11.06.2009.
Interni mehanizmi
korporativnog upravljanja
Uloga nadzornog odbora u korporativnom upravljanju
Uvod
Nadzorni odbor organ je
karakterističan za
kontinentalne sustave
korporativnog upravljanja
te zajedno s upravom čini
dvojnu (dvorazinsku)
upravljačku strukturu
poduzeća. Funkcija vođenja
i upravljanja poduzećem
delegirana je upravi, dok
nadzorni odbor preuzima
funkciju kontrole,
nadgledanja i praćenja
poslovanja društva.
Nadzorni odbor je važan dio
strukture korporativnog
upravljanja; svojevrsna je
veza između vlasnika
dionica, koji su uložili svoj
kapital u poduzeće ili su
dionice stekli na
sekundarnom tržištu
kapitala, i vrhovnih
menadžera, koji su po
svojemu položaju zaduženi
za stvaranje vrijednosti u
poduzeću. Nadzorni odbor
povezuje (uglavnom) veliku
i fragmentiranu skupinu
ulagača koji nerijetko imaju
Poglavlje III
divergentne interese i Pobornici kontinentalnog
nakane, s malom i moćnom modela korporativnog
skupinom vrhovnih upravljanja ističu potrebu
menadžera koji čine jasnog artikuliranja
upravu. vlasničkih interesa putem
nadzornog odbora koji će se
Ideja utemeljenja
nadzornog odbora vezana je
koncentrirano iskazati u Teme:
tijelu koje može
za unaprjeđenje procesa
funkcionirati na djelotvoran
kontrole u poduzeću.
način (što glavna skupština
Podjela prava, odgovornosti Nadzorni odbor u hrvatskom
očito ne može). Bez
i obveza između uprave i
nadzornog odbora, pod Ključne uloge i obilježja
nadzornog odbora olakšava
uvjetom da postoji nadzornog odbora
procese korporativnog
primjetna razina
upravljanja i, po nekim
heterogenosti vlasničke Veličina i struktura nadzor-
istraživačima, smanjuje nog odbora
strukture, rast će asimetrija
njegove transakcijske
moći u korist
troškove i povećava Organizacija rada nadzornog
menadžmenta. odbora
efikasnost.
Nadzorni odbor pojavljuje
Područje rada efikasnog nad-
se kao spona u zornog odbora
dvostrukomu agencijskom
lancu: kao agent vlasnika s
posebnim zaduženjima (zato
što vlasnici ne mogu ili nisu
u stanju preuzeti kvalitetno
ulogu principala prema
menadžmentu) te kao prin-
cipal prema vrhovnomu
menadžmentu koji
preuzima agentsku ulogu.
1
Nadzorni odbor u hrvatskom sustavu korporativnog upravljanja
Uloga nadzornog odbora u hrvatskim
dioničkim društvima, odnos s glavnom
skupštinom i upravom definirani su Zakonom
o trgovačkim društvima. Tu nema
hijerarhijskog odnosa. Uprava je izvršni organ
društva koji vodi poslove i zastupa društvo,
nadzorni odbor je organ koji nadzire rad
društva te preuzima niz drugih (zakonski
određenih) poslova vezanih za korporativno
upravljanje i izvještavanje, dok je glavna
skupština vrhovni organ društva u vlasničkom
smislu.
Dionička društva u Hrvatskoj, ako nisu
izabrala monistički sustav, obvezno moraju
utemeljiti dvije vrste odbora: nadzorni odbor i
upravu, koji - uz glavnu skupštinu društva -
preuzimaju različite, zakonom definirane
uloge u korporativnom upravljanju.
Nadzorni odbor hrvatskog društva kapitala
mora imati najmanje tri člana. Članove
nadzornog odbora bira glavna skupština. Oni
preuzimaju jednakopravnu ulogu u radu
odbora, ali mogu zastupati različite legitimne
interese kao predstavnici interesno-utjecajnih
skupina.
Članovi nadzornog odbora moraju ispuniti
Ostale zakonske ovlasti nadzornog odbora
jesu:
 imenovanje i opoziv članova uprave
 predlaganje glavnoj skupštini imenovanja
novoga nadzornog odbora
 donošenje odluka kojima se ograničava
uprava u vođenju poslova
 utvrđivanje kriterija i određivanje primanja
članova uprave
 davanje suglasnosti upravi za obavljanje
određenih poslova
 zastupanje društva prema članovima
uprave
 fakultativno i obvezno sazivanje glavne
skupštine
 odlučivanje o imenovanju svojih članova
za privremene zamjenike članova
uprave
 donošenje poslovnika o svome radu, ali i o
radu uprave
 davanje naloga revizoru za obavljanje
određenih poslova
 davanje suglasnosti na ugovore koje član
NO-a sklapa s društvom.
Nadzorni odbor i glavna skupština nisu
ovlašteni voditi poslove društva; ne mogu se
miješati u poslove uprave ili na nju utjecati, a
sljedeće ograničavajuće kriterije: nadziranje vođenja poslova društva. Nadzor
se može podijeliti na:
 ne mogu istodobno biti članovi uprave -
nespojivo je da osoba koja vodi poslove (1) tekući nadzor - obuhvaća nadzor nad
istodobno obavlja nadzor nad tim poslom koji je obavljen i nad
poslovima poslovanjem u tijeku (u njegovu
obavljanju nadzorni odbor može
 ne mogu biti članovi nadzornih odbora u pregledavati i ispitivati poslovne knjige,
više od deset društava dokumentaciju i podatke o imovinskom
 ne mogu istodobno biti članovi uprave stanju kompanije, može od uprave
ovisnog društva zahtijevati izvješća o stanju poslova; pri
obavljanju nadzora, nadzorni se odbor
 član nadzornog odbora ne može biti osoba može koristiti svojim članovima ili
koja je član uprave drugoga društva, ako je vanjskim stručnjacima); i
jedan od članova tog društva član
(2) preventivni nadzor - očituje se u nadzoru
nadzornog odbora drugog društva.
donošenja odluka o vođenju društva, tj.
Postojeći nadzorni odbor predlaže glavnoj odluka o planovima društva.
skupštini buduće članove nadzornog odbora.
0 nadzoru vođenja poslova društva nadzorni
Statutom se može predvidjeti da određeni
odbor mora podnositi pismene izvještaje
dioničari imenuju određeni broj članova
glavnoj skupštini.
nadzornog odbora, ali najviše do trećine
članova. Tako imenovane članove nadzornog
odbora, za razliku od drugih koje opoziva
glavna skupština, može u svako doba
opozvati onaj koji ih je imenovao i zamijeniti
drugom osobom.
Glavno zaduženje nadzornog odbora je
niti uprava može svoje ovlasti glede vođenja može, ali i ne mora, isplatiti određena
poslova društva prenijeti na drugoga. naknada. Naknada se propisuje statutom ili
Nadzorni odbor odnosno glavna skupština odlukom skupštine dioničara, a može biti ili
mogu samo iznimno sudjelovati u vođenju u novcu ili nematerijalna. Uzimaju se u
poslova društva, ako je tako predviđeno obzir odgovornosti i opseg zadataka članova
statutom društva odnosno kada to zatraži te ekonomska situacija i učinkovitost
uprava. poslovanja poduzeća. Razlika u veličini
naknade može se temeljiti samo na
Ako nadzorni odbor nije zadovoljan onim što
doprinosu koji član uloži, a ne na tome je li
je odlučila uprava (primjerice, da uprava nije
član izabran ili imenovan u nadzorni odbor.
postupila u skladu s onim što joj je nadzorni
odbor predložio), nadzorni bi odbor mogao
samo iskoristiti svoje zakonske mogućnosti i
opozvati članove uprave. To bi mogao učiniti
isključivo pod uvjetom da za opoziv postoji
važan razlog, tj. kad ocijeni da je nepostupanje
uprave u skladu s prijedlogom nadzornog
odbora takve naravi da je štetno za društvo.
Što se tiče donošenja odluka nadzornog
odbora, one moraju biti donesene onom
većinom koju propisuje statut društva. Ne
nalazi li se u statutu nikakva odredba, odluke
se donose većinom glasova.
Nadzorni odbor može imenovati komisije radi
pripremanja odluka koje donosi. Predsjednik
komisija ne mora biti član nadzornog odbora.
Po odredbama hrvatskog zakonodavstva
predsjednik neke od komisija može odrediti da
pojedini član nadzornog odbora ne smije biti
nazočan na sjednici komisije.
Za rad u nadzornom odboru članovima se
Interni mehanizmi korporativnog upravljanja
2
Ključne uloge i obilježja nadzornog odbora
Zbog specifične pozicije između skupštine
dioničara i uprave, te potrebe uključivanja
interesa i zahtjeva drugih stakeholdera,
nadzorni odbor preuzima tri vrste uloga u
djelovanju: (1) kontrolnu, (2) stratešku i (3)
povezujuću ulogu.
Kontrolnu ulogu nadzornog odbora čini, uz
izbor članova uprave, nadzor i praćenje
postignuća i rada vrhovnog menadžmenta.
Nadzorni odbor nadzire poslovanje i rad
uprave štiteći interese dioničara, ali i drugih
relevantnih stakeholdera. Među ostalim,
kontrolira politiku nagrađivanja članova
uprave i glavnih menadžera, osigurava
transparentnost izbora članova uprave, nadzire
potencijalne sukobe interesa u poslovanju i
donosi mjere potrebne za sprječavanje zloupo-
trebe imovine poduzeća, osigurava neovisnost
sustava financijskog izvješćivanja i izbor
neovisnog revizora, nadzire procese
objavljivanja relevantnih podataka o
poslovanju te vodi brigu o uspostavi
prikladnog sustava kontrolnih mehanizama u
poduzeću. Članovi nadzornih odbora ne smiju
biti osobe koje su u upravi niti koje zbog
vlastita privatnog ili poslovnog interesa mogu
ugroziti integriteti probitak poduzeća.
Članovi nadzornih odbora trebaju biti
neovisni, objektivni i pošteni. Poboljšanje
djelovanja nadzornog odbora hrvatskog
poduzeća mora se temeljiti na unaprjeđenju
stručnosti, očuvanju nezavisnosti i poticanju
uključenosti članova. Središnju važnost ima
jačanje stvarne odgovornosti članova
nadzornog odbora.
Nezavisnost je krucijalno obilježje djelovanja
nadzornog odbora. Mogla bi se odrediti u
trima značenjima: neovisnost jednoga člana o
drugome članu, neovisnost o korporaciji i
neovisnost o menadžmentu.
Objektivnost nadzornog odbora može ovisiti o
vlasničkoj strukturi, budući da dominantni
dioničari mogu iskazati znatnu moć u izboru
članova nadzornog odbora. Nadzorni odbor ne
bi se trebao ponašati kao „predstavnička
skupština"; u svojemu djelovanju trebao bi
tretirati sve dioničare na jednaki način. Dakle,
nezavisnost nadzornog odbora, ili barem
nekih njegovih članova, treba posebno
naglašavati u situacijama kad su ex ante prava
manjinskih dioničara slaba, a mogućnosti
iskazivanja njihovih prava ograničene.
Stručnost članova nadzornih odbora je nužna
za razumijevanje poslovnih i upravljačkih
procesa. Bez osnovnih ekonomskih i pravnih
znanja, poznavanja djelatnosti poduzeća i
razumijevanja strateške vizije poduzeća, nije
Strateška uloga nadzornog odbora posebno vrsta i razina rizika koje je poduzeće spremno
je važna budući da on treba sudjelovati u prihvatiti u nakani ostvarivanja svojih ciljeva.
strateškom djelovanju poduzeća, ponajprije
Povezujuća uloga nadzornog odbora
putem autorizacije predloženih strateških
ponajprije se odnosi na održavanje formal-
odluka, zatim u ocjeni prijašnjih strateških
nih i neformalnih odnosa s interesno-
odluka te savjetodavnom ulogom i potporom
utjecajnim skupinama poduzeća. Nadzorni
menadžmentu u ostvarivanju zajedničke
odbor pomaže poduzeću u povezivanju s
vizije. Aktivno sudjelovanje nadzornog
relevantnim segmentima i činiteljima okoline
odbora u formulaciji i implementaciji
i u osiguravanju važnih resursa. Od
strategije poduzeća može pozitivno utjecati
nadzornog odbora se očekuje da uzima u
na poslovne rezultate. Autorizacija
obzir relevantne interese drugih interesno-
krucijalnih menadžmentskih odluka znači i
utjecajnih skupina, osobito zaposlenika,
pravo njihova zaustavljanja ako nisu u skladu
kreditora, kupaca, dobavljača i lokalne
s najboljim interesima i zacrtanim strateškim
zajednice, te da zastupa primjenu bitnih
ciljevima. U OECD-ovim Načelima
društvenih standarda i načela zaštite okoliša.
korporativnog upravljanja ističe se da je
Stoga u nekim sustavima korporativnog
ključna funkcija odbora analiza i
upravljanja postoji obveza i/ili preporuka
usmjeravanje strategije korporacije, glavnih
uključivanja predstavnika različitih interesno-
planova djelovanja, politika rizika, poslovnih
utjecajnih skupina ili neovisnih stručnjaka u
planova i godišnjih proračuna. Osim toga,
nadzorni odbor kako bi se dodatno pojačala
navodi se i uloga u postavljanju izvedbenih
njegova povezujuća uloga.
ciljeva, praćenju strateške implementacije i
izvedbe poduzeća i nadzor nad glavnim Nadzorni odbor, trebao bi biti sastavljen od
kapitalnim izdatcima u poduzeću, te au- osoba koje imaju različite osobine, interese i
orizacija odluka i nadzor nad akvizicijama i poglede. Takva heterogenost članstva može
dezinvesticijama. Posebno se ističe uloga imati sinergijske efekte u njegovu djelovanju.
odbora u upravljanju rizicima, specificiranju
moguće kvalitetno preuzimati ulogu člana dioničarima, a ne samo prema, npr.,
nadzornog odbora. Uključivanje nadzornog većinskom vlasniku dionica ili nekomu
odbora u kritične procese kao što su drugom pojedinačnom stakeholderu. Osim
nadziranje, budžetiranje, oblikovanje strategije toga, nadzorni odbor trebao bi promovirati
i procjena menadžmenta, zadaća je od životne etično ponašanje poduzeća: od ciljeva i
važnosti za poduzeće. prakse koje će to zrcaliti, do ograničavanja
ostvarivanja nezakonitih i nemoralnih
Uključenost članova također je važna za
privatnih interesa (posebice iskorištavanja
djelotvornost rada nadzornog odbora. Članovi
povlaštenog položaja zbog osobnih
nadzornih odbora trebaju poticati te stvarati
probitaka - npr. u trgovanju dionicama, i sl.).
izazove menadžmentu poduzeća i biti
dovoljno sposobni za nadzor i praćenje rada
uprave društva. Njihova odvojenost od
svakodnevnih poslovnih aktivnosti prednost je
pri strateškom promišljanju, osobito pri
autorizaciji krucijalnih strateških odluka.
Članovi nadzornog odbora moraju biti
informirani o poslovima korporacije i moraju
djelovati u najboljem interesu poduzeća i
dioničara; trebaju biti izrazito aktivni,
sudjelovati u diskusijama i debatama,
istraživati i tražiti informacije te biti
svojevrstan partner menadžmentu.
Krucijalno obilježje nadzornog odbora treba
biti odgovornost. Članovi nadzornog odbora
moraju djelovati s brižnom pažnjom te biti
odani poduzeću. Nadzorni odbor nije samo
odgovoran poduzeću i vlasnicima nego ima
dužnost djelovati u njihovu najboljem
interesu. Odanost članova nadzornog odbora
očekuje se prema poduzeću i svim njegovim
Interni mehanizmi korporativnog upravljanja
3
Veličina i struktura nadzornog odbora
Broj članova nadzornog odbora
Osnovni elementi za članstvo u nadzornom
odboru hrvatskih dioničkih društava definirani
su Zakonom o trgovačkim društvima.
Društvima je dano na izbor da u svojim
statutima odrede koliko članova će imati
njihov nadzorni odbor ako žele da ima više od
tri člana. Kako se taj organ ne bi pretvorio u
drugu skupštinu zbog prevelikog broja
članova, zakonodavstvo je postavilo
ograničenja. Prvo, broj članova nadzornog
odbora mora biti neparan. Drugo, najveći broj
članova nadzornog odbora je određen prema
veličini temeljnoga kapitala kompanije te
može biti: devet članova u društvu s
temeljnim kapitalom do 12,000.000 kuna,
petnaest članova u društvu s temeljnim
kapitalom do 20,000.000 kuna i dvadeset i
jedan član u društvu s temeljnim kapitalom
većim od 80,000.000 kuna.
Broj članova nadzornog odbora mora se
odrediti statutom. Zakonom se određuje koje
osobe ne mogu biti članom nadzornog odbora,
ali se za imenovanje ne postavljaju posebni
uvjeti ili pretpostavke koje moraju ispunjavati
članovi. No, to bi se moglo odrediti statutom
Sastav nadzornog odbora
Članove nadzornog odbora bira glavna
skupština društva. Oni preuzimaju jedna-
kopravnu ulogu u radu odbora, ali mogu
zastupati različite legitimne interese kao
predstavnici interesno-utjecajnih skupina.
Nadzorni odbor čine predstavnici većinskih i
manjinskih dioničara, predstavnici radnika, a
katkad i predstavnici države i lokalne
zajednice, neovisni stručnjaci i predstavnici
nekih drugih interesno-utjecajnih skupina.
Prema Zakonu o trgovačkim društvima,
članove nadzornog odbora bira običnom
većinom glasova glavna skupština društva, no
statutom se može odrediti daje za to potrebna
veća većina ili ispunjenje dodatnih
pretpostavki. Na temelju odredaba statuta, do
1/3 članova nadzornog odbora mogu
imenovati određeni dioničari.
Zakon o trgovačkim društvima na tri mjesta
spominje sudjelovanje zaposlenih u organima
društva ostavljajući rješavanje tog problema
za budućnost ili poseban zakon. U Zakonu o
trgovačkim društvima u članku 256. postoji
kategorija članova nadzornih odbora koje
biraju zaposleni kad je to propisano posebnim
zakonom (statutom se određuje njihov broj,
ali se ne mogu propisati posebni uvjeti za
takve članove). Još uvijek nema posebnog
zakona o sudjelovanju zaposlenih u organima
(primjerice, staž i iskustvo, stručne nadzornog odbora, zakon propisuje da se
kvalifikacije, državljanstvo i slično). odluka o opozivu donosi s najmanje tri
četvrtine glasova);
Prema podacima iz javne informacijske
knjižnice HANFA-e, prosječan broj članova (2) nastupanjem razloga kad neka osoba ne
nadzornog odbora u hrvatskim dioničkim može biti članom nadzornog odbora;
društvima je pet, dok je prosječan broj
(3) prestankom društva pripajanjem ili
članova uprave dva.
spajanjem ili
Mandat članova nadzornog odbora i
(4) ostavkom.
višestruko članstvo
Višestruko članstvo u nadzornim odborima
Prema Zakonu o trgovačkim društvima
tema je od iznimne važnosti u korporativnom
mandat članova nadzornog odbora, kako onih
upravljanju. Zakon o trgovačkim društvima
koje bira glavna skupština tako i onih koje
postavio je ograničenje članstva na deset
imenuju dioničari, traje najviše četiri godine i
nadzornih odbora trgovačkih društava.
može se ponavljati. To znači da se statutom
može predvidjeti i kraće trajanje mandata, pa U hrvatskom Kodeksu korporativnog
i odrediti da ponovno imenovanje ili izbor upravljanja naglašeno je kako je svaki član
članova nadzornog odbora nije moguće. nadzornog odbora dužan izvijestiti o članstvu
Prijedlog za imenovanje budućih članova u drugim nadzornim odborima te kako ne
nadzornog odbora podnosi postojeći nadzorni smije biti članom nadzornog odbora u
odbor. drugom društvu koje bi se moglo smatrati
konkurentskim s obzirom na društvo u čijem
Mandat člana nadzornog odbora može
nadzornom odboru sjedi.
prestati prijevremeno:
(1) opozivom (u većini slučajeva tijelo koje
postavlja člana NO-a, po pravilu ga i
opoziva; kako bi se zaštitili članovi
društva. Osim toga, prema Zakonu o radu, od neovisnih članova.
zaposlenici stječu pravo na predstavnika u
Stručni sastav nadzornog odbora nije u
nadzornom odboru društva pod određenim
Hrvatskoj zakonski propisan, već ga društvo
uvjetima. Postoji obveza hrvatskih poduzeća
uređuje u svome statutu ako želi.
da u nadzornom odboru moraju imati
najmanje jednog predstavnika zaposlenika
ako:
(1) imaju više od 200 zaposlenih i u njima
država nema udjela u temeljnom kapitalu
ili kapitalu društva, odnosno on je manji
od 25%,
(2) u njima RH sudjeluje s više od 25% u
temeljnom kapitalu bez obzira na broj
zaposlenih i
(3) javne su ustanove neovisno o broju
zaposlenih.
Predstavnik zaposlenika u nadzornom odboru
ima sva prava kao i ostali članovi, neovisno o
tome što je imenovan, a ne biran na skupštini
dioničara. Dioničari mogu postaviti
zaposlenika korporacije kao svog predstavnika
te time mogu dobrovoljno povećati
suodlučivanje u nadzornom odboru.
Osim predstavnika zaposlenika, naglašena je i
važnost sudjelovanja neovisnih članova i
stručnjaka u nadzornim odborima hrvatskih
korporacija. Hrvatski Kodeks korporativnog
upravljanja još je rezolutniji: naglašava se da
nadzorni odbor treba biti sastavljen većinom
Interni mehanizmi korporativnog upravljanja
4
Organizacija rada nadzornog odbora
Sjednice nadzornog odbora mogu se održavati
više ili manje učestalo, biti bolje ili lošije
pripremljene i vođene. Bitnu ulogu u
organizaciji nadzornog odbora ima njegov
predsjednik, čije djelovanje može znatno
utjecati na rad odbora, kao i na funkcionalne
ili disfunkcionalne posljedice njegova
djelovanja. Također, rad nadzornog odbora
može se poboljšati uspostavom posebnih
komisija koje mogu biti važna potpora u
analizi i pripremi krucijalnih odluka.
Sjednice nadzornog odbora
Premda broj održanih sastanaka nije krucijalni
indikator efikasnosti rada nadzornog odbora,
može biti jedan od kriterija koji pokazuju
važnost tog odbora u ukupnom sustavu
korporativnog upravljanja. Učestalost sjednica
nadzornog odbora katkad je povezana s boljim
nadzorom i monitoringom rada uprave.
Zakon o trgovačkim društvima upućuje na
zakonsku obvezu vezanu za nadzorni odbor
dioničkog društava u Hrvatskoj. Rad
nadzornog odbora zbiva se u sjednicama koje
se po pravilu sazivaju jednom u tri mjeseca, a
svakako jednom u pola godine.
Organiziranje posebnih komisija u okviru
nadzornog odbora
Organizacija posebnih pododbora (ili
komisija) u radu odbora tradicija je, ali i
obveza, u sustavu korporativnog upravljanja u
kojemu postoji jedinstveni upravni odbor. S
druge strane, u kontinentalnim sustavima,
organizacija takvih komisija poboljšava
djelovanje nadzornog odbora. Nadzorni odbor
može biti efikasniji ako se utemelje
specijalizirani pododbori ili komisije za
područja od posebnog interesa korporativnog
upravljanja. Usredotočenje na posebne pro-
bleme (za članove koji su eksperti iz danog
područja) može povećati učinkovitost rada
odbora.
U Hrvatskoj postoji zakonska osnova za
organizaciju komisija i pododbora. Dopušteno
je da nadzorni odbor imenuje povjerenstva
koja pripremaju njegove odluke, ali ona ne
mogu umjesto nadzornog odbora ili uza nj
odlučivati o pitanjima iz njegove nadležnosti.
Statutom bi se moglo odrediti koja
povjerenstva nadzorni odbor treba imati,
kakve su njihove ovlasti, tko može sudjelovati
na sjednicama nadzornog odbora i
povjerenstva i slično. Zakon o trgovačkim
društvima predviđa da članovi nadzornog
odbora mogu pribivati sjednicama svake
komisije, ako predsjednik komisije ne odredi
U hrvatskom Kodeksu korporativnog
upravljanja stoji da bi se sjednice nadzornog
odbora trebale održavati dovoljno često kako
bi se osigurala učinkovitost njegova rada, ali
„ne bi trebale biti češće od jednom mjesečno
kako bi se izbjeglo nepoželjno miješanje u
poslove upravljanja društvom."
Nazočnost na sjednicama nadzornog odbora
pokazuje predanost članova i njihovu
motivaciju za sudjelovanje u radu i donošenju
odluka. Izbivanje članova sa sastanaka može
smanjiti ugled i kredibilitet nadzornog odbora
te smanjiti kvalitetu odlučivanja.
Vođenje i pripremanje sjednica nadzornog
odbora
Vođenje i pripremanje sjednica važno je
pitanje u razmatranju načina organizacije
rada nadzornog odbora i uloge njegova
predsjednika. Zadaća predsjednika nadzornog
odbora je stvoriti ozračje uzajamnog
povjerenja među članovima nadzornog
odbora te poticati suradnju između nadzornog
odbora i uprave društva, vodeći računa o
različitim ulogama koje ti organi imaju u
korporativnom upravljanju. U hrvatskim
korporacijima predsjednik nadzornog odbora
drukčije.
U hrvatskom Kodeksu korporativnog
upravljanja predloženo je ustrojavanje triju
komisija: komisije za imenovanja, komisije za
nagrađivanje i komisije za reviziju (koja je i
zakonska obveza). Svaka komisija trebala bi
imati najmanje tri člana, osim za društva koji
imaju nadzorni odbor s manje od sedam
članova (mogućnost da komisija ima dva
člana).
Komisija za imenovanja je, po našemu
Kodeksu korporativnog upravljanja, dužna:
1. pronaći i preporučiti nadzornom odboru
kandidate koji mogu popuniti ispražnjena
mjesta u upravi i nadzornom odboru, pri
čemu treba procijeniti njihova znanja,
vještine i iskustvo i pripremiti opis zahtjeva
i poslova vezanih za pojedino imenovanje i
procijeniti vrijeme potrebno za njihovo
obavljanje;
2. najmanje jednom u godini procijeniti
sastav, veličinu, članstvo i kvalitetu rada
nadzornog odbora i uprave i pripremiti
odgovarajuće preporuke nadzornom
odboru;
3. najmanje jednom u godini načiniti procjenu
znanja, vještina i iskustva kojima raspolažu
pojedini članovi nadzornog odbora i o
tomu izvijestiti nadzorni odbor;
je primes inter partes te treba pripremati,
sazivati i voditi sjednice nadzornog odbora.
Njegov izbor je odluka članova nadzornog
odbora. Zakon o trgovačkim društvima
određuje kako članovi nadzornog odbora
biraju između sebe predsjednika i najmanje
jednog zamjenika. Pravila o tome mogu se
nalaziti u statutu društva.
Sadržaj sjednica nadzornog odbora
Zakonska ovlast nadzornog odbora jasno je
određena, no sadržaj sjednica i utjecaj na
teme koje se raspravljaju na njegovim
sastancima stvar je koja je pod znatnim
utjecajem prakse korporativnog upravljanja i
položaja koji nadzorni odbor ima s obzirom
na druge organe društva.
U hrvatskom Kodeksu korporativnog
upravljanja istaknuto je kako nadzorni odbor
treba donijeti odluku o okvirnom planu svog
rada koji bi trebao uključiti popis redovitih
sjednica i podataka koje redovito i
pravodobno treba stavljati na raspolaganje
članovima tog odbora.
4. razmatrati probleme vezane za planiranje
kontinuiteta nadzornog odbora i uprave;
5. razmatrati politiku uprave glede
zapošljavanja višeg menadžerskoga
kadra.
Komisija za imenovanja dužna je razmotriti
prijedloge uprave i dioničara te se
savjetovati s predsjednikom uprave koji
može komisiji za imenovanja dati
prijedloge, osobito glede pitanja vezanih za
članove uprave i viši menadžment.
Hrvatski Kodeks korporativnog upravljanja
naglašava da nadzorni odbor treba osnovati
komisiju za nagrađivanje koja treba
predložiti sadržaj ugovora s članovima
uprave te njihovo nagrađivanje, kao i
nagrađivanje članova nadzornog odbora.
Interni mehanizmi korporativnog upravljanja
5
Komisija za nagrađivanje je dužna: Naposljetku, nadzorni odbor treba osnovati
komisiju za reviziju radi detaljnog
(1) predlagati nadzornom odboru politiku
analiziranja financijskih izvještaja, pružanja
nagrađivanja uprave koja se mora odnositi
podrške računovodstvu društva te uspostave
na sve oblike nagrađivanja, a osobito
dobre i kvalitetne interne kontrole u društvu.
fiksni dio nagrade, varijabilni dio nagrade
koji je vezan za uspješnost poslovanja, Hrvatski Kodeks korporativnog upravljanja
mirovinski plan i otpremnine; naglašava kako je komisija za reviziju dužna
pratiti integritet financijskih informacija
(2) predlagati nadzornom odboru nagradu za
društva, a osobito ispravnost i konzistentnost
pojedine članove uprave, sukladno politici
računovodstvenih metoda koje primjenjuje
nagrađivanja društva i procjeni djelovanja
društvo i grupa kojoj pripada, uključivši i
pojedinog direktora, kao i predlagati
kriterije za konsolidaciju financijskih
nadzornom odboru prikladni oblik i
izvještaja društava koja pripadaju grupi.
sadržaj ugovora s članovima uprave;
Povrh toga, komisija za reviziju dužna je
(3) pratiti iznos i strukturu nagrade višem
najmanje jednom na godinu procijeniti:
menadžmentu i davati opće preporuke
upravi s time u vezi; (1) kvalitetu unutarnjeg sustava kontrole i
upravljanja rizicima,
(4) glede poticajnog dijela nagrade upravi,
kad se ovaj sastoji od opcija na dionice ili (2) efikasnost sustava unutarnje revizije,
drugih aranžmana zasnovanih na stjecanju
(3) procjene reakcije menadžmenta na nalaze
dionica, razmatrati opću politiku takvog
i preporuke interne revizije.
tipa nagrađivanja i predlagati nadzornom
odboru odgovarajuća rješenja te razmotriti
podatke koji se o tome objavljuju u
godišnjem izvješću, prije objavljivanja;
(5) savjetovati se u najmanju ruku s
predsjednikom nadzornog odbora i
predsjednikom uprave o njihovim
shvaćanjima vezanim za nagrađvanje
članova uprave.

Interni mehanizmi korporativnog upravljanja

6
Područje rada efikasnoga nadzornog odbora
Ključne aktivnosti nadzornog odbora
Najvažnije aktivnosti nadzornog odbora jesu:
(1) sudjelovanje u procesu strateškog
planiranja,
(2) sudjelovanje u procesu upravljanja
rizikom,
(3) procjena rada uprave i menadžmenta,
(4) planiranje nasljeđivanja uprave,
(5) sudjelovanje u procesu interne kontrole i
(6) definiranje pokazatelja uspješnosti.
Procjena rada uprave i politika nasljeđivanja
članova uprave aktivnost je najveće važnosti
za poduzeće. U uvjetima jake konkurencije,
korporacije moraju imati vrhovni menadžment
sposoban izgrađivati i održavati konkurentsku
prednost. To moraju biti najsposobniji
raspoloživi menadžeri.
Neovisno o postojanju formalnog sustava
mjerenja uspješnosti rada uprave, informacija
o učestalosti postupka procjene uprave od
strane nadzornog odbora može pokazati
koliko zaista nadzorni odbor preuzima
odgovornost u obavljanju zadaća iz domene
korporativnog upravljanja. Izbor novih
članova uprave, kao i politika kadrovske
tranzicije, domena je posla nadzornog
odbora. Važna zadaća je osigurati da pravi
menadžeri upravljaju društvom te da njihova
procjena (ali i naknade koje primaju) budu u
skladu s interesima koje ekplicitno i
implicitno postavljaju vlasnici.
Nadalje, nadzorni odbor treba imati ulogu u
izgradnji strategije poduzeća, koju definiramo
kao interno konzistentan skup ciljeva,
politika i akcija koji spaja jakosti i slabosti
poduzeća s prijetnjama i izazovima okoline.
Dobra strategija treba omogućiti jednoznačno
ponašanje poduzeća u okolini na takav način
da osigura koordinaciju aktivnosti u
poduzeću, prevenciju gubitaka i nadzor
uporabe resursa.
Zakonom je propisano da nadzorni odbor nije
ovlašten voditi poslove društva niti se
miješati u poslove uprave. To se, dakako, ne
odnosi na pravo autorizacije koje može imati
nadzorni odbor. Statutom ili odlukom
nadzornog odbora može se propisati da je
upravi za obavljanje određenih vrsta poslova uspostaviti ključne indikatore - pokazatelje
potrebna suglasnost nadzornog odbora. No,
ovlast nadzornog odbora da dade suglasnost
za poduzimanje određenih radnji od strane
uprave ne znači da se na nadzorni odbor
prenosi pravo da donosi odluke o
poduzimanju tih poslova. Nadzorni bi odbor,
dajući upravi savjete i prijedloge,
raspravljajući i autorizirajući strateške
odluke, trebao sudjelovati kao aktivni činitelj
u procesu strateškoga upravljanja. Utjecaj
nadzornog odbora treba biti znatan u odluci o
većoj kapitalnoj investiciji, postavljanja
strateških ciljeva, ulaska u novo strateško
partnerstvo, promjeni ključnih poslovnih
politika, provedbi preuzimanja novog
društva, oblikovanju strateških planova,
odabiru ključnih pokazatelja uspješnosti te
ulasku značajnijeg suvlasnika u vlasničku
strukturu.
Upravljanje rizicima također je područje
poželjnog uključivanja nadzornog odbora.
Nužno je prepoznati koji su rizici od životnog
utjecaja na poduzeće i koji se trebaju
razmatrati na razini nadzornog odbora.
Za kvalitetu strateškog nadzora, osim sustava
interne kontrole, bitno je prepoznati i
uspješnosti, koji će nedvojbeno upućivati na
uspješnost ili neuspješnost djelovanja.

Odnos nadzornog odbora i uprave ističu potrebu da se jasno definira funkcija i

odgovornost nadzornog odbora i uprave u
Ulogu i važnost nadzornog odbora u
procesu objavljivanja podataka i uzajamnoj
upravljanju poduzećem moguće je promatrati
komunikaciji. Naglašava se kako odbor, kao
analizirajući odnos nadzornog odbora i
potporu donošenju odluka, mora imati pristup
uprave, posebice u pitanjima: kontrole i
odgovarajućim, relevantnim i pravodobno
uzajamne ovisnosti, utjecaja na selekciju
raspoloživim informacijama.
članova uprave, procjenu rada i mjerenje
njihove uspješnosti, utjecaja na plaće i
naknade članova uprave te međusobnog
informiranja.
Nadzorni odbor ima legitimacijsku moć
prema upravi, zasnovanu na formalnim
pravilima korporacijskog upravljanja.
Međutim, njihovi stvarni odnosi mogu biti i
potpuno drukčiji, ako upravljačka struktura
pogoduje stvarnoj kontroli poduzeća od strane
menadžmenta.
Da bi nadzorni odbor mogao kvalitetno
nadzirati rad uprave, treba biti uredno
obaviješten o važnim aktivnostima koje
uprava poduzima i o sveukupnom poštovanju
društva. Poslovni izvještaji uprave temelj su
da bi nadzorni odbor mogao ispunjavati svoju
nadzornu zadaću. Osim toga, nadzorni odbor
može u svako doba tražiti od uprave da ga
izvijesti o pitanjima koja se tiču poslovanja
društva i koja znatnije utječu ili se razumno
može očekivati da bi mogla utjecati na položaj
društva.
OECD-ova Načela korporativnog upravljanja

Interni mehanizmi korporativnog upravljanja