Temeljenje Visokih Objekata PDF

SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................1
DIMENZIJE ELEMENATA, KARAKTERISTIKE MATERIJALA I OPTEREENJE.........2
MODELIRANJE.........................................................................................................................5
VARIJANTA 1, KRUTA VEZA IZMEU TEMELJNIH PLOA........................................14
VARIJANTA 2, TEMELJNA PLOA DILATIRANA...........................................................25
VARIJANTA 3, DILATACIJA PRODUENA U TLO 2 m...................................................36
VARIJANTA 4, TEMELJNA PLOA DILATIRANA SA BETONSKIM OJAANJEM....46
VARIJANTA 5, ZGLOBNA VEZA IZMEU TEMELJNIH PLOA...................................56
VARIJANTA 6, VISOKI OBJEKAT NA IPOVIMA............................................................66
LITERATURA..........................................................................................................................81
Analiza razliitih rjeenja za temeljenje visokih objekata
UVOD
U iroj ininjerskoj praksi est je sluaj, pogotovo u velikim gradovima , da se gradi jedan
visoki objekat (poslovni ili stambeni), i uz njega jedan znatno nii, koji esto slui kao trni
centar, javna garaa ili neki drugi poslovni objekat.
Slijeganja kod visokog objekta su znatno vea od slijeganja nieg objekta i uvijek se postavlja
pitanje na koji nain izvesti vezu temeljnih ploa izmeu ta dva objekta, a da se pri tome
dobiju najoptimalniji uticaji u temeljnim ploama i nadtemeljnoj konstrukciji.
Ukratko, zadatak diplomskog rada je detaljno analizirati razliite varijante rjeenja temeljenja
konstrukcije, sa ciljem da se spozna koje su konstruktivne prednosti i mane svake od njih.
Varijante koje e biti analizirane su:
- kruta veza izmeu temeljnih ploa

- temeljna ploa dilatirana
- temeljna ploa dilatirana sa produetkom dilatacije kroz tlo
- temeljna ploa dilatirana sa betonskim ojaanjem
- zglobna veza izmeu temeljnih ploa
- visoki objekat na ipovima
Raunskom analizom treba uporeivati naprezanja u temeljnoj konstrukciji, te diferencijalna

slijeganja pojedinih taaka, koja mogu dovesti do dodatnih naprezanja u nadtemeljnoj
konstrukciji objekta.
-1-
DIMENZIJE ELEMENATA, KARAKTERISTIKE MATERIJALA I OPTEREENJE
-Dimenzije elemenata
Na slici 4. moe se vidjeti izgled 3D modela. U osnovi visoki objekat je dimenzija 30x24 m i
ima visinu od 23 etae (-2+P+20) sa ravnim krovom. Povrina niskog dijela je 30x30 m i ima
visinu od 5 etaa (-2+P+2).
Sl.4. Izgled 3D modela
-Niski objekat
Ploe su takasto oslonjene na stubove dimenzija 40x40 (cm).

Debljina temeljne ploe je 50 cm, a debljina gornjih ploa je 20 cm.
Osovinski razmak izmeu stubova u x i u y pravcu je 6 m.
Visina etaa je 3 m.
-Visoki objekat
AB jezgro je od zidova debljine 40 cm.

Zidovi na rubu u pravcu x su debljine 50 cm, dok su zidovi u pravcu y debljine 40 cm.
Ovi rubni zidovi, koji se nalaze cjelom duinom ruba u pravcu x i y, nalaze se samo u prve
dvije podzemne etae, kao to se moe vidjeti na modelu na slici 4.
Unutranji zidovi su dimenzija 2x0.5 (m), a ti zidovi su takoer rasporeeni po rubovima na
gornjim etaama iznad tla.
-2-
Raspored zidova i razmaci izmeu njih mogu se vidjeti na predloci, odnosno u zadatku
diplomskog rada.
Debljina temeljne ploe ispod visokog objekta je 2 m.
Visina etaa je 3 m.
-Karakteristike materijala
-Beton
Svi elementi su MB30.
Modul elastinosti za MB30:

E 9250 3 f bk 10 9250 3 30 10 31 634,55 N / mm2 31 634 550 kN / m2
Ostale karakteristike betona s kojima se ulo u proraun mogu se vidjeti na slici 5.

Svi podaci su u jedinicama kN, m, C.
Sl.5. Karakteristike betona
-Tlo
Tlo je modelirano 3D konanim elementim tzv. Solid elementima.

Dimenzije tla su 68x44x10 (m), odnosno po 7 m sa strana objekta i 10 m u dubinu.
Ostale karakteristike tla s kojima se ulo u proraun mogu se vidjeti na slici 6.

Svi podaci su u jedinicama kN, m, C.
-3-
Sl.6. Karakteristike tla
-Optereenje
Proraun je izveden za optereenje od sopstvene teine, ostalog stalnog optereenja i

pokretnog optereenja.
Sopstvenu teinu je program Sap2000 sam uzeo u obzir.
to se tie ostalog stalnog optereenja, u koje spadaju teina svih slojeva sa donje i gornje
strane ploe i teina pregradnih zidova, uzeto je u vrijednosti 2 kN/m2 .
Pokretno optereenje je uzeto u vrijednosti od 2 kN/m2 .
-4-
MODELIRANJE
Ono to je zajedniko kod svih varijanti, i modelirano na isti nain, izmeu ostalog je i tlo.
Tlo je modelirano kao elastini poluprostor 3D konanim elementima tzv. Solid elementima.
Dimenzija tla su 68x44x10 (m), odnosno po 7 m sa strana objekta i 10 m u dubinu.
Na donjoj strani modeliranog tla postavljeni su nepokretni oslonci tj. na dubini 10 m, a na
svim bonim stranama sprijeena su bona pomjeranja kao to se moe vidjeti na sljedeoj
slici 7., gdje je prikazan dio modeliranog tla.
Sl.7. Dio modeliranog tla
Obzirom da se optereenje kroz tlo prenosi pod odreenim uglom (u funkciji ugla unutranjeg
trenja tla), postavlja se pitanje zato nije uzeto u obzir po 10 m od objekta, jer u ovom sluaju
imamo sprijeene bone deformacije na odreenoj dubini.
Treba rei da u ovom diplomskom zadatku nije bio cilj ispitivanje objekta na tlu sa tano
odreene lokacije sa poznatim slojevima tla, ve da se modelira tlo tako da se dobiju ona
slijeganja koja odgovaraju tlu na kakvom e se u praksi graditi neboder ovog tipa. Moe se
rei da su to slijeganja otprilike oko 3 cm , a najvie 5 cm.
Iz tog razloga tlo je modelirano sa modulom elastinosti E 100 000 kN / m2 .
Treba rei da se ovakav neboder nikad nee graditi na tlu modula elastinosti
npr. E 10 000 kN / m2 , to bi odgovaralo nekoj vrsti gline.
Slijeganja za modul elastinosti E 10 000 kN / m2 , samo za sopstvenu teinu iznose 25 do
30 cm. Naravno da na takvom tlu ovakav neboder ne bi nikad bio graen.
Treba takoer napomenuti da se u stvarnosti modul elastinosti poveava sa dubinom, i
ukoliko bi imali te podatke sa terena za tano odreenu lokaciju koja nas zanima, bilo bi
potrebno modelirati tlo u slojevima sa poveavanjem modula elastinosti po dubini prema
dobijenim podacima sa terena.
Ono to je takoer zajedniko kod svih varijanti je nain modeliranja ploa.

Temeljne ploe dimenzija 2 m (ispod visokog objekta) i 0,5m (ispod niskog objekta) su
modelirane kao debele ljuske (shell-thick), dok su ostale ploe i zidovi modelirani kao tanke
ljuske (shell-thin).
U programu Sap2000 postoje shell i plate elementi, koji mogu biti thin (tanki) i thick (debeli).
Razlika izmeu shell i plate je u uzimanju u obzir sila u ravni (in-plane forces), odnosno shell
elementi ih uzimaju u obzir a plate elementi ne uzimaju.
-5-
Razlika izmeu thin (tankih) i thick (debelih) ploa je u uzimanju u obzir smiuih napona,
odnosno smiuih deformacija po visini presjeka. Uticaj smiuih napona je zanemaren kod
tankih ploa dok se kod debelih uzima u obzir.
Moe se rei da bi opcija plate-thin najvie odgovarala klasinoj (nekompjuterskoj) metodi
prorauna ploa tj. Kirhofovoj teoriji tankih ploa, dok bi za proraun debelih ploa na
klasian nain, bile potrebne mnogo sloenije teorije ploa, koje nisu izuavane na
dodiplomskom studiju.
Postoje razne preporuke koje govore o granici izmeu tankih i debelih ploa date u odnosu
debljine ploe i raspona ploe. One se kreu u dosta irokim granicama u zavisnosti od autora.
Neki autori smatraju da je tanka ploa debljine manje od 1/10 ostalih dimenzija. Prema ovoj
preporuci ali i svakoj drugoj debljina ploe od 2 m spada u debele ploe i trebalo bi uzeti u
obzir uticaj smiuih deformacija, dok ploa od 0,5 m sa rasponima koje ima moe se rei da
je na granici.
Obzirom da u ovom radu nas najvie zanima temeljna ploa i uticaji na njoj, one su
modelirane ispod oba objekta kao debele ploe tj. shell-thick.
Uzimanjem u obzir smiuih napona, odnosno njihov uticaj na formiranje matrice krutosti,
moe se rei da e do odreenog stupnja poveati sloenost prorauna, koji je i bez toga,
zbog velikog broja vorova i nelinearne analize dosta dugotrajan.
Uzimanjem u obzir iznad navedeno kao i da tema diplomskog rada nije dimenzioniranje
nadtemeljne konstrukcije, i da gornje ploe nisu toliko vane za ovaj zadatak, one su
modelirane kao tanke ploe tj. shell-thin.
Obzirom na navedene razlike izmeu tankih i debelih ploa, jedna varijanta (varijanta sa
krutom vezom) je uraena na nain da je temeljna ploa modelirana na oba naina (i kao
tanka ploa). Ovo je uraeno da bi se uporedili rezultati i izveo zakljuak koliko smiui
naponi utiu na krutost u odreenim presjecima, odnosno kolika e biti razlika u momentima
savijanja u tim presjecima.
Stubovi su modelirani kao tapni (frame) elementi.
Treba napomenuti da postoji odreeni razmak izmeu visokog i niskog objekta, tj. oni nisu
povezani po visini, to se zahtjeva prema propisima za seizmika djelovanja.
Ova dilatacija po visini je modelirana na nain da su svi vorovi na kontaktu (dok je bila kruta
veza) programskom naredbom Points disconnect razdvojeni. Ova razdvojenost se ne vidi, jer
naizgled ostaje samo jedan vor, ali kada se klikne na vor program ispie broj vorova.
Nakon diskonekcije vorova, na kontaktu mrea je proguena kako bi se veza ostvarila u
susjednom bliskom voru.
Rezultati, odnosno deformacije i momenti na kraju nam pokazuju da su ploe visokog i
niskog objekta nepovezane na gornjim etaama.
Sa stanovita modeliranja temeljnih ploa varijanta sa krutom vezom je najjednostavnija.

Izgled kontakta temeljnih ploa kod krute veze moe se vidjeti na sljedeoj slici 8.
Sl.8. Modelirana kruta veza
-6-
Obzirom na nedostatke koje ima varijanta sa krutom vezom temeljnih ploa, o emu e biti
rijei u zakljuku nakon rezultata, razvijale su se ostale varijante.
Da bi se ujednaila slijeganja izmeu visokog i niskog objekta, i smanjio uticaj visokog
objekta na niski, ispod visokog objekta mogu se postaviti ipovi. Mana ove varijante je to je
daleko najskuplja u odnosu na sve ostale. Osim toga kod ove varijante postoji problem
modeliranja i prorauna.
ipovi su rasporeeni ispod zidova tj. gdje je najvei pritisak na temeljnu plou. Na slici 9.
moe se vidjeti raspored ipova
Sl.9. Raspored ipova
U programu Sap2000 ipovi su modelirani kao opruge (springs). Na slici 9. nacrtani su

krugovi oko opruga radi bolje vidljivosti. Postavlja se pitanje koliku krutost opruga staviti da
odgovara stvarnom krutosti ipova koji nose po platu i po bazi, odnosno koliki je odnos
sila/pomjeranje ipa u stvarnosti.
Danas se smatra da je jedini ispravan postupak za odreivanje veze otpor-pomjeranje ipa
probno optereenje ipa, kao to se zahtijeva u veini standarda i tehnikih propisa novije
generacije ( npr. DIN 1054-100, EN 1970-1 i dr.)
Obzirom da je lokacija ovog objekta Sarajevo, mogu nam posluiti ispitivanja prof. Zlatara u
Sarajevu za objekat Bosmal City Centar kako bi odredili odnos sila/pomjeranje ipa. Vrena
su ispitivanja na dva probna ipa koji su izvedeni u laporovitoj glini sa tankim proslojcima
tronog pjeara.
Jedina razlika kod ova dva ipa bila je u tome to je jedan izveden u priblino horizontalnim
slojevima laporovite gline, dok je drugi u jako nagetim slojevima istog.
ip u nagetim slojevima dostigao je nosivost kod sile 8000 kN dok kod ipa u horizontalnim
slojevima tla za silu od 12 000 kN (procijenjena potrebna nosivost) ostvareno je slijeganje
42 mm. Za stanje loma u tlu smatra se ono optereenje koje odgovara slijeganju ipa od 0,1D
(D-prenik ipa).
Treba rei da su ispitivanja vrena na ipovima prenika 120 cm sa dubinom buenja 18,2 m.
Ukoliko uporedimo odnos sila/pomjeranje ova dva ipa:
8000kN
k1 66 666,67kN / m
0,120m
12000kN
k2 285 714,3kN / m
0,042m
Iz ovih odnosa moe se zakljuiti kolike su razlike samo zato to je u jednom sluaju imamo
nagete slojeve tla dok u drugom horizontalne slojeve. Moe se primjetiti da je u horizontalnim
slojevima odnos sila/pomjeranje vei preko etiri puta.
-7-
Obzirom da je cilj ipova da ujednai slijeganja izmeu visokog i niskog objekta, izvrena su
ispitivanja u Sap-u za obe krutosti. Za veu krutost (za horizontalne slojeve tla) dobijena su
dosta ujednaena slijeganja, tako da e nadalje biti prikazani rezultati za krutost
k=285 714,3 kN/m.
Trea varijanta je da su temeljne ploe odvojene, odnosno da imamo dilataciju u temeljnoj

ploi. Kod ove varijante postavlja se pitanje koliki je efekat dobijen dilatacijom u ploi,
obzirom da se obe temeljne ploe, bez obzira to su dilatirane, nalaze na jednom
neprekinutom kontinuumu.
Znamo da slijeganje ispod jednog objekta ne zavrava tamo gdje zavrava objekat odnosno
dolazi do slijeganja tla i na odreenoj udaljenosti od objekta. Na kojoj udaljenosti i kolika e
biti ta slijeganja, i kolika i kakva e biti reakcija tla zavisi i od krutosti temeljne ploe kao i od
osobina tla (koherentan ili nekoherentan).
Na slikama 10. i 11. moemo vidjeti slijeganje povrine tla (b) za ravnomjerno rasporeeno
optereenje(a) ispod savitljive i krute graevine.
Sl.10. Slijeganje tla ispod savitljive graevine
Sl.11. Slijeganje tla ispod krute graevine
Iz gore prikazanih slika moemo doi do zakljuka da u sluaju dilatiranja temeljne ploe dio
manje graevine e se na odreenom djelu nalaziti u zraku, odnosno doi e do odvajanja tla
ispod temeljne ploe i na tom djelu e se ponaati kao prepust. To dovodi do dodatnih
naprezanja koja se ne mogu proraunati klasinim analizama.
U dosadanjoj iroj ininjerskoj praksi tlo je najee modelirano oprugama, odnosno koriten
je Winkler-ov model tla. Mane koje ima Winkler-ov model su ustvari najizraenije u ovom
sluaju. Na slici 12. prikazan je Winkler-ov model sa oprugama i greka koja nastaje
njegovim koritenjem.
w(x)
Winkler-ov model s oprugama
Stvarno stanje u tlu
w(x)
Sl.12. Greka kod modela prorauna stvarnog nosaa na tlu pomou Winkler-ovog koeficijenta
-8-
Iz slike 12. moe se primjetiti da su opruge nezavisne kod Winkler-ovog modela tj. da
optereenje na temeljnoj ploi ne izaziva deformacije van ploe kako je u stvarnosti.
Ta razlika utie na raspodjelu reakcija izmeu grede i tla, po Winkler-ovom modelu ne
moemo dobiti reakcije tla kakva je u stvarnosti, odnosno dobiemo manju reakciju tla na
rubu objekta, jer tu nam je najmanje optereenje.
Modeliranjem tla na ovaj nain, ne moemo obuhvatiti problem koji je ovdje i najvaniji, a to
je odvajanje tla od temeljne ploe ispod nieg objekta kao posljedica veeg slijeganja visokog
objekta.
Jedan od naina za rjeavanje ovog problema je modeliranje tla kao elastinog poluprostora.
Zbog velikog broja vorova u tom sluaju odnosno velikog broja jednaina u dosadanjoj
praksi se modeliralo na ovaj nain samo u odreenim naunim radovima, obzirom da su
analize trajale veoma dugo, u zavisnosti od broja konanih elemenata, odnosno dimenzija tla i
objekta.
Da bi dobili realno odvajanje tla od temeljne ploe mogue je kontakt tla i temelja modelirati
nelinearnim link elementima koji primaju samo pritisak (Gap elementi). Izgled nelinearnog
link elementa tipa Gap moe se vidjeti na slici 13.
Sl.13. Gap element
Karakteristike Gap elementa koje se vide na slici, krutost (k) i otvor (open) se zadaju u
programu. Otvor (open) je deformacija do koje Gap element ne prenosi ni pritisak to je u
naem sluaju jednako nula.
Ovakva nelinearna analiza nekad je trajala nekoliko dana, naravno u zavisnosti od veliine
objekta i broja vorova.
Zahvaljujui novim kompjuterima i novom Sap2000 v.12 koja podrava nove procesore ove
analize traju znatno krae i u prihvatljivim su granicama.
Dilatacija u temeljnoj ploi nije uraena na nain kao to je uraena na svim gornjim etaama.
Prvi put bila je uraena na isti nain kao sve druge ploe, ali zbog veze koja se prilikom
diskonekcije ostvaruje tek u prvim vorovim lijevo i desno od kontakta, iji je razmak u ovom
sluaju 40cm, veliki dio deformacije se ostvarivao na tom dijelu tako da nije moglo doi do
zatezanja u link elementima. Na taj nain je sila pritiska u link elementima samo smanjena.
Ovi rezultati nisu prikazani u radu.
Obzirom da je oekivano da doe do odvajanja tla od tanje temeljne ploe, dilatacije je
uraena na drugi nain. Dilatacije je uraena na nain da je jednostavno izbrisano 2cm tanje
ploe na kontaktu.
Ovaj nain modeliranja dilatacije mnogo je sporiji od gore navedene diskonekcije i trebalo bi
vie vremena, ukoliko bi se dilatacija na svim etaama ostvarivala na ovaj nain. Obzirom na
-9-
veliku brzinu formiranja dilatacije diskonekcijom i manje vanosti uticaja na gornjim ploama
za ovaj rad, razdvojenost objekta na gornjim etaama je modelirana na prethodno definisan
nain diskonekcijom.
Kako izgleda kontakt temeljnih ploa, ostvaren isjecanjem 2 cm ploe, moe se vidjeti na
sljedeoj slici 14.
Sl.14. Modelirana dilatacija izmeu ploa
Kako bi se simulirao uticaj visokog objekta na povlaenje tla ispod niskog objekta, na dijelu
izmeu prva dva reda stubova (6 m) tlo je na dubini od 12,5 cm zamjenjeno link elementima
sa ekvivalentnom krutou u pravcu z ose. Na slici 15. moe se vidjeti kako izgleda jedan
presjek kroz link elemente. Na ovoj slici u presjeku ne vide se temeljne ploe.
Sl.15. Modeliranje kontakta tla i temeljne ploe
Krutost opruga je prema krutou tla koji zamjenjuju, tako da su ove opruge lijevo( ispod
stuba) prema formuli k=EA/l manje krutosti, jer im je A (pripadajua povrina) manja.
U ovom sluaju je l=12.5 cm, E= 100 000 kN/m2 a pripadajua povrina desno je A= 1,0 m2,
dok je lijevo gdje su link elementi na daljenosti 20 cm jedan od drugog A=0,2 m2.
Sve ovo iznad navedeno, to se tie zavisnosti tla ispod niskog objekta od povlaenja tla od
strane visokog objekta, navodi na novu ideju, odnosno varijantu da se dilatacija nastavi kroz
tlo da bi se smanjila zavisnost izmeu tla ispod niskog i tla ispod visokog objekta.
Na dijelu izmeu prva dva reda stubova tlo je modelirano na isti nain kao u varijanti sa
dilatacijom samo u temeljnoj ploi.
Dilatacija u tlu je modelirana tako to je solid na dubini od 2 m i irini 2 cm izbrisan. Izgled
modelirane dilatacije u tlu se moe vidjeti na sljedeoj slici 16.
- 10 -
Sl.16. Modeliranje dilatacije u tlu
Kao to se vidi na slici 16. rubovi dilatacije u tlu su povezani link elementima. Bez ove veze
link elementima dolo bi do vee deformacije u horizontalnom pravcu to nije oekivano,
obzirom na nain ostvarivanja dilatacije u tlu u stvarnosti. U pravcu link elemenata prenosi se
dio uticaja na susjedno tlo to e se desiti u stvarnosti, jer je krutost opruge definisana samo u
tom pravcu, ali ne dolazi do povlaenja tla na ovom dijelu.
Dilatacija bi bila izvedena na nain da bi na dubini od dva metra i irine, u zavisnosti od
maine kojom bi se izvodilo, tlo bilo zamjenjeno nekim nekoherentnim materijalom kao to
su ljunak, pijesak i slino. Ovakva tla nisu sljepljena kad su suha i kao takva mogu omoguiti
da slijeganje ispod visokog objekta ne povlai tlo ispod niskog objekta.
U varijanti sa betonskim ojaanjem, betonsko ojaanje se izvodi ispod kontakta temeljnih

ploa sa ciljem da se ujednae slijeganja na tom dijelu. Na taj nain se izbjegava mogunost
da tlo na tom dijelu bude zategnuto, odnosno da ne doe do odvajanja tla od temeljne ploe i
pojave dodatnih naprezanja koja se ne mogu proraunati klasinim metodama.
Gornji sloj betonskog ojaanja je modeliran link elementima iz razloga to u stvarnosti

betonsko ojaanje nije povezano sa temeljnom ploom. Da je povezan sa temeljnom ploom
ova varijanta bi bila slina varijanti sa krutom vezom. U praksi se izmeu betonskog ojaanja
i temeljne ploe nanosi sloj hidroizolacije.
Obzirom da bi se betonsko ojaanje u praksi izvodilo na jedan od naina kao na slici 17.,
betonsko ojaanje je modelirano na nain kako se moe vidjeti na slici 18.
Varijanta b) je laka za izvesti u praksi. Duina na koju se oslanjaju obe temeljne ploe je 1m.
a) b)
Sl.17. Dvije varijante izvoenja betonskog ojaanja
- 11 -
Sl.18. Modeliranje betonskog ojaanja
Betonski jastuk je modeliran od Solid elemenata, odnosno tlo na ovom dijelu i ovih
dimenzija je zamjenjeno betonom. Obzirom na iznad navedeno, da su obe temeljne ploe
oslonjene na duini od 1 m, moe se rei da je irina betonskog ojaanja u ovom sluaju 2 m.
Debljina ojaanja na lijevom tanjem dijelu je 1 m, dok je na desnom debljem 2,5 m.
Krutost link elemenata je odreena isto kao na iznad objanjeni nain, uzimajui u obzir da se
u ovom sluaju radi o modulu elastinosti betona E 31 634 550 kN / m2 i da su skoro svi
na raspomu 20 cm.
Cilj varijante sa zglobnom vezom je da se izjednae slijeganja na kontaktu temeljnih ploa i

obezbjede nezavisne rotacije ploa lijevo i desno od zgloba.
Zglob u ovoj varijanti je formiran na nain da su vorovi na kontaktu diskonektovani i
povezani tapovima koji prenose samo poprene sile pomou opcije Joint constraints.
Kao to se vidi na slici 19., gdje su definisane karakteristike ogranienja (constraints),
vorovi su povezani na nain da ne prenose rotacije i prenose samo poprene sile u pravcu x,
y i z ose.
Sl.19.
Obzirom da upotreba Link elemenata zahtijeva nelinearnu analizu, varijante sa dilatacijom

samo u ploi, sa produenom dilatacijom kroz tlo i varijanta sa betonskim ojaanjem, kod
kojih su upotrebljeni Link elementi, su proraunate nelinearnom analizom. Ostale varijante tj.
varijanta sa krutom vezom, zglobnom vezom i ipovima su proraunate linearnom analizom.
Varijanta sa krutom vezom je proraunata i nelinearnom analizom.
Rezulati su oekivano gotovo identini, jer deformacije i pomjeranja nisu tog reda veliine da
bi bilo drugaije. Iz navedenih razloga ovi rezultati nadalje u radu nisu ni prikazani.
U svim varijantama sa linearnom analizom optereenja su nanoena u dva sluaja optereenja

(stalno i pokretno) i rezultati su prikazani za kombinaciju u stanju eksploatacije
(stalno+pokretno).
Uticaji dobijeni za ovu kombinaciju su prikazivani i poreeni sa ostalim varijantama.
- 12 -
Kako bi se usvojila potrebna armatura, a radi prikaza reda veliine armature za najvee
momente, definisana je kombinacija 1,6xstalno+1,8xpokretno.
Kod nelinearnih analiza sva optereenja su sabrana u jedan sluaj optereenja (sopstvena
teina+ostalo stalno+pokretno). Ovako dobijeni momenti, za potrebe dimenzioniranja bie
uveani jednim koeficijentom sigurnosti, kako bi se otprilike vidio red veliine potrebne
armature. Ovo je uraeno iz razloga to u sluaju pravljenja kombinacija u nelinearnoj analizi
bila bi tri sluaja optereenja (stalno, pokretno i kombinacija) za koje kompjuter radi
nelineranu analizu to mnogo poveava vrijeme trajanja analize. Kombinacija koja se napravi
naknadno, nakon prorauna u nelinearnoj analizi, daje pogrene rezultate iz razloga to je u
tom sluaju superpozicija uticaja (linear add). Dobijene nelogine sile odnose se na link
elemente, dok u ostalim elementima nema razlike obzirom da su deformacije malog reda
veliine i superpozicija uticaja zanemarivo utie na rezultate, odnosno moe se rei nikako.
Sve analize su uraene u programu Sap2000 v.12, tj. metodom konanih elemenata.
- 13 -
VARIJANTA 1 :
KRUTA VEZA IZMEU TEMELJNIH PLOA
- 14 -
Na slici 1.1. moe se vidjeti presjek kroz temeljne ploe sa dimenzijama u centimetrima.
Odnosno vidi se detalj veze temeljnih ploa ispod visokog i niskog objekta, onako kako bi
trebalo biti izvedeno u stvarnosti, sa krutom vezom temeljnih ploa.
Sl.1.1. Presjek kroz temeljne ploe sa krutom vezom
Na slici 1.2. mogu se vidjeti slijeganja temeljnih ploa u sluaju krute veze izmeu njih.
Prikazana slijeganja su u metrima.
Sl.1.2. Slijeganja temeljnih ploa
Na slici 1.3. mogu se vidjeti vrijednosti slijeganja za presjek kroz sredinu temeljnih ploa u
pravcu x, sa vrijednostima u centimetrima. Prikazane deformacije grafiki su uveane radi
bolje vidljivosti.
Sl.1.3.
- 15 -
Na slici 1.4. mogu se vidjeti vrijednosti momenata savijanja u pravcu x ose tj. M11
Navedene vrijednosti su u kNm/m.
-1214,2 3092,65 765,7 -207,9 227,5-138,8 -85,9 -90,2
246,8 360,8
1160 -304
Sl.1.4. Momenti savijanja M11
Radi preglednosti rasporeda i promjene momenata u pravcu x ose na slici 1.5. i 1.6. prikazani
su presjeci kroz trei i prvi red stubova u pravcu x kao to je oznaeno na malim slikama.
Pravac x je najvaniji sa stanovita analiziranja uticaja jedne temeljne ploe na drugu.
Treba napomenuti da su u narednim presjecima vrijednosti nacrtane obrnuto tj. pozitivni
momenti su prikazani sa gornje strane, to je u stvarnosi zatezanje donjeg ruba ploe, a
negativni momenti su prikazani sa donje strane.
Sl.1.5.
- 16 -
Sl.1.6.
Na slici 1.7. mogu se vidjeti vrijednosti momenta savijanja u pravcu y ose tj. M22.
Koje momente predstavljaju M11 i M22 moe se vidjeti na slici 1.8.
-97,6
2587,8 3451,7 285,2
Sl.1.8.
- 17 -
Na slijedeim slikama 1.9. i 1.10. e biti prikazani ultimni momenti M11 i M22 za potrebe
dimenzioniranja, da bi mogli porediti red veliine najvee potrebne armature, za kombinaciju
optereenja 1,6xg+1,8xp (g-sopstvena teina i ostalo stalno optereenje, p- pokretno
optereenje)
1890
Sl.1.9. M11,u
Sl.1.10. M22,u
- 18 -
Na slici 1.11. mogu se vidjeti vrijednosti napona S33 u tlu. Koju komponentu pretstavlja S33
moe se vidjeti na slici 1.12.
Sl.1.11.
Sl.1.12.
- 19 -
Na slijedeim slikama 1.13., 1.14., 1.15., prikazanane su normane sile i momenti savijanja u
stubovima nieg objekta za presjek kroz 1., 2., i 3. red stubova u pravcu x kao to je
oznaeno na svakoj slici.
N M
Sl.1.13.
N M
Sl.1.14.
N M
Sl.1.15.
- 20 -
Na slici 1.16. prikazani su momenti savijanja u pravcu x ose (M11) za prvu plou iznad
temeljne, radi provjere uticaja u nadtemeljnoj konstrukciji niskog objekta od povlaenja
visokog objekta.
-55,6 -62,1 20,5 -96,6 -105,1
-53,1 -59 21 -100,21 -90,2 24,4 -108,4
22,3 -77,7 -63,9 25,6
Sl.1.16.
Na slici 1.17. moe se vidjeti raspored momenata savijanja za presjek kroz trei red stubova u
pravcu x ose (M11).
Sl.1.17.
- 21 -
Kako je reeno pod naslovom Modeliranje, da e jedna varijanta biti uraena sa

modeliranjem temeljne ploe kao tanke ploe tj. shell-thin, na sljedeioj slici 1.18. prikazani
su momenti savijanja u pravcu x ose (M11), sa razlikama u procentima u odnosu na temeljnu
plou kao debelu plou tj. shell-thick.
3014,9
(-2,5%)
349,1 462,1
(+41,4%) (+28%)
-297,6 342,4
(-2,15%) (+45%)
Sl.1.18. M11
- 22 -
KOMENTAR VARIJANTE 1
Moe se primijetiti da u sluaju krute veze temeljnih ploa dolazi do blagog naginjanja
visokog objekta, kao posljedica povezanosti sa ploom niskog objekta. U tom sluaju visoki
objekat, kao to se vidi sa slika, povlai niski objekat preko krute veze temeljnih ploa za
1,3 cm, koliko iznosi razlika u slijeganju izmeu lijevog ruba tanje ploe i sredine.
Razlika u slijeganju izmeu lijevog i desnog ruba visokog objekta je prema ovim rezultatima
oko 3 mm to i nije mnogo sa stanovita koritenja objekta. Sa stanovita raspodjele uticaja
ova razlika stvara nesimetrinu raspodjelu u pravcu x ose tj. na lijevom rubu gdje se visoki
objekat vie slijee poveano je zatezanje gornjeg ruba (negativni momenat) a ispod desnog
zida jezgra javlja se najvee zatezanje donjeg ruba (pozitivni momenat).
to se tie momenata u temeljnoj ploi ispod visokog objekta, moe se zakljuiti da su

momenti u pravcu y ose (M22) najvei problem. Na rubu ispod prema tanjoj ploi on ima
najveu vrijednost i ispod zidova iznosi 3451,7 kNm/m, dok je ispod jezgra, gdje je najvei
M11 iznosi 2587,8 kNm/m .
Treba napomenuti da se sve iznad navedene vrijednosti odnose na stanje eksploatacije. Za
potrebe dimenzioniranja stalno optereenje je uveano koeficijentom sigurnosti g=1,6 a
pokretno sa p=1,8. Tako dobijeni momenti savijanja mogu se vidjeti na slikama 1.15. i 1.16.
to se tie x pravca najvea vrijednost je ispod desnog ruba jezgra i iznosi M u=5029,9
kNm/m, a to se tie y pravca najvea vrijednost je Mu=5633,6 kNm/m. Za ovu vrijednost
5633,6 e biti izraunata potrebna armatura da bi mogli znati red veliine najvee potrebne
armature i na kraju uporeen sa ostalim varijantama.
Mu=5633,6 kNm/m
h=195 cm
1
k h 195 2,59 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,64
5633,6
5633,6
Aa 2,64 76,27 cm2/m==> F28/7,5, stvAa=82,13cm2/m
195
Iako visoki objekat kad povlai temeljnu plou stvara veliki negativni momenat (zatezanje
gornjeg ruba), najvei problem ove varijante je stvaranje velikog pozitivnog momenta na
desnom kraju deblje ploe koji se prenosi zbog krute veze do odreene udaljenosti na tanju
plou. Kao to vidimo na slikama 1.5., 1.6., 1.7. na jednom dijelu iznosi 1160 kNm/m.
Da bi pokrili ovu vrijednost potrebna je sljedea armatura:
Mu=1890 kNm/m (Sl.1.15.)

h=46 cm
1
k h 46 1,10 < kh*=1.20, MB30, RA 400/500 ==>Ova debljina ploe i MB30
1890
zahtijevaju u ovom sluaju
dvostruko dimenzioniranje
Ukoliko bi se eljelo ostati pri varijanti krute veze temeljnih ploa ova debljina bi trebala biti
poveana.
Negativni momenti koji se javljaju kao posljedica povlaenja preko krute veze mnogo je
manji po apsolutnoj vrijednosti od iznad razmatranih momenata, ali znatno vei, i oko tri puta,
od negativnih momenata u drugim poljima. Najvea vrijednost ovog negativnog momenta je
- 23 -
-304 kNm/m (Sl.1.4.).Ova vrijednost je vana radi poreenja sa drugim varijantama u kojima
nee biti veliki pozitivan momenat na tanjoj ploi, pa e ovi negativni biti najkritiniji.
to se tie dobijenih sila u tlu (S33), one su logine i oekivane tj. obzirom na krutu vezu
temeljnih ploa tlo je pritisnuto cijelom povrinom, a najvie na krajnjem lijevom rubu.
to se tie dobijenih uticaja u stubovima niskog objekta, kao to se vidi na slikama 1.10.,
1.11., 1.12. oni su oekivani. Dolazi do smanjenja normalne sile u prvom redu stubova, zbog
zatezanja (od prinudne deformacije od 1,3 cm) i zato dolazi do preraspodjele uticaja tako da
drugi red prima najvei pritisak, odnosno najnapregnutiji je.
Ovi uticaji e biti uporeeni sa uticajima kod drugih varijanti i na kraju izvedeni odreeni
zakljuci.
Posljedice povlaenja i prinudne deformacije utiu i na gornje ploe.

Kao to se vidi na slici 1.13. dolo je do poveanja negativnih momenata iznad drugog reda
stubova (sa lijeve strane). Poto je nii objekat simetrian, ukoliko bi bio nezavisan od
visokog objekta, ovi momenti bi bili jednaki za ovako simetrino optereenje, a u ovom
sluaju se razlikuju za oko 20% u nekim presjecima.Takoer je logino, da presjek kroz drugi
red stubova primi neto vee momente iznad stubova, obzirom da se temeljna ploa u tom
presjeku manje slegla nego u sredini i neto je vei otpor.
Kao to je ve reeno najvei problem ove varijante su veliki pozitivni momenti na lijevom
kraju tanje ploe kao i velika naprezanja ispod jezgra. U ovom sluaju potrebno je poveanje
debljine temeljne ploe.
Iz ovog se izvodi zakljuak da bi najbolje bilo, ako bi se eljelo ostati pri krutoj vezi temeljnih
ploa, podebljati tanju temeljnu plou na dijelu na kojem se javljaju vei uticaji od
povlaenja visokog objekta.
Takoer je mogua varijanta da se temeljna ploa debljine 2 m produi moda do drugog reda
stubova (6 m) i tako na kontaktu sa tanjom ploom dobiju manji momenti savijanja. To bi
trebalo biti ispitano kao posebna varijanta.
to se tie razlike u modeliranju temeljne ploe kao debele ili tanke, prema slici 1.18.
moemo doi do zakljuka da u sluaju uzimanja u obzir smiuih deformacija moe doi do
vee razlike u rezultatima ispod stubova gdje je najvea smiua sila.
Moe se zakljuiti da uzimanjem smiuih deformacija u obzir krutost se smanjuje na dijelu
ispod stubova, odnosno velikih koncentrini sila, i u tom sluaju tu se javlja manji momenat
savijanja, dok istovremeno dolazi do malog poveanja momenta u polju.
Kao to se vidi prema slici 1.18. u nekim presjecima ispod stubova ( drugi red stubova) prima
i do 45% manji momenat dok u drugom redu stubova sa desne strane ta razlika je 28%.
Oekivano je da je najvea razlika ispod drugog reda stubova, obzirom da taj red stubova
prima najveu normalnu silu, o emu je prethodno bilo rijei.
Zakljuak je, da to je vea koncentrina sila, dolazi do smiuih napona po visini presjeka
koje ne treba zanemariti i njihov uticaj na matricu krutosti je veliki i kao posljedica toga
nastaju ovolike razlike u rezultatima.
- 24 -
VARIJANTA 2 :
TEMELJNA PLOA DILATIRANA
- 25 -
Na slici 2.1. moe se vidjeti presjek kroz temeljne ploe sa dimenzijama u centimetrima .
trebalo biti izvedeno u stvarnosti, sa temeljnom ploom dilatiranom.
Sl.2.1. Presjek kroz temeljne ploe sa temeljnom ploom dilatiranom
Na slici 2.2. mogu se vidjeti slijeganja temeljnih ploa u sluaju dilatirane temeljne ploe.
Na slici 2.3. mogu se vidjeti vrijednosti slijeganja temeljne ploe za presjek kroz sredinu
temeljnih ploa u pravcu x, sa vrijednostima u centimetrima. Prikazane deformacije grafiki
su uveane radi bolje vidljivosti.
Sl.2.3.
- 26 -
-1142,75 2486,1 -227,5 -112,7 -82,3 -72,5 344 -90,1
286,4 360,8
-273,7+280,9 -138,8 291,4 301,5 331,1 -108,7
Sl.2.5.
Sl.2.6.
- 27 -
Na slici 2.7. mogu se vidjeti vrijednosti momenta savijanja u pravcu y ose tj. M22
2483,6
2775,9 327,7
-97,2
365,2
-1249,8 -108,2
Iznad navedeni momenti odnose se za jedan sluaj optereenja gdje su sabrana optereenja od
stalnog i pokretnog optereenja. Za potrebe dimenzioniranja bie uveani jednim globalnim
koeficijentom sigurnosti kako bi se otprilike vidio red veliine potrebne armature.
Razlozi zbog kojih je ovo uraeno navedeni su pod naslovom Modeliranje.
- 28 -
Na slici 2.8. mogu se vidjeti vrijednosti napona S33 u tlu, radi kontrole na kojem dijelu je tlo
zategnuto, odnosno na kojem dijelu e se tlo odvojiti od temeljne ploe.
Sl.2.8.
- +
Sl.2.9. Detalj A uvean
- 29 -
Na narednoj slici 2.10. se mogu vidjeti normalne sile u link elementima u presjecima:
a) presjek kroz prvi red stubova u pravcu x,
b) presjek kroz drugi red stubova u pravcu x,
c) presjek kroz trei red stubova u pravcu x.
a)
b)
c)
Sl.2.10. Normalne sile u link elementima
Napomena, link elementi su tipa Gap tj. prenose samo pritisak u sluaju kad nema vrijednosti
normalne sile u njima link elementi su zategnuti.
- 30 -
Na slijedeim slikama 2.11., 2.12., 2.13., prikazane su normalne sile i momenti savijanja u
N M
Sl.2.9.
N M
Sl.2.10.
N M
Sl.2.11.
- 31 -
Na slici 2.12. prikazani su momenti savijanja u pravcu x ose (M11), radi provjere uticaja u
nadtemeljnoj konstrukciji niskog objekta, kao posljedica odvajanja tla od temeljne ploe na
odreenom dijelu.
-53,5 -57
-51,5 -54,7 21,8 -102,3 -90,2 24,4-106,6
22,3 -73,9 -63,9 25,6-84,8
Sl.2.12.
Na slici 2.13. prikazan je presjek kroz drugi red stubova u pravcu x ose kao to je naznaeno
na slici sa momentima M11.
Sl.2.13.
- 32 -
Glavni cilj ispitivanja ove varijante je da se provjeri koliko je poveanje uticaja, i ta se

deava pri odvajanju tla na lijevom kraju tanje temeljne ploe, kao posljedica povlaenja tla
od strane visokog objekta.
Cilj je provjeriti na kolikoj udaljenosti se tlo odvaja od temeljne ploe, tj.na kolikoj
udaljenosti temeljna ploa ostaje praktino bez oslonca.
Kao posljedica odvajanja tla temeljna ploa se ponaa kao prepust i pri tome dolazi do
odreene preraspodjele.
Na slikama 2.2. i 2.3. moemo vidjeti da je slijeganje visokog objekta dosta simetrino sa
neznatno veim slijeganjem na desnom rubu.
Obzirom da je temeljna ploa dilatirana, oekivana je razlika izmeu slijeganja desnog ruba
visokog objekta i lijevog ruba niskog objekta i ona iznosi oko 0,7 cm.
Na slikama 2.6. i 2.7. moemo primjetiti da dolazi da zatezanja tla na odreenom dijelu, tj.da
e doi do odajanja tla od temeljne ploe.
Ovaj mali poetni pritisnuti dio, kao to se moe vidjeti na slikama 2.8. i 2.9. je logian, iz
razloga to se ovo odnosi na tlo 12,5 cm ispod temeljne ploe, i zbog velikog uticaja velike
sile pritiska na voru iznad. Kao to se moe vidjeti na slici koja slijedi 2.14. mora doi do
pritiska na manjoj duini, ali naravno da je link elemenat iznad zategnut tj.da e se tlo odvojiti
na tom dijelu od temeljne ploe.
- +
Sl.2.14.
Prema ovim slikama kao i prema slici 2.10., gdje moemo vidjeti normalne sile u link
elementima, moemo izvui zakljuak da e se tlo od temeljne ploe odvojiti, negdje vie,
negdje manje, ali i do udaljenosti preko jedan metar na pojedinim dijelovima.
Treba napomenuti da sile u link elementima samo od sopstvene teine su ak manje nego
kada se doda ostalo stalno optereenje (2 kN/m2) i pokretno optereenje (2 kN/m2).
Ti rezultati nisu ovdje prikazani ali navode na zakljuak da dodavanjem jednakog optereenja,
po metru kvadratnom, na oba objekta dolazi do veeg prirasta slijeganja ispod malog objekta
npr. 3 m od kontakta temeljnih ploa, nego to je prirast slijeganja tla u toj taki od visokog
objekta.
Tako da ukoliko bi htjeli biti na strani sigurnosti u ovoj varijanti, trebalo bi ispitati varijantu
da pokretno optereenje bude postavljeno samo na visoki objekat i provjere uticaji.
Moda u tom sluaju nebi dobili veliku razliku obzirom da bi se prepust poveao, a na malom
objektu imali manje optereenje, dok je u prvom sluaju manji prepust a vee optereenje
(2 kN/m2 ).
to se tie momenata M11 i M22 ispod visokog objekta moe se vidjeti na slici 2.4. i 2.7. da u
ovom sluaju kad su odvojene temeljne ploe dolazi do veih momenata u pravcu y ose
- 33 -
(M22) i da je najvei na desnom rubu i iznosi 2775,86 kNm/m. Ispod jezgra momenti u oba
pravca su pribliblino jednaki.
to se tie momenata u pravcu y ose (M22), oekivano je da budu znatno vei na desnom
rubu nego na lijevom iz razloga to su na desnom rubu zidovi u pravcu x ose, a na lijevom
zidovi su u pravcu y ose, tako na na desnom rubu pritisak je koncentrisaniji a na lijevom
ravnomjerno rasporeen.
Ovom momentu odgovara sljedea armatura:
M u 1,7 2775,86 4718,96 kNm/m

h=195 cm
1
k h 195 2,83 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,83
4718,96
4718,96
Aa 2,83 63,4 cm2/m==> F25/7,5, stvAa=65,47cm2/m
195
F28/9,5, stvAa=64,84cm2/m
Obzirom da se na lijevom kraju tanje ploe tlo odvoji i da se ploa na tom dijelu ponaa kao
prepust, dolazi do znatnog poveanja negativnih momenata na tom dijelu.
Ova vrijednost momenta nije najvea po apsolutnoj vrijednosti na tanjoj temeljnoj ploi, i ne
zahtjeva najveu armaturu, ali je vea tri do etri puta od negativnih momenata ostalih polja.
Treba rei da je vei dva do tri puta od negativnih momenata koji su u prvom polju sa desne
strane, koji bi bili jednaki da je objekat nezavisan, zbog svoje simetrinosti i obzirom da se
radi o simetrinom optereenju. Treba rei da je ta najvea vrijednost negativnog momenta
-273,7 kNm/m, kako bi je na kraju uporedili sa ostalim varijantama.
Najvea vrijednost momenta savijanja po apsolutnoj vrijednosti na tanjoj temeljnoj ploi je

365,2 kNm/m (M22). Potrebna armatura za ovaj momenat je:
M u 1,7 365,2 620,84 kNm/m

h=46 cm
1
k h 46 1,85 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,73
620,84
620,84
Aa 2,73 36,85 cm2/m==> F22/10, stvAa=38,01cm2/m
46
to se tie nadtemeljne konstrukcije, prema slikama 2.9., 2.10., 2.11., vidimo da e prvi red
stubova biti neto manje napregnut nego zadnji red koji bi bili jednako napregnuti da je
objekat nezavisan.U ovom sluaju razlika je ispod 10%.
U tom sluaju dolazi do male preraspodjele tako da je drugi red stubova neto napregnutiji.
Ukoliko uporedimo rezultate drugog reda stubova sa lijeve strane i drugog sa desne, vidimo
da je drugi sa lijeve strane kao posljedica preraspodjele primio oko 5% veu normalnu silu.
Takoer, moe se primjetiti da dolazi do znatnog poveanja momenata savijanja prvog reda
stubova u odnosu na zadnji red, ak je vei u nekim presjecima i do etiri puta to moemo
vidjeti na slici 2.11.
to se tie uticaja na ostalim ploama iznad temeljne, moemo vidjeti na slici 2.12. da takoer
dolazi do preraspodjele, tako da su negativni momenti iznad drugog reda stubova sa lijeve
strane oko 15% vei od negativnih momenata iznad drugog reda stubova sa desne strane.
- 34 -
Ukoliko bi se tlo modeliralo po Winkler-ovoj metodi, i nebi mogli simulirati stvarno

ponaanje tla, najbolje bi bilo poveati debljinu temeljne ploe do drugog reda stubova (6 m)
kako bi se na odreeni nain osigurali.
- 35 -
VARIJANTA 3 :
DILATACIJA PRODUENA U TLO 2 m
- 36 -
trebalo biti izvedeno u stvarnosti, sa dilatacijom produenom kroz tlo dva metra.
Sl.3.1. Presjek kroz temeljne ploe sa dilatacijom produenom kroz tlo 2m
Na slici 3.2. mogu se vidjeti slijeganja temeljnih ploa u sluaju produene dilatacije kroz tlo
Na slici 3.3. mogu se vidjeti vrijednosti slijeganja temeljne ploe za presjek kroz sredinu
temeljnih ploa u pravcu x, sa vrijednostima u centimetrima. Prikazane deformacije grafiki
su uveane radi bolje vidljivosti.
- 37 -
Sl.3.3.
-1117 2251,8 -174,3 282,9 -106,1 299 -82,3 309,2 -72 343,9 -91,1
302,8 360,6
-208,5 294,7 294,5 301,3 331 -110
Pravac x je najvaniji sa stanovita analiziranja uticaja jedne temeljne ploe na drugu
Sl.3.5.
- 38 -
Sl.3.6.
Na slici 3.7. mogu se vidjeti vrijednosti momenta savijanja u pravcu y ose tj. M22
2498,6 2718,4
325,2
-91,3
349 362,1
-105,7
- 39 -
Na slici 3.8. mogu se vidjeti vrijednosti napona S33 u tlu, radi kontrole da li e tlo sluajno na
odreenom dijelu biti zategnuto, odnosno da li e doi do odvajanja tla na odreenom dijelu.
Sl.3.8.
- 40 -
b) presjek kroz prvi red stubova u pravcu x,
a)
b)
c)
- 41 -
Na slijedeim slikama 3.10., 3.11., 3.12., prikazane su normalne sile i momenti savijanja u
N M
Sl.3.10.
N M
Sl.3.11.
N M
Sl.3.12.
- 42 -
Na slici 3.13. prikazani su momenti savijanja u pravcu x ose (M11), radi provjere uticaja u
nadtemeljnoj konstrukciji niskog objekta. Cilj je, obzirom da su objekti nastavljanjem
dilatacije kroz tlo dosta nezavisni, da se provjeri da li kao takvi imaju simetrinije uticaje u
odnosu na ostale varijante,to bi bilo oekivano.
109,5
-97,7 -90,2 -112,8
-69,6 -64
Sl.3.13
pravcu x ose (M11).
Sl.3.14.
- 43 -
Ovom varijantom, produivanjem dilatacije kroz tlo dva metra, cilj je bio da se postigne to
vea nezavisnost izmeu tla ispod visokog i niskog objekta.
Nije mogue dobiti potpuno nezavisno tlo kao da se nalaze sami, ali cilj je dobiti to veu
nezavisnost.
Na slikama 3.2. i 3.3. moemo vidjeti da na kontaktu dva objekta je neto vee slijeganje
nego na vanjskim rubovim objekata to je oekivano. U ovom sluaju dobijeni su dosta
simetrini uticaji, pogotovo kad se uporede sa ostalim varijantama, to e na kraju rada biti
vie rijei.
Obzirom da je temeljna ploa dilatirana i dilatacija produena kroz tlo, oekivana je razlika
izmeu slijeganja desnog ruba visokog objekta i lijevog ruba niskog objekta, i ona iznosi oko
1cm. Ovaj podatak je vaan da bi se uporedio sa razlikom slijeganja kod varijante sa
dilatacijom samo u temeljnoj ploi, i izveo zakljuak koliko je dilatacija u tlu uticala na
slijeganja na kontaktu.
Na slikama 3.8. i 3.9. moemo primjetiti da ne dolazi da zatezanja tla na odreenom dijelu, tj.
da nee doi do odvajanja tla od temeljne ploe.
Prema slici 3.9. moe se primjetiti da je normalna sila u link elementu sve manja prema
lijevoj ivici. Moe se zakljuiti da se i dalje osjeti uticaj visokog objekta, bez obzira to je tlo
dilatirano do dubine dva metra. Ovaj uticaj je mnogo manji nego kada nema dilatacije u tlu
kada dolazi do odvajanja tla od temeljne ploe, i bio je oekivan u odreenoj veliini.
to se tie momenata M11 i M22 moe se vidjeti na slici 3.4., 3.5., 3.6. i 3.7. da u ovom
sluaju, kad su odvojene temeljne ploe, dolazi do veih momenata u pravcu y ose (M22) i
ispod jezgra i na rubu gdje je i oekivano da bude vea vrijednost.
to se tie momenata u pravcu y ose (M22), oekivano je da budu znatno vei na desnom
rubu, nego na lijevom, iz razloga to su na desnom rubu zidovi u pravcu x ose, a na lijevom
zidovi su u pravcu y ose, tako na na desnom rubu pritisak je koncentrisaniji a na lijevom
ravnomjerno rasporeen.
U ovoj varijanti najvei momenat po apsolutnoj vrijednosti na debljoj temeljnoj ploi je

2718,4 kNm/m. Ovom momentu odgovara sljedea armatura:
M u 1,7 2718,4 4621,28 kNm/m

h=46 cm
1
k h 195 2,87 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,62
4621,28
4621,28
Aa 2,62 62,1 cm2/m==> F25/7,5 , stvAa=65,47 cm2/m
195
Najvei negativni momenat na lijevom rubu nije najvei momenat po apsolutnoj vrijednosti
na tanjoj temeljnoj ploi, i ne zahtjeva najveu armaturu, ali je vei do dva puta od negativnih
momenata koji su u prvom polju sa desne strane, koji bi bili jednaki da je objekat nezavisan,
zbog svoje simetrinosti i obzirom da se radi o simetrinom optereenju.
Treba rei da je ta najvea vrijednost negativnog momenta -208,5 kNm/m, kako bi je na kraju
uporedili sa ostalim varijantama.
Najvea vrijednost momenta savijanja po apsolutnoj vrijednosti na tanjoj temeljnoj ploi je
362,1 kNm/m (M22). Potrebna armatura za ovaj momenat je:
- 44 -
M u 1,7 362,1 615,6 kNm/m

h=46 cm
1
k h 46 1,85 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,73
615,6
615,6
Aa 2,73 36,53 cm2/m==> F22/10, stvAa=38,01 cm2/m
46
to se tie nadtemeljne konstrukcije, prema slikama 3.10., 3.11., 3.12., vidimo da e prvi red
stubova primiti gotovo jednaku normalnu silu kao zadnji red, koji bi primili jednaku silu da je
objekat nezavisan. Moe se rei da je razlika veoma mala i iznosi za prvi red stubova
(Sl.3.10.) 0,5% do treeg reda stubova gdje je oko 3%.(Sl.3.12.)
U tom sluaju dolazi do male preraspodjele, tako da je drugi red stubova neto napregnutiji.
Ukoliko uporedimo rezultate drugog reda stubova sa lijeve strane i drugog sa desne, vidimo
da je drugi sa lijeve strane kao posljedica preraspodjele primio manje od 5% veu normalnu
silu. Takoer, moe se primjetiti da dolazi do znatnog poveanja momenata savijanja prvog
reda stubova u odnosu na zadnji red, ak je u nekim pesjecima i preko tri puta vei.
Svi ovi rezultati e biti uporeeni sa ostalim varijantama, i biti izveden zakljuak koja
varijanta najmanje utie na nadtemeljnu konstrukciju.
to se tie uticaja na ostalim ploama iznad temeljne, moemo vidjeti na slici 3.13. da takoer
dolazi do male preraspodjele, tako da negativni momenti iznad drugog reda stubova sa lijeve
strane su do 10% vei od negativnih momenata iznad drugog reda stubova sa desne strane.
- 45 -
VARIJANTA 4 :
TEMELJNA PLOA DILATIRANA SA
BETONSKIM OJAANJEM
- 46 -
Na slici 4.1. mogu se vidjeti dvije varijante presjeka kroz temeljne ploe sa dimenzijama u
centimetrima .Odnosno vidi se detalj veze temeljnih ploa ispod visokog i niskog objekta,
onako kako bi trebalo biti izvedeno u stvarnosti, sa betonskim ojaanjem. Varijanta b) je laka
za izvesti u praksi.
a) b)
Sl.4.1. Dvije varijante izvoenja betonskog ojaanja
Na slici 4.2. mogu se vidjeti slijeganja temeljnih ploa u sluaju dilatiranih temeljnih ploa sa
betonskim ojaanjem ispod. Prikazana slijeganja su u metrima.
bolje vidljivosti.
- 47 -
Sl.4.3.
-1255,2 3205,7 -150,7 251,1 -129,3 -86,2 -89,5
272,5 361,1
-202,5 250,9 322,9
Sl.4.5.
- 48 -
Sl.4.6.
Na slici 4.7. mogu se vidjeti vrijednosti momenata savijanja u pravcu y ose tj. M22.
76,7 -102,1
2674 2880,8 318,2
-94,8
351
-104,3
- 49 -
Na slici 4.8. mogu se vidjeti vrijednosti napona S33 u tlu
Sl.4.8.
- 50 -
c) presjek kroz prvi red stubova u pravcu x,
a)
b)
c)
- 51 -
N M
Sl.4.10.
N M
Sl.4.11.
N M
Sl.4.12.
- 52 -
Na slici 4.13. prikazani su momenti savijanja u pravcu x ose (M11) radi provjere uticaja u
nadtemeljnoj konstrukciji niskog objekta od uticaja visokog objekta.
-56,8 -52,8 -85,5 -84,7 -105,6
-54,03 -58,7 21 -97,2 -90,2 24,4 -108,8
22 -71,9 -63,9 25,6
Sl.4.13.
pravcu x ose (M11).
Sl.4.14.
- 53 -
Moe se primjetiti da u sluaju betonskog ojaanja ispod temeljnih ploa dolazi do blagog
naginjanja visokog objekta. Razlika u slijeganju izmeu lijevog i desnog ruba visokog objekta
je prema ovim rezultatima do 6mm. Sa stanovita raspodjele uticaja ova razlika stvara
nesimetrinu raspodjelu tj. na lijevom rubu gdje se visoki objekat vie slegnuo poveano je
zatezanje gornjeg ruba (negativni momenat) a ispod desnog zida jezgra javlja se najvee
zatezanje donjeg ruba (pozitivni momenat).Ovaj pozitivni momenat ispod jezgra iznosi
3205,7 kNm/m to vidimo na slici 4.4.
Ova vrijednost momenta, 3205,7 kNm/m, je najvea vrijednost momenta savijanja po
apsolutnoj vrijednosti ispod visokog objekta, zbog toga emo izraunati potrebnu armaturu za
ovu vrijednost, kako bi mogli porediti red veliine potrebne armature sa ostalim varijantama.
Moe se primjetiti da su momenti savijanja u pravcu x ose (M11) dominantniji u odnosu na
momente u pravcu y ose (M22), i kao takvi nam interesantniji.
Da najvei momenat bude ispod jezgra u pravcu x ose je oekivano iz razloga postojanja
betonskog ojaanja, odnosno veeg otpora podloge na desnom rubu i logino da doe do
najveeg zatezanja donjeg ruba temeljne ploe ispod desnog zida jezgra.
Da bi pokrili ovu vrijednost momenta potrebna je sljedea armatura:
M u 1,7 3205,7 5449,7 kNm/m

h=195 cm
1
k h 195 2064 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,62
5449,7
5449,7
Aa 2,62 73,22 cm2/m==> F28/8, stvAa=77,00cm2/m
195
Bez obzira na postojanje betonskog ojaanja ispod temeljnih ploa ipak dolazi do odreenog
slijeganja na tom rubu. Obzirom da su obe temeljne ploe oslonjene na njega, logino da e
doi do veeg slijeganja nego na sredini ispod manjeg objekta. Kao posljedica neto veeg
ovog slijeganja dolazi do neto veeg zatezanja gornjeg ruba tanje ploe.Taj negativni
momenat je vrlo vaan za poreenje sa ostalim varijantama, kada e se donositi zakljuak
koja varijanta je najoptimalnija za obe temeljne ploe. Najvea vrijednost ovog negativnog
momenta je -202,5 kNm/m. Ovaj momenat nije najvei po apsolutnoj vrijednosti na tanjoj
temeljnoj ploi, ali je mnogo vei od negativnih momenata u drugim poljima, tako da je vrlo
vaan. Najvea vrijednost momenta po apsolutnoj vrijednosti na tanjoj temeljnoj ploi je
361,1 kNm/m (Sl.4.4.)
M u 1,7 361,1 613,87 kNm/m

h=46 cm
1
k h 46 1,85 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,73
613,87
613,87
Aa 2,73 36,43 cm2/m==> F22/10, stvAa=38,01cm2/m
46
to se tie uticaja u link elementima ( Sl.4.9.) moe se primjetiti da dolazi do zatezanja

pojedinih link elemenata tj. betonski jastuk se odvaja od temeljne ploe . Obzirom na nain
modeliranja ovi rezultati su logini, ali ovako neto se ne moe desiti u praksi bar ne u ovim
- 54 -
presjecima tj.ispod stubova i zidova. Obzirom da se optereenje kroz temeljnu plou prenosi
priblino 1:1 i da je deblja temeljna ploa debela 2m cijeli betonski jastuk bie pritisnut.
Ova razlika ne moe uticati mnogo na rezultat.
to se tie dobijenih sila u tlu (S33) one su logine i oekivane, tlo je pritisnuto cijelom
povrinom.
to se tie dobijenih uticaja u stubovima niskog objekta, kao to se vidi na slikama 4.10.,
4.11., 4.12. oni su oekivani. Dolazi do smanjenja normalne sile u prvom redu stubova zbog
odreenog zatezanja temeljne ploe na lijevom rubu i zato dolazi do preraspodjele uticaja tako
da drugi red prima najvei pritisak odnosno najnapregnutiji je.
Ovi uticaji e biti uporeeni sa uticajima kod drugih varijanti i na kraju izvedeni odreeni
zakljuci.
to se tie uticaja gornjih ploa, kao to se vidi na slici 4.13., dolo je do poveanja
negativnih momenata iznad drugog reda stubova (sa lijeve strane). Razlika izmeu drugog
reda stubova sa lijeve strane i drugogo reda stubova sa desne strane je od 1% do 12% u
zavisnosti od presjeka.
Svi ovi rezultati e biti na kraju uporeeni sa ostalim varijantama i donesen zakljuak koja
varijanta je najbolja.
- 55 -
VARIJANTA 5 :
ZGLOBNA VEZA IZMEU TEMELJNIH PLOA
- 56 -
trebalo biti izvedeno u stvarnosti, sa zglobnom vezom temeljnih ploa.
Sl.5.1. Presjek kroz temeljne ploe sa zglobnom vezom
Na slici 5.2. mogu se vidjeti slijeganja temeljnih ploa u sluaju zglobne veze izmeu njih.
bolje vidljivosti.
- 57 -
Sl.5.3.
-1138,3 3106,6 -310 257,6 -117 291,4 -72,4 344,2 -88
361
273,5
-495 269,5
Sl.5.5.
- 58 -
Sl.5.6.
-110,3
2594,9 330
-102
368,2
-114
85,8
- 59 -
optereenje)
-807
Sl.5.8. M11,u
604,5
Sl.5.9. M22,u
- 60 -
Na slici 5.10. mogu se vidjeti vrijednosti napona S33 u tlu.
Sl.5.10.
- 61 -
N M
Sl.5.11.
N M
Sl.5.12.
N M
Sl.5.13.
- 62 -
visokog objekta.
-53,6 -63 22 -103,3 -85
-52 -57,4 24,5 -110,1 -90,1 24,4 -96,4
25,6 -86,3 25,6 -74,6
Sl.5.14.
pravcu x ose.
Sl.5.15.
- 63 -
to se tie slijeganja, moe se vidjeti na slikama 5.2. i 5.3., da su zglobnom vezom izmeu
temeljnih ploa postignuta skoro simetrina slijeganja, sa najveim slijeganjem ispod jezgra
koje iznosi 3 cm.
to se tie tanje ploe, moe se primjetiti da je preko zglobne veze povuena, od strane deblje,
i da je najvee slijeganje na lijevom rubu, koje je vee za 1,5 cm od sredine.
Moe se zakljuiti da je formiranjem zgloba na kontaktu temeljnih ploa dobijena dobra

situacija anuliranjem momenata na kontaktu, odnosno izbjegnuti su veliki pozitivni momenti,
koji bi bili veoma kritini za tanju temeljnu plou.
Kao posljedica anuliranja momenata na kontaktu, dolazi do poveanja negativnih momenata,
odnosno zatezanja gornjeg ruba, u poljima lijevo i desno od kontakta, koji su za tanju plou
mnogo kritiniji.
U ovoj varijanti, najvei negativni momenat u prvom polju, je najvei momenat po apsolutnoj
vrijednosti na tanjoj temeljnoj ploi. Ova vrijednost momenta je -495 kNm/m (Sl.5.4.).
Mu=807 kNm/m (Sl.5.8.)

h=195 cm
1
k h 46 1,62 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,78
807
807
Aa 2,78 48,77 cm2/m==> F25/10, stvAa=49,10cm2/m
46
Ovaj negativni momenat je veoma vaan pri odluivanju najoptimalnije varijante, i bie
uporeen na kraju, u zakljuku, sa ostalim varijantama.
to se tie momenata na debljoj temeljnoj ploi moe se vidjeti prema slikama 5.4. i 5.7. da je
u ovoj varijanti najvei momenat u pravcu x ose (M11) i iznosi 310,6 kNm/m.
Mu=5055,2 kNm/m(Sl.5.8.)
h=46 cm
1
k h 195 2,74 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,62
5055,2
5055,2
Aa 2,62 67,92 cm2/m==> F28/9, stvAa=68,44 cm2/m
195
ili F25/7, stvAa=70,14 cm2/m
to se tie nadtemeljne konstrukcije , kao to se vidi na slikama 5.11., 5.12. i 5.13. moe se
zakljuiti da su rezultati oekivani, tj. da je prvi red stubova najmanje pritisnut iz razloga
povlaenja tanje temeljne ploe od strane velike, preko zglobne veze.
Kao posljedica toga dolazi do odreene preraspodjele, tako da drugi red stubova prima
najveu normalnu silu. Prvi red stubova je primio 10 do 20% manju normalnu silu od zadnjeg
reda stubova, u zavisnosti od presjeka. Ove normalne sile bi bile jednake da je nii objekat
potpuno nezavisan, zbog svoje simetrinosti i simetrinog optereenja.
Takoer se moe vidjeti da je prvi red stubova primio najvei momenat savijanja.
- 64 -
Slina situacija oko preraspodjele je i u prvoj ploi iznad temeljne ploe, gdje se javlja najvei
negativni momenat iznad drugog reda stubova, to je oekivano.
Momenat savijanja iznad drugog reda stubova sa lijeve strane je vei od momenta iznad
drugog reda stubova sa desne strane do 25%.
Ovi rezultati u nadtemeljnoj konstrukciji e dobiti vei znaaj kada se uporede sa rezultatima
kod ostalih varijanti.
- 65 -
VARIJANTA 6 :
VISOKI OBJEKAT NA IPOVIMA
- 66 -
ipovi su rasporeeni ispod zidova tj. gdje je najvei pritisak na temeljnu plou. Raspored
ipova moe se vidjeti pod naslovom Modeliranje slika 9.
Na slici 6.1. mogu se vidjeti slijeganja temeljnih ploa u sluaju ipova ispod visokog objekta.
bolje vidljivosti.
Sl.6.3.
- 67 -
-1174,8 2231,7 -88,9 305,5 -87,4 307,4 -82 -93,1
324,8 360
-120,4 303,3 -122 330,7 -113
Treba napomenuti da su u narednim presjecima vrijednosti nacrtane obrnuto tj. pozitivni

momenti su prikazani sa gornje strane, to je u stvarnosi zatezanje donjeg ruba ploe, a
negativni momenti su prikazani sa donje strane.
Sl.6.5.
- 68 -
Sl.6.6.
-84,5
2098,8 315
-78,2
346,4 359,8
-93,5
- 69 -
optereenje)
533,2 591,5
-198,5 497,4
Sl.6.8. M11,u
591,5
Sl.6.9. M22,u
- 70 -
Na slici 6.7. mogu se vidjeti vrijednosti napona S33 u tlu.
Sl.6.7.
- 71 -
N M
Sl.6.8.
N M
Sl.6.9.
N M
Sl.6.10.
- 72 -
visokog objekta.
-56,2 -60,6 20,5 -96,6 -122,3
-54 -56,7 21,6 -88 -90,3 24,3 -125,6
22,8 -63 -64 25,5
Sl.6.11.
pravcu x ose (M11).
Sl.6.12.
- 73 -
Iz slika 6.1. i 6.3. moe se zakljuiti da su dobijena dosta ujednaena slijeganja temeljnih
ploa ispod visokog i niskog objekta.
Razlika izmeu slijeganja temeljnih ploa na sredini ova dva objekta je oko 3 mm po ovim
rezultatima. Ova razlika je zanemariva.
Mogue da se u nekoj drugoj varijanti povea broj ipova ispod jezgra i dobiju potpuno
identina slijeganja ispod objekata.
Treba ponoviti da su ovi ipovi modelirani kao opruge krutosti k=285 714,3 kN/m, i da se
ovaj odnos sile/pomjeranje ipa odnosi za ip prenika 1,2 m i dubine kopanja 18,2 m sa
horizontalnim slojevima tla. Ukoliko bi se eljele druge dimenzije ipova potrebno je izvriti
probno ispitivanje ipova na terenu. Ukoliko bi se dobili isti odnosi sila/pomjeranje ipa
mogao bi se zadrati ovaj broj i raspored ipova. Manji ipovi, za ovaj broj i raspored ipova,
mogli bi zadovoljiti samo u tvrem tlu, odnosno tlu sa veim modulom elastinosti.
Kao to je spomenuto u uvodu u varijantu, gdje je pokazano kolika je razlika u odnosu
sila/pomjeranje ipa samo u zavisnosti nagiba slojeva tla, govori da za drugu lokaciju u
Sarajevu, sa drugim primjesama tla, i drugim nagibima slojeva tla, mogu se dobiti drugaiji
odnosi sila/pomjeranje ipa.
Obzirom da je cilj ovog diplomskog rada da se prate slijeganja temeljnih ploa i uticaji na
temeljnim ploama, kao i da su dobijena ujednaena slijeganja koja se oekuju od ipova, u
drugom je planu kakvo je tlo, broj i raspored ipova. Stvarni rezultati se mogu dobiti samo sa
terena i probnim ispitivanjima ipova.
Prema slikama 6.4., 6.5., 6.7. moe se zakljuiti da su dobijeni dosta simetrini momenti
savijanja u oba pravca.
Najvei momenat savijanja po apsolutnoj vrijednosti na debljoj temeljnoj ploi je 2231,67
kNm/m (M11). Za ovaj momenat je potrebna sljedea armatura:
Mu=3632,7 kNm/m (Sl.6.8.)

h=195 cm
1
k h 195 3,24 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,6
3632,7
3632,7
Aa 2,6 48,4 cm2/m==> F25/10, stvAa=49,1cm2/m
195
Obzirom da je slijeganje ujednaeno, problema sa negativnim momentima na tanjoj ploi, od

povlaenja deblje ploe, u ovom sluaju nema. Negativni momenat u prvom polju tanje ploe,
na kontaktu temeljnih ploa, je zanemarivo vei u odnosu na negativne momente u ostalim
poljima.
Najvei momenat po apsolutnoj vrijednosti na tanjoj temeljnoj ploi je 360 kNm/m. Za ovaj
momenat je potrebna sljedea armatura:
Mu=591,5 kNm/m (Sl.6.8.)

h=195 cm
1
k h 46 1,89 , MB30, RA 400/500 ==> ka=2,73
591,5
591,5
Aa 2,73 35,1 cm2/m==> F22/10, stvAa=38,01cm2/m
195
- 74 -
to se tie nadtemeljne konstrukcije, prema svim slikama, moe se zakljuiti da su rezultati

skoro potpuno simetrini, sa beznaajnim razlikama.
ipovima je postignut cilj to se tie slijeganja i optimalnih momenata, ali veliki problem
ipova je u njihovoj cijeni.
Moe se rei da je ova varijanta, zbog izrade velikog broja ipova, dosta neekonomina.
- 75 -
ZAKLJUAK
U sljedeoj tabeli prikazani su najvaniji momenti na debljoj i tanjoj temeljnoj ploi, kako bi
se izveo zakljuak koja od varijanti je najbolja.
DEBLJA TEM.PLOA TANJA TEM.PLOA

Maksimalne vrijednosti Negativni mom. u Najvei mom.po
VARIJANTE pozitivnog i negativnog prvom polju apsolutnoj
momenta (M11) vrijednosti.
(kNm/m) (kNm/m) (kNm/m)
KRUTA VEZA M11 -304 1160
M22
DIL. U PLOI M11 -273,7 365,2
M22
DIL.PRODUENA M11 -208,5 362,1
U TLO M22
BETONSKO M11 -202,5 361,1
OJAANJE M22
ZGLOBNA VEZA M11 -495 -495
M22
IPOVI M11 -120,4 360
M22
Da kruta temeljna ploa ima najvie nedostataka znalo se i prije ovog rada. Kako bi se izbjegli
nedostaci koje ima varijanta sa krutom vezom, ostale varijante su se razvijale.
Sve ove ispitane varijante su izvoene do sada u praksi, osim varijante sa produenjem
dilatacije kroz tlo, bar ne na naim prostorima.
Moe se zakljuiti da se u varijanti sa krutom vezom, u odnosu na sve ostale varijante, na obe
temeljne ploe javlja najvei momenat po apsolutnoj vrijednosti.
Zbog velikog pozitivnog momenta, na kontaktu temeljnih ploa, koji se prenosi na jedan dio
tanje temeljne ploe, na tanjoj ploi pozitivni momenat koji se javlja veoma je teko pokriti
armaturom. U ovom primjeru, to je i uraeno, zahtjeva se dvostruko armiranje ploe na
dijelu velikog pozitivnog momenta (1160 kNm/m).
Ovaj veliki pozitivni momenat, na kontaktu, navodi na ideju da se ubacivanjem zgloba
anuliraju momenti na kontaktu temeljnih ploa.
Ovom varijantom (zglobnom vezom), anuliranjem momenata na mjestu zgloba izbjegnuti su
veliki pozitivni momenti, ali kao posljedica toga dolazi do porasta negativnih momenata u
susjednim poljima, lijevo i desno od zgloba. Takoer varijantom sa zglobom postignuta su
ujednaena slijeganja na kontaktu temeljnih ploa, ime su izbjegnuta dodatna naprezannja
koja nije mogue obuhvatiti klasinim analizama, to nije sluaj u svim varijantama.
Ovo poveanje negativnih momenata (zatezanje gornjeg ruba) mnogo je kritinije za tanju
temeljnu plou, gdje iznosi 495 kNm/m. to se tie tanje ploe, ovo je najvei negativni
momenat koji se stvara uzimajui u obzir sve varijante.
Ova varijanta, sa zglobnom vezom, ako se izuzme kruta veza, najloija je za tanju temeljnu
plou.
to se tie deblje temeljne ploe ploe moe se rei da su maximalni momenti slini sa
razlikom oko 10%.
Potreba velike armature, da bi se pokrili negativni momenti na tanjoj ploi, navodi na

odreene druge varijante, kako bi se postigla to vea nezavisnost izmeu temeljnih ploa.
- 76 -
Dilatiranjem temeljne ploe, kao to se moe vidjeti iz prethodne tabele, dobili su se manji
pozitivni momenti ispod jezgra (deblja temeljna ploa) za 20% u odnosu na krutu vezu. Moe
se rei, to se tie uticaja na debljoj temeljnoj ploi, da je u varijanti sa dilatacijom u temeljnoj
ploi dobijeni znatno bolji uticaji u odnosu na obe prethodne varijante.
Ova razlika ispod jezgra je logina, iz razloga to kod krute veze na desnom rubu (na
kontaktu) javlja se znatno vei otpor slijeganju preko krute veze, nego to je taj otpor kod
dilatiranih ploa, i kao posljedica toga dolazi do veeg zatezanja donjeg ruba ploe ispod
jezgra.
Problem koji se javlja kod dilatiranih temeljnih ploa je taj da dolazi do odvajanja tla od tanje
temeljne ploe, kao posljedica veeg slijeganja visokog objekta, i tanja ploa se na tom dijelu
ponaa kao prepust. Ponaanje temeljne ploe kao prepusta na ovom dijelu daje odreeno
poveanje negativnih momenata. Ukoliko se izuzmu varijante sa krutom i zglobnom vezom,
moe se zakljuiti da je ovaj negativni momenat kod varijante sa dilatacijom samo u temeljnoj
ploi najvei u odnosu na negativne momenate koji se javljaju kod ostalih varijanti.
Treba napomenuti ono to je spomenuto u komentaru varijante 2 (temeljna ploa dilatirana)
da sile u link elementima, samo od sopstvene teine, su ak manje nego kada se doda ostalo
stalno optereenje (2 kN/m2) i pokretno optereenje (2 kN/m2).
Ti rezultati nisu ovdje prikazani ali navode na zakljuak da dodavanjem jednakog optereenja,
po metru kvadratnom, na oba objekta dolazi do veeg prirasta slijeganja ispod malog objekta
npr. 3 m od kontakta temeljnih ploa, nego to je prirast slijeganja tla u toj taki od visokog
objekta.
Kako bi se izbjeglo ovo odvajanje tla na odreenom dijelu i ponaanje temeljne ploe kao
prepusta na tom dijelu, razvile su se varijante sa betonskim ojaanjem i varijanta sa
produivanjem dilatacije kroz tlo.
Kod varijante sa betonskim ojaanjem postignuta su ujednaena slijeganja na kontaktu, i to
kao posljedicu ima dosta povoljne negativne momente u prvom polju tanke ploe.
Ovom varijantom postignuti su dobri rezultati na tanjoj temeljnoj ploi, ali u ovoj varijanti
dolazi do velikih pozitivnih momenata ispod jezgra, koji su vei u x pravcu (M11) i od krute
veze temeljnih ploa.
to se tie uticaja u link elementima ( Sl.4.9.) moe se primjetiti da dolazi do zatezanja
pojedinih link elemenata tj. betonski jastuk se odvaja od temeljne ploe . Obzirom na nain
modeliranja ovi rezultati su logini, ali ovako neto se ne moe desiti u praksi bar ne u ovim
presjecim tj. ispod stubova i zidova. Obzirom da se optereenje kroz temeljnu plou prenosi
priblino 1:1 i da je deblja temeljna ploa debela 2m cijelo betonsko ojaanje bie pritisnuto.
Ova razlika ne moe uticati mnogo na rezultat.
Varijantom sa produivanjem dilatacije kroz tlo postignuta je najvea nezavisnost izmeu

visokog i niskog objekta, odnosno njihovih temeljnih ploa. Negativni momenat u prvom
polju tanje temeljne ploe je priblino jednak tom momentu kod varijante sa betonskim
ojaanjem, od kojeg je vei za neznatnih 3%. Pored ovog dobrog rezultata, kod ove varijante
prednost u odnosu na varijantu sa betonskim ojaanjem je ta da su dobijeni manji momenti u
pravcu x ose (M11) za 30%, dok su u pravcu y ose (M22) manji za 6%.
Ova razlika je oekivana, iz razloga to u x pravcu kod varijante sa betonskim ojaanjem na
kontaktu temeljnih ploa nailazi na veliki otpor slijeganju, koji stvara vee zatezanje donjeg
ruba ploe ispod jezgra, dok je kod varijante sa produenom dilatacijom slijeganje priblino
ravnomjerno.
Kao to se znalo prije poetka ovog rada da varijanta sa krutom vezom ima najvie
nedostataka, isto tako se znalo da je varijanta sa ipovima najoptimalnija sa stanovita
- 77 -
slijeganja i momenata savijanja. Za varijantu sa ipovima, zbog velike cijene ipova moe, se
rei da je najneekonominija.
Veliki nedostaci varijante sa ipovima pored njihove neekonominosti su i problemi oko
modeliranja i prorauna ipova, o emu je neto reeno na poetku pod naslovom
Modeliranje.
Danas se smatra da je jedini ispravan postupak za odreivanje veze otpor-pomjeranje ipa
probno optereenje ipa, kao to se zahtijeva u veini standarda i tehnikih propisa novije
generacije ( npr. DIN 1054-100, EN 1970-1 i dr.)
Treba ponoviti da su ovi ipovi modelirani kao opruge krutosti k=285714,3 kN/m, i da se ovaj
odnos sile/pomjeranje ipa odnosi za ip prenika 1,2 m i dubine kopanja 18,2 m sa
horizontalnim slojevima tla. Ukoliko bi se eljele druge dimenzije ipova potrebno je izvriti
probno ispitivanje ipova na terenu. Ukoliko bi se dobili isti odnosi sila/pomjeranje ipa
mogao bi se zadrati ovaj broj i raspored ipova. Manji ipovi, za ovaj broj i raspored ipova,
mogli bi zadovoljiti samo u tvrem tlu, odnosno tlu sa veim modulom elastinosti.
Kao to je spomenuto u uvodu u varijantu, gdje je pokazano kolika je razlika u odnosu
sila/pomjeranje ipa samo u zavisnosti nagiba slojeva tla, govori da za drugu lokaciju u
Sarajevu, sa drugim primjesama tla, i drugim nagibima slojeva tla, mogu se dobiti drugaiji
odnosi sila/pomjeranje ipa.
to se tie slijeganja temeljnih ploa, kao to se moe vidjeti na sljedeoj tabeli, moe se
zakljuiti da maksimalna slijeganja deblje i tanje temeljne ploe su priblino ista kod svih
varijanti, izuzev varijante sa ipovima.
VARIJANTE Slijeganja Maks. Slijeganja Maks. Sl.lijevog

lijevog ruba slijeg. ispod na kontaktu slijeg. ispod ruba tanje
deblje ploe deblje ploe tem.pl. tanje ploe pl.
(cm) (cm) (cm) (cm)
KRUTA VEZA 2,85 3,0 2,53 1,2 1,0
DIL. U PLOI 2,74 3,1 2,94 2,25 1,2 1,0
DIL.PRODUENA U TLO 2,7 3,1 3,1 1,9 1,2 1,0
BETONSKO OJAANJE 2,9 3,0 2,32 1,2 1,0
ZGLOBNA VEZA 2,8 3,0 2,64 1,2 1,0
IPOVI 0,96 1,4 1,26 1,1 0,98
Kao to se moe vidjeti da je maksimalno slijeganje ispod deblje temeljne ploe 3cm, sa
beznaajnim odstupanjima, dok je ispod tanje ploe 1,2 cm.
Iz tabele se moe vidjeti da je najvee slijeganje lijevog ruba tanje ploe kod varijante sa
krutom i zglobnom vezom, to za posljedicu ima poveanje negativnih momenata na tanjoj
temeljnoj ploi na tom dijelu.
Moe se vidjeti, kao to je logino i oekivano, da je u varijanti sa produenom dilatacijom
kroz tlo, u odnosu na varijant sa dilatacijom samo u tem.ploi, vea razlika izmeu slijeganja
lijevog ruba tanje ploe i desnog ruba deblje ploe. Ova razlika kod varijante sa dilatacijom
samo u tememeljnoj ploi iznosi 0.69 cm, dok kod varijante sa produenom dilatacijom kroz
tlo iznosi 1,2 cm.
to se tie nadtemeljne konstrukcije , odnosno stubova nieg objekta, moe se primjetiti da se

u prvom redu stubova sa lijeve strane javlja najmanji momenat savijanja u varijanti sa krutom
vezom. Ovaj rezultat je oekivan iz razloga to kod krute veze ispod stubova temeljna ploa je
zategnuta sa donje strane (veliki pozitivan momenat), dok u ostalim varijantama, pogotovo u
varijanti sa zglobnom vezom, gdje je ploa ispod stuba najvie zategnuta sa gornje strane
- 78 -
(negativni momenat). Iz navedenog razloga logino je da prvi red stubova kod zglobne veze
primi najvei momenat savijanja u poreenju sa svim varijantama.
to se tie drugog reda stubova, vidi se da on prima najveu normalnu silu kao posljedica
preraspodjele. Do preraspodjele dolazi iz razloga smanjenja normalne sile u prvom redu
stubova, kao posljedica povlaenja od strane visokog objekta.
to se tie gornjih ploa, odnosno prve ploe iznad temeljne, za koju su prikazivani rezultati,
moe se primjetiti da u zavisnosti od varijanti, negdje vie, negdje manje, kao posljedica
preraspodjele javlja se neto vei negativni momenat iznad drugog reda stubova.
U nekim varijantama taj momenat je najvei po apsolutnoj vrijednosti na gornjim ploama.
Obzirom na neto veu cijenu varijante sa betonskim ojaanjem, pa i odreenih radova oko
izvedbe dilatacije u tlu, moglo bi se desiti da je varijanta sa dilatacijom samo u temeljnoj ploi
ima najvie prednosti ukoliko bi se poveala debljina tanje temeljne ploe do drugog reda
stubova (6 m), kako bi se osigurali od veih negativnih momenata i lake ih pokrili
armaturom. Ovo bi svakako trebalo dodatno ispitati.
Takoer moglo bi se dodatno ispitati kao posebna varijanta da se deblja temeljna ploa od 2 m
produi do drugog reda stubova (6 m) i tako na kontaktu ploa dobiju manji negativni
momenti.
to se tie razlike u modeliranju temeljne ploe kao debele ili tanke, to je ve spomenuto u
komentaru varijante 1 (kruta veza), bie ponovljeno ovdje u ovom konanom zakljuku.
Prema slici 1.18. (varijanta 1) moemo doi do zakljuka da u sluaju uzimanja u obzir
smiuih deformacija moe doi do vee razlike u rezultatima ispod stubova gdje je najvea
smiua sila.
Moe se zakljuiti da uzimanjem smiuih deformacija u obzir krutost se smanjuje na dijelu
ispod stubova, odnosno velikih koncentrinih sila, i u tom sluaju tu se javlja manji momenat
savijanja, dok istovremeno dolazi do malog poveanja momenta u polju.
Kao to se vidi prema slici 1.18. u nekim presjecima ispod stubova ( drugi red stubova) prima
i do 45% manji momenat dok u drugom redu stubova sa desne strane ta razlika je 28%.
Oekivano je da je najvea razlika ispod drugog reda stubova obzirom da taj red stubova
prima najveu normalnu silu o emu je prethodno bilo rijei.
Zakljuak je da to je vea koncentrina sila dolazi do smiuih napona po visini presjeka
koje ne treba zanemariti i njihov uticaj na matricu krutosti je veliki i kao posljedica toga
nastaju znaajne razlike u rezultatima.
Treba napomenuti da ovaj proraunski model ima odreene manjkavosti, kao i svaki drugi
proraunski model ininjerskih konstukcija.
Veliki problem ovog modela je veliki broj vorova, odnosno veliki broj jednaina koje
kompjuter treba rijeiti. Broj jednaina u svakoj ovoj ispitanoj varijanti je preko 500 000.
Treba napomenuti da kompjuteri rade sa esnaest decimala to na prvi pogled izgleda puno.
Pogreke u rezultatima brzo rastu jer se tokom prorauna akumuliraju. Broj raunskih
operacija je kod veine direktnih naina rjeavanja sistema priblino proporcionalan treoj
potenciji reda matrice. Nakon svake operacije meurezultat ima sve manju oekivanu tanost:
rauna se uvijek s brojevima koji su naslijedili pogreke iz dotadanjeg dijela prorauna, a u
svakom koraku se dodaje jo i nova greka u zaokruivanju. Ako pogreke nisu istoga
predznaka one se djelomino ponitavaju, to ponekad usporava njihov porast.
Bilo bi interesantno neke od ovih varijanti ispitati na nain da se modeliraju samo prve dvije
etae iznad temeljne ploe, ija krutost moe uticati na naprezanja u temeljnoj ploi, a da se
- 79 -
ostatak objekata simulira optereenjem na nivou druge etae, i uporediti sa ovim dobijenim
rezultatima radi izvoenja zakljuka o razlikama u rezultatima.
Treba napomenuti da i ovaj nain modeliranja tla kao elastinog kontinuuma, bez obzira na
prednosti koje ima u odnosu na Winkler-ov model tla, ima i znatna odstupanja od stvarnosti,
ali je zasad jedina opcija.
- 80 -
LITERATURA
- SAP2000 MANUAL,Integrated finite elements Analysis and design of structures
- ODREIVANJE NOSIVOSTI BUENIH IPOVA POMOU PROBNOG

OPTEREENJA, Prof.dr Muhamed Zlatar, Internacionalni nauno-struni skup,
graevinarstvo- nauka i praksa, abljak 2008.
- OSTALA DOSTUPNA LITERATURA I INTERNET
- 81 -

Temeljenje Visokih Objekata PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Temeljenje Visokih Objekata PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADRAJ

DIMENZIJE ELEMENATA, KARAKTERISTIKE MATERIJALA I OPTEREENJE.........2

VARIJANTA 1, KRUTA VEZA IZMEU TEMELJNIH PLOA........................................14

VARIJANTA 2, TEMELJNA PLOA DILATIRANA...........................................................25

VARIJANTA 3, DILATACIJA PRODUENA U TLO 2 m...................................................36

VARIJANTA 4, TEMELJNA PLOA DILATIRANA SA BETONSKIM OJAANJEM....46

VARIJANTA 5, ZGLOBNA VEZA IZMEU TEMELJNIH PLOA...................................56

VARIJANTA 6, VISOKI OBJEKAT NA IPOVIMA............................................................66

Varijante koje e biti analizirane su:

- kruta veza izmeu temeljnih ploa

Raunskom analizom treba uporeivati naprezanja u temeljnoj konstrukciji, te diferencijalna

DIMENZIJE ELEMENATA, KARAKTERISTIKE MATERIJALA I OPTEREENJE

Sl.4. Izgled 3D modela

Ploe su takasto oslonjene na stubove dimenzija 40x40 (cm).

AB jezgro je od zidova debljine 40 cm.

Svi elementi su MB30.

Modul elastinosti za MB30:

Ostale karakteristike betona s kojima se ulo u proraun mogu se vidjeti na slici 5.

Sl.5. Karakteristike betona

Tlo je modelirano 3D konanim elementim tzv. Solid elementima.

Ostale karakteristike tla s kojima se ulo u proraun mogu se vidjeti na slici 6.

Sl.6. Karakteristike tla

Proraun je izveden za optereenje od sopstvene teine, ostalog stalnog optereenja i

Sopstvenu teinu je program Sap2000 sam uzeo u obzir.

Pokretno optereenje je uzeto u vrijednosti od 2 kN/m2 .

Sl.7. Dio modeliranog tla

Ono to je takoer zajedniko kod svih varijanti je nain modeliranja ploa.

Stubovi su modelirani kao tapni (frame) elementi.

Sa stanovita modeliranja temeljnih ploa varijanta sa krutom vezom je najjednostavnija.

Sl.8. Modelirana kruta veza

Sl.9. Raspored ipova

U programu Sap2000 ipovi su modelirani kao opruge (springs). Na slici 9. nacrtani su

Trea varijanta je da su temeljne ploe odvojene, odnosno da imamo dilataciju u temeljnoj

Sl.10. Slijeganje tla ispod savitljive graevine

Sl.11. Slijeganje tla ispod krute graevine

Winkler-ov model s oprugama

Stvarno stanje u tlu

Sl.13. Gap element

Sl.14. Modelirana dilatacija izmeu ploa

Sl.15. Modeliranje kontakta tla i temeljne ploe

Sl.16. Modeliranje dilatacije u tlu

U varijanti sa betonskim ojaanjem, betonsko ojaanje se izvodi ispod kontakta temeljnih

Gornji sloj betonskog ojaanja je modeliran link elementima iz razloga to u stvarnosti

Sl.18. Modeliranje betonskog ojaanja

Cilj varijante sa zglobnom vezom je da se izjednae slijeganja na kontaktu temeljnih ploa i

Obzirom da upotreba Link elemenata zahtijeva nelinearnu analizu, varijante sa dilatacijom

U svim varijantama sa linearnom analizom optereenja su nanoena u dva sluaja optereenja

Sl.1.1. Presjek kroz temeljne ploe sa krutom vezom

Sl.1.2. Slijeganja temeljnih ploa

-1214,2 3092,65 765,7 -207,9 227,5-138,8 -85,9 -90,2

Sl.1.4. Momenti savijanja M11

Sl.1.7. Momenti savijanja M22

-55,6 -62,1 20,5 -96,6 -105,1

-53,1 -59 21 -100,21 -90,2 24,4 -108,4

22,3 -77,7 -63,9 25,6

Kako je reeno pod naslovom Modeliranje, da e jedna varijanta biti uraena sa

to se tie momenata u temeljnoj ploi ispod visokog objekta, moe se zakljuiti da su

Mu=1890 kNm/m (Sl.1.15.)

Posljedice povlaenja i prinudne deformacije utiu i na gornje ploe.

Sl.2.1. Presjek kroz temeljne ploe sa temeljnom ploom dilatiranom

Sl.2.2. Slijeganja temeljnih ploa

-1142,75 2486,1 -227,5 -112,7 -82,3 -72,5 344 -90,1

-273,7+280,9 -138,8 291,4 301,5 331,1 -108,7