se ujedine u jednu zajednicku ligu. U januaru 1579 g. poslanici stale a tih dveju oblasti zakljucili su medusobni sporazum u gradu Arasu (Araska unija 6 januara 1 579 g.). Oni su cvrsto re ili da postignu zajednicki sporazum s katolickim kraljem , koga su smatrali svojim zakonitim gospodarem i vladarom . @@@Utrehtska unija 23 januara 1579 g. Kao protivteza Araskoj katolickoj ligi koj u je obrazovalo plemstvo ju nih provincija, severne provincije su potpisale sporaz um u Utrehtu 23 januara 1579 g. U Utrehtsku uniju su u li Holandija, Zelandija, He ldern, Utreht i Omeland (Groningen), a docnije, 1580 g., Overisel. Provincije su morale da se zanavek ujedine kao da cine jednu provinciju i da se, cuvajuci svoje stare privilegije, bore protiv pritiska i nasilja koji bi dolazili od kralja ili u njegovo ime . U nizu tacaka utvrdivane su obaveze za odbranu provincija, za pru a nje medusobne pomoci i regulisanje spoljnih odnosa. O najva nijim merama koje su s e ticale citave unije morali su re avati pretstavnici provincija jednoglasno. Prog la ena je sloboda veroispovesti, uveden je jedinstven sistem poreza. Uniji su pri li najkrupniji gradovi Flandrije i Brabanta: Anvers, Gan, Ipr i Bri . Dominantan pol o aj u uniji zauzela je Holandija sa svojom mocnom trgovackom bur oazijom. Istocne plemicko-zemljoradnicke oblasti nisu uvek pokazivale punu sol idarnost s njom. Poceo je rat protiv panije. Novi namesnik, naslednik preminulog don Huana, Aleksandar Farneze Parmski, sin Margarite, bio je ne samo istaknuti v ojskovod, vec i vanredni diplomata koji je znao da na prvom mestu citavim nizom ustupaka privuce k sebi reakcionarno plemstvo koje se organizovalo u Arasku unij u. Po Araskom sporazumu od 17 maja 1579 g. panska vlada je priznala ganski sporaz um, morala je da povuce iz provincije strane trupe, da obnovi sve ranije slobode i privilegije provincija i obecala je da ce na sve najva nije polo aje postavljati domace ljude. Tako su u potpunosti ostvareni zahtevi koje je iznosila plemicka o pozicija prvih godina Filipove vlade.