Balada iz predgraa

Autor: Dobria Cesari

Dobria Cesari vrlo je znaajan hrvatski pjesnik, ije se pjesme ue ve u najniim razredima
osnovne kole. Jedna od njegovih najpoznatijih pjesama zasigurno je Voka poslije kie, ba
kao i istoimena zbirka u kojoj pronalazimo ostale Cesarieve poznate pjesme, poput pjesama
Oblak, Slap, Balade iz predgraa, Pjesma mrtvog pjesnika, Vagonai i druge.

Poezija Dobrie Cesaria specifina je zbog svoje jednostavnosti. Autor nam pria o naizgled
jednostavnim temama i to vrlo jednostavnim izrazom. No, vano je naglasiti da taj prvi dojam ne
umanjuje umjetniku vrijednost njegove lirike. Ona osim umjetniki znaajnih pjesnikih slika i
lirskih izraza nudi i duboka znaenja te nezaobilazne i vane moralne poruke. Pjesnik koristi ak
i rimu kako bi naglasio pojedine rijei unutar stihova, istiui tako radnju, poruku ili stvarajui
odreenu atmosferu pjesme.

Za Cesarieve pjesme specifino je da se u njima stalno i opetovano traga za dubljim znaenjem

rijei, stihova i reenica koje nam je autor prenio. Iz tog razloga, analize njegovih lirskih pjesama
uvijek su puno dublje od samih rijei
Cesarievu liriku dijelimo na dvije osnovne tematike. Njegove pjesme su najee pejzane ili
misaone, tj. misaono-refleksivne. Obje vrste pjesama, iako tematski posve razliite, sadre slinu
note sumornosti i melankolije. ak i pejzane pjesme, koje slave prirodu i njezine ljepote, odiu
nekom tugaljivom notom.

Misaone pjesme su najee socijalne tematike. U njima govori o ljudima koje je sudbina navela
na teak i tuan ivot. Motivi u tim pjesmama esto su vezani za siromatvo, teak ivot, bolest,
duevnu bol, smrt, hladnou i glad. U njima poziva da se osvrnemo i na ljude sa socijalnog,
drutvenog, ali i emocionalnog dna. Junaci njegovih pjesma zapravo su antijunaci, ali ih Cesari
istie kao one koji takoer imaju svoju vrijednost.

ini se da je kroz te pjesme Cesari pokuavao iznijeti vlastitu bol koju je osjeao. Ipak, nekim
pjesmama je pokuavao ponovo oivjeti radost ivota. Pokuavao je stihovima osvijestiti male
stvari od kojih je sainjen svijet, a koje unose mala zadovoljstva u nae ivote. Ali ak i takve
pjesme on predstavlja u formi intimnog ambijenta, pa i one postaju pomalo sjetne.

Ipak, Cesari uz svu jednostavnost izraza i sjete, ostaje jedan od najboljih hrvatskih pjesnika, ija
e se poezija jo dugo recitirati meu najmlaima.

Balada iz predgraa je pjesma autora Dobrie Cesaria, a pripada njegovoj zbirci pjesama pod
imenom Voka poslije kie. U nastavku emo detaljno obraditi njezinu temu, znaenje, ritam i
stil.

Balada iz predgraa
I lije na uglu petrolejska lampa
Svjetlost crvenkastout
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.

I uvijek ista sirotinja ue

U njezinu svjetlost iz mraka,
I s licem na kojem su obino brige
Pree je u par koraka.

A jedne veeri nekoga nema,

A moro bi pro;
I lampa gori,
I gori u magli,
I vec je no.

I nema ga sutra, ni prekosutra ne,

I vele da bolestan lei,
I nema ga mjesec, i nema ga dva,
I zima je ve,
I snijei

A prolaze kao i dosada ljudi,

I maj ve mirie
A njega nema, i nema, i nema,
I nema ga vie

I lije na uglu petrolejska lampa

Svjetlost crvenkastoutu
Na debelo blato kraj staroga plota
I dvije, tri cigle na putu.

Osim to je Dobria Cesari esto spominjao prirodu u svojim pjesmama koja je imala ponekad i
preneseno znaenje, on se esto dotaknuo i malog ovjeka. ovjeka koji se nalazi svuda oko nas,
sa svojim patnjama, tugom, boli i siromatvom. Upravo to je tema pjesme Balada iz predgraa.

Balada iz predgraa je lirska pjesma koja u pozadini ima socijalnu temu. Uz to, naslov nam
govori da se radi o baladi. Balada je posebna vrsta pjesme koja sadri obiljeja pripovijedanja i
epike. Radnja je obino kratka, kao i pripovijedanje. No, naglaava se osjeajnost, slikovitost
jezika te jedinstvo zvuka i ritma. Ritam je lagan, a prevladavaju i tuno raspoloenje i nesree, a
esti su i tragini zavreci glavnog lika.

Pjesma se sastoji od etiri katrena (prve dvije i zadnje dvije strofe) te dva peterostiha (dvije
strofe u sredini). Prva i zadnja strofa sasvim su jednake.
Neki od motiva koji se pojavljuju u cijeloj pjesmi su: blato stari plot sirotinja mrak lice
brige veer bolest zima maj

Svi ovi motivi, kao i njihov raspored u pjesmi ukazuju na to da se radi pjesmi koja ima epske,
lirske i pripovjedne elemente. Radnja je kratka, a lik je nepoznat i neimenovan. Znamo samo da
se radi o jednom stanovniku predgraa.

Strofe opisuju uvijek iste, siromane sudbine. Mjesto je svevremensko, dok je vrijeme takoer,
vjeno. Od druge strofe vrijeme radnje je konkretnije pa saznajemo da je zima pa da je maj
(svibanj), dok se na kraju pjesme ponovo ponavlja prva strofa.

Vremenski tijek pjesme odreen je i ponavljanjem nekih veznika. Oni djeluju i na ritminost
pjesme. Tako moemo primijetiti ponavljanje veznika i i a, kao i ponavljenja rijei nema.

Sva spomenuta ponavljanja imaju bitnu ulogu kod odreivanja znaenja pjesme. Kao to se
ponavljaju rijei, glasovi, veznici i cijela stroga, tako se ponavljaju i sudbine ljudi. Dobili smo
dojam da su sve ljudske sudbine u datom predgrau iste i niti jedna se ne istie niti nema
posebno znaenje. Svaka od sudbina siromanih ljudi djeluje jednolino i bez posebnog znaaja.

Autor je ovom pjesmom dao kritiku drutvu, razlici izmeu bogatih i siromanih i injenici da
bogati ne mare za sirotinju.

Biljeka o autoru

Dobria Cesari rodio se u Poegi 10. sijenja 1902. godine. Djetinjstvo je proveo u Osijeku gdje
se s obitelji preselio kada je imao tri godine. U Osijeku je pohaao i osnovnu kolu.

1916. godine s obitelji se preselio u Zagreb. U Zagrebu je zavrio realnu gimnaziju te je odmah
nakon toga upisao studij prava. Pravo je ipak ubrzo zamijenio studijom filozofije, a radio je kao
lektor, knjievnik i urednik.

Glavninu njegovog knjievnog stvaralatva inilo je pjesnitvo. Osim toga radio je kao
prevoditelj, prevodei s njemakog, bugarskog, ruskog i slovenskog jezika.

Prvu pjesmu naziva I ja ljubim objavio je jo 1916. godine, a prva pjesma objavljena u
knjievnom asopisu Kritika, zvala se Buenje i tiskana je 1920. godine.

Nakon 1920. godine njegove pjesme izlazile su u mnogim asopisima.

Prva zbirka pjesama zvala se Lirika i objavljena je 1931. godine. Kasnije je objavio jo
Osvijetljeni put, Spasena svjetla, Moj prijatelju, Slap, Povratak, Voka poslije kie i
mnoge druge. Svojim pjesmama prikazao nam je svoja razmiljanja o ivotu te nam je otkrio
ivotne radosti, boli i ljepote.

Bio je lan Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Umro je 1980. godine u Zagrebu.
 Autor: M.L.

loading...

Odg