ANALIZA

VODE I TLA
ueniki materijal
PUT U ANALIZU VODE I TLA

Zanima vas to se sve nalazi u vodi i tlu? Onda se zacijelo morate upoznati s
analitikom kemijom. Ova grana kemije se, kao to joj samo ime kae, bavi analizama,
tj. prouava kvalitativni ili kvantitativni sastav tvari. Dokazivanje ili kvalitativna analiza
podrazumijeva odreivanje identiteta tvari, a kvantitativna njihove koliine. Materijal
koji je pred vama pomoi e vam u nakani da saznate ega sve ima u vaoj vodi i tlu. No,
prije nego to ponete s istraivanjem, vano je prouiti nekoliko mjera koje kemiari
primjenjuju.

Sigurnosne mjere

Prije kemijskih analiza provjerite koje mjere opreza morate poduzeti u

radu s kemikalijama koje ete koristiti.
Nemojte jesti ili piti dok izvodite kemijske analize.
Nemojte drati hranu u blizini kemikalija i uzoraka.
Izbjegavajte kontakt kemikalija s koom i oima koristite zatitne
naoale i rukavice.
Ne gutajte reagense.
Operite ruke nakon izvoenja pokusa.
Ako vam dospije kemikalija u oko, odmah ga isperite istom vodom.
Ako nakon pranja i ispiranja i dalje osjetite posljedice, potraite lijeniku
pomo i ponesite uputu s popisom kemikalija kako bi lijenik znao o kojoj
kemikaliji se radi.
Pokuse radite prema uputama.

Moralne mjere

Nemojte unitavati prirodu tijekom uzimanja uzoraka.

Budite tedljivi s kemikalijama.
Kontrolirano pospremite preostale kemikalije nakon pokusa.
Nikada nemojte javno objavljivati rezultate vae analize dok ih ne potvrdi
strunjak.

1
SADRAJ:

Uzorkovanje vode i tla

Analitike metode za vodu i tlo

Voda:
Vjeba 1. Odreivanje temperature vode
Vjeba 2. Odreivanje vodljivosti vode
Vjeba 3. Odreivanje pH-vrijednosti vode
Vjeba 4. Odreivanje ukupne tvrdoe vode

Vjeba 5. Kloridi i slobodni klor

5.1. Dokazivanje i polukvantitativno odreivanje klorida
5.2. Kvantitativno odreivanje klorida: volumetrijski
5.3. Kvantitativno odreivanje rezidualnog klora: kolorimetrijski

Vjeba 6. eljezo:
6.1. Dokazivanje eljezovih iona
6.2. Kvantitativno odreivanje eljezovih iona: gravimetrijski
6.3. Kvantitativno odreivanje eljezovih iona: kolorimetrijski

Vjeba 7. Nitrati, nitriti i amonijak

7.1. Dokazivanje nitrata i nitrita
7.2. Kvantitativno odreivanje nitrata i nitrita: kolorimetrijski
7.3. Kvantitativno odreivanje nitrita: volumetrijski
7.4. Dokazivanje amonijaka
7.5. Kvantitativno dokazivanje amonijaka: volumetrijski

Vjeba 8. Sulfati:
8.1. Dokazivanje i polukvantitativno odreivanje koliine sulfata

Vjeba 9. Fosfati:
9.1. Dokazivanje fosfata
9.2. Kvantitativno odreivanje fosfata: kolorimetrijski

2
Tlo:

Vjeba 10. Odreivanje temperature tla

Vjeba 11. Odreivanje pH-vrijednosti tla

Vjeba 12. Karbonati:

12.1. Dokazivanje i polukvantitativno odreivanje karbonata u tlu
12.2. Kvantitativno odreivanje karbonata: volumetrijski

Vjeba 13. Nitrati i amonijak:

13.1. Ekstrakcija nitrata iz tla
13.2. Ekstrakcija amonijaka iz tla
13.3. Kvantitativno odreivanje amonijaka: kolorimetrijski

Vjeba 14. Fosfati:

14.1. Ekstrakcija fosfata iz tla

3
UZORKOVANJE VODE I TLA

Uzorkovanje vode

Prilikom uzimanja uzorka vode treba nastojati uzeti to homogeniji

uzorak (izbjegavati lie, grane, eventualne masne mrlje i sl.), osim ako je
cilj ispitivanja vode zagaenje.
Spremnik prije uzimanja uzorka treba isprati tri puta vodom koja se
uzorkuje.
Za veinu pokazatelja uzorak se uzima u stakleni spremnik.
Voda za odreivanje metala u tragovima (osim Hg) uzorkuje se u
polietilenske spremnike.
Uzorak vode treba uzimati drei bocu za dno i uranjajui otvor oko 30
cm ispod povrine.
Prilikom uzorkovanja ep spremnika ne smije se isputati iz ruke kako se
ne bi njime unijelo vanjsko oneienje.
Ne prikupljajte uzorke za vrijeme grmljavinske oluje, jake kie ili jakoga
vjetra.
Ne uzimajte uzorke s mjesta na koja ne moete lako pristupiti.
Zbog vlastite sigurnosti, ne prikupljajte uzorke ispod zamrznute vode.
Za uzorke vode iz slavine, pustite vodu neko vrijeme prije nego to
prikupite uzorak.
Izbjegavajte mjehurie u prikupljenim uzorcima.

Uzorkovanje tla

Iskopajte rupu u tlu dubine 30 cm, pomou lice skupite zemlju od dna
prema povrini te uklonite korijenje i kamenje.
Uzorak potreban za analizu je oko 100 g, to je oko tri lice.
Uzmite barem pet uzoraka na 100 m2. to vie, to bolje.
Uzete uzorke pomijeajte u zdjeli.
Ostavite zemlju da se osui na zraku.
Uzorak pohranite u plastinu vreicu ili boicu za pohranjivanje.
Oznaite uzorak (datum, lokacija, namjena zemljita).
Kako biste pripremili uzorak za analizu, prosuite ga na zraku.

4
ANALIZA VODE

Vjeba 1. ODREIVANJE TEMPERATURE VODE

Napomena: Temperaturu vode uzete na terenskom radu mora se oitati na

terenu, neposredno nakon uzimanja uzorka.

Pribor: plastina ili staklena posuda za uzimanje uzorka vode,

termometar

Postupak
U posudu za prikupljanje uzorka vode odloi se termometar na pet minuta.
Postupak se ponovi tri puta i izrauna srednja vrijednost.

Pitanja za uenike
1. Kako se gustoa vode mijenja s temperaturom?
2. Gustoa vode ovisi i o dubini vode. Kakva je gustoa vode na povrini u
odnosu na gustou vode na veoj dubini?
3. Obrazloi kako temperatura vode moe izazvati pomor riba u ljetnim
mjesecima.
4. Objasni ekoloki znaaj temperature vode za ivi svijet.

5
Vjeba 2. ODREIVANJE VODLJIVOSTI VODE
Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie preporuuje mjerenje
vodljivosti uzoraka kao indikator agresivnosti uzoraka. Postavljena je doputena
granica od 2500 S/cm. Vodljivost pokazuje ukupnu koliinu u vodi otopljenih
iona.
Pribor: plastina menzura od 50 mL, konduktometar, uzorak vode, aa od 1L
napunjena vodovodnom vodom za ispiranje sonde
Postupak
Uzorak vode prelije se u menzuru i u njega se uroni sonda konduktometra
tako da se prekriju sve rupice na sondi.
Ukljuite konduktometar, pritisnite gumb 19,99 m Scm1 i oitajte koliko
iznosi vodljivost vaeg uzorka (Ako na lijevoj strani ekrana pokazuje 1,
onda poveajte osjetljivost).
Sondu i menzuru nakon koritenja isperite u vodovodnoj vodi.
Pitanja za uenike
1. Usporedi vodljivost uzorka s vrijednostima u Tablici 1.
2. Kako procjenjuje kvalitetu svoga uzorka vode na temelju rezultata
analize i smije li se takva voda koristiti za pie?
3. to je TDS?
4. Izraunaj TDS na osnovi vodljivosti i procijenite ukusnost vaeg uzorka.
5. O emu ovisi vodljivost vode?
6. Kako vodljivost vode utjee na njezinu kvalitetu?
Tablica 1. Stupanj mineralizacije vode
Vrsta vode Elektrina vodljivost / S cm1
Jako ista (demineralizirana voda) <0,05
Pitka voda < 1 000
Mineralna voda 1 000 3 000
Boata voda > 3000
Morska voda > 50 000

Tablica 2. Ukusnost vode na temelju ukupno otopljene tvari (TDS)

Ukusnost vode Ukupne otopljene tvari ili TDS / mg L1
Odlina < 300
Dobra 300 600
Dovoljna 600 900
Loa 900 1200
Neprihvatljiva > 1200

TDS vrijednost u vodenim otopinama proporcionalna je vodljivosti. Omjer

izmeu ta dva parametra ovisi o otopini i obino iznosi 0,5.
To znai da otopina vodljivosti 1 S cm1 ima TDS 0,5 mg L1 (ppm).

6
Vjeba 3. ODREIVANJE pH-VRIJEDNOSTI VODE

Pribor: uzorak vode, aa od 25 mL, aa od 50 mL, destilirana voda, pH-metar

ili univerzalni indikatorski papir

Postupak s pH-metrom

Ulije se otprilike 20 mL uzorka vode u au od 25 mL.

Elektroda pH-metra se ispere istom vodom i osui se.
Zatim se upali pH metar, sonda uroni u uzorak koji stoji mirno na stolu te
ostavi stajati dok se oitanje ne ustali (na ekranu pie STABILE).
Zatim se oita i zapie pH-vrijednost i temperatura pri kojoj je odreena.
pH-metar se ugasi, a elektroda se u ai od 50 mL ispere destiliranom
vodom.

Postupak s univerzalnim indikatorskim papirom

U posudu za prikupljanje uzorka vode uroni se pH-papir.

Nakon to se papir oboji odreenom bojom oita se pH-vrijednost prema
definiranoj ljestvici. Postupak se ponovi tri puta i izrauna srednja
vrijednost.

Pitanja za uenike
1. to je pH-vrijednost?
2. Kakav je uzorak s obzirom na oitanu vrijednost?
3. Navedi dva indikatora kojima biste mogli dokazati podruje izmjerene
vrijednosti i navedite njihovu boju pri toj vrijednosti.
4. Opiite ekoloki znaaj pH-vrijednosti vode i tla za ivi svijet.
5. Koji imbenici poveavaju, a koji smanjuju pH-vrijednost vode ?

7
Vjeba 4. ODREIVANJE UKUPNE TVRDOE VODE
Tvrdoa vode odreuje se titracijom s EDTA (etilendiamintetraoctena kiselina)
uz indikator (eriokrom crno T). Izraava se u mg CaCO3/dm3 ili u stupnjevima,
npr. dH (njem. Deutsche Hrte).
Pribor: Erlenmeyerova tikvica, pipeta 5mL, menzura 10 mL, uzorak vode,
destilirana voda, vodena otopina NaOH, pufer (pH = 10), indikator eriokrom crno
T, vodena otopina etilendiamintetraoctene kiseline EDTA, c(EDTA) = 0,01 mol
dm3.
Postupak

U Erlenmayerovu tikvicu odpipetira se 5,00 mL otopine uzorka i doda 5

mL vode.
Ako je otopina uzorka jako kisela, potrebno ju je neutralizirati otopinom
NaOH. (kontrola pH-metrom ili pH-papirom).
U tikvicu se doda 2,5 ml pufera pH 10 i 10 kapi otopine indikatora
eriokrom crnila T.
Otopina se titrira s EDTA do promjene boje otopine iz ljubiastocrvene u
plavu.
Utroak EDTA odgovara zbroju mnoina kalcija i magnezija u uzorku.
Pitanja za uenike
1. Na osnovi rezultata titracije, izraunaj ukupnu koliinu kalcija i magnezija
u uzorku i izrazi ukupnu tvrdou vode u njemakim stupnjevima.
2. O emu ovisi tvrdoa vode?
3. to je to prolazna, a to stalna tvrdoa vode.
4. Usporedi tvrdou uzorka s vrijednostima u Tablici 3. i procijeni tvrdou
svoga uzorka vode na temelju rezultata analize?
5. Koje probleme tvrdoa uzrokuje u svakodnevnom ivotu?
6. Kako moe smanjiti tvrdou vode?
Tablica 3. Tvrdoa vode
Tvrdoa vode/dH Opis
7 Meka
7 14 Srednje meka
14 21 Tvrda
21 Vrlo tvrda

Tablica 4. Stupnjevi tvrdoe

njemaki stupanj francuski stupanj
mg CaCO3/dm3 engleski stupanj e
dH f
1,0 0,056 0,1 0,07

8
Vjeba 5.1. DOKAZIVANJE I POLUKVANTITATIVNO ODREIVANJE KLORIDA

Pribor: etiri epruvete, dva stalka za epruvete, koncentrirana duina kiselina,

otopina srebrova nitrata w(AgNO3) = 0,05, vodena otopina amonijaka, w(NH3) =
0,25, destilirana, vodovodna voda i uzorak koji elimo ispitati na kloride, UV
lampa

Postupak
U epruvete na stalku redom se ulije do jedne treine prvo destilirana,
zatim vodovodna, opet vodovodna i konano va uzorak vode.
U svaku epruvetu doda se po nekoliko kapi duine kiseline i 1-2 kapi
otopine srebrova nitrata. Zabiljee se opaanja.
Nakon toga trea epruveta se stavi u drugu stalku za epruvete pod UV
lampu i ostavi stajati pet minuta.
Na temelju opaanja iz 2. koraka iz tablice, oita se koncentracija klorida u
ispitivanom uzorku.
Zatim se u jednu od preostalih epruveta u kojoj je dolo do promjene doda
5-10 kapi vodene otopine amonijaka.
Nakon pet minuta ugasi se UV lampa i promotri uzorak 3.

Tablica 5. Aproksimativno odreivanje klorida

Masena koncentracija Opaanja
(AgCl)/mg L1
2-1 opalescira
10-15 opalescentno zamuenje
15-20 slabo zamuenje
20-30 srednje zamuenje
30-80 jae zamuenje
80-150 jako zamuenje
150-300 pahuljasti talog
Iznad 300 bijeli sirasti talog

Pitanja za uenike
1. to ste sve opazili u navedenu pokusu?
2. to ste zakljuili iz opaenoga?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikaite navedeno objanjenje.
4. Usporedite koliine klorida u vodovodnoj vodi i vaem uzorku. (Tablica
5.)
5. Kako su kloridi dospjeli u vodu.
6. Koji je koristan, a koji tetan utjecaj klorida u vodi?
7. Kako moete sprijeiti oneienje vode kloridima?
8. Kako biste proistili vodu od klorida?

9
Vjeba 5.2. DOKAZIVANJE I KVANTITATIVNO ODREIVANJE KLORIDA
Volumetrijski, Mohrovom metodom

Pribor: tri epruvete, dvije pipete (1 mL i 10 mL, graduirana), propipeta, stalak za

epruvete, Erlenmeyerova tikvica, menzura od 50 mL, lijevak, dvije ae, kapalica,
vodena otopina srebrova nitrata c(AgNO3) = 0,1 molL-1, vodena otopina
amonijaka, NH3, vodena otopina kalijeva kromata c(K2CrO4) = 0, 2 molL-1,
destilirana, vodovodna i uzorak vode koji analizirate

Postupak
Dokazivanje
U tri epruvete na stalku redom se ulije destilirana, vodovodna i voda koju
se eli ispitati na kloride.
U svaku epruvetu doda se 1-2 kapi reagensa vodene otopine srebrova
nitrata, AgNO3. Zabiljee se opaanja.
Nakon toga u jednu od epruveta u kojoj je dolo do promjene doda se
nekoliko kapi vodene otopine amonijaka.
Kvantitativno odreivanje klorida
U menzuru se odmjeri 50 mL uzorka i prenese u Erlenmeyerovu tikvicu.
Izmjeri se pH-vrijednost otopine (treba biti 6,5 7,5) pomou pH-metra.
Pipetom s propipetom doda se 1 mL kalijeva kromata, K2CrO4.
Zatim se propipeta stavi na drugu pipetu i pomou nje dodaje kap po kap
srebrov nitrat do pojave naranastosmeeg taloga.
Volumen utroene otopine srebrova nitrata zapie se i izrauna sadraj
klorida u uzorku.

Pitanja za uenike
1. to si opazio u navedenom pokusu pri kvalitativnom, a zatim i
kvantitativnom odreivanju klorida?
2. to si zakljuio iz opaenog?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Usporedi koliinu klorida u svom uzorku s vrijednostima klorida u
zagrebakim vodocrpilitima (Tablica 9.).
5. Kako su kloridi dospjeli u vodu?
6. Koji je koristan, a koji tetan utjecaj klorida u vodi?
7. Kako bi proistio vodu od klorida?

10
Vjeba 5.3. KVANTITATIVNO ODREIVANJE REZIDUALNOG KLORA
Kolorimetrijski

Pribor: kolorimetar Mystrica, uzorak vode, vodena otopina kroba w(kroba) =

0,02 u vodenoj otopina kalijeva jodida c(KI) = 0,1 mol L1

Napomena: Kolorimetar se prethodno treba badariti otopinom poznate

koncentracije klora, prema uputama proizvoaa.

Postupak
U kivetu kolorimetra stavi se 2 mL uzorka i 0,2 mL otopine kroba u
kalijevu jodidu. Zabiljee se opaanja.
Oita se apsorbancija koristei zeleno svjetlo.
Izrauna se koncentracija klora u uzorku (koristei Lamber Beerov
zakon ili prethodno izraenu badarnu krivulju).

Pitanja za uenike
1. to je rezidualni klor?
2. Na temelju opaanja iz prvog koraka, objasni koje su se promjene
dogodile za vrijeme izvoenja analize i potkrijepi ih jednadbom kemijske
reakcije.
3. Usporedi koliine rezidualnog klora u vodovodnoj vodi i svome uzorku
(Tablica 9.).
4. U kojim se preparatima dostupnim za uporabu u kuanstvu mogu nalaziti
velike koliine rezidualnog klora?
5. Zato se za akvarij ne smije koristiti vodovodna voda?
6. Koji je utjecaj rezidualnog klora u vodi na organizme?

11
Vjeba 6.1. DOKAZIVANJE ELJEZA U VODI

Pribor: tri epruvete, stalak za epruvete, dvije kapaljke, vodena otopina

amonijaka, NH3 (ili natrijeva hidroksida), kalijev eljezov hesacijanoferat(III),
K3Fe(CN)6, prah, vodena otopina eljezova(II) sulfata, vodena otopina
eljezova(III) klorida. uzorak vode

Postupak
U tri epruvete na stalku redom se stavi po 2 mL: prvo otopine
eljezovih(II) iona, zatim otopine eljezovih(III) iona i konano uzorka
vode.
U svaku epruvetu doda se par kapi luine i zabiljee se opaanja.
U svaku epruvetu doda se par zrnaca kalijeva eljezova
hesacijanoferata(III) i zabiljee se opaanja.

Pitanja za uenike
1. to si opazio u navedenom pokusu?
2. to si zakljuio iz opaenog?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Kako eljezovi ioni mogu dospjeti u vodu.
5. Koji je koristan utjecaj eljezovih iona u vodi?
6. Koji je tetan utjecaj eljezovih iona u vodi?
7. Kako bi proistio vodu od eljezovih iona?

12
Vjeba 6.2. KVANTITATIVNO ODREIVANJE ELJEZOVIH IONA
gravimetrijski

Pribor: vaga, odmjerna tikvica (100 cm), pipeta (20 cm), aa (400 cm), satno
staklo, stakleni tapi, lijevak za filtriranje, porculanski loni, plamenik,
tronoac s trokutom za arenje, pinceta, filtar papir, koncentrirana klorovodina
kiselina, HCl, vodikov peroksid w(H2O2) = 0,3, amonijak, NH3, destilirana voda,
uzorak vode, 50 mL

Postupak
U odmjernu tikvicu s uzorkom vode doda se destilirana voda i dobro se
promijea.
Pipetom se razrijeena otopina eljezove soli prenese u au od 400 cm i
doda se 4 cm koncentrirane klorovodine kiseline i nekoliko kapi vodikova
peroksida.
aa se pokrije satnim staklom i zagrijava na plameniku nekoliko minuta pri
emu se odvija reakcija:
2 Fe+(aq)+ H2O2(aq) 2 Fe3+(aq) + H2O(l)
Otopina se malo ohladi, ponovo razrijedi s 200 cm3 destilirane vode i ponovo
zagrije do vrenja.
Otopini se pipetom postupno dodaje amonijak. Pri pH 4 eljezo se poinje
taloiti u obliku smeecrvenog taloga (Fe(OH)3).
Fe3+(aq) + 3 NH3(aq) + 3 H2O(l) Fe(OH)3(s) + 3 NH4+(aq)
Taloenje je zavreno kad otopina postane bezbojna i bistra.
Otopina s talogom zagrijava se jo nekoliko minuta, a zatim se ostavi da se
talog slegne.
Potom se vrua otopina profiltrira kroz filtrirni papir, a filtrirni papir s
talogom se presavije, stavi u porculanski loni i spali pri to nioj
temperaturi te ari na plameniku (na temperaturi ne vioj od 800 C) .
arenjem se talog eljezova(III) hidroksida prevede u eljezov(III) oksid i
takav se vae.
2 Fe(OH)3 (s) Fe2O3(s) + 3H2O(l)
Boja taloga mora biti crvenosmea bez crnih primjesa.

Pitanja za uenike
1. to si sve opazio u navedenom pokusu?
2. to zakljuuje iz opaenog?
3. Na osnovu pokusa izraunaj koncentraciju eljezovih iona u svome
uzorku.

13
Vjeba 6.3. KVANTITATIVNO ODREIVANJE ELJEZOVIH IONA
Kolorimetrijski

Pribor: kolorimetar Mystrica, uzorak vode, Erlenmeyerova tikvica, pipeta 10 mL,

vodena otopina amonijeva tiocijanata c(NH4SCN) = 1 mol L-1, destilirana voda

Napomena: Kolorimetar se prethodno treba badariti s otopinom poznate

koncentracije Fe3+ iona.

Postupak
Koristei pipetu, dodajte 10 mL uzorka vode u Erlenmeyerovu tikvicu.
Dodajte 10 mL otopine amonijeva tiocijanata i 10 mL vode.
Promijeajte i ostavite stajati 15 minuta.
Oitajte apsorbanciju koristei plavo svjetlo (uzorak pokazuje maksimum
apsorbancije pri 480 nm).
Izraunajte koncentraciju Fe3+ iona u uzorku (koristei Lamber-Beerov
zakon ili na osnovi prethodno pripremljenog badarnog dijagrama).

Pitanja za uenike
1. Na temelju opaanja iz drugog koraka, objasnite koje su se promjene
dogodile za vrijeme izvoenja analize i potkrijepite ih jednadbom
kemijske reakcije.
2. Kako eljezovi ioni dospijevaju u vodu?
3. Koji je indikator suvika eljezovih iona u vodi?
4. Kakav je utjecaj eljezovih iona na ljudsko zdravlje?

14
Vjeba 7.1. DOKAZIVANJE NITRATA I NITRITA
Dokazivanje eljezovim(II) sulfatom
Pribor: etiri epruvete, stalak za epruvete, dvije kapaljke, otopina kalijeva nitrita
w(KNO2) = 0,01 (ili NaNO2), otopina kalijeva nitrata w(KNO3) = 0,01, otopina
eljezova(II) sulfata w(FeSO4) = 0,1, koncentrirana sumporna kiselina,
destilirana voda i uzorak vode koji se eli analizirati.
Postupak
U etiri epruvete ulije se redom po 1 do 2 mL destilirane vode,
uzorkovane vode, otopine nitrata i otopine nitrita.
U svaku epruvetu doda se po 1 mL otopine eljezova(II) sulfata.
1 do 2 mL koncentrirane sumporne kiseline doda se u epruvete s
uzorcima vode i otopine nitrata. Kiselina se dodaje kap po kap po
stjenkama epruvete.
U epruvetu s otopinom nitrita doda se samo nekoliko kapi koncentrirane
sumporne kiseline.
Pitanja za uenike
1. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai kemijske reakcije koje se
odvijaju u navedenom pokusu.
Dokazivanje s modificiranim Griessovim reagensom
Pribor: etiri epruvete, stalak za epruvete, dvije kapaljke, otopina kalijeva nitrita
w(KNO2)=0,01 (ili NaNO2), Griessov reagens (w(-naftilamin)=0,2, w(sulfanilna
kiselina)=0,03, w(limunska kiselina)=0,77), cink u prahu, treica, destilirana
voda, uzorak vode koji se eli analizirati
Postupak
U etiri epruvete ulije se redom 1-2 mL destilirana voda, otopina nitrata,
otopina nitrita i uzorak vode koja se analizira.
U svaku epruvetu doda se po 0,5 g Griessova reagensa, promuka dok se
reagens ne otopi i prieka tri minute.
Zatim se treica zabode u cinkov prah i uroni u epruvete s uzorkom vode
i nitratima te prieka jo pet minuta.
Pitanja za uenike
2. to opaa u navedenom pokusu?
3. to zakljuuje iz opaenog?
4. Kako dospijevaju nitrati i nitriti u tlo i vodu?
5. Koji je njihov koristan, a koji tetan utjecaj?
6. Na koji se nain voda moe proistiti od nitrata i nitrita?

15
Pribor: molekulski set

Viak nitrata u vodi za pie moe uzrokovati sindrom plavog djeteta. U

organizmu se nitrati prevode u nitrite koji zatim reagiraju s eljezovim ionima u
hemoglobinu. Na taj nain od hemoglobina nastaje methemoglobin koji nije u
stanju prenositi kisik. Zbog nedovoljne opskrbe tijela kisikom, na koi djeteta
javljaju se podruja plave boje. U ekstremnim sluajevima moe doi i do smrti.
Djeca starija od 12 mjeseci manje su osjetljiva na prisutnost nitrata u vodi jer
njihovo tijelo lake prerauje nitrate.

Kisik u tijelo unosi se putem hemoglobina, tj.

njegova organoometalnog dijela Hema B koji
sadri eljezov ion. (Slika 1.)

1. Na temelju shematskoga prikaza

(Slika 1.), napravi model
molekule Hema B.
2. Atomi kojih elemenata grade
Hem B?
3. Napii molekulsku formulu
Hema B.
4. Koji je oksidacijski broj eljeza u Slika 1.Hem B
Hemu B?
5. Zato je hemoglobin crvene boje?
6. Napravi modele nitratnog i nitritnog iona.
7. Kako prisutnost nitrata u vodi moe utjecati na strukturu Hema B?
8. to je methemoglobin?
9. Pomou napravljenih modela hema, nitrata i nitrita i fotoaparata
ili mobitela, napravi animaciju reakcije nastanka methemoglobina.

16
Vjeba 7.2. KVANTITATIVNO ODREIVANJE NITRATA I NITRITA
Kolorimetrijski

Pribor: kolorimetar Mystrica, uzorak vode, Griessov reagens (w(-

naftilamin)=0,2, w(sulfanilna kiselina)=0,03, w(limunska kiselina)=0,77), cink u
prahu

Napomena: Kolorimetar se prethodno treba badariti otopinom poznate

koncentracije nitrata.

Postupak
U kivetu kolorimetra stavi se 2 mL uzorka vode, doda 0,5 g Griessova
reagensa, promuka dok se reagens ne otopi i prieka tri minute.
Zatim se doda 0,01 g praha cinka, dobro promuka i prieka jo pet
minuta.
Oita se apsorbancija koristei zeleno svjetlo.
Izrauna se koncentracija nitrata u uzorku (koristei Lamber-Beerov
zakon ili prethodno izraenu badarnu krivulju).
Pitanja za uenike
1. to opaate u navedenom pokusu?
2. to zakljuujete iz opaenog?
3. Koji je utjecaj cinka u pokusu?
4. Kako dospijevaju nitrati i nitriti u tlo i vodu?
5. Koji je njihov koristan, a koji tetan utjecaj?
6. Na koji se nain voda moe proistiti od nitrata i nitrita?

17
Vjeba 7.3. KVANTITATIVNO ODREIVANJE NITRITA
Volumetrijski

Pribor: Erlenmeyerova tikvica,150 mL, menzura,100 mL, bireta, destilirana voda,

vodena otopina kalijeva permanganata, c(KMnO4) = 0,02 mol L1, vodena otopina
sumporne kiseline, c(H2SO4) = 2 mol L1, uzorak vode koji analiziramo na nitritne
ione, 50 mL

Postupak
Uzorak vode stavi se u menzuru i nadopuni do 100 mL destiliranom vodom.
Ta se otopina stavi u istu biretu ispranu istom otopinom.
Pipetom se izmjeri tono 20 mL otopine kalijeva permanganata u istu
Erlenmeyerovu tikvicu i doda 20 mL razrijeene sumporne kiseline.
Otopina se zagrijava na oko 40 C nakon razrjeivanja do 100 mL s vodom.
Otopina uzorka vode dodaje se kap po kap i ustro mijea nakon dodatka svake
kapi uzorka.
Kraj titracije je kada nestane ruiasta boja.
Iz volumena potroenog uzorka vode, tj. nitrita izrauna se njihova koncentracija
u uzorku.

Pitanja za uenike
1. to opaa u navedenom pokusu?
2. to zakljuuje iz opaenog?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Kako su nitriti dospjeli u vodu.
5. Kako nitriti djeluju na ive organizme?
6. Kako se moe sprijeiti oneienje vode nitritima?

18
Vjeba 7.4. DOKAZIVANJE AMONIJAKA

Priprema Nelerova reagensa:

Pribor: I2(s), 3 zrnca, HgCl2(aq), = 0.074 g/ml (zasiena otopina), Na2S2O3(aq),
=0.05 g/ml, NaOH(s), 2 kivete, stalak, 2 liice, ep, kapaljka.

Uputa:
OPREZ! Radi se s otrovnim ivinim spojevima i koncentriranim kiselinama
i bazama. Potrebno je koristiti rukavice i kutu. Kemikalije nakon pokusa treba
propisno odloiti.
U kivetu A odmjeri se 1.5 ml otopine natrijeva tiosulfata. Doda se dvije
granule krutog kalijeva hidroksida i potom potrese da se sav KOH otopi. Potom
treba dodati elementarni jod, zaepiti kivetu A i snano protresti. Ako se jod sav
ne otopi, gornju otopinu treba dekantirati u kivetu B tako da i u kiveti A zaostane
manji dio otopine. Nakon odjeljenja, u kivetu B treba polako dokapavati otopinu
ivina(II) klorida uz esto mijeanje (potresanje) da bi se otopio utonaranasti
talog. Treba dokapavati dok ne pone zaostajati talog. Potom viak taloga treba
otopiti sa samo nekoliko kapi rezervne otopine iz kivete A. U kiveti B pripremili
smo Nelerov reagens.

Dokazivanje amonijaka
Pribor i kemikalije: dvije epruvete, uzorak vode, vodena otopina amonijaka
(NH3(aq)), Nelerov reagens

Uputa
U dvije epruvete redom se dodaje uzorak vode (ili ekstrakt tla) i otopina
amonijaka.
U svaku od epruveta doda se 3-4 kapi Nelerova reagensa.
Kao dodatan dokaz na amonijak, treba dodati niz okomitu stijenku
epruvete samo jednu kap koncentrirane klorovodine kiseline.

Pitanja za uenike
1. to opaa u navedenom pokusu?
2. to zakljuuje iz opaenog?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Na koji nain amonijak dospijeva u vodu i tlo?
5. Koji je koristan, a koji tetan utjecaj amonijaka u vodi i tlu?
6. Kako se moe sprijeiti oneienje vode i tla amonijakom?
7. Kako se moe proistiti vodu od amonijaka?

19
Vjeba 7.5. KVANTITATIVNO ODREIVANJE AMONIJAKA

Priprema reagensa

Seignetteova sol - 25 g kalijeva natrijeva tartarata otopi se u 40 ml destilirane

vode, zagrijava se dok se volumen ne smanji na polovinu. Otopina se ohladi i
nadopuni destiliranom vodom do 50 ml.

Nelerov reagens - u 10 ml vode otopi se 5 g HgI2 i 3,5 g KI. U 25 ml vode otopi se

8 g NaOH i ohlaena otopina pomijea se s otopinom KI i HgI2 i nadopuni do 500
ml. Smjesa stoji dok se talog ne slegne, nakon ega se otopina oddekantira.

OPREZ! Radi se s otrovnim ivinim spojevima i koncentriranim kiselinama

i bazama. Potrebno je koristiti rukavice i kutu. Kemikalije nakon pokusa treba
propisno odloiti.

Kolorimetrijsko odreivanje amonijaka

Pribor i kemikalije: kolorimetar Mystrica, uzorak vode koji se ispituje,

Signetova sol, Nelerov reagens

Napomena: Kolorimetar se prethodno treba badariti otopinom poznate

koncentracije amonijevih iona.

Postupak

25 ml ispitivanog uzorka pomijea se s 1 ml Seignetteove soli i 1 ml Nelerova

reagensa.
Prieka se pet minuta da se razvije boja (uta).
Mjerenje se vri kolorimetrom koristei plavu boju.

Pitanja za uenike:
1. to opaa u navedenom pokusu?
2. to zakljuuje iz opaenog?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Na temelju rezultata mjerenja i badarnog dijagrama odredite koliinu
amonijaka u svom uzorku.
5. Na koji nain amonijak dospijeva u vodu i tlo?
6. Koji je koristan, a koji tetan utjecaj amonijaka u vodi i tlu?
7. Kako moe sprijeiti oneienje vode i tla amonijakom?
8. Kako bi proistio vodu od amonijaka?

20
Vjeba 8. DOKAZIVANJE I POLUKVANTITATIVNO ODREIVANJE SULFATA

Pribor: tri epruvete, klorovodina kiselina w(HCl) = 0,05, otopina barijeva

klorida w(BaCl2) = 0,05, vodena otopina kalijeva sulfata, K2SO4, vodovodna voda i
uzorak vode koji elite analizirati

Postupak:
U tri epruvete redom se uliju 2-3 mL vodovodne vode, uzorak vode i
otopina sulfata.
U svaku epruvetu doda se po nekoliko kapi klorovodine kiseline i
otopine barijeva klorida.

Pitanja za uenike:
1. to opaa u navedenom pokusu?
2. to zakljuuje iz opaenog?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Usporedite koliine sulfata u vodovodnoj vodi i vaem uzorku (Tablica 6.).
5. Kako su sulfati dospjeli u vodu.
6. Koji je koristan utjecaj sulfata u vodi?
7. Koji je tetan utjecaj sulfata u vodi?
8. Kako se moe sprijeiti oneienje vode sulfatima?
9. Kako se voda moe proistiti od sulfata?

Tablica 6. Aproksimativno odreivanje sulfata

Masena koncentracija Opaanja
(BaSO4)/mg L 1

20 slaba opalescencija
30 slabo zamuenje
50 jako zamuenje
100 zamuenje s malo taloga
200 jako zamuenje s talogom
500 odmah se stvara talog
1000 talog koji se odvaja od tekuine

21
Vjeba 9.1. DOKAZIVANJE FOSFATA

Pribor: dvije epruvete, vodena otopina amonijeva molibdata, w((NH4)2MoO4) =

0,02, vodena otopina kositrova klorida, w(SnCl2) = 0,02, vodena otopina natrijeva
fosfata dodekahidrata, c(Na3PO4 x 12 H2O) = 105 mol L1, voda koju testiramo

Postupak
U dvije epruvete stavi se redom uzorak vode (ili ekstrakt tla) i otopine
fosfata.
U svaku epruvetu stavi se 3 kapi otopine amonijeva molibdata i dobro
promuka.
Zatim se doda kap otopine kositrova(II) klorida i dobro promuka.
Voda e promijeniti boju ako sadri fosfatne ione.

Pitanja za uenike

1. Koji spoj uzrokuje pojavu plave boje?

2. Koja je uloga kositrova klorida u pokusu?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Na koji nain fosfati dospijevaju u vodu i tlo?
5. Koji je koristan utjecaj fosfata u vodi i tlu?
6. Koji je tetan utjecaj fosfata u vodi i tlu?
7. Kako bi proistio vodu od fosfata?
8. Kako se moe sprijeiti oneienje vode i tla fosfatima?

22
Vjeba 9.2. KVANTITATIVNO ODREIVANJE FOSFATA
Priprema reagensa

Reagens za fosfate - amonijev molibdat (NH4)6Mo7O24 x 4 H2O

2,5 g amonijeva molibdata otopi se u 17,5 ml destilirane vode. U odmjerenoj
tikvici od 1 L paljivo se dodaje 28 ml koncentrirane H2SO4 u 400 ml destilirane
vode. U ohlaenu otopinu sumporne kiseline doda se otopina molibdata i
nadopuni do litre destiliranom vodom.

Otopina kositrova(II)klorida, SnCl2

2,5 g SnCl2 x 2H2O se otopi u 100 ml glicerola i ostavi se da stoji oko jedan dan.

Dokazivanje fosfata

Pribor i kemikalije: kolorimetar Mystrica, uzorak vode koji se ispituje, reagens

za fosfate, otopina kositrova(II) klorida

Napomena: Kolorimetar se prethodno treba badariti s otopinom poznate

koncentracije fosfata.

Uputa

25 ml ispitivanog uzorka pomijea se s 1 ml reagensa za fosfate i 2-3 kapi

otopine SnCl2.
Prieka se 15 minuta da se razvije boja (plava).
Mjerenje se vri u spektrofotometru koristei crvenu boju i rezultati se unose
u prethodno napravljen badarni dijagram.

Pitanja za uenike

1. Koji spoj uzrokuje pojavu plave boje?

2. Koja je uloga kositrova klorida u pokusu?
3. Kemijskom simbolikom (jednadbom) prikai navedeno objanjenje.
4. Na temelju dijagrama i svog mjerenja, odredi koliinu fosfata u uzorku i
odredi je li tvoj uzorak vode pogodan za pie.
5. Na koji nain fosfati dospijevaju u vodu i tlo?
6. Koji je koristan utjecaj fosfata u vodi i tlu?
7. Koji je tetan utjecaj fosfata u vodi i tlu?
8. Kako bi proistio vodu od fosfata?
9. Kako se moe sprijeiti oneienje vode i tla fosfatima?

23
ANALIZA TLA

Analiza sastojaka u tlu vrlo esto zahtijeva njihovu ekstrakciju pri emu se kao
otapalo najee koriste vodene otopine. U tu svrhu koristi se razliita oprema.
Rotacijska mukalica i magnetska mijealica koriste se u svrhu mijeanja i
ekstrakcije, a centrifuga u svrhu sedimentacije. Takav postupak znatno olakava
analizu ili skrauje njezino trajanje. Ako kola nije opremljena navedenim
ureajima, postupak dobivanja ekstrakta moe se pojednostaviti pomou
plastine boce od 250 mL s epom. Sastojci se prema uputi pomijeaju u boci i
runo mukaju, a zatim se eka dok se neotopljeni dio ne sedimentira na dno
boce. Takav postupak dugotrajniji je nego postupci s ureajima, to se mora uzeti
u obzir kada se vri vremensko planiranje izvedbe analiza.
Dobiveni ekstrakti zatim se mogu tretirati na isti nain kao i uzorci vode.

Vjeba 10. ODREIVANJE TEMPERATURE TLA

Napomena: Temperatura tla mora se oitati na terenu.

Pribor: svrdlo ili bua rupa, dva termometra

Postupak
Na mjestu bez vegetacije iskopa se rupa dubine 2 cm dovoljno iroka da u nju
stane termometar.
Termometar se paljivo umetne u zemlju, ostavi stajati 2 minute i oita
temperatura (prilikom oitavanja mora se paziti da se ono obavlja u razini oiju).
Termometar se ponovno ostavi u zemlji jo jednu minutu i oita. Ako je razlika u
oitanju unutar 1 stupnja, mjerenje je gotovo i biljei se u biljenicu zajedno s
datumom i vremenom.
Mjerenja se ponove za dubine od 5 i 10 cm.
U isto vrijeme drugim termometrom oitava se temperatura zraka.

Pitanja za uenike
1. Objasni ekoloki znaaj temperature tla za biljke.

24
Vjeba 11. ODREIVANJE pH-VRIJEDNOSTI TLA

Pribor: uzorak tla, magnetska mijealica, centrifuga, laboratorijska aa od 100

mL, laboratorijska aa od 10mL, menzura od 10 mL, pH-metar, vodena otopina
kalcijeva klorida w(CaCl2) = 0,02

Postupak
U ai od 100 mL pomijea se 5 g tla osuenog na zraku s 12,5 mL vodene
otopine kalcijeva klorida.
Smjesa se mijea na magnetskoj mijealici 1 minutu.
Smjesa se stavi u centrifugu dok se ostatak neotopljenog tla ne sedimentira.
(stavi se u potreban broj kiveta tako da se moe prikupiti 5 mL ekstrakta i
pazi da su kivete dobro zatvorene).
Odreivanje se nastavlja jednakim postupkom kao u odreivanju pH-
vrijednosti vode (Vjeba 3., strana 7.)

Pitanja za uenike
1. to je pH-vrijednost?
2. Kakav je uzorak s obzirom na oitanu vrijednost?
3. Navedite dva indikatora kojima biste mogli dokazati podruje izmjerene
vrijednosti i navedite njihovu boju pri toj vrijednosti.
4. Opiite ekoloki znaaj pH-vrijednosti vode i tla za ivi svijet.
5. Koji imbenici poveavaju, a koji smanjuju pH-vrijednost tla?
6. Koje biljke dobro uspijevaju na uzorkovanom tlu s obzirom na njegovu
pH-vrijednost?

25
Vjeba 12.1. DOKAZIVANJE I POLUKVANTITATIVNO ODREIVANJE
KARBONATA U TLU

Pribor: Erlenmeyerova tikvica, stalak, epruveta, zemlja koju testiramo,

razrijeena klorovodina kiselina u omjeru 3:1, HCl
Postupak:
Suhi uzorak tla (oko jednu ajnu liicu) prenese se u staklenu au.
Zatim se razrijeenom klorovodinom kiselinom prelije uzorak tako da
uzorak tla NIJE potopljen nego samo dobro navlaen.
Ta reakcija vrlo je burna ako u tlu ima puno karbonata. Prema jakosti i
trajanju umljenja moe se priblino odrediti udio kalcijeva karbonata u
tlu.

Tablica 7. Odreivanje sadraja karbonata u tlu

INTENZITET REAKCIJE SADRAJ CaCO3 %
Vrlo slabo <1
Slabo 1-3
Jako i kratko 3-5
Jako i dugo >5

Pitanja za uenike

1. to se opaa kad se tlo prelije klorovodinom kiselinom?

2. Odredite na temelju opaanja kakav je udio karbonata u vaem uzorku
tla.
3. Opaanje potkrijepite pripadajuom jednadbom kemijske reakcije.
4. Gdje se u Hrvatskoj nalaze tla s visokim udjelom karbonata?
5. Koje biljke mogu uspijevati na analiziranom tlu s obzirom na koliinu
karbonata?

26
Vjeba 11.2.. KVANTITATIVNO DOKAZIVANJE KARBONATA U TLU
Volumetrijski

Pribor: vaga, aa, 100 mL, Erlenmeyerova tikvica, 25 mL, magnetska mijealica,
pipeta, propipeta, menzura, uzorak tla, klorovodina kiselina c(HCl) = 1 mol L1,
fenolftalein, natrijeva luina c(NaOH) = 0,25 mol L1

Postupak
Odvae se 1,0 g tla u aicu od 100 mL, doda 20 mL HCl i paljivo
promuka.
Zatim se prebaci u magnetsku mijealicu i mijea 10 min.
Suspenzija se prebaci u centrifugu i neotopljeni dio se sedimentira na dnu.
5 mL tekuine iznad sedimenta paljivo se kapalicom prebaci u menzuru,
a zatim u Erlenmeyerovu tikvicu.
Doda se 1-2 kapi fenolftaleina i paljivo titrira s NaOH(aq) do pojave
ljubiastog obojenja.

Pitanja za uenike
1. Na temelju podataka iz analize, izraunaj maseni udio karbonata u tlu.
2. Gdje se u Hrvatskoj nalaze tla s visokim udjelom karbonata?
3. Koje biljke mogu uspijevati na analiziranom tlu s obzirom na koliinu
karbonata?

27
Vjeba 13.1. EKSTRAKCIJA NITRATA IZ TLA
Pribor: vaga, laboratorijska aa od 100 mL, lica, uzorak tla, menzura od 10 mL,
magnetska mijealica, centrifuga, 6 kiveta za centrifugu od 1,5 mL, kapalica,
otopina za ekstrakciju: vodena otopina kalcijeva klorida w(CaCl2) = 0,02,
destilirana voda, epruveta
Postupak
U laboratorijskoj ai od 100 mL odvagne se 5 g tla osuenog na zraku.
U tlo se doda 5 mL otopine za ekstrakciju i destiliranom vodom dopuni se do
50 mL.
Smjesa se mijea na magnetskoj mijealici pet minuta.
Smjesa se prebaci u kivete za centrifugu (4-5 kiveta od 1,5 mL) i centrifugira
jednu minutu (ili dok se ostatak neotopljenog tla ne sedimentira).
Paziti na balans kiveta u centrifugi!
5 mL bistrog ekstrakta paljivo se kapalicom prenese u epruvetu.
Kvalitativno i kvantitativno odreivanje nitrata u tlu nastavlja se jednakim
postupkom kao i odreivanje nitrata u uzorcima vode.
Napomena!
Omjer tla i otopine je 1:10, pa se oitana vrijednost u otopini mora pomnoiti s
10 da bi se dobila vrijednost u tlu. Primjerice, ako se dobije da je vrijednost
nitrata u ekstraktu 5 mg/L, onda je vrijednost u tlu 50 mg/kg.
Vjeba 13.2. EKSTRAKCIJA AMONIJAKA IZ TLA
Pribor: vaga, laboratorijska aa od 100 mL, lica, uzorak tla, menzura od 10 mL,
magnetska mijealica, centrifuga, 6 kiveta za centrifugu od 1,5 mL, kapalica,
otopina za ekstrakciju: vodena otopina kalcijeva klorida w(CaCl2) = 0,02,
destilirana voda, epruveta
Postupak
U laboratorijskoj ai od 100 mL odvagne se 5 g tla osuenog na zraku.
U tlo se doda 5 mL otopine za ekstrakciju i nadopuni destiliranom vodom do
50 mL.
Smjesa se mijea na magnetskoj mijealici pet minuta.
Smjesa se prebaci u kivete za centrifugu (4-5 kiveta od 1,5 mL) i centrifugira
jednu minutu (ili dok se ostatak neotopljenog tla ne sedimentira).
Paziti na balans kiveta u centrifugi!
Paljivo se pomou kapalice 5 mL bistrog ekstrakta prenese u epruvetu
Kvalitativno i kvantitativno odreivanje amonijaka u tlu nastavlja se
jednakim postupkom kao i odreivanje amonijaka u uzorcima vode.
Napomena!
Omjer tla i otopine je 1:10, pa se oitana vrijednost u otopini mora pomnoiti s
10 da bi se dobila vrijednost u tlu. Primjerice, ako se dobije da je vrijednost
amonijaka u ekstraktu 5 mg/L, onda je vrijednost u tlu 50 mg/kg.
28
Vjeba 13.3. KVANTITATIVNO ODREIVANJE AMONIJAKA
Kolorimetrijski

Pribor: rotacijska mukalica, kolorimetar Mystrica, uzorak tla, vaga,

ekstraktivna otopina c(K2SO4)=0,2 moldm-3, kalijev natrijev tartarat w=0,25,
Nesslerov reagens

Napomena: Kolorimetar se prethodno treba badariti s otopinama poznatih

koncentracija amonijevih iona.

Postupak
Odvagne se 50 g prirodno vlanog tla i prelije s 100 ml ekstraktivne otopine.
Uzorak se muka jedan sat na rotacijskoj mukalici i profiltrira.
Od dobivenog filtrata otpipetira se odreeni alikvot (5, 10 ili 20 ml) u
odmjernu tikvicu volumena 100 ml.
U probe se doda 5 ml otopine kalijeva natrijeva tartarata i destiliranu vodu
do priblino 40 % volumena tikvice.
Nakon toga se doda 5 ml Nesslerova reagensa i tikvicu nadopuni do
volumena 100 ml.
Nakon razvijanja boje, koristei plavu boju, oita se apsorbancija na
kolorimetru i unese u badarni dijagram.

Pitanja za uenike
1. to opaa u navedenom pokusu?
2. to zakljuuje iz opaenog?
3. Na temelju rezultata mjerenja i badarnog dijagrama, odredi koliinu
amonijaka u svom uzorku.
4. Na koji nain amonijak dospijeva u vodu i tlo?
5. Koji je koristan, a koji tetan utjecaj amonijaka u vodi i tlu?
6. Kako moe sprijeiti oneienje vode i tla amonijakom?
7. Kako bi proistio vodu od amonijaka?
8. Koje biljke bi mogle dobro uspijevati na navedenom tlu s obzirom na
koliinu amonijaka?

29
Vjeba 14.1. EKSTRAKCIJA FOSFATA IZ TLA

Pribor: uzorak tla, vaga, lica, magnetska mijealica, centrifuga, est kiveta za
centrifugu od 1,5 mL, laboratorijska aa od 100mL, menzura od 10 mL,
epruveta, kapalica, otopina za ekstrakciju (acetatni pufer w((CH3COO)2Ca) = 0,1 i
w(CH3COOH) = 0,1), destilirana voda

Postupak
U laboratorijskoj ai od 100 mL odvagne se 5 g tla osuenog na zraku.
U tlo se doda 10 mL otopine za ekstrakciju i 40 mL destilirane vode.
Smjesa se mijea na magnetskoj mijealici pet minuta.
Smjesa se prebaci u kivete za centrifugu (4-5 kiveta od 1,5 mL) te centrifugira
jednu minutu (ili dok se ostatak neotopljenog tla ne sedimentira).
Paziti na balans kiveta u centrifugi!
5 mL bistrog ekstrakta paljivo se kapalicom prenese u epruvetu.
Kvalitativno i kvantitativno odreivanje fosfata u tlu nastavlja se jednakim
postupkom kao i odreivanje fosfata u uzorcima vode.
Napomena!
Omjer tla i otopine je 1:10, pa se oitana vrijednost u otopini mora pomnoiti s
10 da bi se dobila vrijednost u tlu. Primjerice, ako se dobije da je vrijednost
fosfata u ekstraktu 5 mg/L, onda je vrijednost u tlu 50 mg/kg.

30
Tablica 8. Popis analitikih metoda

Za analizu vode:
Ispitivana tvar Kvalitativno Kvantitativno Vrijeme/ Sloenost
min
Temperatura 20 *
Vodljivost 10 *
pH-vrijednost 5 *
Ukupna tvrdoa: volumetrijski + 20 ***
Kloridi + + 10 *
Kloridi: volumetrijski + 20 ***
Rezidualni klor: kolorimetrijski + 45 ***
eljezovi ioni + 10 *
eljezovi ioni: gravimetrijski + 30 ***
eljezovi ioni: kolorimetrijski + 45 ***
Nitrati i nitriti + 10 *
Nitrati i nitriti: kolorimetrijski + 45 ***
Nitriti: volumetrijski + 25 ***
Amonijak + 15 **
Amonijak: kolorimetrijski + 45 ***
Sulfati + + 5 *
Fosfati + 5 *
Fosfati: kolorimetrijski + 45 ***

Za analizu tla:
Ispitivana tvar Kvalitativno Kvantitativno Vrijeme/ Sloenost
min
Temperatura 10 *
pH-vrijednost 15 **
Karbonati u tlu + + 5 *
Karbonati u tlu: volumetrijski + 30 **
Ekstrakcija nitrata 15 **
Ekstrakcija amonijaka 15 **
Amonijak: kolorimetrijski + 55 ***
Ekstrakcija fosfata 15 **

Napomena:
1) Kolorimetrijske vjebe se prema elji i dogovoru izvode izvan nastave.
2) Za analize tla vezane uz amonijak, nitrate, nitrite i fosfate, prvo se vri
ekstrakcija navedenih iona iz tla, a zatim se s ekstraktom postupa kao u
analizama za vodu.

31
Tablica 9. Kvaliteta vode u Zagrebu

Rezultati analiza zbirnih voda vodocrpilita grada Zagreba u rujnu 2014. godine
maksimalna
Mala
Pokazatelj doputena Petruevec Sanak Zaprue Strmec
Mlaka
vrijednost
temperatura, C 25 13,3 15,0 14,8 17,8 14,0
rezidualni klor,
0,5 0,18 0,24 0,24 0,19 0,16
mg/L
pH-vrijednost 6,5-9,5 7,27 7,50 7,17 7,39 7,25
elektrovodljivost, S
2500 803 461 904 471 684
cm-1
amonij, mg NH4+/L 0,50 0 0 0 0 0
nitrit, mgNO2-/L 0,50 0 0 0 0 0
nitrat, mgNO3-/L 50 24,1 5,3 19,9 4,2 6,2
klorid, mgCl-/L 250 33,3 9,4 55,6 7,8 14,3
sulfat, mgSO42-/L 250 29,0 16,4 49,2 12,5 27,6
eljezo, g/L 200 < 20 < 20 < 20 < 20 < 20
ukupna tvrdoa, dH - 23 14 25 14 21
Preuzeto s Vodoopskrba i odvodnja: http://www.vio.hr/default.aspx?id=44

32