stranci o crnoj gori

RATNIKI NAROD CRNE GORE

Aleksandar Devin

We are publishing the complete text of the English author trans-

lated by Slobodan Jovanovi. Apart from the observations on his-
tory and different aspects of the social life of Montenegrins, this
work is also precious because of an abundance of authentic pho-
tographs from the beginning of the 20th century.
The text was published in 1924 in the almanac called Peoples
of All Nations, by J. A. Hammerton.

Hrabar i izdrljiv narod su Crnogorci, s pravom uveni po svo-

joj vjekovnoj borbi protiv turske moi i po vrstoj rijeenosti da
osvoje nacionalnu nezavisnost. U njihovoj domovini, zemlji
Crne Gore, kako joj glasi ime, e vukovi i divlji veprovi slo-
bodno lutaju izmeu etinarskog i bukovog drvea na uzvisina-
ma, i ljudi se moraju se estoko boriti sa prirodom za svoje
potrebe ukoliko ele da opstanu, a bespotedna vjeba za to
takmienje, nita manje nego ratna disciplina, uticala je da se
izgradi rasa sposobna za izuzetnu fiziku izdrljivost.
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 439
Aleksandar Devin

440 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

Kao roeni ratnici, crnogorski mukarci dugo su smatrali rato-

vanje svojom najvanijom aktivnou i ponosno su pokazivali
svoja znamenja i obiljeja vojne slube. Hrabri i neustraivi, ali
nikada u mirnodopsko vrijeme ne izlaze bez pune oruane
spreme pitolja, dugog bodea za pojasom i puke objeene o
rame. Moderni nain ratovanja je uinio zastarjelim njihovo
staro oruje ma sa drkom optoenom zlatom ili srebrom,
pitolj neprocjenjive izrade, dugu puku ukraenu sjajnim
zlatom ali Crnogorac i dalje nalazi zadovoljstvo u
velianstvenosti svoje odede.
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 441
Aleksandar Devin

Nacionalna nonja se sastoji od veoma irokih pantalona do

koljena koje podsjeaju na rasjeenu suknju, veoma lijepo
izvezenog kaputia sa zlatnim ivicama, dugake tunike koja
dosee do koljena, prilino otvorene naprijed i skupljene oko
struka boanstvenim irokim svilenim pojasom i prsluka bez
rukava, gusto pokrivenog duplim redom zlatne dugmadi i skro-
jenog tako da grudi ostaju nepokrivene. U takvoj nonji
crnogorski mukarac voli da se prikazuje u doba mira i ponosno
koraa glavnom ulicom Cetinja, istiui sjajno perje izuzetnim
fizikim karakteristikama i dobrim dranjem.
442 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me
 Ratniki narod Crne Gore

Prirodno je da su ljudi toliko obuzeti ratovanjem i od malih

nogu i obuavani za rukovanje orujem, prezirali sve manuelne
poslove i ostavljali enama neophodne zemljane radove. Otuda,
dok su mukarci u svojim dugom pohodima ostali neporaeni sa
svojim staromodnim ratnim metodima, njihove ene-seljanke su
na svojim ramenima iznosile teret tekog rada sa odlunou da
ouvaju ivot i sposobnou da ispune svoje ciljeve
neprevazienom u Evropi. Njihove obaveze nijesu bile samo
majinstvo i voenje domainstva, ve su one nosile teak teret
i obraivale zemlju, prihvatajui taj poloaj ne kao zavisnost
ve kao prirodnu podjelu rada.
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 443
Aleksandar Devin

Mukarac je za crnogorsku enu borbena ivotinja a eni je

dopala uloga da se brine za sve druge oblasti ivota. ena se
rijetko via u javnosti, osim u crkvi ili kako nosi hranu. Po
zakonu, ona ne moe biti odgovorna za zloin (osim ubistva),
ve je za prekraje ene odgovoran njen mu, otac za prekraje
svojih keri, a brat za prekraje svoje sestre. U sluaju osvete,
od ena se nije oekivalo da uzima ulogu osvetnice.

444 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 445

Aleksandar Devin

446 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 447

Aleksandar Devin

448 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 449

Aleksandar Devin

450 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 451

Aleksandar Devin

452 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 453

Aleksandar Devin

ivot nije bio lak za crnogorske ene, posebno u vjekovima

prije nego to su obradive povrine iz ravnica potpale pod dom-
inaciju crnogorske drave. U cijeloj istoriji poljoprivrede, nema
ljepe stvari od strpljive energije koju crnogorska ena ulae da
bi njena zemlja darovala hranu i domiljatosti koju pokazuje u
obradi oskudne i neplodne zemlje. I najmanji djelovi zemlje,
nekada veliine nekoliko ina, koji mogu da nose samo jednu
stabljiku krompira, obraivani su. Kameniti grebeni, zalutale
nie i pukotine zemlje, sve je to namijenjeno sijanju a mnogi su
i razni mali usjevi sakupljeni na povrini koja moda nije vea
od kvadratnog metra.
454 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me
 Ratniki narod Crne Gore

Ipak, uprkos neprestanom trudu oko njenih stjenovitih padina

brda i malo pitomijih ali malobrojnih dolina, Crna Gora nije
mogla da prikupi dovoljno hrane da nahrani svoje ljude i
nedostajala joj je morska luka. Smokva, murva i vinova loza
sada cvjetaju u dolinama ali ishrana ljudi je oskudna i tedljiva
i oni jedu malo sira, krompira i usoljene ribe koju zovu ukljeva
i hleb od rai i kukuruza. Sreom po Crnogorca, on je uvek
manje mario za pun stomak nego za lagano srce. A to lagano
srce je bilo njegovo vjekovima. Oskudica i borba su, takoe, bili
njegovi, kao i njegovog oca prije njega. Crnogorac nikada nije

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 455

Aleksandar Devin

456 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 457

Aleksandar Devin

traio miran kraj. Zaista, on se toga klonio, a od molitvi i dobrih

elja koje su mu upuivane u ranom djetinjstvu na krtenju,
nijedna nije bila ea od elje Boe spasi ga od umiranja u
krevetu.
Uz ovaj borbeni duh ilo je i krvno bratimljenje mladih ljudi i
posveivanje onih, koji fiziki nijesu sposobni za borbu, pje-
vanju pjesama i recitovanju o herojskim djelima. U davnoj
458 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me
 Ratniki narod Crne Gore

istoriji Crne Gore donijet je dekret da e onaj ko u asu borbe

napusti polje i zatrai nee zaklon a da nije dobio komandu da
se povue, biti osramoen oblaenjem u ensku odjeu i bie mu
data preslica umjesto maa, a ene e ga tui preslicama, da bi,
na kraju, bio proeran preko granice kao izdajnik slobode Crne
Gore i nedostojan svoje otadbine.
Crnogorac ima sve karakteristike sranog, gortakog i bor-
benog naroda. Trijezan je i rijetko pije drugo osim malo vode i
www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 459
Aleksandar Devin

460 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore
kielog mlijeka, premda e na proslavama i dogaajima poput
sahrane ili krtenja udovoljiti sebi crnim vinom ili rakijom,
piem destilovanim iz vinove loze i lokalne divlje ljive. estit
je, vjeran svojoj eni i toplo privren porodici. ivot mu je
zaista i dalje u velikoj mjeri plemenski, a kuna porodina
zajednica sa pater familiasom na elu jo uvijek opstaje.
Istovremeno, Crnogorac je osvetoljubiv i veoma osjetljiv kada
je u pitanju ast njegove porodice. Upravo je ta osjetljivost
odrala osvetu ili krvnu osvetu ivom. Kralj bi mogao zabraniti
osvetu, svjetenstvo bi je moglo zvanino osuditi ali ju je javno
mnjenje podravalo. U odbrani line asti i asti njegove
porodice Crnogorca ne moete ubijediti da je pogreno ubiti
prekrioca. Inae, ubistva se rijetko deavaju, osim u sluaju
pograninih napada, koji su na Balkanu oduvijek smatrani legit-
imnim oblikom poslovanja. Tako primitivan narod nema
potrebe za profesionalnim advokatima, a sukobi se rjeavaju
tako to svaka strana pred oblasnim sudijom predstavlja svoje
vienje sluaja i izvodi svoje svjedoke.
Uz borbenu hrabrost njenih ljudi i poljoprivredne vjetine i
posveenost njenih ena, Crna Gora ima i svoje mjesto u
analima uenja. U manastiru Obod u blizini Rijeke, ak 1493.
godine, Ivan Crnojevi je postavio prvu tamparsku presu, a
njegov sin ura Crnojevi je nastavio taj posao. Slova su prib-
avljena iz inostranstva i tampani su mnogi molitvenici i psaltiri,
sve dok nijesu doli Turci i unitili presu 1566. godine. Tek je
1832. godine umjetnost tampanja oivjela a pjesme i balade iz
te zemlje, njene legende i prie koje su tako dugo odravane
usmenim predanjem, dobile su svoje trajne zapise. Od nacional-
nih balada, ili pjesama kako ih zovu, jedna od najpoznatijih je
Sve-Oslobodi (potpuno slobodan), napisana kao pomen
crnogorskoj istrazi poturica, tj. istorijskom masakru muslimana
uoi Boia 1702. godine, jednom dogaaju u vjekovnoj borbi
izmeu Crnogoraca i Turaka.

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 461

Aleksandar Devin

462 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

Pria o toj borbi je, uglavnom, istorija Crne Gore. Jer njeni
ljudi, kao i njihovi susjedi u Bosni i Hercegovini, po porijeklu
pripadaju srpsko-hrvatskom ogranku velike slovenske porodice,
govore istim jezikom kao Srbi, koriste ista irilina slova u
pisanju i slijede vjeru i doktrinu istone pravoslavne crkve.
Skoro sve stare balade se bave ratnim djelima, to je razumlji-
vo za jedan borbeni narod. Te balade ogromne duine pjevaju se
uz pratnju jednoine violine, nazvane gusle, i predstavljaju
vanu pojavu na svim drutvenim okupljanjima. Osim pjevanja,
igranje predstavlja popularnu nacionalnu pojavu a igra se veoma
razlikuje od zapadnoevropskih igara. Kolo, odnosno igranje u
krugu, mukarci izvode sporim, dostojanstvenim pokretima, a

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 463

Aleksandar Devin

ponekad im pomau ene, koje formiraju krug i nastavljaju da

prolaze kroz mnoge sveane i ponosne evolucije. Oro je mnogo
ivlja aktivnost, u kojem su mukarci i ene okrenuti licem u
lice u parovima, povremeno stimulisana brzim pucanjem iz
revolvera od strane mukih igraa.
Tek je nakon velikog poraza Srba od strane Turaka na Kosovu
1389. godine kneevina Crna Gora postala odvojena i zasebna
drava, za koju e se od tog trenutka boriti orujem sa turskom
silom sve do postizanja nezavisnosti. Nakon Kosova, Crnogorci
su se povukli u svoje planine i, pod vostvom uraa Balia,
do smrti branili suverenitet od Turaka. Otuda Crnogorci, i
mukarci i ene, nose na glavi kape, tamnocrvene boje,
okruglog oblika, sa irokom bordurom od crne svile i pet
priivenih zlatnih traka. Crvena boja oznaava more krvi koje je

464 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 465

Aleksandar Devin

zapljuskivalo Crnu Goru tokom pet vjekova, koji su predstavl-

jeni zlatnim trakama, dok je crna bordura znak aljenja zbog
propasti na Kosovu.
Mnoge su se dinastiije promijenile tokom tih vjekova, a zna-
ajne su bile vladike ili kneevi-episkopi, ija je vladavina tra-
jala do 1851. godine. Ova duga linija kneeva pomogla je da se
efikasno konsoliduje nacionalna nezavisnost i odri jedinstvo.
Cetinjski vladika je u jednoj osobi predstavljao duhovnu i
svjetovnu vlast, a titula se prenosila sa strica na neaka (s
obzirom da vladika, prema zakonima istone crkve, nije mogao
da se eni), to je spreavalo neslogu meu poglavarima vlas-
nicima zemlje. Osim toga, vladika, po osnovu svoje svete
slube, manje je bio u iskuenju nego sekularni vladari da izda
zemlju odmeui se, a njegovo naimenovanje nije (kao prethod-
na naimenovanja za cetinjsku stolicu) vrio peki patrijarh,
podanik Porte.
466 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me
 Ratniki narod Crne Gore
Vladika nije imao obavezu vjernosti sultanu, ni direktnu ni
posrednu. Njega su birali poglavari Crne Gore, a samo je
njegovo posveenje za episkopat vrio patrijarh.
Najvei od vladika je bio Petar I, koji je vladao od 1782 do
1830. godine. On je bio taj koji je prvi put uveo Crnu Goru u
evropsku politiku, uavi u saveznitvo sa Austrijom i Rusijom
protiv Turske 1788-92. godine, i pruivi pomo Britancima da
zauzmu Kotor od Francuza 1813-14. Crna Gora nije kasnije
dobila nita od toga, jer su evropske sile odmah predale Kotor
Austriji. Petar I je prkosio i Napoleonu Bonaparti, odbijajui
ponuenu zatitu imperatora i titulu dalmatinskog patrijarha.
Njegov naslednik, Petar II, div visok est stopa i 8 ina (1,97
m), pamti se vie po administrativnom poslu tokom 20 godina
njegove vladavine (1830 51) nego po spoljnoj politici. Pjesnik
i reformator sa mladalakim poletom, imao je samo 39 godina
kada je umro, Petar II je autor Gorskog vijenca, uvene
slovenske istorijske drame i Lue mikrokozma, filozofske
poeme koja je postala srpski klasik. Njegovim naporima zabran-
jena je osveta (mada ne i iskorijenjena), suzbijena kraa, osno-
van Senat, obnovljena nacionalna tamparija i sakupljene i
objavljene pjesme te zemlje. Petar II je bio posljednji vladika.
Njegov neak i nasljednik Danilo se oenio i rado se odrekao
duhovne vlasti vladike u korist iskljuivo svjetovne, postavi
gospodar, odnosno knez Crne Gore. Zajedno sa svojim bratom
Mirkom, velikim vojnikom sabljom Crne Gore Danilo je
na Pariskom kongresu 1857. osvojio priznanje za svoju dravu i
u ratovima sa Turcima stekao dodatne teritorije. Mirko, uprkos
svojim vojnim vjetinama, nije smatran pravim ovjekom za
kralja i, kada je Danilo ubijen 1860.godine, izbor je pao na
Mirkovog sina Nikolu, mada je on tada imao samo 19 godina.
Za duge vladavine Nikoline, kneevina je postala kraljevstvo,
oruani kamp i orlovo gnijezdo, kako je Nikola opisivao
svoju zemlju, transformisala se modernu dravu, i najzad nakon

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 467

Aleksandar Devin

468 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore
uspjenog izlaska iz dva balkanska rata, izgubila u haosu
Velikog rata. Jer, uasnom ironijom sudbine, Crna Gora je bila
jedina mala nacija zbrisana sa mape Evrope krajem Velikog
rata, a njeni stanovnici jedini narod koji vie nije bio nezavisan.
Nijedan suveren nije uinio vie za svoj narod nego to je
Nikola za Crnu Goru. Borio se za svoje gortake u ratu protiv
Turaka 1862. godine, predvodio ih protiv Turaka 1876. godine,
a kada se drugi rat zavrio 1878. godine Berlinski sporazum for-
malno je priznao nezavisnost Crne Gore i duplo uveao njenu
teritoriju, ime je broj stanovnika uvean sa 150.000 na 200.000
dua. Sporazum je morao biti revidiran nakon dvije godine, a
Crna Gora je tada povratila luku Ulcinj i obalski pojas od 30
milja (48 km) koji je drala tokom srednjeg vijeka.
U godinama mira koje su trajale do Balkanskog rata 1912.
godine tokom Nikoline vladavine zemlja je doivjela pros-
peritet. Ustav i sistem nacionalnog obrazovanja uspostavljeni su
1868-69. Po tom ustavu knez Nikola se odrekao svojih do tada
steenih prava na neogranienu vlast nad javnim sredstvima, ali
je zadrao iskljuivo pravo na pomilovanje i upravljanje javnim
poslovima. Osnovane su dvije srednje kole, jedna za djeake po
imenu Bogoslovija i jedna za devojice po imenu enski
crnogorski institut, nakon ega su uslijedile i osnovne kole sa
slobodnim, univerzalnim obrazovanjem. Univerzitet nije bio
mogu i mladi Crnogorci koji su eljeli univerzitetsko
obrazovanje obino su ga nalazili u Francuskoj, Italiji, Rusiji ili
Njemakoj. Unutranji resursi zemlje su razvijeni uvoenjem
uzgoja duvana i vina, dok su rudni resursi gvoe, bakar, ugalj
i nafta jo uvijek bili nerazvijeni.
1888. je revidiran zakonik, a naslijedila ga je nova modernija
skupina zakona. Godine 1905. Nikola je proglasio novi Ustav
koji je umjesto starog patrijarhalnog reda uveo politike slobode
(uz uobiajene potekoe koje politike slobode nose sa sobom),
a Skuptina ili Crnogorski parlament koji se sastao u oktobru

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 469

Aleksandar Devin

470 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore
1906. na Cetinju valjano je izabran mukim glasovima, osim 12
ex-officio lanova.
Nikola, posljednji evropski suveren koji je lino uestvovao u
bitkama i nosio na svom tijelu oiljke od rana zadobijenih na
ratnom polju, u ranom periodu svoje vladavine reorganizovao je
vojnu slubu Crne Gore. Muka populacija uzrasta izmeu 17 i
50 godina, podijeljena je u dvije divizije, u kojima je bilo prib-
lino 10.000 ljudi; formirane su dvije planinske artiljerijske
baterije; u Podgorici je osnovan vojni koled sa ruskim instruk-
torima a kasarne za pjeadijski bataljon su izgraene na Cetinju.
Meutim, crnogorska vojska nikada nije imala obavjetajno
odjeljenje ili kompletiran ambulantni odred. Vezano za vojnu
slubu, ene, sestre i keri planinskih boraca iznijele su na
svojim pleima ne samo obroke za borce u ratno doba, ve i rez-
erve baruta i municije.
1910. godine, na osnovu peticije Skuptini, kneevina je
postala kraljevstvo, a Nikola njen prvi kralj. Za Crnu Goru su
uslijedile jo dvije godine prosperiteta prije Balkanskih ratova
1912. i 1913. godine, a zatim samo jo jedna godina prije nego
to je zemlja utonula u konflikt koji je promijenio granice
mnogih zemalja. U mirnodopsko vrijeme izgraena je pruga od
Virpzara do Bara, sa odreenim planiranim proirenjima.
Osposobljeni su putevi za motorni saobraaj. Porastao je broj
kola. U periodu 1914-15.godine bilo je 18.195 ece i 366 nas-
tavnika u 211 osnovnih kola. Srednjokolci su pohaali etiri
srednje kole u Podgorici, Nikiu, Beranama i Pljevljima, a na
Cetinju je bila obina kola za obuku svjetenika i kolskih
upravitelja i gimnazija koja je radila na liniji francuskih javnih
kola.
Tokom Prvog balkanskog rata, kada su se sve balkanske dra-
ve ujedinile protiv svog tradicionalnog starog neprijatelja,
Turaka, Crnogorci su se borili svim svojim starim zalaganjem i
neizmjernom hrabrou. Iako brojano nadjaani i sa nedovoljno

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 471

Aleksandar Devin
artiljerije, zauzeli su Skadar, da bi na kraju saznali da su Velike
sile odluile da se Skadar da novoosnovanoj dravi Albaniji, sa
njemakim princom kao njenim vladarom.
Avgusta 1914. godine, da je Crna Gora postupila kao to su
Grci, koji su se odrekli formalnog defanzivnog i ofanzivnog
saveznitva sa Srbijom i ostali po strani Velikog rata, vjerovat-
no je Austrija ne bi zlostavljala. tavie, zaista je Njemaka
pokuala velikim mitom da ubijedi Crnu Goru da ostane neu-
tralna. Neutralnost i naputanje srpskih prijatelja i roaka za
kralja Nikolu i crnogorsku Skuptinu bio je nemogu put. Ljudi,
jednostavno, nijesu hteli da uju za takvo dezerterstvo. Ljudi su
poletjeli ka oruju, ene preuzele na sebe da im pomognu na
svaki mogui nain. Stari kralj, jer Nikoli je bilo 75 godina,
bacio se na posao sa arom i u ranoj fazi rata crnogorske trupe
su spasile srpsku vojsku i kralja Petra i njegove sinove od
iznuene predaje Austrijancima. Ali Nikola je bio isuvie star
da bi se borio kao nekada na mnogim poljima, a Srbi su insisti-
rali prvo, da generaltab crnogorske vojske ine iskljuivo srp-
ski oficiri i drugo (u julu 1915), da vrhovna komanda bude u
srpskim rukama. Decembra 1915. poela je tragedija male naci-
je kada su srpske vojne vlasti objavile da se planina Loven
mora predati Austrijancima. Uzalud je stari kralj protestovao.
Njegovi parlamentarni ministri su savjetovali da je srpska poli-
tika predaje dobra; srpski naelnik generaltaba je 2. januara
1916. objavio da se planina Loven vie ne moe drati i da se
mora predati.
Sami Srbi su zaista onemoguili svaki dalji crnogorski otpor.
Crnogorska vojska od 50.000 ljudi obavila je svoj zadatak
odbrane srpskog povlaenja i dobila nalog od srpskih koman-
danata da se ne povlai na jug (to je bio jedini mogui put
bjekstva), ve da krene ka Podgorici, i nala se opkoljena od
strane Austrijanaca. Iz takve pozicije, crnogorska vojska se jed-
nostavno istopila da bi se ouvala u planinama najbolje to je

472 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me

 Ratniki narod Crne Gore
mogla. Kada je crnogorska vojska otila, ministri su ubrzo pob-
jegli. Nikola je mogao samo da ostane i postane zarobljenik
Austrije, te je i on napustio Crnu Goru da se vie nikada ne vrati.
Od tada Crna Gora kao nezavisna drava nije vie postojala:
anektirala je Srbija i trebalo je da postane provincija novoosno-
vane Jugoslavije. Od svih greaka poinjenih u mirotvornom
procesu u Versaju, prema miljenju autora ovih redova, najvea
je bila da stari patrijarhalni monarh Crne Gore, vjerni lan
Alijanse tokom Velikog rata, bude zajedno sa suprugom izbaen
iz zemlje, da bi umro u bijedi i izgnanstvu.
Kralj Nikola je umro u izgnanstvu, ophrvan godinama i sloml-
jenog srca, u martu 1921, a njegov pepeo poiva u Italiji. Njegov
najstariji sin odrekao se krune na oevoj samrti, te kraljevstva
vie nema, mada dobar dio Crnogoraca odrava gerilski rat u
planinama u cilju osloboenja svoje zemlje. Ali ti ljudi dovijeka
ive u sjajnom Tenisonovom sonetu:

CRNA GORA

Uzdigli se do visina e no kliku orli carski.

Svoju vjeru sauvali i slobode sunce vrelo.
Danju nou na nogama, hrabro stoji pleme
cijelo
sa rukama na oruju, protiv hordi agarjanskih.
Nadirae bez prestanka al prodrijeti ne
mogae
sila turska, salamana po klanacah ovijeh
svetih.
Krvavi se polumjesec sa bojita povraae,
ranjen maem Prometeja po stijenama
razapetih.

www. maticacrnogorska.me MATICA, br. 59, jesen 2014. 473

 O najmanji od naroda! Tvrda stijeno tvreg
kraja! Prijestolje od slobode, ti velika Crna Goro!
Protiv sile otomanske ti se rve micom golom,
Sa stotinom na hiljade ratujui naokolo.
Otkako je oblak pao e se kr sa nebom spaja,
U njedrima tvojim nije bilo boljeg narataja

Preveo: Slobodan Jovanovi

474 MATICA, br. 59, jesen 2014. www. maticacrnogorska.me