Adam Smith (1723.-1790.

)
Adam Smith je kotski ekonomist i etiar. Zaetnik je moderne ekonomske
znanosti to jest politike ekonomije svojim djelom ''Bogatstvo naroda'' .
ivotopis mu je osebujan jer je radio puno toga u svom ivotu a jo kao
student zanimao se za politiku. Njegova najznaajnija djela su Teorija
moralnih osjeaja ,Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda, te
Bogatstvo naroda.
Njegov otac, koji se zvao isto kao i on,preminuo je dva mjeseca
nakon njegova roenja. Navodno su ga u 4. godini oteli romi ali je vraen
te je ubrzo krenuo u kolu.
Zapoeo je studirati na Sveuilitu u Glasgowu u dobi od 14 godina, gdje je
uio etiku.
Tu je Smith razvio strast prema slobodi, razumu i slobodi govora. Tri
godine poslije nastavio se kolovati na Sveuilitu u Oxfordu koji je
napustio nakon 6 godina. Od 1748.-1763. radio je kao profesor na
Sveuilitima u Edinburgu i Glasgowu. Godine 1763. napustio je mjesto
profesora kako bi radio za Henry-a Scotta na putovanjima po Europi kao
njegov tutor. Kako je napustio sveuilite na polovini zapoetih
predavanja,ponudio je studentima novac, ali su to studenti odbili. Kao tutor
plaa mu je iznosila 300 na godinu uz trokove, te 300 mirovine po
godini; otprilike dvostruko vie nego njegov prethodni prihod kao uitelj.
Putovao je tako u Toulouse (Francuska) pa zatim u enevu (Italija) i Pariz
(Francuska). Godine 1766. vraa se kui u Kirkcaldy gdje je 10 godina
posvetio pisanju Bogatstvo naroda koje je objavio 1776 godine. Djelo
Teorija moralnih osjeaja objavljuje 1759. godine prije knjige Bogatstvo
naroda . U njoj izlae svoja filozofska tumaenja budui da je te godine
bio uitelj morala na Sveuilitu u Glasgowu. Kroz djelo se provlai teza da
su ljudi sebini te da se ponaaju samo u korist vlastitih interesa. Ta teza je
vana za razumijevanje njegovog djela Bogatstvo naroda. ''Istraivanje
prirode i uzroka bogatstva naroda'' njegovo je kapitalno djelo objavljeno
1776. godine. Budui da sadri prvo sistemsko nauno izlaganje naela
politike ekonomije postalo je temelj ekonomske nauke i misli. Teme o
kojim progovara u ovom djelu su : klasina ekonomija,slobodno
trite,podjela rada i slobodna ruka. Adam Smith je isto tako utemeljio
radnu teoriju vrijednosti u skladu s kojom su vrijednosti roba na tritu
odreene koliinom rada utroenog u proizvodnji tih roba. Njegova izreka je
: rad je izvor bogatstva. Smith je smatrao da su ljudi po prirodi
sebini,odnosno prvenstveno nastoje zadovoljiti vlastite potrebe i da je
trite mehanizam koji ograniava sebine interese pojedinca i omoguava
najbolju upotrebu raspoloivih resursa u danom vremenu. Slobodno
djelovanje trita on naziva nevidljiva ruka. Nevidljiva ruka koordinira
ekonomske aktivnosti i doprinosi rastu bogatstva naroda. Smith je uoio da
su najnaprednije ekonomije svoj ekonomski rast i razvoj temeljile na
drutvenoj podjeli rada i specijalizaciji. Zagovara slobodu pojedinca i
laissez faire politiku to jest ne mijeanje drave u privredne poslove.

Poveanje bogatstva e se najbolje ostvariti ako se poduzetniku ostavi

autonomija u donoenju odluka to, koliko, kada, kako, i za koga
proizvoditi. Prema Smithu Naelo je svakog mudrog oca porodice da
nikad ne pokua napraviti kod kue ono to e ga kotati vie nego da
kupi. Smith govori i o apsolutnoj prednosti zemalja to znai da ako jedna
zemlja moe proizvesti neku robu efikasnije nego neka druga, kae se da
ona ima apsolutnu prednost u proizvodnju te robe. Apsolutna prednost
moe biti prirodna(klima,tlo,prirodna bogatstva) ili steena
(znanje,vjetina). Djelo Bogatstvo naroda smatra se poetkom klasine
ekonomije. Smith je smatrao da ukoliko svaki pojedinac bude radio ono to
je najbolje za njega da e i drutvo imati koristi od toga. Prije njega
ekonomija je bila zasnovana na interesu kralja,a bogatstvo nacije mjerilo
se bogatstvom koji car posjeduje. Smith je smatrao da bi se bogatstvo
nacije trebalo mjeriti godinjim prihodom nacije. Zemlja,rad i kapital su tri
glavna faktora koji najvie doprinose bogatstvu naroda te se cijene
formiraju na osnovu omjera ponude i potranje.
U Edinburg se seli 1778. godine gdje i umire 1790. godine. U
svojoj knjinici je ostavio brojne zapise i ne objavljenje materijale. Njegovi
prijatelji su sve pregledali i prema Smithovim eljama unitili sve to nije
bilo vrijedno objavljivanja.

Izvori: http://www.econlib.org/library/Enc/bios/Smith.html
http://www.adamsmith.org/
http://mladiliberalimostara.blogger.ba/arhiva/2008/05/25/1568756
https://hr.wikipedia.org/wiki/Adam_Smith