Vrste otpadnih voda

potrone
kuanske
f k l
fekalne

industrijske oneiene

(tehnoloke) uvjetno iste

od kie
oborinske od topljenja snijega
(atmosferske) od pranja ulica
 Kanalizacijski sustavi

MJEOVITI ILI SKUPNI

engl. Mixed (Combined) Sewer System

RAZDJELNI ILI ODVOJENI

engl. Separeted Sewer System
MJEOVITI SUSTAV ODVODNJE
Tipini smjetaj kanala u profilu prometnice

Karakteristini reimi teenja

Kina rastereenja
j
RAZDJELNI SUSTAV ODVODNJE
Tipini smjetaj kanala u profilu prometnice
 Razdjelni sustav s tri odvojene kanalske mree

Razdjelni sustav s odvojenim ureajem za proiavanje

Razdjelni sustav s djelominom recirkulacijom
POLURAZDJELNI ILI DJELOMINO RAZDJELNI SUSTAV ODVODNJE
R t
Rastereenje
j na polurazdjelnom
l dj l sustavu
t odvodnje
d d j
KOMBINIRANI SUSTAVI ODVODNJE
NEPOTPUNI RAZDJELNI SUSTAV ODVODNJE

Ima izgraene samo kanale za otpadnu vodu

Oborinske vode odvode se jarcima rigolima
Mogue je u povoljnim uvjetima oborinske
vode upustiti u tlo
Odvodnja oborina moe se rijeiti naknadno
IZBOR NAINA ODVODNJE

Lokalni uvjeti
Ek l k - sanitarni
Ekoloko it i uvjeti
j ti
Tehniki i ekonomski zahtjevi
 UOBIAJENE TLOCRTNE DISPOZICIJE
KANALSKIH SUSTAVA
LEGENDA:

Sekundarni kanali
Glavni popreni sakuplja
UPOV s ispustom

Normalna (okomita ili

poprena)

Jednostrana obuhvatna
Uzduna ili paralelna

Paralelna jednostrana

Paralelna - lepezasta

P
Paralelna
l l - zonska
k
 Radijalna
j

Prstenasta
 Razgranata

Zonirana
 MJERODAVNE KOLIINE OTPADNIH VODA
Kuanske otpadne vode
I. na temelju prognozirane potronje vode

broj stanovnika po planskim razdobljima (projekcije

iz planske dokumentacije)
jedinina vodoopskrbna norma (specifina potronja)

Oscilacije satnih potronji u

funkciji veliine naselja
1. Odredi udio od potroene vode koji dospije u sustav odvodnje (pazi na
gubitke u vodoopskrbnoj mrei!)
2. Odredi koeficijente neravnomjernosti za maksimalni dnevni satni protok

M planski broj stanovnika

QD = M q sp (l / d ) qsp specifina koliina otpadnih
voda (l/st/d)
QD QD dnevni dotok otpadnih voda (l/d)
Qsr = (l / s) Qmax,D najvei dnevni dotok (l/s)
86400
Qmax,S najvei satni dotok (l/s)
Qdn
Qmax, D = KD (l / s) KD koeficijent najvee dnevne
86400 neravnomjernosti dotoka (1)
KS koeficijent
j najvee
j satne
neravnomjernosti dotoka (1)
QD
Qmax, S = KD KS (l / s)
86400
Kategorija potroaa KDmax KDmin KDmax/KDmin

Naselje seoskog tipa 2,00 0,40 5,00

Naselje mjeovitog tipa 1,70 0,50 3,40
Naselje gradskog tipa:
do 10.000 st. 1,50 0,60 2,50
10.000 50.000 st. 1,40 0,65 2,20
50.000 100.000 st. 1,30 0,70 1,90
preko 100.000 st. 1,25 0,70 1,80
Turistiki objekti:
najvie kategorije 1,40 0,60 2,35
ostale kategorije 1,60 0,60 2,70
privatni smjetaj 1,80 0,50 3,60
kampovi 2,00 0,40 5,00
Bolnice i sanatoriji 1 50
1,50 0 60
0,60 2 50
2,50
Stoka 1,50 0,60 2,50

Koeficijenti dnevne neravnomjernosti

KDmax maksimalne dnevne,
KDmin minimalne dnevne
Empirike jednadbe za izraun
koeficijenta maksimalne satne
neravnomjernosti:
Fedorov:
Koeficijent maksimalne satne
neravnomjernosti moe se izraziti
kroz omjer vremena dnevnog ciklusa
ip
pretpostavljenog
etposta je og ttrajanja
aja ja otjecanja
otjeca ja

2,69 T
K f = 0 ,121 KT =
Qsr tr
T = 24h
tr = 10, 12, 14, 16.... 18h
Vodopija:

13,5
KV = 5 za M < 10.000 st.
M KT = 2,4,
24 2 2,0,
0 11,5.....1,3
5 13
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE

Koliina i dinamika dotjecanja ovisi o proizvodnim postupcima

potrebno je snimanje postupka ili kvalitetni podaci iz
tehnolokog projekta

Tehnolokim razvitkom mijenja se udio energije, sirovina i vode u

jedininom proizvodu.

Proizvodni procesi mogu vodu koristiti jednokratno protoni sustavi

ili uz recirkulaciju
j p
povratno
Ovime se tedi voda i moebitne korisne sirovine koje bi se inae
ispustile u sustav odvodnje.
odvodnje

ATV-A-118
, l/s/ha za aktivnosti s malim utrokom vode
0,5
1,0 l/s/ha za aktivnosti sa srednjim utrokom vode
1,5 l/s/ha za aktivnosti s velikim utrokom vode
Protoni sustav koritenja vode u industriji jednokratno i
dvokratno koritenje
Recirkulacijski
sustav koritenja
vode u industriji