SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRNI RAD

ADAM SMITH U ISTRAIVANJU PRIRODE I

UZROKA BOGATSTVA NARODA I U TEORIJI
MORALNIH OSJEAJA

Mentor: Student:

Prof.sc.dr. Rei Zlatan Kristina Vidulin (1120352)

Split, kolovoz, 2016.

 SADRAJ:

1. UVOD.........................................................................................................2
1.1. Definicija problema...........................................................................................2
1.2. Cilj rada.............................................................................................................2
1.3. Metode rada.......................................................................................................3
1.4. Struktura rada...................................................................................................3
2. BIOGRAFIJA ADAMA SMITHA..........................................................4
3. ISTRAIVANJE PRIRODE I UZROKA BOGATSTVA NARODA
NAJVANIJI STAVOVI.......................................................................12
3.1. Metodologija.........................................................................................................12
3.2. Doprinosi...............................................................................................................14
3.2.1. Osobni interes..........................................................................................14

3.2.2. Naelo podjele rada.................................................................................15

3.2.3. Narodno bogatstvo...................................................................................17

4. TEORIJA MORALNIH OSJEAJA NAJVANIJI STAVOVI....18

4.1. Metodologija.........................................................................................................18

4.2. Doprinosi...............................................................................................................21

4.2.1. Simpatija osjeaj za druge....................................................................21

4.2.2. Nepristrani promatra..............................................................................22

4.2.3. Vrline, dunost i pravda..........................................................................23

5. POVEZANOST SMITHOVIH STAVOVA IZMEU DVA

GLAVNA DIJELA..................................................................................25
6. ZAKLJUAK..........................................................................................28
LITERATURA........................................................................................30
SAETAK................................................................................................32
SUMMARY.............................................................................................32

1
 1 . UVOD

1.1.Definicija problema

Problem istraivanja predstavlja traenje veze u stavovima Adama Smitha kao filozofa i kao
ekonomista. Zbog Smithovog velikog utjecaja i samim time velikog doprinosa ekonomiji
bitno je posvetiti mu vie panje u dananjem vremenu te nai vezu u svemu tomu. Kao
filozofa i ekonomista ga predstavljamo iz razloga to je naglaavao vanost ekonomskih
sustava koje je navodio. Ono to je posebno zanimljivo kod Adama Smitha je to je navedene
sustave zapravo otkrio u sustavu prirodne slobode. Kroz provedeno istraivanje istiu se
njegova ipak najvanija dva djela, a to su "Teorija moralnih osjeaja" i "Istraivanje prirode i
uzroka bogatstvo naroda". U knjizi "Teorija moralnih osjeaja" (1759.) zakljuuje da ne
postoje posebni zakoni ekonomije koji su odvojeni od zakona ljudskog funkcioniranja i da je
osnova morala osobna korist. U " Istraivanju prirode i uzroka bogatstvo naroda"" bio je prvi
ekonomist koji se pozabavio naelima oporezivanja, odnosno kako ih mnogi strunjaci jo
nazivaju poreznim kanonima Adama Smitha.

1.2.Cilj rada

Cilj ovog rada je prikazati Adama Smitha kao ekonomista i kao filozofa pomou njegovih
glavnih dijela i pokuati nai vezu izmeu jednoga i drugog. Ljudska priroda, koju je Adam
Smith zagovarao, inspirirala je njegov daljnji rad, a to sve ukazuje na injenicu kako ga u
poetku poznajemo kao moralnog filozofa koji se postupno razvio u moralnog ekonomista. Iz
razliitih razloga, zagovarajui liberalizam i istiui ne mijeanje drave u djelovanje trita,
smatrao je da drutvu treba doprinijeti kroz ekonomsku znanost a to je sve pokazao kroz
brojne teorije kao to su: teorija nevidljive ruke, teorija apsolutnih prednosti, teorija
ekonomskog rasta, teorija vrijednosti te kroz isticanje vanosti podjele rada kao i same
politike ekonomije.

2
1.3.Metode rada

U radu se koriste sljedee znanstveno-istraivake metode:1

a) Metodom analize, u radu se ralanjuju sloene misaone tvorevina na njihove

jednostavnije dijelove i elemente i izuavanje svakog dijela;
b) Metoda sinteze je postupak znanstvenog istraivanja i objanjavanja stvarnosti
putem spajanja, sastavljanja jednostavnih misaonih tvorevina u sloene i sloenih
u jo sloenije;
c) Induktivna metoda kojom se na temelju pojedinanih injenica dolazi do
zakljuaka o opem sudu
d) Metoda deskripcije koja je postupak opisivanja predmeta
e) Metoda kompilacije je postupak preuzimanja tuih zapaanja
znanstvenoistraivakog rada, njegovih spoznaja, stavova i zakljuaka za pomo u
radu.

Prilikom istraivanja koriteni su sekundarni izvori podataka koji ukljuuju recentnu domau i
stranu literaturu vezanu uz temu te dostupna izvjea i publikacije nacionalnih i svjetskih
organizacija.

1.4.Struktura rada

Rad je strukturno podijeljen na est glavnih poglavlja, ukljuujui uvodni i zakljuni dio. U
uvodnom dijelu nastoji se definirati problematika, metode i ciljevi pisanja zavrnog rada.
Nakon toga opisuje se biografija Adama Smitha, njegovo kolovanje, utjecaji na njega,te cijeli
njegov ivot od samog roenja do smrti. Takoer se u sklopu drugog poglavlja navode
Smithova glavna dijela, kada su i kako nastala te tko je sve utjecao na njih. Sljedea dva
poglavlja su u potpunosti posveena njegovim najvanijim djelima Istraivanje prirode i
uzroka bogatstva naroda i Teoriji moralnih osjeaja. Svaki od tih poglavlja, trei za
Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda i etvrti Teorija moralnih osjeaja, stavlja
naglasak na traenje glavnih stavova kod pojedinih dijela. Peti kao najvaniji dio odnosi se na
prikaz povezanosti Smithovih stavova izmeu glavnih dijelova. Na kraju, u zakljunom dijelu
navode se glavne spoznaje do kojih se dolo istraivanjem.

1
Zelenika R. (2000.): Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Sveuilite u Rijeci,
Rijeka, str. 319.-368.

3
2. BIOGRAFIJA ADAMA SMITHA

Adam Smith roen je 5. lipnja 1723. godine u kotskom gradiu Kirkcaldyu. Njegov otac,
koji se takoer zvao Adam, bio je odvjetnik i kontrolor poreza za kotar Kirkcaldy koji je,
naalost umro nekoliko mjeseci prije nego mu se sin rodio. Adamova majka, Margaret
Douglas iz Strathendryja, poslije mueve smrti nikada se vie nije udavala i ivjela je sa
svojim jedincem, koji se nije enio, sve do svoje smrti. 2

Smith je u rodnom mjestu iao u puku kolu, koja je bila na odlinom glasu i jedna od
najboljih pukih kola u to vrijeme u kotskoj. U koli se odlikovao marljivou, ljubavlju za
itanjem i dobrim pamenjem.3 Jo u mladosti, Smith je pokazivao znakove onoga to bi
psihijatri mogli zvati "profesorskim sindromom".4 Kad mu je bilo samo 14 godina, dovoljno
je uznapredovao u klasinim jezicima i matematici da krene na Glasgow Collage, da nastavi
kolovanje. Smith je u Glasgow Collage uao u listopadu 1737. i ostao do proljea 1740. U to
vrijeme na Glasgow Collageu, predavala su tri profesora koji su ostavili dubok dojam na
Smitha i njegov daljnji rad. To su bili Alexandar Dunlop, profesor grkog, Robert Simson,
profesor matematike, i Francis Hutcheson, profesor moralne filozofije.5 Smith je zbog utjecaja
svoga profesora Hutchesona to se tie vjerskih pogleda, cijeli svoj ivot bio deist6, a u
politici whigovac7.

Hutcheson je u svojim predavanjima bio ispred svog vremena. On je prozreo neodrivost

merkantilistikih shvaanja o novcu. Njegove primjedbe o vrijednosti zvue kao prvi nacrt

2
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
3
Ibid
4
Ekelund, R. B., Hbert, R. F., Povijest ekonomske teorije i metode preveo Markovi, L., (1998.), Zagreb,
str. 99
5
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
6
Ibid, Deizam, uenje, po kojemu se postojanje boga kao osnove svijeta moe dokazati pomou razuma, pa
prema tome vjera u boansku objavu nije potrebna ni kao izvor saznanja uope ni kao izvor saznanja boga.
7
Ibid, Whigovci i torijevci, pripadnici dviju velikih engleskih politikih stranaka koje su nastale oko 1679., kad
su whigovci bili protiv toga da Jakov II. postane engleski kralj, a torijevci su bili za to. Whigovci su okupili
dissentere (one koji su pripadali aglinkanskoj crkvi) i kondonske trgovce, a torijevci veleposjednike u
anglikance. Poslije zakona o reformi parlamenta iz 1832. poeli su se whigovci nazivati liberalima, a torijevci
konzervativcima.

4
Smithovih ideja o upotrebnoj i razmjenskoj vrijednosti. Kao i kasnije Smith, on smatra rad
velikim izvorom bogatstva i pravim mjerilom vrijednosti. On dri da svaki ovjek ima
prirodno pravo da upotrebljava svoje sposobnosti kako god eli, uz uvjet da ne nanosi nikakvu
tetu drugima i da javni interes ne zahtijeva drugo. To je upravo Smithov sustav prirodne
slobode u gospodarstvu s openitim ogranienjem u interesu javnosti. Hutcheson je autor
slavne izreke, da treba teiti "najveom sreom najveeg broja", to je kasnije tako jasno
dolo do izraaja u Smithovom Bogatstvu naroda. 8

Smith se pokazao kao izvrstan matematiar i pokazivao je u tom predmetu lijepe uspjehe,
dobio je stipendiju zbog openitog uspjeha u znanostima te za Oxford. Na Balliol Collage, u
Oxfordu, doao je u lipnju 1740. i ostao tamo neprekidno sve do 1746. Tadanja predavanja u
Oxfordu bila su na jako niskom stupnju i Smith je to vjerno prikazao u svom Bogatstvu
naroda.9

Njegovi ga biografi opisuju kao bistra uenika sklonog "mahovima rastresenosti". Iako nije
bio naroito lijep mukarac, bio je omiljen meu svojim prijateljima. Imao je mnogih
zdravstvenih problema (tresla mu se glava, cijelog ivota muili su ga ivci i imao je govornu
manu) to mu nije oslabilo njegove intelektualne sposobnosti. Sam sebe je opisao "kavalirom
ni po emu osim po svojim knjigama". U svom vremenu je to doista i bio. 10

U Oxfordu je mnogo itao grke i rimske klasike te se kroz cijeli ivot odlikovao neobino
tanahnim i tonim poznavanjem njihovih dijela. Takoer, itao je i talijanske i francuske pisce
ta kae da je francuske klasike posebno cijenio jer je pomou njih nastojao popraviti svoj stil.
Postigao je akademski stupanj B.A. (Bachelor of Art) te napustio Oxford u kolovozu
1746.godine. U knjigama se navodi da Smith nije elio jo napustiti studij zbog svojih
prijatelja koji su arko eljeli da zapone karijeru sveuilinog nastavnika, za koju je imao
najvie preduvjeta. Naalost, ta karijera mu nije bila mogua je su jedino sveenici u to

8
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
9
Ibid
10
Ekelund, R. B., Hbert, R. F., Povijest ekonomske teorije i metode preveo Markovi, L., (1998.), Zagreb,
str. 100

5
vrijeme mogli postati sveuilini nastavnici, a Smith se nije elio zarediti. Knjievnost je
takoer djelovala na Smitha te je o njegovom knjievnom ivotu ostalo puno podataka. Vie
11
je volio klasinu nego romantinu kolu.

Svu svoju ljubav prema knjievnosti, Smith je prikazao u svom Essayu on the Imitative Arts,
u kojem kae da je ljepota uvijek u omjeru tekoom koja se mora savladati. Ve je u to
vrijeme otkrio svoj pravi poziv jer je, uz sva predavanja o engleskoj knjievnosti, koja je
drao tri uzastopne zime, barem jednu zimu drao predavanje i o ekonomiji. Studenti su
putovali iz europskih zemalja, pa i Rusije, da bi sluali njegova predavanja.12 U tim
predavanjima zastupao je naela slobodne trgovine, koja je prvi put uo od Hutchesona, a
koja e kasnije toliko propagirati. Nakon smrti profesora logike, Londona, na Glasgow
Collage 1750., Smith je jednoglasno izabran na upranjenu katedru. Tada je imao 27 godina i
tada je zapoelo razdoblje od 13 godina aktivnog akademskog rada koje je Smith gledao kao
na neusporedivo najsretnije i najasnije razdoblje svog ivota. Nakon dvije godine, 29.
travnja 1752. izabran je za profesora moralne filozofije ija je katedra sadravala pravo i
politike znanosti. Prema svjedoanstvu studenata, Smith je 1752. ili 1753. u svojim
predavanjima iznosio osnovna naela Bogatstvo naroda. 13

Smith je bio izuzetno bistar i otrouman mladi i to su vrlo dobro znali oni koji su ga
poznavali. To potvruje i sama injenica, da je Smith za vrijeme svoje profesure na Glasgow
Collageu obavljao gotovo sve poslove pravnog i financijskog karaktera za sveuilite. Bio je
blagajnik sveuilita, vicerektor te mu je na kraju sveuilite dodijelilo doktorat prava
1762.godine. U to vrijeme bio je srednje visine, pun, ali ne debeo, uspravna stasa, s dobro
oblikovanom glavom i velikim sivim ili svijetloplavim oima koje su zraile neizrecivu
dobrodunost. 14

11
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
12
Ekelund, R. B., Hbert, R. F., Povijest ekonomske teorije i metode preveo Markovi, L., (1998.), Zagreb,
str. 100
13
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
14
Ibid

6
Godine 1759., sa svojih 36 godina, Smith je objavio svoje djelo Teorija moralnih osjeaja.
Djelo poinje rijeima:

Ma kakav bi stupanj egoizma pretpostavljali kod ovjeka, njegovoj je prirodi oito svojstven
da sudjeluje u tome to se dogaa drugima ... Ba ono i slui kao izvor alosti ili suuti i
razliitih osjeaja koje u nama izazivaju nesree nepoznatih ... 15

To je djelo bilo pokuaj utvrivanja izvora moralnih sudova, moralnog odobravanja i

neodobravanja. U njemu Smith shvaa ovjeka kao bie osobna interesa koje je ipak izgleda
sposobno donositi moralne sudove na temelju tree osobe, nepristranog promatraa. Mnogi
ekonomisti smatraju da je bolji opis osobna interesa Smith obradio u Bogatstvu naroda.
Teorija moralnih osjeaja odmah je pobudila zanimanje drugih ekonomista i Smithu donijela
slavu. 16

Poslije Teorije moralnih osjeaja njegov glas se daleko irio, tako da mu je engleski dravnik,
ponudio nagradu od 300 godinje i plaanje svih trokova tijekom boravka u inozemstvu i
penziju od 300 godinje, u zamjenu da bude odgojitelj i pratitelj njegova pastorka na putu u
Europu. Naravno, Smith je to prihvatio budui da mu je plaa kao sveuilinog nastavnika
bila oko 170 . Na putu su se zadrali oko dvije i pol godine. Iste godine, kada su stigli u
Pariz, Smith i njegov suputnik, njegova Teorija moralnih osjeaja je prevedena na francuski
jezik i bila je jako dobro primljena.17

U razdoblju od svoje 44. i 50.godine, nakon povratka iz Francuske, Smith ivi sa svojom
starom majkom u rodnom gradu i radi na velikom djelu iz politike ekonomije Istraivanje
prirode i uzroka bogatstva naroda. Mnogi su ga smatrali udakom zbog rastresenosti, nikada
se nije enio, uzorno je pratio sve dogaaje u svijetu, a posebno u Americi. Djelo je zavrio
1773.godine, ali odlazi u London gdje ga je jo tri godine zavravao da bi na kraju djelo bilo

15
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
16
Ekelund, R. B., Hbert, R. F., Povijest ekonomske teorije i metode preveo Markovi, L., (1998.), Zagreb,
str. 100
17
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33

7
objavljeno 9.oujka 1776.godine. Bilo je tiskano u dva sveska; prvi je sadravao knjigu I., II.,
i III.,a drugi IV. i V. Svu svoju teoriju Smith je izloio u prva dva dijela, a preostala tri su
sadravala povijesno-opisni materijal. Najveu kritiku na njegovo djelo dao je Marx18 u svoje
tri knjige Kapital. Marx kae da Smith jako naivno ulazi u objanjenja kod obadvije knjige,
ukazivao je na proturjenosti u knjizi, te na temelju Smithovih greaka izvlaio istinu za
sebe. 19

Prema Marxu, Smith je u Istraivanju prirode i uzroka bogatstva naroda elio postii dva
cilja: djelo je bilo pokuaj da se prodre u unutranjost buroaskog drutva i Smith je, po prvi
put, htio opisati svoje ivotne odlike onako kako se one na vanjski nain prikazuju, odnosno
da ih reproducira jezikom i procesom miljenja.20

Djelo je imalo jako veliki odjek jer je Smith u njoj objasnio ono to prijanji ekonomisti nisu
shvaali, a to je da se kapital raspada na postojani kapital + promjenljivi kapital + viak
vrijednosti, te da se u svom velikom obliku raspada u sredstva za proizvodnju i sredstva za
potronju. 21

Smith je 1778. godine postao komesar za poreze u kotskoj sa sjeditem u Edinburghu. Taj
posao mu je donosio toliko velike prihode da se mislio odrei mirovine, koju mu je, plaao
vojvoda od Buccleugha, s kojim je bio veliki prijatelj i koji ga je jedva nagovorio da nastavi i
dalje primati mirovinu. Smith je od tada samo uivao slavu, dobio je mnoga priznanja, a
najvie od svih ga je dirnuo izbor za rektora Glasgow Collagea 1787.g. Odravi govor,
prilikom ustolienja, jo se jedanput sjetio svog profesora Hutchensona koji je na njega i
njegove radove ostavio jako velik utjecaj. Do kraja ivota ivio je u Edinburghu i bavio se

18
Karl Heinrich Marx (Trier, Njemaka 5. svibnja 1818. London, 14. oujka 1883.), njemaki filozof.
Utemeljitelj komunizma. Bio je utjecajan njemaki filozof, politiki ekonomist, te revolucionar,
osniva Meunarodnog saveza radnika ili Prve Interancionale. Iako je doktorirao filozofiju, puno se vie bavio
politikom aktivnou i spisateljskom djelatnou, a posebno ekonomijom.
19
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
20
Marx, K., Engels, (1969.), F., Dela , Beograd
21
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33

8
knjievnou. elio je napraviti jo pokoje izdanje svojih knjiga, posebice Istraivanje
prirode i uzroka bogatstva naroda, te obraditi jo podruje ekonomike i prava, kako je obeao
u Teoriji moralnih osjeaja, ali ga je, naalost, smrt sprijeila u tome. Svi njegovi papiri i
nedovreni spisi su spaljeni po njegovim izriitim eljama. Umro je 31. srpnja 1790. Smith je
bio vodei ekonomist svoga vremena i njegovi utjecaj daleko su dopirali. Unato svemu tome,
nije otkrio nikakve vjene i nepromijenjene zakone ve samo zakone koji su vrijedili u
jednom odreenom vremenu, kako i sam Hanekovi22 zakljuuje na kraju svog predgovora:
jedan dio istine koja se 'kao kruh na svagdanji mora osvajati svaki dan iznova, a u tom su
znanost i uenost, kao i u svim ostalim svojim zadacima, samo ogledalo ivota'. 23

Smith se danas smatra ocem ekonomije jer je prije svega bio graditelj sustava. Njegov sustav
spaja teoriju ljudske prirode i teoriju povijesti s osobitim oblikom prirodne teologije i nekim
vrlo realistinim opaanjima gospodarskog ivota. Glavnu ulogu u tom sustavu imaju
poljoprivredne, preraivake i trgovinske djelatnosti te novac koji olakava cijelu razmjenu.
Kao tri glavne crte njegove analize navode se:

Podjela rada,
Analiza cijena i alokacije te
Priroda gospodarskog rasta

U cijelom je Bogatstvu naroda, i djelu koje mu prethodi, Teorija moralnih osjeaja, Smith
objanjavao kako boanska vlada svega postojeega reagira glede ekonomskih i politikih
problema. Kada je u pitanju drava, pod utjecajem M. Friedmana24, smatrao ju je
nesposobnom i nepoeljnom pri donoenju bilo kakvih odluka.

Prema mnogima, Smith je bio trijezni realist i uzimao je ljude onakve kakvima ih je nalazio i
sve svoje analize temeljio upravo na njihovu karakteru koji se mijenja. Zakljuio je da ljudi
imaju dvije uroene crte psihologije. Prva, ljudi su prvenstveno zainteresirani za stvari koje su
im najblie, te druga, koja proizlazi iz prve, da je cilj svakog ovjeka da pobolja svoje stanje.

22
Marijan Hanekovi (1915-1993), istaknuti financijski strunjak, profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i
prvi ministar financija Republike Hrvatske (1990-1991), leksikograf i prevoditelj.
23
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
24
Milton Friedman (31. srpnja 1912. 16. studenog 2006.), ameriki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za
ekonomiju 1976. godine. Friedman i Keynes esto se smatraju najutjecajnim ekonomistima 20.
stoljea, Keynes prve polovice, Friedman druge polovice 20. stoljea.

9
Adam Smith je bio apostol ekonomskog liberalizma. Njegovi govori bili su jasni, bio je brzo
prihvaen u Europi te su se u njegovim razmatranjima nadovezali mnogi ekonomisti nakon
njega. Neki od njih bili su:

J.B. Say25 (kod njega je poduzetnik taj koji upravlja poduzeem i kojem je cilj
maksimiziranje dobiti. Poznat je po svom zakonu Sayev zakon koji kae da svaka
ponuda stvara sebi dostatnu potranju ),
T.R. Malthus26 (doveo je u sumnju Sayev zakon, smatrao je da u drutvu postoje
neproduktivni potroai te je prvi u engleskoj teoriji otvorio mogunost krize),
D. Ricardo27 (nastavio je dalje razvijati liberalnu ekonomsku teoriju. Bio je
zemljoposjednik koji je radio pet god na burzi. Cijeli je svoj ivot radio na tome da
ispravi Smithove postavke odnosno da bih ih pribliio stvarnim kretanjima. Kao
vrsni poznavalac ekonomskog ivota, bio je pomalo iznenaen Smithovim
nepoznavanjem istoga. U svojim razmatranjima polazi od Smithove teorije radne
vrijednosti, uvrstio je Sayev zakon , ali i postavio ekonomiku u vrste okvire)
G. F. List28 (na poetku je forsirao Smithove liberalne koncepcije, to se nije svidjelo
njemakim dravnicima te su ga bacili u tamnicu jer je kako oni kau iao ispred
svoga vremena. Odbacio je liberalni laissez faire te je smatrao da je nemogue
stvaranje gospodarski razvijene drave bez carinske zatite mlade industrije. Time je
postao nosilac ekonomskog nacionalizma).

Uz gore navedene, bitno je spomenuti i J. C. L. De Sismondija29 koji je potpuno bio pod

Smithovm utjecajem. (u svojim knjigama ne gubi potovanje prema Smithu al je imao mnogo
primjedbi kod primjeni Smithove teorije u Ricardovoj interpretaciji).

25
Jean-Baptiste Say (Lyon, 5. sijenja 1767. - Pariz, 18. studenog 1832.), francuski ekonomist u prvoj
treini 19. stoljea. Prije nego to je postao akademski politiar i ekonomist u kasnijim godinama ivota, Say je
radio u razliitim uredima slijedei obiteljsku tradiciju, radio u tvrtkama ivotnog osiguranja, bio
je novinar, vojnik, policajac i pisac.
26
Thomas Robert Malthus (13.veljae 1766. 29.prosinca 1834.), bio je engleski sveenik i znanstvenik sa
jakim utjecajem na politiku ekonomiju i demografiju. Najpoznatije djelo An Essay on the Principle of
Population (1798.).
27
David Ricardo (18. travnja 1772. - 11. rujna 1823.), bio je engleski ekonomist; jedan od najutjecajnijih od
klasinih ekonomista. Najpoznatije djelo Naela politike ekonomije i oporezivanja , (1817.)
28
Georg Friedrich List (6. kolovoz 1789. - 30. studeni 1846.), bio je vodei njemako-ameriki ekonomist iz
19. stoljea koji je razvio National system. Bio predak njemake ekonomske povijesne kole , i smatra se
jedinstvenim izvornim europskim teoretiarom ije su ideje bile temelj za Europsku ekonomsku zajednicu.
29
Jean Charles Lonard de Sismondi (19. svibanj 1773. u enevi - 25. lipnja 1842. u Chne-Bougeries, Kanton
eneva), ije je pravo ime bilo Simonde, bio je povjesniar i politiki ekonomist, koji je najpoznatiji po svojim
djelima iz povijesti na francuskom i talijanskom jeziku, i njegovim ekonomskim idejama.

10
Adam Smith je utemeljitelj i, uz D. Ricarda, glavni predstavnik engleske klasine kole
politike ekonomije. Vjerovao je u automatizam svoga sustava koji generira harmoniju
interesa i spontano uravnoteuje ne samo ponudu i potranju, ve i interese sudionika
proizvodnog procesa.30

Otkrio je udesno svojstvo konkurentskog trinog gospodarstva uz naglasak da e samo u

uvjetima savrene konkurencije (pod savrenom konkurencijom on podrazumijeva da sva
dobra i usluge imaju cijenu i da se razmjenjuju na tritu te da niti jedno poduzee niti
potroa nisu dovoljno veliki da utjeu na trinu cijenu31) trita iz raspoloivih resursa
istisnuti maksimalno roba i usluga. Nije imao povjerenja u monopoliste i javne monarhe ve
je bio na strani obinih ljudi i jasno je znao da je put u propast poploan dobrim namjerama. 32

Da je Adam Smith, zaista bio poseban i jednostavan u svom pisanju, i Schumpeter 33 je to

imao u vidu te je jednom prilikom rekao:

Upravo njegova ogranienost dovela je do uspjeha. Da je on bio sjajniji, ne bi bio tako

ozbiljno prihvaen, da je dublje kopao, da je iskopao vie teko shvatljivih istina, da je
koristio teke i sloene metode, ne bi bio shvaen. Ali on nije imao takve ambicije: u stvari, on
nije volio nita to je prelazilo isti zdravi razum34

Iako je to bilo nelogino za doba u kojem je ivio, ipak je uspio zadrati svoj svjetonazor
optimistinim i njegova je teorija povijesti bila razvoj prema boljem. Postao je najbolji
prijatelj laissez faire civilizacije i branitelj trgovaca i poduzetnika. Djelo, Bogatstvo naroda,
bilo je mnogo prihvatljivije i korisnije u duhu njegova vremena. 35

30
Stipeti, V., (2001.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb, str. 591-599
31
Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2011.), Ekonomija, Zagreb, str. 35
32
Ibid, str. 30
33
Joseph Alois Schumpeter (1883. 1950.) bio je poznati ekonomist te jedan od profesora na sveuilitu
Harvard u SAD-u. Autor je vie djela, a u doktrinama istraivanja naroito se bavio pitanjima gospodarskog
razvoja, to ga je uinilo vrlo poznatim u svijetu znanosti.
34
Baleti, Z., Ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, dostupno na:
http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Baletic.pdf , pogledano kolovoz 2016.
35
Grdei, M., (2005.), Adam Smith i James Steuart: suprotstavljeni imaginariji ranog kapitalizma, Zagreb,
dostupno na: file:///C:/Users/Kristina/Downloads/03_radovi1%20(2).pdf , pogledano: kolovoz 2016

11
3. ISTRAIVANJE PRIRODE I UZROKA BOGATSTVA NARODA
NAJVANIJI STAVOVI

3.1. Metodologija

Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda smatra se udesnim djelom koje nije samo
napad na merkantilizam ve puno vie od toga to se i dokazalo. Takoer, mnogi smatraju da
su oni dijelovi koji su najmanje itani upravo oni dijelovi koji su i najzanimljiviji i pruaju
najvie uitka.

Knjiga je podijeljena u pet dijelova. Knjiga I odnosi se na podjelu rada, porijeklo i uporabu
novca, cijene, nadnice, profit i rente. Knjiga II sadri esto kritiziranu teoriju kapitala i
kamate. Knjiga III posveena je pogledu ekonomskog razvitka Europe od antikih vremena
do 18.stoljea. Nemilosrdna kritika merkantilizma i prepreke slobodnoj trgovini izraene su u
knjizi IV. Zakljuak svemu tome nalazi se u knjizi V, gdje opirno pie o oporezivanju i
fiskalnoj politici osamnaestog stoljea u Velikoj Britaniji. 36

Izdavanje knjige, Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda (1776.), mnogi ekonomisti
ocjenjuju kao poetak moderne ekonomske misli. 37 Piui Bogatstvo naroda, Smith polazi od
postavke da postoji radikalan raskid modernog vremena sa povijesnim gleditima. Kao glavni
cilj, uzeo je uspostavu sustava politike ekonomije, prema kojemu bi se upravljala politika
naroda radi poticanja rasta njihova bogatstva i blagostanja. Naravno, uvod u svemu tome
naao je u teoriji prirodnog poretka, njegova najdraeg profesora, F. Hutchesona i u prikazu
povijesti graanskog drutva A. Fergusona38. Takoer, i tu je, prema Smithu, pomogao sustav
slobodne trgovine (bar je on vjerovao u to). Svaki je pojedinac imao pravo slobode izabrati
to je za njega najbolje, slobodno raspolagati svojim resursima i odluivati prvenstveno u vidu
vlastitog interesa uz to manje trokove. Kao dodatni izvor bogatstva, za sve, navodi podjelu
rada i razmjenu, te kae da e u tako ureenom drutvu doi do izjednaavanja interesa

36
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
16-33
37
Stipeti, V., (2001.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb, str. 38
38
Adam Ferguson, kotski filozof i povjesniar kotskog prosvjetiteljstva. Bio je suosjeajan prema
tradicionalnim drutvima, a kritizirao je trgovaka drutva koja ine ovjeka slabim, neasnim i
nezainteresiranim za svoju zemlju. Bio je otac moderne sociologije. Najpoznatije njegovo djelo je Essay the
History of Civil Society (1767.).

12
pojedinca i zajednice. Da bi se svi njegovi naumi ostvarili otro je zagovarao umjerenost i
mudrost pri uvoenju novih naela i oblika drutvene regulacija. 39

Bogatstvom naroda Smith prvenstveno istie univerzalnost tenje za akumulacijom zlata i

srebra u europskim zemljama. Kao i mnogi fiziokrati, upozoravao je na ludost trgovake
prakse kao izravne posljedice loih ekonomskih uenja te da se mora prvo mora sruiti stara
da bi se izgradila nova politika ekonomija. Tu do izraaja dolazi on kao filozof.40 Njegovo
individualistiko naelo, u kojem je toliko ustrajao, je da je drava najloiji mogui gospodar
sredstava. 41 U financije je uveo naelo tedljivosti pri troenju budetskih sredstava. 42

Adam Smith, u svom Bogatstvu naroda, pod utjecajem fiziokrata, bitno utjee na promjenu
odnosa prema poljoprivredi i ekonomskoj teoriji. Tim djelom konstruira modernu ekonomiju,
43
koja je, do tada, postojala iskljuivo u zamecima pojedinih pisaca prethodnika. Smitha
nazivaju pionirom novog vremena. On je sistematizirao ekonomsko znanje i spoznaje,
odnosno kako E. Roll44 kae: uveo je red u kaotino stanje ekonomskog istraivanja.
Zapoeo je u Engleskoj u kojoj, iako jo nije bilo golemih tekstilnih tvornica, kako je nova
tehnologija dovela do podjele rada pri kojoj pojedinac, obavljajui uski segment posla,
poveava proizvodnost rada i sebe i cijelog proizvodnog procesa. Ta podjela rada prema
njemu nije nikakav izvor ljudske mudrosti, ve sklonost ljudske prirode da mijenja jednu stvar
za drugu.

Njegove revolucionarne domete je teko izloiti, a neki od njih su:

Ekonomistiko shvaanje liberalizma;

Njegov svjetonazor temelji se na engleskoj tradiciji. Polazi od izgraenog stava da se
ljudsko drutvo neprestano razvija i kumulira u sustavu koji opisuje;
Uvjerenje kako promjene u ekonomskim uvjetima izazivaju i promjenu u politikoj
strukturi te da do promjena moe doi djelovanjem pojedinca graana, a ne
iskazivanjem zamisli (on tu spaja svoje moralne nazore s individualizmom) jer samo
kada postoji prirodna sloboda za pojedinca postoji i za druge.
39
Hrvatska enciklopedija, dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56797 pogledano:
kolovoz 2016
40
Stipeti, V., (2001.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb, str.188, 189
41
Ibid, str. 502
42
Ibid, str. 503
43
Ibid, str. 522
44
Erich Roll, barun, profesor ekonomije i trgovine u University College Hull Oxford University.

13
Prema Galbraithu45:

Bogatstvo naroda je opsena, neustavna rasprava, bogata duhovitostima i pisana izvrsnim

proznim stilom, ali s Biblijom i Marxovim Kapitalom, jedna od triju knjiga koje se sumnjivo
pismeni osjeaju slobodnima citirati na proitavi ih. To je osobito u Smithovom sluaju teak
gubitak.46

3.2. Doprinosi

3.2.1. Osobni interes

Osobni interes posebno je izraen u izreci u kojoj Smith kae:

Ne oekujmo na ruak od dobrohotnosti mesara, pivara ili pekara, nego otud, to oni vode
rauna o svojim vlastitim probitcima; ne obraamo se njihovu ovjekoljublju, nego njihovu
samoljublju, i ne govorimo nikad o naim potrebama, nego o njihovoj koristi. Jedino prosjaku
moe odgovarati, da uglavnom ovisi o dobrohotnosti svojih graana. 47

Prema Smithu, naelo osobnog interesa djeluje kao i naelo podjele rada spontano, iskljuivo
djelotvornom tenjom svakog ovjeka. Njegovo zadovoljavanje potreba nema antisocijalni
uinak, ve naprotiv pozitivno djeluje na cijelu zajednicu.48

Zadovoljavanje osobnog interesa djeluje na ubrzanje gospodarskog razvoja samo ako mu se

dozvoli da slobodno djeluje. Taj osobni interes kod upotrebe kapitala, koji pojedinca potie da
se stalno trudi da iznae najpovoljniju upotrebu za njega kao jedinke ujedno e vodit i
zadovoljavanju interesa cjelokupnog drutva, mada to njemu nije bio cilj u samom poetku, i
na taj nain Smith objedinjuje drutveni i pojedinani interes pri alokaciji privatna kapitala.
Kod tumaenja trinih zakonitosti, Smith je doao do udnih zakljuaka. Naime, on tvrdi da

45
John Kenneth Galbraith, (15. listopada 1908 - 29. travnja 2006) je kanadski (a kasnije i ameriki) ekonomist,
javni slubenik i diplomat, a vodei zagovornik amerikog liberalizma u 20. stoljeu. Njegove knjige o
ekonomskim temama bile su bestseleri iz 1950-ih do 2000-ih, a za to vrijeme Galbraith ispunio ulogu javnog
intelektualca. Kao ekonomist, nagnuo se prema post-kejnezijanskoj ekonomiji iz institucionalne perspektive.
46
Galbraith, J. K., (1995.), Ekonomija u perspektivi (kritika povijest), Zagreb, str. 46
47
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
52
48
Lunaek, V., (1996.), Povijest ekonomskih doktrina, Zagreb, str. 262

14
poduzetnika, pojedinca koji ulae svoj kapital u poslove, vodi jedna nevidljiva ruka koja
mu pomae ostvariti cilj koji mu uope nije bio u namjeri. Poslao je jasnu poruku, da e
liberalni tretman poduzetnika uiniti ekonomiju dane zemlje mnogo uinkovitijom nego kada
se u ime drutvenih interesa sputavaju privatne inicijative. Time raskida sa
prosvjetiteljstvom, liberalnom politikom apsolutizma. U cilju ekonomskog blagostanja treba
napustiti predrasude i osloboditi poduzetnike sposobnosti, a to se postie nevidljivom rukom
koja otklanja zablude i na neki nain ih kanjava. Danas je nevidljiva ruka temelj ekonomske
znanosti i postala je u mnogoemu vidljivija i raunski dokaziva.49

U svemu tome vanu ulogu igra nemijeanje drave u ekonomska zbivanja. I sam kae:
Daleko je najbolja politika prepustiti stvari da idu svojim prirodnim tokom. Za dravu
smatra da se treba baviti drugim poslovima, i pri tome misli na poslove kao to su:

Ouvanje naroda od nasilja drugih naroda

Ouvanje svakog vlastitog graanina od nepravde ili smetanja od strane njegovih
sugraana
Podizanje gospodarskih ustanova, koje su u korist zajednice, a koje osiguravaju
privatnom poduzetniku zaradu50

3.2.2. Naelo podjele rada

Temelji se na vrijednosti, cijenama i potronji. Prema njemu, rad je temelj bogatstva naroda i
njegova veliina ovisi o koliini i proizvodnosti rada nacije. Rad je proizvodnji i uinkovitiji
to je vea podjela rada. Smith je postavio na noge radnu teoriju vrijednosti ali nije u
potpunosti razrijeio potekoe sa zamjembenom vrijednou robe, to je ostavilo prostora
stoljetnoj diskusiji oko interpretacije njegovih pogleda. Iznimnu panju je posvetio najamnom
radu, viku vrijednosti, profitu i rentama slijedei pomalo fiziokratska uenja kada je izvukao
zakljuak da je: ljudska hrana jedini proizvod zemlje, koji uvijek i nuno daje vlasniku
zemlje neku rentu. 51

49
Stipeti, V., (2001.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb, str. 591-599
50
Lunaek, V., (1996.), Povijest ekonomskih doktrina, Zagreb, str. 257-288
51
Stipeti, V., (2001.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb, str. 591-599

15
Prema Smithu, podjela rada je bioloki korijen, kojim, ovjek kao bioloko bie, izgrauje
opseg namirenja svojih i drugih gospodarskih potreba u veim dimenzijama. 52

Glasoviti je primjer tome o izraivanju igla pribadaa:

Uzmimo primjer iz veoma beznaajne manufakture, ali iz manufakture u kojoj su ljudi

veoma esto zapazili podjelu rada, a to je obrt iglara. Radnik koji nije izuen za taj posao (od
kojega je podjela rada uinila poseban obrt), a koji nije upoznat ni s upotrebom strojeva koji
se u njemu primjenjuju (a za izum kojih je vjerojatno dala priliku ista ta podjela rada), jedva
bi, moda s najveom marljivou, mogao napraviti jednu pribadau na dan, a sigurno ne bi
mogao uiniti dvadeset. Ali onako, kako se danas taj posao obavlja, ne samo da je cijeli taj
posao poseban obrt, ve je podijeljen na izvjestan broj grana, od kojih su vei dio isto tako
posebni obrti. Jedan ovjek izvlai icu, drugi je izravnava, trei ree, etvrti ilji, peti brusi
vrh na koji e doi glavica. Izrada glavica zahtijeva dvije ili tri odvojene radnje; njezino
privrivanje poseban je obrt. Biljenje pribadaa isto tako. ak i njihovo zabadanje u papir
poseban je obrt ... 53

Jednom prilikom, Joseph Schumpeter, dao je pomalo pretjeranu ocjenu Smithove podjele
rada, iako ona nije bila daleko od istine. On kae da je Smithova podjela rada: praktiki
jedini faktor ekonomskog napretka. 54

Tri su prednosti podjele rada:

1. Poveanje znanja i spretnosti svakog radnika

2. Uteda vremena
3. Izumi strojeva

Ili kako on sam kae:

Mnogo je vjerojatnije da e ljudi otkriti lake i zgodnije metode za postizanje nekog cilja,
kada je cijela njihova pozornost usmjerena a taj jedini cilj, nego kada je rasprena na mnogo
razliitih stvari. 55

52
Lunaek, V., (1996.), Povijest ekonomskih doktrina, Zagreb, str. 257-288
53
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
43,44, Knjiga I, poglavlje 1 O podjeli rada
54
Ekelund, R. B., Hbert, R. F., (1997.), Povijest ekonomske teorije i metode, MATE, Zagreb, str. 119

16
3.2.3. Narodno bogatstvo

Ako se politika ekonomija promatra kao grana znanosti dravnika ili zakonodavca, ona
sebi postavlja dva razliita cilja: prvo, pribaviti uzdravanje ili obilan dohodak narodu. Ili
bolje: omoguiti narodu da sebi pribavi obilan dohodak ili uzdravanje; i drugo, opskrbiti
dravu ili zajednicu dohotkom dovoljnim za javne slube. Ona nastoji obogatiti i narod i
vladara56

Odnosi se na razradu mjera i naina kojima se potie gospodarski razvoj svake zemlje.
Doprinos koji se moe smatrati najznaajnijim, je dogma, kako je potrebno osloboditi
unutarnju i vanjsku trgovinu zemlje stega koje su gospodarstvu nametnuli gradovi i drave.
Smith smatra, da samo tamo gdje tih ogranienja nema moe doi do punog izraaja uinaka
rastue podjele rada i uinkovitost plasmana kapitala. Ovdje Smithovo zagovaranje slobodne
trgovine dolazi do izraaja jer kae da u svrhu maksimiziranja razvoja, valja proiriti podruje
slobodne trgovine. Zagovaranjem slobodne trgovine, odnosno zagovaranjem naputanja
zatvorenosti domaeg trita, Smith podvrgava razornoj kritici viestoljetnog uvjerenja
merkantilista po kojim su zlato i srebro temelj nacionalnog bogatstva, budui da je godinji
rad svakog naroda ovisi o vjetinama, spretnosti i rasuivanjima koje se primjenjuju pri radu
nekog naroda. 57

Smith se otro razlikovao od merkantilista to se tie prirode bogatstva neke zemlje. On

smatra da: ...visoka cijena plemenitih kovina ne moe biti dokaz siromatva ili barbarstva
neke zemlje .... to je samo dokaz o siromatvu onih radnika koji su upravo opskrbljivali
trgovinski svijet. Prema njemu: Nacionalno bogatstvo se ne mjeri vrijednou plemenitih
kovina u nekoj zemlji ve razmjenskom vrijednou godinjeg proizvoda zemlje i rada.

Smatrao je da je jedino proizvodnja, iskljuivo fizikih proizvoda, bit bogatstva i to ga dovodi

do nesretnog razlikovanja proizvodnog i neproizvodnog rada o emu se kasnije dosta
raspravljalo. Meutim, on nije smatrao neproizvodne radnike beskorisnima, ve jednostavno
nije smatrao da njihove aktivnosti unaprjeuju cijeli gospodarski rast. 58

55
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
46, 47 Knjiga I, poglavlje 1 O podjeli rada
56
Smith, A. , (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda - preveo Hanekovi, M., Zagreb, str.
419 Knjiga IV, Uvod
57
Stipeti, V., (2001.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb, str. 591-599
58
Ekelund, R. B., Hbert, R. F., (1997.), Povijest ekonomske teorije i metode, MATE, Zagreb, str. 120

17
4. TEORIJA MORALNIH OSJEAJA NAJVANIJI STAVOVI

4.1. Metodologija

Smith je uivao vrlo visoki kotski ugled dugo prije nego je njegovo ime bilo poznato opoj
javnosti. Ali, 1759., kada je izdao svoju knjigu Teorija moralnih osjeaja, postao je ope
priznat kao suvremeni pisac. Knjiga je od samog poetka bila odlino prihvaena i ukazuje na
Smithovu genijalnost, rjeitost i obilnost stvarne ilustracije da bude ope prihvaena i
cijenjena.59

Knjiga je napisana na vrlo lijep, jasan i zanimljiv nain. Smith je imao specifian smisao za
primjere i knjievnost, a njegovo konstanto koritenje zamjenice mi kroz cijelu knjigu
dovodi itatelja u izravan dijalog sa Smithom. Knjiga sadri toan opis ljudskih emocija,
osjeaja i iskustava, i uz stalno ponavljanje (podsjeanje) nekih glavnih toaka, Smith gradi
svoju sloenost. Teorija moralnih osjeaja temeljena je na drutvenoj organizaciji, izgradnji
identiteta, normativnih standarda te ljudskom ponaanju u cjelini.60

Bila je to prva knjiga Adama Smitha u kojoj on dokazuje da nije bio samo ekonomist ve i
filozof. Temeljno naelo knjige je prikazati moralne percepcije djelovanja drugih ljudi i
prikaz naih vlastitih sudova o tome. Smithova, Teorija moralnih osjeaja, pokuaj je
utvrivanja izvora moralnih sudova, moralnog odobravanja i neodobravanja. On kae da je to
svojstvo nae prirode da se moemo unijeti u poloaj drugih ljudi i da sa njima dijelimo
osjeaje koje iziskuje odreena situacija. U njemu, Smith shvaa ovjeka kao bie osobna
interesa koje je, ipak, izgleda sposobno donijeti moralne sudove na temelju tree osobe,
nepristranog promatraa. Ne odbacuje naelo korisnosti, ve priznaje da korisnost pojaava
moralnu snagu, ali da ona nije glavni izvor moralnog odobravanja. Glavna Smithova zasluga

59
Rae, J., (1895.), Life od Adam Smith, London, Macmillan, Dostupno na:
http://www.econlib.org/library/YPDBooks/Rae/raeLSCover.html , (posjeeno u kolovozu 2016.)
60
Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeeno u kolovozu 2016.)

18
je to je postavio uvjerljivo ope naelo morala na kojem se temelji mogunost opeg
napretka ovjeanstva. 61

Postoji nekoliko implikacija ovog pristupa. Prva je ta da je Smith Anti-redukcionist62,

odnosno on ne misli da se moral moe svesti na niz prirodnih ili Bojih zakona niti da je
moral sam po sebi sredstvo za proizvodnju najvee sree. Jasno kae da su se filozofi njegova
vremena previe posvetili posljedicama djelovanja, a da on samo eli ukazati na njihove
ispravnosti odnosno motive koji ih nadahnjuju. Uzimajui u obzir sve njihove poglede, Smith
nastoji sve to prikazati u jednom naelu. Drugom implikacijom, Smith se pribliava
Aristotelu63 kojeg vidi kao autora, koji je kao i on, sve htio temeljiti odnosno svesti na jedno
naelo. Ova se implikacija moe primijetiti prilikom itanja Teorije moralnih osjeaja (npr.
kada Smith karakterizira ispravnost izmeu vika i manjka strasti64, ili kad razlikuje
odmjerenost apetita iz vlastitog interesa od kreposti umjerenosti65, ili pri isticanju navika66, ili
superiornosti prijateljstva kao vrline nad uitkom prijateljstva67). I na kraju, Smithova je
fenomenoloka metoda isprepletena jakim sklonostima prema partikularizmu68. On inzistira
na opim pravilima morala koja su utemeljena na iskustvu koja, u pojedinim sluajevima, na
prirodni osjeaj zasluga i postojanosti, odobrava ili ne odobrava.69

Smith je meu prvima pokuao dati objanjenje za smisao koji ima religija i kultura u naim
moralnim ivotima te ukazuje na nunost vjerovanja u ivot poslije smrti ako elimo i dalje
zadrati moralno ponaanje. On predvia vjerovanje u Boga bez da ikada inzistira na tome da
On postoji. U isto vrijeme, jasno ukazuje na injenicu da svaka religija koja daje prioritet
obreda ili uvjerenja preko morala je tetna i da predstavlja jednu od najveih opasnosti za

61
Enciklopedija, (INTERNET), dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56797 (posjeeno
u kolovozu 2016.)
62
Redukcionizam je shvaanje prema kojem je za objanjenje neke pojave dovoljno navoenje jedne vrste
injenica, dok se za druge smatra da su nebitne.
63
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrki filozof i prirodoslovac. Postavio je
Zemlju u sredite svemira. Naglaava vanost logike ili rasuivanja u filozofiji. Njegov filozofski sustav
aristotelizam ui da se ljudsko znanje postie najprije pomou osjetnog iskustva.
64
Smith, A., (1976.), The Theory of Moral Sentiments, Oxford University Press, str.27
65
Ibid, str.28
66
Ibid, str.152, 324
67
Ibid, str.224,225
68
Partikularizam je sklonost odvajanju, odnosno uvanju pojedinanih interesa.
69
Zalta, E. N., Adam Smith's Moral and Political Philosophy , (2013), (Internet), dostupno na:
http://plato.stanford.edu/entries/smith-moral-political/ posjeeno: kolovoz 2016.

19
pristojan i miran ivot. Nitko prije Smitha nije razvio takvu osnovnu koncepciju sebe kao on
jer se prema njemu, svi nai osjeaji, sastoje od procesa socijalizacije.

Njegovu moralnu filozofiju optuuju za tri slabosti:

1. Ne nudi jasnu proceduru za donoenje odluka za procijeniti koje radnje trebamo

poduzeti u odreenim situacijama
2. Nepristrani promatra je previe isprepleten u stavovima i interesima drutva i ne
moe imati predrasude za to drutvo, ili voenja brige o cijeloj drutvenoj zajednici
3. Ostaje pitanje to opravdava ove injenice i zato bi se trebali obazirati na zahtjeve
moralnog promatraa?70

Ovaj rad bio je duboko cijenjen u njegovo vrijeme, bio je potisnut od strane monih
nasljednika, ak do te mjere da su je nazivali ranim akademskim vjebama, te su se teko
mirili sa injenicom da je to ipak iskusan rad. 71

Smithu i njegova suvremeniku A. Fergusonu72, neki biografi pripisuju status osnivaa

sociologije, jer vjeruju da se ljudske aktivnosti mogu otkriti na naelima i to na isti nain na
koji je i Newton objanjavao naela gibanja. 73

Kao najvanije poglavlje u zadnjem izdanju Teorije moralnih osjeaja, navodi se ono o
korupciji naih moralnih osjeaja koji su nastali iz nae sklonosti da se divimo velikima i
bogatima, a da preziremo i zanemarimo siromane. Iako je sebe smatrao republikanistom i
dalje je bio neka vrsta vjernika u princip raanja to po njegovom vienju nije bio racionalni
princip, ali to je bila prirodna i korisna zabluda. Nikada nije htio da ga se slika, ali postoje dva
odlina portreta od dva veoma talentirana umjetnika koja su imala prilike gledati Smitha i
skicirati ga. 74

70
Fleischacker, S. (2013.): Adam Smith's Moral and Political Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://plato.stanford.edu/entries/smith-moral-political/#Bib (posjeeno u kolovozu 2016.)
71
Macfie, A. L., Adam Smiths moral sentimensts as fundation for his Wealth of Nations, (internet) dostupno na:
https://www.jstor.org/stable/2661906?seq=1#page_scan_tab_contents , pogledano: kolovoz 2016.
72
Adam Ferguson, (20. lipnja 1723. - 22. veljaa 1816), bio je kotski filozof i povjesniar kotskog
prosvjetiteljstva. Ferguson je bio suosjeajan prema tradicionalnim drutvima, kao to su gorje, za proizvodnju
hrabrost i odanost. Kritizirao je trgovako drutvo kao to su slabi ljudi, neasni i nezainteresiran za svoju
zajednicu. Ferguson je nazvao "ocem moderne sociologije" za njegov doprinos ranom razvoju discipline.
Njegova najpoznatija djelo mu je Esej o povijesti civilnog drutva.
73
Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeeno u kolovozu 2016.)
74
Rae, J., (1895.), Life of Adam Smith, London, Macmillan, Dostupno na:
http://www.econlib.org/library/YPDBooks/Rae/raeLSCover.html (posjeeno u kolovozu 2016.)

20
Smith razlikuje est motiva ljudskog ponaanja:

Egoizam (najsnaniji je u ekonomskom ponaanju ljudi)

Altruizam
elja za slobodom
Osjeaj postojanosti
Radna navika
Sklonost trgovanju i trampi 75

Na kraju knjige, Teorija moralnih osjeaja, jasno je da ju je Smith htio nadopuniti sustavom
politike ekonomije to djelomino i jest napravio, ali ipak ne u potpunosti. U jednu ruku, to
je i udno kod Smitha jer je izostavio politiku ekonomiju i vie se bazirao na moralnu
filozofiju odnosno sustavni prikaz pravde.

4.2. Doprinosi

4.2.1. Simpatija osjeaj za druge

Smith, Teoriju moralnih osjeaja zapoinje sa objanjavanjem simpatije, odnosno osjeaja

koje mi kao ljudi imamo prema drugima. On kae, da nas neki osjeaji koji drugi
proivljavaju, ak vie pogaaju nego da ih mi sami proivljavamo. Ta razlika kod osjeaja
igrala je vanu ulogu kod Smitha jer je smatrao da je upravo to jedan od pogona u naem
ivotu. Meutim, u konanici, osjeaji koje imamo, i standardi prema kojima sudimo osjeaje
ne moraju se poklapati sa osjeajima i standardima koji su trenutno u drutvu. Osjeaji, koji
su poduzeti od strane osobe koja je motivirana njime ili samo djelo osobe koje je djelovalo na
druge, zasluuje moralno odobrenje samo ako i nepristrani promatra suosjea sa tim
osjeajem.76

75
Medi, . ., Mari, G., Kritika neoliberalnih mitova i njihove uloge u opisu i rjeavanju krizno-recesijskog
stanja u privredi, Zagreb, dostupno na: http://web.efzg.hr/dok/ETE//Medi%C4%87%20i%20Mari%C4%87-
%20Kritika%20neoliebralnih%20mitova%2001.pdf , pogledano: kolovoz 2016
76
Fleischacker, S. (2013.): Adam Smith's Moral and Political Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://plato.stanford.edu/entries/smith-moral-political/#Bib (posjeeno u kolovozu 2016.)

21
Pretpostavka uzajamne simpatije navodi se kao temelj kod Teorije moralnih osjeaja i na
osnovu nje dobivamo ili nagradu ili kaznu. Smith je uporno navodio da suosjeanje nije samo
inspirirano svjedoenjem tuih emocija te kae:

When I condole with you for the loss of your only son, in order to enter into your grief I do
not consider what I, a person of such a character and profession, should suffer, if I had a son,
and if that son was unfortunately to die: but I consider what I should suffer if I was really you,
and I not only change circumstance with you, but I change persons and characters. My grief,
therefore, is entirely upon your own account, and not in the least upon my own.

Iz gore navedenog se moe vidjeti koliku veliku ulogu je imala mata kod Smitha jer je samo
pomou nje mogao ui u perspektivu drugih.

Takoer tvrdi, da simpatiju, moemo oekivati vie od naih prijatelja, odnosno ljudi koji su
nam blie i koji nas vie poznaju nego od ljudi, koji sreemo ili emo sresti, samo jedanput u
ivotu, odnosno potpunih stranaca. Sama simpatija zahtjeva poznavanje informacija o nekim
dogaajima i ljudima te e samo na taj nain doi do suosjeanja sa drugima. 77

4.2.2. Nepristrani promatra

Njegov nepristrani promatra zapravo su dvije linosti u jednoj osobi, sudac i promatra, te
kae:

When I endeavour to examine my own conduct, when I endeavour to pass sentence upon it,
and either to approve or condemn it, it is evident that, in all such cases, I divide myself, as it
were, into two persons; and that I, the examiner and judge, represent a different character
from that other I, the person whose conduct is examined into and judged of. The first is the
spectator, whose sentiments with regard to my own conduct I endeavour to enter into, by
placing myself in his situation, and by considering how it would appear to me, when seen
from that particular point of view. The second is the agent, the person whom I properly call
myself, and of whose conduct, under the character of a spectator, I was endeavouring to form
some opinion. The first is the judge; the second the person judged of. But that the judge

77
Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeeno u kolovozu 2016.)

22
should, in every respect, be the same with the person judged of, is as impossible, as that the
cause should, in every respect, be the same with the effect.

Smith na nepristranog promatraa gleda kao na osobu koja utjee na nau samokontrolu i
razmiljanje, odnosno kao na nau svijest koja nas upozorava kako neke stvari ne smijemo
raditi previe ishitreno ve da moramo stati, uzeti dah, razmisliti i tek onda uiniti ono to
mislimo da je najbolje. U svemu tome i znanje igra jako vanu ulogu, jer to vie imamo
znanja i iskustva bolje emo i pametnije reagirati u odreenoj situaciji. Stoga, nai osjeaji su
ti koji nas dovde do odobravanja ili osude nekog ina. Oni se svakako mogu mijenjati kroz
vrijeme i nadograivati s dodatnim informacijama. Mi, kao ljudi, na temelju vlastite svijesti
znamo to je dobro, a to je loe. Na primjer, kao to i sam Smith navodi, sami znamo da je
ubojstvo uvijek u krivu, i zbog toga ga pojedinac nee ni preferirati.78

4.2.3. Vrline, dunost i pravda

Samokontrola, prema Smithu nije neka velika vrlina ali samo pomou nje je mogue iz stalnih
vrlina izvui sjaj. Ona je potrebna kako nepristranom promatrau, tako i cijeloj zajednici. U
svom objanjavanju dunosti, standardima daje pravo djelovanja bez obzira to je u zajednici
navedeno. U svojim raspravama obraa se Bogu:

The all-wise Author of Nature has, in this manner, taught man to respect the sentiments and
judgments of his brethren; to be more or less pleased when they approve of his conduct, and
to be more or less hurt when they disapprove of it. He has made man, if I may say so, the
immediate judge of mankind; and has, in this respect, as in many others, created him after his
own image, and appointed him his vicegerent upon earth, to superintend the behaviour of his
brethren. They are taught by nature, to acknowledge that power and jurisdiction which has
thus been conferred upon him, to be more or less humbled and mortified when they have
incurred his censure, and to be more or less elated when they have obtained his applause.

78
Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeeno u kolovozu 2016.)

23
Ovdje je Smith ukazao na nekoliko toaka:

Bio je deist. Iako neki autori ukazuju na to da je Bog u Smithovim teorijama

neizostavan, on to nije tako smatrao jer njegov Bog nije intervencionist 79, ve je vie
vjerojatno da je on smatrao da je Bog stvorio svemir i svoja pravila, a onda se
odmaknuo kad je sve to otkrio.
Smatrao je da su ljudi Boji poslanici na zemlji i da oni sami moraju biti sudci svoga
ponaanja jer tek kad su sebi sposobni suditi onda mogu suditi i drugima oko sebe. I u
Bogatstvu naroda, Smith istie da je vjerski fanatizam80 jedan od najveih uzoraka
fakcionalizma81 - velikog neprijatelja politikog drutva.

I na kraju pravda, najpreciznija vrlina prema Smithu i on kae da je to glavni stup koji
podupire cijelu graevinu u drutvu. Smatra da su individualna prava i sigurnost temeljne
brige pravde:

The most sacred laws of justice, therefore, those whose violation seems to call loudest for
vengeance and punishment, are the laws which guard the life and person of our neighbour;
the next are those which guard his property and possessions; and last of all come those which
guard what are called his personal rights, or what is due to him from the promises of
others.82

79
Intervencionizam je politiki izraz za znaajne aktivnosti poduzete od strane drave da utjeu na neto to nije
direktno pod njezinom kontrolom.
80
Vjerski fanatizam doslovno shvaanje svetih tekstova.
81
Frakcionalizam odnosi na argumente i sporova izmeu dvije ili vie manjih skupina unutar vee grupe.
82
Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeeno u kolovozu 2016.)

24
5. POVEZANOST SMITHOVIH STAVOVA IZMEU DVA GLAVNA
DIJELA

Kao i Teorija moralnih osjeaja, Bogatstvo naroda sadri filozofiju povijesti koja se uzda u
prirodu pomou koje nastoji otkriti svoju logiku i svrhu.

Smithov ekonomski ovjek iz Bogatstva naroda ne razlikuje se mnogo od njegova

moralnog ovjeka iz Teorije moralnih osjeaja. Oba ovjeka, bia su osobnog interesa;
kod moralnog suosjeanje je ljudsko svojstvo koje obuzdava osobni interes, a kod
ekonomskog konkurencija ta koja ograniava osobni interes.83

Njegov opi stav je briga za vlastitu privatnu sreu i interes, i njegovo shvaanje vlastitog
interesa kao motiva djelovanja kako ga zastupa u Bogatstvu naroda nije u suprotnosti s
njegovom moralnom teorijom kako su mnogi pokuali dokazati. 84

Ono to je takoer uoljivo u obje knjige, iako spominjana po jedan put, jest nevidljiva ruka.
Kod uporabe nevidljive ruke u Teorije moralnih osjeaja, Smith opisuje veleposjednika i
nain na koji on raspodjeljuje svoje proizvode. Poto on nije u mogunosti konzumirati sve
proizvedeno, on e viak svojih dobara podijeliti sa siromanima i pri tome je voen
nevidljivom rukom jer je konani ishod onaj koji njemu nije bio cilj u samom poetku:

Bogati iz hrpe izabiru sam ono to je najbolje i najprikladnije. Oni troe tek neto vie od
siromanih, a opet s njima dijele proizvod svih njihovih poboljanja, usprkos njihovoj
prirodnoj sebinosti i pohlepnosti, iskljuivoj tenji tek vlastitoj udobnosti, i iako je za njih
jedina svrha rada tisua radnika koje zapoljavaju tek zadovoljenje njihovih tatih i
nezasitnih elja. Oni su voeni nevidljivom rukom stvorili istu raspodjelu ivotnih nunosti
koja bi se dogodila da je zemlja podijeljena podjednako na sve njene stanovnike te time
osiguravaju sredstva za razmnoavanje vrste.

Meutim, njegova najpoznatija upotreba nevidljive ruke je u Bogatstvu naroda. On se tu

suoava sa problemom slobodne trgovine gdje prevladava strah da e poduzetnici investirati
svoj kapital u inozemstvo i tako osiromaiti svoju zemlju. Smith odbacuje taj strah i kae:

83
Smith, A., (1976.), The Theory of Moral Sentiments, Oxford University Press
84
Baleti, Z., Ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, (Internet), dostupno na:
http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Baletic.pdf , pogledano kolovoz 2016.

25
Pojedinac obino ne namjerava promicati javni interes, niti zna kako mnogo ga unapreuje.
Kad radije podrava domau nego stranu radinost, pojedinac hoe samo svoju vlastitu
sigurnost, a kad tom radinou upravlja tako, da njen proizvod bude od najvee vrijednosti,
on hoe samo svoj vlastiti dobitak. Njega u tom, kao i u mnogim drugim sluajevima vodi
jedna nevidljiva ruka, da promie cilj koji uope nije namjeravao postii. Nije uvijek loije za
drutvo, to nije bila namjera pojedinca da promie cilj drutva. Kad on slijedi svoj vlastiti
interes, on esto promie interes drutva djelotvornije nego kad stvarno nastoji da ga
promie

Smithu je slobodna trgovina jedno od najvanijih temelja u Bogatstvu naroda, te on preko

nevidljive ruke pokuava ukloniti svaku sumnju na negativan konani rezultat i tvrdi da
rezultat moe biti samo pozitivan. Nevidljiva ruka se pojavljuje svega tri puta u Smithovim
djelima to ukazuje na njenu malu vanost. I u Bogatstvu naroda i u Teoriji moralnih osjeaja
spominje se kod kritiziranja pripadnika viih slojeva: monih zemljoposjednika i bogatih
trgovac. Oni se prikazuju u negativnom svjetlu (sebini, sitniavi, tati) dok za radnike nikada
nije imao niti jednu negativnu rije. Prema ovome, logika nevidljive ruke ide u korist
siromanima, kojima bi trebala ii i dravna intervencija, posebno to se tie obrazovanja koje
je Smith preporuivao. 85

Nadalje, u obje svoje knjige, Smith raspravlja o pojedincu, njegovu obrazovanju, ekonomskoj
klasi, spolu, (dananja nacionalna pripadnost) te u Bogatstvu naroda pie:

"Razlika u prirodnim talentima u razliitih ljudi je, u stvarnosti, mnogo manje nego to smo
svjesni .... razlika izmeu najvie razliitih likova, izmeu filozofa i ulinog portira, na
primjer, ini se da e nastati ne toliko iz prirode, kao to je iz navike, obiaj i obrazovanje "86

Mnogi ekonomisti smatraju da je Teorija moralnih osjeaja zapravo bila podloga Bogatstvu
naroda. U vidu sa tim, njegova rasprava o pravednosti iz prve knjige nadopunjuje se u drugoj
kao predloeni rad na opim naelima prava i vlasti ali naalost nikada nije dovren.
Rasprava o pravednosti predstavlja srce Smithovih interesa. Knjige su u potpunosti

85
Grdei, M., (2005.), Adam Smith i James Steuart: suprotstavljeni imaginariji ranog kapitalizma, Zagreb,
dostupno na: file:///C:/Users/Kristina/Downloads/03_radovi1%20(2).pdf , pogledano: kolovoz 2016
86
Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeeno u kolovozu 2016.)

26
kompatibilne jedna drugoj; obje sadre moralne tvrdnje i prikaz onih koje to nisu, npr.
politika ekonomije. Iako su njihovi naglasci razliiti njihova osnova, u sutini, je skladna. 87

Smith nikada nije napustio svoje korijene profesora moralne filozofije to govori i sama
injenica da je nastavio raditi na novom izdanju Teorije moralnih osjeaja i nakon
objavljivanja Istraivanja prirode i uzroka bogatstva naroda nije postojao Problem Adama
Smitha koji je bio u kontrastu sebine ljudske prirode u Bogatstvu naroda nasuprot
altruistinom ovjeku iz Teorije moralnih osjeaja.

Prema njemu, gospodarska aktivnost se odvijala u samom drutvu, a sudionici procesa bili su
socijalizirana bia. Ta socijalizacija zahtijevala je nuno postojanje morala. Iako je odbacio
verziju moralne ekonomije to nije znailo da je on demoralizirao ekonomiju. Ono to je
on poduzeo je reprogramiranje vrijednosti i to na dva lica: politiki ili graanski i filozofski.
to se tie prvog, Smithu je bogatstvo bilo blagoslov, a ono je proizlazilo iz uporabnih
vrijednosti, a ne iz akumuliranja plemenitih metala i dragocjenosti; to se pak drugog lica tie
predstavljalo je odbacivanje klasine/kranske perspektive. Politiki je to znailo da su elje
88
tu da bi se njima prilagodilo, a ne da bi ih se odbacilo.

87
Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeeno u kolovozu 2016.)
88
Berry, C. J., (2010.), Adam Smith's moral economy, The Kyoto Economic Review, Scotland, UK

27
 6. ZAKLJUAK

Adam Smith roen je 5. lipnja 1723. godine u kotskom gradiu Kirkcaldyu. U koli se
odlikovao marljivou, ljubavlju za itanjem i dobrim pamenjem. Iako je imao mnogih
zdravstvenih problema (tresla mu se glava, cijelog ivota muili su ga ivci i imao je govornu
manu) to mu nije oslabilo njegove intelektualne sposobnosti. To potvruje i sama injenica da
je za vrijeme svoje profesure na Glasgow Collageu obavljao gotovo sve poslove pravnog i
financijskog karaktera za sveuilite; bio je blagajnik i vicerektor sveuilita. Studenti su
putovali iz europskih zemalja, pa i Rusije, da bi sluali njegova predavanja.

Smith se danas smatra ocem ekonomije jer je prije svega bio graditelj sustava. Njegov sustav
spaja teoriju ljudske prirode i teoriju povijesti s osobitim oblikom prirodne teologije i nekim
vrlo realistinim opaanjima gospodarskog ivota. Glavnu ulogu u tom sustavu imaju
poljoprivredne, preraivake i trgovinske djelatnosti te novac koji olakava cijelu razmjenu.

Adam Smith je utemeljitelj i, uz D. Ricarda, glavni predstavnik engleske klasine kole

politike ekonomije. Vjerovao je u automatizam svoga sustava koji generira harmoniju
interesa i spontano uravnoteuje ne samo ponudu i potranju, ve i interese sudionika
proizvodnog procesa.

Otkrio je udesno svojstvo konkurentskog trinog gospodarstva uz naglasak da e samo u

uvjetima savrene konkurencije, trita iz raspoloivih resursa istisnuti maksimalno roba i
usluga. Nije imao povjerenja u monopoliste i javne monarhe ve je bio na strani obinih ljudi
i jasno je znao da je put u propast poploan dobrim namjerama

Iako je to bilo nelogino za doba u kojem je ivio, ipak je uspio zadrati svoj svjetonazor
optimistinim i njegova je teorija povijesti bila razvoj prema boljem. Postao je najbolji
prijatelj laissez faire civilizacije i branitelj trgovaca i poduzetnika

Godine 1759., Smith je objavio svoje djelo Teorija moralnih osjeaja, djelo koje je bilo
pokuaj utvrivanja izvora moralnih sudova, moralnog odobravanja i neodobravanja. On kae
da je to svojstvo nae prirode da se moemo unijeti u poloaj drugih ljudi i da sa njima
dijelimo osjeaje koje iziskuje odreena situacija. U njemu, Smith shvaa ovjeka kao bie
osobna interesa koje je, ipak, izgleda sposobno donijeti moralne sudove na temelju tree
osobe

28
U razdoblju od svoje 44. i 50.godine, nakon povratka iz Francuske, Smith radi na velikom
djelu iz politike ekonomije Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda. Mnogi
ekonomisti to djelo ocjenjuju kao poetak moderne ekonomske misli. Djelo je zavrio
1773.godine, ali odlazi u London gdje ga je jo tri godine zavravao da bi na kraju djelo bilo
objavljeno 9.oujka 1776.godine.

Smithov ekonomski ovjek iz Bogatstva naroda ne razlikuje se mnogo od njegova

moralnog ovjeka iz Teorije moralnih osjeaja. Oba ovjeka, bia su osobnog interesa;
kod moralnog suosjeanje je ljudsko svojstvo koje obuzdava osobni interes, a kod
ekonomskog konkurencija ta koja ograniava osobni interes

Smith nikada nije napustio svoje korijene profesora moralne filozofije to govori i sama
injenica da je nastavio raditi na novom izdanju Teorije moralnih osjeaja i nakon
objavljivanja Istraivanja prirode i uzroka bogatstva naroda

29
LITERATURA

Knjige:

1. Ekelund, R. B., Hbert, R. F., (1998.), Povijest ekonomske teorije i metode

preveo Markovi, L., Zagreb.
2. Galbraith, J. K., (1995.), Ekonomija u perspektivi (kritika povijest), Zagreb.
3. Samuelson, P. A., Nordhaus, W. D., (2011.), Ekonomija, Zagreb
4. Smith, A., (1952.), Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda, preveo
Hanekovi, M., Zagreb.
5. Smith, A., (1976.), The Theory of Moral Sentiments, Oxford University Press,
Edited by D. D. Raphael and A. L. Macfie
6. Stipeti, V., (2001.), Povijest hrvatske ekonomske misli, Zagreb

Izvori s Interneta:

1. Baleti, Z., Ekonomski liberalizam i ekonomska znanost, (Internet), dostupno na:

http://www.hazu.hr/~azrnic/eRad492/Rad492Baletic.pdf , (posjeeno: kolovoz
2016.)
2. Berry, C. J., (2010.), Adam Smith's moral economy, The Kyoto Economic Review,
Scotland, UK, (Internet), dostupno na:
http://www.jstor.org/stable/43213382?seq=1#page_scan_tab_contents ,
(posjeeno: kolovoz 2016.)
3. Fleischacker, S. (2013.): Adam Smith's Moral and Political Philosophy, (Internet),
raspoloivo na: http://plato.stanford.edu/entries/smith-moral-political/#Bib ,
(posjeeno: kolovoz 2016.)
4. Grdei, M., (2005.), Adam Smith i James Steuart: suprotstavljeni imaginariji
ranog kapitalizma, Zagreb, (Internet), dostupno na:
file:///C:/Users/Kristina/Downloads/03_radovi1%20(2).pdf , pogledano: kolovoz
2016
5. Hrvatska enciklopedija, (Internet), dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56797 , (posjeeno: kolovoz
2016.)
6. Lunaek, V., (1996.), Povijest ekonomskih doktrina, Zagreb.

30
7. Macfie, A. L., Adam Smiths moral sentimensts as fundation for his Wealth of
Nations, (Internet) dostupno na:
https://www.jstor.org/stable/2661906?seq=1#page_scan_tab_contents ,
(posjeeno: kolovoz 2016.)
8. Marx, K., Engels, F., Dela , Beograd, (1969), (Internet) , raspoloivo na:
https://kok.memoryoftheworld.org/Karl%20Marx/Teorije%20o%20visku%20vrije
dnosti%20(Cetvrti%20tom%20Kapitala),%20(Karl%20Marx%20i%20Friedrich%
20Engels_%20Dela,%20dvadeset%20ce%20(56)/Teorije%20o%20visku%20vrije
dnosti%20(Cetvrti%20tom%20Kapitala),%20(Karl%20Marx%20i%20Friedrich%
20Engels_%20Dela,%20dvadeset%20ce%20-%20Karl%20Marx.pdf , (posjeeno:
kolovoz 2016.)
9. Medi, . ., Mari, G., Kritika neoliberalnih mitova i njihove uloge u opisu i
rjeavanju krizno-recesijskog stanja u privredi, Zagreb, (Internet), dostupno na:
http://web.efzg.hr/dok/ETE//Medi%C4%87%20i%20Mari%C4%87-
%20Kritika%20neoliebralnih%20mitova%2001.pdf , (posjeeno: kolovoz 2016.)
10. Rae, J., (1895.), Life of Adam Smith, London, Macmillan, (Internet), dostupno
na: http://www.econlib.org/library/YPDBooks/Rae/raeLSCover.html (posjeeno:
kolovoz 2016.)
11. Weinstein, J. R. , Internet Encyclopedia of Philosophy, (Internet), raspoloivo na:
http://www.iep.utm.edu/smith/ (posjeen: kolovoz 2016.)
12. Zalta, E. N., (2013), Adam Smith's Moral and Political Philosophy, (Internet),
dostupno na: http://plato.stanford.edu/entries/smith-moral-political/ (posjeeno:
kolovoz 2016.)

31
SAETAK

Problem i cilj istraivanja predstavlja traenje veze u stavovima Adama Smitha kao filozofa i
kao ekonomista pomou njegovih glavnih djela. U prvom dijelu rada prikazana je biografija
Adama Smitha, njegovo kolovanje, ivot i glavni radovi koji se danas smatraju velikim
djelima koji su izrazito dominirali u svom vremenu. Slijedi dio koji se odnosi na njegova
glavna djela: Teorija moralnih osjeaja (1759.) koja je ujedno bila prva knjiga Adama
Smitha u kojoj on dokazuje da nije bio samo ekonomist ve i filozof te djelo koje mnogi
ekonomisti ocjenjuju kao poetak moderne ekonomske misli: Istraivanje prirode i uzroka
bogatstva naroda (1776.). Ovo je ujedno njegovo remek djelo, popularno nazvano
Bogatstvo naroda U zadnjem, kao najvanijem dijelu prikazana je povezanost izmeu
Smithovih glavnih djela.

Kljune rijei: Adam Smith, Teorija moralnih osjeaja, Istraivanje prirode i uzroka
bogatstva naroda

SUMMARY

The problem and the aim of the research are to seek trough attitudes of Adam Smith as a
philosopher and an economist by his major works. In the first part of the paper biography of
Adam Smith is presented. Also his education, life and major works that were considered great
works that are highly dominated in his time. The following is the part that refers to his main
parts: Theory of Moral Sentiments (1759), which was also first book were Smith
demonstrates that he was not only an economist but also a philosopher. After that comes his
other work, which is particularly considered and evaluated by many economists as a
beginning of modern economic thought: An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth
of Nations (1776), his master piece, usually abbreviated as The Wealth of Nations. In last
and most important part the connection between those classic works is presented.

Kljune rijei: Adam Smith, The Theory of Moral Sentiments, An Inquiry into the Nature and
Causes of the Wealth of Nations

32