 18
40 prev. Interakcije i sinergije staklenikih plinova i zagaenja zraka.

172
Emisije staklenikih plinova u BiH su veim dijelom posljedica proizvodnje struje, neindustrijske
proizvodnje energije i transporta, no ini se da su se emisije stabilizirale od 2000. godine, kao
to se moe vidjeti iz sljedee tabele (Tabela 42).
Tabela 42:
1.000 tona ekvivalenta CO2
Ralanjivanje emisije
staklenikih plinova,
ukljuujui energetski 2000. 2001. 2002.
sektor u BiH Sektor
(Izvor: UN Ekonomska FBiH RS FBiH RS FBiH
komisija za Evropu, 2011)
Ukupno 8.469 4.705 9.154 4.405 9.701
Proizvodnja struje 4.058 2.760 4.686 2.805 5.136
Transformacija energije 196 299 217 206 210
Neindustrijska proizvodnja energije 1.401 239 1.419 240 1.495
Industrija i poljoprivreda 715 482 781 231 782
Vaenje uglja 549 55 505 53 521
Transport 1.283 745 1.301 743 1.319
Drugi mobilni izvori 267 125 245 127 238
Ralanjeni podaci o emisiji staklenikih plinova u BiH ukazuju na to da je glavni izvor emisije
GHG-a proizvodnja elektrine energije iji je trend stabilan od 2000. do 2007. godine. Elektrina
energija se veim dijelom proizvodi sagorijevanjem uglja u termoelektranama u kojima je, po
koliini osloboene energije, upravo sagorijevanje uglja najjai emiter staklenikih plinova. U
2004. godini su ukupne emisije GHG-a iz energetskog sektora u BiH iznosile 14 Mt ekvivalenata
CO2, to predstavlja glavninu (skoro 80%) od ukupno 18Mt ekvivalenata CO2 koliko je emiti-
rano u BiH u 2004. Preostali dio emisija GHG-a dolazi iz transporta, industrije, poljoprivrede,
vaenja uglja i sl.
3.7.5 Utjecaj klimatskih promjena na ekosisteme

Klimatske promjene utjeu na razne ekosisteme u dravi koji obuhvataju crnogorine planinske
ume, kontinentalne ume i mediteranske ekosisteme koji se dovode u vezu s potklimatskim
uvjetima. Ekosisteme odlikuju dobro izbalansirane i posebne interakcije biljnih i ivotinjskih
zajednica, tla i klime. Bioloka raznolikost ekosistema je rezultat miliona godina evolucije kroz
koju su vrste u velikoj mjeri postale zavisne jedna od druge, kao i od lokalnih klimatskih uvjeta
poput temperature i padavina. S druge strane, bogata bioloka raznolikost dijelom odrava
klimu stabilnom (Konvencija o biolokoj raznolikosti, 2007) tako to doprinosi regulaciji vode-
nog i karbonskog ciklusa. Sve vie i vie se prepoznaju dobrobiti kojima bioloka raznolikost i
ekosistemi pridonose ovjeanstvu, a koje bi trebalo ekonomski valorizirati (Meuvladin panel
o promjeni klime 2007, Evropska komisija 2011, Milenijska procjena ekosistema 2005, Mesbah
2009), kao i da klimatske promjene uvelike utjeu na njihovu stabilnost (Meuvladin panel o
promjeni klime 2007, Milenijska procjena ekosistema 2005, USEPA 2011). Pokazalo se da
klimatske promjene predstavljaju ozbiljnu prijetnju biolokoj raznolikosti biljaka u Evropi (Thuiller
et al., 2004). Neke vrste su osjetljivije na promjene, a neke su ve ugroene, to se posebno
odnosi na endemske vrste koje mogu postati ugroene kao posljedica klimatskih promjena.
Naprimjer, neke biljne i ivotinjske vrste mogu biti prisiljene da se sele na vee visine u potrazi
za istim uvjetima, u smislu temperature i vlanosti. Neke biljne vrste mogu izmjestiti potomke na
druge lokacije, tako to e vjetar ili ptice prenijeti njihove sitne sjemenke na udaljena mjesta, ali
druge vrste, ukljuujui mnoge biljke, ne mogu se nuno preseliti na nova stanita, a posebno
173
2003. 2004. 2005.
RS FBiH RS FBiH RS FBiH RS
4.194 9.043 4.773 9.795 4.750 10.135 4.957
2.600 4.831 3.159 5.178 2.791 4.979 3.022
233 217 180 396 264 528 157
259 1.305 270 1.389 282 1.597 278
188 562 228 636 477 841 562
48 550 61 577 54 561 60
742 1.338 740 1.357 738 1.376 737
124 240 135 262 144 253 141
ne na vee visine. U Izvjetaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) za 2010. godinu

o umama i klimatskim promjenama, koji obuhvata poglavlje o BiH, zabiljeeno je sljedee:
Ako uzmemo u obzir prognoze o promjenama temperature, onda e najvei pritisak pretrpjeti
hrastove ume i to podjednako hrast plutnjak i lunjak. U BiH ume hrasta kitnjaka spadaju ume
koje se nalaze na najniim takama s visinskim rasponom od 280 do 860 m.n.v. (optimalna
visina je 580 m.n.v., to je dosta niska taka). Migracija hrasta kitnjaka i lunjaka nije mogua
zbog krupnog sjemena. Osim toga, svaki porast temperature prati poveana sua, zbog ega
se umski otpad sporije razgrauje.
Ako se smanji godinja koliina kia, moe doi do smanjenja rezervi povrinskih voda kao
i tokova podzemnih voda. Pristup vodi se moe smanjiti, to moe negativno utjecati na
ekonomske, kao i drutvene aktivnosti. Promjene temperature i obrasca padavina utjeu na
umarstvo i poljoprivredu. Klimatske promjene neposredno najvie pogaaju poljoprivredu i
umarstvo, jer njihova proizvodnja sutinski zavisi od klime, i to uglavnom od padavina i raspona
temperatura. Kao to je ranije naznaeno, ini se da se sezona rasta produava u BiH. Dua
sezona rasta moe utjecati na bioloku raznolikost razliitih ekosistema. Obim utjecaja due
sezone rasta varira u zavisnosti od ekosistema i vrsta. Neke vrste e se prilagoditi i uspjeti,
dok e druge snositi posljedice ako ne budu mogle migrirati.
Nedostupnost vode e direktno utjecati na proizvodnju elektrine energije u hidroelektranama.

Nestaica vode bi dodatno opteretila donositelje odluka na lokalnom i regionalnom nivou u
smislu naina na koji e se postaviti prioriteti u vezi s pristupom vodi u situaciji kada se odluke
moraju donijeti za poljoprivredni, energetski i industrijski sektor, te domainstva. Pristup vodi
neposredno ili posredno utjee na vei dio privrednog sektora, kao to je i ranije objanjeno,
ali privredu naroito pogaaju ekstremne vremenske prilike poput ekstremnih sua i poplava,
koje bi u skorijoj budunosti mogle postati uestalije.
Turistika industrija bi isto tako mogla biti pogoena zbog smanjivanja snjenog pokrivaa
za zimske sportove u skijakim centrima. Slika 126 i Slika 127 prikazuju broj dana u godini u
Sarajevu sa snjenim pokrivaem od 10 cm i vie. Iz slika se, za period od 1951. do 2010.
godine, jasno vidi trend smanjenja broja dana u godini s vie od 10 cm snjenog pokrivaa.
174
To smanjenje je u veoj mjeri naglaeno na slici (Slika 127) na kojoj je dat broj dana u godini s
vie od 10 cm snijega po sezoni (jesen, zima i proljee). Oba dijagrama potvruju trend zagri-
javanja, poto je broj dana s vie od 10 cm snijega bitan pokazatelj temperature. Smanjenje
broja dana (od 10 do 13 dana manje) sa snjenim pokrivaem je jo jedan pokazatelj da je
temperatura zraka u Sarajevu u porastu u posljednjih 60 godina. Pored toga, zbog manjeg
snjenog pokrivaa na planinama, smanjena je koliina uskladitene vode koja se topi i u
proljee i ljeto isputa u rijene slivove, te puni rezerve podzemnih voda.
Slika 126: 80
Broj dana u godini sa y = 0,105x + 32,10
70
snjenim pokrivaem od
10 cm i vie u Sarajevu u 60
periodu 1951-2010.
40
30
20
10
0
1951
1954
1957
1960
1963
1966
1969
1972
1975
1978
1981
1984
1987
1990
1993
1996
1999
2002
2005
2008
Slika 127: 80
Broj dana po sezonama
sa snjenim pokrivaem 70
y = 0,129x + 33,05
od 10 cm i vie u Sarajevu 60
u periodu 1951/1952-
2010/2011. 50
(Izvor: FHMZ BiH)
40
30
20
10
0
63-64
51/52
54/55
57/58
60/01
66/67
69/70
72/73
75/76
78/79
81/82
84/84
87/88
90/91
93/94
96/97
99/00
02/03
05/06
08/09
Slika 128 prikazuje broj dana sa snjenim pokrivaem od 10 cm i vie u Banjoj Luci. Iz slike se
vidi da je pojava ove koliine snjenog pokrivaa vrlo neravnomjerna, promjenjiva i neizvjesna.
Slika 128: 80
Broj dana u godini sa
snjenim pokrivaem od 10 70
cm i vie u Banjoj Luci u
periodu 1983-2011. 60
(Izvor: RHMZ RS)
50
y = -0.236x + 22.781
40
30
20
10
0
1983
1984
1985
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
175
3.7.6 Mjere ublaavanja i adaptacije na klimatske promjene

U etvrtom izvjetaju IPCC-a o procjenama preporuuje se svim interesnim stranama, tj.
vladama, industriji i potroaima da nau nain da smanje emisiju staklenikih plinova ili da
ublae sadanji trend klimatskih promjena i da se prilagode predstojeim promjenama koje se
odigravaju. U interesu svake drave je da se to bolje pripremi za adaptaciju na neposredne i
posredne posljedice klimatskih promjena. BiH je uvrtena u regionalni akcijski plan za Klimatske
promjene u Jugoistonoj Evropi, ime je napravljena vana prekretnica. Takav akcijski plan je
itekako potreban na nivou drave, posebno u kontekstu kompleksne, fragmentirane i birokratske
strukture vlasti u kojoj institucije nisu jednako opremljene za adaptaciju na promjene. Scenariji
klimatskih promjena pruaju vane elemente informacija koji mogu biti vodilja donositeljima
odluka pri odreivanju dugoronih dravnih strategija. Mjere ublaavanja i adaptacije na klimat-
ske promjene u BiH obuhvataju: ouvanje i utedu vode, utedu energije i rairenije koritenje
obnovljivih izvora energije, odrive prakse u umarstvu i poljoprivredi.
Uteda vode
Znaajna koliina vode u BiH se gubi u sistemu vodosnabdijevanja (Agencija za statistiku BiH,
Okoli i energija 2011). Veina otpadnih voda u gradskim podrujima se ne proiava, ve
se direktno isputa u rijeke i zagauje vode koje bi se u suprotnom mogle dovesti do drugih
korisnika (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011).41 S veom nestaicom vode rast e
potranja, posebno u situaciji kada voda za poljoprivredu uglavnom potie od padavina, koje
se, kako je ranije prikazano, u nekim regijama smanjuju iz godine u godinu. Alternativni pristupi,
poput navodnjavanja, razvit e se radi osiguranja vode za proizvodnju hrane. Nestaica vode
diktirat e veu efikasnost u koritenju vode i smanjenju otpadnih voda. Planinski umski
ekosistemi imaju vanu ulogu u ouvanju vode u BiH i treba ih odravati kao vane rezervoare
prirodne vode (Organizacija za hranu i poljoprivredu, 2010).
Prilagoavanje poveanim suama i temperaturi u posljednjim godinama

Posljednja dva ljeta, 2011. i 2012, karakteriziraju poveane temperature i sue na podruju
Balkana, s temperaturama do 47C u Hercegovini,42 s gubicima preko jedne milijarde amerikih
dolara u BiH u poljoprivrednoj proizvodnji tokom posljednjeg ljeta 2012. Nedostatak dostupne
vode zbog sunog vremena u posljednjih 40 godina takoer rezultira u smanjenom kapacitetu
za proizvodnju elektrine energije iz HE.43 BiH je lanica Konvencije UN za borbu protiv dezer-
tifikacije, i svoj prvi izvjetaj na dravnom nivou dostavila je UNCCD-u 2007. godine. U ovom
izvjetaju date su mjere za rehabilitaciju degradiranog zemljita i sistema ranog upozorenja radi
ublaavanja posljedica sue. Na regionalnom nivou, u okviru Vijea za regionalnu saradnju, u
novembru 2008. ministri odgovorni za okoli iz Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, bive
Jugoslavenske Republike Makedonije, Crne Gore i Republike Srbije dali su Zajedniku izjavu
o borbi protiv klimatskih promjena u Jugoistonoj Evropi. Ova nedavna, izrazito suna ljeta
2011. i 2012, treba da slue kao podsjetnik koliko je vano implementirati mjere prilagoavanja
i ublaavanja klimatskih promjena u BiH i na Balkanu.
Adaptacija i mjere ublaavanja u poljoprivredi i umarstvu

Da bi se adaptiralo na promjene, moraju se izmijeniti poljoprivredne prakse. Neki faktori, poput
due sezone rasta, mogli bi pozitivno utjecati na poljoprivredu, meutim, s obzirom da drugi
bitni faktori, poput dostupnosti vode i kvaliteta zemljita, nisu ogranieni, oekuje se da bi
klimatske promjene mogle imati negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju. Proizvodnja
usjeva u BiH trenutno, radi odravanja potrebne vlanosti tla, uglavnom zavisi od padavina.
Potrebno je razviti praksu navodnjavanja i osigurati dostupnost rezervoarima s vodom (trenutno
se navodnjava manje od 2% obradivog zemljita). Druga mogunost je da se promijene sorte
41 Navedeno i u dokumentima iz projekta Podrka politici voda u BiH, te u entitetskim stratekim i planskim dokumentima iz
oblasti voda.
42 Agencija Reuters: http://www.reuters.com/article/2012/08/21/us-balkans-drought-idUSBRE87J0MX20120821
43 Agencija Reuters :http://www.reuters.com/article/2012/09/07/us-balkans-drought-energy-idUSBRE8860F020120907
176
usjeva i da se uvedu zimski usjevi ili drugi viegodinji usjevi, jer je pokrivenost tla kljuna za
ouvanje vode. Pored toga, to su bolje za okoli i sigurnije za zdravlje ljudi, organske pol-
joprivredne prakse openito omoguavaju vei otpor klimatskim promjenama. Organskom
poljoprivredom se dugorono odrava plodnost i vlanost tla, spreavaju se erozije i pop-
lave, te se odrava bioloka raznolikost kao i raznovrsnost usjeva. Organska poljoprivreda
pospjeuje energetsku efikasnost i smanjuje emisije GHG-a, i upravo iz tih razloga se sve
vie i vie preporuuje razvijenim i zemljama u razvoju. Tradicionalne poljoprivredne prakse u
BiH treba kombinirati s modernim naunim saznanjima i tehnologijama, s ciljem da se ostvari
integrirana i odriva poljoprivreda.
Veliki dio BiH je pokriven umama, koje su veoma znaajne za lokalne klimatske uvjete, vodeni
ciklus, apsorpciju staklenikih plinova i otputanje kisika, ublaavanje temperaturnih promjena
i odravanje vlanosti tla (Organizacija za hranu i poljoprivredu, 2010). Stoga je za BiH kljuno
da odri sadanji umski pokriva, pa ak i da ga eventualno povea. Uz odrivo upravljanje
umama ti ciljevi bi se mogli ostvariti; privredne djelatnosti bile bi snabdijevane drvnim i ne-
drvnim proizvodima, dok bi turistiki sektor mogao ponuditi rekreativne aktivnosti (Meuvladin
panel o promjeni klime 2007, Evropska komisija 2011, Milenijska procjena ekosistema 2005,
Mesbah 2009).
Poboljanje energetske efikasnosti i razvijanje obnovljivih izvora energije

Poboljanje energetske efikasnosti omoguava smanjenje utroka energije i emisije GHG-a
po stanovniku. Primjeri energetske efikasnosti ukljuuju bolju izolaciju u zgradama, ali isto
tako i kogeneraciju, tj. istovremenu proizvodnju elektrine i toplotne energije za kotlovnice.
Razvijanjem obnovljivih izvora energije smanjuje se ovisnost o fosilnim gorivima, kao i emisije
GHG-a. Hidroenergija je u BiH dobro razvijena, s proizvodnjom elektrine energije oko 40%
od ukupne proizvodnje energije, ili 7183 GWh na godinjem nivou. Jo uvijek postoji dobar
potencijal za dalji razvoj, posebno iz malih hidroelektrana, ali opasnost za bioloku raznolikost
je znaajna. Koritenje energije vjetra je u BiH i dalje marginalno, s izuzetkom plana za izgradnju
vjetroelektrana u Podveleju i Livanjskom polju, a detaljna istraivanja se vode i na pet lokacija
na podruju istone Hercegovine u RS-u. Geotermalna energija s identificiranim termalnim
izvorima s temperaturama od 20 do 100 stepeni ima znaajan potencijal, koji nije razvijen.
Neke procjene potencijala solarne energije ukazuju na proizvodni kapacitet u iznosu od 33
GWh elektrine energije, dok postojei nivo biomase odgovara iznosu od 4.200 GWh (Prvi
nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom konvencijom UN-a o klimatskim promjenama, 2009).
3.7.7 Meunarodni pravni okvir za klimatske promjene

iz perspektive BiH
BiH je 2000. godine ratificirala Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama i 2007.
Protokol iz Kyota. BiH se ubraja meu drave koje nisu lanice Aneksa 1 Konvencije. Za drave
koje nisu lanice Aneksa 1 ne postoje restrikcije za emisije GHG-a, jer se smatra da nisu veliki
emiteri po stanovniku. Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS-a je
kontakt taka za Konvenciju u ime BiH. U skladu s UNFCCC-om, BiH, kao zemlja koja nije
lanica Aneksa 1, ima pravo na transfer brojnih finansijskih mehanizama, znanja i tehnologije.
BiH je 2009. godine izradila Prvi nacionalni izvjetaj u skladu s Okvirnom konvencijom Ujed-
injenih nacija o klimatskim promjenama. U toku je izrada Drugog nacionalnog izvjetaja uz
podrku UNDP-a. Mehanizam istog razvoja (CDM44) prema Kyoto protokolu Konvencije o
klimatskim promjenama omoguava sufinansiranje odreenih projekata u BiH putem trgovine
ugljem, nakon to je u BiH dovren proces imenovanja (UN Ekonomska komisija za Evropu,
2011) Ovlatenog tijela DNA (Designated National Authority), tako to je odran prvi sastanak
Izvrnog odbora DNA (29. septembar 2011, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa).
Ti projekti obuhvataju energetsku efikasnost, koritenje obnovljive energije ili projekte koji se
odnose na odrivu poljoprivredu ili odrivo upravljanje umama. U toku je izrada tri projekta u
44 CDM - Clean Development Mechanism.

177
vezi sa smanjenjem NO2 (industrija koksa), CH4 (rudarstvo), SF6 (termoelektrane) i CO2 (male
hidroelektrane) (Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom konvencijom UN o klimatskim
promjenama, 2009). Izvrni odbor DNA je na sastanku ukazao na to da BiH i ostali projekti
mogu imati koristi od Mehanizma istog razvoja putem:
Daljnjeg razvoja trita za energetsku efikasnost i izvora obnovljive energije;
Pristupa modernim tehnologijama;

Privlaenja direktnih stranih investicija kroz niz projekata koji su nekodljivi za okoli svih
interesnih strana;
Osiguranja razvoja infrastrukture, poveanja BDP-a i zaposlenosti;
Poboljanja kvaliteta zraka i okolia i nuenja raznovrsnih izvora energije da bi se smanjila

ovisnost o nabavkama fosilnih goriva.
Kroz razvoj potencijalnih projekata u sklopu Mehanizma istog razvoja i prezentiranjem tih
projekata interesnim stranama, BiH je takoer u mogunosti da smanji emisije staklenikih
plinova (GHG-a) na globalnom nivou, te da sa zapoinjanjem tih aktivnosti ispuni jedan od
prioriteta Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju u koje spada provoenje Kyoto protokola.
Neki od potencijala za smanjenje emisija GHG-a u BiH su:
Poveanje energetske efikasnosti, jer BiH ima vei energetski intenzitet od susjednih
zemalja,
Koritenje biomase, godinja sjea oko 5 miliona m,
Dobijanje energije gasifikacijom otpada (npr. iz deponije u Sarajevu),
Koritenje energije vjetra,
Koritenje energije termalnih voda.

Nedvosmisleno je prikazano da su globalne klimatske promjene uzrokovane antropogenim
emisijama staklenikih plinova. Iako BiH nije glavni emiter GHG-a, svejedno mora pronai
naine da doprinese i ublai emisije i da se adaptira na sadanje klimatske promjene i njihove
posljedice. Srednjorone i dugorone dravne strategije moraju obuhvatiti mjere ublaavanja
i adaptacije u kljunim sektorima, ukljuujui poljoprivredu, umarstvo, industriju, transport
i energiju. U postojee strateke dokumente, poput Nacionalnog akcijskog plana za zatitu
okolia ili predstojee Energetske strategije, moraju se kao element uvrstiti i klimatske promjene.
BiH mora u potpunosti iskoristiti razne mogunosti koje su joj pruene u skladu sa meunarodnim
mehanizmima poput onih koji su utvreni Kyoto protokolom UNFCCC. Te mogunosti ukljuuju
strane investicije i transfere tehnologija u oblasti obnovljivih izvora, energetske efikasnosti,
poljoprivrede, umarstva i ouvanja bioloke raznolikosti. Klimatske promjene predstavljaju
prijetnju lokalnoj privredi, to vai i za BiH, ali takoer pruaju izvrsnu priliku da se ubrza tran-
zicija prema odrivoj ekonomiji (Izvjetaj o zelenoj ekonomiji, UNEP 2011), ime se poveava
upotreba obnovljive energije, a smanjuje zagaenje, ukljuujui emisiju staklenikih plinova.
Prikupljanje i analiza podataka u BiH moraju se dalje razvijati, posebno u oblasti klimatskih
promjena. Osim podataka koji su predstavljeni u ovom izvjetaju, mnogi podaci jo uvijek
nedostaju zbog slabog prikupljanja i obrade podataka o okoliu.
Za pojedine indikatore klimatskih promjena u BiH podaci nedostaju djelomino ili potpunosti.
Jedan problem predstavlja injenica da se neki podaci ne mjere i ne prikupljaju, a drugi prob-
lem je to se odreeni podaci adekvatno ne obrauju, ne distribuiraju, niti objavljuju. Indikatori
klimatskih promjena u BiH za koje podaci potpuno ili djelomino nedostaju su:
Temperatura voda (CLIM 019),
Zadravanje vode (CLIM 029),

178
Potreba za vodom (CLIM 033),
Vrijeme javljanja ciklusa poljoprivrednih usjeva (agrarna fenologija) (CLIM 031),
Odnos izmeu vrsta i ekosistema (CLIM 026),
Erozija tla uzrokovana vodom (CLIM 028),
Vodotok rijeka (CLIM 016),
Plavljenje rijeka (CLIM 017),
Smanjenje vodotoka rijeka zbog sua (CLIM 018),
Fenologija biljaka (CLIM 023),
Normalizacija pokazatelja gubitaka uzrokovanih plavljenjem rijeka (CLIM 040),
Vruine i zdravlje (CLIM 036),
Sezona rasta poljoprivrednih usjeva (CLIM 030),
Bioloka raznovrsnost slatkih voda i kvalitet vode (CLIM 021),
Rast uma (CLIM 034),
Opasnost od umskih poara (CLIM 035),
Raspodjela biljnih vrsta (CLIM 022),
Raspodjela ivotinjskih vrsta (CLIM 024),
Direktni gubici zbog katastrofa uzrokovanih vremenskim prilikama (CLIM 039),
Promjenjivost prinosa usjeva (CLIM 032),
Fenologija ivotinja (CLIM 025),
Poljoprivreda i umarstvo (CLIM 042).
Pokazatelji koji su bitni za okoli i dalje su povezani s mnogim drugim okolinskim pokaza-
teljima. S ciljem da se adekvatno prikupljaju podaci o klimatskim promjenama, dosta je vana
koordinacija izmeu relevantnih agencija poput hidrometeorolokih zavoda, umarskih i pol-
joprivrednih zavoda, te institucija koje vre monitoring kvaliteta vode i zraka. Ova mjerenja bi
trebalo da prikupljaju i obrauju relevantne agencije.
Imajui u vidu da je vlast u BiH vrlo fragmentirana, pragmatian pristup bi bio da se ojaaju
kapaciteti postojeih agencija za prikupljanje, potvrivanje i objedinjavanje podataka o oko-
linskim pokazateljima i klimatskim promjenama.
Prioritet treba da budu okolinski pokazatelji koji spadaju u pokazatelje iz kljune grupe (CSI)
koji su navedeni u ovom izvjetaju. Vana je inicijativa za poveanje svijesti politike i javnosti o
tim pokazateljima. Ovaj izvjetaj o stanju okolia u BiH bit e vaan alat za postizanje tog cilja.
Pored toga, univerziteti i fakulteti koji im pripadaju su u poziciji da u nekim sluajevima izrade i/
ili prikupe podatke za odreen broj tih pokazatelja. Ti podaci su obino dio naunih publikacija,
ali takoer bi se mogli sistematski dostavljati zavodima za statistiku u FBiH i RS ili Agenciji za
statistiku BiH. Prema definiciji, nauka o okoliu je multidisciplinarna nauka. Potrebni podaci
moraju doi iz razliitih izvora, koji se odnose na razliita ministarstva i razliite agencije.
Raznovrsnost izvora informacija jo jednom potcrtava nunost koordinacije unutar entiteta,
ali i izmeu njih, kako bi se dobili podaci na nivou drave.
Neki podaci o okoliu imaju izraen drutveni ili ekonomski karakter, kao to su podaci o javnom
mnijenju ili trendovima trita. Ti podaci se obino dobijaju anketama i istraivanjem. Javne i
privatne agencije ili mediji mogu vriti te ankete i istraivanja. Neki podaci se takoer mogu
dobiti iz privatnog sektora. Relevantni podaci koji potjeu iz privatnih kompanija direktno se
prezentiraju javnosti putem medija ili se dostavljaju javnim institucijama koje potom objavljuju
179
podatke kako bi bili dostupni javnosti. BiH je lanica UNECE-ove Aarhus konvencije, a izvjetaj
o implementaciji spomenute Konvencije izradila je 2010. godine (Aarhus konvencija). U fokusu
Konvencije, koja je 1998. odrana u Aarhusu u Danskoj, je pristup informacijama, sudjelovanje
javnosti u procesu donoenja odluka i pristup pravdi kada je rije o pitanjima okolia. Slino
Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, u kojem se openito spominju javne informacije,
u skladu s tom konvencijom javnost ima pravo da za svoje dobro trai informacije koje su bitne
za okoli. Nakon provoenja jednog EU/CARD projekta 2007. godine, FBiH i RS su usvojili
pravilnike o registru postrojenja i zagaivaa, a od 2008. preduzea moraju izvjetavati o
podacima, dok okolinski inspektori imaju pravo da kazne kompanije koje se ne pridravaju
zakonskih propisa. Izvjetavanje o podacima obuhvata emisije u atmosferu, isputanje otpadnih
voda, odlaganje vrstog otpada, karakteristike postrojenja i pojedinosti o dozvolama. Za potrebe
bilo kojeg velikog projekta infrastrukture, mora se najprije izraditi Studija o procjeni utjecaja na
drutvo i okoli (NEAP BiH, 2003).
180
4 SIGURNOST OKOLIA
I ZDRAVLJE LJUDI
4.1 HEMIKALIJE I TETNE SUPSTANCE
4.2 PRIRODNE KATASTROFE I KATASTROFE IZAZVANE
LJUDSKIM DJELOVANJEM
4.3 POSTKONFLIKTNA PITANJA
4.4 PREKOGRANINA PITANJA I NJIHOV UTJECAJ NA OKOLI
4.5 UTJECAJI NA ZDRAVLJE LJUDI
181
P
romjene u fizikom, hemijskom ili biolokom stanju okolia odreuju kvalitet ekosis-
tema i dobrobit ovjeka. Promjene stanja mogu imati okolinski ili ekonomski utjecaj na
funkcioniranje ekosistema, na ljudsko zdravlje i sigurnost, te na ekonomsku i socijalnu
efikasnost drutva. Okoli je specifian medij u kojem se odraavaju posljedice svih ljudskih
aktivnosti. Sigurnost okolia, a samim time i sigurnost ljudi, moe biti ugroena prirodnim i
ljudskim djelovanjem (npr. pojava klizita, umski poari, minirane povrine, itd.). Fizikalni utje-
caji okolia mogu izazvati razne smetnje po ljudsko zdravlje u vidu raznih bolesti. Iako postoji
niz indikacija o moguim utjecajima okolia na zdravlje ljudi vrlo je teko pokazati, a posebno
dokazati, njihovu direktnu povezanost.
4.1 HEMIKALIJE I TETNE SUPSTANCE

Prema podacima EU Bijele knjige - Strategije za budue politike upravljanja hemikalijama
(engl. White Paper Strategy for a Future Chemicals Policy), u periodu izmeu 1930. i 2000.
godine globalna svjetska proizvodnja hemikalija poveala se od 1 milion do 400 miliona tona.
Iako se ne moe porei da je drutvo imalo znaajnu korist od upotrebe nekih hemikalija,
npr. u zdravstvenoj zatiti, naalost mnoge hemikalije tetno djeluju na prirodni svijet i ljude,
a jo uvijek ne znamo koje su dugorone posljedice njihove upotrebe. Sve vei broj naunih
istraivanja o kontaminaciji okolia hemikalijama poinje nam otvarati oi. Na koje god podruje
se naunici usredotoe, bilo da su to tropska podruja, morski sistemi, industrijske regije ili
Arktik, pronalaze tragove toksinih hemikalija.
U BiH nadlenost u oblasti upravljanja hemikalijama imaju Federalno ministarstvo zdravlja u

FBiH, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite u RS, te u BD Odjeljenje za zdravstvo i ostale
usluge Vlade BD. U pitanjima zatite okolia u oblasti hemikalija ove institucije usko sarauju
sa ministarstvima nadlenim za zatitu okolia.
Tijela za praenje i izvjetavanje

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva svake godine izradi analizu
uvezenih koliina pesticida na osnovu izdatih dozvola. Prema Zakonu o hemikalijama (Sl.
glasnik RS, br. 25/09) propisano je da Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite RS vodi Inte-
gralni inventar hemikalija koji se sastoji od Inventara hemikalija, Inventara biocida i Inventara
sredstava za zatitu bilja.
Agencija za sigurnost hrane BiH, prema odredbama Zakona o hrani (Slubeni glasnik BiH, broj
50/04), redovno vri prikupljanje, obradu i analizu podataka rezultata laboratorijskih analiza
hrane koje dostavljaju laboratorije za kontrolu hrane na podruju BiH, a koji se odnose na
prisutnost fizikih, hemijskih i mikrobiolokih hazarda u hrani, u skladu s vaeim propisima u
BiH. Agencija ima uspostavljenu saradnju sa svim laboratorijama koje vre kontrolu hrane u BiH,
i trenutno su u zavrnim fazama pripreme da se daju posebna ovlatenja laboratorijama koje
e obavljati slubenu kontrolu hrane, u skladu s vaeim propisima u BiH. Agencija redovno
dostavlja podatke iz oblasti sigurnosti hrane za podruje BiH nadlenim institucijama u BiH na
uvid i miljenje, a Informacije o procjeni rizika porijeklom iz hrane u BiH, koje obuhvataju sve
podatke iz oblasti sigurnosti hrane za BiH, redovno od 2009. godine dostavlja na usvajanje
Vijeu ministara. Do sada je Vijee ministara razmatralo i usvojilo ukupno pet ovakvih izvjetaja.
Tabela 43 prikazuje podatke o rezultatima laboratorijskih analiza hrane za razdoblje 2009-2011,
koje su dostavile laboratorije za kontrolu hrane u BiH.
182
Tabela 43:
2009. 2010. 2011.
Rezultati laboratorijskih
analiza hrane u BiH u Vrsta
Broj i % Broj i % Broj i %
kontaminanta Broj Broj Broj
razdoblju 2009-2011. neodgovarajuih neodgovarajuih neodgovarajuih
analiza analiza analiza
(Izvor: Agencija za analiza analiza analiza
sigurnost hrane BiH, 2012)
Teki metali 13.525 366 (2,71%) 6934 5 (0,07%) 6.280 36 (0,57%)
Mikotoksini 786 6 (0,76%) 64 0 136 2 (1,47%)
Rezidue
2.594 2 (0,08%) 1180 9 (0,76%) 1.514 10 (0,66%)
pesticida
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa - Ured za veterinarstvo BiH redovno prati
rezidue veterinarskih lijekova, zatim pesticide i kontaminate u ivim ivotinjama i proizvodima
ivotinjskog porijekla (meso, mlijeko, jaja, med), kao i u ivotinjskoj hrani. Godinji plan za
praenje rezidua se usvaja u skladu s Odlukom o praenju rezidua odreenih materija u
ivim ivotinjama i proizvodima ivotinjskog porijekla (Slubeni glasnik BiH, br. 01/04, 40/09
i 44/11) i s Odlukom o usvajanju plana praenja i kontrole rezidua za 2011. (Slubeni glasnik
BiH, broj 25/11). Razni uzorci se ispituju u zavisnosti od toga koja se hemikalija provjerava.
Obino se uzimaju uzorci urina, krvi, miia, bubrega, jetre ili jaja. Inspektori u FBiH, RS i BD
uzimaju uzorke koji se potom analiziraju u ovlatenim laboratorijama. U 2010. godini ispitana
je prisutnost raznih opasnih hemikalija na 1.022 uzorka, od kojih su dva bila pozitivna (dva
uzorka su bila pozitivna na dvije razliite vrste antibiotika).
U BiH postoje etiri agencije za praenje stanja povrinskih voda, dvije u Federaciji i dvije u RS-u.
Agencije vre monitoring kvaliteta voda, ali ne postoji sistematino izvjetavanje na dravnom
nivou (osim za EIONET gdje je to uraeno preko dravne fokalne take eng. National Focal
Point). Agencije koriste razliite oblike izvjetavanja, pa je zbog toga komplicirano sagledati
stanje toksinih zagaivaa u povrinskim vodama u BiH.
Institut Kemal Kapetanovi iz Zenice prati sadraj tekih metala u zraku. Nije poznato da
postoje izvjetaji o utjecaju zagaenosti zraka, posebno tekih metala, na zdravlje ljudi i okolia.
Razne institucije, poput Federalnog zavoda za agropedologiju, Federalnog zavoda za pol-

joprivredu i Poljoprivrednog instituta RS-a, prate sadraj toksinih zagaivaa u tlu. Sve tri
institucije mjere toksine zagaivae, ali podaci nisu javni i izvjetaji se ne objavljuju dosljedno.
Zavod za javno zdravstvo FBiH i Institut za javno zdravstvo RS objavljuju godinje izvjetaje
o opem zdravstvenom stanju stanovnitva u FBiH i RS. Dio tog izvjetaja ini i okoli i
zdravlje, u kojem se navodi utjecaj kvaliteta zraka, tla i vode, kao i utjecaj buke na zdravlje.
Iako u tim izvjetajima nisu dati podaci ili mjerenja, iskazana je bojazan u pogledu: zagaenosti
zraka u nekim gradovima koja redovno premauje granine vrijednosti (posebno u zimskim
mjesecima), potencijalnih zagaivaa vode koji zavre u sistemu vodosnabdijevanja i problema
s upravljanjem otpadom. U izvjetajima je problem nelegalnih deponija predstavljen kao vodei
problem okolia koji utjee na zdravlje. To posebno vrijedi za medicinski i industrijski otpad
koji nije adekvatno odloen, tj. koji je odloen na nelegalne deponije ili zajedno s komunalnim
otpadom. Zavod za javno zdravstvo FBiH navodi da se 60% infektivnog otpada prikuplja
zajedno s komunalnim otpadom. Zavod za javno zdravstvo FBiH i Institut za javno zdravstvo
RS takoer navode da u dravi takva situacija s otpadom predstavlja jo vei rizik po kvalitet
podzemnih voda, koji se ne prati redovno.
Institut za akreditiranje BiH redovno objavljuje i aurira listu svih akreditiranih laboratorija koje se
bave ispitivanjem kemikalija, kao i drugih ispitivanja vezanih za oblast zatite okolia. Laboratorije
sa ove liste vre hemijska ispitivanja zemljita, zatim sirove, povrinske, podzemne i otpadne
vode te vode za pie, poljoprovrednih i ivotinjskih proizvoda, te hrane.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je dravna kontaktna taka45 (izvrno tijelo)
za sve konvencije o zatiti okolia koje drava potpisuje i ratificira. BiH je potpisnica tokholmske
konvencije o trajnim organskim zagaivaima, koja je ratificirana 30. marta 2010. godine.
45 NFP National Focal Point.

183
Poetak projekta Omoguavanje preduzimanja aktivnosti u BiH za provoenje tokholmske

konvencije o trajnim organskim zagaivaima u maju 2011. daje nadu da e se razjasniti neki
aspekti stanja POPs-a u dravi, jer je inventura POPs-a u BiH jedna od aktivnosti projekta.
Osnovni cilj projekta je da se ojaa nacionalni kapacitet i omogui priprema Nacionalnog
plana provoenja za upravljanje POPs-ima i njegove specifine strategije i akcijskih planova.
Nezavisna istraivanja
U sklopu Univerziteta u Sarajevu postoji nekoliko istraivaa na Farmaceutskom fakultetu,
Medicinskom fakultetu i Prirodno-matematikom fakultetu, koji su objavljivali radove o kon-
centracijama POPs-a u rijeci Neretvi, PCB-a u tlu u Kantonu Sarajevo i o koncentracijama
ive u atmosferi u Tuzli.
Za vrijeme posljednjeg ratnog konflikta u BiH unitene su brojne transformatorske stanice,

to je uzrokovalo znaajno izlijevanje transformatorskog ulja koje sadri polihlorirane bifenile
(PCB). Nekoliko takvih stanica nalazi se u blizini Sarajeva, i to u neposrednoj blizini izvorita
za vodosnabdijevanje. Analitiki uzorci tla koji su uzeti na tim podrujima pokazali su da je u
samo 9 od ukupno 42 pojedinana uzorka ukupna koncentracija PCB-a bila iznad 0,5 ppb
(granica detekcije imunohemijske metode), a najvea koncentracija koja je naena iznosila
je 1.53ppb. To je za 3-4 reda veliine manje od koncentracija koje su naene u slinim okol-
nostima, tako da se sa sigurnou moe rei da zapaene koliine ne predstavljaju rizik za
kontaminaciju vode. Ali, razlog za zabrinutost je da su ak i dublji slojevi tla (50 cm) sadravali
istu koliinu PCB-a kao povrinski slojevi (5 cm), to ukazuje na kontinuiranu kontaminaciju
(Marjanovi et al., 2007).
U drugoj publikaciji analizirani su nivoi POPs-a u rijeci Neretvi (eibegovi et al., 2010). Uvidom
u navedeni rad moe se zakljuiti da su rezultati ispitivanja na POPs-ove pokazali da rijeka
Neretva u tom smislu nije zagaena. U Tabeli 2 navedenog rada vidi se da je koncentracija
DDT ispod granice kvantifikacije, a kvantificiran je samo njegov metabolit DDE. S obzirom na
postavljene srednje godinje koncentracije u okolinskim standardima kvaliteta za prioritetne
i druge supstance, u skladu s postojeom domaom i EU legislativom (Direktiva 2008/105/
EC), granica doputene srednje godinje koncentracije za kopnene vode za ukupni DDT je
0,025 g/L, dok je izmjerena koncentracija p.p DDE 14 pg/L, to je oko 1.800 puta manje
od doputene koncentracije. Kako se navodi u samom radu, ukupna izmjerena koncentracija
organohlornih pesticida (OCP) je 140 pg/L to se moe smatrati pozadinskim koncentraci-
jama. U studiji se navodi zakljuak da nivoi DDT-a i glavnog metabolita DDT-a ukazuju na
skoru upotrebu tog insekticida. Poto DDT nije uvezen u BiH u posljednjih 15 godina, skora
upotreba navodi na zakljuak da postoji zaliha koja bi se trebala istraiti. U radu se takoer
navodi da se javljaju kontaminanti poput PBDE koje bi trebalo pratiti.
Agencija za vodno podruje Jadranskog mora Mostar provodi redovne analize pesticida iz
grupe organohlornih pesticida na rijeci Neretvi (mjerni profil Draevo i itomislii) i do sada
nisu zabiljeene vrijednosti koje prelaze EQS standard u skladu s Direktivom 2008/105/ EC,
odnosno vrijednostima propisanim u prilogu 1. u Uredbi o uvjetima za isputanje otpadnih voda
u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije (Slubene novine FBiH, broj 4/12).
Tuzla je jedan od najzagaenijih gradova u BiH. Publikacija pod nazivom Distribucija ive u
zraku na podruju grada Tuzla pokazuje da u gradu, zbog hlor-alkalne fabrike, postoji znaajna
koncentracija ive u zraku (izmeu 1 i 251 ng/m), te se navodi da se najvee koncentracije
javljaju oko fabrike (Huremovi et al., 2008).
Koncentracija ive u zraku (ng/m3) Tabela 44:

Poreenje regije Tuzle s
Nezagaena podruja Zagaena podruja u Koncentracija ive u zraku prosjenim koncentracijama
u svijetu svijetu u Tuzli i okolnom podruju ive u zraku u zagaenim
podrujima u odnosu na
Prosjek 0,04/2 - 26,7
nezagaena podruja svijeta
Minimum 0,01 0,09 1 (Izvor: Huremovi et al.,
2008)
Maksimum 0,06 (3.4) 39 251
184
Iako jo uvijek ne postoji sistematino izvjetavanje o opasnim hemikalijama i supstancama

u svim segmentima okolia, postoje izvori informacija u kojima se jasno navodi da voda,
tlo i hrana u BiH sadre odreene koncentracije tetnih hemikalija i supstanci. Glavni izvori
ekotoksinih hemikalija i supstanci su slini irom svijeta, a BiH nije izuzetak neadekvatno
odlaganje komunalnog otpada i otpada iz industrije, rudnika, bolnica, nedostatak postrojenja
za preiavanje otpadnih voda, te kanalizacija koja se direktno izljeva u otvorena vodna tijela.
U BiH se vre mjerenja koncentracija toksinih supstanci, ali izvjetavanje o nalazima u veini
sluajeva nije usklaeno. Uglavnom se uzimaju uzorci hrane koji se analiziraju na sadraj
toksinih supstanci, ali nema mnogo provedenih ekotoksikolokih studija. Prvi korak ka izradi
izvjetaja o stanju opasnih hemikalija u BiH je uspostavljanje bolje saradnje i razmjene informacija
izmeu relevantnih institucija. Osim toga, potrebno je unaprijediti, uskladiti i ojaati zakonsku,
institucionalnu, tehniku i finanssku osnovu, te mehanizme i mjere za sigurno upravljanje
hemikalijama i monitoring njihovog utjecaja na okoli.
4.2 PRIRODNE KATASTROFE I KATASTROFE

IZAZVANE LJUDSKIM DJELOVANJEM
4.2.1 umski poari
umski poari su najvea prijetnja umama i, openito, biolokoj raznolikosti. Oni unitavaju
ekosisteme i utjeu na opstanak ivotinjskih i biljnih vrsta. tavie, poveavaju rizik od erozije
tako to unitavaju vegetaciju tla. Najee zahvataju kraka podruja hercegovake regije
zbog geografske pozicije i klime koju u ljetnom razdoblju odlikuju visoke temperature sa suhim
zemljitem. Openito, nizak nivo vlage i visoke temperature smatraju se faktorima koji znaajno
poveavaju rizik od umskih poara.
Prema informacijama Agencije za statistiku BiH, o uzrocima umskih poara podaci se ne

prikupljaju, ali na slici ispod prikazani su raspoloivi podaci o ukupnoj povrini opoarenih
podruja i oborenih stabala kao tete uzrokovane umskim poarima.
Slika 129: 120.000

Povrina opoarenih
podruja i oborena stabla
kao teta uzrokovana 100.000
umskim poarima u BiH
statistiku BiH, 2011)
60.000
40.000
Opoarena podruja u ha
20.000
Oborena stabla zbog teta
uzrokovanih umskim poarima u m
0
2005 2006 2007 2008 2009
4.2.2 Poplave
Poplave na irem prostoru BiH su uvjetovane neravnomjernou i neravnoteom brojnih prirodnih
faktora (vodnog reima, klimatskih, geolokih, topografskih i ljudskih djelatnosti). Nedostaju
tani podaci o poplavljenim podrujima i tetama na godinjem nivou u BiH, jer Agencija za
statistiku BiH ne prikuplja tu vrstu podataka. etiri agencije za vode (dvije u FBiH i dvije u
RS) vre monitoring povrinskih vodotoka, te analiziraju podatke o poplavnim podrujima,
svaka u okviru svoje oblasti, te pripremaju planove za spreavanje i smanjenje tetnih utjecaja
prouzrokovanih poplavama.
185
S ciljem da se to potpunije sagleda hidrografska mree u BiH, daje se pregled osnovnih

teritorijalnih (planskih) jedinica za upravljanje vodama, pa time i poplavnim rizikom. Prema
odredbama entitetskih zakona o vodama u BiH, osnovna teritorijalna (planska) jedinica za
upravljanje vodama je vodno podruje (oblasni rijeni sliv) i to:
1. Vodno podruje rijeke Save i
2. Vodno podruje Jadranskog mora.
Vodno podruje rijeke Save obuhvata dio meunarodnog rijenog bazena (sliva) Dunava,
odnosno dio meunarodnog podbazena-podsliva rijeke Save na teritoriji BiH, a koje pripada
crnomorskom slivu. Vodno podruje Jadranskog mora obuhvata dijelove meunarodnih rijenih
bazena (slivova) Neretve s Trebinjicom, te Cetinom i Krkom na teritoriji BiH.
Navedena dva vodna podruja, posmatrana kroz aspekt upravljanja rizikom od poplava, su
utjecajno nezavisna, ali su, istovremeno, u jakoj meuzavisnosti dijelovi koji pripadaju istom
vodnom podruju u oba entiteta. Osim toga, Vodno podruje rijeke Save u BiH direktno se
naslanja na meudravne vodotoke: Unu, Koranu, Savu i Drinu, dok je Vodno podruje
Jadranskog mora u direktnoj utjecajnoj vezi s dijelovima meudravnih vodotoka Neretve i
Cetine (i jo nekih manjih) koji se nalaze u Hrvatskoj.
Poplavama su najee izloena sljedea podruja:
U gornjim tokovima pritoka Save: Drvar (rijeka Unac), Tuzla (rijeka Jala), Olovo (rijeka Krivaja),
doline rijeka Spree, Usore, Miljacke, eljeznice i dr.;
U srednjim i donjim tokovima pritoka rijeke Save: Kulen Vakuf, Biha, Bosanka Krupa
(rijeka Una), Novi Grad, Prijedor, Sanski Most (rijeka Sana), Gornji Vakuf, Bugojno, Donji
Vakuf (rijeka Vrbas), elinac (rijeka Vrbanja) Sarajevsko polje, Zenica, Maglaj, Doboj (rijeka
Bosna), Foa, Gorade, Zvornik, Janja (rijeka Drina);
U dolini rijeke Save poplavama su esto bila izloena naselja: Dubica, Gradika, Srbac,
Brod, Derventa (Ukrina), amac, Oraje i Brko;
U dolini Neretve: apljinsko polje, Gabela polje, Viii, Svitava, Hutovo blato, plato Brotnjo,
Rastok - Jezerac, dolina Neretve (dio apljina-Buna), Vir-Posuje, Ljubuko-Vitinsko polje
(rijeka Trebiat), Bijelo i Bie polje (rijeka Buna);
U krakim poljima: Imotsko-Bekijsko polje, Mostarsko blato, Livanjsko polje, Kupreko

polje, Duvanjsko polje sa ujikim poljem, podruje oko Bosanskog Grahova, Gatako
polje, Nevesinjsko polje, Dabarsko polje, Fatniko polje, Bileko polje, Trebinjsko (Mokro)
polje, Ljubomirsko polje, Ljubinjsko polje i Popovo polje.
Poplave u BiH su prijetnja za podruje ukupne povrine 250.000 ha, to predstavlja 4% ukupne
teritorije (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2004).
Gradnjom zatitnih vodnih objekata u velikoj mjeri se smanjuje rizik od poplava, ali jo uvijek ne
postoji dovoljna zatita. Posljedice poplava znatno utjeu i na zdravstveno stanje stanovnitva
tako to se zagauju resursi pitke vode. Poplave predstavljaju i prijetnju resursima podzemnih
voda u tlu meugranularne strukture (33% resursa vode koji se koriste za vodosnabdijevanje
stanovnitva), jer se nalaze na rijenim nanosima. Poseban problem predstavlja zagaenje
okolia zbog poplava, kao i mogua toksina kontaminacija. Poplave uzrokuju ogromne tete
na usjevima, privatnoj imovini i infrastrukturi, te dovode do erozije obradivog zemljita.
Proteklih godina neadekvatna urbanizacija je dodatno zakomplicirala provoenje zatitnih

mjera za oblasti izloene poplavama poput rijenih dolina i podruja u blizini rijenih obala. U
skladu EU zakonodavstva i domae legislative, u FBiH je poela izrada Procjene rizika s ciljem
da se izradi Plan upravljanja poplavnim rizicima. Takoer, Republika uprava civilne zatite je
pokrenula proces izrade Procjene ugroenosti RS od prirodnih i drugih nesrea, to je prva
faza u procesu izrade Plana civilne zatite RS. Za potrebe izvjetavanja o okoliu, potrebno
je da Agencija za statistiku BiH prikuplja podatke o poplavljenim podrujima i tetama na
godinjem nivou.
186
Slika 130:
Epicentri najjaih
zemljotresa i glavni
seizmotektonski rascjepi na
teritoriji BiH
(Izvor: FHMZ BiH, Centar
za seizmologiju,
Sarajevo, 2010)
Slika 131:
Najaktivnija seizmika
podruja u narednih
stotinu godina na
teritoriji BiH
(Izvor: Balkan projekat,
1972)
187
4.2.3 Zemljotresi
Kao dio mediteranske zone alpsko-himalajskog seizmikog pojasa, regionalni tektonski poloaj
BiH obuhvata nekoliko zasebnih geotektonskih jedinica: Panonski bazen, Istone Alpe, Dinar-
ide i prelaznu zonu izmeu Dinarida i Jadranske platforme. Na seizminost prije svega utjee
kolizija Jadranske platforme i Dinarida. Panonski bazen se odlikuje rijetkim pojavama velikih
dogaaja, to je tipino za seizmike aktivnosti unutar ploe. Regionalna seizmika aktivnost
BiH odlikuje se pojavom zemljotresa na dobro poznatim podrujima epicentara, kao to se
moe vidjeti na karti epicentara (Slika 130).
Ono to je znaajno za BiH je da je sadanja seizmika aktivnost jaa u centralnom i jugoistonom

dijelu zemlje, dok je slabija u sjeverozapadnim regijama.
Iako je vrlo teko predvidjeti seizmike dogaaje na bilo kojoj teritoriji na osnovu snimanja
instrumenata (katalog zemljotresa), te matematikih i fizikih modela, ipak se mogu predvidjeti
neki budui seizmiki dogaaji. Oekuje se da u narednih 50 godina zemljotresi u regiji nee
biti jai od 7 stepeni po Mercalli-Cancani-Siebergovoj (MCS) skali. Meutim, u narednih 100
godina se oekuju jai zemljotresi u junom i sjeverozapadnom dijelu zemlje (Slika 131).
Zemljotresi mogu imati vrlo negativan utjecaj na okoli i drutvo. Oni mogu poremetiti ukupno
stanje ravnotee okolinskih faktora i nanijeti ozbiljne tete ekosistemima poput uma, vegetacije,
formacija stijena, kao i biolokoj raznolikosti ivotinja i biljaka, te se mogu pokrenuti klizita i
odroni blata. Osim navedenog, veliku prijetnju okoliu, kao posljedica zemljotresa, predstavlja
irenje vrstog i tenog otpada i industrijskih hemikalija, zatim zagaenje vode i unitavanje
kanalizacijskih kolektora i postrojenja za proiavanje.
BiH raspolae znatnim vodnim potencijalom na kojem je izgraen veliki broj brana koje bi mogle
u iznimnim situacijama pokrenuti zemljotres vlastitom teinom ili teinom vode u akumulaciji. To
se deava kada se akumulacije nalaze u blizini dva velika rasjeda koja se mogu pokrenuti zbog
promjena nivoa vode, to moe uzrokovati klizita, odrone blata i nastanak pukotina na povrini.
Jedan od glavnih problema koji se dovode u vezu sa zemljotresima je kontaminacija slatkih

voda slanim vodama, kao i prodor otpadnih voda i stvaranje taloga na obradivom zemljitu.
Zemljotresi mogu uzrokovati smrt biljaka i vanih mikroorganizama u tlu. U BiH postoje zakon-
ski propisi i institucionalne mjere koje provode graevinske firme kako bi se smanjio rizik od
seizmikih aktivnosti, zatim postoje propisi o seizmikoj izolaciji zgrada kao mjere pripravnosti i
zatite graana, to spada u nadlenosti Civilne zatite. Pretpostavlja se da jak zemljotres moe
uzrokovati ogromnu privrednu, okolinu i drutvenu tetu tako da je zatita od zemljotresa i
ublaavanje njihovih posljedica sastavni dio planova za privredni i drutveni razvoj.
4.2.4 Klizita
Klizita predstavljaju ozbiljnu geoloku opasnost. Na klizite utjeu mnogi faktori poput
poveanog nagiba kosine, promjene toka podzemnih voda, smanjene debljine kosine itd. Ti
faktori mogu biti izazvani prirodnim i ljudskim djelovanjem. Nagib kosine se moe promijeniti:
erozijom, promjenom toka rijeke, prisustvom tekih materijala na kosini (zgrada) i sl. Jedan
od glavnih uzroka za pokretanje klizita je promjena toka podzemnih voda, to je uzrokovano
poveanim vodostajem, promjenama u vegetaciji (sjea ume, konverzija u poljoprivredno ili
gradsko podruje), jakim kiama, dugim sunim periodima itd. Znaajan problem predstavlja
nelegalna gradnja, to dodatno optereuje kosine i uzrokuje njihovo pomicanje. U ostale
ljudske aktivnosti koje negativno utjeu na pokretanje klizita spadaju: prekomjerna sjea
stabala, smanjenje zelenih povrina, neispravno projektovanje i izgradnja drenanih sistema,
kao i nekontrolirano ocjeivanje vode s kosina.
Stabilnost terena u BiH je razliita, s raznim vrstama geoloke stratigrafije, te postojee jedinice
datiraju iz perioda paleozoika pa sve do perioda kvartara. U BiH su prisutni sedimenti razliitih
litolokih karakteristika, metamorfne i magmatske stijene, ije karakteristike daju opi uvid
u fiziko-mehanike osobine i tektonsku deformabilnost. Zbog razliitih fiziko-mehanikih
svojstava koji su navedeni u lancima o litologiji, klizita se javljaju u mnogo razliitih oblika.
188
Federalni hidrometeoroloki zavod BiH je 2009. godine, u okviru izrade Studije ranjivosti pros-
tora FBiH, izradio kartu ranjivosti prostora za podruje FBiH s aspekta klizita (Slika 132). Na
karti je predstavljena povrina pod utjecajem klizita na tri razliita nivoa: stabilna, nestabilna i
uvjetno stabilna povrina. U stabilnim zonama rizik od klizita je manji od 3,5%, na nestabilnim
povrinama je vei od 10%, a na uvjetno stabilnim povrinama se kree izmeu 3,5 i 10%.
Zbog ogromnih ekonomskih i drutvenih posljedica od klizita, neophodno je vriti sistematino
praenje i praviti detaljne karte i to posebno nestabilnih zona.
Slika 132:
Karta stabilnosti
terena u FBiH
(Izvor: FHMZ BiH)
Stabilan teren
Uvjetno stabilan teren
Nestabilan teren
Slika 133:
Karta klizita u RS
(Izvor: Geoloko
istraivanje u RS,
Zvornik, 2010)
Banja Luka, Lopare, Zvornik, Gacko

Opine sa najvie aktivnih klizita
Opine sa najvie registriranih klizita
189
Slika 133 prikazuje klizita u RS-u, plavom bojom su oznaene opine za koje se smatra da
su najaktivnija podruja, a ruiastom bojom su oznaene opine s najveim brojem regis-
triranih klizita.
Proces registriranja klizita i izrade karte jo uvijek je u toku, to predstavlja problem, jer se ne
moe ugraditi sistem za praenje prije nego to se izradi karta za cijelo podruje.
Prema trenutno raspoloivim podacima u BiH je registrirano blizu 1.800 aktivnih klizita (Slika 134).
2000
1797
Slika 134:
1800 Broj aktivnih klizita u BiH
(Izvor: Procjena
1600
ugroenosti BiH od
1400 prirodnih ili drugih
1200 nesrea, 2011)
1000
1000
754
800
600
400
200 43
0
BiH FBiH RS BD
U okviru izrade Procjene ugroenosti BiH od prirodnih ili drugih nesrea, osnovni kriterij za
procjenu ugroenosti od klizita bio je procjena izvrena na osnovu ve nastalih klizita,
odnosno analize posljedica koje je posmatrani dogaaj imao na ljude, imovinu, infrastrukturu
i okolinu. Stoga su identificirani hazardi i kreirana sljedea lista reprezentativnih klizita u BiH:
Klizite Suljakovii Maglaj,

Klizite Mala broda Zenica,
Klizite Bogatii Trnovo,
Klizite emerno Gacko,
Klizite Lopare,
Klizite Zvornik,
Klizite Banja.
Neki od primjera klizita i nastalih teta prikazani su u nastavku.
Slika 135:
Klizite u Suljakoviima
(2010) u blizini
Maglaja, koje je u
potpunosti unitilo
infrastrukturu i naruilo
okoli
Slika 135 prikazuje klizite (povrine 70.000 m2) u blizini Maglaja gdje je okoli u potpunosti
naruen. Klizite je uglavnom posljedica dugog perioda jakih kia.
190
Slika 136:
Veliko klizite u Bogatiima
(2010) koje je unitilo
hidroelektranu i dio ume
Slika 136 prikazuje klizite povrine 250.000 m u Bogatiima koje je uzrokovalo ogromnu
tetu u okoliu i na objektima. Povrinski tok rijeke eljeznice je izmijenjen, potpuno je unitena
hidroelektrana, kao i neki objekti. Pored toga, unitena je velika povrina ume, to je tetno
djelovalo na ivotinje i otjeralo ih sa stanita. Iako je problem lokaliziran 2010, nita nije uinjeno
na sanaciji podruja i spreavanju buduih teta.
Osim direktnog utjecaja koje klizita imaju na okoli i drutvo, klizita takoer utjeu i na
prikljuke (plin, struja, naftovodi, drenaa za bujine tokove, kanalizacija i vodosnabdijevanje),
koji pak utjeu na okoli. Azbest iz starih objekata, dim i estice mogu tetno djelovati na
kvalitet zraka. Opasni materijali kao i ut mogu kontaminirati vodne resurse i okolni pejza.
U zavisnosti od klimatskih prilika u BiH, godinje se javlja vie od 1.000 klizita, od kojih su
neka poznata od ranije i ponovo su se aktivirala, dok su neka nova. Ovi brojevi su znaajno
uveani u posljednjih 20 godina i potrebno je napomenuti da su klizita jedan od prioritetnih
problema okolia u BiH. U 2010. godini 30 klizita se pojavilo u Banjoj Luci, 41 u Loparama,
50 u Zvorniku. Samo u Kantonu Sarajevo registrirana su 763 klizita, to predstavlja ogro-
man problem po ljudski ivot i okoli. Geoloka svojstva ovih podruja su prirodno pogodna
za klizita, stoga i najmanja ljudska aktivnost moe prouzrokovati veliku tetu. Klizita mogu
ugroziti ivote, objekte i okoli, a rizik od njihovog nastanka se moe smanjiti prevencijom,
sanacijom i stabilizacijom.
Slika 137:
Klizita u Kantonu
Sarajevo (oznaena
crvenim) u bazi podataka
ESRI ArcGIS 9.3.
(Izvor: Zavod za izgradnju
Kantona Sarajevo, 2009)
191
Slika 137 prikazuje stanje klizita u Kantonu Sarajevo. S obzirom da karta klizita za cijelo
podruje BiH ne postoji, neophodno je izraditi detaljne karte za cijelu dravu. Na taj bi se nain
odreena podruja definirala kao prioritetna, te stvorili preduvjeti za izradu strategija sanacije.
4.3 POSTKONFLIKTNA PITANJA

Problem okolia u regijama koje su prole kroz konflikt smatra se, naalost, problemom od
sekundarne vanosti. Utjecaj konflikta na okoli u regiji je suprotan: iako je uzrokovana i u
nasljee ostavljena velika teta, konflikt je pruio priliku za kratak predah od tete koju je na-
nosila nedovoljno regulirana oblast industrijske infrastrukture, ije se stanje u mnogo pogleda
pogoravalo, to nikako nije bilo korisno u smislu procjene utjecaja na okoli (Stoett, 2005).
Ironija lei u tome to se ozbiljan problem s opasnim otpadom pojavio kao rezultat humanitarnih
napora za vrijeme konflikta, jer donacija iz ratnog perioda u obliku najmanje 50.000 tona lijekova
kojima je istekao rok trajanja predstavlja poseban problem kada je rije o zbrinjavanju otpada
(Stoett, 2005). Ratita su prekrivena municijom, ali ono to je alarmantno je osiromaeni uran.
To je postala bojaznost u BiH, jer je osiromaeni uran koriten u ahurama na oko 11 lokacija
1994. i 1995. godine. Kontaminacija uranom je posebno izraena na tri lokacije: postrojenje za
popravak tenkova u Hadiima, skladite za municiju u Hadiima i barake u Han Pijesku. U
obimnom istraivanju UNEP-a otkriveno je da su podzemne vode kontaminirane osiromaenim
uranom, to je prvi takav sluaj ikad zabiljeen. Iako nalazi radne grupe UNEP-a ukazuju na
minimalnu kontaminaciju, strogo se preporuuje da se preduzmu mjere opreza i da se radi na
podizanju javne svijesti (Program UN za zatitu okolia, 2003).
Lokalitet postrojenja za popravak tenkova u Hadiima je, prema predloenim preporukama

UNEP-a, oien od kontaminacije ime je smanjena radioaktivnost na povrini ugroenog
podruja, dok su vee koliine radioaktivne municije i njenih dijelova ostali duboko u zemlji. Iz
tog razloga, Zavod za javno zdravstvo FBiH je vodio trogodinji projekat pod nazivom Monitor-
ing radioaktivnosti ivotne sredine podruja Hadii s posebnim osvrtom na osiromaeni uran
(u periodu 2007-2009). U tom periodu su raeni uzorci zemlje, vode (povrinske vode, vode
za pie i tehnike vode), trave, voa i povra. U navedenom periodu ni u jednom uzorku nije
utvrena prisutnost osiromaenog urana. Navedeni projekat je zamijenjen istraivakim projek-
tom pod nazivom Primjena GIS alata na prethodno odreene uranove izotope u podzemnim i
povrinskim vodama rejona Hadia koji je trajao u razdoblju 2010-2011, a kojeg je realizirao
Zavod za javno zdravstvo FBiH, u okviru nauno-tehnike saradnje s Institutom Joef Stefan
iz Slovenije (Procjena ugroenosti BiH od prirodnih ili drugih nesrea, 2011).
Moglo bi se tvrditi da prava prijetnja po sigurnost okolia ne potie od ratne tete, ve od

nedostatka regulatornih zakona i postupaka u postkonfliktnom periodu. Kad bi jedna rije
mogla opisati sadanje nepovoljno stanje okolia u BiH, onda bi ta rije bila otpad. Taj termin
se moe odnositi na mnogobrojne aspekte. Vrijedno poljoprivredno zemljite je neiskoriteno
zbog prisutnosti mina. Kada je rije o odlaganju vrstog i opasnog otpada situacija je loa,
to utjee i na stanje ekosistema i na zdravlje ljudi, te oduzima dragocjeno vrijeme za izradu
politike. Dosta sadanjih problema je posljedica oteenja infrastrukture u ratu, meutim ni
u poslijeratnom razdoblju investicije i sredstva uloena u obnovu i odravanje infrastrukture
nisu dovoljna, pa je praksa rasipanja takoer dio problema (npr. procjenjuje se da se zbog
dotrajale infrastrukture vodosnabdijevanja gubi nevjerojatnih 70% ukupne koliine vode za
pie). Situacija je slina i s oneienjem zraka, jer su standardi i dalje nedostini u mnogim
gradskim podrujima, poput Kaknja gdje se nalazi termoelektrana na ugalj.
Za vrijeme konflikta u BiH u direktnim akcijama je uniteno oko 6.000 ha zemljita. Pored
toga, na teritoriji BiH ima izmeu 15.000 i 20.000 mina, te preko 1 milion ostalih eksplozivnih
naprava, koje pokrivaju povrinu od 420.000 ha ili 8% ukupne teritorije BiH. Procjenjuje se
da je trenutno 1.443 km2 pokriveno minama, to je 2,8% ukupne povrine BiH (Slika 138).
192
Slika 138:
Minska situacija u BiH
(Izvor: BHMAC, 2012)
4.4 PREKOGRANINA PITANJA I NJIHOV

UTJECAJ NA OKOLI
BiH je, kao i susjedne drave, potpisnica ESPO konvencije. Obaveza potpisnika ESPO kon-
vencije je da izrade Studiju o procjeni utjecaja na okoli za sve projekte koji mogu izazvati
prekogranine probleme okolia. Glavne aktivnosti ili planirani projekti, aktuelni u posljednjem
razdoblju, koje imaju ili bi mogli imati negativan prekogranini utjecaj na okoli, navedeni su
u nastavku.
Rafinerija nafte a.d. Brod (biva Rafinerija nafte Bosanski Brod) nalazi se u Brodu, u blizini
granice s Republikom Hrvatskom. U rafineriji jo uvijek nije uspostavljen sistem upravljanja
okoliem. Prema zakonskim propisima o okoliu u BiH, obaveza rafinerije je da informira
nadleno ministarstvo o emisijama u okoli, ukljuujui emisije u zrak i vodu. Meutim, u
proteklom periodu rafinerija nije radila u kontinuitetu, pa stoga ni praenje nije vreno redovno
(Studija energetskog sektoru u BiH, Modul 13 Okoli, 2008). Rafinerija ve neko vrijeme
predstavlja problem i predmet je razgovora izmeu relevantnih predstavnika BiH i Republike
Hrvatske, s ciljem da se sprijei negativan utjecaj rafinerije u Brodu na kvalitet zraka u Slavon-
skom Brodu (R Hrvatska).
Uspostavljanje Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

u Republici Hrvatskoj planirano je na lokaciji Luino razdolje, u neposrednoj blizini granice s
BiH. Izgradnja glavnog elementa infrastrukture CGO-a, odlagalita, mogla bi ugroziti peinu
193
Vjetrenicu (na Popovom polju), koju je BiH kandidirala za uvrtavanje na UNESCO-ov popis
svjetske batine. Plan je da se odlagalite smjesti istono od sela (IPZ uniprojekt, 2010), tj.
tri kilometra zrane linije od ivice Popovog polja na visini od oko 150 m iznad Popovog polja.
Zbog ekstremne propustljivosti tla i brojnih podzemnih veza koje se proteu od Popovog polja
do obalne zone tano ispod predviene lokacije odlagalita, postoji opasnost od negativnog
utjecaja na ekosistem Popovog polja i njegovu izuzetno ugroenu i bogatu podzemnu faunu.
Kao suvlasnik nuklearne elektrane Krko Republika Hrvatska je, u skladu sa sporazumom s
Republikom Slovenijom iz 2001. godine, preuzela obavezu da odlae svojih 50% nuklearnog
otpada. Republika Hrvatska jo uvijek nije odluila hoe li svoju polovicu otpada zbrinuti na
svom odlagalitu, na 13 km udaljenom, ali mnogo skupljem slovenskom odlagalitu ili e ga
izvesti u tree zemlje, to uvijek predstavlja problem. Ako se odlui za prvu opciju, potencijalna
lokacija za odlaganje otpada iz nuklearne elektrane Krko je Trgovska gora, koja je samo 10 km
udaljena od granice s BiH.
Republika Hrvatska je zatraila kredit od Evropske banke za obnovu i razvoj za projekat izgrad-
nje prve podzemne hidroelektrane Ombla. Prema projektu, planirana lokacija za elektranu
je rijeka Ombla, koja je udaljena oko dva kilometra od Dubrovnika i koja se nalazi na granici
s BiH. Iako je za potrebe tog projekta izraena Studija o utjecaju na okoli, hrvatski ekolozi
i hidrolozi su ukazali na propuste u Studiji. Prema njihovim procjenama projekat bi mogao
ugroziti kraki sistem na tom podruju, kao i bogati prirodni svijet, prije svega kolonije imia
koje nastanjuju peinu Vilina, koja se nalazi na planinskom masivu iznad rijeke Omble. S druge
strane, ue rijeke Omble se samo dijelom nalazi na teritoriji R Hrvatske, dok se vei dio
nalazi na teritoriji BiH. Vlasti u BiH nisu informirane o detaljima tog projekta, a zbog mogueg
negativnog utjecaja na okoli na teritoriji BiH, trebalo bi provesti dodatna istraivanja. Ekolozi
iz BiH su naglasili injenicu da se vodonosnik koji e biti pretvoren u podzemnu akumulaciju
nalazi gotovo u cijelosti na teritoriji BiH i da e sve negativne posljedice na prirodu najvie
utjecati na podruje BiH.
Projektom Gornji horizonti u istonoj Hercegovini (RS) planiraju se prevesti vode iz Gatakog,
Nevesinjskog, Dabarskog i Fatnikog polja preko Bilekog jezera i akumulacije HE Trebinjica,
prema HE Dubrovnik i regulacijom du Popovog polja do PHE apljina (Studija ugroenosti-
ranjivosti prostora Hercegovako-neretvanske upanije/kantona, 2009). Ekolozi iz Hrvatske i iz
BiH upozoravaju da bi time velike koliine voda koje se podzemnim krakim kanalima manjih
rijeka prirodno ulijevaju u Neretvu, bile preusmjerene u slivno podruje Trebinjice, ime bi rijeka
Neretva gubila znatan dio svog hidropotencijala. Ipak, za ovaj projekat je uraeno vie studija
i ekspertiza kojima je analiziran utjecaj voda Gornjih horizonata iz jednog u drugi sliv i koje su
konstatirale da prevoenje vode nema utjecaja na male vode Bune, Bunice i Bregave. Studija
utjecaja izgradnje HE Dabar je prola javnu raspravu i njome je dokazano da su utjecaji od
prevoenja voda iz Nevesinjskog polja, koje u prirodnim uvjetima otjeu prema Buni i Bunici, u
akumulaciju Bilea i dalje prema akumulaciji HE Dubrovnik i PHE apljina, neznatan, jer se time
smanjuju negativne posljedice velikih voda (poplave), a prevazilaze problemi malih voda (sue),
s obzirom da se na male vode moe intervenirati akumuliranom vodom u akumulaciji Poenje.
Ipak, ovaj projekat je jo uvijek predmet rasprave razliitih interesnih grupa iz BiH i Hrvatske.
4.5 UTJECAJI NA ZDRAVLJE LJUDI

Bolesti su rezultat interakcije tri osnovna faktora: domaina (osobe), agensa (bakterije, virusi,
gljivice, ali i alergeni, pa ak i pod odreenim okolnostima hrana izrazito dijetalna hrana, zatim
hemijski agensi toksini, praina, fiziki agensi vruina, zraenje, hladnoa i u odreenoj
mjeri drutveni i psihosocijalni stresori) i okolia. Posljednji faktor na razne naine utjee na
vjerovatnost i okolnosti kontakta izmeu domaina i agensa. Mnogi epidemiolozi irom svijeta
dodaju vektore kao etvrti faktor koji je spona za mnoge bolesti.
194
Navedena tri faktora koja opisuju prirodni tok bolesti poznata su pod nazivom epidemioloko
trojstvo, kako prikazuje Slika 139.
Slika 139:
Epidemioloko trojstvo
bolesti prirodno DOMAIN
porijeklo bolesti
VEKTOR
AGENS OKOLI
Dobro poznavanje prirodnog toka bolesti je neizbjeno za odreivanje preventivnih metoda. Iako
su mnoge infektivne bolesti uzrokovane prenosom s ovjeka na ovjeka, postoje i razni drugi
uzroci, poput mikroorganizama koji ive u vanjskoj sredini. Naunici iz raznih oblasti, ukljuujui
oblast medicine, moraju raditi zajedno da bi odgovorili na izazove koje pred njih postavljaju
ti okolinski patogeni. Okolinski patogeni su mikroorganizmi koji znaajan dio svog ivotnog
ciklusa provode van ljudskog domaina, ali kada preu na ljude onda uzrokuju bolesti ija je
uestalost mjerljiva. Prenose se vodom, tlom, zrakom, hranom i drugim dijelovima okolia, te
mogu pogoditi skoro svakog pojedinca na Zemlji. U patogene okolia ubrajaju se legionella
pneumophila (uzronik legionarske bolesti, koja se esto nalazi u rashladnim ureajima), virus
zapadnog Nila (lat. Encephalitis Nili occidentalis) i cryptosporidium parvum (parazit koji se nalazi
u hrani, vodi za pie i vodama za rekreaciju).
4.5.1 Veza okolia i zdravlja ljudi

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 2006. godine navela u izvjetaju Spreavanje
bolesti kroz zdrav okoli da je ak 24% bolesti u svijetu uzrokovano izloenosti utjecajima iz
okolia koji se mogu izbjei. U Izvjetaju se navodi da bi se dobro usmjerenim intervencijama
mogao preduprijediti rizik koji dolazi iz okolia. Dalje, u izvjetaju se procjenjuje da je vie od
33% bolesti djece mlae od 5 godina uzrokovano utjecajima iz okolia. Ako bi se preduprijedili
riziko-faktori okolia, mogli bi se spasiti ivoti etiri miliona djece, koja veinom potiu iz zem-
alja u razvoju. U Izvjetaju se procjenjuje da je vie od 13 miliona smrtnih sluajeva godinje
uzrokovano bolestima koje su se mogle sprijeiti. Skoro svaki trei smrtni sluaj i bolest u
najnerazvijenijim regijama su uzrokovani utjecajima iz okolia. Preko 40% smrtnih sluajeva
od malarije i oko 94% smrtnih sluajeva od dijareje, bolesti koje su najvee ubojice djece u
svijetu, moglo se sprijeiti boljim upravljanjem okoliem.
SZO definira okoli kao zbir svih fizikih, hemijskih i biolokih faktora koji se nalaze u vanjskoj
sredini, kao i svih pripadajuih reakcija. U ovoj definiciji iskljuuju se reakcije koje se ne odnose
na okoli, kao i reakcije koje spadaju u drutvenu i kulturnu sferu, te genetika.
etiri glavne bolesti koje se javljaju u siromanim sredinama su dijareja, upale donjih disajnih
puteva, malarija i razni oblici nenamjernih ozljeda. Mjere koje bi se mogle odmah preduzeti za
smanjenje bolesti koje su uzrokovane faktorima iz okolia su promocija sigurnog skladitenja
vode u domainstvima i bolje higijene, zatim upotreba iih i sigurnijih goriva, sigurnija grad-
nja, razumnija upotreba i upravljanje toksinim supstancama u domainstvima i na radnim
mjestima, kao i bolje upravljanje resursima vode.
Bolesti koje su uzrokovane faktorima iz okolia i koje na godinjem nivou sveukupno pred-
stavljaju najvei zdravstveni teret kada je rije o smrti, oboljenjima i nesposobnosti ili godinama
ivota korigiranim u odnosu na nesposobnost (eng. Disability Adjusted Life Years - DALYs) su:
195
dijareja, upale donjih disajnih puteva, malarija, povrede u saobraajnim nesreama, nenamjerne
povrede koje nisu uzrokovane saobraajnim nesreama, hronina opstruktivna pluna bolest,
te stanja u perinatalnom periodu.
Veina bolesti koje su uzrokovane utjecajima iz okoline istovremeno su i najvee ubojice, iako
se prema smrtnosti rangiraju u razliite kategorije. Bolesti koje uzrokuju najvei apsolutni broj
smrtnih sluajeva godinje zbog promjenjivih faktora iz okolia (to su svi dijelovi okolia koji su
podloni promjenama zbog koritenja raspoloivih tehnologija, politika, preventivnih mjera i mjera
za ouvanje zdravlja stanovnitva) su: kardiovaskularne bolesti, dijareja, upala donjih disajnih
puteva, rak, hronine opstruktivne plune bolesti, saobraajne nesree, te nenamjerne povrede.
Izvjetaj SZO (2006) pokazuje da okoli znaajno utjee na vie od 80% navedenih bolesti.
tavie, ini se da su kvantificirane samo one okolinske opasnosti koje se mogu izmijeniti, tj.
one opasnosti koje su podlone promjenama kroz politike ili tehnologije koje ve postoje. U
izvjetaju se takoer navodi koliko se bolesti, koje se dovode u vezu s okoliem, moe sprijeiti.
Odlunim djelovanjem i postavljanjem prioriteta s ciljem da se donesu mjere kojima bi se navedene

bolesti mogle kontrolirati, svake godine bi se mogli sprijeiti milioni smrtnih sluajeva. Saradnja
s energetskim, transportnim, poljoprivrednim i industrijskim sektorima je od kljune vanosti
kad je rije o poboljavanju osnovnih faktora iz okolia koji su uzroci loeg zdravstvenog stanja.
Klimatske promjene su veoma bitan faktor koji doprinosi promjenama u okoliu koje uzrokuju
bolesti. Ekstremni vremenski dogaaji postaju sve intenzivniji i vjerovatno e postati i uestaliji
kako se bude mijenjala klima u svijetu (Albritton et al., 2001, Houghton et al. 2001, Epstein,
2002, Woodrof et al., 2002). Za epidemiologe je jedan od najvanijih aspekata tog trenda utjecaj
na infektivne bolesti. Sve je vei broj studija (McMichael et al., 2001) u kojima se istrauje utje-
caj vremenskih prilika na infektivne bolesti. Od sredine sedamdesetih godina prolog stoljea
irom svijeta je dolo do pojave, ponovnog izbijanja i preraspodjele infektivnih bolesti (SZO,
1996). Iako postoji vie uzroka za irenje infektivnih bolesti (Rothman, 1976), globalne klimatske
promjene takoer mogu u velikoj mjeri doprinijeti tome. Vremenske prilike i klima mogu utjecati
na odbranu domaina, vektore, patogene i stanite. Da bi se mogli prouiti klimatski utjecaji
potrebno je integrirati informacije iz mnogo izvora. Naprimjer, mapiranjem viestrukih setova
podataka kroz geografski informacioni sistem (GIS), istraivai mogu opaziti obrasce koji nastaju,
a potom spone izmeu prostora i vremena mogu dovesti do novih pretpostavki o uzrocima.
Klimatske promjene mogu utjecati na promjene u distribuciji i karakteristikama infektivnih vek-

torskih bolesti bolesti iji se uzronik prenosi preko vektora - krpelja, komaraca i sl. Pored
toga, ekstremni vremenski dogaaji se mogu dovesti u vezu s klasterima bolesti koje se
prenose preko vektora, glodara i hrane (Martens et al., 1997). Bujine poplave ostavljaju za
sobom tlo pogodno za razmnoavanje komaraca, istjeruju glodare iz jazbina, te kontaminiraju
vodotokove toksinim hemikalijama, mikroorganizmima (poput e. coli, cryptosporidium i vibrio
cholerae) i nutrijentima, to moe uzrokovati crvene plime. Posebno ekstremni serijski dogaaji
mogu uzrokovati destabilizaciju. Pod utjecajem sua smanjuje se broj predatora, dok jake kie
doprinose poveanju hrane za njihov oportunistiki plijen.
Ostale bojazni koje rastu kada je rije o naruavanju zdravlja zbog utjecaja klime, a koje je
potrebno dalje istraiti, su: uloga sve vee varijabilnosti u smrtnosti zbog vruine i hladnoe,
sinergije sa zagaenim zrakom, ukljuujui CO2 fertilizaciju, polen ambrozije i astmu, zatim
opasnosti na putovanjima zbog nestabilnih zimskih vremenskih prilika, te promjene u genetici
zglavkara zbog zagrijavanja.
4.5.2 Sistem obavjetavanja o zaraznim bolestima u BiH

Sistem obavjetavanja o zaraznim bolestima je reguliran javno zdravstvenim sistemima u FBiH,
RS i BD i provodi se u skladu s 10. revizijom Meunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10). Za
tuberkulozu se od kraja devedesetih striktno primjenjuje definicija sluaja (SZO), te provodi
sistem nadzora i obavjetavanja. to se tie ostalih bolesti, one se nadziru u BiH i izdaju se
obavjetenja u skladu s klinikim znakovima i simptomima. Iako ne postoje zvanino usvojene
196
definicije sluaja zaraznih bolesti, doktori medicine u FBiH i RS vre prijavljivanja zaraznih bolesti
na temelju definicija sluaja preporuenih od strane nadlenih institucija za javno zdravstvo,
kao to je sluaj sa oboljnjima slinim gripi ili akutnim respiratornim infekcijama, kao i osobama
inficiranim HIV-om. Za sve zarazne bolesti za koje doktor medicine koji uspostavlja dijagnozu
smatra potrebnim je, osim klinikih znakova, potrebna i potvrda laboratorije.
Izvjetavanje o otprilike 80 zaraznih bolesti je obavezno broj se razlikuje u entitetima, jer na

nivou BiH za ovu oblast ne postoje zakonski propisi.
Za potrebe izrade ovog Izvjetaja bolesti su podijeljene u sljedee kategorije:
Bolesti koje se prenose vodom i hranom,

Bolesti koje prenose vektori,
Bolesti uzrokovane klimatskim promjenama,
Tuberkuloza,
Bolesti uzrokovane radijacijom ili bilo kojim drugim riziko-faktorom okolia.
Na osnovu raspoloivih slubenih podataka, koje su prikupili Zavod za javno zdravstvo FBiH i
Institut za zatitu zdravlja RS, pri tome se pridravajui glavnih preporuka SZO, kako je ranije
spomenuto, te na osnovu nae kategorizacije, dolo se do nalaza prikazanih u nastavku.
4.5.3 Bolesti koje se prenose vodom i hranom

SZO (2006) navodi da je 88% svih sluajeva dijareje u svijetu uzrokovano vodom, sanitacijom i
higijenom. Utvreni riziko-faktori su voda za pie, sanitacija i higijena, kao i aspekti sigurnosti
hrane koji se odnose na vodu, sanitaciju i higijenu (tj. kontaminacija hrane zbog koritenja
nesigurne vode za pie ili nedostatka higijene u domainstvu). Bolest je samo u ogranienom
broju sluajeva prenesena drugim putevima, koji ne podrazumijevaju vodu, sanitaciju, higi-
jenu ili hranu (npr. prenos putem zraka), te se otprilike 94% svih sluajeva dijareje u svijetu
dovodi u vezu s okoliem, to za posljedicu ima preko 1,5 miliona smrtnih sluajeva godinje
i to uglavnom djece. Procjena za razvijene zemlje (90%) je bila neto nia zbog manjeg broja
sluajeva infektivne dijareje, mada je na neinfektivnu dijareju otpadao relativno veliki dio svih
sluajeva dijareje. Voda, sanitacija i higijena su veoma bitni faktori koji utjeu na pothranjenost
(spominje se u Izvjetaju pod Pothranjenost). Na sluajeve dijareje, koji se mogu pripisati vodi
i sanitaciji, otpada 5,3% smrtnih sluajeva i 3,5% DALYs evropske djece izmeu 0 i 14 godina.
Kljune klimatske varijable, posebno padavine i temperatura, utjeu na bolesti koje se prenose
vodom za pie, hranom, te na probleme sa kvalitetom priobalnih voda (za ovu kategoriju bolesti
ne postoje raspoloivi podaci, iako BiH ima nekoliko kilometara obale).
Snabdijevanje stanovnitva pitkom vodom je jedan od glavnih preduvjeta za visoki nivo zdravs-
tvenog stanja u bilo kojoj populaciji. Svjetska zdravstvena organizacija je meu dvanaest velikih
zdravstvenih pokazatelja za zemlje ukljuila mjerenje kvaliteta vode za pie, naglaavajui njen
znaaj za zdravstveno stanje stanovnitva. To je glavni razlog zato strunjaci SZO stalno rade
na poboljanju standarda i preporuka za rjeavanje ovog pitanja. Jedan od prioriteta svakog
javnog zdravstvenog sistema je prevencija gastroenteritisnih bolesti koje se prenose vodom, a
koje se mogu povezati s neprekidnim snabdijevanjem pitkom vodom. Pokazatelji za praenje
koje je predloila SZO su: bolesti koje se prenose vodom, snabdijevanje pitkom vodom i pristup
izvoritima pitke vode, te tretman kanalizacijskih otpadnih voda.
Podaci o snabdijevanju vodom za BiH su prikazani u UNICEF-ovom klaster Istraivanju viestrukih

pokazatelja iz 2013. godine, koje je raeno u okviru projekta Istraivanje zdravstvenog i so-
cijalnog stanja djece i ena u BiH. Rezultati koji se odnose na pristup pitkoj vodi su sljedei:
Gotovo kompletno stanovnitvo u BiH (u FBiH 99,6%, u RS 99,5% i u BD 99,4%) koristi

poboljani izvor vode za pie,46 sa skoro podjednakim omjerom u gradskim i u seoskim
sredinama;
46 Termin poboljani izvor vode za pie odnosi se na sljedee vrste vodosnabdijevanja: voda iz slavine (u objektu, u dvoritu ili
na zemljitu), javna slavina/hidrant, upojni bunar, zatieni bunar ili izvorite, prikupljanje kinice. Flairana voda se smatra
poboljanim izvorom vode samo u sluaju da domainstvo koristi poboljani izvor vode za druge svrhe, npr. pranje ruku i
kuhanje.
197
Prema rezultatima, vrlo malo lanova domainstava (5 %)47 koristi odgovarajue metode
za proiavanje vode u kui (prokuhavanje, dodavanje hlora, koritenje filtera ili koritenje
solarne dezinfekcije). Ostali lanovi domainstava kao metodu proiavanja vode u jed-
nakoj mjeri (oko 2%) koriste prokuhavanje i dodavanje hlora;
94% domainstva u BiH, tanije 94,2% domainstava u FBiH, 96,5% u RS i 46,1% u

BD, imaju pitku vodu dostupnu u objektu.48 Pitka voda je dostupna u objektima u 94,7%
urbanih domainstava i 93,8% ruralnih domainstava;
Za 2% lanova domainstava koja koriste poboljane izvore vode za pie je potrebno

30 ili vie minuta da dou do izvora vode, uzmu vodu i vrate se do stambenog objekta.
Prema istom istraivanju, na nivou BiH veina domainstava ima sanitarne vorove, i to oko
99,7% domainstava u gradskim i 98,1% u ruralnim podrujima. Oko 99% stanovnitva FBiH,
97,9% stanovnika RS-a i 100% stanovnika BD ivi u domainstvima s poboljanim sanitarnim
objektima. Razlika izmeu urbanih i ruralnih podruja uglavnom se ogleda u tipu WC-a. U
urbanim podrujima BiH najee se koriste sanitarni vorovi koji su prikljueni na kanalizacijski
sistem (83,3%), a u ruralnim podrujima najee su septike jame (58%).
Podatke o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie u FBiH posjeduju Zavod za javno zdravstvo
FBiH i kantonalni zavodi za javno zdravstvo, u RS Institut za javno zdravstvo, te u BD Odjel
za zdravstvo i ostale usluge Vlade BD koji iste prikupljaju i obrauju u skladu sa relevantnim
pravilnicima o higijenskoj ispravnosti vode za pie. Osim institucija javnog zdravstva, podatke
o analizama vode za pie posjeduje i Agencija za sigurnost hrane BiH. Tabela 45 prikazuje
podatke Agencije za sigurnost hrane BiH o rezultatima laboratorijskih analiza vode za pie
za period od 2009. do 2011. godine, koje su dostavili laboratorije za kontrolu hrane u BiH.
Tabela 45:
2009. 2010. 2011.
Rezultati laboratorijskih
Vrsta analize Broj
Broj i %
Broj
Broj i %
Broj
Broj i % analiza vode za pie u BiH
analiza
neodgovarajuih
analiza
neodgovarajuih
analiza
neodgovarajuih u razdoblju 2009-2011.
analiza analiza analiza (Izvor: Agencija za
Fiziko- sigurnost hrane BiH, 2012)
14.666 2.056 (14,02%) 12.997 2.318 (17,83%) 14.283 1.363 (9,54%)
hemijske analize
Mikrobioloke
18.306 2.245 (12,26%) 22.324 2.433 (10,90%) 18.981 1.482 (7,81%)
analize
Agencija za sigurnost hrane BiH prikuplja i analizira podatke o oboljenjima iji je uzrok/put
prenoenja hrana, na osnovu podataka koje redovno dostavljaju relevantne institucije iz oblasti
javnog zdravstva. Slika 140 prikazuje podatke o oboljenjima u BiH iji je uzrok/put prenoenja
hrane za period od 2009. do 2011.
1600 Slika 140:

1472
Epidemioloki podaci o
1400
1293 oboljenjima iji je uzrok/
put prenoenja hrana*
1200 1169 (Izvor: Agencija za
sigurnost hrane BiH,
1000 2012. - *podaci se odnose
na oboljenja gdje je hrana
800 potvrena kao uzrok/put
prenoenja)
600 Ukupan broj oboljelih
(sporadini+epidemijski sluajevi
400 obolijevanja)
248 224
200 Broj epidemija
76
21 10 16
0 Broj oboljelih u epidemijama
2009 2010 2011
47 Podaci se odnose na sva domainstva, ona koja koriste poboljani izvor vode za pie i ona koja koriste nepoboljani izvor vode
za pie.
48 Voda dostupna u objektu odnosi se na sve vrste vodosnadbijevanja: javno vodosnabdijevanje (centralne opinske
vodoopskrbne sisteme), lokalne sisteme, bunare, atrnje i sl.
198
Oigledna je spona izmeu vode i hrane, jer mikrobni agensi iz vode (npr. virusi, bakterije,
protozoe) mogu kontaminirati hranu. Naprimjer, bilo je sluajeva kada je svjee voe i povre
kontaminirano vodom za navodnjavanje.
Institucije koje djeluju u okviru zdravstvenog sektora u FBiH, RS i BD nisu provele analize odnosa
izmeu bolesti koje se prenose hranom i vodom i rizicima iz okolia i klimatskim promjenama.
Od tipinih bolesti koje se prenose vodom i hranom, a koje se svakako dovode u vezu s
okoliem i klimom, najfatalnija je kolera, ali u BiH nijedan sluaj nije prijavljen skoro itavo
stoljee. Giardijaza se javlja sporadino u periodu od 2006. do 2010. prijavljeno je samo 11
sluajeva (2006. est; 2007. tri; 2009. dva; 2010. nijedan). U sklopu zdravstvenog sistema
u BiH ne dijagnosticiraju se i ne prijavljuju bolesti koje se prenose vodom i hranom, a koje
uzrokuju razliite oblike dijareje poput kriptosporidioze i one koju izaziva cyclospora (koja se
ne prijavljuje niti u EU), dok istozomijaza i tripanosomijaza nisu prisutne u dravi.
Ne vri se rutinsko dijagnosticiranje enterinih virusa, te se veina enterinih bolesti, ija etologija
nije utvrena, u sistemu izvjetavanja klasificira u skladu s MKB 10 kao: Ostale bakterijske
crijevne infekcije (Infectiones intestinales bacteria aliae - A04), Alimentarne intoksikacije (Intoxi-
cationes alimentaris bacteriae aliae - A05) i Dijareja i gastroenteritis za koje se pretpostavlja da
su infekcionog porijekla (Diarrhoea and gastroenterocolitis causa infectionis suspecta - A09).
Slika 141 prikazuje ukupan broj sluajeva sve tri bolesti u periodu od 2006. do 2010, pa je
unutar tog pregleda data raspodjela prema dijagnozi za svaku godinu mjerenja. Broj prijavljenih
sluajeva varira iz godine u godinu, mada se kree izmeu 4.853 i 9.432.
Slika 141: Broj sluajeva

Razliiti oblici dijareje
10000
prema godini i obliku
(Izvor: Podaci iz biltena 9000 2494
Zavoda za javno zdravstvo 8000
FBiH i Instituta za javno 2000
zdravstvo RS, preuzeto 7000 1227
4444 643
iz biltena EUFOR-a o 6000
4842 4254 6042
zaraznim bolestima)
5000
940
4000
3452
3000
2000 2494
2000
1000 226 461
1227
0
2006 2007 2008 2009 2010
Ostale bakterijske crijevne infekcije (A04) Alimentarne intoksikacije (A05) Dijareja i gastroenteritis infekcioznog podrijetla (A09)

Broj sluajeva salmonele,
700
dizenterije, hepatitisa A i
leptospiroze u BiH prema 600
bolesti i godini od 2006.
500
do 2010.
(Izvor: Podaci iz biltena 400
Zavoda za javno zdravstvo
300
FBiH i Instituta za javno
zdravstvo RS, preuzeto 200
iz biltena EUFOR-a o
100
zaraznim bolestima)
0
2006 2007 2008 2009 2010
Druge infekcije uzrokovane
414 621 593 479 454
salmonelama (A02)
Dizenterija, uzronik Shigellae 9 12 20 19 5
(A03)
Hepatitis A (B15) 56 108 104 21 14
Leptospiroza (A27) 56 32 48 19 34
199
Slika 142 prikazuje broj prijavljenih sluajeva salmonele, dizenterije, hepatitisa A i leptospiroze:
riziko-faktori okolia i klimatske promjene mogu utjecati na sve te bolesti, zbog naina na koji
se prenose fekalno-oralno. U periodu koji je predmet analize nema znaajnih promjena.
4.5.4 Bolesti koje prenose vektori

S biolokog aspekta, opravdano je oekivati da bi klimatske promjene mogle imati kljunu
ulogu u odreivanju faktora koji doprinose irenju bolesti koje prenose vektori.
Najee bolesti koje prenose vektori su malarija i dengue groznica. U BiH nije prisutna nijedna
od te dvije bolesti. Smatra se da je malarija iskorijenjena u BiH krajem sedamdesetih 20. vijeka,
s obzirom na to da je posljednji autohtoni sluaj prijavljen 1964, dok je 1968. prijavljena ponovna
pojava bolesti. Meutim, imajui na umu prilike u okoliu, posebno klimatske promjene, postoji
vjerovatnost da e se malarija ponovo pojaviti. Sluaj dengue groznice nikad nije prijavljen u
BiH, jer njen vektor nije prisutan u BiH, tj. ne moe opstati u sadanjim klimatskim uvjetima, ali
kao to je sluaj i s malarijom, mogla bi se pojaviti ako doe do znaajnih klimatskih promjena.
Meutim, u proteklim decenijama je zabiljeeno nekoliko bitnih sluajeva obje bolesti iji su
nositelji bili stranci koji su privremeno boravili u BiH.
Sluajevi ostalih bolesti koje prenose vektori, poput krpeljnog meningoencefalitisa, ute groznice,
chikungunya groznice, groznice doline Rift, groznice rijeke Ross, encefalitisa doline Murray
i encefalitisa St. Louisa nisu prijavljeni u BiH. Razlog moe biti geografski poloaj drave, ili
neuspostavljanje dijagnoze i neotkrivanje tih bolesti, jer doktori s njima nisu upoznati, te se u
laboratorijama uzorci ne testiraju na te bolesti.
Vrijedi spomenuti i lajmsku boreliozu. Broj prijavljenih sluajeva je u porastu u proteklim godi-
nama, kako prikazuje Slika 143. U sluaju ove bolesti nema mogunosti zatite cijepljenjem,
no postoji uspjeno lijeenje koje sprjeava teke generalizirane oblike bolesti. U izbjegavanju i
prevenciji bolesti koje prenose krpelji naglasak je na stalnoj edukaciji stanovnitva, te na brzom
dijagnosticiranju bolesti i intervenciji.
Broj sluajeva Slika 143:

Broj sluajeva lajmske
80 75
borelioze u BiH od 2006.
70 64 do 2010. godine
57 (Izvor: Podaci iz biltena
60
Zavoda za javno zdravstvo
50
FBiH i Instituta za javno
40 zdravstvo RS, preuzeto
26
30
19 iz biltena EUFOR-a o
20 zaraznim bolestima)
10
0
2006 2007 2008 2009 2010
4.5.5 Tuberkuloza
Tuberkuloza je bolest koja se u BiH prati prema standardima SZO. SZO je dala definiciju sluaja
1995. godine. Upravo zbog toga se detaljni podaci o tuberkulozi mogu navesti i analizirati za
dui period nego za bilo koju drugu zaraznu bolest. Sve do 1991. godine u BiH je godinje
prijavljivano oko 4.000 novih sluajeva. Broj sluajeva je znaajno pao u periodu od 1992. do
1996, to je posljedica smanjenog obima izvjetavanja tokom ratnog perioda od 1992. do
1995. Isto vrijedi i za druge bolesti, a ne samo za tuberkulozu. Od 1995. godine prijavljivanje
novih sluajeva se zasniva na standardima SZO-a, ali je bilo potrebno nekoliko godina da se
taj sistem uspostavi. Iako se ukupni broj novih sluajeva nakon 2002. godine kree oko 2.000,
bitno je napomenuti da je broj BK (Kochs bacillus) pozitivnih nalaza u stalnom opadanju. Osim
toga, nema nepoznatih/neodreenih sluajeva. Visok broj sluajeva moe se prije povezati s
ekonomskim poloajem stanovnitva, nego s faktorima okolia.
200

Broj sluajeva tuberkuloze
5000
prema godini i prema BK
nalazu u BiH od 1985. do 4500
2010. godine
(Izvor: SZO, Podaci za 4000
BiH, 2012)
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
1986
1987
1988
1989
1990
1991
1992
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Ukupno Novooboljeli pluni BK pozitivni Novooboljeli pluni BK negativni Novooboljeli sa vanplunim TB-om
Novooboljeli sa nepoznatim/neutvrenim BK nalazom Ostali novi sluajevi
4.5.6 Respiratorne bolesti uzrokovane zagaenim zrakom

Iako se zagaenost zraka prati dugi niz godina, korelacija izmeu pretpostavljenog poveanja
broja oboljelih i poveane zagaenosti zraka (porast vrijednosti SO2, NO2 i dima u zraku,
posebno u tri najzagaenija grada u Bosni Sarajevu, Tuzli i Zenici) nije izraunata. Glavni razlog
za to su nepouzdani statistiki podaci o broju oboljelih i o ugroenoj populaciji. Standardna
dijagnostika klasifikacija bolesti koje se nadziru vri se u sve tri administrativne jedinice u BiH
prema zakonskim propisima o borbi protiv zaraznih bolesti (ne postoje jedinstveni propisi na
nivou BiH), to znai da se u izvjetajima o javnom zdravlju prate sve druge bolesti i stanja. .
Mrea sistema prikupljanja podataka o javnom zdravlju nije dovoljno funkcionalna, tako da je
esto prikupljanje relevantnih podataka oteano ili se podaci uope ne mogu dobiti kako bi ih
neka administrativna jedinica u dravi analizirala. Umjesto toga mogu se dati samo procjene.
Stoga se trenutno zagaivai zraka, kao uzroni agens, ne mogu dovesti u vezu s respiratornim
bolestima, iako mnogi faktori ukazuju da je broj takvih sluajeva velik.
4.5.7 Bolesti uzrokovane radijacijom ili bilo kojim drugim

riziko-faktorom okolia
Naalost, zdravstveni sistem ne prepoznaje bolesti ili stanja koja bi se mogla podvesti pod
ovu grupu. Registar malignih oboljenja je nepotpun, jer se vodi samo u RS, dok se u FBiH tek
uspostavlja. Meutim, ak i da registar postoji, bilo bi dosta komplicirano dokazati promjenu
uestalosti u odnosu na predratni period (do 1992) zbog tri osnovne injenice:
Meunarodna klasifikacija bolesti i uzroka smrti je izmijenjena poetkom devedesetih (MKB

10 je zamijenio MKB 9), a 10. revizija se koristi u BiH od 1995;
U BiH su se odigrali znaajni procesi migracije imigracija, raseljenost unutar drave i

emigracija znaajno su izmijenili sve demografske kategorije;
Posljednji popis stanovnitva u BiH je obavljen 1991, nakon toga popisa nije bilo.
201

U zakonima o zdravstvenoj zatiti FBiH, RS i BD, kao jedna od djelatnosti javnog zdravstva
identificirana je potreba praenja higijensko-epidemioloke situacije u ivotnoj i radnoj okolini,
analiziranja i ocjene utjecaja okolia na zdravlje ljudi, suzbijanja faktora rizika za nastanak
bolesti i povreda, te faktora rizika iz okolia, kao i provoenja specifinih aktivnosti na zatiti
i ouvanju okolia. Ove odredbe nisu dovoljno dobro popraene propisima ni odgovarajuim
finansskim instrumentima, a registri oboljenja za pojedine vrste bolesti su nepotpuni ili ne
postoje. Usprkos tome, pojedine vrste oboljenja se prate prema standardima SZO, dok se
ostala oboljenja prijavljuju na temelju definicija sluaja bolesti preporuenih od strane nadlenih
institucija za javno zdravstvo u FBiH, RS i BD.
Nakon sagledavanja svih injenica, identificirana je potreba efektivnijeg praenja patogena

u okoliu kako bi istraivai mogli bolje razumjeti pojavu i opstanak patogena u podrujima
koja se smatraju rizinim u smislu pojave bolesti zbog utjecaja okolia. U smislu efektivnijeg
praenja bolesti povezanih s okoliem, potrebno je ojaati mreu javnog zdravstva i zdravs-
tvene ekologije kroz institucije javnog zdravstva u FBiH, RS i BD, te raditi na uspostavi infor-
macionih sistema javnog zdravstva koji e omoguiti brzu razmjenu informacija i podataka
o zdravstvenoj ispravnosti namirnica, vode za pie, te predmeta ope upotrebe. Zbog uske
povezanosti faktora okolia i zdravlja ljudi, prikupljanje i obradu podataka u budunosti je
potrebno proiriti na sve relevantne podatke o stanju okolia koje utjee na zdravlje ljudi, za
to je nuno povezivanje informacionih sistema javog zdravstva sa okolinim informacionim
sistemima u FBiH, RS i BD. Osim toga, kako bi se mogla dati bolja predvianja o tome kako
okoli moe utjecati na uestalost bolesti koje su uzrokovane utjecajima okolia moraju se
podsticati multidisciplinarna istraivanja.
202
5 ODGOVORI POLITIKA
5.1 okolinske institucije, dravna okolinska
politika i praenje stanja okolia
5.2 obrazovanje o okoliu, podizanje svijesti

javnosti o okoliu i uee javnosti
203
Odgovori politika
K
omponente drutvenih, ekonomskih i okolinskih sistema meusobno su povezane
uzrono-posljedinim vezama, pa okoli kao medij u kojem se reflektiraju posljedice
svih ljudskih aktivnosti treba posmatrati u okviru ireg drutvenog konteksta. Stanje
okolia i efikasnost primijenjenih mjera zatite okolia moe se analizirati samo u okviru ukupne
politike, privredne i drutvene situacije u dravi. Odgovori politika koje su izraene s ciljem
da se smanje negativni utjecaji ljudskih aktivnosti na okoli odnose se na upravljanje okoliem,
okolinu politiku, praenje, obrazovanje o okoliu, podizanje svijesti javnosti o okoliu, te na
javno uee u BiH. Sinergija svih tih instrumenata odraava reakcije drutva s ciljem da se
osigura balansirani razvoj drutva u cjelini.
5.1 OKOLINSKE INSTITUCIJE, DRAVNA

OKOLINSKA POLITIKA I PRAENJE STANJA
OKOLIA
Napori koji su uinjeni da bi se provele reforme u sektoru okolia u BiH podstaknuti su moguim
lanstvom u EU, te usvajanjem i preuzimanjem pravne steevine EU. U tom pogledu, usva-
janje okolinskih pravnih steevina zahtijeva obimne izmjene u postojeem sistemu upravljanja
okoliem, okolinoj politici, praenju okolia i aktivnostima.
5.1.1 Institucionalna struktura

U BiH postoji fragmentirani niz okolinskih institucija koje se nalaze na etiri upravna nivoa: Slika 145:
Institucionalna struktura
dravnom, entitetskom, kantonalnom i opinskom (Slika 145). u oblasti zatite okolia
u BiH
BOSNA I HERCEGOVINA
Parlamentarna Odjel za
Predsjednitvo BRKO DISTRIKT
skuptina prostorno
planiranje i
Agencija za Agencija za Parlament BD imovinsko-pravne
Vijee ministara poslove
sigurnost hrane BiH statistiku BiH Vlada BD
Ministarstvo
vanjske trgovine
FEDERACIJA BOSNE i ekonomskih REPUBLIKA SRPSKA
I HERCEGOVINE odnosa BiH
Fond za zatitu Parlament FBiH Parlament RS

okolia FBiH Vlada FBiH Vlada RS Republike
Ostale federalne upravne
uprave i upravne organizacije:
Ministarstva u Federaciji BiH Ministarstva u RS
organizacije:
- Federalni zavod - Republiki zavod
za statistiku Federalno Ministarstvo Ministarstvo za statistiku
Federalno Ministarstvo - Republiki zavod
- Federalni ministarstvo Federalno za prostorno poljoprivrede,
ministarstvo zdravlja i za geoloka
hidrometeoroloki poljoprivrede, ministarstvo ureenje, umarstva i
zavod okolia i socijalne istraivanja
vodoprivrede i zdravstva graevinarstvo vodoprivrede
- Zavod za javno turizma zatite
umarstva i ekologiju
zdravstvo FBiH
- Federalni zavod
za agropedologiju
Institut za javno
- Federalni zavod
zdravstvo RS
za poljoprivredu
- Federalni zavod Meuentiteski Fond za
za geologiju odbor za okoli
- Federalni zatitu ivotne Republiki
agromediteranski sredine i hidrometeoroloki
zavod energetsku zavod RS
Kantonalna Kantonalni Parlament
ministarstva efikasnost RS
Kantonalna Vlada
Agencija za vodno Agencija za vode
podruje Jadranskog oblasnog rijenog sliva
mora Save
Agencija za vodno Opine Opine Agencija za vode
podruje rijeke Save oblasnog rijenog sliva
Trebinjice
204
Institucije u oblasti zatite okolia navedene u nastavku imaju odreene odgovornosti na

dravnom, odnosno entitetskom nivou (Tabela 46 - Tabela 49).
Tabela 46:
Odgovornosti institucija u Institucija/sektor/odjel Odgovornosti
oblasti zatite okolia na
dravnom nivou Ministarstvo vanjske trgovine i Definiranje politika, osnovnih principa, koordinacija djelatnosti
ekonomskih odnosa BiH i usklaivanje planova entitetskih tijela, vlasti i institucija na
(Sektor za prirodne resurse, energetiku i meunarodnom planu u podrujima poljoprivrede, energetike,
zatitu okoline/ivotne sredine) zatite okolia, razvoja i koritenja prirodnih resursa i turizma49
Razvoj statistikog istraivanja, odravanje statistikog IT

Agencija za statistiku BiH
sistema, razmjena informacija s drugim zemljama i meunarodnim
(Federalni zavod za statistiku i Republiki
organizacijama u vezi s bilateralnim sporazumima i drugim
zavod za statistiku RS)
meunarodnim dogovorima
Pruanje naunih savjeta, te nauna i tehnika podrka

zakonodavstvu i politici BiH u podruju sigurnosti hrane i hrane
za ivotinje, prikupljanje i analiza podataka, kontakt taka za
Agencija za sigurnost hrane BiH aktivnosti u komisiji Codex Alimentarius, i sistemima za brzo
uzbunjivanje za hranu i hranu za ivotinje (RASFF, INFOSAN),
traenje, poreenje, analiza i sumiranje naunih i tehnikih
podataka u podrujima sigurnosti hrane
Koordinacija i harmonizacija Zakona o okoliu i politika odnosa

Meuentitetski odbor za okoli izmeu dva entiteta, promocija ratifikacije meunarodnih
konvencija, provoenje projekata EU
49
Na nivou BiH postoje ustavne odredbe koje definiraju pitanja okolia, npr. lan IVa), a u FBiH,
RS i BD ova oblast se ustavno ureuje na sljedei nain:
Prema Ustavu FBiH,50 glava III, lan 2. alineja c), politika zatite ovjekove okoline je u
zajednikoj nadlenosti FBiH i kantona. U Ustavu FBiH ne postoji eksplicitna odredba koja
definira nadlenost za odrivi razvoj, ve se kao relevantno u glavi III, lan 1. alineje d) i i),
kao iskljuiva nadlenost FBiH navodi utvrivanje ekonomske i energetske politike;
Ustav RS51 definira da RS ureuje i obezbjeuje zatitu ivotne sredine (Amandman XXXII,
taka 13), odnosno sistem zatite i unapreivanja ivotne sredine (Amandman 32 stav 1.
taka 13. na lan 68), titi i podstie racionalno koritenje prirodnih bogatstava s ciljem
da se zatiti i pobolja kvalitet ivota, kao i zatiti i obnovi sredini (lan 64), a ovjek ima
pravo na zdravu ivotnu sredinu i svako je, u skladu sa zakonom, duan da u okviru svojih
mogunosti titi i unapreuje ivotnu sredinu (lan 35). Ustavom je definirano da se za-
konom ureuju zatita, koritenje i upravljanje dobrima od opeg interesa, kao i plaanje
naknade za koritenje dobara od opeg interesa i gradskog graevinskog zemljita;
lanom 8. Statuta BD BiH52 definirana je nadlenost BD za oblast zatite ivotne sredine.
Tabela 47:
Odgovornosti institucija u Institucija/sektor/odjel Odgovornosti
nivou FBiH Ministarstvo okolia i Administrativni i struni zadaci u vezi sa zatitom zraka, vode i tla, praenje i
turizma standardi okolia, izrada strategije i politika okolia, razvoj turizma
Ministarstvo prostornog
Prostorno planiranje i koritenje zemljita
planiranja
Upravni, struni i drugi poslovi iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, umarstva i
Ministarstvo poljoprivrede,
veterinarstva, upravljanje vodnim podrujima (vodno podruje Jadranskog mora i
vodoprivrede i umarstva
vodno podruje rijeke Save)
Upravni, struni i drugi poslovi koji se odnose na nadlenosti FBiH u oblasti
Ministarstvo zdravstva
zdravstva
Nauna i profesionalna podrka Ministarstvu i Vladi FBiH, revizija i davanje
Savjetodavni odbor za
komentara o stratekim i planskim dokumentima, uspostavljanje bolje koordinacije
okoli
izmeu federalnog i kantonalnog nivoa
Uprava za inspekcijske
Provoenje propisa i kontrola na polju zatite okolia
slube
Prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava za zatitu okolia na teritoriji
Fond za zatitu okolia Federacije, podsticanje i finansiranje pripreme, provoenja i razvoja programa,
FBiH projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i
unapreenja stanja okolia i koritenja obnovljenih izvora energije
49 lan 9. Zakona o ministarstvima i drugim tijelima BiH (Slubeni glasnik BiH, br. 5/03, 42/03, 26/04, 42/04, 45/06, 88/07,
35/09, 59/09 i 103/09).
50 Slubene novine FBiH, br. 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, 63/03, 9/04, 20/04, 33/04, 71/05, 72/05 i 88/08.
51 Slubeni glasnik RS, br. 21/92 preieni tekst, 28/94, 8/96, 13/96, 15/96,16/96, 21/96, 21/02, 26/02, 30/02, 31/02, 69/02,
31/03, 98/03, 115/05 i 117/05.
52 Slubeni glasnik BD BiH, br. 17/08 i 39/09.
205
Odgovori politika
Tabela 48:
Institucija/sektor/odjel Odgovornosti Odgovornosti institucija u
Ministarstvo za prostorno
Zatita okolia (tlo, zrak i voda), upravljanje otpadom (vrsti i opasni), nivou RS
planiranje, graevinarstvo i
pravni poslovi i biodiverzitet
ekologiju
Upravni, struni i drugi poslovi iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede,
Ministarstvo poljoprivrede,
umarstva i veterinarstva, upravljanje dvama rijenim slivovima (oblasni
umarstva i vodoprivrede
rijeni sliv Save i oblasni rijeni sliv Trebinjice)
Ministarstvo trgovine i turizma Upravni i drugi poslovi u oblasti trgovine, turizma i ugostiteljstva
Ministarstvo zdravlja i socijalne Upravni i drugi struni poslovi koji se odnose na oblast zdravstvene i
zatite socijalne zatite
Republika uprava za
Nadzor nad provoenjem upravnih akata
inspekcijske poslove
Prikupljanje sredstava, finansiranje pripreme, sprovoenja i razvoja
Fond za zatitu ivotne sredine programa, projekata i slinih aktivnosti u oblasti ouvanja, odrivog
i energetsku efikasnost RS koritenja, zatite i unapreivanje ivotne sredine, te u oblasti energetske
efikasnosti i koritenja obnovljivih izvora energije
Tabela 49:
Institucija/sektor/odjel Odgovornosti Odgovornosti institucija u
Odjeljenje za urbanizam i nivou BD
Zatita okolia
imovinsko-pravna pitanja
Odjeljenje za poljoprivredu, Pitanja u vezi s vodom (izdavanje dozvola za koritenje vode, isputanje
umarstvo i vodoprivredu vode i infrastruktura za zatitu od poplava)
Odjeljenje za zdravstvo i ostale Strune, administrativne i ostale dunosti iz oblasti zdravstvene i socijalne
usluge zatite
Inspekcija Provoenje propisa i kontrola na polju zatite okolia
Ostale institucije i javna preduzea koja su odgovorna za oblasti zraka, vode, poljoprivrede i
sl. navedena su u poglavlju Praenje stanja okolia.
Izmeu svih navedenih institucija nedostaje vertikalna (entitetska/kantonalna/opinska) i

horizontalna (meuentitetska/meuministarska/meuopinska) saradnja. Pored toga, vlasti
se esto ne mogu nositi s meunarodnim obavezama i brojnim okolinskim sporazumima (npr.
ispunjavanje obaveza u vezi s izvjetavanjem, imenovanjem nacionalnih fokalnih taaka (izvrnih
tijela) i izvravanje dunosti u pogledu praenja). Kompleksna javna uprava dovodi do slabog
identificiranja odgovornosti, udvostruavanja zadataka i neefikasnosti.
5.1.2 Dravna politika okolia

Na dravnom nivou ciljevi i prioriteti u smislu praenja stanja okolia, upravljanja informacijama
i obukom iz oblasti okolia predstavljeni su u Akcijskom planu za zatitu okolia BiH (NEAP
BiH) za period od 2003. do 2008. kojeg su vlade i parlamenti FBiH i RS usvojili 2003. godine.
U Strategiji za smanjenje siromatva, koju je Vijee ministara BiH usvojilo 2004. godine,
predviene su posebne mjere za unapreenje praenja zraka, vode, tla i zemljita, uma,
otpada i bioloke raznolikosti.
U Srednjoronoj razvojnoj strategiji (SRS) za period od 2004. do 2007, prioriteti okolia nisu
adekvatno tretirani niti su efikasno provedeni. Naprimjer, samo je 0,6% slubene pomoi za
razvoj (eng. Official Development Assistance - ODA) (iznos od 2,7 miliona eura) iskoriteno
za zatitu okolia (Ministarstvo finansija i trezora BiH, Izvjetaj o spisku donatora 2009-2010).
Vijee Evrope je 2008. usvojilo novi Sporazum o evropskom partnerstvu (eng. European
Partnership Agreement - EPA) izmeu EU i BiH (2008/211/EC, Odluka Vijea od 18. februara
2008) u kojem se trai usvajanje Zakona o zatiti okolia na dravnom nivou kao i uspostav-
ljanje dravne agencije za okoli.
Tim Ujedinjenih nacija za BiH je, uz konsultacije s Vijeem ministara BiH, dovrio Okvir Ujed-
injenih nacija za pomo u razvoju (eng. United Nations Development Assistance Framework
- UNDAF) za period od 2010. do 2014. s ciljem da prui pomo u ovom periodu. U Okviru se
206
navodi da je potrebno ojaati pravni okvir, unaprijediti kapacitet za odrivo upravljanje resursima
kao i sudjelovati u planiranju odrivog razvoja na lokalnom nivou, te provesti mehanizme za
lokalne akcijske planove za okoli.
Na entitetskom nivou okolinske politike se izrauju u okviru entitetskih zakona, no svi zakoni
nisu efektivno provedeni, a neki ak nisu ni u potpunosti pripremljeni.
5.1.2.1 Zakonski propisi o zatiti okolia

Kao to je i navedeno u Sporazumu o evropskom partnerstvu, Zakon o zatiti okolia na
dravnom nivou nije finaliziran i usvojen. Taj proces, koji utjee na finansijsku podrku stranih
organizacija za zatitu okolia, traje jo od 2006. godine.
Na nivou FBiH i RS doneseni su zakoni koji se odnose na okoli (u RS usvojeni 2002, a u FBiH
2003) - Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti zraka, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o
zatiti prirode i Zakon o fondu za zatitu okolia. Pored toga, u BD (2004) su usvojeni slini
zakoni s izuzetkom Zakona o fondu za zatitu okolia. Pitanje upravljanja i zatite voda je
obuhvaeno Zakonom o vodama (Slubene novine FBiH, broj 70/06, Slubeni glasnik RS, br.
50/06, 92/09) te Zakonom o zatiti voda u BD (Slubeni glasnik BD, br. 25/04, 1/05, 19/07).
U Prilogu I je dat popis spomenutih zakona na svim nivoima vlasti, kao i popis bitnih uredbi o
okoliu koje su usvojene u posljednjih 10 godina.
Sveukupno gledano, nedostaju podzakonski akti ije je usvajanje propisano odreenim za-
konima. U FBiH je, od 23 podzakonska akta ije je usvajanje propisano Zakonom o zatiti
okolia, do sada usvojeno samo est, bez obzira na injenicu to je rok za njihovo usvajanje
istekao. U RS-u je usvojen veliki broj propisa i sekundarnih zakonskih propisa u skladu s
okvirnim zakonima, ali njihova implementacija i dalje predstavlja izazov. Osim toga, postojei
zakonski propisi nisu usklaeni vertikalno (zbog brojnih praznina izmeu zakona na entitetskom
nivou i kantonalnom nivou - izmeu kantona i FBiH) i horizontalno - zakonski propisi o zatiti
okolia razlikuju se u FBiH i RS-u, te svi relevantni zakoni nisu usvojeni i u FBiH, i RS-u, i BD
(UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011).
Multilateralni sporazumi u oblasti okolia

BiH je postala Ugovorna strana u vie meunarodnih konvencija i sporazuma. Meunarodne
konvencije i sporazumi koje je BiH ratificirala u skladu s dravnim Zakonom o postupku
zakljuivanja i izvravanja meunarodnih sporazuma (Slubeni glasnik BiH, broj 29/00) nave-
deni su u Prilogu I.
5.1.2.2 Put ka integraciji u EU

EU i BiH su 16. juna 2008. potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) (eng. Stabi-
lization and Association Agreement - SAA), koji e stupiti na snagu kada postupak ratifikacije
bude dovren.
Privremeni sporazum (eng. Interim Agreement - IA) izmeu Evropske unije i BiH je stupio na
snagu 1. jula 2008. godine. Sporazumom se uspjeno stvara slobodno trite, dok se poste-
peno otvara trite BiH olakavajui privredni i drutveni razvoj. Ugovorne strane su 16. juna
u Luksemburgu potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, kao i Privremeni sporazum.
Dok se ne dovri postupak ratifikacije, odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, koje
se odnose na trgovinu, primjenjivat e se putem Privremenog sporazuma.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju stvara se okvir za saradnju EU i BiH, a Sporazum je

od kljune vanosti za reformu politike, privrede, trgovine i ljudskih prava u dravi. Osmislit e
se politike i druge mjere kojima e se dovesti do odrivog ekonomskog i socijalnog razvoja BiH;
te politike bi trebale osigurati da se i pitanja okolia od samog poetka u potpunosti ukljue i
poveu sa zahtjevima skladnog drutvenog razvoja (lan 86, stav 2 SPP-u).
207
Odgovori politika
Vijee ministara BiH je oformilo 2009. godine osam radnih grupa radi integracije u EU i
usklaivanja domaih zakona s pravnom steevinom EU. Jedna od tih grupa je Radna grupa
za transport, okoli, energiju i regionalni razvoj, koja broji 25 lanova koje imenuju razne in-
stitucije na dravnom i entitetskom nivou. Napredak koji je ostvaren u smislu integracije u EU
prikazan je Prilogu I.
Sveukupno gledano, Komisija EU svake godine objavljuje detaljan izvjetaj o praenju procesa
preuzimanja i provoenja okolinske pravne steevine u BiH. Trenutno je proces praenja dio
projekta Regionalne mree za pristupanje (eng. Regional Network for Association). Rezultati
pokazuju da se pribliavanje zahtjevima EU ponekad odvija sporo, ali da stabilno napreduje
i u FBiH i u RS-u.
5.1.2.3 Finansijski mehanizmi za zatitu okolia

Na meunarodnom nivou postoji veliki broj finansijskih mehanizama u oblasti okolia koji pruaju
pomo BiH u rjeavanju problema okolia i poboljanju zatite okolia.
Kroz Program Evropske zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju (eng. Community Assistance
for Reconstruction, Development and Stabilization - CARDS) u periodu od 2001. do 2006.
pruena je podrka u jaanju kapaciteta u oblasti okolia, ali i u razvoju infrastrukture, jaanju
kapaciteta institucija i prekograninoj saradnji.
Instrument pretpristupne pomoi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA) za period
od 2007. do 2013. pruio je podrku BiH u procesu integracije u EU (npr. tranzicija i jaanje
kapaciteta institucija, prekogranina saradnja, privredni, drutveni i regionalni razvoj). Trenutni
projekti koji se finansiraju kroz IPA instrumente i koji se odnose na okoli navedeni su u Prilogu I.
Viegodinji indikativni planski dokument (eng. Multi-annual Indicative Planning Document

MIPD) za period od 2007. do 2009. je strateki planski dokument koji je pruio pomo BiH u
okviru IPA-e, a iji obim finansija je iznosio 226 miliona eura. Naredni period, od 2009. do 2011,
je obuhvatao nekoliko rezultata i pokazatelja u vezi s okoliem da bi se nacionalna strategija za
okoli mogla usvojiti i provesti, zatim da bi se instrumenti sufinansiranja infrastrukture okolia
mogli generirati i unaprijediti, da bi se inicirali alati za zatitu okolia, da bi se investiralo u infras-
trukturu okolia i da bi se sektor zaduen za okolinsku pravnu steevinu unaprijedio i uskladio.
Viegodinji indikativni finansijski okvir (eng. Multi-annual Indicative Finansial Framework - MIFF)
za period od 2009. do 2011. je iznosio 303,2 miliona eura za BiH.
Strana slubena pomo za razvoj (eng. Official Development Assistance - ODA) okolia u BiH
obuhvatala je razliite programe i aktivnosti u periodu 2009-2010. u sektoru poljoprivrede i
umarstva, kao i sektoru zatite okolia.
Sektor poljoprivrede i umarstva

Pomo koja je pruena sektoru poljoprivrede i umarstva obuhvata razne projekte od podravanja
institucionalnog razvoja i poboljanja efikasnosti te konkurentnosti poljoprivrednika u BiH pa do
primjene novih tehnologija i standarda. U Prilogu II je dat prikaz raspodjele glavnih projekata,
te vrijednosti donatorske pomoi i projekata u ovom sektoru.
U 2009. aktivni lanovi DCF-a (eng. Donors Coordination Forum Forum za koordinaciju
donatora) u sektoru poljoprivrede i umarstva su bili vedska/Sida, EC, SAD/USAID, Italija/
IC, Norveka, vicarska/SDC/SECO, Japan/JICA, Holandija, EBRD i Svjetska banka. U 2010.
godini Japan/JICA, Holandija i EBRD nisu dodijelili sredstva ovom sektoru. Projekti vezani za
EC 2010. (vrijednosti 1,3 miliona eura) jo uvijek nisu ugovoreni (Slika 146).
208
Slika 146: U milionima 2009 2010

Tok donatorske pomoi 6
u sektoru poljoprivrede 5
i umarstva, 2009-2010,
samo bespovratna sredstva 4
(u milionima eura) 3
(Izvor: Ministarstvo 2
finansija i trezora BiH,
Izvjetaj o spisku donatora 1
2009-2010) 0
SID
A sija AID / IC k
a
EC
O
JIC
A dija
mi US lija rve lan
ka/ a ko / Ita No /S an/ Ho
ds sk AD DC Jap
v
e rop
S /S
Ev rska
ica
v
Godine 2009. lanovi DCF-a su sektoru poljoprivrede i umarstva dodijelili ukupno 46,61
miliona eura, ukljuujui 32,15 miliona eura u kreditima (28,7 miliona eura od EBRD-a i 3,45
miliona eura od Svjetske banke) i 14,46 miliona eura bespovratnih sredstava. Godine 2010.
donatori su dali doprinos od 13,10 miliona eura, ukljuujui projekte EC za 2010. u iznosu od
1,3 miliona eura i kredit Svjetske banke u vrijednosti 4,26 miliona eura (Slika 147).
Slika 147: milioni Krediti Grantovi milioni 2009 2010

Podjela bespovratnih 50 35
sredstava-kredita (lijevo)
45 14,46
i tok pomoi (desno) u 30
sektoru poljoprivrede i 40
28,7
umarstva u periodu 25
35
2009-2010. 30 32,15 20
(Izvor: Ministarstvo
25
finansija i trezora BiH, 15
Izvjetaj o spisku donatora 20
2009-2010) 15 10
10 7,54 5
5
4,26 3,45 4,26
0 0
2009 2010 Evropska banka Svjetska banka
za obnovu i razvoj
Sektor zatite okolia

Pomo koja je pruena sektoru zatite okolia obuhvata razne projekte koji su navedeni u Prilogu
I. Okolinski programi su povezani s drugim sektorima poput sektora za infrastrukturu, energiju,
poljoprivredu i umarstvo, povratak i reintegraciju, lokalnu upravu i pitanja spolova (gender).
Glavni donatori i finansijske institucije u oblasti zatite okolia su: EK, Svjetska banka, Italija/
IC, Norveka, Holandija, vedska/SIDA, UNDP (putem MDG-a i GEF-a) i Maarska. Vodei
donatori u ovom sektoru u 2009. godini bili su EC i Svjetska banka, zatim Norveka, Holandija
i Italija/IC. Maarska je postala novi donator 2010, dok je Japan/JICA izrazio interes za ovaj
sektor. Vodei donatori su bili Svjetska banka, UNDP i vedska/SIDA (Slika 148).
Slika 148: U milionima 2009 2010

Priliv donatorske pomoi 16
u sektoru zatite okolia
14
2009-2010. (u milionima
eura) 12
(Izvor: Ministarstvo 10
8
Izvjetaj o spisku donatora
2009-2010) 6
4
2
0
a ka a dija DP a
isij an k / IC SID
A
rsk
om ab rve lan lija UN a
k k No Ho Ita k a/ Ma
ska j ets ds
rop Sv e
Ev v
209
Odgovori politika
Slika 149 pokazuje da su doprinosi donatora u ovom sektoru bili znaajno vii u 2009. godini
(19,45 miliona eura bespovratnih sredstava) nego u 2007. (4,29 miliona eura) i 2008. (3,50
miliona eura). U 2010. godini donatori su dodijelili 11,40 miliona eura, iskljuujui EC 2010.
Slika 149:
2010 11,4 Priliv pomoi donatora/IFI
u sektoru zatite okolia
2009 19,45 2009-2010.
(Izvor: Ministarstvo
2008 3,5
Izvjetaj o spisku donatora
2009-2010)
2007 4,29
0 5 10 15 20 25
milioni
FBiH i RS su dodijelile odreene zadatke, koji se odnose na okoli, upravnim jedinicama na

niem nivou (kantonima i opinama), ali njihovi trokovi koji se odnose na okoli nisu prikazani
u budetima entiteta. Naprimjer, RS je u 2009. godini utroila 0,2% budeta i 0,1 % BDP na
zatitu okolia, dok je Federalno ministarstvo okolia i turizma za iste trokove izdvojilo oko
0,9% budeta (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011). Pored toga, i FBiH i RS imaju fond
za zatitu okolia. Detaljan opis fondova dat je u nastavku.
Fond za zatitu okolia FBiH

Fond za zatitu okolia FBiH ima svojstvo pravne osobe s pravima, obavezama i odgovor-
nostima propisanim Zakonom o fondu za zatitu okolia FBiH (Slubene novine FBiH, br.
33/03) i Statutom. Fond je neprofitabilna javna ustanova. Osniva Fonda je Federacija Bosne
i Hercegovine, a osnivaka prava i dunosti u ime Federacije obavlja Vlada FBiH.
Fondom upravlja Upravni odbor Fonda. Upravni odbor ima sedam lanova koje imenuje i
razrjeava Vlada FBiH. U Upravni odbor se imenuju predstavnici nadlenih organa uprave,
strunjaci iz podruja zatite okolia i privrede, te predstavnici naunih institucija i nevladinih
udruenja. Kontrolu nad radom Fonda vri Nadzorni odbor. Nadzorni odbor ima tri lana koje
imenuje Vlada FBiH na prijedlog federalnog ministra okolia i turizma. lanovi Nadzornog
odbora se imenuju od predstavnika naunih i strunih institucija i nevladinih organizacija.
Fondom rukovodi direktor koji predstavlja i zastupa Fond. Direktora Fonda imenuje i razrjeava
Upravni odbor uz saglasnost Vlade FBiH.
Djelatnost Fonda je prikupljanje i distribucija finansijskih sredstava za zatitu okolia na teritoriji

FBiH, podsticanje i finansiranje pripreme, provoenja i razvoja programa, projekata i slinih
aktivnosti u podruju ouvanja, odrivog koritenja, zatite i unapreenja stanja okolia, te i
koritenja obnovljenih izvora energije, posebno:
Voenje strunih i drugih poslova u vezi s pribavljanjem, upravljanjem i koritenjem sredstava

Fonda;
Posredovanje u vezi s finansiranjem zatite okolia iz sredstava stranih drava, meunarodnih

finansijskih institucija i tijela te domaih i stranih pravnih i fizikih lica;
Pruanje strunih usluga u vezi s finansiranjem zatite okolia;
Voenje baze podataka o programima, projektima i slinim aktivnostima u podruju zatite

okolia, te potrebnim i raspoloivim finansijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje;
Podsticanje, uspostavljanje i ostvarivanje saradnje s meunarodnim i domaim finansijskim

institucijama i drugim pravnim i fizikim licima radi finansiranja zatite okolia, planovima
zatite okolia donesenim na osnovu Statuta, meunarodnim ugovorima ija je lanica
Bosna i Hercegovina te drugim programima i aktima u podruju zatite okolia;
Druge poslove u vezi s podsticajem i finansiranjem zatite okolia utvrenih Statutom.

210
Sredstva za finansiranje Fonda osiguravaju se iz:
naknada zagaivaa okolia,
naknada korisnika okolia,
posebnih naknada za okoli koje se plaaju pri svakoj registraciji motornih vozila,
sredstava ostvarenih meunarodnom bilateralnom i multilateralnom saradnjom, te saradnjom

u zemlji na zajednikim programima, projektima i slinim aktivnostima u podruju zatite
okolia,
budeta FBiH,
kredita banaka,
sredstava iz zajmova i pozajmica drugih pravnih lica i finansijskih institucija,
donatorskih sredstava i drugih vidova podrke,
poslovanja Fonda (naknada za obavljanje usluga, otplate glavnice, kamata i dr.), te
drugih izvora sredstava odreenih posebnim zakonom, drugim propisima ili ugovorom.
Fond za zatitu okolia FBiH je iz akumuliranih sredstava i sredstava koja su prikupljena u

periodu operativnog djelovanja (2010-2012) za projekte zatite okolia do sada uloio oko 40
miliona KM. Projekti koji su finansirani sredstvima Fonda za zatitu okolia FBiH detaljnije su,
prema oblastima, navedeni u Prilogu I.
Fond za zatitu ivotne sredine i energetsku efikasnost RS

Fond za zatitu ivotne sredine i energetsku efikasnost RS je osnovan kao pravno lice s javnim
ovlatenjima, ija su prava, obaveze i odgovornosti utvrene Zakonom o Fondu (Slubeni
glasnik RS, broj 01-626/02) i finansiranju zatite ivotne sredine RS, Statutom Fonda i drugim
propisima.
Osniva Fonda je Republika Srpska, osnivaka prava i dunosti u ime Republike vri Vlada
RS-a, a nadzor nad radom Fonda vri ministarstvo nadleno za zatitu ivotne sredine. Fondom
upravlja Upravni odbor. Upravni odbor ima sedam lanova, koje imenuje i razrjeava Vlada
RS. lanove Upravnog odbora ine po jedan predstavnik iz ministarstva nadlenog za zatitu
okolia, ministarstva nadlenog za poslove energetike, ministarstva nadlenog za vodoprivredu,
ministarstva nadlenog za finansije, Ekonomsko-socijalnog savjeta RS-a, Privredne komore
RS-a, te predstavnik naunih i strunih organizacija na prijedlog ministarstva nadlenog za
nauku. Rukovodilac poslovanja Fonda je direktor, kojeg imenuje i razrjeava Vlada RS-a po
postupku javne konkurencije.
Djelatnost Fonda obuhvata poslove u vezi s prikupljanjem sredstava, kao i finansiranjem

pripreme, provoenja i razvoja programa, projekata i slinih aktivnosti u podruju ouvanja,
odrivog koritenja, zatite i unapreivanja ivotne sredine, te u oblasti energetske efikasnosti
i koritenja obnovljivih izvora energije utvrene Zakonom o Fondu. Fond svojim sredstvima,
u obavljanju svoje djelatnosti, obezbjeuje finansijsku podrku za ostvarivanje ciljeva i naela
zatite ivotne sredine i unapreenja energetske efikasnosti, definiranih republikim stratekim
dokumentima i lokalnim ekolokim akcijskim planovima jedinica lokalne samouprave, radi po-
dizanja kvaliteta sistemskog i cjelovitog ouvanja ivotne sredine, ouvanja prirodnih zajednica
i racionalnog koritenja prirodnih dobara i energije, kao osnovnih uvjeta odrivog razvoja, te
ostvarivanja ovjekovog prava na zdravu ivotnu sredinu.
Sredstva za finansiranje Fonda, zatitu ivotne sredine, energetsku efikasnost i obnovljive

izvore energije, u skladu sa Zakonom o Fondu, obezbjeuju se iz namjenskih sredstava, i to:
naknada koju plaaju zagaivai ivotne sredine,
naknada za optereivanje ivotne sredine otpadom,

211
Odgovori politika
naknada za zatitu voda koju plaaju vlasnici transportnih sredstava koja koriste naftu ili
naftne derivate u skladu sa Zakonom o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06 i 92/09),
sredstava ostvarenih po osnovu meunarodnih programa, projekata i drugih aktivnosti u

oblasti zatite ivotne sredine, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije,
priloga, donacija, poklona i pomoi i
iz drugih izvora u skladu sa zakonom.
Sredstva za finansiranje Fonda obezbjeuju se trenutno samo po osnovu lana 194. stav
2. Zakona o vodama (Slubeni glasnik RS, br. 50/06 i 92/09), odnosno Fond putem rauna
posebne namjene za zatitu ivotne sredine u RS prima 15% sredstava od ukupnih prihoda
koji se prikupe u RS na ime naknada za zatitu voda (lan 189. stav 1, taka v) podt. 1, 2. i
3. Zakona o vodama).
U razdoblju od protekle etiri godine Fond za zatitu ivotne sredine i energetsku efikasnost
RS je usmjerio oko pet miliona KM na projekte zatite okolia u RS.
(KM) Fond za zatitu okolia FBiH Fond z ztitu ivotne sredine i energetsku efiksnost RS Slika 150:
45.000.000 Sredstva iz fondova FBiH
i RS usmjerena na projekte
40.000.000 zatite okolia u BiH
35.000.000 (Izvor: Fond za zatitu
okolia FBiH i Fond za
30.000.000 zatitu ivotne sredine i
energetsku efikasnost RS)
25.000.000
20.000.000
15.000.000
10.000.000
5.000.000
0
2010-2012 2009-2012
5.1.3 Praenje stanja okolia
Kvalitet zraka
Dva hidrometeoroloka zavoda (Federalni hidrometeoroloki zavod BiH i Republiki
hidrometeoroloki zavod RS) su odgovorna za praenje kvaliteta zraka. Oba zavoda prikupljaju
podatke iz brojnih stanica koje su postavljene u dravi i upravljaju njima. Na osnovu podataka
vide se proli trendovi u koncentracijama i prostorna raspodjela koncentracija u nekoliko grad-
skih podruja (npr. u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Tuzli, Zenici itd.). Mrea stanica kojima
se prati kvalitet zraka prikazana je u Prilogu I. Potrebni ulazni podaci su uneseni na osnovu
predratne situacije ili direktnim kontaktima s poznatim zagaivaima. Analiza se provodi u
skladu s metodologijom CORINAIR-a (eng. Core Inventory of Air Emissions Kljuni inventar
emisija u zrak) i uz pomo alata koji su izraeni za te potrebe.
U skladu s Konvencijom o dalekosenom prekograninom zagaenju zraka i za potrebe

Programa saradnje za praenje i procjenu dalekosene transmisije zagaivaa zraka (eng.
Cooperative Programme for Monitoring and Evaluation of the Long-range Transmission of Air
Pollutants in Europe), jedna automatska stanica je od 2006. godine u funkciji na Ivan-sedlu.
U skladu sa zakonima o zatiti okolia u FBiH, RS i BD, obaveza ministarstava nadlenih za okoli
je da vode registar postrojenja i zagaivaa. Operateri postrojenja za koje je izdata okolinska
dozvola moraju redovno obavjetavati nadleno ministarstvo o rezultatima praenja emisija.
212
Kvalitet vode
Kvalitet vode u rijekama BiH se sistematino prati od druge polovine ezdesetih, kada je
redovno praenje kvaliteta vode uspostavljeno na 58 stanica. Tokom devedesetih praenje je
prekinuto zbog rata. Prema odredbama Dejtonskog mirovnog sporazuma, upravljanje vodama
je odgovornost FBiH, RS i BD. Upravljanje vodama u BiH spada u nadlenosti Federalnog
ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstva poljoprivrede, umarstva i
vodoprivrede RS i Odjeljenja za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu Vlade BD. Takoer,
monitoring povrinskih voda je u nadlenosti dva hidrometeoroloka zavoda (Federalni
hidrometeoroloki zavod BiH i Republiki hidrometeoroloki zavod RS). Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH je odgovorno za koordinaciju aktivnosti i usklaivanje
planova izmeu tijela entitetskih vlada.
U organizacijskom smislu, radi provoenja zadataka upravljanja vodama a u skladu sa Za-

konom o vodama u FBiH i RS (Slubene novine FBiH, br. 70/06, Slubeni glasnik RS, br.
50/06, 92/09), osnovane su sljedee agencije za vode: Agencija za vodno podruje rijeke
Save (sa sjeditem u Sarajevu), Agencija za vodno podruje Jadranskog mora (sa sjeditem
u Mostaru), Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save (sa sjeditem u Bijeljini) i Agencija
za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice (sa sjeditem u Trebinju).
Relevantni zakonski propisi koji se odnose na upravljanje vodama u BiH sadrani su u dva
zakona o vodama, jedan za FBiH i drugi za RS, koji su veim dijelom usklaeni meusobno,
kao i s Okvirnom direktivom EU o vodama. Prema zakonima o vodama, praenje voda spada
u odgovornosti agencija za vode. Sistemi praenja su meusobno dosta usklaeni, ali postoje
odreene razlike u odnosu na poetak zapaanja, izbor parametara i uestalost uzimanja
uzoraka. Te razlike su esto posljedica raznovrsnosti prirodnih osobina dva glavna vodna
podruja, kao i razlika u dinamici aktivnosti povezanih s praenjem, npr. identifikacija vodnih
tijela. Nakon prekida u zapaanjima tokom devedesetih, redovno praenje kvaliteta ponovo je
zapoeto 2000. godine, ali ne i na rijekama u svim dijelovima BiH i ne s istom dinamikom. Tek
2006. godine je uspostavljen sistem praenja kvaliteta vode u rijekama na itavoj teritoriji BiH.
Openito se moe rei da je praenje voda u BiH znaajno napredovalo u posljednjih deset
godina, te se jo uvijek razvija i usklauje. Meutim, jo uvijek ima potekoa u objedinjavanju
podataka za itavu dravu.
Sistemom statistike upravljanja vodama u BiH rukovode tri nadlene institucije koje su odgo-
vorne za prikupljanje, organiziranje, obradu i objavljivanje podataka u vezi s vodenim resursima:
Agencija za statistiku BiH na dravnom nivou, te Federalni zavod za statistiku i Republiki zavod
za statistiku RS na entitetskom nivou. Nain na koji sve tri institucije prikupljaju i obrauju po-
datke je skoro u potpunosti usklaen. Ipak, ostaje problem pitanja vjerodostojnosti pojedinih
podataka (problem naina na koji prikupljaju pojedine podatke institucije za statistiku i Agencija
za vode), te mogue razmjene podataka izmeu raznih entitetskih institucija.
Kvalitet tla
Trenutno ne postoje adekvatni zakoni o kvalitetu tla, zatiti ili praenju tla. Institucije koje su
zaduene za zemljine resurse su Federalni zavod za agropedologiju Sarajevo, Poljoprivredni
institut RS Banja Luka i Federalni agromediteranski zavod Mostar, ije je djelovanje u vezi s
projektima, valorizacijama, studijama i ostalim aktivnostima ogranieno. U sklopu projekta
Organizacije za hranu i poljoprivredu (eng. Food and Agriculture Organization) 2007. godine je
napravljena inventura stanja zemljinih resursa nakon rata. Poljoprivredni institut RS-a je proveo
pilot projekat u nekoliko opina u RS-u s ciljem da identificira parametre za praenje parcela i
zagaivaa tla. Poto se cjelokupno praenje tla u dravi svodi na ugovore (o izgradnji cesta
i sl.) i na potrebe studija/projekata, ne postoji potpuna, pa ak ni djelomina, baza podataka.
213
Odgovori politika
Bioloka raznolikost i umarstvo

Istraivake institucije koje su odgovorne za bioloku raznolikost su prirodno-matematiki
fakulteti u Banjoj Luci i Sarajevu, poljoprivredni fakulteti u Banjoj Luci, Mostaru i Sarajevu,
umarski fakulteti u Banjoj Luci i Sarajevu, Republiki zavod za zatitu kulturno-historijskog i
prirodnog naslijea, te Zemaljski muzej u Sarajevu.
Vijee ministara je, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, osnovalo Vijee za GMO, te je
ovlastilo etiri laboratorije za GMO u BiH. Agencija je sklopila Protokol o saradnji s referentnom
laboratorijom za GMO u Italiji, te je kroz projekat Svjetske banke omoguila da se opreme
dvije laboratorije za GMO u BiH.
Na osnovu Zakona o zatiti prirode u FBiH i RS (Slubene novine FBiH, broj 33/03, Slubeni
glasnik RS, broj 113/08), obaveza ministarstava zaduenih za pitanja okolia je da uspostave
sistem informiranja o okoliu i prue institucijsku osnovu za njegovo praenje.
Izraena su etiri nacionalna izvjetaja u skladu s Konvencijom o biolokoj raznolikosti, koja

obuhvataju detaljne informacije o raznolikosti vrsta, ekosistema i pejzaa. Pojedinci i istraivake
institucije su proveli mnoge studije i istraivanja kako bi osigurali podatke za potrebe tih
izvjetaja. Prva inventura uma u BiH je obavljena izmeu 1964. i 1968. godine, dok druga
dravna inventura uma traje od 2006. i obuhvata sve produktivne i neproduktivne ume,
umsko zemljite kao i druga podruja.
Iako razne institucije (upravna tijela, muzeji, istraivaki instituti, NVO itd.) posjeduju mnogo
podataka o biolokoj raznolikosti, u BiH ne postoji sistem praenja bioloke raznovrsnosti.
Podaci nisu dostupni i provjereni. Popis predloenih zatienih podruja jo uvijek nije usklaen
niti su kategorije jo uvijek revidirane. Ne postoje institucije, na entitetskom ili dravnom
nivou, zaduene za prikupljanje, registriranje i analiziranje podataka o biolokoj raznolikosti i
zatienim podrujima.
Otpad
Zakoni o upravljanju otpadom FBiH, RS i BD sadre ope uvjete za praenje koji se odnose
na proizvoaa, operatera postrojenja za otpad i operatera odlagalita. Proizvoai otpada i
operateri postrojenja za otpad su duni provoditi program kontrole i praenja, voditi evidenciju
o dozvolama i drugim relevantnim podacima, te moraju jednom godinje ili vie puta, u skladu
s dozvolom, slati izvjetaj nadlenom tijelu.
Praenje proizvodnje i zbrinjavanja otpada, koje vre Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod
za statistiku i Republiki zavod za statistiku RS, zasnovano je na statistikom obrascu koji
ispunjavaju komunalna preduzea. Podaci uglavnom predstavljaju procjene, jer se otpad ne
prati esto i obino se kvantificira vizuelno, a ne mjerenjem. Posljedica toga je prijavljena ukupna
koliina proizvedenog i odloenog otpada koja je upitna. Ostvaren je slab napredak u sistemu
reciklae (veina pilot projekata provedena je u gradskim podrujima). Razne vrste otpada,
poevi od komunalnog, komercijalnog, industrijskog pa sve do ivotinjskog i medicinskog,
odlau se na odlagalitima. Jo uvijek postoji veliki broj nelegalnih odlagalita irom drave.
Podatke o koliinama, vrstama i tokovima proizvedenog otpada iz industrija, zanata i os-

talih procesa (preraivaka industrija, vaenje ruda i kamena, te proizvodnja i snabdijevanje
elektrinom energijom, plinom, parom i vodom) objavljuje Agencija za statistiku BiH. Statistiki
podaci o proizvedenom medicinskom otpadu u BiH ne postoje.
Sistem/upravljanje informacijama o okoliu i izvjetavanje o okoliu

Trenutno na dravnom nivou ne postoji centralna baza podataka za okoli, niti postoji informa-
cioni sistem zatite okolia koji je proveden i implementiran. Razne institucije prate, prikupljaju
i obrauju podatke bez adekvatne vertikalne ili horizontalne komunikacije.
214
Registri isputanja i transfera zagaenja (PRTR) su izraeni u ministarstvima zaduenim za

okoli u FBiH i RS-u, a putem EU/CARDs projekta 2007. godine osiguran je hardver i softver.
FBiH i RS su usvojile pravilnike o registraciji postrojenja i zagaivaa. Preduzea su od 2008.
godine duna da objavljuju podatke, dok inspektori za okoli imaju pravo da kazne firme i nji-
hove uprave ako se ne pridravaju propisa. Nekoliko radionica je organizirano za sve interesne
strane, ukljuujui NVO sektor. U izvjetajima koje preduzea podnose relevantnim tijelima
zaduenim za okoli obino nedostaje znaajan dio podataka.
Iako Evropska agencija za okoli (EEA) i Evropska mrea za informacije o okoliu i praenje
stanja okolia (eng. European Environment Information and Observation Network - EIONET)
sarauju s BiH, na dravnom nivou jo uvijek ne postoji tijelo koje bi bilo zadueno za integriran
informacioni sistem okolia. BiH predaje oko 65% traenih podataka Evropskoj agenciji za
okoli (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011).
U skladu sa zakonima o zatiti okolia u FBiH, RS i BD, sva regulatorna tijela i javne vlasti su
dune da objavljuju svoje informacije o okoliu u tampanom i elektronskom obliku, u formatima
koji su lako dostupni javnosti.
Prvi izvjetaj o procjeni stanja okolia na osnovu pokazatelja je objavljen 2009. godine u FBiH.
Meutim, u RS-u nije pripremljen nijedan izvjetaj o procjeni stanja okolia kao ni trendovi
pokazatelja stanja okolia.
Agencija za statistiku BiH je unaprijedila podatke o statistici okolia, koji se objavljuju u nacion-
alnim statistikim godinjacima. Ova institucija trenutno radi na razvoju statistikog obrasca
za prikupljanje podataka o trokovima, prihodima i investicijama u zatiti okolia.
5.2 OBRAZOVANJE O OKOLIU, PODIZANJE

SVIJESTI JAVNOSTI O OKOLIU I UEE
JAVNOSTI
5.2.1 Obrazovanje o okoliu
U BiH je ostvaren napredak u obrazovanju o okoliu tako to su teme iz oblasti okolia uvrtene
u predkolske i kolske planove i programe u skladu s nekoliko zakona: Okvirni zakon o
osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH iz 2003, Okvirni zakon o predkolskom odgoju i
obrazovanju u BiH iz 2007, Okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH iz
2008, te Strateki pravci razvoja obrazovanja u BiH, koje je usvojilo Vijee ministara BiH 2008.
godine za period od 2008. do 2015, Strategija razvoja strunog obrazovanja i obuke u BiH
za period od 2007. do 2013, i Strateki pravci razvoja predkolskog vaspitanja i obrazovanja
u BiH iz 2004. godine.
Razvijanje svijesti o znaaju zatite i ouvanju prirodnog okruenja su aspekti sadrani u

planovima i programima predkolskih ustanova, kao i samo ukljuivanje djece u aktivnostima
ouvanja okolia. U osnovnim kolama prve teme iz okolia se obrauju u sklopu predmeta
Moja okolina, a kasnije i u drugim predmetima (npr. Priroda, Biologija, Tjelesni i zdravstveni
odgoj, i sl.) u kojima djeca stiu znanje o formiranju stava o linoj higijeni i ouvanju okoline,
higijeni ishrane, okolinskim problemima, ukazivanju vanosti linog doprinosa okolini, ekologiji,
razvijanju svijesti o okoliu, organiziranju akcija s ciljem zatite okolia i sl.
S druge strane, teme iz oblasti ekologije i zatite okolia su zastupljene u srednjim kolama
(razliitim strukama i zanimanjima kao npr. elektrotehnika, ekonomija, saobraaj, geodezija i
graevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam, i sl.) dok u su gimnazijama dio asova biologije.
Na visokokolskim ustanovama postoje razliiti programi za ekologiju i zatitu okolia pomou

kojih se stiu akademske titule u sljedeim gradovima:
Sarajevo Prirodno-matematiki fakultet (odsjek za biologiju program za ekologiju; odsjek

215
Odgovori politika
za geografiju program za turizam i zatitu okolia); Mainski fakultet (odsjek za energetiku

procesnu tehniku i okolinsko ininjerstvo program za okolinsko ininjerstvo);
Banja Luka Univerzitet za poslovne studije (Fakultet za ekologiju); Nezavisni univerzitet

(Ekoloki fakultet); Prirodno-matematiki fakultet (program za ekologiju i zatitu ivotne
sredine); Tehnoloki fakultet (program za Ekoloko ininjerstvo);
Tuzla Tehnoloki fakultet (odsjek za ininjerstvo zatite okoline);
Travnik Internacionalni univerzitet (Ekoloki fakultet);
Zvornik Tehnoloki fakultet (program za Ekoloko ininjerstvo).
to se tie javnih institucija, vlasti u FBiH i RS svom osoblju, slubenicima, predstavnicima

preduzetnika, NVO sektoru i odgovarajuem osoblju preduzea nude nekoliko strunih obuka
o pitanjima okolia.
Regionalni centar za okoli/ivotnu sredinu za Srednju i Istonu Evropu provodi program

Obrazovanje za odrivi razvoj (ESD) na Zapadnom Balkanu. Ovaj program ima za cilj pruanje
podrke provoenju reformi u sektoru obrazovanja i strategija za obrazovanje za odrivi razvoj
na Zapadnom Balkanu putem izrade, provoenja i irenja ideja o odrivoj koli na nivou osnovne
kole. Sveukupni dugoroni cilj programa je da ESD bude sastavni dio osnovnog obrazovanja
na Zapadom Balkanu, te efikasno rasporeivanje kola u njihovim zajednicama, kako bi se
maksimalno iskoristili potencijali za postizanje odrivog razvoja. Kao prioriteti za ovaj program
odreene su sljedee oblasti:
Obrazovanje nastavnika (Obuka o sutini ESD-a prije zapoljavanja i tokom radnog odnosa);
Izrada nastavnog plana, ukljuujui vannastavne aktivnosti i izradu obrazovnih materijala;
Kampanje za podizanje svijesti javnosti o obrazovanju vezanom za ivotnu sredinu/odrivost;
Poboljanje umreenosti i saradnja u cilju razmjene iskustava i definisanja dobre prakse i

pristupi kod obrazovanja vezanog za ivotnu sredinu/odrivost.
Svrha ovog programa je unapreenje praksi za odrivi razvoj u kolama i zajednicama u

podruju sliva rijeke Drine (BiH, Crna Gora i Srbija) i najirem podruju Zapadnog Balkana.
Regionalni centar za okoli/ivotnu sredinu za Srednju i Istonu Evropu je 2000. godine, u
saradnji s firmom Tojota, realizirao edukacije o ivotnoj sredini i edukacije za odrivi razvoj
pod nazivom GREEN PACK Zeleni paket za kole u BiH. Trenutno je poela trea faza
implementacije ovog projekta.
Ostale interesne strane, poput NVO-a koji se bave okoliem, takoer su aktivne u promoviranju
obrazovanja o okoliu u osnovnim i srednjim kolama. Meutim, mediji su pokazali veoma
malo interesa za tematiku obrazovanja o okoliu.
5.2.2 Podizanje javne svijesti o okoliu i podsticanje

uea javnosti
U zakonima o zatiti okolia FBiH, RS i BD navodi se da svaki pojedinac i organizacija imaju
mogunost uea u procesu donoenja odluka. Regulatorna tijela i vlasti su dune da podstiu
javnu svijest i uee, pomau u pristupanju informacijama, sudskim i upravnim postupcima
kao i registrima postrojenja i zagaivaa u budunosti. U ovom zakonu se takoer trai da se
osnuju savjetodavna vijea za okoli radi pruanja podrke ministarstvima koja su zaduena
za okoli i entitetskim vladama u evaluaciji stratekih procjena okolia, okolinskih planova i
programa. Od razliitih interesnih strana se oekuje da budu lanice vijea (npr. udruenja,
organizacije i institucije za okoli). Meutim, do sada napredak nije ostvaren.
Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, ueu javnosti u procesu odluivanja i

pristupu pravosudnim organima iz oblasti okolia potpisana je u junu 1998. godine u Aarhusu,
u Danskoj. BiH je nedavno (2008. godine) pristupila Aarhuskoj konvenciji. U 2011. godini je
uraen Prvi nacionalni izvjetaj o provoenju Aarhuske konvencije u BiH koji je uradilo MVTEO,
216
a u ijoj izradi je uestvovala i Agencija za sigurnost hrane BiH, te ostale institucije uesnice
(NVO-i, ministarstva i dr.).
Na nivou drave, entiteta i kantona, javna tijela zaduena za okoli preduzimaju aktivnosti na
podizanju javne svijesti o problemima okolia i pravima graana na zatitu okolia. To se, nap-
rimjer, odnosi na usvajanje programa o obiljeavanju bitnih datuma u vezi s ljudskim pravima
u BiH u 2010. godini u skladu s odlukom Vijea ministara BiH od 20. aprila 2010. godine (05-
07-01-1279-31/10). Javna tijela zaduena za okoli su objavila brojne promotivne materijale
za Svjetski dan vode, Svjetski dan planete Zemlje, Svjetski dan zatite okolia i Svjetski dan
zatite ozonskog omotaa.
Nevladine organizacije (NVO) iz oblasti okolia

Registracija i aktivnosti NVO-a regulirani su u skladu s dravnim i entitetskim zakonima o
udruenjima i fondacijama, kojima se NVO-u daje irok spektar prava: NVO-i iz jednog entiteta
mogu djelovati u drugom entitetu (npr. lokalno ili regionalno); definiraju se kao organizacije ili
udruenja koja okupljaju strunjake iz oblasti okolia; imaju pravni status koji im daje mogunost
da pokrenu sudske postupke. Mnoge aktivnosti NVO-a ukljuuju podizanje svijesti javnosti i
obrazovanje. Uee NVO-a u aktivnostima dravnih radnih grupa na formulaciji i provoenju
okoline politike je na niskom nivou. Isto tako ne uestvuju na sastancima Meuentitetskog
tijela za okoli niti u nadzornim odborima fondova za zatitu okolia na entitetskom nivou. NVO-i
imaju pristup finansijskoj podrci entitetskih javnih tijela nadlenih za okoli (UN Ekonomska
komisija za Evropu, 2011).
U BiH NVO-i redovno uestvuju u javnim raspravama tokom izrada studija utjecaja na okoli
(npr. za potrebe izgradnje saobraajnica, hidroelektrana i sl.). Ministarstva zaduena za okoli
organiziraju javne rasprave zajedno s investitorima. Kratki pregledi studija procjene utjecaja na
okoli su obino dostupni javnosti (UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011).
Ured Regionalnog centra za okoli (REC) BiH ima vanu ulogu u odravanju direktorija NVO-a
iz oblasti okolia, promociji uea NVO-a u procesu donoenja odluka u vezi s okoliem i
podizanju javne svijesti o okoliu. Prema direktoriju iz 2006. godine postoji 87 registriranih i
jedna neregistrirana neprofitna organizacija iz oblasti okolia s ukupno 54.628 lanova u BiH,
od ega su 222 lana angairana na puno ili pola radnog vremena. Godinji budet NVO-a iz
oblasti okolia u BiH iznosio je 1.761.000 eura (Regionalni centar za okoli BiH, 2006). Izvori
finansiranja i glavne aktivnosti NVO-a prikazane su u Prilogu I. Direktorij NVO-a iz oblasti okolia
nije objavljen od 2006. godine.
Dobar pokazatelj je da interes javnosti za prirodu i ouvanje okolia raste, te je sve vea podrka
aktivnim NVO-ima, kao i njihov broj (Slika 151). Meutim, pokret NVO-a iz oblasti okolia je
jo uvijek u ranoj fazi razvoja, pa su stoga vanjska podrka i pomo od velike vanosti. Veini
NVO-a je potrebna osnovna podrka poput obuke o pisanju prijedloga, upravljanja projektom
i finansijama, kao i podrka u vidu uredske i tehnike opreme. Ali, prije svega su im potrebna
finansijska sredstva za realizaciju projekata u oblasti okolia.
Slika 151: Broj NVO-a iz

Broj NVO-a iz oblasti oblasti okolia u BiH
okolia u BiH 60
(Izvor: Regionalni centar 52
za okoli za BiH, 2006) 50
40
28
30
20
10 5
2
0
< 1990 1991-1995 1996-2000 > 2000
217
Odgovori politika
Pitanja o okoliu u medijima

Mediji pridaju jako malo panje okoliu i ne pokazuju dovoljno interesa za njegovu zatitu. Bez
obzira da li je rije o tampanim ili elektronskim medijima (dnevnim ili sedminim), informacije
o okoliu su ograniene i esto se potiskuju ustranu ako su pitanja suprotna interesima
okolia (npr. pitanja zagaenosti, otpada i sl.). Meutim, moe se nai nekoliko dobrih prim-
jera u radijskim i TV programima, tematskim lancima u pisanim i elektronskim medijima kao
i u naporima nekih NVO-a i pojedinaca koji su autori respektabilnih publikacija na lokalnim
jezicima. Mediji su dijelom slobodni, ali razliite politike stranke stvaraju pritisak novinarima
da objavljuju veinom politike teme. Trenutno u BiH postoji nekoliko medija koji povremeno
objavljuju informacije o pitanjima okolia, kao to je prikazano u Prilogu I.
218
6 ZAKLJUCI I PUT KA BUDUNOSTI

6.1 dosadanji napori u provoenju reformi u sektoru okolia
6.2 efikasnost funkcioniranja sistema
6.3 raspoloivost podataka i procedure izvjetavanja
6.4 put ka budunosti

219
Zakljuci i put ka budunosti
I
zvjetaj o stanju okolia BiH 2012. daje sliku stanja u kojem se nalazi okoli u BiH, zasnovanu
na podacima prikupljenim iz razliitih dostupnih izvora, analizi tih podataka te, u sluajevima
nedostatka kvalitetnih podataka ili podataka openito, na strunim pretpostavkama i
procjenama. Izvjetaj daje sliku stanja pojedinih komponenti okolia (voda, tlo, zrak, biosfera,
itd.), te obrauje glavne drutveno-ekonomske sektore s ciljem da identificira i ocijeni njihove
pritiske na okoli.
Izvjetaj je izraen na osnovu odabranih pokazatelja (indikatora) koji kvantificiraju informacije o

okoliu i pomau boljem razumijevanju sloenih problema okolia u BiH. Primjena indikatorskog
pristupa omoguava kvantificiranje i praenje fizikih pokazatelja stanja okolia, praenje nap-
retka i efikasnosti primijenjenih mjera u pojedinim oblastima, te osigurava efikasno poreenje
vrijednosti pokazatelja iz razliitih ciklusa procesa razvoja sektora okolia. Ovaj pristup je odabran
zbog kompatibilnosti informacija koje su namijenjene meunarodnoj razmjeni podataka, koja
u prvom redu ide preko Evropske agencije za okoli. Prikaz stanja okolia preko pokazatelja
je nain na koji i mnoge zemlje EU takoer prate stanje okolia, pa se time omoguava i
poreenje stanja okolia u BiH sa stanjem u drugim evropskim dravama.
6.1 DOSADANJI NAPORI U PROVOENJU

REFORMI U SEKTORU OKOLIA
Proces pridruivanja BiH Evropskoj uniji je jedan od glavnih pokretaa reformi u sektoru okolia.
To se u najveoj mjeri odnosi na harmonizaciju domaeg zakonodavstva s EU acquis, s obzirom
da se zakonodavstvo EU smatra jednim od najprogresivnijih, jer nastoji dostii ciljeve zatite
okolia i prirodnih resursa, razvoja ekonomije zasnovane na znanju, te socijalne ukljuenosti.
U razdoblju od 2002. do 2004. godine u FBiH, RS i BD je usvojen set osnovnih okolinskih
zakona koji se odnose na zatitu okolia, zatitu zraka, upravljanje otpadom, zatitu prirode i
fond za zatitu okolia.53 Pitanje upravljanja i zatite voda je obuhvaeno zakonima o vodama
u FBiH i RS koji su usvojeni 2006. godine, dok je u BD na snazi Zakon o zatiti voda u BD iz
2004. godine.
BiH je potpisnica i mnogih drugih multilateralnih sporazuma u oblasti zatite okolia. U raz-
doblju od 2000. do 2002. godine BiH je ratificirala tri glavne UN konvencije: Konvenciju o
biolokoj raznolikosti (ratificirana 2002. godine), Okvirnu konvenciju o klimatskim promjenama
(ratificirana 2000. godine), te Konvenciju o borbi protiv dezertifikacije u zemljama s velikim
suama i/ili dezertifikacijom (ratificirana 2002. godine). Osim ove tri glavne konvencije, pored
drugih meunarodnih sporazuma, 2001. godine je ratificirana Bazelska konvencija o kontroli
prekograninog kretanja opasnog otpada i njegovog odlaganja, 2006. godine je ratificirana Du-
navska konvencija, a u toku 2008. godine su ratificirane: Aarhuska, Bernska i CITES konvencija,
te Kartagena i Kyoto protokol. U 2009. godini je ratificirana ESPO konvencija, poetkom 2010.
godine tokholmska konvencija o persistentnim organskim polutantima, dok je 2011. godine
ratificiran i Pekinki amandman Montrealskog protokola Beke konvencije o zatiti ozonskog
omotaa. Drava BiH je aktom o sukcesiji niz meunarodnih obaveza, koje se odnose na
oblast okolia, unijela u svoj pravni sistem, a meu njima je i Barselonska konvencija o zatiti
Sredozemnog mora od oneienja. U narednom periodu se oekuje, s obzirom da su ve
pokrenuti procesi, ratifikacija jo nekoliko meunarodnih konvencija, protokola i sporazuma,
stoga BiH oekuje intenzivna aktivnost na implementaciji preuzetih meunarodnih obaveza.
Nakon donoenja prvih propisa o okoliu u skladu s EU zakonodavstvom u prvoj polovici

prolog desetljea, ostvaren je odreeni pomak u legislativnom smislu. Donesen je odreeni
broj novih zakona, uredbi i pravilnika koji se odnose za zatitu pojedinih podruja okolia ili
na sektore koji svojim aktivnostima utjeu na kvalitet komponenti okolia, meutim potrebno
je uloiti jo dosta napora da se BiH u zakonodavnom smislu priblii zemljama EU. Usprkos
postignutom, pojedina podruja jo uvijek nisu ureena propisima, to svakako predstavlja
poseban izazov za naredno razdoblje i u postojeim okolnostima.
53 U BD je usvojen slian set zakona kao u entitetima s izuzetkom zakona o fondu za zatitu okolia.
220
Pored zakonske legislative, provoenjem propisa, pravila i procedura, te meunarodnih do-

kumenata, u razdoblju od 2000. do 2012. je izraen i veliki broj stratekih dokumenata, koji
predstavljaju osnovu kontinuiranog rada BiH na ostvarenju reformi u sektoru okolia: Strategija
upravljanja vrstim otpadom (2002), Akcijski plan zatite okolia BiH NEAP BiH (2003), UNECE
EPR1 Prvi pregled stanja okolia (2004), Prvi dravni izvjetaj o provoenju UN konvencije
za borbu protiv dezertifikacije/degradacije zemljita u BiH (2007), Prvi nacionalni izvjetaj BiH
u skladu s Okvirnom UN konvencijom o klimatskim promjenama (2009), I, II, III. i IV. izvjetaj
BiH za UN Konvenciju o biolokoj raznolikosti (2005-2010), Strategija bioloke raznolikosti s
akcijskim planom (2010), UNECE EPR2 Drugi pregled stanja okolia (2011), Izvjetaj NCSA
(Samostalna procjena nacionalnih kapaciteta, 2012), Bosna i Hercegovina u procesu Rio
+20 - izvjetaj BiH za UN Konvenciju o odrivom razvoju (UNSDC) koja je od 20. do 22. juna
2012. odrana Rio de aneiru, Vodna politika u BiH (2011, u procesu usvajanja), a u toku je
izrada Drugog nacionalnog izvjetaja BiH u skladu s Okvirnom UN konvencijom o klimatskim
promjenama. Neki od najznaajnijih dokumenata u oblasti okolia u FBiH i RS izraeni u raz-
doblju od 2000. do 2012. su: Strategija zatite okolia FBiH 2008. do 2018. (2008), Strategija
upravljanja vodama FBiH od 2010. do 2022. (2012), Federalni plan upravljanja otpadom od
2012. do 2017. (2011), Strategija zatite prirode RS (2011), Nacrt strategije integralnog uprav-
ljanja vodama RS do 2024. godine (nacrt strategije-prva iteracija, 2012), Okvirni plan razvoja
vodoprivrede RS (2006), itd.
U tom svjetlu, Izvjetaj o stanju okolia u BiH 2012. predstavlja osnovni dokument zatite
okolia u BiH. Osim prikaza ukupnog stanja okolia i ocjene efikasnosti primijenjenih mjera
zatite, Izvjetaj identificira kljuna pitanja za zatitu i poboljanje postojeeg stanja okolia.
Izrada Izvjetaja se zasnivala na sveobuhvatnom procesu prikupljanja podataka koji je u BiH
proveden po prvi put i koji je ukljuio veliki broj relevantnih institucija i drugih zainteresiranih
strana. Ipak, rad na ovom dokumentu je ukazao da su izuzetno mali ljudski i tehniki kapaciteti
da bi se mogle ispuniti obaveze prema okoliu, kako u BiH, tako i u meunarodnoj zajednici i
EU. Meutim, i pored toga to mnogo podataka nedostaje ili su nepotpuni, intenzivnim radom
i saradnjom svih interesnih grupa koje su ukljuene u proces izrade Izvjetaja prikupljen je
znaajan dio i informacija o okoliu i pokazatelja koji se sada objavljuju i koji mogu biti podloga
za daljnje sline aktivnosti.
Izvjetaj o stanju okolia u BiH 2012. vaan je alat u planiranju politike zatite okolia, ali i
pokazatelj nunosti da se ugradi obaveza zatite okolia u sve razvojne i strateke dokumente
drugih sektora. Osim to e biti jedna od bitnih podloga za procjenu stanja okolia u buduim
pregovorima BiH za pristup u lanstvo EU, Izvjetaj e sluiti kao preporuka u donoenju odluka
za odrivo upravljanje okoliem u BiH i doprinijeti donoenju odluka koje e se zasnivati na
naunim metodama. Oekuje se da ovaj dokument olaka saradnju izmeu razliitih organa
vlasti i znaajno pobolja budue provoenje politika okolia.
6.2 EFIKASNOST FUNKCIONIRANJA SISTEMA

Usprkos do sada postignutom uspjehu u pojedinim podrujima, BiH se susree s velikim
izazovima u pogledu ispunjavanja zacrtanih ciljeva u zatiti okolia. Ima dosta manjkavosti u
provoenju zatite okolia koje e biti potrebno rijeiti u narednom razdoblju. Jedan od zasigurno
najveih nedostataka je to nema jasnog razgranienja odgovornosti i obaveza izmeu drave,
entiteta, kantona i opina, te to ne postoji koordinacijski mehanizam na dravnom nivou s
jasnim ovlatenjima. Netransparentnost obaveza i odgovornosti, zakonodavna neusklaenost
te nedostatak finansijskih sredstava, glavne su zapreke efikasnijem provoenju stratekih
okolinskih dokumenata. Raspodjela nadlenosti nad pojedinim komponentama okolia meu
institucijama na entitetskom, kantonalnom i opinskom nivou, ne doprinosi efikasnom praenju
stanja okolia, kao ni planiranju njegove zatite. Nedostatak provoenja propisa, nedovoljno
efikasan nadzor nad provoenjem propisa koji su na snazi, te neodgovarajue sankcije, takoer
predstavljaju veliku zapreku ostvarivanju zacrtanih ciljeva.
221
6.3 RASPOLOIVOST PODATAKA I PROCEDURE

IZVJETAVANJA
Zbog nejasnog razgranienja odgovornosti i obaveza izmeu drave, entiteta, kantona i opina,
u BiH ne postoji sistematino praenje okolia i sistem izvjetavanja. Agencija za statistiku BiH,
Federalni zavod za statistiku i Republiki zavod za statistiku RS prikupljaju i obrauju odreene
podatke iz oblasti okolia, saglasno Statistikom programu, odnosno Planu rada. Podaci se
analiziraju i publiciraju prema rokovima koji se utvruju Planom rada. Ipak, legislativa koja bi
obavezala dravu da priprema izvjetaje o stanju okolia na dravnom nivou ili da izvjetava
Evropsku mreu za informacije o okoliu i praenje stanja okolia (EIONET) u BiH jo uvijek
nije potpuno uspostavljena i usklaena.
Prema Zakonu o zatiti okolia u FBiH (Slubene novine FBiH, br. 33/03, 38/09) Federalno
ministarstvo okolia i turizma je duno uspostaviti sistem informiranja o okoliu i naloiti
monitoring stanja okolia, aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade i evidentiranja podataka
o koritenju i optereenju okolia. Sistem informiranja se uspostavlja i organizira na osnovu
teritorijalne gustoe naseljenosti i intenziteta koritenja okolia, kao periodini izvjetaj o stanju
okolia, tako da se utvrde kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okolia koje su nastale
kao rezultat koritenja i usporede na meunarodnom nivou tako da se procjenjuju zajedno
sa socijalnim i ekonomskim podacima, kao i s aspekta utjecaja na zdravlje stanovnitva,
da se utvrde uzroci utjecaja na okoli sa zadovoljavajuom tanou ukljuujui i detaljne
prikaze koji su potrebni za odreivanje uzrono-posljedine veze u odnosu na tetu, da se
to je mogue prije moe predvidjeti opasnost po okoli i preduzimati mjere predviene pro-
pisima i druge mjere od nadlenih organa, te da se koristi u svrhu planiranja. Federalni organi
nadleni za oblast upravljanja vodama, meteorologiju, pedologiju, geologiju, zatitu prirode,
statistiku i druge upravne organizacije duni su osigurati prikupljanje, obradu i evidentiranje
odgovarajuih podataka i informacija, posebno o koritenju i optereenju okolia iz svoje
nadlenosti i dostaviti ih Ministarstvu, kao i drugim nadlenim organima na dravnom nivou,
te meunarodnim institucijama.
U RS-u je u mjesecu julu 2012. godine donesen novi Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni
glasnik RS, broj 71/12) kojim se predvia izrada izvjetaja o stanju okolia na dvogodinjem
nivou. Izvjetaj treba sadravati podatke o stanju okolia u RS, podatke o utjecaju pojedinih
djelatnosti na okoli, podatke o nepovoljnim utjecajima na okoli, stanje pritisaka na okoli,
ocjenu provedenih mjera i njihovu efikasnost, pregled ostvarivanja ciljeva Strategije, ocjenu o
koritenju finansijskih sredstava za zatitu okolia, procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i
dopune postojeih dokumenata i druge vane podatke za zatitu okolia.
Vlada BD je, prema Zakonu o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik BD, br. 24/04, 1/05,
19/07, 9/09) obavezna da podzakonskim aktom uspostavi sistem informiranja o okoliu i
omogui provoenje monitoringa stanja okolia, kao i aktivnosti mjerenja, prikupljanja, obrade
i evidentiranja podataka o koritenju i optereenju. Kao i u sluaju FBiH, sistem informiranja u
BD se uspostavlja i organizira na osnovu teritorijalne gustoe naseljenosti tako da je mogue
utvrditi kvantitativne i kvalitativne promjene stanja okolia, da uzroci utjecaja na okoli budu
utvreni sa zadovoljavajuom tanou, da je mogue to prije predvidjeti opasnost po okoli
i poduzimati mjere predviene propisima, te da se koristi u svrhu planiranja.
Praenje stanja okolia u BiH nije sistematino, niti potpuno usklaeno i koordinirano. U nekim
oblastima podaci o okoliu se znatno bolje prate nego u drugim. Naprimjer, agencije za vodu
(dvije u FBiH i dvije u RS-u) redovno prate razliite okolinske parametre povrinskih voda i
redovno pripremaju izvjetaje o kvalitetu povrinskih voda, meutim to nije sluaj s podzem-
nim vodama. Hidrometeoroloki zavodi takoer redovno mjere zagaenost zraka u Sarajevu i
Banjoj Luci, te pripremaju godinje izvjetaje, no u BiH ne postoji dovoljan broj stanica da bi se
utvrdilo stanje kvaliteta zraka u itavoj dravi. S druge strane, neki podaci o okoliu nedostaju
u potpunosti ili djelomino, poput podataka o biolokoj raznolikosti, klimatskim promjenama,
zemljinim resursima i utjecajima pokretakih snaga privrede (poljoprivreda, industrija, rudarstvo,
222
turizam, prostorno ureenje i urbanizam) na okoli. To je uzrokovano nedostatkom pravnih

propisa u nekim od navedenih oblasti, neodgovarajuim mehanizmima prenosa i koordinacije
podataka, te nedostatkom slubene i institucionalizirane saradnje izmeu sektora koji se bave
pitanjima okolia.
U veini sluajeva prikupljanje i obrada podataka se ne vre u skladu sa smjernicama EU i

podaci su esto nedosljedni (isti podaci koji se prikupljaju u dva entiteta esto se ne mogu
uporediti) ili nepotpuni (mjerenje emisija za samo jednu godinu). Iako su Registri isputanja
i transfera zagaenja (eng. Pollution Release and Transfer Register - PRTR) uspostavljeni u
nadlenim ministarstvima u FBiH i RS-u, slab napredak je ostvaren u razvijanju sveobuhvat-
nog sistema praenja, integralnog sistema prostornih informacija ili okolinog informacionog
sistema, ukljuujui centralnu bazu podataka.
Gore spomenuti problemi predstavljali su glavnu prepreku pri izradi ovog izvjetaja. Navedeni
problemi e se morati rijeiti u narednom razdoblju kako bi se u BiH ubudue moglo pratiti
stanje i trendovi u okoliu te vriti izvjetavanje EU. Bez podataka i prikaza stanja i trendova u
okoliu na osnovu pokazatelja, teko je dati potpun pregled stanja okolia, te donijeti adek-
vatne i funkcionalne odluke o upravljanju okoliem koje bi doprinijele rjeavanju postojeih
okolinih problema.
6.4 PUT KA BUDUNOSTI

Ispravno upravljanje pitanjima okolia i rizicima zahtijeva donoenje odluka koje se zasnivaju
na nauci. Izvjetavanje o okoliu premouje jaz izmeu naunih istraivanja i upotrebe nauke
u procesu donoenja odluka u oblasti zatite i upravljanja okoliem. No da bi se u BiH, kao
preduvjet izrade cjelovitih izvjetaja o stanju okolia, poboljalo prikupljanje i koritenje okolinih
podataka koji trebaju biti bazirani na pouzdanim i pravovremenim podacima i informacijama,
potrebno je ojaati postojei pravni i institucionalni okvir. Zbog situacije u kojoj se BiH nalazi,
uvoenje redovnog sistema izvjetavanja o okoliu treba biti bazirano na mogua rjeenja u
postojeim zakonskim i institucionalnim okvirima.
Osim uspostavljanja koordinacijskog mehanizma na dravnom nivou s jasnim ovlatenjima,

vrlo je vano uspostaviti funkcionalne horizontalne i vertikalne veze na svim nivoima dravne
i entitetske administracije, to e pridonijeti njenoj veoj efikasnosti, te pravovremenom i
usaglaenom djelovanju na zatiti okolia. Dugoronu zatitu okolia na dravnom nivou osi-
gurat e ukljuivanje zahtjeva, potreba i ciljeva da se zatiti okoli u planske dokumente svih
sektora koji su izvori pritiska na okoli.
6.4.1 Izrada narednih izvjetaja o stanju okolia

U postojeem institucionalnom okviru najpraktinije i najefikasnije rjeenje za uspostavljanje
redovnog izvjetavanja o okoliu moglo bi biti Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH, koje bi moglo preuzeti aktivnosti oko izrade periodinih izvjetaja o stanju okolia,
s tim da Agencija za statistiku BiH osigurava jaku podrku u vidu doprinosa u prikupljanju i
obradi podataka i pokazatelja. Meutim, postojea organizacijska struktura Ministarstva nema
dovoljan kapacitet niti podrku za provoenje ovih aktivnosti. S tim u vezi potrebno je postojei
Odjel za zatitu okolia Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH unaprijediti u
novi sektor unutar Ministarstva, u okviru kojeg bi trebao postojati i odvojen odjel odgovoran
za izradu izvjetaja o stanju okolia i druge s tim povezane zadatke.
Kroz adekvatnu i transparentnu razmjenu informacija i podataka, relevantna entitetska mini-

starstva nadlena za okoli (Federalno ministarstvo okolia i turizma, Ministarstvo prostornog
ureenja, graevinarstva i ekologije RS), entitetska ministarstva nadlena za vode (Federalno
ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva
i vodoprivrede RS), Vlada BD (Odjeljenje za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove
223
i Odjeljenje za poljoprivredu, umarstvo i vodoprivredu), zavodi za statistiku i druga upravna

tijela koja se bave pitanjima okolia, treba da osiguraju neophodnu podrku u izradi izvjetaja
o stanju okolia. Slika 152 shematski prikazuje proces izrade izvjetaja o stanju okolia u BiH
u skladu s postojeim institucionalnim ustrojem.
Slika 152:
Izvjetaji o stanju okolia Izrada izvjetaja o stanju
okolia u okviru postojeeg
institucionalnog ustroja
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH

(Odjel za okolino izvjetavanje)
Relevantna Vlada Brko Relevantna Federalni Republiki

ministarstva, distrikta BiH ministarstva, zavod za zavod za
institucije i (Odjeljenja institucije i statistiku statistiku
agencije u nadlena za agencije u
Federaciji BiH koja pitanja zatite Republici Srpskoj
okolia i voda) Ostale relevantne
se bave pitanjima koja se bave
institucije i agencije
zatite okolia i pitanjima zatite
koje vre praenje i
voda okolia i voda
prikupljaju podatke
o okoliu
Zahtjevi:
- Transparentna razmjena podataka na svim nivoima
- Jaka horizontalna i vertikalna komunikacija
- Okolini informacioni sistem je potrebno
implementirati i mora funkcionirati na svim nivoima
6.4.2 Preporuke za poboljanje stanja i kljuni zadaci

Ope preporuke koje mogu posluiti kao pomo pri osmiljavanju dobrog i kvalitetnog procesa
izrade narednih izvjetaja o stanju okolia su navedene u nastavku.
Preporuka 1 Ojaati postojei pravni i institucionalni okvir
S ciljem da se pobolja prikupljanje i koritenje okolinih podataka koji trebaju biti pouzdani i
pravovremeni , to je preduvjet za izradu cjelovitih izvjetaja o stanju okolia te daljnjeg plan-
iranja i provoenja mjera zatite okolia, potrebno je ojaati postojei pravni i institucionalni
okvir koji e omoguiti entitetima i dravi da:
Poboljaju pristup informacijama o okoliu;
Oblikuju osnovu za procese donoenja odluka;
Ispune svoje obaveze izvjetavanja o okoliu.
Preporuka 2 Unaprijediti praenje stanja okolia
Jedna od glavnih potekoa koja je bila prisutna za vrijeme izrade ovog dokumenta je ne-
dostatak podataka o okoliu, kao i nedostatak sistema predstavljanja i prenosa navedenih
podataka. Kao to je ranije spomenuto, u nekim sektorima podaci o okoliu postoje, dok u
drugim u potpunosti nedostaju. Dravne i entitetske vlasti treba da uspostave etapni program
za praenje okolia koji bi bio usko povezan s informacionim sistemima za okoli u FBiH, RS i
BD i koji bi omoguio bolju kontrolu nad okoliem. Najvea prepreka za prikupljanje podataka
o okoliu je nedovoljan broj prikladno opremljenih laboratorija, nedostatak obuenog osoblja
i sredstava za praenje na redovnoj osnovi.
224
Postoje dvije vrste praenja koje se moraju ojaati: praenje usklaenosti i praenje utjecaja na
okoli. Svrha praenja usklaenosti je da se provjeri da kvalitet i kvantitet komponenti okolia
nisu pretrpjeli promjene zbog ljudske aktivnosti, te da ne izlaze van okvira utvrenog standarda
regulacionog nivoa. Dobar primjer praenja usklaenosti je program za uzimanje uzoraka koji
provodi ili neka industrijska grana ili vlada kako bi se utvrdilo da koncentracije kontaminata u
okoliu ne prelaze dozvoljeni nivo. Praenje utjecaja na okoli je ponavljajue i sistematsko
mjerenje odlika komponenti okolia s ciljem da se testiraju odreene pretpostavke o utjecaju
ljudske aktivnoti na okoli. Praenje okolia se prije svega provodi s ciljem da se odredi utjecaj
ljudskih aktivnosti na okoli, te da bi se poboljalo shvatanje veze uzrok-posljedica koja vlada
izmeu ljudskih aktivnosti i promjena u okoliu.
Preporuka 3 Unaprijediti oblast statistike u dravi
Neophodno je ojaati i unaprijediti statistiku u oblasti okolia u stalnu aktivnost u okviru

rada tijela zaduenih za statistiku na nivou drave i entiteta. Statistiko jaanje ukljuuje i
pripremu grupe pokazatelja za segment okolia, a u skladu s meunarodnim metodologijama
i unaprjeenjem informacionih sistema za okoli. Agencija za statistiku BiH (Odjel za transport,
okoli i energetiku) koordinira rad entitetskih zavoda za statistiku (Federalnog zavoda za statis-
tiku i Republikog zavoda za statistiku), te aktivno obezbjeuje statistike podatke o okoliu.
Meutim, ni dravna agencija, niti entitetski zavodi za statistiku nemaju dovoljno kapaciteta
niti finansijskih resursa da bi unaprijedili postojei sistem prikupljanja, obrade i izvjetavanja
podataka. U tom smislu, vrlo je bitno da sve tri statistike institucije (Agencija za statistiku BiH,
Federalni zavod za statistiku i Republiki zavod za statistiku) adekvatno funkcioniraju kako bi
na taj nain BiH mogla pripremati dobre i kvalitetne izvjetaje o okoliu.
Preporuka 4 Unaprijediti sistem upravljanja informacijama o okoliu
Iako svaki entitet ima Zakon o zatiti okolia i Zakon o vodama kojima se regulatorna tijela i
organi uprave obavezuju da informacije o okoliu uine dostupnima, sistem upravljanja infor-
macijama je ipak potrebno znaajno unaprijediti. Postoji tek nekoliko formalnih mehanizama
za prenos podataka i informacija meu institucijama koje se bave pitanjima okolia u dravi.
Institucije koje posjeduju neki vid homogenosti u prikupljanju, obradi i predstavljanju podataka
su entitetski zavodi za statistiku i Agencija za statistiku BiH.
Memorandumom o razumijevanju iz 2004. godine (Memorandum o razumijevanju o uzajamnoj

saradnji i podrci u uspostavljanju i radu dravnog sistema praenja okolia, koji je potpisan
izmeu Vijea ministara BiH, Vlade FBiH i Vlade RS) precizno su definirani koraci ka uspostavl-
janju funkcionalnog informacionog sistema za okoli. U skladu s Memorandumom, Ministarstvo
vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, u saradnji s Meuentitetskim odborom za okoli
i Meuentitetskom komisijom za vode, te relevantnim institucijama u BD, preduzelo odreene
korake ka integraciji sistema praenja u BiH. Meutim, u narednom razdoblju potrebno je definirati
koordinacijske mjere izmeu drave, entiteta i BD kojim bi se ubrzao proces uspostavljanja
sistema izvjetavanja definiran kroz EU CARDS RANSMO projekat (Razvoj dravnog sistema
praenja okolia u BiH), na ije se zakljuke poziva i Memorandum. RANSMO projekat slui
kao osnovica za razvoj sistema praenja okolia u BiH kao alata za pomo u odluivanju o
okoliu, u skladu s relevantnim direktivama EU i Evropskom mreom za informacije o okoliu
i praenje stanja okolia (EIONET).
Preporuka 5 - Set pokazatelja okolia koji treba izraditi i usvojiti u Parlamentu BiH
Okolinski pokazatelji su kljuni alat za praenje napretka stanja okolia, pruanje podrke
procjeni politika i za informiranje javnosti. Svaki izvjetaj o stanju okolia treba da se temelji
na preciznim okolinskim pokazateljima. Ovi pokazatelji se redovno prate i predstavljaju bazu
za postojee stanje i trendove u okoliu. Drave koje redovno pripremaju izvjetaje o okoliu
225
imaju set pokazatelja koji vlade tih drava uglavnom usvajaju. Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH treba izraditi, zajedno s entitetskim ministarstvima nadlenim za okoli
(Federalno ministarstvo okolia i turizma, Ministarstvo prostornog ureenja, graevinarstva i
ekologije RS), entitetskim ministarstvima nadlenim za vode (Federalno ministarstvo poljo-
privrede, vodoprivrede i umarstva, Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS),
Odjeljenjem za prostorno planiranje i imovinsko-pravne poslove i Odjeljenjem za poljoprivredu,
umarstvo i vodoprivredu Vlade BD, te Agencijom za statistiku BiH (koja koordinira rad zavoda
za statistiku u FBiH i RS), nacrt seta pokazatelja na kojem e se zasnivati budui izvjetaji o
stanju okolia. Taj set pokazatelja treba da sadri pokazatelje iz kljune grupe pokazatelja koje
koristi Evropska agencija za okoli (CSI lista), te s dravne liste pokazatelja koja bi bila specifina
za BiH. Izvjetaj o stanju okolia u BiH 2012, koji se veim dijelom zasniva na konkretnim oko-
linskim pokazateljima, treba da poslui kao jaka osnova za uspostavljanje kljunih okolinskih
pokazatelja, kao i za budue izvjetavanje o okoliu. Svi pokazatelji i indikatori koji se planiraju
usvojiti trebaju biti upueni zvaninim putem na miljenje i suglasnost nadlenim institucijama.
Preporuka 6 - Unaprijediti Registre isputanja i prenosa zagaenja (eng. Pollution Release

and Transfer Register PRTR)
U skladu s odredbama PRTR propisa, operateri postrojenja na koje se ovaj propis odnosi
moraju podnositi izvjetaje o odreenim podacima nadlenim organima vlasti unutar mini-
starstava koja se bave pitanjima okolia u entitetima. Nadleni organi vlasti potom prenose
podatke nadlenima na dravnom nivou (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
BiH), koji moraju osigurati javnost tih podataka i to kroz elektronsku bazu podataka koja se
alje EU/EEA. Iako su Registri isputanja i prenosa zagaenja (PRTR) instalirani u entitetskim
ministarstvima, ostvaren je mali napredak u izradi sveobuhvatnog sistema praenja, ukljuujui
i bazu podataka. Praktino provoenje razvoja PRTR-a je suoeno s nizom izazova, posebno
u vidu nedovoljno obuenog osoblja u preduzeima i organima vlasti za okoli.
Preporuka 7 - EIONET Izvjetavanje
Evropska mrea za informacije o okoliu i praenje stanja okolia (eng. European Environment
Information and Observation Network - EIONET) je partnerska mrea Evropske agencije za
okoli i njenih partnera, kao i zemalja s kojima sarauje. Ukljuujui EEA i specijalizirane evrop-
ske tematske centre, ovu mreu sainjavaju strunjaci iz 39 zemalja iz vie od 350 nacionalnih
agencija za okoli i drugih tijela koja se bave podacima o okoliu i koja djeluju kao Nacionalne
kontakt take (eng. National Focal Point NFP) i Nacionalni referentni centri (NRC). BiH je
takoer jedna od drava u saradnji.
EIONET prua kvalitetne podatke i informacije, kao i ekspertizu pri procjenjivanju stanja okolia
u Evropi, ukljuujui i BiH kao lanicu mree. Nakon odreivanja pritisaka, ove informacije
poboljavaju proces donoenja odluka i politika za zatitu okolia, te prate efikasnost prove-
denih politika i mjera.
Prioritet EIONET-a je da protok podatka unutar ove mree bude set utvrenih, stabilnih i
definiranih ciljeva koji zemljama koje su u procesu uspostavljanja procedura za redovno
izvjetavanje daju podruja na koja treba da se fokusiraju. Glavni cilj ovog protoka podataka
je da se zemlje ohrabre na putu prema boljoj efikasnosti kroz poreenje zemalja, te da se
fokusiraju na pozitivno prepoznavanje postignua, a ne samo na neuspjehe. Takoer, BiH kao
dio ove evropske mree tome daje svoj doprinos.
Kada je rije o izvjetavanju o okoliu prema EIONET-u, izmeu 2000. i 2010. godine je primijeen
pozitivan trend. Meutim, ove godine je primijeen blagi pad, to bi za BiH kao zemlju koja
sarauje s EEA mogao biti podsticaj da opet ostvari prethodni pozitivni razvoj i da se priblii
prosjenim rezultatima veine zemalja lanica EEA unutar EU (izmeu 65% i 70% do sada),
te da pokae da je posveena pribliavanju EU oko napora na zatiti okolia.
226
Preporuka 8 - Anticipativne informacije i usluge i Dijeljeni informacioni sistem za okoli
Anticipativne informacije i usluge (eng. Forward-Looking Information and Services FLIS)
Drutvo se suoava s nevjerovatno kompleksnim izazovima i nesigurnostima. Ako im se drutvo

u BiH eli prilagoditi i kretati se prema odrivom razvoju, onda postoji jasna potreba za boljim
razumijevanjem ovih izazova i njihovih dugoronih implikacija. Spremnost i pravovremeno
djelovanje zahtijevaju informacije o moguim buduim putevima za BiH.
Odgovor EEA na ove izazove je poetak uspostavljanja baze znanja za Anticipativne informacije
i usluge (FLIS). Na ovaj nain se eli omoguiti ukljuenje u dugorone perspektive i spremnosti
za donoenje odluka i izradu politika okolia.
Procjene buduih perspektiva za BiH mogu:
Uokviriti politike kroz identifikaciju novih pitanja i prioritetnih signala za upozorenje;
Osvrnuti se na razne mogunosti za budue djelovanje;
Identificirati pokretake snage i nesigurnosti;
Provjeriti da li i kako se mogu ispuniti ciljevi;
Pripremiti snane mjere i akcije predostronosti;
Analizirati odnos uzrok-utjecaj;
Predvidjeti mogua iznenaenja, prekidi i okovi;
Omoguiti kratkorono i dugorono razmiljanje na strukturalan nain.
Kako bi se olakala razmjena iskustava u naprednim procjenama, neophodno je:
1. Pripremiti perspektivu u procesima izvjetavanja BiH o okoliu;
2. Prilagoditi sisteme podataka kako bi mogli redovnije biljeiti anticipativne perspektive i nova
pitanja u BiH;
3. Poveati struno znanje o anticipativnim procjenama u dravi;
4. Podsticati saradnju BiH s drugim zemljama i meunarodnim organizacijama.
U ime EEA, FLIS provodi ove aktivnosti sa est postojeih komponenti: pokretai i trendovi,
pokazatelji, scenariji, metode i alati, izgradnja mrea i kapaciteta, kao i anticipativne procjene.
U budunosti, postoji mogunost da se dodaju nove komponente, kao naprimjer praenje
horizonta i signalizacija za rano upozorenje.
Ukljuujui i dodatne anticipativne informacije u buduim dravnim izvjetajima o stanju okolia

u BiH, izvjetaji treba da sadre pripremljene i sastavljene informacije o okoliu donositeljima
odluka na takav nain da vjerodostojne kratkorone i dugorone politike okolia mogu dobiti
podrku. Ovakva pogodnost bi opravdala jau predanost relevantnih interesnih grupa u BiH
ovom novom alatu politika.
Dijeljeni informacioni sistem za okoli (eng. Shared Environmental Information System - SEIS)
Budunost izvjetavanja u Evropskoj zajednici
Kako se uhvatiti ukotac s dananjim izazovima u okoliu, kao to su prilagoavanje klimatskim

promjenama, upravljanje ekosistemima i prirodnim resursima na odriv nain, zatita bioloke
raznovrsnosti, spreavanje i upravljanje prirodnim nesreama (poplave, umski poari i ne-
dostatak vode) uvelike zavisi od procjene podataka iz raznih sektora i izvora. Zbog toga je od
velike vanosti za EU da ima informacioni sistem koji e se zasnivati na najnovijoj informacionoj
i komunikacionoj tehnologiji (eng. Information and communication technology ICT) koja e
donositeljima odluka na svim nivoima (od lokalnih do evropskih) omoguiti pristup trenutnim
podacima o okoliu i na taj nain im pomoi da donose hitne odluke koje ine razliku izmeu
ivota i smrti.
227
Da bi se u potpunosti prepoznali napori koje BiH ulae u informiranje javnosti o stanju okolia
i kako bi se uspjeno povezali informacioni sistemi za okoli u FBiH, RS i DB s panevropskim
informacijama, poboljanje prikupljanja, koritenja i razmjene podataka je neophodno radi
uestvovanja u inicijativi EEA o Dijeljenom informacionom sistemu za okoli. Intenzivnije uee
u ovoj inicijativi bi BiH osiguralo pristup relevantnim postignuima u postojeem i buduem
evropskom izvjetavanjima i informacionim sistemima za okoli.
Preporuka 9 Jaanje obrazovanja o okoliu
Upravljanje okoliem zahtijeva odgovarajuu organizacijsku i strunu osposobljenost. Odgoj i

obrazovanje o okoliu je dugoroan proces koji zahtijeva kontinuirani program rada i podrke.
Najbolji rezultati se ostvaruju onda kada su obrazovna politika i pratei projekti sjedinjeni u
zajednike planove koji se provode, nadziru, vrednuju te redovno usklauju. S obzirom na
veliki nedostatak okolino educiranih kadrova u BiH, potrebno je vriti plansko, formalno i
neformalno obrazovanje na razliitim nivoima i u razliitim sektorima. Kao prioritetni ciljevi u
ovome podruju se izdvajaju:
Razvijanje i jaanje svijesti javnosti o okoliu i odrivom razvoju;
Izrada i usklaivanje programa obrazovanja o okoliu na razliitim nivoima i u razliitim

sektorima;
Osposobljavanje kadrova za upravljanje okoliem i kontrolu utjecaja na okoli;
Jaanje civilnog drutva.
Strateka usmjerenja za ispunjenje navedenih ciljeva ukljuuju provoenje obrazovanja o okoliu

i odrivom razvoju kroz nastavne programe kola i fakulteta, razvoj obrazovnih programa o
okoliu i odrivom razvoju za razliite drutvene grupe, a posebno za donositelje odluka,
jaanje kapaciteta privrednih operatera u oblasti okolinog upravljanja, poticanje svih dijelova
drutva ukljuujui vladine organizacije, privredu, kolstvo, udruenja i medije na odgovarajue
sudjelovanje u zatiti okolia, te podsticanje razvoja zajednikih okolinih projekata razliitih
sektora (privreda, naune ustanove, upravna tijela, udruenja i sl.).
228
7 LITERATURA
AEA Technology (2000): Strategija upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini, EU Phare Project.
Agencija za statistiku BiH (2007): Saopenje, Okoli i energija: Skupljanje i distribucija vode 2006, br. 1, Sarajevo,
14.12.2007.
Agencija za statistiku BiH (2007): Saopenje, Okoli i energija: Javna odvodnja 2006, br. 1, Sarajevo, 14.12.2007.
Agencija za statistiku BiH (2009): Bosna i Hercegovina u brojevima 2009, Sarajevo.
Agencija za statistiku BiH (2009): Saopenje, Okoli i energija: Statistika energije u 2008, br. 1, Sarajevo 20.11.2009.
14.09.2009.
Agencija za statistiku BiH (2009): Saopenje, Statistika okolia Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada u 2008,
br. 1, Sarajevo, 20.12.2009.
Agencija za statistiku BiH (2010): Bosna i Hercegovina u brojevima 2010, ISSN 1986-8510, Sarajevo.
Agencija za statistiku BiH (2010): Indeks potroakih cijena, Tematski bilten TB 09, Sarajevo, 2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Industrijska proizvodnja 2010, Tematski bilten TB 05, Sarajevo.
21.09.2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Okoli i energija: Koritenje voda i zatita voda od zagaivanja u industriji
2009, br. 2, Sarajevo, 21.09.2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Poljoprivreda: Ponjevena povrina i proizvodnja po usjevima 2010, br. 2,
Sarajevo, 25.01.2011.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Statistika energije: Elektrina energija i toplotna energija, br. 2, Sarajevo,
29.10.2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Statistika energije: Prirodni plin, br. 1, Sarajevo, 10.11.2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Statistika energije: Ugalj, Koks, br. 1, Sarajevo, 22.12.2010.
br. 2, Sarajevo, 28.01.2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Transport, br. 1, Sarajevo 28.06.2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Turizam 2009: Statistika turizma za decembar 2009, br. 12, Sarajevo
19.02.2010.
Agencija za statistiku BiH (2010): Saopenje, Proizvodnja, prodaja i zalihe umskih proizvoda u BiH prema asortimanu
u 2010. godini, br. 1, Sarajevo, 22.03.2011.
Agencija za statistiku BiH (2011): Bosna i Hercegovina u brojevima 2011, ISSN 1986-8510, Sarajevo.
Agencija za statistiku BiH (2011): Demografija 2010, Tematski bilten TB 02, Sarajevo.
Agencija za statistiku BiH (2011): Okoli, energija, saobraaj 2011, Tematski bilten TB 13, ISSN 1840-104X, Sarajevo,
decembar/prosinac 2011.
229
Literatura
Agencija za statistiku BiH (2011): Saopenje, Okoli Otpad iz proizvodnih djelatnosti u 2008, br. 1, Sarajevo 24.01.2011.
Agencija za statistiku BiH (2011): Saopenje, Okoli Otpad iz proizvodnih djelatnosti u 2009, br. 2, Sarajevo 25.01.2011.
30.09.2011.
Agencija za statistiku BiH (2011): Saopenje, Okoli i energija: Koritenje voda i zatita voda od zagaivanja u industriji
2010, br. 1, Sarajevo 30.09.2011.
Agencija za statistiku BiH (2011): Saopenje, Poljoprivreda: Brojno stanje stoke i peradi i stona proizvodnja u 2010, br.
6, Sarajevo, 26.04.2011.
Agencija za statistiku BiH (2011): Saopenje, Saobraaj: Zrani saobraaj, br. 1, Sarajevo 25.05.2012.
br. 1, Sarajevo, 25.10.2011.
Agencija za statistiku BiH (2011): Saopenje, Statistika saobraaja, br. 5, Sarajevo, 26.04.2011.
Agencija za statistiku BiH (2011): Saopenje, Turizam 2010: Statistika turizma za decembar 2010, br. 12, Sarajevo,
25.02.2011.
Agencija za statistiku BiH (2012): Saopenje, Akvakultura, Godinji izvjetaj o akvakulturi 2011, br. 1, Sarajevo,
23.05.2012.
Agencija za statistiku BiH (2012): Saopenje, Poljoprivreda Klanje stoke i peradi u klaonicama u 2011, br. 10, Sarajevo,
28.03.2012.
Agencija za statistiku BiH (2012): Saopenje, Poljoprivreda: Brojno stanje stoke i peradi i stona proizvodnja u 2011, br.
7, Sarajevo, 28.03.2012.
Agencija za statistiku BiH (2012): Saopenje, Saobraaj: Cestovni, eljezniki, zrani i potanski saobraaj, br. 1,
Sarajevo, 22.06.2012.
Agencija za statistiku BiH (2012): Saopenje, Saobraaj: Registrirana cestovna motorna vozila za 2011. godinu, br. 1,
Sarajevo, 28.02.2012.
Agencija za statistiku BiH (2012): Saopenje, Turizam 2011: Statistika turizma za decembar 2011, br. 12, Sarajevo,
24.02.2012.
Agencija za statistiku BiH (2013): Saopenje, Okoli Javni odvoz i odlaganje komunalnog otpada, br. 1, Sarajevo,
07.01.2013.
Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republiki zavod za statistiku RS (2007): Anketa o potronji
domainstava u BiH 2007 konani rezultati.
Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republiki zavod za statistiku RS (2007): Anketa o potronji
domainstava u BiH 2007 siromatvo i uvjeti ivota.
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo zdravstva, Ministarstvo zdravlja i socijalne zatite
Republike Srpske i Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (2013): Istraivanje viestrukih pokazatelja
(MICS) za Bosnu i Hercegovinu 20112012.: Zavrni izvjetaj. Sarajevo: UNICEF.
Albritton D. L., Allen M. R., Baede A. P. M., et al. (2001): Klimatske promjene 2001: Znanstvena osnova. Meuvladin
panel o klimatskim promjenama (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC)) Radna grupa saetak za
donositelje odluka, 3. Izvjetaj o procjeni. Njujork: Cambridge University Press, 2001.
230
Bejakovi P. (2005): Siromatvo, asopis Finansijska teorija i praksa, vol. 29 (br. 1), Institut za javne finansije, Zagreb,
135-138.
Bodik I., Ridderstolpe P. Odriva sanitacija u Centralnoj i Istonoj Evropi. Rjeavanje potreba malih i srednjih naselja.
Globalno partnertsvo voda Centralne i Istone Evrope (eng. Global Water Partnership Central and Eastern Europe), prvo
izdanje, 2007, ISBN 978-80-969745-0-4, [dostupno na: http://www.eea.evropa.eu/themes/regions/pan-European/the-
belgrade-ministerial-conference/fourth-assessment, pristupljeno 08.06.2012.]
Bosna i Hercegovina (2007): Prvi nacionalni izvjetaj o provoenju UN konvencije o suzbijanju dezertifikacije/degradacije
tla (UNCCD) u Bosni i Hercegovini, Banja Luka, 2007. [dostupno na: http://www.unccd.int/main.php]
Brko distrikt BiH (2009): Strategija razvoja Brko distrikta 2008-2017, Brko, juni/lipanj 2009.
Centralna banka BiH (2011): Godinje Izvjee 2011, ISSN 1840-0035.
Cheng Y.W., Sung F.C., Yang Y., Lo Y.H., Chung Y.T. Li K.C. (2009): Proizvodnja medicinskog otpada u bolnicama i
vezani faktori, Waste Management 29 (1), 440444.
ii, S., Mioi, N. (1986): Geotermalna energija u Bosni i Hercegovini, Geoininjering Sarajevo.
ustovi, H. (2005): Pregled opih vodnih uvjeta zemljita i tla, Resursi tla u Evropi, II. izdanje, Luksemburg: Zajedniki
istraivaki centar Evropske komisije, Istraivaki izvjetaj evropskog ureda za tlo, br. str. 9.
eibegovi, J., Marijanovi, A., ober, M., Skrbo, A., Sinanovi, K., Larssen, T., Grung, M., Fjeld, E., Rognerud, S.
(2010): Nivoi postojanih organskih polutanata u rijeci Neretvi (Bosna i Hercegovina) odreeni rasporedom polupropusnih
membranskih ureaja, Journal of Environmental Science and Health, dio B, 45:2, 128-136.
Energetski institut Hrvoje Poar, Ekonomski institut iz Banje Luke, Rudarski institut iz Tuzle i Soluciona panija (2008):
Studija energetskog sektora u BiH - Modul 13 (Okoli), mart/oujak 2008.
Studija energetskog sektora u BiH - Modul 8 (Rudnici uglja), mart/oujak 2008.
Studija energetskog sektora u BiH - Modul 12 (Upravljanje potronjom, tednja energije i obnovljivi izvori energije), mart/
oujak 2008.
Epstein, P. R., Diaz, H. F., Elias, S., et al. (2002): Bioloki i fiziki znakovi klimatskih promjena: fokus na komarca
prenosive bolesti. Bull Am Meteorological Soc 1998; 78: 409-417.
Evropska agencija za okoli - EEA (2010): Ukupni energetski intenzitet 2010.
Evropska agencija za okoli EEA (2006): CORINE kartiranje zemljinog pokrivaa 2006. (Bosna i Hercegovina),
CLC2006.
Evropska agencija za okoli - EEA (2010): Ukupna potronja energije po energentima 2010.
Evropska agencija za okoli - EEA (2010): CSI 016 Proizvodnja komunalnog otpada Lista injenica regija Zapadnog
Balkana/otpad.
Evropska agencija za okoli EEA (2010): Finalna potronja energije po sektorima 2010.
Evropska agencija za okoli EEA (2010): Potronja energije iz obnovljivih izvora 2010.
Evropska agencija za okoli (2010): Proizvodnja i potronja materija koje oteuju ozonski omota.
Evropska komisija (2006): Referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama u industriji hrane, pia i mlijeka,
august/kolovoz 2006.
Evropska komisija LIFE program za zemlje treeg svijeta (eng. EC LIFE Third Countries program) (2008): Tehnike upute:
Uzgoj ribe, projekat Jaanje kapaciteta za primjenu integralne prevencije i kontrole zagaivanja u BiH, Sarajevo, juli/
srpanj 2008.
231
Literatura
Federalni hidrometeoroloki zavod BiH (2010): Izvjetaj o kvalitetu zraka za 2010. godinu.
Federalni hidrometeoroloki zavod BiH (2011): Izvjetaj o kvalitetu zraka za 2011. godinu [dostupno na: http://www.
fhmzbih.gov.ba/TEKSTOVI/ZRAK/kvalitet%20zraka%202011.pdf]
Federalni zavod za statistiku (2010): Saopenje, Okoli: Skupljanje, preiavanje i distribucija vode u 2010, br. 20.1.1,
Sarajevo 30.06 2010.
Federalni zavod za statistiku (2011): Saopenje, Prikupljeni i odloeni komunalni otpad u 2010, br. 20.5.1, Sarajevo,
20.07.2011.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (2009): Strateki plan i program razvoja energetskog sektora
Federacije BiH, Sarajevo, mart/oujak 2009.
Federalno ministarstvo okolia i turizma (2008): Strategija zatite okolia Federacije Bosne i Hercegovine 2008-2018,
Sarajevo, 2008.
Federalno ministarstvo okolia i turizma (2010): Stanje okolia za Federaciju Bosne i Hercegovine, COBISS.BH-ID
17837062, Sarajevo, 2010.
Federalno ministarstvo okolia i turizma (2011): Federalni plan upravljanja otpadom 2012-2017, Sarajevo, decembar/
prosinac 2011.
Federalno ministarstvo okolia i turizma (2009): etvrti izvjetaj Bosne i Hercegovine za Konvenciju o biolokoj
raznolikosti Procjena nacionalnih ciljeva za biodiverzitet 2010 (Nacrt izvjetaja), oktobar/listopad 2009 [dostupno na:
http://www.fmoit.gov.ba/ba/page/63/bh-chm]
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (2010): Informacije o gospodarenju umama u Federaciji
u 2009. godini i planovi gospodarenja umama za 2010. godinu. Sarajevo, maj 2010.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo,
Agencija za vodno podruje Jadranskog mora - Mostar (2012): Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010-2022,
Sarajevo, mart/oujak 2012.
Federalno ministarstvo prostornog ureenja (2010): Prostorni plan Federacije Bosne i Hercegovine za period 2008-
2028. godine Prostorna osnova, Sarajevo, Mostar, juli 2010.
Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia (2006): Uvodne analize za razvoj i uspostavljanje sistema upravljanja
mazivim uljima, Sarajevo, 2006.
Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia, Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS:
Akcioni plan za zatitu okolia BiH, oujak 2003, [dostupno na: http://www.rec.org.ba/neap.htm]
FOCUS Znanost o hrani potroaa na Balkanu (2010): Nacionalni izvjetaj po dravama o organskoj proizvodnji na osnovu
bibliografije i prikupljenih podataka, FP7 Program saradnje, Tema 2 Hrana, poljoprivreda i ribarstvo i biotehnologija,
Aktivnost 2; FP7 KBBE 2007 2.1-02, juni/lipanj 2010.
Geoininjering Sarajevo (1979): Sirovi minerali u Bosni i Hercegovini, Drugi tom, Nalazita neobojenih i obojenih metala,
Sarajevo, 1979.
Graani za Europu (2011): Energija i okoli u BiH - Preporukecivilnog drutva za bri put prema EU, Inicijativa Graani
za Europu pod pokroviteljstvom Specijalnog predstavnika Europske unije u BiH/efa Delegacije Evropske unije u BiH,
uz finansijsku podrku vedske Agencije za meunarodni razvoj (SIDA) i u saradnji sa Direkcijom za europske integracije
BiH, Septembar 2011.
Haines A., McMichael A., Epstein PR. (2001): Globalne klimatske promjene i zdravlje. CMAJ 2001; 163: 729734.
Hercegovako-neretvanska upanija/kanton (2009): Studija ugroenosti-ranjivosti prostora Hercegovako-neretvanske

upanije/kantona, Mostar, 2009.
Heyl N., Gregorin C. (2003): Tradicionalne umjetnosti i zanati u Bosni i Hercegovini, UNESCO publikacija, ISBN 88-
902157-04.
232
Houghton J. T., Ding Y., Griggs D.J., et al. (2001): Klimatske promjene 2001: Znanstvena osnova. Meuvladin panel o
klimatskim promjenama (eng. Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC)) Radna grupa 3. Izvjetaj o procjeni.
Njujork: Cambridge University Press, 2001.
Hrusti, I. H. (2009): Procjena graevinskih alternativa u zoni djelovanja ekstrakcije soli u Tuzlanskoj solani, Tuzla, 2009.
Huremovi, J., Horvat, M., Kotnik, J., Kocman, D. (2008): Distribucija ive u zraku na podruju grada Tuzle, Bosna i
Hercegovina, UDK 504.3.054.
IPZ Uniprojekt MCF (2010): Studija o procjeni utjecaja na okoli za potrebe izgradnje Centra za gospodarenje otpadom
u Dubrovako-neretvanskoj upaniji na lokaciji Luino Razdolje, Zagreb, 2010.
Javno preduzee umarstva ume Republike Srpske a.d. Sokolac (2011): Katastar uma i umskog zemljita u
Republici Srpskoj stanje 31. decembra 2011. godine
Javno vodoprivredno poduzee Vodoprivreda Bosne i Hercegovine Sarajevo i Zavod za vodoprivredu Sarajevo:
Okvirna vodoprivredna osnova Bosne i Hercegovine 1994, Sarajevo, izdato 1998.
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika BiH (2010): Izvjetaj o stanju arhitektonskog i arheolokog naslijea, AT03
132 rev.
Kurtanovi, R. (2000): Nalazita nemetalnih mineralnih sirovina u Bosni i Hercegovini, Zenica, 2000.
Marijanovi, A., ober, M., Skenderovi, E., eibegovi, J., Kuuk, M. (2008): Odreivanje polihloriranih bifenila u
zemljitu u Kantonu Sarajevo, UDK (632.15) 628.194:628.11.
Martens W. J. M., Jetten T. H., Focks D. (1997): Osjetljivost malarije, schistosome i denge (tropske groznice) prema
globalnom zagrijavanju. Climate Change 1997; 35:145-156.
McMichael AJ, Githeko A, Confalonieri U, et al. Doprinos radne grupe II treem izvjetaju procjene Meuvladinog
panela o klimatskim promjenama (IPCC) u: JJ McCarthy, Canziani OF, Leary NA, et al. Klimatske promjene 2001: utjecaji,
prilagoavanje i ugroenost, Njujork: Cambridge University Press, 2001.
Meunarodna finansijska korporacija IFC (2008): Inicijalno izvjee o provedbi Direktive o elektrinom i elektronikom
otpadu, mart/oujak 2008.
Meuvladina komisija o klimatskim promjenama IPCC (2007): Klimatske promjene 2007, Sinteza izvjea, Doprinos
I, II. i III. Radne grupe etvrtom izvjetaju o procjeni Meuvladine komisije o klimatskim promjenama, eneva, vicarska,
ISBN 92-9169-122-4 [dostupno na: http://www.ipcc.ch/publications_and_data/publications_ipcc_fourth_assessment_
report_synthesis_report.htm]
Mesbah L. (2009): Usluge ekosistema za odrivi razvoj u Bosni i Hercegovini i na Balkanu, UNEP/University of Geneva
2009 [dostupno na: http://www.unige.ch/formcont/environmentaldiplomacy/TheseMesbahLaurent]
Milenijska procjena ekosistema (2005): Ekosistemi i ljudska dobrobit: Sinteza, Island Press, Washington, DC, USA
[dostupno na: http://www.maweb.org/documents/document.356.aspx.pdf]
Milivojevi, M., Martinovi, M. (2005): Geotermalni resursi Republike Srpske: jedan od kljunih faktora u razvoju
proizvodnje organske hrane, turistikog i energetskog sektora, Zbornik radova sa skupa, 2005.
Ministarstvo finansija i trezora BiH, Forum za koordinaciju donatora Bosne i Hercegovine: Izvjetaj o spisku donatora
2009-2010. [dostupno na: www.donormapping.ba/pdf/DMR-Report-Eng-2010.pdf]
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS (2012): Strategija razvoja energetike RS do 2030. godine, Banja Luka,
2012.
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS (2009): Osnova zatite, koritenja i ureenja poljoprivrednog
zemljita Republike Srpske kao komponente procesa planiranja koritenja zemljita, Banja Luka, oktobar 2009.
Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS (2010): Strategija razvoja umarstva za razdoblje 2011-2012.
(Nacrt), Banja Luka, maj/svibanj 2011.
233
Literatura
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH (2010): Revidirana strategija Bosne i Hercegovine za provoenje Aneksa VII
Daytonskog mirovnog sporazuma, Sarajevo, juni/lipanj 2010.
Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS (2008): Prostorni plan Republike Srpske do 2015.
godine, Banja Luka, april 2008.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2002): Procjena odrivog razvoja u Bosni i Hercegovini, Izvjetaj
BiH za Svjetski samit o odrivom razvoju, Sarajevo, Banja Luka, Mostar, 2002.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2007): Izvjetaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu
2007. godine, Godinji izvjetaj o stanju u sektoru poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2010): Izvjetaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu
za 2010. godinu, Godinji izvjetaj o stanju u sektoru poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja BiH.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2011): Nacrt vodne politike u BiH, oktobar 2011.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH), Ministarstvo za prostorno ureenje, graevinarstvo
i ekologiju Republike Srpske (MPUGERS), Federalno ministarstvo okolia i turizma (FMOIT), Razvojni program UN (UNDP)
(2009): Prvi nacionalni izvjetaj Bosne i Hercegovine u skladu s Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim
promjenama, Banja Luka, oktobar 2009.
Neovisni operater sistema u BiH (2010): Indikativni plan razvoja proizvodnje 2011- 2020, juni, 2010.
Neovisni operater sistema u BiH (2010): Izvjetaj o elektroenergetskim trendovima u prenosnim mreama u BiH za 2010.
Nikoli, T., Kasupovi, I., (2010): Inenjerskogeoloka svojstva klizita Suljakovii kod Maglaja, Rudarsko-geoloki bilten,
Hrvatsko geoloko-rudarstvo drutvo Mostar, Tomislavgrad/BiH, ISSN 1840-0299, No. 14, str. 41-49.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj - OECD (2001): Okolini indikatori za poljoprivredu, Svezak 3: Metode i
rezultati, SBN 92-64-18614-X Br. 51293 2001, Pariz.
Organizacija za hranu i poljoprivredu - FAO (2005): Stanje ribarstva i akvakulture u BiH, Izvjetaj o ribarstvu, 2005.
Organizacija za hranu i poljoprivredu FAO (2010): Izvjetaj o umama i klimatskim promjenama (Bosna i Hercegovina),
str. 45 [dostupno na: http://www.fao.org/forestry/23346-0d04b1403a9feb56935c2f98c8e22ceee.pdf#page=49]
Organizacija za hranu i poljoprivredu - FAO: Inventura postratne situacije zemljinih resursa u BiH (FAO GCP/BIH/002/
ITA). [dostupno na: http://www.agrowebcee.net/agroweb-bih/fao/]
Program UN za zatitu okolia - UNEP (2003): Osiromaeni uran u Bosni i Hercegovini (Revidirani izvjetaj), maj/svibanj
2003, [dostupno na: http://postconflict.unep.ch/publications/BiH_DU_report.pdf.]
Program UN za zatitu okolia - UNEP (2011): Prema zelenoj ekonomiji: Putovi ka odrivom razvoju i iskorjenjivanju
siromatva, ISBN: 978-92-807-3143-9.
Program UN za zatitu okolia (UNEP) (2010): Nova znanost i razvoj u promjenjivom okoliu, UNEP Godinjak 2010.
Program UN za zatitu okolia (UNEP) (2011): Pregled pravnog i institucionalnog okvira za zatitu okolia u Bosni i
Hercegovini (Finalni nacrt), Bosna i Hercegovina, april 2011.
Program UN za zatitu okolia (UNEP) /GRID Arendal (2002): Okoli Bosne i Hercegovine, Centar za promociju civilnog
drutva, ISBN 9958-9532-2-6, Sarajevo.
Regionalni centar za okoli za Bosnu i Hercegovinu REC BiH (2006): NVO Direktorij Bosna i Hercegovina (BiH),
Direktorij i istraivanje bh. okolinih organizacija civilnog drutva (OCD), novembar/studeni, 2006. ISBN 978-963-9638-
26-6. Publikacija REC za Centralnu i Istonu Evropu, Szentendre, Maarska.
Republika direktiva za vode Bijeljina (2006): Okvirni plan razvoja vodoprivrede Republike Srpske, Bijeljina, septembar
2006.
234
Republiki hidrometeoroloki zavod RS (2010): Izvjetaj o kvalitetu zraka za 2010. godinu.
Republiki zavod za statistiku RS (2010): Statistiki godinjak Republike Srpske, ISSN 2232-7312, Banja Luka,
decembar 2010.
Republiki zavod za statistiku RS (2011): Godinje saoptenje, Statistika ivotne sredine - Proizvedeni, prikupljeni i
odloeni otpad u 2010, br. 169/11, Banja Luka, 01.09.2011.
Republiki zavod za statistiku RS (2011): Godinje saoptenje, Statistika zatite ivotne sredine: Javni vodovod 2010,
br. 167/11, Banja Luka, 01.09.2011.
Resulovi, H. (1983): Gubici i degradacija poljoprivrednog zemljita u SR Bosni i Hercegovini, Savjetovanje o temi:
Zemljite u prostornom planu SRBiH, str. 61-63.
Rothman K.J. (1976): Causes, American Journal of Epidemiology; vol 104, no. 2: 587-592.
Elektroprivreda BiH (1997): Potrebna energija za grijanje i koliina uglja za dugoronu proizvodnju elektrine energije,
balansa elektrine energije za Federaciju Bosne i Hercegovine, period 1998-2030, Odjel za nauno istraivanje EP BiH,
Sarajevo, 1997.
Rudarski institut Tuzla (1980): Glavni rudarski projekt eksploatacije olova, cinka i barita i povrinski kop Veovaa, Tuzla,
1980.
Stoett, P. (2005): Okolina sigurnost u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini. Godinji sastanak kanadskog politolokog
drutva. Sveuilite Concordia, 2005.
Svjetska banka (2006): CARDS: Pilot projekt reciklae u BiH, 2004-2006.
Svjetska banka (2011): E-atlas globalnog razvoja, Online baza podataka [dostupno na: http://www.app.collinsindicate.
com/worldbankatlas-global/en-us]
Svjetska zdravstvena organizacija WHO (1999): Zdravlje 21: zdravlje za sve okvirne politike Svjetske zdravstvene
organizacije (WHO) Evropskog regiona, Evropsko zdravstvo za sve serije, No. 6, Svjetska zdravstvena organizacije (WHO)
Regionalnog ureda za Evropu, ISBN 92 890 1349 4, ISSN 1012-7356, Kopenhagen, 1999.
Svjetska zdravstvena organizacija WHO (2001): Voda za zdravlje: vodea odgovornost, eneva, 2001.
Svjetska zdravstvena organizacija WHO (2006): Spreavanje bolesti kroz zdrav okoli, dostupno na: http://www.who.
int/quantifying_ehimpacts/publications/preventingdisease/en/index.html [pristupljeno: 9 maj/svibanj 2011]
Svjetska zdravstvena organizacija WHO (2008): Smjernice za kvalitet vode za pie [elektronski izvor]: inkorporirana 1.
i 2. dopuna, Vol.1, Preporuke 3. izdanje, eneva, 2008. ISBN 978 92 4 154761 1. (dostupno na: http://www.who.int/
water_sanitation_health/dwq/gdwq3rev/en/)
Svjetska zdravstvena organizacija WHO: Podaci za BiH. dostupno na: http://www.who.int/tb/country/data/download/

en/index.html [pristupljeno: 11 juli/srpanj 2012]
ili, . (1992-1995): Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za crvenu knjigu Bosne i Hercegovine. GZM
(PN) N.S. sv. 31: 323-367.
ili, . (1996): Spisak biljnih vrsta (Pteridophyta i Spermatophyta) za crvenu knjigu Bosne i Hercegovine. GZM (PN) Ns.
sv. 31 1992_1995, 323-367, Sarajevo.
Taletovi, J., Ljua, M., Vojnikovi, S., uzo, F., ustovi, H., (2011): Analiza promjena naina koritenja poljoprivrednog
i umskog zemljita u BiH, prezentirano na XXI nauno-strunoj konferenciji poljoprivrede i prehrambene industrije, Neum
2010, objavljeno u: Radovi poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.
Thuiller W. Lavorel. S, Araujo. M, Sykes. M, Prentice. C. (2004): Prijetnje klimatskih promjena na biljne raznolikosti u
Evropi. PNAS juni/lipanj, 2005, vol. 102, br. 23, 8245-8250.
Turska razvojna banka (2010): Izvjetaji po sektorima za Bosnu i Hercegovinu: Sektor turizma, Ankara, januar 2010.
235
Literatura
UN Ekonomska komisija za Evropu - UNECE (2004): Pregled stanja okolia BiH, ISBN 92-1-116915-1, Njujork i eneva,
2004.
UN Ekonomska komisija za Evropu UNECE (2011): Pregledi stanja okolia BiH - Drugi pregled, ECE/CEP/162, ISSN
1020-4563. Publikacija UN-a: Njujork i eneva. [dostupno na: http://www.unece.org/env/epr/epr_studies/bosnia_and_
herzegovina%20II.pdf ]
UN Fond za djecu (UNICEF) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) (2006): Susreui se sa Milenijumskim ciljevima
razvoja vode za pie i sanitacije. Urbani i ruralni izazov decenije. eneva, Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) i
Njujork, UN Fond za djecu (UNICEF), 2006 (dostupno na: http://www.who.int/water_sanitation_health/monitoring/
jmp2006/en/index.html)[pristupljeno08.06.2012]
UN Konvencija o biolokoj raznolikosti UNCBD (1992) [dostupno na: http://www.cbd.int/] (pristupljeno: 6 juni/lipanj,
2011)
UN Svjetska turistika organizacija (2010): Godinji izvjetaj, Godina oporavka 2010, Madrid.
US Agencija za meunarodni razvoj - USAID (2011): Auriranje analize biodiverziteta za Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo,
maj 2011.
US Agencija za meunarodni razvoj USAID (2006): Pregled sektora uma i drva Bosna i Hercegovina: Brzi pregled
umskih resursa, politika, zakonodavstva, institucija i industrija za preradu drveta, januar/sijeanj 2006.
Uupli, M. (2007): Izvjetaj o tekuoj upotrebi umskih i vodnih resursa za potronju elektrine energije u mini
hidroelektranama, Sarajevo, 2007.
Vijee ministara Bosne i Hercegovine (2011): Procjena ugroenosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesrea,
Sarajevo, mart/oujak 2011.
Woodruff R.E., Guest C.S., Garner M.G., et al. (2002): Predvianje epidemije virusa u Ross rijeci kroz regionalne
vremenske podatke. Epidemiology 2002; 13: 384393.
236
8 PRILOZI
PRILOG I
Politika okolia, sporazumi, nevladine organizacije
Spisak kantonalnih ministarstava nadlenih za okoli i vode u FBiH
Br. Ime kantona Naziv ministarstva nadlenog za okoli Naziv ministarstva nadlenog za vode
Ministarstvo za graenje, prostorno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

1 Unsko-sanski kanton
ureenje i zatitu okoline umarstva
Ministarstvo prometa, veza, turizma i Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

2 Posavski kanton
zatite okolia umarstva
Ministarstvo prostornog ureenja i zatite Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

3 Tuzlanski kanton
okolice umarstva
Ministarstvo za prostorno ureenje, Ministarstvo za poljoprivredu, umarstvo i

4 Zeniko-dobojski kanton
saobraaj i komunikacije i zatitu okoline vodoprivredu
Ministarstvo za urbanizam, prostorno

5 Bosanko-podrinjski kanton Ministarstvo za privredu
ureenje i zatitu okoline
Ministarstvo prostornog ureenja, obnove Ministarstvo umarstva, vodoprivrede i

6 Srednjobosanski kanton
i povratka poljoprivrede
Hercegovako-neretvanski Ministarstvo trgovine, turizma i zatite Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i

7
kanton okolia vodoprivrede
Zapadnohercegovaki Ministarstvo prostornog ureenja,

8 Ministarstvo privrede
kanton graditeljstva, i zatite okolia
Ministarstvo prostornog ureenja i zatite

9 Kanton Sarajevo Ministarstvo privrede
okolia
Ministarstvo graditeljstva, obnove, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i

10 Kanton 10
prostornog ureenja i zatite okolia umarstva
Zakoni o okoliu u BiH
BiH
Puni naziv zakona Slubeni glasnik BiH br.
Zakon o koncesijama 32/02
Zakon o izmjeni Zakona o koncesijama 56/04
Zakon o veterinarstvu BiH 34/02
Zakon o zatiti zdravlja bilja 23/03
Zakon o genetski modificiranim organizmima 23/09
Zakon o zatiti dobrobiti ivotinja 25/09
Zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju BiH 50/08
Zakon o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti 88/07
Zakon o hrani 50/04

237
PRILOZI
Zakoni o okoliu u FBiH
FBiH
Puni naziv zakona Slubene novine FBiH br.
Zakon o uvjetima, nainu obavljanja djelatnosti rezanja drveta 27/97
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uvjetima, nainu obavljanja

25/06
djelatnosti rezanja drveta
Zakon o vodama 70/06
Zakon o zatiti od jonizirajuih zraenja i radijacionoj sigurnosti 15/99
Zakon o veterinarstvu 46/00
Zakon o umama 20/02
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o umama 32/03, 37/04
Zakon o dopunama Zakona o koncesijama 61/06
Zakon o upravljanju otpadom 33/03
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom 72/09
Zakon o zatiti zraka 33/03
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti zraka 4/10
Zakon o zatiti okolia 33/03
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti okolia 38/09
Zakon o zatiti prirode 33/03
Zakon o fondu za zatitu okolia FBiH 33/03
Zakon o slatkovodnom ribarstvu 64/04
Zakon o inspekcijama u FBiH 69/05
Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na nivou FBiH 2/06
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i

72/07, 32/08, 4/10, 13/10
koritenju zemljita na nivou FBiH
Zakon o lovstvu 4/06
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu 8/10
Zakon o poljoprivredi 88/07
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi 4/10
Zakon o Nacionalnom parku Una 44/08
Zakon o poljoprivrednom zemljitu 52/09
Zakon o geolokim istraivanjima FBiH 9/10
Zakon o rudarstvu 26/10
Zakon o zatiti od buke 110/12

238
Zakoni o okoliu u RS
RS
Puni naziv zakona Slubeni glasnik RS br.
Zakon o zatiti ivotne sredine 71/12
Zakon o zatiti vazduha 124/11
53/02
Zakon o upravljanju otpadom
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom
65/08
Zakon o fondu i finansiranju zatite ivotne sredine RS 117/11
Zakon o lovstvu 60/09
25/02
Zakon o koncesiji
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama
91/06, 92/09
Zakon o nacionalnim parkovima 75/10
75/04
Zakon o organskoj proizvodnji hrane
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o organskoj proizvodnji hrane
71/09
51/04
Zakon o geolokim istraivanjima
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o geolokim istraivanjima
75/10
Zakon o rudarstvu 59/12
Zakon o zatiti od nejonizirajuih zraenja 2/05
50/06
Zakon o vodama
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama
92/09
70/06
Zakon o poljoprivredi
20/07
Zakon o dopunama Zakona o poljoprivredi
Zakon o izmjeni Zakona o poljoprivredi
86/07
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi
71/09
93/06
Zakon o poljoprivrednom zemljitu
Zakon o dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljitu 86/07
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljitu
14/10
Zakon o veterinarstvu u RS 42/08
Zakon o umama 75/08
Zakon o genetiki modifikovanim organizmima 103/08
Zakon o zatiti i dobrobiti ivotinja 111/08
Zakon o hemikalijama 25/09
Zakon o zatiti zdravlja bilja u RS 25/09
Zakon o biocidima 37/09
Zakon o energetici 49/09
Zakon o ribarstvu 72/12
Zakon o sredstvima za zatitu bilja 52/10
Zakon o pelarstvu 52/10
Zakon o ureenju prostora i graenju 55/10
Zakon o Nacionalnom parku Kozara 121/12
Zakon o Nacionalnom parku Sutjeska 121/12

239
PRILOZI
Zakoni o okoliu u BD
BD
Puni naziv zakona Slubeni glasnik BD br.
Zakon o zatiti zraka 25/04
Zakon o izmjenama Zakona o zatiti zraka 19/07
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti zraka 1/05, 9/09
Zakon o izmjenama Zakona o zatiti prirode 1/05, 19/07
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti zraka 1/05, 9/09
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama 19/07, 2/08
Zakon o zatiti voda u BD 25/04
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti voda u BD 1/05, 19/07
Zakon o prostornom planiranju i graenju 29/08
Zakon o slatkovodnom ribarstvu 35/05
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slatkovodnom ribarstvu 19/07
Zakon o umama BD BiH 14/10
Zakon o upravljanju otpadom 25/04
Zakon o izmjenama Zakona o upravljanju otpadom 19/07
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom 1/05, 2/08, 9/09
Zakon o zatiti ivotne sredine 24/04
Zakon o izmjenama Zakona o zatiti ivotne sredine 19/07
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti ivotne sredine 1/05, 9/09
Zakon o poljoprivrednom zemljitu 32/04
Zakon o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljitu 20/06, 19/07
Uredbe o okoliu u FBiH
FBiH
Puni naziv uredbe Slubene novine FBiH br.
Uredba o klasifikaciji vodotoka (Slubeni list SRBiH br. 19/80)
Uredba o kategorizaciji vodotoka (Slubeni list SRBiH br. 42/67)
Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog ureenja 63/04
Uredba o tetnim i opasnim tvarima u vodama 43/07
Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i oznaavanju otpada 38/06
Uredba o graevinama i zahvatima od znaaja za Federaciju Bosne i Hercegovine i

graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i
85/07
zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine i ire, za koju urbanistiku saglasnost izdaje
Federalno ministarstvo prostornog ureenja
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o graevinama i zahvatima od znaaja za
Federaciju Bosne i Hercegovine i graevinama, djelatnostima i zahvatima koji mogu u
29/08
znatnoj mjeri uticati na okoli, ivot i zdravlje ljudi Federacije Bosne i Hercegovine, za koju
urbanistiku saglasnost izdaje Federalno ministarstvo prostornog ureenja
Uredba o vrstama, sadraju i kvaliteti biogoriva u gorivima za motorna vozila 26/08

240
Uredbe o okoliu u FBiH Nastavak

FBiH
Uredba o umama 83/09
Uredba o vrstama i sadraju planova zatite od tetnoga djelovanja voda 26/09
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o umama 26/10, 38/10
Uredba o koritenju obnovljivih izvora energije kogeneracije 36/10
Uredba o uslovima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije 4/12
Uredbe o okoliu u RS
RS
Puni naziv uredbe Slubeni glasnik RS br.
Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka 42/01
Uredba o graninim vrijednostima emisije zagaujuih materija u vazduh 39/05
Uredba o postepenom iskljuivanju supstanci koje oteuju ozonski omota 94/05
Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu i kriterujumi za 7/06
odluivanje o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja na ivotnu sredinu
Uredba o postrojenjima koja mogu biti izgraena i putena u rad samo ukoliko imaju ekoloku 7/06
dozvolu
Uredba o umama 83/09
Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o umama 26/10, 38/10
Uredba o koritenju obnovljivih izvora energije kogeneracije 36/10
Uredba o odreivanju zone i aglomeracija 100/12
Uredba o crvenoj listi zatienih vrsta flore i faune Republike Srpske 124/12
Uredba o uslovima za monitoring kvaliteta vazduha 124/12
Uredba o vrijednostima kvaliteta vazuha 124/12
Uredba o uspostavljanju republike mree mjernih stanica i mjernih mjesta 124/12
Multilateralni ugovori u oblasti okolia koje je BiH ratificirala sukcesijom
DATUM
MJESTO I GODINA
MULTILATERALNI UGOVORI U OBLASTI OKOLIA RATIFIKACIJE
USVAJANJA
(sukcesijom)
Konvencija o barskim i movarnim podrujima od meunarodnog znaaja,

Ramsar, 1971. 1. mart 1992.
posebno stanitima vodotokova
Konvencija o dalekosenom prekograninom zagaenju vazduha eneva, 1979. 1. septembar 1993.
Protokol o dugoronom finansiranju programa saradnje za praenje i

eneva, 1984. 1. septembar 1993.
procjenu dalekosene transmisije zagaivaa zraka u Evropi (EMEP)
Konvencija o meunarodnoj pomorskoj organizaciji eneva, 1948. 16. jula 1993.
Konvencija o meunarodnoj civilnoj avijaciji, aneks 16 - avionska buka ikago, 1944. 13. januar 1993.
Konvencija o zatiti ozonskog omotaa Be, 1985. 1. septembar 1993.

241
PRILOZI
Multilateralni ugovori u oblasti okolia koje je BiH ratificirala sukcesijom Nastavak
DATUM
MJESTO I GODINA
USVAJANJA
(sukcesijom)
Protokol o supstancama koje oteuju ozonski omota Montreal, 1987. 1. septembar 1993.
Amandmani Montrealskom protokolu prema dogovoru Ugovornih strana s

London, 1990. 11. august 2003.
drugog sastanka
Amandmani na Montrealski protokol prema dogovoru Ugovornih strana s

Kopenhagen, 1992. 11. august 2003.
etvrtog sastanka

Montreal, 1997. 11. august 2003.
devetog sastanka

Peking, 1999. Nije usvojeno
jedanaestog sastanka
Konvencija UN-a o pravu mora Zaliv Montego, 1982. 12. januar 1994.
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od zagaenja Barselona, 1976. 1. mart 1992.
Protokol o spreavanju zagaenja Sredozemnog mora potapanjem otpada

Barselona, 1976. 1. mart 1992.
iz brodova i aviona
Protokol o saradnji u borbi protiv zagaivanja Sredozemnog mora naftom i

Kuvajt, 1978. 1. mart 1992.
ostalim tetnim materijama u sluaju nesree
Protokol o zatiti Sredozemnog mora od zagaenja iz kopnenih izvora (LBS) Atina, 1980. 22. oktobar 1994.
Protokol o posebno zatienim podrujima i biolokoj raznovrsnosti

eneva, 1982. 22. oktobar 1994.
Sredozemnog mora
Protokol o posebno zatienim podrujima i biolokoj raznovrsnosti 12. decembar

Barselona, 1995.
Sredozemnog mora Mediterana 1999.
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine Pariz, 1972. 12. juli 1993.
Konvencija o koritenju bijelog olova u bojama eneva, 1921. 2. juni 1993.
Evropski sporazum o meunarodnom prevozu opasne robe cestom (ADR) eneva, 1957. 1. septembar 1993.
Protokol o izmjeni lana (14) Evropskog sporazuma o meunarodnom

Njujork, 1975. 1. septembar 1993.
prevozu opasne robe cestom (ADR)
Konvencija o fizikoj zatiti nuklearnog materijala Be, 1979. 30. juni 1998.
Konvencija o ribolovu i o ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora eneva, 1958. 12. januar 1994.
Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu eneva, 1958. 1. septembar 1993.
Konvencija o kontinentalnom grebenu eneva, 1958. 12. januar 1994.
Konvencija o otvorenom moru eneva, 1958. 1. septembar 1993.
Konvencija o zatiti radnika od profesionalnih rizika u radnom okruenju

eneva, 1977. 2. juni 1993.
uzrokovanih zagaenjem zraka, bukom i vibracijama
Ugovor o zabrani smjetaja nuklearnog oruja i ostalog oruja za masovno London, Moskva,
15. august 1994.
unitenje na dno mora i okeana i u njihovo podzemlje Vaington D.C., 1971.
Ugovor o neprofilaciji nuklearnog oruja Njujork, 1968. 15. august 1994.
Konvencija o ranoj dojavi nuklearne nesree Be, 1986. 30. juni 1998.
Konvencija o pomoi u sluaju nuklearne nesree ili radiolokog opasnosti Be, 1986. 30. juni 1998.
Konvencija o zabrani razvoja, proizvodnje i skladitenja bakteriolokog London, Moskva,

15. august 1994.
(biolokog) i toksinog oruja i njihovo unitenju Vaington D.C., 1972.
Izvor: Program UN za zatitu okolia, Pregled pravnog i institucionalnog okvira za zatitu okolia u BiH, 2011.
242
Multilateralni ugovori u oblasti okolia koji su ratificirani u BiH
DATUM
MJESTO I GODINA
USVAJANJA
u BiH
Okvirna konvencija UN o klimatskim promjenama Rio de aneiro, 1992. 2000.
Kyoto protokol Kjoto, 1997. 2007.
Meunarodna konvencija za zatitu biljaka Rim, 1951. 2003.
Konvencija o kontroli prekograninog kretanja opasnog otpada i njegovog

Bazel, 1989. 2001.
odlaganja
Konvencija UN o biolokoj raznovrsnosti Rio de aneiro, 1992. 2002.
Protokol iz Kartagene o biolokoj sigurnosti Kartagena, 2000. 2009.
Konvencija UN o borbi protiv dezertifikacije u zemljama s velikim suama i/ili

Pariz, 1994. 2002.
dezertifikacijom, posebno u Africi
Konvencija o saradnji radi zatite i odrivog koritenja rijeke Dunav Sofija, 1994. 2005.
Konvencija o uspostavljanju evropske i sredozemne organizacije za zatitu

Pariz, 1955. 2005.
biljaka
Konvencija UNECE-a o pristupu informacijama, ueu javnosti u procesu

Aarhus, 1998. 2008.
odluivanja i pristupu pravosudnim organima iz oblasti okolia
Protokol o registru zagaivaa i dometu zagaenja (PRTR) Kijev, 2003. 2003.
Konvencija o persistentnim organskim polutantima tokholm, 2001. 2010.
Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje flore i faune Vaington D.C.,
2009.
(CITES) 1973.
Konvencija o procjeni prekograninog utjecaja na okoli Espoo, 1991. 2009.
Protokol o stratekoj procjeni okolia Kijev, 2003. 2003.
Konvencija o ouvanju evropskih prirodnih vrsta i prirodnih stanita Bern, 1979. 2008.
Okvirni sporazum o slivu rijeke Save Kranjska gora, 2002. 2003.
Konvencija o zatiti i koritenju prekograninih vodotoka i meunarodnih jezera Helsinki, 1992. 2009.
Izmjene lanova 25 i 26 Konvencija o zatiti i koritenju prekograninih

Madrid, 2003. 2010.
vodotoka i meunarodnih jezera
Konvencija o prekograninim utjecajima industrijskih incidenata Helsinki, 1992. Nije usvojen
Protokol o graanskoj odgovornosti i kompenzaciji za tetu uzrokovanu

prekograninim utjecajima industrijskih nesrea na prekogranine
vode, Konvenciji iz 1992. o zatiti i koritenju prekograninih vodotoka i Kijev, 2003. 2003.
meunarodnih jezera i Konvenciji iz 1992. o prekograninim utjecajima
industrijskih incidenata
Okvirna konvencija Vijea Evrope o vrijednosti kulturne batine za drutvo Faro, 2005. 2009.
Ugovor o energetskoj povelji Lisabon, 1994. 2001.
Energetska povelja Protokol o energetskoj efikasnosti i pripadajuim

Lisabon, 1994. 2001.
aspektima okolia
Konvencija o sigurnosti i zdravlju u rudnicima eneva, 1995. 2010.
Konvencija o sigurnosti i zdravlju u poljoprivredi eneva, 2001. 2010.
Konvencija o radu u sektoru ribarstva eneva, 2007. 2010.
Konvencija o spreavanju velikih industrijskih nesrea eneva, 1993. 2010.
Evropska konvencija o krajoliku Firenca, 2000. 2010.

243
PRILOZI
Multilateralni ugovori u oblasti okolia koji su ratificirani u BiH Nastavak
DATUM
MJESTO I GODINA
USVAJANJA
u BiH
Konvencija o zabrani koritenja, skladitenja, proizvodnje i prevozu

Oslo, 1997. 1998.
protupjeadijskih mina i o njihovom unitenju
Konvencija o prethodno informiranoj saglasnosti procedura za odreene

Roterdam, 1998. 2007.
opasne hemikalije i pesticide u meunarodnom prometu
Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje flore i faune Vaington D.C, 1973. 2009.
Amandman Konvencije o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje

Bon, 1979. 2009.
flore i faune (lan XI)
Evropski okvir konvencije o prekograninoj saradnji izmeu teritorijalnih

Madrid, 1980. 2008.
zajednica i vlasti
Konvencija o meunarodnom prevozu robe eljeznicom Bern, 1980. 1996.
Izvor: Program UN za zatitu okolia, Pregled pravnog i institucionalnog okvira za zatitu okolia u BiH, 2011.
Vremenski tok integracije BiH u EU (Direkcija za evropske integracije, 2011)
Napredak Godina
Odnosi BiH i Evropske unije poinju se razvijati meunarodnim priznavanjem RBiH kao nezavisne i suverene
1992.
drave.
Dejtonski (Pariki) mirovni sporazum je zaustavio rat. 1995.
Regionalni pristup. Vijee ministara EU uspostavlja politike i ekonomske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa.
1997.
BiH dobija autonomne trgovake povlastice i pomo kroz Phare i Obnovu programa od 1996.
Deklaracija EU. Uspostavljanje EU/BiH Konsultantske radne grupe (eng. Consultative Task Force-CFT), koja je
1998.
zajedniko sredstvo za tehnike i strune savjete iz oblasti uprave, regulatornog okvira i politika
Proces stabilizacije i pridruivanja (SAP). SAP nudi jasan pogled na integracije BiH i jo etiri zemlje iz regije u
1999.
strukture EU.
Postignut je dogovor za Pakt stabilnosti, koji predstavlja politiki dokument iji je strateki cilj stabilizacija
1999.
Jugoistone Evrope pribliavanjem zemalja regije evroatlantskim integracijama i jaanjem regionalne saradnje.
Objavljivanje Mape puta EU. U ovom dokumentu je navedeno 18 sutinskih koraka koje BiH treba da preduzme
2000.
prije poetka rada na studiji izvodljivosti za otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju.
Vijee Evrope usvaja Propis 2666/2000 o Pomoi zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji (eng. Community
Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization - CARDS), to je namijenjeno za drave SAP-a: 2000.
Albaniju, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju i Crnu Goru.
Vijee Evrope izjavilo je da su sve drave koje su dio SAP-a potencijalni kandidati za lanstvo u EU. Produen
2000.
bescarinski pristup proizvoda iz BiH unutranjem tritu Evropske unije.
Usvajanje stratekog dokumenta za dravu za period 2002-2006. 2001.
Evropska komisija najavljuje da je veina smjernica iz Mape puta EU ispunjena. 2002.
Evropska komisija usvaja prijedlog za Izvjetaj o spremnosti BiH da pokrene pregovore sa Evropskom unijom o
2003.
Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju.
Prvo evropsko partnerstvo BiH. 2004.
Pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju slubeno zapoinju u Sarajevu 25. novembra. 2005.
Prvi sastanak Procesa praenja reformi (eng. Reform Process Monitoring - RPM), koji je zamjena za
2006.
Konsultantsku radnu grupu (eng. Consultative Task Force CFT).
Uvoenje Instrumenta pretpristupne pomoi (IPA), koji je izraen za sve pretpristupne aktivnosti i koji finansira
2007.
Evropska komisija.
Tehniki pregovori o finaliziranju SAA. SAA je parafiran 4. decembra. 2007.
Okvirni sporazum o pravilima saradnje koja se odnosi na finansijsku pomo Evropske komisije BiH u okviru
2008.
implementacije pomoi putem IPA.
244
Vremenski tok integracije BiH u EU (Direkcija za evropske integracije, 2011) Nastavak
Napredak Godina
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju potpisan je 16. juna. Privremeni sporazum stupa na snagu u julu. 2008.
2009-2011. usvojen je Viegodinji indikativni planski dokument (VIPD) za BiH. 2009.
Evropska komisija je zemlji dodijelila 89.1 miliona eura u sklopu programa Instrumenta pretpristupne pomoi
2009.
(IPA).
BiH je pristupila prvom programu Zajednice Sedmi okvirni program za istraivanje, tehnoloki razvoj i
2009.
demonstrativne aktivnosti (FP7).
BiH je preduzela implementaciju Mape puta za viznu liberalizaciju. 2010.
Vijee je odluilo da ukine vize za kratkoroni boravak u zemljama engena. 2010.
Projekti iz oblasti okolia u BiH koji su direktno finansirani iz IPA
Naziv projekta Period Milioni eura
Podrka politici voda u BiH 2008-2010. 1,0
Podrka u provoenju IPPC direktive 2008-2010. 1,5
Izgradnja postrojenja za proiavanje otpadnih voda u ivinicama 2008-2011. 1,5
Jaanje okolinskih institucija u BiH i priprema za koritenje pretpristupnih

2008-2011. 4,0
fondova za podrku infrastrukture okolia
Rekonstrukcija i izgradnja vodovodne i kanalizacione infrastrukture u BiH 2008-2011. 16,5
Rekonstrukcija i izgradnja vodovodne infrastrukture, postrojenja za

2010-2014. 40,0
proiavanje otpadnih voda i odlaganje vrstog otpada
Izvor: Ministarstvo finansija i trezora BiH: Izvjetaj o spisku donatora 2009-2010.
Glavni projekti u sektoru poljoprivrede i umarstva u 2009-2010. godini
Vrijednost projekta
Naziv projekta Donator/finansijske institucije
(milioni eura)
Konzum BiH (kredit) EBRD 25
Projekat na polju poljoprivrednog i seoskog razvoja Svjetska banka/vedska/SIDA 19,07
Razvojne intervencije za brzo napredovanje na tritu

vedska/SIDA, SAD/USAID 11,50
FIRMA (bespovratna sredstva)
Projekat razvoja trine poljoprivrede FARMA

vedska/SIDA, SAD/USAID 10,01
(bespovratna sredstva)
Projekat razvoja male komercijalne poljoprivrede

Svjetska banka 9,22
(kredit)
Projekat razvoja i ouvanja uma (kredit) Svjetska banka 5,30
Borba protiv bruceloze (kredit) vedska/SIDA 2,50
vicarski projekat na polju poljoprivrede u regiji

vicarska/SDC/SECO 2,49
Mostara (SPPOM) (bespovratna sredstva)
Bimal (kredit) EBRD 2,40
Razvoj poljoprivrede (bespovratna sredstva) Norveka 2,40
VF Komerc (kredit) EBRD 1,30

245
PRILOZI
Glavni projekti u sektoru poljoprivrede i umarstva u 2009-2010. godini Nastavak
Vrijednost projekta
Naziv projekta Donator/finansijske institucije
(milioni eura)
Jaanje i usklaivanje informacionog sistema sektora

poljoprivrede i seoskog sektora BiH (bespovratna EC 1,28
sredstva)
Projekat izgradnje povjerenja kroz razvoj

poljoprivrednih i seoskih preduzea u opini Japan/JICA 1,13
Srebrenica (bespovratna sredstva)
Zatita i valoriziranje visokokvalitetnih tradicionalnih

Italija/Italijanska kooperacija 1,10
hercegovakih proizvoda (bespovratna sredstva)
Pilot aktivnosti na polju integriranog seoskog razvoja i

revitalizacija zemljita u BiH (bespovratna sredstva)
Oivljavanje doline: integrirane aktivnosti na

polju uzgoja organske hrane, odrivog turizma i
socioekonomske ukljuenosti u dolini rijeke Une
Glavni projekti u sektoru zatite okolia u 2009-2010. godini
Vrijednost
Ime projekta Donator/finansijske institucije projekta (milioni
eura)
Obnova i izgradnja infrastrukture vodosnabdijevanja i otpada u FBiH

EK 12.0
Program upravljanja vrstim komunalnim otpadom vedska/SIDA 10.0
Globalni fond za okoli (GEF) zatita kvaliteta vode Svjetska banka 6.32
Globalni fond za okoli (GEF) projekat upravljanja vodama Neretve

Svjetska banka 4.24
i Trebinjice
Jaanje upravljanja okoliem: povezivanje mjesnih i dravnih

UNDP 4.26
aktivnosti u BiH (u razmatranju)
Osiguranje pristupa vodi kroz institucionalni razvoj (finansira MDG-F) UNDP 3.05
Globalni fond za okoli (GEF) Zatiena umska i planinska

Svjetska banka 2.40
podruja
Jaanje kapaciteta u BiH na polju rjeavanja problema u vezi s

Holandija 1.57
okoliem rjeavanjem kriznih taaka
Bioloka raznovrsnost i upravljanje vodama Norveka 1.32
Izgradnja postrojenja za proiavanje otpadnih voda u ivinicama EK 1.29
Podrka u kreiranju i promoviranju planova na polju okolia i

Italija/Italijanska kooperacija 1.18
odrivog turizma u BiH
Podrka provoenju direktive EU o integriranoj prevenciji i kontroli

zagaenja (bespovratna sredstva za tehniku pomo i nabavku EK 1.20
opreme)
Podrka provoenju politike rada na polju upravljanja vodama BiH

EK 1.0
(bespovratna sredstva za tehniku pomo)
Energija biomase na polju zapoljavanja i energetske sigurnosti GEF/UNDP 0.73
Integriranje smjernica za zatitu krakih tresetita u kljune

GEF/UNDP 0.73
ekonomske sektore
Sistem upravljanja industrijskim otpadom koji je izjednaen s

Italija/Italijanska kooperacija 0.28
otpadom gradskih zona

246
Projekti financirani sredstvima Fonda za zatitu okolia FBiH u razdoblju 2010-2012.
Oblast Vrijednost projekata (milioni KM)
Upravljanje otpadnim vodama 18.182.400,00
Zatita voda i izvorita 11.091.847,55
Ureenje vodotoka 3.276.864,25
Oblast rjeavanja problema u vodosnabdijevanju 2.978.000,00
Oblast smanjenja emisija tetnih plinova od saobraaja 250.000,00
Poboljanje, ouvanje i monitoring kvaliteta zraka 2.505.000,00
Oblast naunoistraivakog rada i jaanja svijesti javnosti 1.449.000,00
Interventna sredstva 400.000,00
UKUPNO 40.133.111,80
Mrea stanica za praenje kvaliteta zraka u BiH
Stanice
Institucije Mjereni parametri
Broj Tip Lokacija
Federalni
Sarajevo
hidrometeoroloki zavod 2 Automatska SO2, CO, NOx, O3, PM10
Ivan-sedlo
BiH
FBiH Direkcija za zatitu

SO2, CO, NOx, estice, O3,
okolia Tuzlanskog 6 Automatska Tuzla
NMVOC i PM2.5
kantona
FBiH Metalurki institut

1 Manuelna Zenica SO2, estice, NOx
Zenica
FBiH Kantonalni zavod za

2 Automatska Zenica SO2, CO, estice, NOx
javno zdravstvo Zenica
5 manuelnih
FBiH Kantonalni zavod za 8 3 automatskih SO2, crni dim, CO, estice,
Sarajevo
javno zdravstvo Sarajevo (3 fiksne i 1 NOx
mobilna)
FBiH Kantonalni zavod za

1 Manuelna Mostar SO2, crni dim
javno zdravstvo Mostar
Republiki
hidrometeoroloki zavod 1 Automatska Banja Luka SO2, CO, NOx, O3, PM10
RS
Banja Luka,
Institut zatite, ekologije i
14 Manuelna Gradika i druge SO2, crni dim
informatike RS
opine
Vlada Brko distrikta 3 Automatska BD SO2, CO, NOx, estice, crni dim
Tvornica cementa Kakanj 1 Automatska Kakanj SO2, CO, NOx, estice
Elektrodistribucija BiH 2 Automatska Kakanj, Tuzla SO2, CO, NOx, estice
Elektrodistribucija RS 2 Automatska Ugljevik, Gacko SO2, CO, NOx, estice,
Farmaceutska firma
Bosnalijek (putem
1 Automatska Sarajevo SO2, CO, NOx, estice
podugovora sa firmom
Dvokut)
Izvor: UN Ekonomska komisija za Evropu: Pregledi stanja okolia BiH Drugi pregled, 2011.
247
PRILOZI
Glavne aktivnosti NVO-a iz oblasti okolia u 2006. godini
Tri glavna izvora finansiranja Udio (%)
Bespovratna sredstva ili donacije lokalne vlade/javnog sektora 70%
Bespovratna sredstva i donacije meunarodnih institucija 52%
lanstvo 50%
Pet prioritetnih polja u kojima djeluju NVO-i iz oblasti okolia Udio (%)
Obrazovanje u polju zatite okolia 92%
Zatita prirode 82%
Upravljanje otpadom 78%
Odrivi razvoj 61%
Zakonski propisi o zatiti okolia 58%
Tri glavne aktivnosti NVO-a iz oblasti okolia Udio (%)
Podizanje javne svijesti o okoliu 93.2%
Konferencije, sastanci 73.9%
Javno uee 72.7%
Izvor: REC BiH: NVO Direktorij BiH, 2006.
Mediji u BiH
Izvor medija Press Televizija Radio Novinske agencije
Naziv Osloboenje TV BiH Radio BiH Fena

Dnevni avaz Federalna TV (FTV) Radio FBiH SRNA
Nezavisne novine TV RS (RTRS) RS Radio (RTRS) Onasa
Glas Srpske Hayat mrea Plus Radio Herceg-Bosna
Dnevni list OBN Bosanska Radio Mrea
Dani Pink BiH (BORAM)
Slobodna Bosna BM Radio - Radio Stari

Grad (RSG)
Novi reporter
Fondeko Svijet
248
PRILOG II
Utjecaj zagaenosti zraka na zdravlje, okoli i klimu
Utjecaj zagaenosti zraka na zdravlje, okoli i klimu
Zagaiva Utjecaji na zdravlje Utjecaji na okoli i klimu
Prizemni ozon Umanjuje funkciju plua i uzrokuje Uzrokuje vidljivu tetu na vegetaciji, smanjuje fotosintezu,
(O3) respiratorne simptome poput kalja i tetno djeluje na reprodukciju i rast, te smanjuje prinos usjeva.
osjeaja nedostatka zraka, pogorava teta koju prizemni ozon nanosi biljkama moe izmijeniti
astmu i ostale plune bolesti, to strukturu ekosistema, smanjiti bioloku raznovrsnost i mo
poveava upotrebu lijekova, odlaske u apsorpcije CO2 u biljkama. Prizemni ozon je stakleniki plin
bolnicu, posjete hitnoj slubi i preranu koji doprinosi zagrijavanju atmosfere.
smrt.
estine Kratkorono izlaganje moe pogorati Umanjuje vidljivost, tetno djeluje na procese u ekosistemu, te
materije (PM) srane ili plune bolesti, te izazvati oteuje i/ili prlja objekte i imovinu. Utjecaji na klimu su razliiti
simptome, poveati upotrebu lijekova, u zavisnosti od tipa estice. Veina estica je reflektujua i
posjete hitnoj slubi i preranu smrt. ima neto uinak hlaenja, dok druge (posebno razliite forme
Dugorono izlaganje moe dovesti do ugljenika black carbon) apsorbiraju energiju i dovode do
srane ili plune bolesti i prerane smrti. zagrijavanja. Ostali utjecaji ukljuuju promjenu vremena i
lokacije tipinih obrazaca kinih padavina.
Olovo (Pb) Oteuje nervni sistem u razvoju, to teti biljkama i prirodnom svijetu, akumulira se u tlu i tetno
dovodi do gubitka IQ-a i utjee na djeluje na kopnene i vodne sisteme.
uenje, pamenje i ponaanje kod djece.
Kod odraslih utjee na srce i bubrege i
rane posljedice anemije.
Sumporni oksid Pogorava astmu, uzrokuje teko Doprinosi zakiseljavanju tla i povrinskih voda i metilaciji ive u
(SOx) disanje, stezanje u grudima i osjeaj movarnim podrujima. Uzrokuje tetu na vegetaciji i gubitak
nedostatka zraka, poveava upotrebu lokalnih vrsta u vodenim i kopnenim sistemima. Doprinosi
lijekova, prijeme u bolnicu, posjete formiranju estica uz pratee utjecaje na okoli. estice
hitnoj slubi, a veoma visoki nivoi mogu sulfata doprinose hlaenju atmosfere.
uzrokovati respiratorne simptome kod
ljudi koji nemaju plune bolesti.
Azotni oksid Pogorava plune bolesti i uzrokuje Doprinosi zakiseljavanju i obogaenju tla i povrinskih voda
(NOx) respiratorne simptome, odlaske u nutrijentima (eutrofikacija, zasienost azotom). Dovodi do
bolnicu, posjete hitnoj slubi, poveava gubitka bioloke raznovrsnosti. Utjee na nivoe ozona, estica
osjetljivost na respiratorne infekcije. i metana uz pratee posljedice po okoli i klimu.
Smanjuje koliinu kisika koja dolazi do Doprinosi formiranju CO2 i ozona, staklenikih plinova koji
Ugljenmonoksid organa i tkiva; pogorava srane bolesti, zagrijavaju atmosferu.
(CO) uzrokuje bolove u grudima i druge
simptome, zbog ega je potreban prijem
u bolnicu i posjeta hitnoj slubi.
Amonijak Doprinosi formiranju estica uz pratee Doprinosi eutrofikaciji povrinskih voda i kontaminaciji
(NH3) posljedice po zdravlje. podzemnih voda nutrijentima. Doprinosi formiranju estica
azota i sulfata uz pratee posljedice po okoli i klimu.
Isparljivi organski Neki toksini zagaivai zraka uzrokuju Doprinose formiranju ozona uz pratee posljedice po okoli i
spojevi rak i ozbiljne zdravstvene probleme. klimu. Doprinose formiranju CO2 i ozona, staklenikih plinova
(VOCs) Doprinose formiranju ozona uz pratee koji zagrijavaju atmosferu.
posljedice po zdravlje.
iva Uzrokuje oteenje jetre, bubrega i Taloi se u rijekama, jezerima i okeanima gdje se akumulira u
(Hg) mozga, kao i neuroloka oteenja i ribama, i tako dovodi do ugroavanja ljudi i prirodnog svijeta.
oteenja u razvoju.
Drugi toksini Uzrokuju rak, oteenje imunolokog tete prirodnom svijetu i stoci. Neki toksini zagaivai zraka
zagaivai zraka sistema, neuroloke, reproduktivne, akumuliraju se u lancu ishrane. Neki toksini zagaivai zraka
razvojne, respiratorne i druge doprinose zagaenju koje potie od ozona i estica uz pratee
zdravstvene probleme. Neki toksini posljedice po okoli i klimu.
zagaivai zraka doprinose zagaenju
koje potie od ozona i estica uz
pratee posljedice po zdravlje.
249
PRILOZI
PRILOG III
Izvori raspoloivih pokazatelja i podataka
Vrsta podataka / pokazatelj Izvor podataka
Demografija i stanovnitvo
Broj stanovnika u BiH prema popisu iz 1991. i prema Agencija za statistiku BiH
procjenama za razdoblje 1996-2010.
Procjena stanovnitva u BiH u 2009. prema starosnim

grupama i omjeru spolova
Ukupna stopa fertiliteta
Radna snaga
Gradska i seoska podruja Gruji, L.: Okoli u Bosni i Hercegovini 2002; Centar za promociju
civilnih drutava; Sarajevo; 2002.
Siromatvo Agencija za statistiku BiH
Potronja u domainstvu (Federalni zavod za statistiku, Republiki zavod za statistiku RS)
Potronja u domainstvu prema mjesecima
Siromana domainstava u BiH prema geografskim

podrujima
Veliina siromatva u BiH po spolu nositelja domainstva
Stopa siromatva prema opoj liniji siromatva
Ekonomski pregled i najnoviji trendovi
Nominalni BDP po stanovniku Agencija za statistiku BiH
BDP za BiH za razdoblje 2005-2010. po trenutnim

cijenama
BDP za po glavi stanovnika u BiH za razdoblje

2005-2010.
Dodana vrijednost na bazne cijene po ograncima,

2005- 2010.
Indeks potroakih cijena prema COICOP

odjeljcima u BiH
Indeks potroakih cijena u BiH prema COICOP

odjeljcima u 2010. godini
Uposlenici po sektorima
Vanjski dug sektora vlade Centralna banka BiH
Vanjski dug sektora vlade kao postotak BDP
Poljoprivreda
Procent zemlje koji je pokriven poljoprivrednim zemljitem Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH - izvjetaji
o poljoprivredi, vidi literaturu
Literatura:
Prvi nacionalni izvjetaj o provoenju UN konvencije o suzbijanju

dezertifikacije/degradacije tla (UNCCD) u BiH, 2007.
Usjevi Agencija za statistiku BiH
Postotak usjeva Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH -

izvjetaji o poljoprivredi, vidi literaturu
itarice i povre
Industrijski usjevi i sadnice
Organska proizvodnja
Stoka i perad
250
Emisije GHG iz poljoprivrede Agencija za statistiku BiH
Potronja vode za navodnjavanje Literatura:
Navodnjavano zemljite UN Ekonomska komisija za Evropu, 2004.
Stanje sistema za navodnjavanje Prvi nacionalni izvjetaj o provoenju UN konvencije za suzbijanje

Potencijalna podruja za navodnjavanje
Industrija
Redovna industrijska proizvodnja u BiH od 2005. do Agencija za statistiku BiH

2009.
Podaci o emisije zagaenja iz industrije na nivou drave Literatura:

od 1990.
Prvi nacionalni izvjetaj BiH u sklopu Okvirne UN konvencije o
klimatskim promjenama (UNFCCC), 2009.
Potronja struje u industriji za 2009. Agencija za statistiku BiH
Potronja grijanja u industriji za 2009.
Udio industrije u potronji prirodnog plina za 2009.
Udio industrije u potronji uglja za 2009.
Broj organizacija sa ISO 14001 certifikatom Institut za standardizaciju BiH
Energetika
Procjena hidro potencijala i bilanse rezervi uglja Literatura:
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, 2009.
Ukupna primarna potronja (TPES) Literatura:
Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu sa Okvirnom konvencijom

Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama - UNFCCC, 2009.
CSI 027 Finalna potronja energije po sektorima Evropska agencija za okoli
Finalna potronja elektrine i toplotne energije u 2008, Agencija za statistiku BiH

2009. i 2010.
Potronja energije po jedinici BDP u 1991. godini Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
CSI 028 Ukupni energetski intenzitet Evropska agencija za okoli
CSI 029 Ukupna potronja energije po energentima
CSI 030 Potronja energije iz obnovljivih izvora
Potronja energije iz obnovljivih izvora po energetskim SYNENERGY projekt, CRES 2010.

izvorima energije u BiH, 2006-2008. (%)
Bruto proizvodnja elektrine energije u BiH Agencija za statistiku BiH
Proizvodnja i potronja elektrine energije Neovisni operater sistema u BiH, vidi literaturu
Ukupni instalirani kapaciteti hidroelektrana u BiH Literatura:
Strateki plan i program razvoja energetskog sektora u FBiH,

Sarajevo, 2009.
Potencijal obnovljive elektrine energije u BiH Literatura:
Uupli, M., 2007.
CSI 031 Elektrina energija iz obnovljivih izvora Agencija za statistiku BiH

251
PRILOZI
Ribarstvo
CSI 031 - Proizvodnja u akvakulturi Agencija za statistiku BiH
Proizvodnja konzumne ribe
Broj i struktura ribogojilita
Rudarstvo i proizvodnja
Rudnici uglja nalazita i tretman otpadnih materijala Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Okolini aspekt aktivnost vaenja uglja
Proizvodnja uglja u BiH Literatura:
Proizvodnja jalovine u rudnicima uglja Studija energetskog sektora u BiH - Modul 13 (Okoli), Modul 8
(Rudnici uglja), 2008.
Rudnici metala i nemetala u FBiH Rudarski institut Tuzla, Studija predizvodljivosti o izgradnji
termoelektrana Stanari, Kongora i Bugojno
Proizvodnja uglja u FBiH Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Transport i infrastruktura
Cestovni saobraaj Agencija za statistiku BiH
Godinji broj putnika u cestovnom i eljeznikom

saobraaju
Koliina robe koja se transportuje u cestovnom i

eljeznikom saobraaju
Potronja goriva
Broj registriranih motornih vozila
Ekoloke odlike registriranih motornih vozila
Registrirana motorna vozila i njihova struktura
Duina eljeznike i cestovne infrastrukture
Broj saobraajnih nesrea na godinjem nivou
Godinji broj putnika u zranom saobraaju
Vodeni transport i infrastruktura Ministarstvo komunikacija i transporta BiH
Turizam i rekreacija
Broj turistikih dolazaka Agencija za statistiku BiH
Ukupna koliina snijega u zimskoj sezoni (decembar Republiki hidrometeoroloki zavod RS

februar) meteoroloka stanica Sokolac
Broj turistikih noenja Agencija za statistiku BiH
Turistika noenja prema mjesecima
Turistika noenja prema zemlji prebivalita

252
Prostorno ureenje i urbanizam
Demografija (gustoa naseljenosti stanovnitva, seosko Agencija za statistiku BiH

naspram gradskog stanovnitva)
(Federalni zavod za statistiku, Republiki zavod za statistiku RS)
Domainstva u BiH
Glavne stambene jedinice po tipu izgradnje i geografskom Agencija za statistiku BiH

podruju
Broj soba i prosjena povrina glavne stambene jedinice
umski resursi
umski pokriva u BiH Literatura:
Nacionalni akcijski plan za okoli (NEAP) BiH
Godinji rast uma Agencija za statistiku BiH
Sjea uma Federalno ministarstvo okolia i turizma
Eksploatacija uma Republiki zavod za statistiku RS
Sjea po glavnim vrstama drvea Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
Poumljavanje Literatura:
US Agencija za meunarodni razvoj, 2006.
Resursi zemljita i tla
Zemljite po kategorijama upotrebe Literatura:
Fiziki gubitak tla Prvi nacionalni izvjetaj o provoenju UN konvencije za suzbijanje

Unitavanje zemljita uzrokovano eksploatacijom sirovih
materijala Resulovi, H., 1983.
Deponije Nacionalni akcijski plan za okoli (NEAP) BiH
Rekultiviranje tla ustovi, H., 2005.
Amelioracija tla koje je degradirano uslijed povrinske

eksploatacije rude
Rekultiviranje odlagalita leteeg pepela
Rekultiviranje komunalnog otpada
Struktura zemljita Evropska agencija za okoli: Corine kartiranje zemljinog pokrova

2006. (BiH), CLC2006.
Struktura urbaniziranog tla
Literatura:
Vjetake povrine
Taletovi et al., 2011.
Promjena namjene koritenja zemljita
Struktura vlasnitva nad zemljitem Agencija za statistiku BiH
Literatura:
Erozija, klizita i krenje uma Literatura:
Klasifikacija boniteta tla Prvi nacionalni izvjetaj o provoenju UN konvencije za suzbijanje

Zemljini tipovi i kvalitet tla Literatura:
ustovi, H. 2005.
Inventura postratne situacije zemljinih resursa u BiH (FAO GCP/

BIH/002/ITA)
253
PRILOZI
Resursi povrinskih i podzemnih voda
Javno vodosnabdijevanje Agencija za statistiku BiH
Koliine zahvaene vode Federalni zavod za statistiku
Ukupna koliina vode Republiki zavod za statistiku RS
Izvori i korisnici vode
Koritenje vode u industriji
Broj ispitivanih profila/vodenih tijela za vodotoke Agencija za vode
CSI 024 Proiavanje otpadnih voda iz sistema javne Agencija za statistiku BiH
odvodnje
Evropska agencija za okoli, Eionet Wise baza podataka za BiH
Ukupna duina kanalizacione mree i broj kanalizacionih
prikljuaka
Koliine otpadnih voda u razdoblju 2003-2009.
Koliine otpadnih voda: ukupne i preiene
Status izgraenih i planiranih postrojenja za tretman

urbanih otpadnih voda u BiH
CSI 019 Materije koje troe kisik u rijekama Agencija za vodno podruje rijeke Save Sarajevo
CSI 020 - Nutrijenti u slatkim vodama Agencija za vodno podruje Jadranskog mora - Mostar
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Save Bijeljina
Agencija za vode oblasnog rijenog sliva Trebinjice Trebinje
CSI 022 Kvalitet vode za kupanje Agencija za vodno podruje Jadranskog mora Mostar
Mineralni resursi
Nalazita uglja Literatura:
Rezerve uglja Studija energetskog sektora u BiH - Modul 13 (Okoli), Modul 8

(Rudnici uglja), 2008.
Kurtanovi, 2000.
Nalazita ruda metala Literatura:
Rudarski institut Tuzla, 1980.
Geoininjering Sarajevo, 1979.
Kurtanovi, 2000.
Rude nemetala Literatura:
Kurtanovi, 2000.
Hrusti, 2009.
Nalazita kamena Literatura:
Trubelja i Hrvatovi, 2004.
Procjena geotermalnih potencijala Literatura:
Milivojevi, Martinovi, 2005.
ii i Mioi, 1986.
Studija energetskog sektora u BiH, Modul 12 - Upravljanje

potronjom, tednja energije i obnovljivi izvori energije, 2008.
254
Bioloka i pejzana raznolikost
CSI 008 Podruja koja uivaju neku vrstu zatite Slubene web stranice zatienih podruja i parkova Literatura:
Federalno ministarstvo okolia i turizma, publikacije
Raznolikost flore i faune (djelomini podaci) Literatura:
Pejzana raznolikost UN Ekonomska komisija za Evropu: Pregled stanja okolia, 2004.

i 2010.
Pritisci na i rizici po bioloku i pejzanu raznolikosti
Entitetski strateki dokumenti o zatiti okolia
Ugroene i zatiene vrste
etvrti izvjetaj BiH za Konvenciju o biolokoj raznolikosti UN
Zatiena podruja 2010.
Ramsarska podruja Nacionalna procjena ciljeva bioloke raznolikosti
Zagaenost zraka i oteenje ozona
Prosjene godinje koncentracije SO2 i dima u Sarajevu Federalni hidrometeoroloki zavod BiH
Prosjene godinje koncentracije SO2, NO, NO2, NOX, O3

u Sarajevu
Prosjene godinje koncentracije SO2 i dima u Tuzli
Postotak kiselih padavina u Sarajevu
Godinja absorbovana doza jonizirajueg zraenja
Izloenost gradskog stanovnitva SO2 i NO2 u BiH Federalni hidrometeoroloki zavod BiH
Prosjene godinje koncentracije SO2, NO, NO2, NOX, CO, Republiki hidrometeoroloki zavod RS
O3 i PM10 u Banjoj Luci
Postotak kiselih kia u Banjoj Luci
CSI 002 - Emisije prekusora ozona u 1990. i 2004. Evropska agencija za okoli
Emisije prekusora ozona u 1990. i 2004. Federalno ministarstvo okolia i turizma
CSI 006 - Potronja SOOO u BiH, 1995-2008. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (Ozonska
jedinica)
Klimatske promjene
Trendovi u broju ljetnih dana (>25C) i pojava hladnih i Evropski program procjene klime
toplotnih valova
Meuvladin panel o promjeni klime (IPCC), etvrti izvjetaj o
procjeni, 2007.
Prostorna raspodjela godinjeg poveanja/smanjenja Literatura:

obima kie u posljednjoj deceniji
Prvi nacionalni izvjetaj BiH u skladu s Okvirnom konvencijom
Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, 2009.
Prosjena godinja temperatura u Sarajevu 1888-2008. Federalni hidrometeoroloki zavod BiH
Prosjena godinja temperatura u Banjoj Luci 1949-2010. Republiki hidrometeoroloki zavod RS
Prosjene godinje temperature
Temperaturni pragovi
Duljina vegetacijskog perioda

255
PRILOZI
Emisije i uklanjanje staklenikih plinova djelomino Federalni hidrometeoroloki zavod BiH

dostupno (CSI 010)
Literatura:
Trendovi emisije staklenikih plinova (CSI 010)
UN Ekonomska komisija za Evropu, 2011.
Prognoze emisija i uklanjanja staklenikih plinova, politike
i mjere (CSI 011) - djelomino dostupno
Antropogene emisije - Koncentracije staklenikih plinova

u atmosferi za 1990. i 2004. (CSI 013)
Snjeni pokriva (CLIM 008) - Broj dana u godini sa Federalni hidrometeoroloki zavod BiH
snjenim pokrivaem 10cm i vie u Sarajevu
Snjeni pokriva (CLIM 008) - Broj dana u godini sa Republiki hidrometeoroloki zavod RS
snjenim pokrivaem 10cm i vie u Banjoj Luci
Otpad i upravljanje otpadom
CSI 016 Proizvodnja komunalnog otpada Agencija za statistiku BiH
Literatura:
Evropska agencija za okoli - CSI 016 Proizvodnja komunalnog

otpada, 2010.
Prikupljanje komunalnog i pokrivenost uslugom (MCSD- Agencija za statistiku BiH

109- R) P
Obrada komunalnog otpada Literatura:
Federalno ministarstvo okolia i turizma, 2008.
Broj registriranih odlagalita komunalnog otpada Federalni zavod za statistiku
Republiki zavod za statistiku RS
Literatura:
Razvojna strategija BD 2008-2017.
Broj nelegalnih deponija Fond za zatitu ivotne sredine RS
Literatura:
Stepen uspostavljanja regionalnih sanitarnih deponija Enova d.o.o. istraivanje
CSI 017 Proizvodnja i reciklaa ambalanog otpada Procjene autora na temelju dostupnih podataka
Proizvodnja neopasnog proizvodnog otpada Agencija za statistiku BiH
Proizvodnja opasnog proizvodnog otpada Agencija za statistiku BiH
Medicinski otpad Procjena na osnovu prosjene proizvodnje otpada u medicinskim

ustanovama
Literatura:
Cheng et al., 2009.

256
Posebne kategorije otpada Procjena na osnovu raspoloivih podataka
Literatura:
Evropska komisija, 2006.
Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia, 2006.
Svjetska banka, 2006.
Meunarodna financijska korporacija, 2008.
Prekogranini promet opasnog otpada Agencija za statistiku BiH
umski poari Agencija za statistiku BiH
Poplave Federalni hidrometeoroloki zavod BiH, Centar za seizmologiju
Zemljotresi Literatura:
UN Ekonomska komisija za Evropu, 2004.
Balkan projekat, 1972.
Klizita Federalni zavod za geologiju
Federalni hidrometeoroloki zavod BiH
Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo
Literatura:
Vijee ministara BiH, 2011.
Mine BHMAC, 2011.
Bolesti koje se prenose vodom Svjetska zdravstvena organizacija, Podaci za BiH
Bolesti koje prenose vektori Bilten EUFOR-a o zaraznim bolestima koji se zasniva na
podacima iz biltena Zavoda za javno zdravstvo FBiH i Instituta za
Tuberkuloza javno zdravstvo RS
Kontaminanti u hrani Agencija za sigurnost hrane BiH
Zdravstvena ispravnost vode za pie
Oboljenja koja se prenose hranom

257
PRILOZI
PRILOG IV
Okolini pokazatelji koji nedostaju djelomino
ili u potpunosti
Oblast ili sektor Okolini pokazatelji
Energetika Uredni izvjetaji o CSI pokazateljima (CSI 027 Finalna potronja energije po sektorima, CSI 028 Ukupna
energijska intenzivnost, CSI 029 Primarna potronja goriva po vrstama, CSI 030 Primarna potronja
obnovljive energije, CSI 031 Elektrina energija iz obnovljivih izvora)
Ovisnost o uvozu fosilnih goriva (ENER 012)
Energetska uinkovitost i potronja u sektoru transporta (ENER 023)
Energetska uinkovitost i potronja u sektoru stanovanja (ENER 022)
Energijska intenzivnost u uslunom sektoru
Emisije odreenih estica u vezi s energijom (ENER 007)
Emisije zakiseljavajuih supstanci u vezi sa energijom (ENER 006)
Emisija prekursora ozona u vezi sa energijom (EN 05)
Emisije CO2 u proizvodnji elektrine energije
Apsolutna i relativna potronja energije prema BDP-u
Industrija Emisije u atmosferu iz industrije
Potronja energije u industriji
Ukupne materijalne potrebe
Broj industrijskih preduzea koja se nalaze u sistemu upravljanja okoliem
Ekoloka efikasnost u industriji
Napredak u upravljanju i sanaciji kontaminiranih lokacija
Rudarstvo Informacije o rudnicima metala i nemetala u RS ukljuujui i mineralne resurse
Informacije o inspekcijama rudnika u RS-u
Okolini podaci o rudnicima
Poljoprivreda Godinji prosjek konverzije tla u poljoprivredne povrine
Potronja i sastav ubriva/pesticida
Omjer zastupljenosti azota
Ekoloka uinkovitost
Emisije uzrokovane poljoprivrednim aktivnostima
Primarne vrste potronje energije u poljoprivredi
Ribarstvo i CSI 033 - Proizvodnja u akvakulturi (ukupna i po vrstama) u cijeloj dravi

akvakultura
CSI 034 - Kapacitet ribarske flote
Status zaliha morske ribe - bitno za Neum u svrhu boljeg planiranja odrivog ribolova
Akvakultura zahvaena susjednim vodama
Ekoloka uinkovitost u ribolovu
Utjecaj proizvodnje na slatkovodne i morske ekosisteme
Koliina upotrijebljene hrane za ribe
Potronja uvoznih naspram domaih proizvoda
Transport i Ne postoji statistiko praenje stanja okolia u sektoru transporta u BiH, npr. zagaenje zraka, vode i tla
infrastruktura pod utjecajem transporta zbog ega su podaci o utjecaju na okoli samo pribline procjene.
258
Turizam i Koliina otpada koji nastaje zbog turistikih djelatnosti

rekreacija
Broj posjetilaca u zatienim podrujima
Stvaranje otpada u gradovima zbog turizma
Okolinska uinkovitost turizma
Dolasci turista i potronja elektrine energije u smjetajnim kapacitetima
Ukupan broj zaposlenih u turistikom sektoru i prihodi koji nastaju kroz turizam
Utjecaj klimatskih promjena na turizam u BiH
Prostorno
S obzirom da BiH tek treba da provede popis stanovnitva, postojei podaci iz ovih izvora su zastarjeli,
ureenje i
posebno oni koji se odnose na demografiju, domainstva i stambeni fond.
urbanizam
Upravljanje Proizvodnja ambalanog otpada (CSI 017)

otpadom
Proizvodnja medicinskog otpada
Proizvodnja posebnih kategorija otpada tani podaci
umski resursi Podaci o ilegalnim sjeama
Usaglaavanje metodologije za prikupljanje podataka u oba entiteta bi u velikoj mjeri olakalo kompiliranje
i prezentaciju podataka na nivou drave, to je u veini sluajeva zahtjev meunarodnih konvencija i
zahtjev EU u pogledu monitoringa i izvjetavanja.
Resursi Rekultiviranje zemljita

zemljita i tla
Zemljite pod utjecajem dezertifikacije/degradacije
Promjena namjene koritenja zemljita
Osjetljivost tla
Kiselost tla
Bruto ravnotea nutrijenata u tlu
Ravnotea azota (npr. kg azota na jedan hektar zemljita)
Kontaminacija tla tekim metalima i ostalim hemijskim agensima
Sabijanje tla
Zdravo stanje tla
Vodeni resursi Potronja vode u domainstvima po glavi stanovnika
Stopa naplate usluga vodosnabdijevanja
Broj i uestalost kombiniranih kanalizacionih sistema u gradskim podrujima
Koritenje reciklirane vode
Razina sedimentacije u vodotocima
Kontaminirani sedimenti
Navodnjavanje za potrebe poljoprivrede
Procjene ekonomskih gubitaka uslijed poplava i sua
Javna ulaganja u zatitu od poplava
CSI 021 - Nutrijenti u obalnim vodama, trendovi u koncentraciji nitrata i fosfata u zimskim mjesecima i
omjer N/P u Jadranskom moru u BiH
CSI 023 - Hlorofil u obalnim vodama srednja koncentracija hlorofila na povrini tokom ljetnih mjeseci
(mg/L) u Jadranskom moru u BiH
CSI 025 - Bruto bilans nutrijenata - (a) koliina azota koja se unosi putem mineralnih ubriva i stajskog
ubriva, kao i azotna fiksacija leguminoza, taloenja iz zraka i drugi manji izvori; (b) proizvodnja azota iz
usjeva, trave ili usjeva koje pojede stoka
Mineralni resursi Podaci i pokazatelji o rudnicima metala i nemetala u RS-u ukljuujui mineralne resurse nisu bili
raspoloivi tokom izrade ovog Izvjetaja. Ti podaci su djelomino prikupljeni iz drugih izvora.
259
PRILOZI
Bioloka i CSI 009 Raznolikost vrsta trendovi promjene raspodjele odreenih grupa vrsta
pejzana
raznolikost SEBI 004 Pokrivenost ekosistemima promjene u kategoriji tla u odnosu na vrste ekosistemau Evropi
SEBI 013 Fragmentacija prirodnih i poluprirodnih podruja
SEBI 025 Finansiranje upravljanja biolokom raznolikou
SEBI 026 Javna svijest miljenja javnosti o odreenim aspektima bioloke raznolikosti
CLIM 021 Bioloka raznolikost slatkovodnih ekosistema i kvaliteta vode
CLIM 022 Raspodjela biljnih vrsta utjecaj klimatskih promjena
CLIM 024 Raspodjela ivotinjskih vrsta - utjecaj klimatskih promjena
CSI 007 Ugroene i zatiene vrste broj vrsta
Podaci raspoloivi, ali nisu kompatibilni jer su razliite metodologije koritene pri prikupljanju podataka i
izraunu pokazatelja:
CSI 008 Podruja koja uivaju neku vrstu zatite razliiti trendovi u zavisnosti od promjena u veliini
podruja
Kvaliteta zraka CSI 001 Emisija zakiseljavajuih supstanci
CSI 003 - Emisija primarnih estica i sekundarnih prekursora estica
CSI 00 -Prekoraenje graninih vrijednosti parametara kvaliteta zraka u gradskim podrujima
CSI 005 - Izloenost ekosistema zakiseljavanju, eutrofikaciji i prizemnom ozonu
Teki metali (Cd, Pb, Zn)
Toksini zagaivai zraka (npr. hlorirani isparljivi organski spojevi (VOC-i)
Trendovi i predvianja za podatke o kvalitetu zraka
Klimatske CLIM 019 Temperatura voda

promjene
CLIM 029 Zadravanje vode
CLIM 033 Potreba za vodom
CLIM 031 Vrijeme javljanja ciklusa poljoprivrednih usjeva (agrarna fenologija)
CLIM 026 Odnos izmeu vrsta i ekosistema
CLIM 028 Erozija tla uzrokovana vodom
CLIM 016 Vodotok rijeka
CLIM 017 Plavljenje rijeka
CLIM 018 Smanjenje vodotoka rijeka zbog sua
CLIM 023 Fenologija biljaka
CLIM 040 Normalizacija pokazatelja gubitaka uzrokovanih plavljenjem rijeka
CLIM 036 Vruine i zdravlje
CLIM 030 Sezona rasta poljoprivrednih usjeva
CLIM 021 Bioloka raznolikost slatkih voda i kvaliteta vode
CLIM 034 Rast uma
CLIM 035 Opasnost od umskih poara
CLIM 022 Raspodjela biljnih vrsta
CLIM 024 Raspodjela ivotinjskih vrsta
CLIM 039 Direktni gubici zbog katastrofa uzrokovanih vremenskim prilikama
CLIM 032 Promjenjivost prinosa usjeva
CLIM 025 Fenologija ivotinja
CLIM 042 Poljoprivreda i umarstvo

Izvještaj o Stanju Okoliša U Bosni I Hercegovini

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvještaj o Stanju Okoliša U Bosni I Hercegovini

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Bosna i Hercegovina

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

IZVJETAJ O STANJU OKOLIA

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine

Fonda za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva

Programa Ujedinjenih nacija za okoli (UNEP)

Tematska ekspertna grupa:

Enova d.o.o. Sarajevo

Umweltbundesamt GmbH (Austrijska agencija za zatitu okolia)

Marija Kovai malcelj

IZVJETAJ O STANJU OKOLIA

FOND ZA DOSTIZANJE MILENIJSKIH RAZVOJNIH CILJEVA

2 DRUTVENO-EKONOMSKI POKRETAI I PRITISCI 48

2.5 UPRAVLJANJE OTPADOM 99

2.5.4 Medicinski otpad 108

3 STANJE I TRENDOVI U OKOLIU 114

3.2 RESURSI ZEMLJITA I TLA 119

3.3 RESURSI POVRINSKIH I PODZEMNIH VODA 127

3.4 MINERALNI RESURSI 139

3.5 BIOLOKA I PEJZANA RAZNOLIKOST 149

3.6 ZAGAENOST ZRAKA I OTEENJE OZONSKOG OMOTAA 159

4 SIGURNOST OKOLIA I ZDRAVLJE LJUDI 180

4.3 POSTKONFLIKTNA PITANJA 191

4.5.5 Tuberkuloza 199

5 ODGOVORI POLITIKA 202

6 ZAKLJUCI I PUT KA BUDUNOSTI 218

Slika 1: DPSIR metodologija 28

Slika 2: Topografska karta BiH 41

Slika 3: Klima BiH 42

Slika 4: Administrativna organizacija BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu 43

Slika 5: Primjeri kulturnog naslijea BiH 44

Slika 6: Stanje arhitektonske batine prije rata 44

Slika 7: Broj unitenih historijskih spomenika 45

Slika 8: Raznolikost tradicionalne umjetnosti i zanata BiH 46

Slika 10: Stanovnitvo u BiH prema starosnim grupama 2009. godine 50

Slika 11: Ukupna stopa fertiliteta u BiH 50

Slika 12: Siromana domainstva u BiH po geografskom podruju u 2007. godini 52

Slika 15: BDP za po glavi stanovnika u BiH za razdoblje 2005-2010, u KM 54

Slika 17: Vanjski dug sektora vlade izraeno u 1.000 KM 56

Slika 18: Vanjski dug sektora vlade kao procenat BDP-a 57

Slika 19: Oranine povrine prema nainju koritenja u BiH 58

Slika 20: Ponjevena povrina za razdoblje 2008-2010, izraena u 1.000 ha 59

Slika 21: Ukupan broj stoke (domaih ivotinja) 60

Slika 22: Ukupan broj peradi u BiH 60

Slika 23: Potronja energije u BiH 64

Slika 25: Energetski intenzitet u BiH i zemljama Zapadnog Balkana (1997=100) 65

Slika 30: Redovna industrijska proizvodnja u BiH u razdoblju 2005-2010. 72

Slika 33: Potronja uglja i koksa u industriji u BiH u 2009. godini 73

Slika 34: Proizvodnja konzumne ribe u BiH 75

Slika 35: Proizvodnja konzumne ribe u BiH po vrstama 75

Slika 36: Lokacije rudnika uglja i termoelektrana u BiH 78

Slika 37: Proizvodnja uglja u BiH 80

Slika 38: Godinji broj prevezenih putnika na cestama u razdoblju 2006-2011. 86

Slika 39: Koliina transportirane robe (u tonama) na cestama u razdoblju 2006-2011. 86

Slika 40: Koliina transportirane robe eljeznicom u razdoblju 2006-2011. 87

Slika 42: Ekoloke odlike registriranih motornih vozila u 2011. godini 87

Slika 43: Struktura registriranih vozila u BiH u 2011. godini 88

Slika 44: Registrirana putnika vozila prema starosti u 2011.godini 88

Slika 47: Koliina robe transportirane avionom u razdoblju 2008-2011. u tonama 90

Slika 48: Broj turistikih dolazaka 92

Slika 50: Broj noenja turista 94

Slika 51: Broj noenja turista po mjesecima 94

Slika 52: Broj noenja turista prema zemlji prebivalita 94