Professional Documents
Culture Documents
1234 PDF
1234 PDF
com
DRVO
Pod drvetom se smatra viegodinja drvenasta biljka ija je visina iznad zemlje najmanje 5
m. Drvo se grana i stvara kronju tek na odreenoj visini debla. To je i najvanija razlika u
odnosu na grm kod koga vie stabljika izbija iz samog korena i na taj nain formira kronju
iznad same povrine zemlje. Deblo je centralni nosa stabla. Kod nekih vrsta drveta ono
prolazi kroz kronju do samog vrha stabla, a kod nekih se gubi ve na poetku kronje. Sam
oblik kronje zavisi od mnogih faktora: vrste drveta, da li je ono raslo u retkoj ili gustoj umi i
slino.
Visina stabla zavisi od vrste drveta i uslova u kojima je ono raslo. Najvia drvea su
australijski eukaliptusi (156m), kalifornijski mamutovac (110m). Kod nas jele i smreke rastu
do visine od 60 m, a bukva i hrast do 50 m. Starost drveta mogue je, priblino, proceniti po
visini drveta.
Po debljini kao rekorderi se istiu Baobab koji ima opseg 35 45 m, taksodij (33 m) i
mamutovac (21 m). Opseg jele, hrasta i kestena kree se od 12 do 17 m. Po debljini, takoe,
moe da se odredi, sa odreenom tanou, starost drveta. Potrebno je izmeriti obim debla
na visini od 1.3 m od zemlje, pronai u tabeli odgovarajui obim i oitati priblinu starost
drveta.
Drvee dosee najveu starost od svih ivih bia. Zmajevac dosee starost od 6000 godina,
meksiki cedar i mamutovac preko 4000, tisa do 4000, pitomi kesten 2000 3000, bukva 600
1000 godina.
Drvo se sastoji od tri vrste elija. Prva grupa elija provodi drvene sokove. Druga
grupa slui za izmenu materija i spremanje rezervne hrane. Ove dve grupe imaju fizioloku
funkciju. Trea grupa su sklerenhimna ili librivormna vlakna koja u drvetu imaju mehaniku
funkciju, odnosno, drvetu daju potrebnu vrstou. Elementi koji ine sastav drveta su:
Ugljenik 50 %
Kiseonik 43.45 %
Vodonik 6 %
Azot 0.2 %
Pepeo 0.3 %
1
www.mojaradionica.com
Osobine:
Boja je, pored teksture, jedna od najznaajnijih estetskih osobina drveta. Boje drveta
razlikuju se po vrsti i intenzitetu. Kod domaih vrsta drveta razlike nisu znaajne i ne postoje
izrazite boje. Kod njih se boja kree od belkastog do tamnosmeeg tona. Ton boje je
ujednaen a vee razlike u boji su uoljive jedino izmeu belog i tamnog dela drveta. Drvea
koja rastu u tropskim predelima imaju ivi ton boje i arolikiju skalu boja Tako su ebonovina i
wenge crne boje, tikovina zlatnosmee, mahagonij i padauk vie ili manje crveni,
zapadnoindijski palisad modroljubiastog odsjaja i dr Starenjem drvo postaje tamnije. Kod
mnogih vrsta drva sredina postaje tamna, pa se on naziva crni deo. Mesto rasta takoe utie
na boju nekog drveta.
Ipak neke promene boja se smatraju nedostatcima. Mnoge se pojavljuju u toku samog
rasta. Najbolji primer toga je pojava crvenog srca kod bukve. Taj nedostatak je prepoznatljiv
po neravnomernoj obojenosti u sredinjem delu debla. Uzrok ove pojave je prodor kiseonika
kroz odlomljenu granu u sredite debla. On tada oksidira i pojavljuje se crveno obojenje.
Obzirom na presek drveta tekstura drveta moe biti:
Frontalna tekstura vide se godovi kao nanizani krugovi i ima veliki znaaj pri
raspoznavanju vrste drveta.
Radijalna tekstura je znaajna za furnir i daske koje se seku u smeru traka. Godovi se
niu kao paralelne linije.
Tangencijalna tekstura je karakteristina za daske koje se reu iz bonih delova
trupca.
Spiralna tekstura se moe videti na obodu trupca kada mu se ukloni kora.
S obzirom na grau, tekstura moe biti pravilna ili nepravilna. Drvo koje normalno
raste ima pravilnu grau. Nepravilna tekstura je posledica raznih nepravilnosti u rastu drveta.
Zbog svoje posebnosti ovakva drveta su veoma cenjena.
Po sjaju drvo moe biti bez prirodnog sjaja (kruka, topola, crni grab), sa slabim sjajem (jela,
grab), jaeg sjaja (platan, bukva, hrast, javor, jasen). ivi sjaj imaju neke egzotine vrste
drvea. Miris drveta zavisi od njegovog hemijskog sastava i stepena njegovog zdravlja.
Zapreminska masa drveta varira od vrste do vrste drveta. Najlake drvo je balsa
(Ochroma spp.) sa zapreminskom masom 0.13 g/cm3, a najtee je gvajakovina (Guaiacum
officinale L.) sa zapreminskom masom 1.28 g/cm3.
2
www.mojaradionica.com
Greke drveta
3
www.mojaradionica.com
4
www.mojaradionica.com
5
www.mojaradionica.com
6
www.mojaradionica.com
Upotreba drveta
Podruje upotrebe drveta je jako iroko. Sa razvojem tehnike raste i broj naina
primene drveta. Primera radi, pre prvog svetskog rata drvo se koristilo na neto vie od 2000
naina da bi broj naina korienja drveta neposredno pred drugi svetski rat porastao na
5000. Prema upotrebi razlikuje se:
Tehniko drvo (Oblo, tesano, cepano, rezano)
Hemijsko (slui za dobijanje celuloze, tanina, smole i drvenog uglja)
Ogrevno drvo su komadi koji nisu upotrebljivi ni kao tehniko drvo ni kao hemijsko.
Obradom drveta dobijaju se razni poluproizvodi kao to su furniri, daske, lamelirano drvo
(dobija se lepljenjem furnira), ploe iverice (izraene od iverja), ploe od drvenih vlakana
(slue u graevinarstvu za oblaganje i izolaciju)
Natapanjem drveta vetakim smolama i metalima dobija se materijal vee teine, koji
se moe lako obraivati.
Abies Alba Obina jela Drvo uto-bele do crvenkaste boje koje naknadno
potamni. Veoma mekano i elastino drvo. Zbog mnogobrojnih vorova srednje je
obradivo. Koristi se za izradu nametaja i kao graevinsko drvo.
7
www.mojaradionica.com
8
www.mojaradionica.com
9
www.mojaradionica.com
10
www.mojaradionica.com
11
www.mojaradionica.com
Lipa - Tilia sp Nije prvoklasno drvo. Crvenkasto bele boje. Meko, vrsto i
elastino drvo. Svee drvo pri suenju se izuzetno skuplja, ipak jednom osueno
nema promena. Odlino se obrauje ali nije pogodna za spoljanje radove. Koristi
se za delove nametaja i jeftinije rezbarske radove.
Hrast Quercus ilex Uspeva u Evropi, severnoj Africi i zapadnoj Aziji. Ovo je
teko i tvrdo drvo zbog ega je i obrada oteana. Dugotrajno je drvo (u zatvorenom
prostoru moe da opstane i 800 godina). Nije pogodno koristiti eline i gvozdene
eksere obzirom da ima mnogo tanina zbog ega se pojavljuju crne mrlje koje nije
mogue odstraniti. Manje vredni komadi slue za potrebe graevine, pragove...
Bolje vrste se koriste za unutranje radove, za izradu furnira i nametaja. Na vlazi
se malo skuplja i krivi. Ako se koristi pod vodom pocrni i otvrdne kao kamen. Zbog
toga ima veliku primenu u hidrogradnji.
12
www.mojaradionica.com
Bor obini Pinus Sylvestris Beli deo je crvenkaso bele boje, a tamni
crvenkasto ut. Na vazduhu brozo potamni. Rairen je po celoj srednjoj i severnoj
Evropi kao i severnoj Aziji. Ovo drvo je lako, meko, srednje tvrdo, nije elastino, lako
se cepi i obrauje Beli deo je manje otporan a crni je vrlo trajan (u zatvorenom
prostoru 1000 godina). Vrlo je osetljivo na drvne tetoine i mora se impregnirati pre
zavrne obrade. To je graevinsko i stolarsko drvo. Koristi se za unutranje radove,
kod izrade masivnog i obinog nametaja, furnira, obloga, brodskog poda, parketnih
daica i dr.
13