Balastne vode

Predavanje 7
 brodovi koriste balastne vode da bi osigurali stabilnost i
upravljivost tokom plovidbe
voda se uzima u luci gdje se teret iskrcava, a obino se isputa u
sljedeoj luci, gdje se teret ukrcava
 vodeni balast je voda s tvarima u njoj, ukrcana radi postizanja
stabilnosti, uzdunog i poprenog nagiba, gaza i naprezanja
plovnog ili plutajueg objekta

1m3 balastnih voda moe sadravati od 3.000-10.000 morskih

organizama

brodski vodeni balast moe sadravati: alge, ciste, liinke

koljkaa, riba, pueva i rakova, te bakterije i viruse

odreeni dio organizama ne preivi ulaz u balastni sustav,

(prolazak kroz usisne reetke, filtre, balastne pumpe, ventile i
uvjete u balastnim tankovima)
dio preivi u tankovima ili sedimentu
Zbog velikog broja plovila
i bolje prometne
povezanosti svjetskih
mora stopa unoenja
vrsta poveava se
eksponencijalno
Koliina balasta koji brod moe ukrcati ovisi o tipu i veliini
broda
Razlozi za zabrinutost

morem se prevozi vie od 80% robe na Svijetu

BV su neophodne za stabilitet i strukturni integritet ballast
broda
jedan bulk carrier ood 200,000 t moe prevesti do 60,000 t BV
trokovi prenoenja invazivnih vrsta je samo u SADu 138
milijardi US$ godinje

zabrinjava porast pomorskog prijevoza, porast veliine brodova i

koliine BV koje mogu prenijeti, te poveanje brzine i
frekventnosti prijevoza izmeu poveanog broja odredita
procjena: oko 80.000 brodova godinje prenese 12 milijardi t
BV s preko 4.500 razliitih vrsta organizama (oko 3.000
razliitih planktonskih vrsta)
Isputene balastne vode u Mediteranu od 1999 do 2003
Koliina balastnih voda u 4 najugroenije zemlje za 2005
Od 1999 do 2003, 50% balastnih voda dolo je u Mediteran iz
sjeverozapadne Evrope i 40% sjeveroistone Amerike
Balastne vode u Jadranu 2003
Balastne vode u Jadranu 2005 - 2008

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Izvor: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Negativni utjecaji balastnih voda

zajedno s vodom za balastiranje brodovi uzimaju i prenose

vodene organizme, te sediment
balastne vode esto sadre razliite anorganske kemikalije koje
se koriste kod ispiranja tankova, sredstva za zatitu tankova od
korozije, te naftu i katran

Tri su glavna negativna utjecaja balastnih voda:

ekoloki (unoenje novih vrsta)
ekonomski (u SAD teta nanesena najezdom stranih vrsta vea
od 138 milijardi dolara godinje)
na ljudsko zdravlje (prijenos patogena)
1. ekoloki balastom unesena flora i fauna poinje dominirati u
moru domainu i unitavati druge vrste (smanjena
bioraznolikost)

tropske alge Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa u

Jadranu
morska cvjetnica Halophila stipulacea zabiljeena je u
vodama Albanije

Caulerpa taxifolia Caulerpa racemosa Halophila stipulacea

2. ekonomski ribarstvo, obalna industrija i druge komercijalne
aktivnosti (turizam) ometani su najezdom donesenih vrsta

npr. evropski koljka Dreissena polymorpha proirila se u

sjevernoamerika Velika jezera i u 40% vodenih putova SAD i
smeta crpilitima vode za industriju - kontrolne mjere od 1989
do 2000 kotale su izmeu 750 milijuna i jedne milijarde dolara

npr. rebra Mnemiopsis leidyi nastanjuje estuarije du atlantske

obale od SAD do Argentine uzrokovala je znatnu tetu u Crnom
moru gdje je prvi put unesena 1982 do 1988 opustoila je
lokalno ribarstvo (pad ulova inuna, slea i skue) kada je ta
vrsta iscrpila zooplankton kojim se hrani, ukljuujui i larve riba,
njen je broj dramatino opao, ali jo gui ekosustav ista je
vrsta otkrivena u Kaspijskom moru i Baltikom moru
3. utjecaj na ljudsko zdravlje balastne i kaljune vode mogu
iriti patogene organizme, te toksine organizme koji mogu biti
tetni za morske organizme i posljedino za ljude (promjene u
rastu, ometanje hormonalnih ciklusa, defekti pri roenju, pad
imunog sustava, poremeaji koji uzrokuju tumore i genetske
nenormalnosti, pa ak i smrt)

pod odreenim povoljnim uvjetima toksine alge cvjetaju i lako

se apsorbiraju u koljkae koji se hrane filtriranjem mora i
isputaju toksine
toksini uneseni u ljudski organizam mogu izazvati tzv. paralitiko
trovanje (PSP paralytic shellfish poisoning)

npr. toksini dinoflagelati Gymnodinium catenatum koje su

balastnim vodama proirene na mnoge lokacije diljem svijeta
 Smanjenje rizika izmjenom balastnih voda na otvorenom moru
Ballast Water Exchange
trenutno najbolja metoda svi brodovi koji podlijeu zakonskim
propisima o tretmanu BV koriste se promjenom balastnih voda na
otvorenom moru
uspjenost metode temelji se na injenici da priobalni organizmi
teko preivljavaju na otvorenom moru i obratno
brod u Indijskom oceanu ukrcava riu, putuje kroz Sueski kanal te iskrcava
teret na Mediteranu i uzima balastne vode prije prelaska Atlantskog
oceana. Izmjena balastnih voda ponovno se obavlja na Atlantskom oceanu
prije nego brod ispusti balastne vode i ukrca ito na Velikim jezerima.
Ballast management tips - various regulations and recommendations
suggest BWE up to 200 miles from shore or in waters deeper than
200 meters

.
Prednosti izmjene balastnih voda na otvorenom moru:
zbog provoenja izmjene tijekom samog putovanja, brod gubi
relativno malo vremena
nije potrebna nikakva dodatna oprema ni obuka posade tako da su
kapitalni trokovi mali, a sam proces je jednostavan za provedbu
provedba zakona o izmjeni balastnih voda moe se lako
kontrolirati jer su vode otvorenih mora slanije od priobalnih, a tu
razliku lako mogu kontrolirati luke vlasti

Nedostaci su:
teko je potpuno ukloniti sve sedimente sa dna balastnih tankova
organizmi uhvaeni za bokove tankova nee biti pravovremeno
uklonjeni
izmjena balastnih voda po valovitom moru je nesigurna za brod
 veina balastnih tankova ima jednu cijev koja pumpa vodu u oba
smjera ali u razliito vrijeme (sequential - empty and refill
method) - dodatkom druge cijevi izmjena balasta se moe
ostvariti kontinuiranim pumpanjem vode jednom pumpom u tank
doputajui da voda drugom cijevi izlazi iz tanka (overflow
method) - sigurnija metoda budui da su onda balastni tankovi
uvijek puni

drugi nain za poboljavanje sistema izmjene balasta je

uklanjanje sedimenata sa dna balastnih tankova pumpe mogu
biti instalirane na dno balastnih tankova kako bi uklonile
sedimente i smanjile rizik premjetanja stranih vrsta i
sedimenata - balastni tankovi takoer mogu biti redizajnirani
tako da imaju neprekinuto ravno dno koje doputa da voda i
sedimenti nesmetano ulaze u pumpe za ispumpavanje vode iz
tankova
 Metode obrade brodskoga vodenog balasta

nijedna metoda ienja balastnih voda nije dovoljno uinkovita da

bi uklonila sve neeljene vrste organizama iz balastnih tankova
kombinacija vie tehnika bolja je od bilo koje pojedinane

1. Primarna obrada
uklanjanje veih organizama
i estica

2. Sekundarna obrada
uklanjanje manjih organizama
Odabir tretmana balastnih voda vri se na osnovu:

1. Uinkovitosti otklanjanja neeljenih organizama

2. Utjecaja na strukturni integritet broda
3. Utjecaja na sigurnost posade i putnika
4. Neometanja standardnih operacija i postupaka na brodu
5. Veliine i cijene opreme za proiavanje
6. Lakoe upravljanja opremom za proiavanje
7. Potencijalnog tetnog utjecaja na okoli
8. Lakoe pregleda opreme od strane lukih vlasti
 pri procjeni opcija tretmana balastnih voda u obzir moramo uzeti
i faktore poput: trokova, mogunosti uporabe, uinkovitost
metode i potencijalnog tetnog utjecaja na okoli i ljudsko
zdravlje

mnoge metode zahtijevaju preradu starih brodova, odnosno

ugradnju opreme pri izgradnji novih brodova, to moe biti vrlo
skupo

budui da lanovi brodske posade imaju mnogo zadataka, broj

onih koji su potrebni za upravljanje opremom za proiavanje
balastnih voda smanjuje broj osoblja slobodnog za ostale
operacije na brodu

ukoliko metoda usporava prijevoz tereta ili uzrokuje poveanu

potronju goriva, prijevoz e biti skuplji
Pravno reguliranje problema BV

kasnih 1980ih Australija i Kanada izvjetavaju IMO Komisiju za

zatitu morskog okolia (Marine Environment Protection
Committee MEPC) o problemima s neeljenim vrstama
1992 na Konferenciji UN o okoliu i razvoju (the UN Conference
on Environment and Development UNCED) donesena je Agenda
21

2002 na Svjetskom samitu o odrivom razvoju

(the World Summit on Sustainable Development WSSD)
IMO Guidelines for Preventing the Introduction of Unwanted
Organisms and Pathogens from Ships' Ballast Water and
Sediment 1991/93/97
 Klasifikacijska drutva, Meunarodna komora brodara
(the International Chamber of Shipping ICS)
i Meunarodno udruenje nezavisnih vlasnika
tankera (the International Association of Independent
Tanker Owners INTERTANKO) izdaju praktini vodi
za primjenu IMO smjernica na brodovima
Model BW Management Plan
Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i
sedimentima
(International Convention for the Control and Management of Ships
Ballast Water and Sediments - Ballast Water Convention)

Republika Hrvatska aktivno je sudjelovala u njenom donoenju, a

usvojena je u sjeditu Meunarodne pomorske organizacije
(IMO) u Londonu 13. veljae 2004

stupa na snagu 12 mjeseci nakon to joj pristupi najmanje 30

drava lanica koje posjeduju najmanje 35% svjetske tonae
brodovlja

svrha: sprijeiti, minimalizirati i na kraju eliminirati u potpunosti

prijenos opasnih i tetnih vodenih organizama nadzorom i
upravljanjem balastnim vodama i sedimentima s brodova
 predvieno je da nakon 2016. godine brodovi zadovolje
standarde proiavanja balastnih voda kako bi se postigao
stupanj kvalitete balastnih voda zacrtan Konvencijom

do tog roka izmjena balastnih voda moe se obavljati na

udaljenosti 200 nautikih milja od obale i dubini od 200
metara, iznimno 50 Nm, dubini od 200 m

u podrujima gdje taj uvjet nije mogue ispuniti zbog

zemljopisnih obiljeja, a takav je sluaj u Jadranu, obalne
drave mogu dogovorom odrediti podruja za izmjenu balastnih
voda
 Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07)

primjenjuje se od 1. rujna 2007. na sve trgovake brodove (osim

na brodove u nacionalnoj plovidbi) neovisno o njihovoj dravnoj
pripadnosti, kao i druge plutajue i plovne objekte graene tako
da mogu krcati vodeni balast, a koji uplovljavaju u luke u RH ili
plove unutarnjim morskim vodama, teritorijalnim morem ili
zatienim ekoloko-ribolovnim pojasom (ZERP) RH

svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji

uplovljava u luke u RH, mora imati na brodu i mora primjenjivati
Plan za upravljanje vodenim balastom, a svi tankeri od 150 BT
ili vei, te svi drugi brodovi od 300 BT ili vei, a koji dolaze iz
inozemstva, moraju nadlenoj lukoj kapetaniji prijaviti koliine i
porijeklo vodenog balasta na brodu
Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (2007) sadri:
Uzimanje uzoraka i ispitivanje vodenog balasta
Isputanje vodenog balasta
Prijava i evidentiranje vodenog balasta

lanak 4.
Zapovjednik broda duan je izbjei ili ograniiti ukrcaj vodenog
balasta u podrujima:
zagaenima tetnim mikroorganizmima,
zagaenima tvornikim ispustima,
gdje se vre podmorska jaruanja,
s visokim razlikama morskih mijena,
visoke zamuenosti vode zbog rada brodskih porivnika (plitke luke,
estuariji, sidrita),
mrijetenja riba, i
sudaranja morskih struja.
lanak 5.
Ako brod kao mjeru upravljanja vodenim balastom koristi
izmjene vodenog balasta izmjenom vodenog balasta mora se
obuhvatiti najmanje 95 posto volumena vodenog balasta.
Brod koji izmjenjuje vodeni balast primjenom metode
pranjenja/pumpanja vodenog balasta - najmanje tri puta za
volumetriki kapacitet svakog balastnog tanka.
Izmjena vodenog balasta dozvoljena je na udaljenosti od
najmanje 200 Nm od najblieg kopna i dubini mora od
najmanje 200 metara ili sukladno Smjernicama IMO-a najdalje
mogue od najblieg kopna, a u svakom sluaju ne blie od 50
Nm od najblieg kopna i na dubini mora od na manje od 200
metara.
lanak 7.
Svaki brod konstruiran za krcanje vodenog balasta, koji
uplovljava u luke u Republici Hrvatskoj, mora imati na brodu i
mora primjenjivati Plan za upravljanje vodenim balastom. Plan
iz stavka 1. ovog lanka mora biti odobren od nadlenih tijela
drave iju zastavu brod vije uzimajui u obzir primjenjive
Smjernice Meunarodne pomorske organizacije IMO.
Prijava balastnih voda Ballast Water Reporting Form
The Global Ballast Water Management Programme (GloBallast)
nastoji rijeiti probleme u implementaciji Konvencije:
nepostojanje formalnih mehanizama koji e omoguit uinkovitu
komunikaciju izmeu R&D zajednice, vlada, brodograditelja i
brodovlasnika.
 Invazija tropskih alga i morskih cvjetnica u
Jadransko more

invazija tropskih vrsta poprima sve vee razmjere u Jadranu

u ovom je trenutku zabiljeeno prisustvo tri vrste zelenih
tropskih alga iz roda Caulerpa na vie razliitih lokacija u
hrvatskom dijelu Jadrana, kao i prisustvo tropske cvjetnice
Halophila stipulacea u priobalju Albanije
za sve je ove vrste karakteristino da su vrlo agresivne,
prekrivaju sve vrste podloga, te na taj nain gue i eliminiraju
autohtone vrste alga, kao i sesilnih ivotinja
 Starogradski
zaljev (Hvar)
Caulerpa taxifolia
 Caulerpa prolifera
Lokrum, Lastovo-skrivena luka, Starogradski zaljev
Caulerpa racemosa

Pakleni otoci
(Hvar)
 Morska cvjetnica
Halophila stipulacea

Prisutna je uz obalu Albanije

Pitanja za ponavljanje

1. to je vodeni balast?
2. Pravna regulativa meunarodne konvencije i nacionalni propisi.
3. Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta.
4. Konvencija o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i
sedimentima
5. Opiite metodu izmjene balastnih voda na otvorenom moru. Na
kojem se principu zasniva?
6. Kako se dijele metode obrade balastnih voda? Primarne
metode obrade balastnih voda. Sekundarne metode obrade
balastnih voda.
7. Negativni utjecaj balastnih voda su
8. Sukladno smjernicama IMO-a izmjena vodenog balasta
dozvoljena je
9. GloBallast je