08.05.2009.
Kontekst i vanjski mehanizmi
korporativnog upravljanja
Zakonodavni i regulatorni okvir korporativnog upravljanja u RH
Uvod
U Republici Hrvatskoj
temeljna pravila vezana za
upravljanje, nadzor te
unutarnju i vanjsku
kontrolu nad trgovačkim
društvima nalaze se u
raznim propisima, a
najvećim su dijelom u
Zakonu o trgovačkim
društvima; također se
nalaze i u ostalim zakonima
i pravilnicima koji uređuju
tržište kapitala te u
zakonima i pravilnicima
kojima su uređena pitanja
računovodstva, revizije, itd.
U cilju razvoja najbolje
prakse korporativnog
upravljanja u Hrvatskoj,
Hrvatska agencija za
nadzor financijskih usluga i
Zagrebačka burza izradile
su Kodeks korporativnog
upravljanja. Izrađen je u
skladu sa smjernicama
OECD-a te su korištena
iskustva iz nacionalnih
kodeksa drugih zemalja,
naravno u skladu s
hrvatskim propisima.
Korporativno upravljanje u
EU-u kao i Hrvatskoj
temelji se na primjeni
načela ,,comply or explain".
Kodeks vrijedi na
dobrovoljnoj bazi i ne
sadržava represivna
sredstva za društva koja ga
ne primjenjuju.
Problemi koji se pojavljuju
u praksi hrvatskoga
korporativnog upravljanja
jesu i nesklonost članova
uprave i nadzornih odbora
da otkriju visinu svojih
primanja, sukob interesa u
obavljanju dužnosti
nadzora, neovisnost članova
nadzornog odbora, članstvo
u više nadzornih odbora,
nesklonost prema
transparentnosti u nekih
članova uprave i nadzornih
odbora. No prihvaćanjem u
praksi preporuka sadržanih
u Kodeksu moguće je
prevladati i spomenute
probleme.
Izvori prava kojima je
direktno ili indirektno
uređena materija
korporativnog upravljanja u
Hrvatskoj sadržani su u
brojnim zakonima i
pravilnicima od kojih se
ovdje navodi neke:
Zakon o bankama,
Zakon o Hrvatskoj agenciji
za nadzor financijskih
usluga,
Zakon o Hrvatskom fondu
za privatizaciju,
Zakon o investicijskim
fondovima,
Zakon o mirovinskim
osiguravajućim društvima i
Poglavlje II
Teme:
isplati mirovina na temelju
individualne kapitalizirane Hrvatska agencija za nad-
štednje, zor financijskih usluga
(HANFA)
1. Zakon o obveznim
odnosima,
Zakon o tržištu vrijednos-
2. Zakon o obveznim i nih papira
dobrovoljnim
mirovinskim fondovima, Pravilnik o sadržaju i
obliku financijskih i
3. Zakon o pretvorbi poslovnih izvješća javnih
društvenih poduzeća, dioničkih društava
4. Zakon o preuzimanju
dioničkih društava, Zakon o sprječavanju
sukoba interesa u ob-
5. Zakon o privatizaciji,
našanju javnih dužnosti
6. Zakon o privatizacijskim
investicijskim
Zakon o obveznim od-
fondovima,
nosima
7. Zakon o računovodstvu,
Zakon o preuzimanju di-
8. Zakon o radu oničkih društava
9. Zakon o reviziji,
Zakon o računovodstvu
10. Zakon o registru
godišnjih financijskih Zakon o reviziji
izvješća,
11. Zakon o sprječavanju Zakon o bankama
sukoba interesa u
Pravila Zagrebačke burze
obnašanju javnih
dužnosti,
Kodeks korporativnog
12. Zakon o trgovačkim upravljanja
društvima,
13. Zakon o tržištu
vrijednosnih papira,
14. Zakon o zaštiti tajnosti
podataka, itd.
Najvažniji pojmovi:
 HANFA
 Zagrebačka burza
 Zakoni
 Kodeksi
1
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)
Hrvatska agencija za nadzor financi-
jskih usluga nadzorno je tijelo
(samostalna pravna osoba s javnim ov-
lastima) čija nadležnost i djelokrug
poslovanja uključuje nadzor financi-
jskog tržišta, subjekata nadzora i finan-
cijskih usluga koje pružaju.
Temeljni ciljevi HANFA-e su promi-
canje i očuvanje stabilnosti financijskog
sustava i nadzor zakonitosti poslovanja
subjekata nadzora. Vodi se načelima
transparentnosti, izgradnje povjerenja
među sudionicima financijskog tržišta i
izvješćivanja potrošača.
HANFA je službeno započela s radom 1.
siječnja 2006., kad je temeljem Zakona o
HANFA-i donesena odluka da Agencija
za nadzor mirovinskih fondova i osigu-
ranja (HAGENA), Komisija za vrijed-
nosne papire i Direkcija za nadzor
društava za osiguranje prestaju s ra-
dom; s tim je istim danom (1. siječnja
2006.) s radom započela HANFA kao
njihov pravni sljednik.
 društava za upravljanje investici-
jskim, privatizacijskim investicijskim
i mirovinskim fondovima, investici-
jskim fondovima, privatizacijskim
investicijskim fondovima, mirovin-
skim fondovima. Fondom hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i čla-
nova njihovih obitelji i Umi-
rovljeničkim fondom
 institucionalnih ulagatelja
 Središnje depozitarne agencije
 Središnjeg registra osiguranika
 društava za osiguranje, mirovinskih
osiguravajućih društava, zastupnika
i posrednika u osiguranju
 pravnih osoba koje se bave poslovima
leasinga\faktoringa, osim ako ih
banke obavljaju unutar svoje regis-
trirane djelatnosti, a sve u skladu s
ovim Zakonom i zakonima koji ure-
đuju predmetnu materiju.
3. Nalagati mjere za otklanjanje ut-
vrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
4. Izdavati i oduzimati dozvole, odo-
brenja i suglasnosti kad je za to ov-
laštena Zakonom o tržištu vrijednos-
nim papirima, Zakonom o investici-
HANFA ima Upravu koja se sastoji od
pet članova, od kojih je jedan predsjed-
nik. Članove Uprave i predsjednika
imenuje i razrješava Hrvatski sabor na
prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
Sve odluke iz nadležnosti i djeLokruga
HANFA-e donosi Uprava na sjedni-
cama (većinom od najmanje tri glasa,
uz ispunjavanje uvjeta kvoruma od tri
člana). Savjet je savjetodavno tijelo
HANFA-e te daje mišljenja, stručne i
znanstvene savjete poradi razvoja nad-
zorne prakse. Savjet ima devet članova,
od kojih tri člana imenuje Vlada RH, a
ostalih pet članova biraju pred-stavnici
udruženja financijskih institucija sub-
jekata nadzora pri Hrvatskoj gospo-
darskoj komori, dok je predsjednik
Uprave član po službenoj dužnosti.
Prema članku 15. Zakona o HANFA-i,
ta je agencija u okviru svojih javnih
ovlasti dužna poduzimati sljedeće:
1. Donositi propise o provedbi Zakona o
HANFA-i, Zakona o tržištu vrijed-
jskim fondovima, Zakonom
o privatizacijskim investicijskim
fondovima, Zakonom o Fondu hrvat-
skih branitelja iz Domovinskog rata i
članova njihovih obitelji, Zakonom o
Umirovljeničkom fondu i Zakonom o
preuzimanju dioničkih društava li-
cencije, autorizacije, odobrenja i sug-
lasnosti kad je za to ovlaštena
Zakonom o obveznim i dobrovoljnim
mirovinskim fondovima i Zakonom o
mirovinskim osiguravajućim društ-
vima i isplati mirovina na temelju
individualne kapitalizirane štednje i
odobrenja i suglasnosti kad je za to
ovlaštena Zakonom o osiguranju,
Zakonom o posredovanju i zastu-
panju u osiguranju, Pravilnikom o
uvje-tima za dobivanje ovlaštenja za
obavljanje aktuarskih poslova i Pra-
vilnikom o uvjetima za dobivanje
ovlaštenja za obavljanje poslova za
posredovanje i zastupanje u osigu-
ranju.
5. Poticati, organizirati i nadgledati
mjere za učinkovito funkcioniranje
financijskog tržišta.
6. Voditi knjige i registre u skladu s
odredbama ovoga Zakona i zakona
navedenih u točki 1. ovoga članka.
Kontekst i vanjski mehanizmi korporativnog upravljanja
nosnih papira, Zakona o investici-
jskim fondovima, Zakona o privati-
zacijskim investicijskim fondovima,
Zakona o preuzimanju dioničkih
društava, Zakona o Fondu hrvat-
skih branitelja iz Domovinskog rata
i članova njihovih obitelji, Zakona o
Umirovljeničkom fondu, Zakona o
obveznim i dobrovoljnim mirovin-
skim fondovima, Zakona o mirovin-
skim osiguravajućim društvima i
isplati mirovina na temelju indi-
vidualne kapitalizirane štednje,
Zakona o osiguranju, Zakona o pos-
redovanju i zastupanju u osigu-
ranju i drugih zakona kada je zako-
nom ovlaštena.
2. Obavljati nadzor nad poslovanjem
 burzi i uređenih javnih tržišta, ov-
laštenih društava i izdavatelja vri-
jednosnih papira
 brokerskih društava, brokera i in-
vesticijskih savjetnika
7. Pokretati inicijativu za donošenje
zakona i drugih propisa i infor-
mirati javnost o načelima po kojima
djeluje financijsko tržište.
8. Donositi podzakonske akte radi
propisivanja uvjeta, načina i proce-
dura zajedinstveno obavljanje nad-
zora unutar svog djelokruga i
nadležnosti.
9. Davati mišljenje o provedbi ovoga
Zakona i posebnih zakona iz točke
1. ovoga članka na zahtjev stranaka
u postupku ili osoba koje dokažu
svoj pravni interes.
10.Poduzimati druge mjere i obavljati
druge poslove u skladu sa zakon-
skim ovlaštenjima.
11.Izvješćivati ostala nadzorna,
upravna i pravosudna tijela o svim
pitanjima koja se neposredno ili
posredno tiču njihove nadležnosti i
djelokruga, povodom postupaka koji
se vode pred tim tijelima, a u svezi
su s postupcima iz djelokruga i
nadležnosti Agencije.
2
Zakon o tržištu vrijednosnih papira
Zakonom o tržištu vrijednosnih papira
uređuju se, među ostalim, postupak iz-
davanja vrijednosnih papira, poslovi s
vrijednosnim papirima i osobe ovlaštene
za obavljanje poslova s vrijednosnim
papirima, uvjeti za organizirano javno
trgovanje vrijednosnim papirima,
zaštita ulagatelja i nositelja prava iz
vrijednosnih papira, nematerijalizirani
vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlasti
središnje depozitarne agencije, burza i
uređenih javnih tržišta.
Pri izdavanju vrijednosnih papira u RH,
izdavatelj je obvezan objaviti prospekt
(javna ponuda - poziv na upis vrijednos-
nih papira upućen neodređenom broju
osoba putem sredstava javnog priop-
ćavanja) ili potencijalnim ulagateljima
dostaviti prospekt izdanja vrijednosnih
papira (privatna ponuda - izdavanje
vrijednosnih papira u kojemu je poziv
na upis upućen samo institucionalnim
ulagateljima ili izdavateljevim di-
oničarima ili zaposlenicima te do dvade-
setorici vanjskih ulagatelja), osim u
slučaju izdavanja dionica pri osnivanju
dioničkog društva, izdavanja vrijednos-
nih papira RH ili HNB-a.
Prospekt odobrava HANFA. Poslove s
vrijednosnim papirima u RH mogu
obavljati samo ovlaštena društva -
brokersko društvo i banka koji su za
obavljanje tih poslova dobili dozvolu
Agencije i upisali ih kao djelatnost u
sudski registar.
Javna dionička društva uređena su
člankom 114. koji određuje da se jav-
nim dioničkim društvima smatraju di-
onička društva koja ispunjavaju jedan
od sljedećih kriterija:
1. izdaju dionice javnom ponudom ili
2. imaju više od 100 dioničara, a njihov
temeljni kapital iznosi najmanje
30.000.000,00 kuna.
U roku od 30 dana od dana izdanja di-
onica javnom ponudom javna dionička
društva dužna su uvrstiti dionice u ko-
taciju javnih dioničkih društava burze
ili uređenoga javnog tržišta. Javna di-
onička društva dužna su prilikom
uvrštenja dionica u kotaciju javnih di-
oničkih društava objaviti skraćeni
prospekt, dok uvjete uvrštenja
propisuje burza odnosno uređeno javno
tržište.
Javna dionička društva obvezna su
izraditi i u roku od 30 dana od posl-
jednjeg dana u tromjesečju dostaviti
Komisiji tromjesečna financijska i
poslovna izvješća, a u roku od 45 dana
konsolidirana izvješća. Financijska i
poslovna izvješća za četvrto tromje-
sečje javna dionička društva obvezna
su izraditi i dostaviti Komisiji u roku
od 90 dana po isteku poslovne godine.
Javna dionička društva moraju prije
uvrštenja vrijednosnih papira u ko-
taciju javnih dioničkih društava na
burzi ili uređenomu javnom tržištu
dostaviti podatke o vrijednosnim
papirima i njihovim vlasnicima iz
knjiga dionica ili registara izdavatelja
u depozitorij središnje depozitarne
agencije radi dematerijalizacije vrijed-
nosnih papira, prema rokovima i
načinu dostave koji propisuje središnja
depozitarna agencija, a odobrava Ko-
misija.

Pravilnik o sadržaju i obliku financijskih i poslovnih izvješća javnih dioničkih društava

Sadržaj i oblik financijskih i poslovnih popunjavanjem obrasca u elek-

izvješća određenje Pravilnikom o sa-
držaju i obliku financijskih i poslovnih
izvješća javnih dioničkih društava koji je
usvojila (sada bivša) Komisija za vrijed-
nosne papire.
Financijska i poslovna izvješća javnih
dioničkih društava u načelu se sastoje
od:
 općih podataka o društvu
 bilance, računa dobiti i gubitka
 izvješća o novčanom tijeku za društvo
 izvješća o promjenama glavnice
društva i pojašnjenja i
 komentara uprave društva (javne
informacije),
no sadržaj izvješća ovisi o djelatnosti
koju obavlja javno dioničko društvo
svrstano u grupe financijske institucije,
društva za osiguranje, ostala dionička
društva te je podrobno opisano u samom
pravilniku.
Javno dioničko društvo izrađuje izvješće
troničkom obliku. Pravilnikom je odre-
đen i rok izrade i dostava izvješća na
takav način da se prvo izvješće sastav-
lja sa stanjem na dan 31. ožujka. Drugo
izvješće sastavlja se sa stanjem na dan
30. lipnja, treće sa stanjem na dan 30.
rujna, a četvrto na dan 31. prosinca
tekuće godine.
Izvješća za prvo, drugo i treće tromje-
sečje javno dioničko društvo dostavlja u
roku od 30 dana, a konsolidirana iz-
vješća u roku od 45 dana od posljednjeg
dana u tromjesečju. Javna dionička
društva izvješća za četvrto tromjesečje
obvezna su izraditi i dostaviti u roku 90
dana po isteku poslovne godine.
Nakon što se izvješća obrade, podaci iz
izvješća dostupni su pravnim i fizičkim
osobama na njihov zahtjev. Uvid u po-
datke te korištenje podataka ob-
javljenih u Javnoj informacijskoj
knjižici moguće je na način i pod
uvjetima sadržanim u Pravilniku o sa-
držaju i obliku financijskih i poslovnih
izvješća javnih dioničkih društava.

Kontekst i vanjski mehanizmi korporativnog upravljanja

3
Zakon o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti
Neovisnost je nepostojanje bilo kakva
materijalnog sukoba interesa. Pri de-
finiranju neovisnosti osobitu pozornost
treba usmjeriti na štetu ili prijetnje koje
mogu proizaći iz činjenice da je član
uprave ili član nadzornog odbora usko
povezan s konkurentom društva.
Neovisnost i objektivnost osobito su
neophodne za sljedeća područja:
 cjelovitost financijskog i nefinanci-
jskog izvještavanja
 pregled transakcija s povezanim oso-
bama
 imenovanje i razrješenje članova nad-
zornog odbora, uprave i ključnih iz-
vršitelja
 plaće, naknade i ostale nagrade čla-
novima nadzornog odbora, uprave,
višeg menadžmenta i ključnih iz-
vršitelja.
Član se može smatrati neovisnim:
1. ako nije član uprave ili izvršni direk-
tor/menadžer u društvu ili povez-
anom društvu i ako nije bio na tim
položajima u posljednjih pet godina
2. ako nije zaposlenik društva ili povez-
anog društva i nije to bio u posljednje
tri godine; iznimka je predstavnik
Zakon o obveznim odnosima
Ponašanje u ispunjavanju obveza i nji-
hovu ostvarivanju uređeno je u Zakonu
o obveznim odnosima kao opći propis, te
u članku 10. određen je sudionik u ob-
veznom odnosu dužan u ispunjavanju
svoje obveze postupati s pažnjom koja se
u pravnom prometu zahtijeva u odgova-
rajućoj vrsti obveznih odnosa (pažnja
dobroga gospodarstvenika, odnosno
pažnja dobrog domaćina).
Zakon utvrđuje da je sudionik u ob-
veznom odnosu dužan u ispunjavanju
obveze iz svoje profesionalne djelatnosti
postupati s povećanom pažnjom, prema
pravilima struke i običajima (pažnja
dobrog stručnjaka), te da je sudionik u
obveznom odnosu dužan u ostvarivanju
svog prava suzdržati se od postupka
kojim bi se otežalo ispunjenje obveze
drugog sudionika.
radnika u nadzornom odboru na te-
melju zakona
3. ako ne prima i nije primao znatnu
dodatnu naknadu od društva ili
povezanog društva, osim naknade za
obnašanje funkcije neizvršnog direk-
tora;
4. ako nije predstavljao ili na bilo koji
način ne predstavlja dioničara/
dioničare koji ima/imaju kontrolni
paket dionica
5. ako nema ili nije imao godinu dana
prije imenovanja značajan poslovni
odnos s društvom ili s povezanim
društvom ili izravno ili kao partner,
dioničar, direktor ili viši zaposlenik
tijela koje ima takve odnose; znača-
jni poslovni odnosi obuhvaćaju važne
dobavljače robe ili usluga
(uključujući financijske, pravne,
savjetodavne ili konzultantske us-
luge), značajne klijente ili organi-
zacije koje primaju naknade od
društva ili njegove grupe
6. ako nije ili u posljednje tri godine
nije bio partner ili zaposlenik sa-
dašnjeg ili bivšega vanjskog revizora
društva ili povezanog društva
7. ako nije član uprave ili izvršni direk-
tor/menadžer drugog društva u ko-
Standard dobroga gospodarstvenika
zahtijeva se kad je sudionik obveznog
odnosa gospodarstvenik (obrtnik,
trgovac pojedinac, trgovačko društvo i
općenito pravna osoba) čiji je predmet
poslovanja određena gospodarska dje-
latnost.
Članovi uprave i članovi nadzornog
odbora trebaju imati specifična znanja i
vještine te dobro razumjeti svoje uloge
u upravljanju i nadzoru nad upravljan-
jem te moraju razborito procjenjivati i
donositi odluke u najboljem interesu
društva, dioničara i ostalih zaintere-
siranih strana.
Smatra se da članovi uprave i NO-a
promiču dobro upravljanje:
 ako određuju poslovne ciljeve i
strategiju društva
Kontekst i vanjski mehanizmi korporativnog upravljanja
jemu je član uprave ili izvršni direk-
tor/menadžer društva član nadzor-
nog odbora i ako nije na drugi način
značajno povezan s izvršnim direk-
torima društva na
osnovi angažmana u drugim društ-
vima ili tijelima
8. ako nije član nadzornog odbora više
od tri mandata (12 godina)
9. ako nije član uže obitelji člana
uprave ili izvršnog direktora/
menadžera ili osoba u opisanim
situacijama.
Sukob interesa prema Zakonu je situa-
cija u kojoj su privatni interesi dužnos-
nika u suprotnosti s javnim interesom
ili kad privatni interes utječe ili može
utjecati na nepristranost dužnosnika u
obavljanju javne dužnosti.
Dužnosnici ne mogu biti članovi
uprava ili nadzornih odbora
trgovačkih društava. Iznimno, dužnos-
nici mogu biti članovi nadzornih od-
bora u trgovačkim društvima koja su u
državnom vlasništvu ili u kojima
država ima većinski udjel, a od poseb-
nog su državnog interesa, ali bez
prava na ikakvu naknadu ili primanje
dara, osim prava na naknadu putnih i
drugih troškova.
 ako su odani društvu i ako vode
poslove društva u dobroj namjeri na
temelju cjelovitih i pouzdanih infor-
macija, dobro gospodareći, u najbol-
jem interesu društva i dioničara, u
skladu sa zakonom i kodeksom
društva
 ako u svakodnevnom poslovanju
izbjegavaju sukob interesa ili mo-
gući sukob interesa te zloporabu u
transakcijama s povezanim oso-
bama
 ako primjenjuju visoke moralne
standarde i uzimaju u obzir in-
terese šire društvene zajednice
 ako posvećuju dovoljno vremena
svojim obvezama u društvu, ako
razvijaju i održavaju određenu raz-
inu stručnosti neophodnu za
obavljanje svojih zadaća itd.
4
Zakon o preuzimanju dioničkih društava
Zakonom su uređeni uvjeti za davanje
ponude za preuzimanje dioničkih
društava - izdavatelja, postupak preuzi-
manja, prava i obveze sudionika u pos-
tupku preuzimanja te nadzor nad prov-
edbom postupka preuzimanja dioničkih
društva.
Člankom 3. Zakona određena su temel-
jna načela s obzirom na postupanje pri
preuzimanju:
 dioničari ciljnog društva, koji drže
dionice ciljnog društva istog roda, na
koje se odnosi ponuda za preuzi-
manje, imaju jednak položaj u pos-
tupku preuzimanja
 dioničari ciljnog društva na koje se
odnosi ponuda za preuzimanje
moraju imati dovoljno vremena i
informacija kako bi potpunim uvi-
dom u stanje stvari mogli odlučiti o
Zakon o računovodstvu
Zakon o računovodstvu uređuje računo-
vodstvo trgovačkih društava, a osobito
prikupljanje i obradu podataka i knjigo-
vodstvene isprave, vođenje poslovnih
knjiga, izradu popisa imovine i obveza
društva, primjenu Međunarodnih
računovodstvenih standarda i financi-
jskih izvještaja, klasifikaciju obveznika,
izradu i sadržaj financijskih izvješća te
kaznene sankcije.
Za potrebe Zakona o računovodstvu
obavlja se razvrstavanje trgovačkih
društava u mala, srednje velika i velika
trgovačka društva. Klasifikacija
trgovačkih društava određena je čl. 3.
Zakona o računovodstvu:
Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze
Zakon o reviziji
Zakon o reviziji uređuje područje osoba
ovlaštenih za pružanje usluga revizije,
obavljanja usluga revizije, revizorski
odbor, Hrvatsku revizorsku komoru,
ponudi za preuzimanje
 uprava i nadzorni odbor ciljnog
društva dužni su u razdoblju pro-
vođenja postupka preuzimanja pos-
tupati u najboljem interesu ciljnog
društva
 ponuditelj i ciljno društvo dužni su
provesti postupak preuzimanja što
brže, a ciljno društvo ne smije duže
vrijeme od predviđenog biti sprije-
čeno u poslovanju
 poradi trgovanja dionicama ponu-
ditelja, ciljnog društva i drugih
društava koja sudjeluju u postupku
preuzimanja, ne smije doći do pore-
mećaja na tržištu
 ponuditelj može objaviti ponudu za
preuzimanje tek nakon što u ci-
jelosti osigura novčanu naknadu i
dva od sljedećih uvjeta:
 ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna
 prihod 65.000.000,00 kuna
 prosječan broj radnika tijekom
poslovne godine 50.
Srednji poduzetnici su oni koji prelaze
dva uvjeta iz stavka 2. ovoga članka ali
ne prelaze dva od sljedećih uvjeta:
 ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna
 prihod 260.000.000,00 kuna
 prosječan broj radnika tijekom
poslovne godine 250.
Veliki poduzetnici su oni koji prelaze
dva uvjeta iz stavka 3. ovoga članka.
nadzor i provjeru kvalitete rada re-
vizorskih društava, samostalnih re-
vizora i ovlaštenih revizora, iz-davanje i
oduzimanje dozvole za obavljanje us-
Kontekst i vanjski mehanizmi korporativnog upravljanja
druge vrste naknada koje su
propisane odredbama ovoga Za-
kona.
Ponuditelj mora ponudu za preuzi-
manje i svaku njezinu izmjenu objaviti
u Narodnim novinama i u još jednim
dnevnim novinama koje se redovito
prodaju na cijelom teritoriju RH, u
roku sedam dana od dana kad primi
rješenje HANFA-e kojim se odobrava
njegov zahtjev za objavljivanje ponude
ili kad se zbog proteka roka donošenja
rješenja smatra daje zahtjev odobren.
U roku od sedam dana od ob-
javljivanja ponude za preuzimanje
nadzorni odbor izdavatelja obvezan je
objaviti svoje obrazloženo mišljenje o
ponudi za preuzimanje na jednak
način na koji je objavljena ponuda za
preuzimanje.
Osim poduzetnika iz stavka 4. ovoga
članka, veliki poduzetnici u smislu ovo
-ga zakona su banke, štedne banke,
stambene štedionice, institucije za
elektronički novac, društva za osigu-
ranje, teasing društva, društva za
upravljanje investicijskim fondovima i
zasebna imovina bez pravne osobnosti
kojom oni upravljaju, društva za
upravljanje investicijskim fondovima i
imovina investicijskih fondova s prav-
nom osobnosti, društva za upravljanje
obveznim odnosno dobrovoljnim mi-
rovinskim fondovima i zasebna
imovina kojom oni upravljaju te mi-
rovinska osiguravajuća društva.
luga revizije, te kaznene sankcije za
revizore.
5
Zakon o bankama
Uz ono što je propisano Zakonom o
trgovačkim društvima, Zakon o bank-
ama posebno uređuje i dodatne obveze
članova nadzornog odbora banke.
Člankom 32. Zakona o bankama propis-
ano je da osim dužnosti i odgovornosti
članova nadzornog odbora koje proizlaze
iz Zakona o trgovačkim društvima, čla-
novi nadzornog odbora banke moraju:
 zauzimati stajališta o nalazima
Hrvatske narodne banke i drugih
Pravila Zagrebačke burze
Pravilima su uređena sljedeća područja:
 stjecanje i gubitak članstva i prava i
dužnosti članova
 struktura tržišta i tržišnih seg-
menata u okviru kojih se zbiva re-
dovita burzovna trgovina
nadzornih tijela u postupcima nad-
zora nad bankom
 solidarno odgovarati banci za štete
koje nastanu kao posljedica pro-
pusta u ispunjavanju njihovih
dužnosti
 odmah obavijestiti Hrvatsku
narodnu banku o: imenovanju i
prestanku njihove funkcije u uprav-
nim ili nadzornim tijelima drugih
pravnih osoba, pravnim poslovima
 uvjeti i postupak uvrštenja i pri-
manja u trgovinu vrijednosnih
papira
 obveze izdavatelja vrijednosnih
papira koji su uvršteni ili primljeni
u trgovinu
Kontekst i vanjski mehanizmi korporativnog upravljanja
na temelju kojih je član nadzornog
odbora ili član njegove uže obitelji
izravno ili neizravno pribavio di-
onice ili poslovne udjele u pravnoj
osobi na temelju kojih je član nad-
zornog odbora zajedno s članovima
njegove uže obitelji stekao kvalifi-
cirani udjel u toj pravnoj osobi ili
na temelju kojih su njihovi udjeli
pali ispod granice kvalificiranog
udjela.
 postupak trgovanja vrijednosnim
papirima
 postupak nadzora i mjere koje se
poduzimaju u svrhu zaštite integ-
riteta tržišta vrijednosnih papira.
6
Kodeks korporativnog upravljanja
Hrvatska agencija za nadzor financi-
jskih usluga (HANFA) i Zagrebačka
burza predstavile su 4. travnja 2007.
javnosti Kodeks korporativnog
upravtjanja.
Cilj Kodeksa jest zaštiti, prije svega
investitore, ali i ostale nositelje in-
teresa, i to dobrim i odgovornim
upravljanjem te nadziranjem poslovnih
i upravljačkih funkcija dioničkih
društava. Kodeks uređuje područje jav-
nog objavljivanja, rad glavne skupštine,
nadzornog odbora i uprave, reviziju i
mehanizme unutarnje kontrole, odnose
s investitorima i nositeljima interesa, te
objavljivanje podataka o pridržavanju
odredaba Kodeksa.
Nadzorni odbor - zadaće i odgovor-
nost
Glavne zadaće nadzornog odbora su
imenovanje i opoziv uprave, nadzor nad
radom uprave u vođenju poslova
društva te podnošenje izvješća o
obavljenu nadzoru.
U obavljanju svojih poslova uprava
društva nije vezana uputama drugih
tijela društva, pa čak ni uputama koje
joj daju većinski dioničari ili nadzorni
odbor. Uprava je dužna uvijek djelovati
isključivo u korist društva i dioničara,
vodeći računa o interesima zaposlenika
i šire zajednice, u svrhu povećanja vri-
jednosti društva. Uprava ne može
pr enos iti s vo je ovlasti vo đe nja
poslovanja društva na bilo koje drugo
tijelo društva.
Po pravilu, uprava samostalno vodi
poslove društva, ali bi za pojedine
poslove statutom ili odlukom nadzornog
odbora mogla biti uvedena obveza pre-
thodnog pribavljanja suglasnosti od
nadzornog odbora. Ipak, ni tada nad-
zorni odbor nema ovlast voditi poslove
društva.
Bitna obveza uprave društva je i izrada
izvješća koje podnosi nadzornom odboru
o stanju društva. Pritom nadzorni odbor
djeluje kao posrednik između uprave i
glavne skupštine, koji ocjenjuje izvješća
uprave i o njima izvještava glavnu
skupštinu.
Sukobi interesa
Sukob interesa postoji u člana nadzor-
Mandat članova nadzornog odbora nije
obvezujući, što znači da svaki član nad-
zornog odbora dužnost obavlja potpuno
samostalno i na vlastitu odgovornost,
neovisno o tome tko ga je predložio ili
imenovao.
Članovi nadzornog odbora trebaju
obavljati svoju dužnost s pozornošću
urednog i savjesnoga gospodarstvenika
i čuvati poslovnu tajnu društva.
Nadzorni odbor treba donijeti odluku o
okvirnom planu svog rada koji bi trebao
uključiti popis redovitih sjednica i po-
dataka koje redovito i pravodobno treba
stavljati na raspolaganje članovima
nadzornog odbora.
Nadzorni odbor treba donijeti svoja
unutarnja pravila rada, s time da ona
ne bi smjela ograničavati slobodu sva-
koga pojedinog člana na samostalno
djelovanje. Niti jedan dokument nad-
zornog odbora ne smije sprječavati ili
ograničavati pojedinog člana u postu-
panju u skladu sa zakonom, no ujedno
nog odbora koji nije neutralan u odnosu
prema predmetu odlučivanja ili se iz
činjenice njegove povezanosti s drugim
društvima, osobama ili poslovima može
pretpostaviti da može imati interese
koji nisu istodobno nužno i interesi
društva, te može utjecati na donošenje
odluke na temelju interesa ili sklonosti
koje se nužno ne podudaraju s intere-
sima društva. Članovi nadzornog od-
bora ne smiju donositi odluke na te-
melju osobnih interesa ili na temelju
interesa osoba s kojima imaju bliske
odnose.
Sukobi interesa
Sukob interesa postoji u člana uprave
koji nije neutralan u odnosu prema
predmetu odlučivanja te može utjecati
na donošenje odluke na temelju in-
teresa koji se razlikuju od interesa
društva. Članovi uprave ne smiju
donositi odluke na temelju osobnih in-
teresa ili na temelju interesa osoba s
kojima imaju bliske odnose.
Zabrana konkurencije
Članovi nadzornog odbora ne smiju, za
svoj ili tuđi račun, osobno ili putem
trećih obavljati poslove iz djelatnosti
koju obavlja društvo kao i savjetovati
Kontekst i vanjski mehanizmi korporativnog upravljanja
bi svaki član trebao izbjegavati zlopo-
rabu tih ovlasti i uvijek nastojati usk-
laditi svoj rad s drugim članovima
nadzornog odbora.
Odnos prema upravi
Nadzorni odbor i uprava dužni su pot-
puno surađivati u najboljem interesu
društva, te zajednički raspravljati o
strateškim odrednicama poslovanja
društva.
Nadzorni odbor dužan je osigurati u
društvu postojanje dugoročnog plana
sukcesije, čime se osigurava pažljivo i
pravodobno imenovanje nasljednika
bilo kojemu članu vodećega kadra
društva. U taj proces treba uključiti i
članove vodećega kadra.
Uprava - zadaće i odgovornost
Uprava društva vodi poslove društva
samostalno i na vlastitu odgovornost
te donosi sve odluke isključivo prema
vlastitoj prosudbi.
osobe koje se mogu smatrati konku-
rentskima društvu. Članovi nadzornog
odbora dužni su javno objaviti veličinu
udjela i sve promjene udjela u društ-
vima koja se mogu smatrati konku-
rentskim društvima.
Zabrana konkurencije
Članovi uprave ne smiju, za svoj ili
tuđi račun, osobno ili putem trećih
osoba, konkurirati društvu na bilo koji
način. Članovi uprave također ne
smiju imati znatan udio u društvima
koja se mogu smatrati konkurentskim
društvima.
Nagrade
Članovima nadzornog odbora može se
za njihov rad platiti naknada koja se
može odrediti i kao sudjelovanje člana
odbora u dobiti društva. Naknada se
određuje statutom, a može ju odobriti i
glavna skupština društva. Naknada
mora biti primjerena poslovima koje
obavlja član odbora i stanju društva.
Ako je naknada određena statutom,
glavna skupština može većinom glas-
ova donijeti odluku o izmjeni statuta
kojom se ta naknada smanjuje.
7
Naknada članovima nadzornog odbora
treba:
 adekvatno odraziti vrijeme, trud i
iskustvo povezano s njihovim funkci-
jama u nadzornom odboru i komisi-
jama
 osigurati adekvatan poticaj koji bi
uravnotežio interese članova nadzor-
nog odbora s interesima dioničara
 biti određena na takav način da ne
ugrožava sposobnost članova nadzor-
nog odbora da donose odluke u na-
jboljem interesu društva i njegovih
dioničara.
Preporučuje se odrediti naknadu članu
nadzornog odbora prema istoj satnici
upotrijebljenoj za članove uprave, uklju-
čujući bonuse i pogodnosti razmjerne
stvarnom vremenu povezanom s njiho-
vom funkcijom.
Naknada članovim nadzornog odbora
treba se sastojati od:
 fiksnog dijela koji je nepromjenjiv i
ne ovisi o rezultatima poslovanja,
osim ako su rezultati poslovanja
društva takvi da bi isplata fiksne
naknade bila nepravedna i u ve-
likom nerazmjeru s rezultatima dotočiti na politiku trgovačkog društva
poslovanja glede primanja direktora za sljedeću
financijsku godinu i, ako je moguće, i
 varijabilnog dijela koji je uvjetovan
sljedeće godine.
rezultatima poslovanja u određe-
nomu prošlom i budućem razdoblju.
Detaljni podaci o svim naknadama i
drugim primanjima od strane društva
ili s društvom povezanih osoba za sva-
koga pojedinog člana nadzornog odbora
društva, uključujući i strukturu te
naknade, moraju biti javno objavljeni.
Društvo treba objaviti izjavu o politici
nagrađivanja uprave i nadzornog od-
bora kao dio godišnjeg izvješća. Izjava o
politici nagrađivanja uprave treba biti
stalno objavljena na web stranicama
društva na internetu.
Prema preporukama Europske komisije
svako javno dioničko društvo treba us-
vojiti izjavu o politici primanja (plaća,
naknada, nagrada, honorara, zarada).
Izjava treba biti dio nezavisnog izvješća
o primanjima i/ili uključena u godišnja
poslovna i financijska izvješća
trgovačkog društva; izjava o priman-
jima također bi trebala biti objavljena
na web stranicama trgovačkog društva.
Izjava o primanjima trebala bi se usre-
Kontekst i vanjski mehanizmi korporativnog upravljanja