1.

Razdoblja osmanske arhitekture

1.1. Rani period

Traje od 1350. 1450. Rani period arhitekture Osmanskog Carstva ostaje po

utjecajem zapadnoanadolskih i istonosredozemnih tradicija sa kojima je bila u doticaju.
Kod Osmanlija je svaka fasada objekta dekorirana u jednakoj mjeri s tim da je ulaz malo
vie naglaen. Na taj se nain osmanska arhitektonska djela ranog perioda mogu
percipirati kao jednostavne strukture. Najbolji primjer te jednostavne strukture je Ulu
damija (Ulu Camii) u Bursi koju je dao sagraditi Bajezid I. 1400. godine. Ulu damija
ima 20 jednakih kupola, ulaz sa tri strane (vrata ne postoje samo sa strane koja je okrenuta
prema kibli1), a etiri vanjske fasade dva reda prozora s lukovima. Nacrt Ulu damije
nalazimo i kasnije, 1414. godine kod Eski damije (Eski Camii) u Edirni sa devet kupola.
Novi stil izgradnje koji se javlja u ranom periodu naziva se kontra T plan. Podrazumijevao
je prostor u obliku pravokutnika koji se protezao od ulaza do zida okrenutog prema kibli.
Tip graevina napravljen po ovom planu bio je vienamjenski, koriten je kao damija i
medresa, kasnije kao i mjesta u kojem su dervii boravili i vrili svoje vjerske obrede te
puke kuhinje. Najraskonija graevina sagraena po kontra T planu je Zelena damija
(Yeil Camii) u Bursi koju je dao izgraditi Mehmed I. izmeu 1419. i 1424. godine, a ime
je dobila po zelenim ploicama to su je ukraavale sa unutranje i vanjske strane. Kanije
se naputa kontra T plan i okree se planovima koji podrazumijevali odvojenu zgradu
namjenjenu za razliite svrhe.

1.2. Godine razvoja

Razdoblje traje od 1450. 1550. Najvanija graevina ovog razdoblja je Palaa

Topkap (Topkap Saray) koja je pravi pokazatelj da je Osmanska drava osvajanjem
Istanbula postala prava carevina. Palau je 1468. godine sagradio Mehmed II. koja se
kasnije nadograivala. Podignuta je na poluotoku sa pogledom na Zlatni rog, Bospor i
Mramorno more. Palaa Topkap predstavlja kompleks graevina opasanih visokim
zidinama i kulama te je na taj nain pruala dojam grada palae. Palaa je bila odgojni
centar i sredite vlasti i moi Carstva. Prvo je nosila ima Nova palaa (Yeni Saray), no da

1
Kibla arapska rije za smijer prema kojem bi musliman trebao biti okrenut tijekom molitve.
se ne bi mijeala sa graevinom u sreditu grada mijenja ime u Topkap. Dvor je sluilo
vie od 20000 ljudi, a ak 4000 ih je ivjelo u dvoru. Postojale su prostorije za osoblje
poput hamama, bolnica, kuhinja, damije, knjinica i harem gdje su bile sultanove ene.
Takoer su postojale prostorije za ceremonije, privatne zabave te za potrebe
administracije. Jedan od najvanijih objekata bila je divanhana mjesto odakle se
upravljalo carstvom. Danas palaa Topkap je jedna od vanijih turistikih atrakcija.
Osoba zasluena za sve poznatije graevine u Osmanskom Carstvu bio je Mimar Sinan.
Upravo njegovom genijalnou osmanska arhitektura postie svoj vrhunac.
Eksperimentirao je sa kupolama na nain to bio napravio centralnu te joj dodao tri ili
etiri sporedne s ciljem da stvori najveu i najiru kupolu u povijesti. Na taj nain je htio
stvoriti graevinu veu od Aja Sofije. Prineva damija - damija u spomen princa
Mehmeda prvo je djelo Mimara Sinana po naredbi Sulejmana Velianstvenog i
najpoznatije u godinama razvoja.

1.3. Klasino razdoblje

Tijekom klasinog razdoblja damija ukljuuje vanjsko i unutarnje dvorite.

Unutarnje dvorite i damija su nerazdvojni. Kao i u godinama razvoja i u klasinom
periodu Mimar Sinan nastavlja svoje stvaralatvo. Sa sigurnou se moe rei da o ovom
razdoblju koje traje od 1550. 1650. nastaju najsjajnija djela osmanske arhitekture.

1.3.1. Sulejmanija

Sulejmanija (Sleymaniye Camii) ili Mihrimah-Damija navee je ostvarenje Miamra

Sinana u Istanbulu, koja je izgraena oko 1550. godine. Njen klasian tlocrt nadahnut je
dakako Aja Sofijom. Ali kako je sjaj Justinijanove crkve trebao biti nadmaen, Sinan je
isplanirao graevinu tako da je postavljanjem savrenog kruga na savreni kvadrat dobio
ozbiljno geometrijsko remek - djelo u kojem ukrasi igraju sekundarnu ulogu. Sve je
podreeno velikom interijeru koji je natkriven kupolama i smislu za ureeni prostor koji
on odaje. Za razliku od Justinijanove katedrale, ispred damije nalazi se otvoreno dvorite
sa stupovima, a damija je u centru samog kompleksa u koji jo spadaju grobnice sultana
Sulejmana Velianstvenog te njegove Hurrem, medresa, bolnica, kuhinje i hamami. Ono
to jo daje sjaj Sulejmaniji su zidovi obloeni keramikom,bronana vrata, prozori u boji,
veliki tepisi, kaligrafski natpisi itd. Ovaj arhitektonski kompleks bio je novost za islamski
2
svijet i njegova harmoninost bila je izvanredno obiljeje turskog graditeljstva te odraava
ne samo moi bogatstvo samog Sulejmana Velianstvenog ve cijelog Carstva.

1.3.2. Selimija

Jedna od najljepih graevina osmanske arhitektire je upravo Selimija. Sagraena je za

sultanovog sina Selima II. u Edirni. Smatra se objektom preko kojeg je Sinan izrazio svoj
karakter i pokazao da je uistinu veliki graditelj. Graevinu krasi velika kupola koja
natkriva male kupole, potporne stupove te ravni prostor okrugloga oblika sa prozorima.
etri minareta koja okruuju Selimiju doprinose izgledu damije. Ispred nje se nalazi
dvorite sa ijih se strana prostire kupolama natkriveni trijem. U junim uglovima
Selimije bile su smjetene medrese. Unutranjost je graena po pravokutnom planu te
dobiva prostorni intergritet zahvaljujui velikoj kupoli iji je promjer 30 m i lei na osam
stupova uvuenih u zid. Jedan od razloga zato se smatra najvanijim djelom Mimara
Sinana jer upravo taj to je uspio sagraditi kupolu veu od Aja Sofije. Danas se Selimija
nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske batine te je vidljiva iz svih dijelova grada to joj
daje veliki znaaj.

I u razdoblju poslije Mimara Sinana grade se znaajne graevine poput Plave damija
(Mavi Camii) u Istanbulu.

1.4. Drugi klasini period

Period traje od 1650. 1750. Utjecaj klasine arhitekture zadrao se sve do

sedamnaestog stoljea. U ovom periodu treba istaknuti Novu damiju (Yeni Camii) ili
kako je jo naziva Damija Valide Sultan. Nalazi se na Emnionu, najprometnijem dijelu
Istanbula te je najljepa u konkurenciji damija uz obalu Zlatnog roga to su ih dale
izgraditi majke sultanije. Najutjecajnije majke sultanije su bile one koje su dale izgraditi
Yeni Camii: Safiye Sultan koja je 1958. godine zapoela izgradnju, zatim Kser
Mahpeyker Sultan te Hatide Turhan Sultan koja zavrava gardnju damije 1663. godine.
Graditelji zasluni sa ovo djelo su Davut Aga uenik Mimara Sinana koji je zapoeo
graditi, a zavrio je Mustafa Aga. Mjesto za molitvu u damiji natkriveno je centralnom
kupolom uz koje se veu etiri polukupole, a iznad svakog ugla, s obzirom da je mjesto
bilo predvieno u obliku kvadrata, nalaze se etiri kupole. Ima dva minareta kao i svaka
damija koju je dala izgraditi majka sultanija. Mustafa Aga je uz damiju dodao i palau

3
te je hodnikom povezao sa damijom. Veliki znaaj ove damije je u tome to je ona
predstavljala pokroviteljstvo nad enama u Osmanskom Carstvu i to u periodu
ekonomskih kriza kada sultani doba svoje vladavine nisu oboljeavali velikim
graevinama. Unato tomu u sklopu Topkap Saraya sultani su dali izgraditi jo dvije
palae: Revansku (Revan Kk) i Bagdadsku (Badat Kk).

1.5. Period eksperimentiranja

Traje od 1750. 1850. U ovom razdoblju postaje vidljiv utjecaj europske arhitekture
(prevladavaju krune, valovite i zakrivljene linije) te okretanje prema zapadu kao i utjecaj
baroka koji e biti vidljiv i u sljedeem razdoblju. Najbolji primjer ovog razdoblja je
damija Nuruosmanija (Nuru-u Osmaniye Camii). Zapoeo je gradnju Mahmud I. a
dovrio Osman III. Damija se uzdie na platformi do koje se dolazi stepenicama i jedina
je koja ima dvorite u obliku polukruga. Molitveni prostor koji se povezan glaerijama
natkriven je velikom kupolom. Na zidovima se nalaze prozori u obliku djeteline to je
takoer utjecaj europske arhitekture. Iako ova damija ima mnoge karakteristike europske
arhitekture, ipak je sauvala osmanski identitet koji se oituje u iljastim lukovima,
ploicama kao dekoracija, kupolama itd., te se moe rei da je rije o graevini sa mnogo
novih i razliitih elemenata. Jo poznatih poznata graevina ovog razdoblja sa utjecajem
baroka su Zeynep Sultan damija (Zeynep Sultan Camii) i Laleli damija (Laleli Camii).
Poznati graditelj ovog razdoblja je Mimar Tahir.

1.6. Posljednji period

U ovom razdoblju koje zapoinje 1850. godine Osmansko Carstvo zbog vanjskih
ratova i unutranjih nemira gubi ekonomsku i politiku mo te osmanska arhitektura u
potpunosti odgovara arhitekturi u raznim europskim gradovima. Najbolji primjer je
Dolmabahe Sarayi (Dolmabahe palaa) koja zamjenjuje Topkap Saray jer se vie nije
smatrala za ivljenje i razne ceremonije. Nalazi se na europskoj strani Bospora.
Dolmabahe Saray je zamiljena kao masivna graevina. U centralnom dijelu su
smjeteni mnogi uredi te se tu nalazi prostrani salon za razliite primjere. Sa tri strane
palaa je okruena vrtovima. Sa strane koja je okruena morem uzdie se mramorni zid sa
stupovima. U samom interijeru palae takoer je vidljiv barokni utjecaj ukraena vrata,
spiralne stepenice, stupovi i kristalni lusteri samo su neki od njih.

4
 Vedat Bay i Kemaleddin Bay su arhitekti koji su obiljeili prijelaz Osmanskog Carstva u
Republiku Tursku. Vedat se obrazovao u Parizu, a Kemaleddin u Berlinu. Obojica su u
svojim graevinama primjenjivali graditeljske stilove koritene u europskim gradovima i
odabrane elemente klasine osmanske arhitekture ime je stvoren novi pravac pod
imenom osmanski neoklasicizam. Razdoblje zavrava 1923. godine.

2. Mimar Sinan
Najpoznatiji graditelj Osmanskog Carstva je Mimar Sinan. Jo su ga nazivali Koca ili
Aa. Roen je 15. 04. 1490. godine. Od Mekke do Drine, Mimar Sinan je gradio za
sultane i sultanije, velike vezire, pae i vojskovoe. Radio za sultana Sulejmana
Velianstvenog, Selima II. i Murata III.

2.1. Vojna karijera

Svoju karijeru kao graditelja i arhitekta zapoinje kao vojnik. Kada je imao dvadeset i
jednu godinu putem sustava devirme odveden je u janjiarsku vojsku na obuku.
Sudjelovao je u raznim pohodima u vojski sultana Sujelmana Velianstvenog te je na taj
nain upoznavao razliite arhitekture razliitih gradova. U mnogim pohodima dolazao se
kao jako sposoban arhitekt. U jednom napadu kod jezera Van dobiva zadatak da izgradi
flotu malih ratnih laa, to je uspjeno izvrio i na taj nain stekao povjerenje nadreenih
te u pohodu na Rumunjsku kada je u samo deset dana izgradio most preko rijeke Prut.
Godine 1539. dobio je titulu glavnog arhitekta te tu funkciju izvrava sve do svoje smrti.
Upravo zbog toga to svoja najvea i najpoznatija gradio u razdoblju kao glavni arhitekt o
vremenu koje je proveo u janjiarskoj vojski ne zna se mnogo.

2.2. Sinanov arhitektonski izraz i stvaralatvo

U njegovom arhitektonskom izrazu koji je razvio tijekom svoje djelatnosti, mogu se

uoiti neke odlike, kao to su: stepenasta igra kupola i polukupola koje formiraju
dinamiku i piramidalnu kompoziciju; proporcioniranje objekata posljedica je kortenja
mistinog znaenja brojeva; svi elementi damije su ralanjeni i svaki dio djeluje
posebno, ali stvaraju utisak cjelovitosti i imaju jedinstvenu kompoziciju; dijelovi
arhitektonske kompozicije, kako na vanjskom dijelu tako i u unutranjosti imaju

5
naglaenu visinu; damije su uvijek centralni objekti kompleksa (Klliyessi), oko kojih su
medrese, kole za izuavanje Kur'ana, imareti, bolnice i drugi objekti. Uzor za svoje
damije traio je u Aja Sofiji.
Podatak koji govori o njegovoj veliini i sposobnosti kao arhitekta je taj da je u
svojih 98 godina ivota napravio vie od 400 objekata. S obzirom na tako velik broj
graevina, Sinan je uvijek gradio vie graevina paralelno. Sagradio je 81 veliku damiju,
52 male damije, 55 medresa, 34 palae, 19 mauzoleja, 33 kupaonice (hamama), 16
pukih kuhinja, 13 odmorita, 3 bolnice, 7 kola Kurana, 7 akvedukta, 8 mostova i 3
skladita.
U godinama razvoja (do 1550. g.) Sinan nastavlja tradicionalni stil osmanske
arhitekture, ali i poinje eksperimentirati jer je vidio mnogobrojne arhitektonske
spomenike u osvojenim gradovima zahvaljujui svojoj vojnoj karijeri. Poznata damija iz
ovog razdoblja je Prineva damija (ehzade Camii) u Istanbulu ne velika, ali
konstruktivno sjajna. Poetkom klasinog razdoblja (1550. godine) Sulejman
Velianstveni eli spomenik koji e se isticati svojom veliinom od ostalih. Sinan gradi
Sulejmaniju (Mihrimah-Damija); smatra se da je ona najbolje Sinanovo ostvarenje u
Istanbulu. Pored Suleymanije, Sinan je u ovom periodu napravio veliki broj drugih
objekata, meu kojima se izdvajaju Damija velikog admirala Sinan-pae (Sinan Paa
Camii), Damija Kara Ahmet-pae (Gazi Ahmet Paa Camii) kao i Rustem-paina
damija (Rstempaa Camii) u Istanbulu. Konano 1569. Sinan je po narudbi novog
sultana Selima II. poeo svoje remek - djelo, sintezu svih ranijih traenja i
eksperimentiranja, Selimiju u Edirni. U ovom razdoblju su na vrhuncu njegova smjelost
ideja, nepogrjeivi graditeljski osjeaj i savrena sigurnost realizacije. Smatra se da je i
sam Mimar Sinan smatrao Selimiju svojim najsavrenijim i najzrelijim djelom. Jo jedno
veliko djelo Mimara Sinana, je Most Mehmeda pae Sokolovia u Viegradu.
Kada se pogleda cijeli opus Mimara Sinana zanimljiv je podatak da je upravo svoja
najvea djela gradio u kasnijim godinama ivota. Sulejmaniju je sagradio sa 66 godina, a
Selimiju sa 84 godine. Sinan je umro 17. 07. 1588. godine. Njegova grobnica koja se
nalazi u blizini Sulejmanije je takoer njegovo djelo, no kada se pogledaju sve graevine
koje je ikad sagradio sa sigurnou se moe rei da je njegova grobnica zaista skromno
djelo.
Mimar Sinan je imao velik utjecaj na kasnije graditelje Osmanskog Carstva i ostavio
iza sebe mnoge uenike poput Mimara Hayruddina koji je poznat po Starom mostu u
Mostaru, ali i dan danas Sinan slovi za najpoznatijeg graditelja Osmanskog Carstva. Po

6
njemu je nazvano Sveuilite lijepih umjetnosti u Istanbulu (Mimar Sinan Gzel Sanatlar
niversitesi) na kojemu su kolovani brojni poznati turski umjetnici.

2.3. Tehnike inovacije u stvaralatvu

U svom stvaralatvu je uveo neke tehnike inovacije te na nat nain osigurao da

njegove graevine ne budu unitene te da se jo i danas promatraju kao remek djela.
Neke od njih su:

a) Koritenje nojevih jaja

Mimar Sinan je koristio nojeva jaja na taj nain da bi ih stavio u sredinu lustera. Ta
jaja izluuju kemijske supstance u atmosferu te na taj nain ubijaju komarce kojih privlae
svjetla lustera, ali i svijee takoer. Tako mnogobrojne damije imaju mnogo nojevih jaja
ovo svijea. Osim komaraca te kemijske supstance ubijaju paukove tako se zahvaljujui
nojevim jajima u damijama ne mogu nai paukovi i komarci.

b) Sistem proiivanja zraka

Lampe i svijee koje su u velikom broju koritene u Sinanovim velikim graevinama

su sagorijevale kisik te je primjenio aerodinamiku da bi dim tjerao kroz filter. aa koja
bi se skupila bila bi filtrirana te bi bila pretvorena u tintu koja se koristila u kaligrafiji. Ta
tinta je sauvala knjige od crva. Ovaj sistem je sprjeavao zagaenje zraka unutar
objekata.

c) Innjering u sluaju potresa i kanalizacijski sustav

Sinanove zgrade i damije su preivjele mnoge potrese zahvaljujui genijalnou

njega samoga. Mimar Sinan je poduzimao svakave mjere protiv potencijalnog potresa. Pri
izgradnji Sulejmanije koristio je poseban cement koji bi apsorbirao valove potresa.
Takoer posebno je pazio pri odabiru mjesta izgradnje njegovih objekata da vidi ''jainu''
mjesta, tj. da vidi je li to mjesto sigurno za izgradnju objekta. Ako bi ustvrdio da je stavio
bi raznih potpora u zemlju da bi ona ispod baze bila vra i gradio bi zidove kako
potporu konstrukciji. U sluaju Sulejmanije nakon izgradnje baze puno vremena je ekao
da bi nastavio s daljnom gradnjom damije samo da bi bio siguran kako je baza dovoljno
vrsta i sigurna.
Osim ovoga Sinan je uspostavio odvodni kanal ispod svojih objekata. Uspostavljajui ovo

7
 ciljao je na to da zatiti bazu objekta od vlage i vode. tovie uspio je uspostaviti
cirkulaciju zranih kanala da bi uklonio vlagu iz unutranjosti objekta i da bi osigurao
ujednaeno strujanje toplog i hladnog zraka. Takoer u ljetnom razdoblju kada bi se tlo
zagrijavalo napravio je sistem da se sva para koja se proizvodila ide u kanalizaciju.

Ove inovacije su jo jedan pokazatelj Sinanove sposobnosti kao graditelja. On je locirao,

planirao i gradio pritom pazei na svaki detalj.

Literatura:

Atil, E. 2008. Umjetnost i arhitektura. hsanolu, E. Historija Osmanske drave i civilizacija

II (str. 386 433). Sarajevo: Orijetnalni institut u Sarajevu

8
Crane, H. 2009. Art and architecture, 1300 - 1453. Fleet, K. The Cambridge history of
Turkey, volume I, Byzantium to Turkey, 1071 1453 (str. 266 352). Cambridge: Cambridge
University Press.

Freely, J. 2011. A history of Ottoman architecture. Boston: WITpress

Saoud, R. 2007. Sinan: A great Ottoman architect adn urban designer. Manchester: FSTC

Tanman, M., Demirsar Arli, V. 2010. Ottoman Architecture and decorative arts in the 16th
and 17th centuries. Tanman, M., Demisar Arli, V., Adigzel, H., Sanak, T. Exhibition on
Ottoman art : 16-17th century Ottoman art and architecture in Hungary and in the centre of
the Empire. (str. 39 58). Istanbul: Avrupa Kltr Bakenti stanbul

www.theottomans.org/english/art_culture/bursa.asp, 28. studenog 2012.

www.britannica.com/EBchecked/topic/545603/Sinan , 2. veljae 2013.