Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

1. GLIKOZIDI UVOD ............................................................... 2

2. GORKI GLIKOZIDI .............................................................. 4

3. FENOLNI GLIKOZIDI ......................................................... 5

4. CIJANOGENETSKI GLIKOZIDI .......................................... 8

5. TIOGLIKOZIDI ................................................................... 8

6. TIOETERI ........................................................................... 9

7. FLAVONOIDI .................................................................... 10

8. ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI .......................................... 15

7. SAPONINI......................................................................... 18

10. KUMARINI......................................................................... 23

11. KARDIOTONINI GLIKOZIDI .......................................... 25

12. FITOESTROGENI .............................................................. 29

Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

1. GLIKOZIDI UVOD
Kemizam
Glikozidi ili heterozidi su heterogena skupina spojeva koji imaju u svom sastavu dvije
komponente:
neeernu ili aglukon i
eernu komponentu ili glukon.
Te dvije komponente vezane su putem glikozidne veze koja ide preko poluacetalne veze
eera s jedne strane i funkcionalne grupe aglukona s druge strane.

Najei su O glikozidi koji se veu kisikovom vezom, ali mogu biti i N- , S i C glikozidi
vezani preko duika, sumpora ili ugljika.

Glikozidi se hidroliziraju pomou kiselina i enzima na aglukon i eer.

eerna komponenta moe se sastojati od jedne ili vie molekula eera, najee je to
glukoza, ramnoza, arabinoza, ali i neki specifini eeri kao to su digitoksoza kod digitalisa.
U farmakolokom smislu je manje vana za djelovanje, ali je vana za resorpciju, te kao
solubilizator i stabilizator aglukona.

Aglukon je farmakoloki jako aktivna supstancija kemijski vrlo razliite grae, od nje zavisi
ljekovitost, pa i otrovnost. Ovisno o funkcionalnoj skupini mogu biti fenoli i derivati fenola,
alkoholi, aldehidi, ketoni, kinoni, cijanidi, izotiocijanati, steroidi itd.

Osobine
Glikozidi su vrste, gorke, nehlapive amorfne ili kristalne tvari, topive u polarnim otapalima
(voda, etanol, etilacetat), optiki su aktivne, te neutralne. Najee su bezbojni, osim
antrakinona ( uto naranasto) te derivati benzokromana tzv. flavonoidi (uti) i antocijani
(ljubiasti).

Rasprostranjenost i smjetaj u biljci

Glikozidi su vrlo rasprostranjeni biljni produkti. esto mnogi lanovi iste porodice imaju
sline glikozide. Naroito su bogate sljedee porodice:
- Brassicaceae krstaice - tioglikozidi sa sumporom
- Rosaceae . ruinjae cijanogenetski glikozidi
- Scrophulariaceae zijevalice kardiotonini glikozidi
- Ericaceae vrijesovi arbutinski glikozidi
- Gentianaceae lincure- gorki glikozidi itd.

Glikozidi se nalaze u staninom soku unutar vakuola. Obino cijela biljka sadri isti glikozid,
ali kao droga koristi se najkoncentriraniji dio.

Enzimi koji su specifini za odreeni glikozid ga prate, ali u odvojenoj stanici. Tako npr.
enzim mirozinaza koji oslobaa goruiino ulje iz glikozida sinigrina mora se osloboditi
maceracijom stanica, pa se tek naknadno osloboeno ulje moe odijeliti destilacijom pomou
vodene pare.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Ako ne elimo da se oslobode enzimi i razgrade glikozidi tada biljku moramo nakon branja
stabilizirati alkoholno-vodenim parama npr. kod lista digitalisa.

Podjela glikozida po kemijskom sastavu:

Naziv Struktura Primjer

Kardiotonini glikozidi Digitoksin iz naprstka
(Digitaloidi i bufenolidi) Bufotalin iz otrovne abe

Fenolski glikozidi Salicin iz kore vrbe

Arbutin iz lia
mendvjetke

Antrakinonski glikozidi Senozid iz lia sene

Hipericin iz gospine
trave

Cijanogenetski glikozidi R- CN Amigdalin iz gorkog

(duini glikozidi) badema
Tioglikozidi (sumporni Sinigrin iz crne goruice
glikozidi)

Gorki glikozidi Aukubin iz lista trputca

(Iridoidi i sekoiridoidi) Oleuropein iz lista
masline

Benzopiranski glikozidi rutin iz zeleni rutvice

(flavonoidi i antocijani) malvidin iz crnog groa

Kumarini i furanokumarini Melitozid iz kokotca

Bergapten iz perina

Saponini (steroidni i Escin iz divljeg kestena

triterpenski) Ginsenozidi iz enena
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

2. GORKI GLIKOZIDI

Gorke biljke nazivaju se amari. Nadrauju okusne papile ve u ustima, tako da uvjetuju
pojaano luenje probavnih sokova, od sline preko eluanih do crijevnih sokova.
Pojaanje digestivnih procesa rezultira poveanjem apetita i poboljanjem probave.Osim
stimulativnog uinka na probavni sustav imaju i efekt hlaenja organizma pa se daju kod
povienih temperatura ( febrifugno djelovanje). Smatra se da i potiu cirkulaciju pa se u
narodu esto daju slabokrvnim osobama s niskim tlakom kao tonici. Daju se uvijek
nezaslaeni prije jela cca pola sata ( ante cibas) a pripremaju se ili kao dekokti ili kao
macerati. to su gori, to su ljekovitiji. Gorki iridoidi su vrlo rasprostranjeni u biljnom
svijetu, a predstavnici su siritara, kiica i maslaak.
Slian uinak imaju amari aromatici kao to su gorki pelin, kora gorke narane, stolisnik i
iirot. Iridoidi kao i amari aromatici nisu otrovni (osim pelina) za razliku od alkaloidnih
amara kao to su kinin i strihnin.
1. Gentianae radix korijen siritare
Gentiana lutea siritara, lincura, encijan
Gentianaceae siritare

Zeljasta planinska biljka visine do 1,8 m s velikim ovalnim nasuprotnim listovima lune
nervature. U gornjem dijelu biljke u pazucima listova su nakupine utih cvjetova. Biljka
je zatiena zbog velikog i nekontroliranog iskoritavanja jer se smatra najboljim
amarom. Sadri gorke iridoide genciopikrin i genciomarin. Koristi se kao aj, sama ili u
sastavu Species amarae (off.), ali ee kao alkoholni ekstrakt npr.Tinctura gentianae ili
u sastavu Tinctura amara (off.). U Bosni i Srbiji je omiljena rakija lincura.
Djeluje kao amarum, tonik, febrifug. Ne preporua se uzimanje trudnicama i dojiljama
te bolesnicima s ulkusom eluca ili dvanaesnika.
Centaurii herba zelen kiice
Centaurium erythraea kiica, gorica, taventroa
Gentianaceae siritare

Zeljasta biljka visine do 0,5 m koja se na vrhu grana u patitac s ruiastim cvjetiima.
Listovi su nasuprotni i ovalni.Raste na sjevernoj hemisferi u umjerenoj klimi ne u
prevelikom broju. Sadri gorke iridoide genciopikrin i genciomarin. Priprema se najee
kao macerat. Koristi se kod nedostatka apetita i openito slabosti organizma, naroito
kod anoreksije, te kod grozniavih stanja.
Kontraindikacije: Ulkus, trudnoa, laktacija.
Taraxaci radix korijen maslaka
Taraxacum officinale maslaak
Cichoriaceae glavoike jezinjae

Sadri gorke tvari taraksacin, inulin, vitamine, saponine, minerale.Zbog svog sloenog
sastava i primjena mu je vrlo raznolika. Potie metabolizam cijelog probavnog sustava
naroito jetre, te izluivanje bubrega pa je dobar za ienje organizma. Koristi se kod
dijabetiara i kod reumatskih bolesti.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

3. FENOLNI GLIKOZIDI
Aglukon je derivat oksibenzola (fenola). Najpoznatiji su salicilni glikozidi vezani za porodicu
Salicaceae , arbutinski glikozidi vezani za porodicu Ericaceae i glukovanilin u plodu vanilije.

sl.1.saligenin sl.2.arbutin sl.3.vanilin

Farmakoloko djelovanje im je razliito. Salicilni glikozidi (aglukon je saligenin) djeluju kao

antipiretici, analgetici i antiseptici jer oslobaaju salicilnu kiselinu. Arbutinski glikozidi djeluju
uroantiseptiki jer oslobaaju u hidrokinon. Hidrokinon djeluje i na izbjeljivanje koe.
Glukovanilin oslobaa vanilin i slui samo kao korigens.
Predstavnici su vrbova kora, zelen konare, list medvjetke, planike, borovnice i brusnice, te zelen
vrijesa.

DROGE SA SALICILATIMA

Salicis cortex vrbova kora

Salix alba bijela vrba
Salicaceae vrbe

CH2OH CH2OH COOH

O glukoza OH OH
intest. flora oksidacija

salicin saligenol salicilna

kislina
CH2OH
HO
OR
kiselina
O
O
O

O glukoza fragilin: R= 6-O-acetilglukoza

populin: R= 6-O-benzoilglukoza
salikortin

IZGLED BILJKE I STANITE

listopadno drvo ibljastih objeenih grana i zailjenih listova, vlana stanita uz rijeke. Kora se
skuplja u rano proljee s dvogodinjih stabala ili grana.

DJELATNE TVARI:
Sadri djelatni glikozid salicin koji hidrolizom oslobaa salicilnu kiselinu. Pred stotinjak godina je
Bayer acetiliranjem salicilne kiseline napravio Aspirin - acetilsalicilnu kiselinu.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

http://z.about.com/d/chemistry/1/0/C/6/aspirin.gif
DJELOVANJE I UPOTREBA:
Koristi se kod reumatskih bolesti i za skidanje temperature. Priprema se kao dekokt (1 licu
kuhati 10-15 minuta u 2,5 dL vode, ohladiti) ili dolazi u obliku gotovih pripravaka najee
tinkture ili tableta.
NAPOMENA:
Za razliku od sintetske acetilsalicilne kiseline vrbova kora ne nadrauje eludac. Ipak je potreban
oprez kod ulkusa i gastritisa. Nije preporuljiva djeci ispod 16 godina (Reyov sindrom) kao ni
ostalim osobama koje su alergine na salicilate, te trudnicama i dojiljama. Moe ui u interakcije
s mnogim lijekovima ( NSAID, antitrombotici, diuretici, beta-blokatori)
Salicin i srodne fenolske glikozide sadre i ostale biljke iz porodice Salicacaeae (jasika i topola).

Filipendulae herba zelen brijestolisne konare

Filipendula ulmaria
Rosaceae- rue

IZGLED I STANITE:
Visoka, vrsta biljka koja raste na livadama i u vlanim podrujima Euroazije.
Stari naziv je Spirea, a odatle potjee i naziv aspirin ("a" od prefiksa "acetil")
DJELATNE TVARI:
Glikozidi metilsalicilata i salicilaldehida, eterino ulje s metilsalicilatom, galotanini
Ekstrakti Filipendule ulmarie preporuuje se kao uinkovito i sigurno sredstvo za olakavanje
simptoma prehlade, zbog antipiretskog i antimikrobnog djelovanja.
Napomene su iste kao kod vrbe.

DROGE S ARBUTINOM
Uvae ursi folium - list medvjetke
Arctostaphylos uva-ursi medvjetka, medvjee groe
Ericaceae vrijesovi
(Lat.Uva groe, ursus medvjed ; Gr.Arktos- medvjed, staphyle grozd)

IZGLED BILJKE I STANITE:

Polegli zimzeleni grm koastih sjajnih obrnuto jajastih listia. Sitni cvjetovi su svijetlo ruiasti i
vrasti. Plod je sjajna crvena boba. Raste u viim planinskim predjelima.

SASTAV:
Sadri 10 % arbutina i metilarbutina, flavonoide te tanine.

PRIPREMA I DJELOVANJE:
Priprema se svjei aj kao infuz ( 1 lica na 2,5 dL kljuale vode 10-15 minuta). Moe se
pripremiti i kao macerat(izlui se manje tanina, pa je manje neugodan za uzimanje). Obzirom da
se hidrokinon oslobaa samo u lunatom mediju ( pH > 7) aj se ne smije zakiseljavati (limun)
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

prilikom lijeenja izbjegava se kisela hrana (kiseli kupus, kiselo voe i voni sokovi), a radi
sigurnosti baznog medija dodaje se i malo sode bikarbone ( vrak noa). Koristi se kod infekcija
mokranih putova kao odlian bakteriostatik.
U sastavu je poznatog Uvin-H aja, kao i oficinalnog Species Urologicae, te mnogih
fitoterapeutika.
OPREZ:
Oprez kod trudnica i starije djece, te kod gastritiara (munine). Ne smije se davati djeci ispod
6 god. Zbog otrovnosti hidrokinona ne preporuuje se dua upotreba od tjedan dana. Hidrokinon
se koristi u preparatima za izbjeljivanje (primjer starake pjege).

OSTALE ARBUTINSKE DROGE:

Arbuti folium list planike
Arbutus unedo planika, maginja
Ericaceae vrijesovi

( lat. Uno jedan , edo jedem)

Zimzeleni lijepi mediteranski grm s koastim listovima, vrasti ruiasti cvjetii,
est u dalmatinskoj makiji. Plod je naranasto-crvena boba hrapave kore.
Sadri arbutin i tanine u listu, a u plodu eer i C- vitamin. List moe biti zamjenska droga za
medvjetku, a od ploda se radi slatko i demovi.

Myrtilli folium- list borovnice

Vaccinium myrtillus borovnica
Ericaceae vrijesovi

Kontinentalna biljka. Vrast cvjetii, tamnomodre bobe koriste se kao antidijaroik, a listovi
sadre arbutin, pa se koriste kao uroantiseptik, te u ajevima za regulaciju eera u krvi .

Vaccinii macrocarpi fructus et folium plod i list brusnice

Vaccinium macrocarpon brusnica
Ericaceae vrijesovi

Biljka slina borovnici, ali s crvenim bobama. Najpoznatija je amerika brusnica (cranberry) od
koje se koristi najvie sok i kapsule u pripravcima za lijeenje infekcija mokranih puteva E. Colli.
List sadri arbutin i djeluje uroantiseptiki oslobaanjem hidrokinona , dok plod ne sadri
arbutin ve sprjeava adheziju bakterija na sluznicu mokranog trakta.
List takoer stimulira luenje inzulina pa se daje i u dijabetikim ajevima.
VANA NAPOMENA:
Ne koristiti istovremeno preparate od ploda brusnice s arbutinskim drogama (npr. List brusnice,
medvjetke, planike, borovnice) jer im se meusobno ponitava djelovanje!

Ericae herba zelen vrijesa

Erica carnea vrijes, crnjua
Ericaceae vrijesovi

Mediteranski grmi izgledom izmeu rumarina i smrike. Ima bogate bijeloruiaste klasaste
cvatove s vrastim cvjetiima. Sadri arbutinu slian glikozid erikolin, pa je narod koristi protiv
ujeda zmija.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

4. CIJANOGENETSKI GLIKOZIDI
Ovi heterozidi oslobaaju prilikom hidrolize cijanovodinu kiselinu uz prisutnost enzima emulzina.
Najee se pojavljuju kod porodice Rosaceae.

1. AMYGDALAE AMARAE SEMEN sjeme gorkog badema

Prunus amygdalus
Rosaceae
Gorka varijanta badema je vrlo slina morfoloki slatkom bademu, razlikuju se samo po gorini
sjemenke koja mirie na karbon ljepilo. Sjemenka se prvo deoleira, tj. ukloni se masno ulje
Amygdalae oleum, a potom se vodenom destilacijom dobije Aqua Amygdalae amarae koja sadri
1%o cijanogenetskog glikozida amigdalina. Djelovanje cijanovodika bazira se na vezivanju na
enzime koji sudjeluju u staninom disanju. Pri tom nastaje cijanomethemoglobin te dolazi do
blokade disanja. Na tome se bazirala i upotreba plina u Hitlerovim komorama za masovno
ubijanje.Smrt je nastupala ve nakon nekoliko minuta. U malim koliinama cijanovodik stimulira
centar za disanje u CNS-u pa se voda gorkih badema koristi kao analeptik i sedativ interno, a
eksterno u izradi kozmetikih preparata. Treba skrenuti panju na opasnost od trovanja gorkim
bademima, naroito djece kojima je letalna doza ve 6 sjemenki.
Ponekad amigdalin sadravaju sjemenke i drugih predstavnika roda Prunus kao marelica, breskva i
ljiva.

2. LAUROCERASI FOLIUM list lovorvinje

Prunus laurocerasus
Rosaceae

Ukrasni grm ili stablo s velikim koastim listovima nalik na lovorove, a crnim plodovima nalik na
vinju. Iz listova se vodenom destilacijom dobiva Aqua laurocerasi s 1 %o HCN koji se oslobaa iz
heterozida laurocerasina. Djelovanje i upotreba je kao kod vode gorkog badema.

Cijanogenetske glikozide jo nalazimo u cvijetu bazge, Sambuci flos sambunigrin koji ima blago
analeptiko djelovanje pa nam sok od bazge djeluje osvjeavajue, te u lanenom sjemenu Lini
semen linamarin koji pospjeuje revitalizaciju koe .

5. TIOGLIKOZIDI
Esteri izotiocijanovodine kiseline, u aglukonu sadre sumpor, koji dolazi i u obliku sulfata.
Ogranieni su na porodicu krstaica Brassicaceae.

Hidrolizom glikozida daju eterina ulja jakog mirisa tkz. Goruiina ulja. Ovaj proces katalizira
specifini enzim mirozin -koji se ne nalazi u istim stanicama kao i ulje, nego se oslobaa
maceracijom, tj. moenjem usitnjene droge, pa tek onda destilacijom.

Goruiina ulja imaju jako antimikrobno djelovanje, ali i vrlo jako nadraujue djelovanje, pa se
stoga uz oprez koriste interno ( hren, bijela goruica, rotkve).

Crna goruica se koristi samo eksterno.

Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

BRASSICAE NIGRAE SEMEN sjeme crne goruice

Brassica ( Sinapis) nigra
Brassicaceae krstaice

Jednogodinja zeljasta biljka visine do 1m. Kozmopolit. Raste divlja i u uzgoju. Cvjeta utim
cvjetovima.Plod je komuka. Sjemenke su okrugle tamnocrvene boje vrlo koje kad se zgnjee
oslobaaju ljuti miris koji tjera na suze. Sjemenke sadre masno ulje koje se dobiva obinim
cijeenjem i glikozid sinigrin iz kojeg se maceracijom u hladnoj vodi oslobaa alil- goruiino ulje
Aetheroleum Sinapis. Eterino ulje goruice ima jako baktericidno djelovanje ( 1: 300 000), ali i
jako nadrauje kou i sluznicu pa se koristi samo kao 2% alkoholna otopina za hiperemiju koe
kod reumatskih bolesti, te za izradu raznih flastera protiv reume. Moe se koristiti i goruiino
brano ( Sinapis farina) kod bolova i poviene temperature. Kod neumjerene primjene moe
izazvati ak i plikove, zato im se osjeti toplina, tretirano mjesto treba oprati i namazati
neutralnim uljem.
U prehrambenoj industriji sjeme se koristi za izradu ljutog senfa- goruice.
Potie probavu, naroito masnih jela, te dezinficira probavni trakt.

BRASSICAE ALBAE SEMEN sjeme bijele goruice ili slaice

Brassica ( Sinapis ) alba
Brassicaceae

Slina biljka, ali sjeme je svijetle boje. Sadri glikozid sinalbin koji je slabijeg nadraajnog
djelovanja. Koristi se probavni stimulans i dezinficijens, te za izradu blaeg senfa slaice.

Tioglikozide jo sadri i korijen hrena koji oslobaa ribanjem nadraajui miris koji tjera na suze.
Koristi se kao zain za stimulaciju probave, za jaanje otpornosti kod infektivnih bolesti dinih i
mokranih puteva, a moe se i inhalirati kod upale sinusa.

6. TIOETERI

Spojevi koji sadre sumpor ali nisu izolirani kao glikozidno vezani. Stoga su dosta nestabilni.
Nastaju iz aminokiselina cisteina, cistina i metionina.

ALLII SATIVI BULBUS lukovica enjaka

Allium sativum
Liliaceae - ljiljani

iroko rasprostranjena zainska biljka. Kao droga koristi se svjea, odnosno osuena
lukovica u praku sa standardiziranom koliinom djelatne tvari.
Sadri allin koji pod utjecajem enzima prelazi u karakteristini mirisni alicin koji se
brzo mijenja pod utjecajem kisika iz zraka. Ima antibakterijsko i antimikotino
djelovanje, smanjuje koncentraciju kolesterola i triglicerida u krvi, djeluje
antitrombotino i fibrinolitiki. Smanjuje povieni krvni tlak. Regulira rad probavnih
organa i slui kao narodni lijek protiv crvia.

Sve ostale vrste lukova takoer sadre tioetere.

Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

7. FLAVONOIDI

Struktura flavonoida

Vrlo raireni biljni glikozidi kojima je osnova derivat benzopirana.

To su uglavnom biljni pigmenti ute boje ( flavoni, flavonoli, izoflavonoidi) i ljubiaste boje
(antocijani). Svi flavonoidi su komplementarni s vitaminom C koji se u prirodi uvijek pojavljuje s
njima. I oni su topljivi u vodi i aktivni u dodiru s kisikom. U biljkama se vitamin C i flavonoidi
meusobno nadopunjuju i tite od tetne oksidacije (slobodni radikali).
Stoga se u praksi pokazalo njihovo djelovanje u neutralizaciji slobodnih peroksidacijskih radikala,
u blokiranju raznih tvari mutagenog djelovanja, te u jaanju imunog odgovora organizma.
Osim to djeluju kao jaki antioksidansi, jaaju stjenke kapilara i krvnih ila (vazotonici) i mogu
apsorbirati UV spektar pa se koriste kod izrade zatitnih faktora za sunanje.
Danas su jako popularni katehinski flavonoidi, tzv. polifenoli slini trjeslovinama koji se nalaze u
zelenom aju i crnom vinu, a koji preveniraju nastanak ugruka i smanjuju mogunost infarkta ili
modanog udara. Imaju spazmolitiki i antiflogistiki uinak. Povoljno djeluju na probavni sustav,
naroito na luenje ui i rad jetre i cjelokupni metabolizam masti.

Prvi otkriveni flavonoid bio je rutin pronaen u porodici Rutaceae, a ima ga puno u citrusima i
rutvici, zatim kvercetin u kori voa, npr.jabuke, proantocijanidi u glogu, crnom vinu i sjemenkama
groa, te apiin u perinu i celeru itd.

OSNOVNE SKUPINE FLAVONOIDA

1. Flavonoidi s djelovanjem na jetru i u:

Koleretici: Cynara scolymus- artioka, Helichrysum italicum-smilje
Hepatici: Silybum marianum -sikavica

2. Flavonoidi s ekskretornim djelovanjem:

Diuretici: Petroselinum sativum- perin, Betula alba- breza, Ononis spinosa- zeji trn, Equisetum
arvense- preslica
Dijaforetici : Tilia cordata -lipa, Sambucus nigra- bazga

3. Flavonoidi s djelovanjem na kardiovaskularni sustav:

Kardioregulatori: Crataegus oxyacantha, C.monogyna crveni i bijeli glog
Tonici, Cirkulatorici : Ginkgo biloba - ginko
Venetonici : Aesculus hippocastanum- divlji kesten, Ruscus aculeatus- veprina

4. Flavonoidi s djelovanjem na ivani sustav:

Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Sedativi : Passiflora incarnata- kristova kruna, Ruta graveolens- rutvica, Chamomilla recutita-
kamilica

5. Flavonoidi antiflogistici s djelovanjem na kou i miino kotani sustav:

Antiflogistik lokomotornog sustava : Arnica montana- branka,
Antiflogistik koe : Calendula officinalis- neven, Chamomilla recutita- kamilica , Hypericum
perforatoum gospina trava

6. Biljke s antocijanima:

Anthos (cvijet) + cynanos (modar).

Modroljubiasti glikozidi topljivi u vodi, nalaze se u staninom soku u vakuoli kod tamnije
obojenih cvjetova i plodova, ali mogu biti i u drugim dijelovima biljaka. Boja im moe varirati
ovisno pH. Uglavnom se nalaze u vanjskim dijelovima konog tkiva (epiderma i periderma). esti su
cijanidin, delfinidin, malvidin, pelargonidin, i petinunidin.

Najbogatiji predstavnici su vrste Vaccinium (borovnica, brusnica), Rubus (kupina, malina), crno
groe, nar ili ipak, ribiz, plod bazge, te cvijet crnog sljeza, ljubiice, mauhice, i crveni kupus.
Vrlo bogata antocijanima je ovojnica sjemenke soje, te amerike biljke Aronia.

Slue kod iscrpljenosti organizma za jaanje, te kod prehlade. Jaaju imuni odgovor, pa se
ispituju za lijeenje karcinoma. Izraziti su antioksidanti.

FLAVONOIDI S DJELOVANJEM NA JETRU I U

To su uglavnom bodljikave biljke iz porodice glavoika ( Asteraceae) koje djeluju kao

spazmolitici, koleretici i kolekinetici ( sredstva za poticanje luenja i protoka ui ) te hepatici ili
hepatoprotektivi ( sredstva koja potiu obnovu jetrenih stanica ili ih zatiuju).
Predstavnici su artioka, sikavica i smilje.

Artioka ( Cynara scolymus ; Asteraceae) je povrtna biljka , a u ljekovite svrhe koristi se list
Cynarae folium. Poto jako stimulira metabolizam lipida smatra se odlinim antilipemikom. aica
gorkog likera Cynar-a je odlina prevencija od ateroskleroze.

Hepatici stimuliraju rad jetre i detoksikaciju organizma, te sekreciju ui. Daju se kod probavnih
alergija i hepatitisa, te kod masne jetre i ciroze. Najbolji hepatoprotektiv je sikavica ( Silybum
marianum; Asteraceae) od koje se koristi plod Silybi fructus et herba. Najvanija djelatna tvar
je silimarin. Najee se daje u obliku tableta.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Smilje ( Helichrysum italicum, Asteraceae) je mediteranski polugrmi barunastih listova sa

utim cjevastim glavicama u gronjama, karakteristinog mirisa. Koristi se Flos Helichrysi. Sadri
gorke tvari, eterino ulje i flavonoide. U pukoj medicini koristi se kao kolekinetik (potie
kretanje ui kod zastoja zbog kamenaca).
Kao dobar spazmolitik za une putove esto se daje i Menthae piperitae folium koji ujedno ima i
spazmolitiki uinak, te Boldo aj (egzotina vrsta koja sadri alkaloide).

FLAVONOIDI- DIJAFORETICI

To su sredstva koja potiu znojenje, a daju se kod sputanja poviene tjelesne temperature, kod
reumatskih tegoba i kod kura ienja organizma ( proljetne kure, mravljenje, celulit).
Predstavnici su lipa i bazga.

Lipa ( Tilia cordata. Tiliaceae -lipovke) raste kao lijepo listopadno drvo sa srcastim listovima na
kontinentalnom podruju. Kao droga koristi se cvat ( Tiliae flos cum bractea) koji se sastoji od
pricvjetnog listia koji nosi sitne mirisne cvjetie. Cvijet lipe sadri flavonoide, sluzi, tanine i
eterino ulje. Osim dijaforetskog djelovanja ima i blagi sedativni uinak, te smanjuje nadraajni
kaalj. Od drveta lipe dobiva se aktivni ugljen.

Slina lipi je i bazga ( Sambucus nigra, Caprifoliaceae- kozlokrvine). To je listopadni

kontinentalni grm neparno sastavljenih listova i cvjetova u bijelim patitcima. Skupni plod su crne
bobe. Cvate u 5 i 6 mjesecu. Kao droga koristi se cvijet Sambuci flos. Sadri flavonoide, eterino
ulje, sluzi i cijanogenetski glikozid sambunigrin. Djeluje kao dijaforetik i ekspektorans, ima lagano
laksativno djelovanje ( u narodu se koristi i kora za to), a radi se i osvjeavajui sok od bazge
zbog njenog analeptikog djelovanja. Obje droge pripremaju se kao infuz.

FLAVONOIDI - DIURETICI

Sredstva koja potiu izluivanje mokrae odnosno rad mokranog sustava.

Za razliku od sintetskih diuretika, ne potiu izluivanje previe NaCl, pa ne mogu dobro utjecati
na hipertenziju i smanjenje edema. Stoga ih nazivamo i akvaretici, jer se zapravo izluuje voda.
Korisni su za ispiranje mokranog sustava kod upala, pijeska i kamenaca.
Potenciraju uinak diuretskih lijekova i antihipertenziva.
Ne smiju se davati trudnicama i djeci ispod 12 godina, te osobama s oslabljenom funkcijom srca i
bubrega ( slaba eliminacija tekuine).

Najvaniji predstavnici su breza, zeji trn i preslica.

Breza ( Betula sp. Betulaceae breze) je listopadno kontinentalno stablo sa srebrnasto bijelom
korom i srcolikim listovima, cvjetovi u resama. Kao droga koristi se list Betulae folium.Sadri
flavonoide, askorbinsku kiselinu, saponine. Jedan od najjaih biljnih diuretika, dolazi u sastavu
urolokih ajeva, ajeva za mravljenje i regulaciju tlaka. Eksterno se koristi kod ekcema i
ispadanja kose.

Zeji trn ( Ononis spinosa Fabaceae- mahunarke) je barunast bodljikavi grm s ruiastim
leptirastim cvjetovima, rasprostarnjen u Europi, jugoistonoj Aziji i sj. Americi. Kao droga
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

koristi se korijen ( Ononidis radix) koji sadri izoflavone i beta sitosterol. Priprema se kao
dekokt u ajevima za prevenciju kamenaca, kod oboljenja prostate i kod gihta.

Preslica ( Equisetum arvense Pteridopohyta- papratnjae) je rasprostranjena biljka vlanih

stanita. Bere se prljenasta sterilna stabljika nalik malom boriu. ( Equiseti herba). Sadri
mnogo silicijeve kiseline(10%), te flavonoide i saponine. Osim diuretskog djelovanja, djeluje na
TBC kaalj, te izvana na upaljenu kou i sluznicu. Fertilni izdanci se jedu poput paroga.
Priprema se kao dekokt.

FLAVONOIDI S DJELOVANJEM NA KARDIOVASKULARNI SUSTAV

Uglavnom djeluju dvojako: jaaju stijenke krvnih ila, naroito kapilara te pojaavaju kontrakcije
. Dijelimo ih na kardioregulatore ( glog), arteriotonike -cirkulatorike
(ginko), te venetonike ( divlji kesten, veprina).

Glog ( Crategus oxyacantha crveni i C.monogyna bijeli Rosaceae ruinjae) je listopadni

bodljikavi grm s naizmjeninim urezanim listovima s palistiima. Bijeli cvjeti su u gronji, plod je
crvena gloginja ( slino ipurku). Raste u Europi i dijelu Afrike i Azije. Sakupljaju se vrci (
Crataegi summitas) i plod (C. Fructus). Sadri flavonoide i procijanidine. Preporua se starijim
osobama kod poetne srane insuficijencije i smetnji s tlakom. Priprema se kao infuz. esto se
koristi u kapsulama u kombinaciji s bijelim lukom ( antihpertenzivni uinak).

Ginkgo biloga je ivi fosil iz odjela golosjemnjaa (Gymnospermae). Porijeklom je iz Japana.

Visoko je listopadno drvo koje raste u parkovima jer dobro podnosi zagaeni zrak. Ima
karakteristine lepezaste listove. Kao droga koristi se list (Ginkgo folium) ali samo u preraenom
obliku. Sadri flavonoide i terpenoide (ginkolide). iri krvne ile, naroito
arterije, stimulira cirkulaciju, naroito mozga, pa se daje kod smetnji pamenja, glavobolja,
zujanja u uima i vrtoglavice, smetnji vida, a naroito kod starijih osoba sa simptomima
cerebralne insuficijencije. Oprez kod antikoagulanasa, reducira vrijeme koagulacije.

Divlji kesten ( Aesculus hippocastanum- Hippocastanaceae divlji kesteni) je veliko listopadno

drvo koje se sadi u alejama. Ima dlanasto sastavljene listove od 5-7 liski. Cvat je sastavljeni
grozd od bijelih cvjetia. Plod je tobolac s bodljama u kojemu je sjajno veliko smee sjeme koje
se koristi kao droga ( Hippocastani semen) Od njega se izrauju ekstraktivni pripravci uglavnom
za vanjsku upotrebu ( npr. Vazogel za vene ) a rjee i za internu primjenu ( Veneton
kapsule). Sadri flavonoid eskulin, saponin escin, krob i ulja. Koristi se u lijeenju poremeaja
krvotoka i limfotoka npr. proirenih vena i hemoroida jer escin ima i protuupalno djelovanje, te
kod raznih edema. Interakcije s antikoagulansima.

Veprina (Ruscus aculeatus) Liliaceae, je bodljikava zeljasta biljka s crvenim bobama, raste
zajedno sa parogom, bljutom i tetivikom ispod bilobora. Zatiena je biljka. Koristi se podanak
s korijenom ( Rusci rhizoma et radix). Sadri malo flavonoida, ali puno saponina koji utjeu na
kontrakciju vena i venula i smanjuju upalu. Najvie se koristi u obliku epia i masti kod
hemoroida.

FLAVONOIDI - SEDATIVI
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Smanjuju aktivnost perifernog i centralnog nervnog sustava. Glavni su predstavnici valerijana s

valepotrijatima , kristova kruna s flavonoidima, te gospina trava s antraglikozidom hipericinom.
Neto su slabijeg djelovanja hmelj, kamilica i lipa.

Passiflora incarnata , Passifloraceae kristova kruna potjee iz sjeverne Amerike.

Ima karakteristino graen cvijet: tri tuka kao avli kod raspea, pet pranika kao pet
Kristovih rana, vjeni sitno iscijepan kao kruna od trnja i 10 lapova koji predstavljaju apostole.
Kao droga koristi se cijela biljka od koje je nabolje napraviti ekstrakt. U Europu je dola
poetkom XVII st. Uglavnom se koristi u obliku gotovih pripravaka.

FLAVONOIDI S DJELOVANJEM NA KOU I MIINO-KOTANI SUSTAV

Na kou blagotvorno djeluje neven ( Calendula officinalis- Asteraceae) od kojeg se koristi cvijet
kao droga ( Calendulae flos). Osim flavonoida sadri i eterino ulje, karotenoide, saponine i
sterole. Najee se koristi u obliku uljnog macerata slino kao gospino ulje ( rane, hemoroidi,
opekotine...). Protuupalno djelovanje na kou ima i kamilica.

Na ozljede miino kotanog sustava dobro djeluje branka ( Arnica montana- Asteraceae) od
koje se kao droga koristi flos i to izvana u obliku gela. Djeluje za smirenje iritacija te edema kod
ozljeda.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

8. ANTRAKINONSKI GLIKOZIDI

Antrakinonski spojevi prirodnog porijekla su uglavnom obojeni spojevi koji imaju

uglavnom purgativno djelovanje, neki su dermatici (krizarobin), a neki od njih su vani pigmenti
(npr. karmin). Antrakinon je para-kinon dobiven oksidacijom antracena (tri kondezirana ugljikova
prstena). Uglavnom su biljnog porijekla, ali se neki dobivaju i od ivotinja. Tako se na primjer
crvena boja karmin dobiva od nekih vrsta uiju.
Antrakinoni se u drogama nalaze glikozidno vezani, najee uz glukozu i ramnozu.
U vodenim lunatim medijima daju crvenu boju. Na tome se osniva i reakcija identifikacije, a
mokraa zna biti crvenkasto obojana.

Najee porodice koje sadre antrakinone su :

Liliaceae, Rhamnaceae, Polygonaceae i Fabaceae.

Purgativni predstavnici su :
Sena; Aloj; Kruina; Sveta kora i Rabarbara

Djelovanje stimulativnih laksativa:

Djeluju u debelom crijevu gdje potiu izluivanje vode i minerala te pojaavaju peristaltiku.
Djeluju nakon 8-12 h. Oprez! Izazivaju jake greve i proljev. Nikada se ne daju kao lijekovi prvog
izbora. Ne daju se trudnicama, djeci, osobama s ileusom ( zapetljaj debelog crijeva ) i iritabilnim
kolonom (nadraeno debelo crijevo) i ostalim crijevnim bolestima. Ne smiju se uzimati
prolongirano jer izazivaju naviku i stvaranje lijenih crijeva. Ne due od 10 dana i pod nadzorom
lijenika.
Oprez i kod bolesnika koji uzimaju kardiotonine glikozide jer dugotrajnom upotrebom dolazi do
manjka kalija, a time i do pojaanja djelovanja kardiotonika i moguih nuspojava.

Zbog manjka minerala, a naroito kalija moe doi i do miine slabosti. Oprez u ljekarnikoj
praksi obzirom da su sredstva za ienje vrlo esto nepravilno i pretjerano upotrebljavana.
Uvijek prije ovih jakih sredstava treba preporuiti lagana sredstva za bubrenje kao to su
mekinje, sjeme lana, Psyllium; koji ne izazivaju ni greve ni naviku crijeva (napomena: uz puno
vode). Takoer se preporua promjena prehrane, gibanje i eventualno glicerinski epii ili klizme,
a kod djece i trudnica i sirup od smokava i suhih ljiva.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Predstavnici:
1. Sennae folium et fructus list i plod sene
Cassia senna ( angustifolia ili acutifolia ) sena
Fabaceae mahunarke ( Leguminosae)

Tropski grm, Sj. Afrika ( Egipt) i Indija. Parno perasto sastavljeni listovi s jajoliki m liskama
svijetlozelene boje, izrazita nervatura, krhki. Plod je papirasta.bubreasta mahuna oko 5cm.

Sadri senozid A i B ( dvostruki antrakinoni) smole, tanini, eterina ulja.

Djeluje kao jaki laksans .

Obzirom da izaziva jake greve list sene je bolje pomoiti u hladnu do mlaku vodu jer se u vruoj
vodi izluuju i smole koje pospjeuju greve. Po djelovanju je slabiji plod kojeg jo i zovu
majino lie pa se pod tim nazivom i izdaje u ljekarni. On sadri manje smola pa je i nadraaj
manji. U sastavu je Species laxantes. Na tritu dolazi u obliku standardiziranih ajeva i tableta
npr. Becunis.

2. Aloe extractum siccum suhi ekstrakt aloja

Aloe sp. ( vera, barbadensis, ferox, arborescens)
Liliacaea ljiljani

Mesnatica, poznato oko 200 vrsta, izgledom podsjea na malu agavu. Iz unutarnjeg ovoja ispod
povrine lista zarezivanjem se dobiva ukast mlijeni sok koji se kasnije ukuhava do suhe
konzistencije.
Ovaj uti sok ne smije se pomijeati s sluzavim bijelim Aloe gelom koji se dobiva iz unutranjeg
mezofila lista koji sadri mukopolisaharide!

Suhi ekstrakt aloje je ukasti prah koji sadri aloin i smole. Aloin je izuzetno jak purgativ koji
se sve manje koristi zbog otrovnosti (toksian iznad 1g, u dozi od 8 g moe izazvati smrt).
Koristi se jedino u standardiziranim pripravcima ( tabletama) . Nuspojave mogu biti krvavi kolitis
i nefritis.

U prozirnom soku aloja koji curi iz mezofila listova nalazi se polisaharid glukomanan koji lako
gelira ( Aloe Vera gel), te saponini, vitamini, nezasiene masne kiseline (gama linoleinska,
arahidonska), enzimi itd.
Sok se koristi svje, odnosno na pravilan nain konzerviran interno i eksterno.
Interno smatra se da stimulativno djeluje na organizam kod mnogih bolesti. Pojaava imuni
odgovor kod dijabetesa, ulkusa, artritisa. Lagano regulira metabolike vrijednosti eera i
kolesterola u krvi. Djeluje kao sistemski antimikotik.
Eksterno se gel korist kod manjih opekotina i rana , te za smirivanje koe nakon depilacije i sl.

3. Frangulae cortex kora kruine

Rhamnus frangula kruina , krkavina
Rhamnaceae kruine

Europski grm s koastim listovima, raste na vlanim stanitima. Kora u promet dolazi u
komadiima, izvana tamnosmei, iznutra crvenkastosmei.
Kao djelatnu tvar sadri frangulin. Po djelovanju je blai purgativ od sene i aloja, pa se uz oprez
moe davati trudnicama , ali ne u prvom tromjeseju i ne predugo.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Priprema se kao dekokt.

Njen ameriki pandan je Rhamnus purshiana Cortex purshiane ili Cascara sagrada sveta kora
koja kao i
kruina treba odleati godinu dana da se originalni antroni pretvore u antrakinone.

4. Rhei rhizoma et radix podanak i korijen rabarbare, Polygonaceae

Rheum palmatum (officinale) kineska rabarbara

Velika viegodinja zeljasta biljka sa velikim podankom. Pradomovina joj je Kina a u Evropu ju je
donio Marco Polo. Postoji i vrsta koja se uzgaja kao povre. Koristi se uglavnom u obliku Rhei
extractum siccum.
Sadri antrakinone i tanine pa se tome temelji i njeno djelovanje obzirom na antagonistiki
uinak aktivnih komponenti. Tako u koliini do 0,3 g djeluje kao tonik, adstringens, eupeptik i
ak antidijaroik, a u koliini iznad 1- 3 g djeluje purgativno slino seni.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

7. SAPONINI
Saponini su glikozidi, koji su dobili svoje ime po pjenjenju - njihove vodene otopine se snano
pjene.
Obzirom na aglukon dijelimo ih na tri skupine:
Triterpenske najei kod dvosupnica
Steroidne- najei kod jednosupnica
steroidne alkaloide- sadre duik u prstenu, ali imaju i vezane eere, mogu se ubrojiti i u
alkaloide i saponine jer djelomice posjeduju osobine obaju skupina

Triterpenski aglukoni:
Najei tip, imaju 30 C-atoma, tvore pentacikliku ili tetracikliku strukturu. Uglavnom se
nalaze kod dvosupnica (U Europi; sapunika - porodica Caryophyllaceae, divlji kesten-
Hippocastanaceae, egzotine: sapunska boba- Sapindaceae, sapunska kora - Quillaiaceae)

triterpenski glicirizin iz korijena sladia

STEROIDNI SAPONINI
Koriste za dobivanje steroidnih hormona u biotehnolokim i kemijskim reakcijama.
Uglavnom se nalaze u jednosupnicama. Najee vrste: Smilax- tetivika i Yuca drvo ivota
(Liliaceae), Dioscorea- bljut (Dioscoreaceae) i vrste Agava (Amaryllidaceae).

diosgenin, saponinski aglukon iz amerike biljke yam

(Dioscorea villosa)

STEROIDNI ALKALOIDI
Strukturno su steroidi ali sadre N u prstenu, te imaju vezani eer, takoer pjene;
karakteristini su za Solanaceae (pomonice), pogotovo za rod Solanum (S. tuberosum - krompir,
) i Lycopersicon (rajica).
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

solanin iz krumpira steroidni alkaloid

FIZIKALNO- KEMIJSKE OSOBINE SAPONINSKIH DROGA:

1. pjene smanjuju povrinsku napetost
2. emulgiraju masnoe
3. jaki su adsorbensi
4. poveavaju permeabilnost staninih opni i ubrzavaju resorpciju u GI sustavu lijekova,
otrova i masnih supstancija

FARMAKOLOKO DJELOVANJE:
1. Nadrauju sluznicu eluca i izazivaju pojaano luenje sekreta, a naroito
bronhijalnog.U veim koncentracijama djeluju kao emetici, a u manjim kao
ekspektoransi i solvensi pa se uvijek mora paziti na doziranje.
2. Neotrovni su za toplokrvne ivotinje, a otrovni za hladnokrvne ( zmije, ribe,
gmazovi). Ne resorbiraju se iz GI trakta, ali parenteralno dati izazivaju hemolizu.
3. Diuretici
4. Adaptogeni i imunostimulansi
5. Antiflogistici i antimikrobici
6. Antiedemici i vazotonici

UPOTREBA:
U farmaciji najee u izradi sirupa za kaalj, te za sintezu steroidnih spojeva.
U prehrambenoj industriji za izradu pjenuavih pia.
U kozmetici za izradu ampona i losiona.

Predstavnici saponinskih droga:

PRIMULAE RADIX ET FLOS KORIJEN I CVIJET JAGLACA

Primula veris, Primulaceae- jaglaci,
Stanite: kontinentalna biljka
Izgled: vjesnik proljea, zeljasta biljka s prizemnom rozetom i postranim titcem sa utim
cvjetovima
Kemijski sastav: U korijenu ima saponina primaverina, a u cvjetovima i flavonoida
Djelovanje: ekspektorans i sekretolitik
Pripravci: Cvijet se priprema kao infuz, a korijen kao dekokt. Najee se izdaje u obliku
Primulae sirupus compositus u kombinaciji s efedrinom. Slina je i amerika droga Senegae radix,
pa se mogu mijenjati.
Oprez: Nuspojava je munina u elucu.

SAPONARIAE RADIX- SAPUNIKIN KORIJEN

Saponaria officinalis, Caryophyllaceae- karanfilke
Stanite: raste na pjeskovitom tlu, rasprostranjena je u Europi umjerena klima.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Izgled: trajnica, ima ruiaste cvjetove i esto se uzgaja i ako ukrasna biljka.
Kemijski sastav: visoki postotak saponina ( 20%)
Djelovanje: interno ekspektorans, izvana za pranje zbog stvaranja blage pjenje i emulgiranja
masnoa, ispituje se kao potencijalni citostatik.
Pripravci: aj kao dekokt, amponi i pjene, slina biljka Gypsophylla (cvjearstvo)
Oprez: munine, ne pretjerana upotreba radi potencijalne citotoksinosti

LIQUIRITIAE RADIX - KORIJEN SLADIA

Glycyrrhiza glabra, Fabaceae- mahunarke
Izgled: grm s neparno perasto sastavljenim listovima i ljubiastim leptirastim cvjetovima u
grozdu, jakog korijenja koji je iznutra ut, a izvana sme.
Stanite: Mediteran, kasnije se rairio i drugdje
Kemijski sastav: saponin glicirizin izrazito slatkog okusa (50x slai od eera), te flavonoidi
likviritin i izolikviritin.
Djelovanje: Ima vrlo sloeno djelovanje: antiupalno, antibakterijsko, antimikotino
estrogenomimetiko, imunostimulativno. Primjenjuje se najee za:
1. lijeenje kalja s upalama (ekspektorans, sekretomotorik i sekretolitik)
2. lijeenje upala sluznice eluca i dvanaesnika, kod peptikog ulkusa jer pospjeuje zacjeljivanje
sluznice eluca
3. dismenoreja (poremeaj menstrualnog ciklusa)
Pripravci: monodroga kao macerat, od ukuhanog soka dobivaju se crni komadi od kojeg se
izrauju razne pastile za grlo (Negro bomboni i sl.), u sastavu prsnog aja (Species pectorales).
Oprez: hipertoniari, osobe koje uzimaju kardiotonike i bubreni bolesnici. Kod duljeg uzimanja
ima posredno kortikosteroidno djelovanje (simptomi su retencija vode, edemi i hipokalijemija).
Stoga ne uzimati due od 4 tjedna.

VERBASCI FLOS- CVIJET DIVIZME

Verbascum sp. - Scrophulariaceae zijevalice,

Izgled: dvogodinja biljka, sa uspravnom dlakavom stabljikom do visine 2m. Listovi su prve godine
u prizemnoj rozeti. uti cvjetovi su u uspravnom gustom grozdastom cvatu.
Stanite: kozmopolit, esto se uzgaja u vrtovima zbog atraktivnog izgleda
Kemijski sastav: saponini, flavonoidi, iridoidi, eterino ulje (miris na med) i sluzi.
Djelovanje: Koristi se kao ekspektorans, najee u sastavu prsnog aja (Species pectorales).
Oprez: Droga je nestabilna pa se uva samo 6 mjeseci.

BRLJAN LIST HEDERAE FOLIUM

Hedera helix, Araliaceae- brljani

Izgled: zimzelena penjaica razliitog oblika i boje koastih listova, titasti cvat, plod crna boba.
Stanite: Euroazija, rasprostranjena biljka
Kemijski sastav: hederosaponini.
Djelovanje: kao ekspektorans (PROSPAN Sirup), a eksterno protiv celulita
Pripravci: gotovi standardizirani pripravci.
Oprez: plodovi su otrovni
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

PIRIKA Agropyron repens, Poaceae- trave, je vrlo rasprostanjem korov s izraenim dugim
podankom Graminis rhizoma. Sadri saponine i silicijevu kiselinu. Koristi se kao diuretik kod
kura ienja krvi, kod bolesti koe i reumatskih tegoba.

SOLIDAGINIS VIRGAUREAE HERBA ZELEN ZLATNICE

Solidago virgaurea, Asteraceae glavoike cjevnjae

Izgled: do 1m visoka zeljasta trajnica, uti cvjetovi u vrnoj metlici

Stanite: Europa, podruja sjeverne hemisfere umjerene klime
Kemijski sastav: solidago saponini, flavonoidi, fenolni glikozidi, eterino ulje
Djelovanje: Spazmolitik, diuretik, antiflogistik, kod upalnih bolesti mokranog sustava, te
kamenaca.
Oprez: kod osoba na terapiji s diureticima

EN EN KORIJEN, GINSENG RADIX

Panax ginseng, Araliaceae- brljani

Izgled: zeljasta trajnica karakteristinog korijena nalik na ovjeka

Stanite: originalno kineska biljka, ali je poznat i koreanski ginseng, danas se uzgaja i Americi.
Kemijski sastav: saponini ginsenozidi, vitamini, minerali, steroli.
Djelovanje: Poznati je imunostimulator (poveava broj leukocita, a naroito limfocita) i
tonik.Pojaava koncentraciju i potenciju. Adaptogen (adaptira organizam na stres ). Pojaava
aktivnost nekih antibiotika.
Pripravci: standardizirani ekstrakti u gotovim pripravcima, este kombinacije s E-vitaminom.
Oprez: Kontraindiciran je kod srane insuficijencije i hipertenzije. Izbjegavati ostale stimulanse
( kava, aj i slino). Ne due od tri mjeseca. esti falsifikati.

ELEUTHEROCOCCAE RADIX KORIJEN SIBIRSKOG EN ENA

Eleutherococcus senticosus eleuterokok ili vraji grm; Araliaceae brljanovke

Izgled: puzavi bodljikavi grm

Stanite: u crnogorinim umama Sibira
Kemijski sastav: triterpenski saponini eleuterozidi
Djelovanje: slino en enu adaptogeno, imunostimulativno, tonino, poveava tjelesnu
izdrljivost, pojaava djelovanje antibiotika.
Pripravci: standardizirani gotovi ekstrakti
Oprez: Za razliku od ginsenga nema neeljenih uinka pri dugotrajnoj upotrebi. Ipak, ne kod
hipertenzije.

RUSCI RHIZOMA- PODANAK BODLJIKAVE VEPRINE

Ruscus aculeatus, Liliacae ljiljani
Izgled: zimzeleni bodljikavi grm, crvene bobe zalijepljene na listovima- filokladijima
(preobraena stabljika u list).
Stanite: makija u zajednici bilobora, Mediteran
Kemijski sastav: steroidni saponini (ruskogenin)
Djelovanje: jaa stjenke kapilara i vena, venetonik naroito kod hemoroida
Pripravci: eksternim pripravcima kao to su kreme i epii
Oprez: Zatiena vrsta, skoro iskorijenjena radi izrade pogrebnih vijenaca, bobe otrovne
(purgativ)
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

YUCCAE RHIZOMA - PODANAK JUKE

Yucca spp. DRVO IVOTA, MANIOKA, Liliaceae
Izgled: zimzelena biljka okrugle stabljike i otrih sabljastih listova u gustim prljenima, grozdasti
bijeli cvat, gomoljasti podanak.
Stanite: SAD, Meksiko i Karipski otoci.
Kemijski sastav: saponini, enzimi, klorofil, antioksidansi.
Djelovanje: Najvanije djelovanje je detoksikacijsko, pospjeuje i savreno usklauje apsorpciju
potrebnih tvari u crijevima, olakava procese, regulira i pospjeuje procese izluivanja tetnih
tvari iz organizma. Od velike je koristi za ljude koji boluju od razliitih bolesti debelog crijeva.
Saponini iz juke se primjenjuje u lijeenju upalnih procesa zglobova. Juka osigurava bolje ope
stanje organizma, a s obzirom da pojaava imunitet, titi od raznih infekcija i bolesti. Sniava
kolesterol i titi organizam od stresa. Juka je najvei prirodni izvor za sintezu steroidnih
hormona. Gomoljasti podanak je vrlo popularno jelo u Srednjoj Americi, a priprema se kao
krumpir.
Pripravci: od ekstrakta stabljike izrauju se pilule
Oprez: Tijekom tretmana treba piti puno vode (2-3 l tekuine), moe doi do pojaanog nagona
na mokrenje i laganog proljeva, moe dovesti do hipoglikemije.
Djeca ispod 10 godina ne bi trebali uzimati preparate juke.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

10. KUMARINI

kumarin truljenje dikumarol hemoragija

Biljni mirisi koji ne potjeu od eterinog ulja. Imaju benzopironsku grau. Oslobaaju se
tek maceracijom i suenjem biljke (pokoeno sijeno i trava). Mogu biti otrovni za stoku
jer iz trulih biljaka kumarin prelazi u dikumarol koji je jaki hemoragik i moe izazvati
unutranje krvarenje. Koriste se uglavnom za aromatiziranje duhana i u parfemskoj
industriji. U farmaciji su vani: kilavica, kokotac, noni.

HERNIARIAE HERBA ZELEN KILAVICE

Herniaria glabra, Caryophyllaceae karanfili

Izgled: niska puzava trajnica, neuglednih cvjetova, tvori zeleni tepih, rasprostranjeni
korov
Stanite: zaputena zemljita Euroazije, sjeverna Afrika
Kemijski sastav: saponini, kumarini herniarin i umbeliferon, flavonoidi
Djelovanje: diuretik i spazmolitik kod kroninog cistitisa i uretritisa.
Pripravci : macerat u sastavu Uvin-H aja, samostalno dekokt
Oprez: droga je sigurna za upotrebu

MELILOTI HERBA - ZELEN KOKOTCA

Melilotus officinalis- Fabaceae mahunarke

Izgled: zeljasta biljka sa trodijelnim listovima i utim leptirastim cvjetovima.

Stanite: rairena livadna biljka
Kemijski sastav: kumarin melitozid
Djelovanje: venetonik u terapiji zastoja cirkulacije venske krvi i limfe (edemi)
Pripravci: u gelovima za vene
Oprez: kontraindicirana je kod smetnji koagulacije, ne s antikoagulansima.

MORINDAE CITRIFOLIAE FRUCTUS- PLOD NONIJA

Morinda citrifolia Rubiaceae - broike

Izgled: zimzeleni grm, koasti listovi, bijeli cvjetovi, mesnati zbirnim jajoliki plodovi
Stanite: Francuska Polinezija u junom Pacifiku (Tahiti).
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Kemijski sastav: specifini polisaharidi, kumarin skopoletin, kseronin, prokseronin,

antrakinon damnakantal, vitamini, minerali (natrij, kalij, eljezo, mangan, magnezij),
aminokiseline i enzimi.
Djelovanje: na imuno sustav, djelomino imunostimulans, a dijelom koi imuni odgovor
(damnkatal). Antidepresiv i protupalni lijek, te adaptogen. Antitumorsko djelovanje.
Ublaava bolove uslijed upale zglobova i njihove istroenosti. Pokree mehanizme za
sprjeavanje upale, ima antialergijsko djelovanje i pojaava otpornu sposobnost
organizma prema bakterijama i virusima. Skopoletin podrava funkciju titnjae,
poveava razinu serotonina i melatonina u organizmu sprjeavajui time promjene
raspoloenja, povoljno utjee na sposobnost prilagoavanja dnevnim promjenama i
regulira ciklus sna.
Pripravci: gotovi pripravci, sok, kapsule, sumnjiva kvaliteta
Oprez: kod AIDSa i autoimunih bolesti, ne kod tekih oteenja jetara, ne due od
mjesec dana.

FUROKUMARINI

Posebna skupina kumarina su tzv. furokumarini ili psoraleni koji se nalaze naroito kod
porodice titarki (celer, perin , mrkva) i porodice rutvica (bergamot narana) koji
izazivaju fotosenzibilizaciju koe pa se mogu koristiti za lijeenje nekih konih bolesti
(alopecia areata i vitiligo).

Psoralen

Kemijska struktura sastoji se od furanskog prstena i kumarina.

Zbog sadraja furokumarina bergamotina u grejpu dolazi do mnogih interakcija ovog
voa s lijekovima, pa se ne preporuuje njegova konzumacija kad se provodi lijeenje.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

11. KARDIOTONINI GLIKOZIDI

sl. 1. sl.2.

Glikozidi koji imaju specifino djelovanje na insuficijentno srce, a aglukon je steroidne strukture
s laktonskim prstenom .
eerne komponente su glukoza i ramnoza, te specifini eer digitoksoza.
Obzirom na kemizam razlikuje se i brzina njihove resorpcije, djelovanja i eliminacije iz
organizma. Pri tome je najvaniji nezasieni laktonski prsten.
Prema grai laktonskog prstena dijelimo ih na :
kardenolide (digitaloide) s petorolanim laktonskim prstenom (sl.1)i
bufodienolide s esterolanim laktonskim prstenom (sl.2).

Najvanija biljka s kardioaktivnim glikozidima je Digitalis ili naprstak kojeg je otkrio 1775.-te
kotski lijenik William Withering. Naprstak (foxglove) je poznat od srednjeg vijeka kao otrovna
biljka, a Withering ga je ispitivao 10 godina. U slubenu medicinu uao je tek 150 godina kasnije,
poetkom 20. stoljea. Ostale biljke s kardiotonicima se ne koriste radi otrovnosti, a i od
digitalisa se samo koriste iste izolirane supstance ili rijetko bioloki standardizirani list.

Interesantno je da bufodienolide posjeduju u koi i otrovne abe vrste Bufo.

Jo i danas digitoksin, digoksin i i semisintetski medigoksin su nezamjenjivi lijekovi za srani

mii i ne postoje adekvatne sintetizirane supstancije koje ih zamjenjuju.

Mehanizam djelovanja:

Srani glikozid blokiraju enzim Na+/K+ATPazu na povrini stanica sranog miia to poveava
koncentraciju natrijevog iona i smanjuje koncentraciju kalijevog iona u stanicama sranog miia.
Time se uzrokuje izlazak natrijevih iona iz stanica i ulazak kalcijevih iona u stanice sranog
miia. Poveana koncentracija kalcijevih iona u stanicama sranog miia dovodi do toga da se
pojaava kontrakcija sranog miia, pa on jednostavno, snanije pumpa krv.

Djelovanje :
- pojaavaju kontrakcije miokarda (pozitivno inotropno)
- pojaavaju podraljivost miokarda
- smanjuju brzinu (frekvenciju) sranog rada - (negativno kronotropno)
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

- usporavaju provedbu podraaja

- pojaavaju diurezu
- stimuliraju simpatikus

Toksini efekti:
- malaksalost, omamljenost
- smetnje vida
- gubitak teka i munina, povraanje
- nemir i napetost
- usporenje rada srca ( bradikardija, aritmije)

Zbog ovih toksinih efekata vrlo je vano odrediti tonu dozu za pojedinog pacijenta i
.voditi rauna o interakcijama s drugim lijekovima! (diuretici, kortikosteroidi, antiepileptici, beta
blokatori itd.).

Glavni predstavnici:

+Digitalis purpureae folium ( standardizirani)

Digitalis purpurea crveni naprstak
Scrophulariaceae zijevalice

IZGLED BILJKE I STANITE:

Dvogodinja biljka, raste na pjeanim, silikatnim tlima Atlantske Europe. Prve godine izraste
rozeta, a dogodine dlakava stabljika visine do 2m. Listovi su krupni,
ovalni i sjedei. Gornji dio stabljike obrastao je samo s jedne strane s zvonastim
crvenim cvjetovima. Plod je ahura. Skuplja se list i sui na temperaturi Od 50 60 C te se time
stabilizira sadraj glikozida. uva se u ampulama u inertnom duiku, a standardizira se biolokim
pokusima na golubovima.

DJELATNE TVARI:
0,3 % primarni purpurea glikozid A i B.
Iz purpurea glikozida A se dobiva najvaniji sekundarni glikozid digitoksin, te saponini koji
pospjeuju resorpciju.

DJELOVANJE I UPOTREBA :
Ima takozvani digitalis efekt. Pupurea glikozidi djeluju sporo i dugotrajno. Djelovanje poinje
nakon nekoliko sati, a djeluju i do 24 sata - kumuliraju se. Zbog toga se moraju raditi pauze. Ima
i diuretsko djelovanje.

+Digitalis lanatae folium

Digitalis lanata vunasti naprstak
Scrophulariaceae zijevalice
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

IZGLED BILJKE I STANITE:

Dvogodinja biljka, raste na vapnenom tlu jugoistone Europe, naroito na Balkanu. U prvoj godini
samo rozeta, u drugoj godini nerazgranjena vunasto dlakava stabljika oko 1m s naizmjeninim
listovima nalik na list trputca s paralenim ilama (falsifikacija!)
Cvjetovi su sjedei u cijelom gornjem dijelu stabljike, vunasti i sivkastobijele boje. Plod je
ahura. Sakuplja se i uva kao i crveni naprstak.

DJELATNE TVARI:
1 % ukupnih primarnih glikozida : Lanatozid A, B i C.
Iz A se dobiva digitoksin i acetildigitoksin, a iz C digoksin ( Lanicor) Od njega se semisintezom
dobiva metildigoksin ( Lanitop).

DJELOVANJE I UPOTREBA:
Najvaniji kardiotonici. Kardioaktivniji od purpurea glikozida, djeluju bre , krae i imaju manji
kumulativni efekt, pa stoga i manju mogunost toksinog djelovanja.

Ostale biljke sa kardiotoninim glikozidima su strofantus, urica, morski luk, oleandar,

gorocvijet i kukurijek,a zanimljive su kao toksine biljke, te uglavnom nemaju znaenje u
lijeenju.

Strophanthi semen sjeme strofantusa

Strophanthus kombe Afriki strofantus
Apocynaceae Zimzeleni

Tropske afrike lijane. Tradicionalni afriki otrov za strelice.

Sadri glikozid strofantin (uabain). Djeluju puno bre i krae od digitalisa.
Davao se samo intravenski kod akutnog zastoja mladog srca jer se oralno ne resorbira.

Convallariae herba cum radicibus zelen i korijen urice

Convallaria majalis urica
Liliaceae ljiljani

Vrlo otrovna biljka europskih vlanih uma. Ima dva velika prizemna lista s paralelnom
nervaturom, a u proljee izbije cvatna stapka s viseim bijelim zvoniima. Plod je crvena boba.
Sadri konvalotoksin . Po djelovanju je slina strofantusu.

Scillae bulbus lukovica morskog luka

Scilla maritima ( Urginea) morski luk
Liliaceae Ljiljani

Otrovna sredozemna biljka snane lukovice teine 2 3 kg koja napola viri iz pjeskovite obale. U
proljee izbija cvjetna stapka s bijelim sjedeim cvjetovima.
Sadri scilaren i proscilarozid. (bufoglikozidi) Osim kardiotoninog djelovanja koristi se i za
izradu otrova za takore (rodenticid). Izaziva povraanje i plikove na koi.

Nerii folium list oleandera

Nerium olenader olendar
Apocynaceae zimzeleni
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Ukrasni mediteranski grm s lijepim, mirisnim cvjetovima. Listovi su koasti s istaknutim glavnim
nervom. Smrtonosno otrovna je cijela biljka, a naroito sok.
Sadri kardiotoksini glikozidi oleandrin i mnoge druge toksine spojeve. Naroito je toksian za
djecu. Ne koristi se u slubenoj medicini.

Adonidis herba zelen gorocvijeta

Adonis vernalis gorocvijet
Ranunculaceae abnjaci

Otrovna i zatiena zeljasta trajnica. Listovi su viestruko rasperani, nitasti, a cvijet je velik,
zlatnoute boje. Raste na suhim stepskim podrujima Europe, a u Hrvatskoj je vie nema.
Djelovanje slino strofantinu, diuretik, sedativ, bakteriostatik.

Hellebori radix et rhizoma korijen i podanak kukurijeka

Helleborus sp. kukurijek
Ranunculaceae abnjaci

Otrovna i narkotina biljka. Vjesnik proljea. Koriste se razne vrste u pukoj medicini. Djeluje
slino digitalisu, ali ima djelovanje i na probavni i nervni sistem. Koristi se u homeopatiji kao
pomo kod Alzheimerove bolesti, gubitka pamenje, dezorijentiranosti i migrene.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

12. FITOESTROGENI
Droge s uincima na spolne hormone
Sline strukture estradiolu s estrogenim ili antiestrogenim uinkom

Prvi put je uinak fitoestrogena uoen 1940. kad je primijeeno da crvena djetelina u sijenu ima
uinak na smanjenu plodnost ovaca.
Nakon toga je ispitivan uinak na razinu kolesterola, tegobe povezane s menopauzom posljedice
na kosti, te zatitu kod karcinoma dojke, prostate i crijeva.

Fitoestrogeni su po svojoj strukturi flavonoidi i dijele se u tri glavne skupine:

o Kumestani
o Prenilirani flavonoidi
o Izoflavoni

Lignani su spojevi koji imaju estrogeni efekt ali nisu flavonoidne grae.
Mikoestrogeni su spojevi koji se stvaraju posredstvom gljivica i plijesni, naroito u sijenu koje
sadri mnogo obine djeteline (alfaalfa).

Izoflavoni

Najee se pojavljuju kod porodice mahunarki (Fabaceae). Imaju potencijalne mnoge uinke na
zdravlje. Najvaniji izvor izoflavona je soja (Glycine hispida) s glavnim spojevima geinsteinom i
daidzeinom. Najvie ih ima u fermentiranim proizvodima soje kao to su tofu sir i miso pasta, a
kod lijeenje u gotovim ekstraktima soje, te u crvenoj djetelini (trifolium pratense).
Sojine sjemenke sadre 20% ulja (omega 3 alfa linoleinska kiselina 18:3) i 40% proteina, te 35%
ugljikohidrata.
Izoflavoni soje koriste se u prevenciji karcinoma. Dokazano je da soja sniava razinu loeg
kolesterola pa se moe koristiti i u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja.
Prema preporuci FDA trebalo bi uzimati 25 g sojinog proteina dnevno (1 L sojinog mlijeka). Ali
postoje i opasnosti za zdravlje. Preporuka je da ene s dijagnosticiranim karcinomom dojke ne
uzimaju soju . Kod mukaraca nije dokazan uinak na hormone.

Kumestani
Derivati kumarina s fitoestrogenskim uinkom, naroito ih ima u soji (kumestrol), ali i u ostalim
mahunarkama.
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

Lignani

Ne treba ih mijeati s ligninom (sastojkom kore i drva)

To su polifenolski spojevi koji imaju fitoestrogenski efekt.
Najvie lignana ima u lanenim i sezamovim sjemenkama, itaricama, sjemenkama bundeve, soji i
brokoliju.

DROGE:

CIMICIFUGAE RHIZOMA PODANAK CIMICIFUGE (BLACK COHOSH)

Cimicifuga racemosa, Ranunculaceae - abnjaci

Izgled: Samonikla trajnica, vrsti korijen s podankom, cvat uspravni grozd

Stanite: Kanada i SAD

Kemijski sastav: Triterpenski glikozidi (aktein, cimicifugozid), flavonoidi, fenolske kiseline

Djelovanje: estrogeno, dopaminergino; kod tegoba u menopauzi, dismenoreje i PMS-a

Pripravci: standardizirani ekstrakti u periodi od 2- 6 mjeseci, esto se kombinira s gospinom
travom.

Oprez: ne kod uzimanja hormonske nadomjesne terapije.

SERENOE FRUCTUS ET SEMEN PLOD I SJEME SABAL PALME

Serenoa repens Arecaceae palme

Izgled: prizemna palma

Stanite: priobalna podruja u junim dijelovima SAD.

Kemijski sastav: plodovi sabala sadre puno masnog biljnog ulja a u sjemenkama nalazimo eterino
ulje, karotin, flavone, enzime, tanin, sitosterol.

Djelovanje: Ekstrakti iz plodova i sjemenaka esto su sastavni dio preparata za bolesti mjehura i
prostate, za lijeenje zastoja mokrae, spolne nemoi, kod upale maternice.U narodnoj medicini
Zdravstvena kola Split Farmakognozija IV razred 2012

obino se preporuuje za dobroudne tumore prostate, i kroninih infekcija mokranih putova.

Vjeruje se da ekstrakt bobica poveava proizvodnju sperme i spolni nagon kod mukaraca.
Najnovija istraivanja pokazuju da moe zaustaviti djelovanje inflamantornih supstanci koji mogu
uzrokovati razvoj benigne hiperplazije prostate(BPH)

Oprez: u rijetkim sluajevima moe prouzrokovati eluane smetnje.

URTICAE RADIX ET FOLIUM KORIJEN I LIST KOPRIVE

Urtica dioica, Urticaceae

Izgled: zeljasta trajnica s grubo pilastim srcastim listovima. Obrasla arnim dlaicama.
Stanite: kozmopolit

SASTAV: Sadri fitosterole, flavonolne glikozide.U arnim dlaicama nalaze se amini (histamin,
serotonin), a u zeleni nalazimo acetilkolin i kolin. Ima 20% mineralnih tvari (kalcij, magnezij,
fosfor, silicij, sumpor), sadri vitamine (C, B2, K),pantotensku kiselinu. U korijenu se nalaze
steroidi, fenilpropani, lignani, kumarini, brojne aminokiseline, eeri kao rezervne tvari,
polisaharidi.

DJELOVANJE:Zbog velike koliine kalija djeluje diuretiki, umanjuje razinu eera u krvi,
djelotvorno olakava reumatske tegobe, djeluje kod proljeva i pomae kod hemoroida. Korijen
koristimo kod oteanog mokrenja kod poveane prostate. Zelene dijelove biljke koristimo kod
reume. aj koristimo za ispiranje mokranih organa, za sprjeavanje stvaranja pijeska u
bubrezima, za poveanje koliine urina i kod svih upalnih procesa u organizmu.
Pripravci: korijen kao dekokt, list kao infuz, te u standardiziranim pripravcima (Koprivit)

NEELJENA DJELOVANJA: Vrlo rijetko mogu nastupati blage eluane i crijevne tegobe.