Energetska Elektronika Skripta Predobro PDF

Energetska elektronika 1
ENERGETSKA ELEKTRONIKA
ver. 1.
pripremio: Doc. dr. sc. Danko Kezi
1. UVOD
Definicija Energetska elektronike glasi: Energetska elektronika je dio

elektronike koji se koristi za pretvorbu parametara elektrine energije i za upravljanje
tokom elektrine energije.
U gornjoj definiciji se javljaju dva kljuna pojma: elektronika i parametri

elektrine energije.
Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaa izuavanje i primjenu onih

pojava povezanih s gibanjem slobodnih elektrona i elektriki nabijenih estica u
vakuumu, plinovima, tekuinama i poluvodiima. Gibanja estica se ostvaruje u
komponentama elektronikih ureaja. Dakle, ako neki sklop sadri elektroniku
komponentu, onda je to elektroniki sklop i pripada grani znanosti koja se naziva
elektronika. Parametri elektrike energije su: valni oblik napona, valni oblik struje,
frekvencija i broj faza.
Sl. 1. Proizvodnja, prijenos, distribucija, razdioba i potronja elektrine energije
Na slici 1 prikazana je blokovska shema na kojoj se vidi proces proizvodnje,

prijenosa, distribucije i potronje elektrine energije na kopnu.
Proizvodnja elektrine energije poinje u indirektnom ili direktnom pretvarau

energije. Primarna energija uskladitena u ugljenu, nafti, vodi, izotopima ili suncu se u
ovim pretvaraima pretvara u elektrinu energiju.
Indirektni pretvarai generiraju elektriku energiju na nain da se primarni oblik

energije pretvori u mehaniku energiju, a potom se ta mehanika energija u generatoru
pretvara u elektrinu. Primjer moe biti potencijalna energija vode ili kemijska energija
nafte, koja se prvo pretvara u mehaniku energiju u turbini ili dizel motoru, da bi se tek
tada mehanika energija u generatoru pretvorila u elektrinu energiju.
S druge pak strane direktni pretvarai izravno pretvaraju primarni oblik energije
u elektrinu energiju. Primjer su solarni, paneli koji direktno pretvaraju energiju sunca u
elektrinu energiju u poluvodikim solarnim elijama.
Napon generatora elektrine struje (indirektnog pretvaraa energije) je nedovoljan

za prijenos energije na velike udaljenosti. Stoga je potrebno napon generatora
transformirati na vei napon (sa 10 kV na 400 kV izmjenine struje), i s tako visokim
naponima dalekovodima prenositi elektrinu energiju na velike udaljenost. Na mjestu
gdje se namjerava potroiti elektrina energija, izmjenini napon se ponovo transformira
na nie napone te distributivna mrea takovu energiju distribuira troilima. To je
normalni tijek elektrine energije. Ureaji energetske elektronike su sadrani u
izmjeninom generatoru (tiristorski ispravljai struju uzbude generatora), takoer u
pretvaraima za pogon pojedinih troila (regulatori brzine elektromotora, regulatori
rasvjete i slino), te u dinamikim kompenzatorima jalove snage koji se mogu javiti na
strani potronje.
U sluaju da na izmjeninu mreu elimo prikljuiti direktni pretvara energije

koji u pravilu generira istosmjernu elektrinu energiju, potrebno je koristiti jo jedan
ureaj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeninu energiju, a koji se
zove izmjenjiva ili invertor.
Pored toga, u zadnje vrijeme se ureaji energetske elektronike koriste u prijenosu

energije na velike udaljenosti ( vidi sliku 1 ). Pri tome se koriste veoma visoki istosmjerni
naponi ( reda veliine 400 kV) radi manjih gubitaka. Izmjenina energija se pretvara u
istosmjernu prije prijenosa na veliku udaljenost pomou ispravljaa, da bi se potom
invertorima istosmjerna energija pretvorila u izmjeninu. Ova konverzija se vri pomou
poluvodikih elemenata, dioda i tiristora. Do prije desetak godina je bilo nezamislivo da
poluvodiki elementi mogu podnositi tako velike napone i snage, no danas smo svjedoci
proizvodnje novih, vrlo monih poluvodikih elemenata.
Ureaji energetske elektronike se na strani potronje elektrine energije koriste u

regulaciji istosmjernih i izmjeninih elektromotornih pogona, elektrotermiji (zagrijavanje
visokofrekventnom elektrinom strujom ), elektokemiji ( galvanizacija ). Takoer se
koriste za neprekinuto napajanje izmjeninim i istosmjernim naponom. Uklapanju troila
( softstart ), u sustavima klimatizacije, rasvjete, raunalne opreme, dizalima i slino.
Brojne su primjene na brodu i iz dana u dan su sve brojnije i brojnije. Primjer su
regulacija brzine vrtnje crpki, ureaj za stabilizaciju frekvencije izmjenine energije

osovinskog generatora, pogon brodskih dizalica, punjai baterija i slino.
2. ELEKTRIKA ENERGETSKA PRETVORBA
Elektrika energetska pretvorba odvija se u ureajima energetske elektronike koji

mijenjaju jedan ili vie parametara elektrine energije bez znaajnog gubitka snage
uporabom elektronikih komponenti.
Elektroniki pretvarai spajaju dva, po nekom od parametara elektrine energije,

razliita elektrika sustava. Funkcije pretvaraa mogu se objasniti slikom 2.
ISPRAVLJANJE
~ =
IZMJENINA ISTOSMJERNA
PRETVORBA
= ~
PRETVORBA
~ = tok energije
IZMJENJIVANJE
IZRAVNA IZRAVNA
IZMJENINA ISTOSMJERNA
PRETVORBA PRETVORBA
NEIZRAVNA NEIZRAVNA
Sl. 2. Funkcije pretvaraa
Izmjenina i istosmjerna pretvorba moe biti izravna ili neizravna. Ulazna

istosmjerna ili izmjenina energija se u izravnim pretvaraima odmah pretvara u
odgovarajui oblik energije na izlazu pretvaraa. Kod neizravnog pretvaranja se vri
dvostruka pretvorba ulazne energije da bi se na kraju dobio eljeni oblik energije.
Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu u istosmjernu energiju nazivaju se

ispravljai (AC/DC pretvarai). Izravni pretvarai koji pretvaraju istosmjernu energiju
ponovo u istosmjernu energiju ( ali promijenjenih elektrinih parametara, npr. napona )
nazivaju se istosmjerno- istosmjerni pretvarai ili DC /DC pretvarai. Izravni pretvarai
koji pretvaraju istosmjernu energiju u izmjeninu energiju nazivaju se izmjenjivai ili
invertori ) (DC /AC pretvarai). Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu energiju u
izmjeninu energiju nazivaju se izmjenini pretvarai (AC /AC pretvarai).
Izmjenino-izmjenina pretvorba se u neizravnom pretvarau vri tako da se prvo

ispravljaem izmjenina struja pretvori u istosmjernu, a zatim istosmjerna struja u
izmjeninu. Takoer je mogue obaviti i istosmjerno-istosmjernu pretvorbu u neizravnom
pretvarau na nain da se odgovarajui istosmjerni napon izmjenjivaem prvo pretvori u
izmjenini, a zatim ispravljaem vrati u odgovarajui istosmjerni). Energetska
elektronika ne izuava neizravne pretvarae koji se sastoje od motora i generatora, nego
iskljuivo od poluvodikih elemenata.
Na slici 3 prikazan je cilj koji se eli postii elektrikim pretvaraem i nain na

koji je to mogue postii.
Sl. 3. Cilj i nain ostvarivanja pretvorbe
Osnovni cilj je promijeniti odreene parametre elektrinu energije. Na sl. 3a je

prikazan primjer izmjeninog ili istosmjernog napona na ulazu koji se pretvara u manji ili
vei napon koji na izlazu iz pretvaraa. Nain ostvarenja cilja uporaba pretvaraa koji je
prikazan na sl. 3b, a koji se sastoji iskljuivo od kapacitivnih, magnetskih i sklopnih
elemenata. Pored toga, pretvara koristi senzore koji mu omoguavaju da nadgleda
parametre elektrine energije na ulazu i izlazu, te u sluaju bilo kakovih iznenadnih

promjena, korigira svoj rad.
Elektroniki energetski pretvara moe se definirati kao operativna jedinica za

elektroniku energetsku pretvorbu koja sadri jedan ili vie elektronikih ventila, te
transformatore, kondenzatore, filtere i upravljake sklopove, te ako je potrebno i ostale
pomone sklopove ako ih ima.
Struktura elektronikog energetskog pretvaraa prikazana je na slici 3a.
Tok energije Pretvara
Sustav A Energetski dio Sustav B

U1, I1, f1, P1 (energetski krug) U2, I2, f2, P2
Informacijski dio
Informacija o eljenim izlaznim

veliinama pretvaraa
Sl 3a. Struktura pretvaraa
Pretvara na slici 3a mijenja elektrine parametre sustava A u odgovarajue

parametre sustava B. Informacijski dio se sastoji od sklopova analogne i digitalne
elektronike. Zadatak informacijskog dijela je da pomou senzora skuplja odgovarajue
informacije iz sustava A i sustava B, te na temelju tih podataka i informacije o eljenim
izlaznim veliinama pretvaraa, upravlja energetskim dijelom pretvaraa. Kao primjer
prikaimo strukturu elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje istosmjernog
motora (vidi sliku 3b).
ENERGETSKI DIO
Izmjenina mrea Regulirani objekt

Pretvaraki sklop
3 x 380 V, 50 Hz (motor) Odgovor
Sinkronizacija Okidni
ureaj
INFORMACIJSKI Upravljanje,
DIO regulacija,
zatita, Povratne veze
signalizacija i
mjerenje
Referentni signal
Sl 3b. Struktura elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje motora.
Na slici 3b prikazana je struktura pretvaraa koji regulira brzinu vrtnje

istosmjernog motora. Kao izvor napajanja koristi se izmjenina mrea 3x380 V, 50 Hz.
Pretvaraki sklop se sastoji od upravljivog ispravljaa kojim se moe mijenjati izlazni
istosmjerni napon. Istosmjerni napon se dovodi na istosmjerni motor. Brzinu vrtnje
motora odreuje istosmjerni napon iz pretvaraa. Zadatak informacijskog dijela ureaja
je da na temelju informacije o eljenoj brzini motor (referentni signal) i stvarnoj brzini
motora dobivene preko povratne veze, upravlja okidnim ureajem. Okidni ureaj e u
sinkronizaciji sa naponom napajanja upravljati poluvodikim ventilima unutar
pretvarakog sklopa i na taj nain upravljati izlaznim naponom. Na taj e se nain brzina
istosmjernog motora odravati konstantnom neovisno o promjenama momenta
optereenja istosmjernog motora.
Na slici 3c prikazana je razlika informacijske elektronike i energetske elektronike

(pretvaraki sklop).
Sl 3c. Usporedba informacijske i energetske elektronike
Ureaji informacijske elektronika procesiraju informaciju. Oni dakle obrauju

ulaznu informaciju da bi na izlazu dobili obraenu izlaznu informaciju. U svome radu
naravno troe elektrinu energiju. Primjer je informacijski dio pretvaraa, ali i ostali
slabostrujni elektroniki ureaji ( mobiteli, TV, kompjuteri ). Ureaji energetske
elektronike procesiraju energiju, a da bi to procesiranje uspjeno izveli moraju primati
informacije koje daje informacijska elektronika.
Na gornjim slikama je prikazano da informacijska elektronika koristi komponente

kao to su otpori, kondenzatori i poluvodii koje rade u linearnom i prekidakom nainu
rada. Informacijska elektronika ne koristi magnetske elemente radi njihovih velikih
dimenzija. S druge pak strane, energetska elektronika u pretvarakim sklopovima ne
koriste otpornike i poluvodie u linearnom modu rada radi disipacije snage na tim
elementima (pretvaraki sklopovi moraju raditi sa malim gubitcima energije).
Predmet prouavanja energetske elektronike su:
- komponente sklopova energetske elektronike (elektroniki uinski ventili,

poluvodiki uinski ventili, magnetske komponente transformatori i
prigunice, kondenzatori, ostale komponente osigurai, priguni lanovi i
slino),
- sklopovi (za ispravljanje, za izmjenjivanje, za istosmjernu pretvorbu, za
izmjeninu pretvorbu),
- komponente ureaja i ureaji energetske elektronike ( regulacijski krugovi,
krugovi upravljanja, signalizacije i zatite, filtri, titrajni krugovi )
- upotreba ureaja u postrojenjima ( djelovanje na izvore elektrine energije,

djelovanje na troila, ostali problemi elektromagnetske kompatibilnosti ).
U daljnjim razmatranjima izuavat e se komponente sklopova te pretvaraki

sklopovi raznih vrsta pretvaraa.
2.1 Ispravljai
Primjer ispravljaa (AC/DC pretvorbe) prikazan je na slici 4.
Sl. 4. Trofazni ispravlja
Na slici 4 prikazan je trofazni ispravlja. Ispravlja se sastoji od trofaznog

transformatora trokut-zvijezda i tri prekidaa V1, V2 i V3. Napon svake od faza je
sinusoidalan i pomaknut 120 stupnjeva. U ispravljau u jednom trenutku moe biti
ukljuena samo jedan sklopka. Pravilo ukljuivanja sklopki je da se ukljuuje samo ona
sklopka ija faza je na najveem naponu. Tako sklopka V1 ukljuuje prvih 120 stupnjeva,
jer je faza R na veem potencijalu od faze S i T. Sklopka V2 e ukljuiti, a sklopka V1
iskljuiti u trenutku kada faza S bude na veem potencijalu od faze R i T. Analogno tome
e se sklopka V3 ukljuiti kada napon faze T bude najvei. Svaka sklopka vod 120
stupnjeva. Izlazni napon je tropulsni istosmjerni napon.
2.2 Izmjenjivai
Primjer izmjenjivaa (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5.
Sl. 5. Rezonantni istosmjerno-izmjenini pretvara
Slika 5 prikazuje tkz. rezonantni pretvara. Pretvara pretvara istosmjernu

energiju dvaju istosmjernih izvora napona Vdc u izmjenini sinusni napon koji je stvara na
potroau (otpornik R ). Pretvara osim izvora istosmjerne struje i potroaa ima
induktivitet i kondenzator koji su zajedno sa potroaem vezani u serijski titrajni krug, te
prekidae P i N koji naizmjenino ukapaju periodom. Kad je P ukopan, tada je N
nuno iskopan i obratno.
Napon v0 je pravokutan, dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog

titrajnog kruga. Frekvencija preklapanja sklopki jednaka je rezonantnoj frekvenciji
titrajnog kruga. Jedino u tom sluaju se dobije najvei iznos izmjeninog napona na
potroau. Ukoliko se frekvencija prekapanja sklopki razlikuje od rezonantne
frekvencije, napon na potroau je manji, a time je manja i snaga troila. Dakle
mijenjanje frekvencije ukapanja prekidaa mogue je mijenjati izlaznu snagu na troilu.
Pretvara na slici 5 se koristi kod visokofrekventnog zagrijavanja.
2.3. Izmjenino izmjenini pretvarai
Primjer izravne izmjenino-izmjenine pretvorbe (AC/AC) prikazana je na slici 6:
Sl. 6. Izmjenino izmjenina pretvorba
Na slici 6 prikazan je pretvara frekvencije koji viu ulaznu frekvenciju

izmjenine energije pretvara u niu izlaznu frekvenciju. Pretvara se sastoji od etiri
sklopke koji se naizmjenino preklapaju (dvije sklopke P i dvije sklopke). U vremenu
kada su ukljuene sklopke P , sklope N su iskljuene i obratno. Na slici 5 se vidi kako
se odgovarajuim preklapanjem sklopki moe sintetizirati valni oblik izlaznog napona iz
sinusoidalnog oblika ulaznog napona. Srednja vrijednost valnog oblika izlaznog napona (
na slici prikazano crtkano) je sinusoida manje frekvencije nego to je frekvencija ulaznog
napona ( jedna perioda sinusoide izlaznog napona je vea od jedne periode sinusoide
ulaznog napona).
Sl. 7. Valni oblici napona na ulazu i izlazu pretvaraa sa slike 6

Na slici 7 prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvaraa. Gornja

slika prikazuje sinusoidalan ulazni napon u pretvara. Srednja i donja slika prikazuju
izlazni napon iz pretvaraa u sluaju kada se prikapanje sklopki odvija nastupanjem
svake nove poluperiode ulaznog napona. Redoslijed ukljuivanja pojedinih sklopki
prikazan je na slici 7. Kao rezultat dobije se izlazni napon frekvencije tri puta manje od
ulazne frekvencije (srednja slika). Pored mijenjanja frekvencije pomou ovog pretvaraa
mogue je i mijenjati srednju vrijednost izlaznog napona ukoliko prekidae uklapamo s
izvjesnim zakanjenjem u odnosu na poetak poluvala sinusoidalnog napona (donja
slika). Pretvara na slici 6 koristi se za regulaciju brzine vrtnje asinkronog i sinkronog
motora.
Jo jedan primjer izmjenino-izmjenine pretvorbe prikazan je na slici 8.
Sl 8. Izmjenino-izmjenini pretvara napona
Pretvara na slici 8 vri pretvorbu izmjeninog napona odreene frekvencije u

nii napon iste frekvencije. Sklopka S ukljuuje svaku poluperiodu izmjeninog napona,
no sa odreenim kanjenjem u odnosu na poetak sinusoide ulaznog napona. Na taj se
nain odsijecaju dijelovi poluvala sinusoidalnog napona. Kao rezultat dobije se izlazni
napon smanjene vrijednosti. Ovakvi pretvarai koriste se kod regulacije rasvjete.
2.4. Istosmjerno-istosmjerni pretvarai
Naelo rada istosmjerno istosmjernih pretvaraa zasniva se na brzom prekapanju

sklopki koje velikom brzinom prekidaju istosmjernu energiju izvora. Ovi pretvarai slue
da smanje ili poveaju istosmjerni napon na ulazu. Da bi se objasnilo naelo rada
istosmjerno istosmjernog pretvaraa, potrebno je prethodno objasniti najjednostavniji
nain izvedbe takovog pretvaraa.
Pretpostavimo da elimo realizirati istosmjerno-istosmjerni pretvara koji

pretvara 100 V DC napona (istosmjernog napona) na 50 V DC napona. Neka je izlazna
snaga troila 500 W. Otpor troila je 5 , a izlazna struja je 10 A (vidi sliku 9 ).
Sl. 9. Primjer DC-DC pretvaraa
Pretvara na slici 9 moe se ostvariti pomou jednog otpornika iznosa 5 koji je

u seriju vezan sa troilom. Slika 10 prikazuje takav pretvara sa disipativnom
komponentom otpornikom.
Sl. 10. Pretvara realiziran disipativnom komponentom

Za pretvara na slici 10 je lako izraunati snagu koja se razvija (disipira) na

otporniku unutar pretvaraa Ploss . Ukoliko se pomnoi napon i struja kroz otpornik dobije
se da je snaga disipirana na otporniku 500 W , dakle jednaka snaga koja se troi u troilu
disipira se na otporniku unutar pretvaraa. Izvor prema tome mora davati snagu od
Pin = 1000 W , jer je Pin = Pout + Ploss . Ovih 500 W gubitaka snage unutar pretvaraa u vidu
topline predstavlja isti gubitak, stoga je ovakav pretvara neprihvatljiv za iole vee
snage troila. Potrebno je realizirati pretvara u kojem nee biti gubitaka snage, dakle u
kojem je Ploss = 0 , Pin = Pout .
Takav pretvara moe se realizirati uporabom brzog prekidaa prikazanog na slici

11.
Sl. 11. Pretvara sa brzim prekidaem
Pretvara napona na slici 11 koristi prekida koji prekida frekvencijom od

nekoliko tisua puta u sekundi (nekoliko kHz). Pretpostavimo da je frekvencija
prekidanja prekidaa f s =10 kHz. Tada se lako moe izraunati period prekidanja:
1
Ts = =0,1 ms
fs
Prekida ima dva poloaja, poloaj 1 (izvor prikljuen na troilo) i poloaj 2

(izvor nije prikljuen na troilo) vidi sliku 11. U periodu Ts prekida je jedno vrijeme u
poloaju 1 (vrijeme DTs ) a ostatak vremena u poloaju 2 (vrijeme (1 D)Ts ). Parametar
D je izmeu 0 i 1. Kada je D=0 prekida se stalno nalazi u poloaju 2 i izlazni napon

jednak je 0. Kada je D=1 prekida se stalno nalazi u poloaju 1 i izlazni napon jednak je
naponu izvora.
Na slici 11 prikazana je situacija kada je D=0,6. To znai da je sklopka u poloaju

1 tono 0,06 ms, a u poloaju 2 tono 0,04 ms. Srednja vrijednost izlaznog napona moe
se dobiti iz formule:
Ts
Vs = vs (t )dt = DVg
0
Dakle, ukoliko je ulazni napon 100 V, izlazni napon e uz D=0,6 biti 60 V. Pri
tome nema gubitaka snage na prekidau pa moemo smatrati da je Ploss = 0 .
3. STUPANJ DJELOVANJA I FAKTOR SNAGE PRETVARAA
U ovom poglavlju e se kratko opisati neki pokazatelji koji pokazuju na kvalitetu

pretvaraa. Ako se sa Pin oznai ulazna snaga u pretvara, Pout izlazna snaga iz
pretvaraa, a Ploss snaga koja se gubi u pretvarau u vidu topline, onda se moe definirati
stupanj djelovanja pretvaraa . Na slici 12 je prikazan nain na koji je definiran stupanj
djelovanja.
Sl. 12. Stupanj djelovanja pretvaraa

Na slici 12 se takoer vidi krivulja koja pokazuje kako se mijenja stupanj

P
djelovanja u funkciji omjera loss . Idealni pretvara ima faktor jednak jedinici, to
Pout
znai da mu je snaga gubitaka Ploss =0, a Pout = Pin .
Pored stupnja djelovanja postoji i faktor snage koji se definira kao:
Pin
= .
Sin
gdje je:
Pin - djelatna snaga pojne mree

Sin - prividna snaga pojne mree
Faktor snage pretvaraa govori koliko se prividne snage pojne mree angaira u
djelatnoj snazi koja se predaje troilu u pretvarau. Faktor snage je uvijek negdje
izmeu 0 i 1. Ako je =1, tada je Sin = Pin , nema jalove snage u mrei, sva prividna
snaga generatora izraena u VA pretvara se u djelatnu snagu troila izraenu u W. S
druge pak strane, ako je npr. =0,8 tada je za dobivanje npr. Pin =1000 kW djelatne snage
na troilu potrebno Sin =1250 kW prividne snage generatora. Razlika od 750 kW
predstavlja jalovu snagu koja titra izmeu troila i izvora (vidi osnove elektrotehnike
trokut snaga).
4. KOMPONENTE U ENERGETSKOJ ELEKTRONICI
Komponente koje se primjenjuju u energetskoj elektronici moemo openito

podijeliti ne aktivne i pasivne. Pasivne komponente su otpornik, kondenzator, prigunica
i transformator. Aktivne komponente predstavljaju poluvodiki ventili kao dioda,
tranzistori, tiristori
4.1 Pasivne komponente
Otpornik je osnovna pasivna komponenta. Otpornik ima dva elektrina izvoda

koja su povezana materijalom koji predstavlja otpor protjecanju struje (detalje vidi u
osnovama elektrotehnike). Parametri koji karakteriziraju otpornik su :
- nominalni otpor otpornika (izraen u ohmima ),

- maksimalna snaga otpornika (izraena u W umnoak napona na otporu i
struje koja kroz njega prolazi),
- maksimalni napon (izraen u V najvei doputeni napon bez obzira na struju
otpornika),
- temperaturni koeficijent (izraen u postotcima promjene otpora sa

temperaturom otpor otpornika se poveava sa temperaturom)
- tolerancija otpornika (postotno dozvoljeno odstupanje od nominalne
vrijednosti otpora npr. 20% ).
Postoje vie vrsta otpornika ianih, metal film, ugljenih Na slici 13

prikazane su razliite vrste otpornika:
Sl.13. Otpornici
Kondenzator je pasivna komponenta koja se sastoji od dva izvoda. Izvodi su

povezani sa metalnim ploama izmeu kojih se nalazi dielektrik (detalje vidi u osnovama
elektrotehnike). Kondenzator karakteriziraju slijedei parametri:
- nominalni kapacitet kondenzatora (izraena u dijelovima Farada npr. F )

- radni i maksimalni napon (izraen u V)
- kut gubitaka tg (izraava kvalitetu kondenzatora to manji to bolji)
Postoje vie vrsta kondenzatora elektrolitski, papirni, strirofleksni, keramiki

Na slici 14 prikazane su razliite vrste kondenzatora:
Sl. 14 Kondenzatori
Prigunica je komponenta koja se sastoji od vodia namotanog oko magnetskog

materijala (detalje vidi u osnovama elektrotehnike). Prigunicu karakteriziraju slijedei
parametri:
- induktivitet prigunice ( izraen u dijelovima Henrija npr. mH)

- maksimalna struja i napon prigunice.
Na slici 15 prikazana je prigunica
Sl. 15. Prigunica
Jednofazni transformator sainjavaju dvije zavojnice (primar i sekundar)

povezane magnetskim materijalom. Transformator pretvara jednu vrijednost izmjeninog
napona i struje primarne zavojnice u neku drugu vrijednost napona i struje sekundarne
zavojnice. Frekvencija struje ostaje nepromijenjena. Prilikom transformacije snaga na
primaru mora biti jednaka snazi na sekundaru. Trofazni transformatori se sastoje od tri
para primarnih i sekundarnih zavojnica, svaki za svoju fazu (vie o transformatorima u
osnovama elektrotehnike). Slika 16 prikazuje transformator.
Sl. 16. Trofazni transformatori
4.1.1. Modeli pasivnih komponenti
Model otpornika, prigunice i kondenzatora moe se prikazati na slikama 16, 17 i 18.
Sl 16. Model otpornika
Na slici 16 se vidi simbol otpornika te relacija koja povezuje struju i napon kroz
otpornik (ohmov zakon). Za otpornik je karakteristino da se na njemu troi eklektina
energija W = PR t (u vidu topline) koja je proporcionalna snazi PR (umnoku napona
vR (t ) na otporu i struji iR (t ) koja prolazi kroz njega) te vremenu t . Otpornik ne moe

uskladititi energiju, moe je samo potroiti.
Sl 17. Model prigunice
Na slici 17 se vidi simbol prigunice te relacija koja povezuje struju iL (t ) i napon

vL (t ) kroz prigunicu. Idealnu prigunicu definira induktivitet prigunice L . Za idealnu
prigunicu je karakteristino da ne troi energiju, nego je pohranjuje u vidu magnetske
L iL (t )
energije (energija induktiviteta odreena je relacijom W = - vidi osnove
2
elektrotehnike). Induktivitet ( esto tako nazivamo idealnu prigunicu ) dakle u
odreenim periodima uskladitava elektrinu energiju kaemo da se puni energijom, a u
narednim periodima prazni energiju magnetskog polja i pretvara je u odgovarajuu
elektrinu energiju. Uvjet periodinog naina rada sklopa sa induktivitetom odreen je
relacijom na slici 17. za vrijeme ustaljenog rada elektrinog sklopa za vrijeme perioda
T srednja vrijednost napona na induktivitetu vL (t ) mora biti jednaka 0.
Sl 18. Model kondenzator
Na slici 18 se vidi simbol kondenzatora te relacija koja povezuje struju iC (t ) i

napon vC (t ) kroz kondenzator. Idealan kondenzator definira kapacitet kondenzatora C .
Za idealan kondenzator je karakteristino da ne troi energiju, nego je pohranjuje u vidu
C uC (t )
elektrine energije (energija kapaciteta odreena je relacijom W = - vidi osnove
2
elektrotehnike). Kapacitet ( esto tako nazivamo idealan kondenzator ) dakle u odreenim
periodima uskladitava elektrinu energiju kaemo da se puni energijom, a u narednim
periodima prazni energiju elektrinog polja i pretvara je u odgovarajuu elektrinu

energiju. Uvjet periodinog naina rada sklopa sa kapacitetom odreen je relacijom na
slici 18. za vrijeme ustaljenog rada elektrinog sklopa za vrijeme perioda T srednja
vrijednost struje kroz kapacitet vC (t ) mora biti jednaka 0.
Model jednofaznog transformatora i pripadajue relacije koje povezuju struje i

napone primarne i sekundarne strane prikazane su na slici 19 (detalji su objanjeni u
osnovama elektrotehnike).
Sl. 19. Model trafa i pripadne relacije
Iz relacija na slici 19. mogu se dobiti transformatorske jednadbe koje glase:
v1 = N v2
1
i1 = i2
N
gdje je:
n1
N - omjer broja zavoja izmeu primara i sekundara ( )
n2
4.2 Aktivne komponente

Aktivne komponente u energetskoj elektronici su poluvodiki energetski ventili.

Danas postoje vie vrsta poluvodikih ventila koji se koriste u energetskoj elektronici kao
to su dioda, tiristor, GTO tiristor, MCT tiristor, bipolarni tranzistor, IGBT tranzistor,
MOS tranzistor, diak, triak Poluvodiki ventili u pretvarakim sklopovima
predstavljaju poluvodike sklopke, a to su ujedno i osnovne komponente pretvarakih
sklopova. Prije nego se pristupi prouavanju karakteristika poluvodikih ventila,
potrebno je analizirati rad idealne mehanike sklopke.
Idealna mehanika sklopka prikazana je na slici 20.
Sl. 20. Idealna sklopka
Idealna sklopka je dvopolni element koji slui prekidanju i uspostavljanju

strujnog kruga. Sklopka se moe nalaziti u dva stanja: sklopka ukljuena i sklopka
iskljuena. Kada je sklopka iskljuena (kao na slici 21) struja kroz sklopku i (t ) jednaka
je nuli, a napon izmeu kontakata u (t ) jednak je naponu izvora U . Kada je sklopka
U
ukljuena struja kroz sklopku i (t ) = , a napon na kontaktima sklopke u (t ) = 0 . U oba
R
sluaja snaga koja se disipira (razvija) na sklopki je p(t ) = u(t ) i(t ) = 0 , dakle nema
gubitaka u vidu zagrijavanja sklopke kada dolazi do prekapanja. Realna elektronika
sklopka (poluvodiki ventil) naravno nema karakteristike idealne sklopke. Kod realne
sklopke u stanju ukljuenosti nije napon u (t ) jednak nuli, ve tipino iznosi 1 2 V, pa
je prema tome i snaga gubitaka p(t ) = u (t ) i (t ) 0 . Za realne elektronike sklopke
posebno je izraena snaga gubitaka prilikom faze ukljuenja i iskljuenja sklopke, tako
da se sklopke vie zagrijavaju kod veih frekvencija prekapanja sklopke. Dok je za
idealnu sklopku svejedno kojim smjerom kroz nju prolazi struja i kakav je polaritet
napona na kontaktima sklopke, realne elektronike sklopke u pravilu mogu voditi struju
samo u jednom smjeru i podnositi napone samo jednog polariteta.
Sl. 21. Sklopka u strujnom krugu.
4.2.1 Podjela elektrikih ventila i njihovi modeli
Podjela elektrikih ventila prikazana je na slici 21.
Sl. 21. Podjela elektronikih ventila
Elektriki ventili se dijele na neupravljive i upravljive, a upravljivi se dijele na

one koji se samo mogu uklopiti i one koji se mogu uklopiti i isklopiti. Neupravljive
ventile moe uklapati i isklapati samo glavni tok napona i struje koji kroz njih prolazi.
Upravljive ventile mogue je uklapati pomou kontrolnog sklopa slabim naponskim ili
strujnim signalom. Neke od upravljivih ventila mogue je samo uklopiti, ali ne i isklopiti
(primjer je tiristor). Zbog toga je za isklapanje tiristora potrebno iskljuiti glavni strujni
krug. Druge upravljive ventile mogue je i uklopiti i isklopiti pomou kontrolnog sklopa.
Na slici 22 prikazane su vrste dananjih poluvodikih ventila i njihova usporedba

sa idealnom sklopkom prikazanom na slici 20.
Sl. 22. Vrste poluvodikih ventila
Slika 22 prikazuje usporedni prikaz svih moguih stanja idealne sklopke i stanja u
kojima se mogu nai pojedine realne elektrike sklopke (poluvodiki ventili).
Postoje stanja blokiranja, voenja, uklapanja, isklapanja i zapiranja sklopke.

Struja tee kroz sklopku u direktnom smjeru , a ponekad i u obratnom, inverznom smjeru.
Sklopka je u stanju blokiranja kada se na nju postavi napon koji eli protjerati
struju kroz sklopku u direktnom smjeru. Kada na takovu elektriku sklopku poaljemo
elektrini signal za uklapanje, sklopka uklapa i prelazi u stanje voenja (sklopka se
zatvara). Neke sklopke se mogu isklopiti takoer pomou kontrolnog signala, te nakon
isklapanja sklopka prestaje voditi struju. Sklopka se nalazi u zapiranju kad se na nju
postavi napon koji ne dozvoljava ukljuenje sklopke (sklopka je otvorena bez mogunosti
uklapanja).
Na dnu slike 22 se vidi da idealna sklopka moe biti u svim moguim stanjima, te
da podnosi tijek struje u oba smjera (direktnom i inverznom). S druge pak strane dioda
moe biti u stanju voenja kada provodi struju u direktnom smjeru i u stanju zapiranja
kad je na nj narinut inverzni napon. Na slici 22 mogue je vidjeti koji se poluvodiki
elektriki ventili mogu nai u kojim stanjima. Vidljivo je da ne postoji niti jedan
elektriki ventil koji pokriva sva stanja idealne sklopke.
Dioda i tiristor
Na slici 23 prikazani su modeli polivodike diode i tiristora, te njihove pripadjue

naponsko-strujne karakteristike. Naponsko-strujne karakteristike prikazuju napone na
komponentama i struje kroz njih za razliita stanja u kojima se elementi mogu nai.
Sl. 22. Modeli diode i tiristora
Dioda (na gornjem dijelu slike 22) ima dva izvoda gornja anoda i donja katoda.
Struja kroz diodu prolazi iskljuivo iz smjera anode prema katodi (u smjeru strelice).
Kada je dioda propusno polarizirana (na anodi je + potencijal, a na katodi - potencijal ),
dioda se nalazi u stanju voenja, napon na diodi vD 0 ( kod realnih dioda 0,7 1,2 V), a
struju kroz diodu iD ograniava samo vanjski strujni krug (teoretski moe narasti do ).
Kada je dioda reverzno (inverzno) polarizirana (na anodi je potencijal, a na katodi +
potencijal), dioda se nalazi u stanju zapiranja, napon na diodi vD je jednak naponu izvora,
a struja iD 0 (realne diode imaju vrlo malu reverznu struju).
Diodu je mogue ispitati pomou ohmmetra mjerei otpor izmeu anode i katode.
Ako ohmmetar prikljuimo na diodu tako da + pol prikljuka ohmmetra prikljuimo na
anodu, a pol prikljuka ohmmetra na katodu, moramo izmjeriti mali otpor ( u uputstvu
instrumenta naznaeno je koji pol ohmmetra je +, a koji -). Ako prikljuke ohmmetra
obratno spojimo na diodu, ohmmetar mora prikazivati veliki otpor. Ako su oba testa
ispravna najvjerojatnije je da je dioda ispravna (postoji mala vjerojatnost da dioda probija

na visokom naponu i da ipak nije ispravna).
Tiristor (na donjem dijelu slike 22) ima tri izvoda gornja anoda, donja katoda i
sa strane kontrolna elektroda gate (gejt). Razlikujemo glavni i upravljaki krug
tiristora. Kroz glavni krug tiristora (anoda katoda) prolazi velika struja koja se upravlja.
Upravljaki krug tiristora sainjava krug gejt katoda, i kroz taj krug se dovodi
kratkotrajni strujni impuls upravljakog sklopa koji dovodi tiristor u stanje voenja.
Upravljana velika struja prolazi kroz glavni krug tiristora iskljuivo iz smjera anode
prema katodi (u smjeru strelice).
Kada je tiristor propusno polariziran (na anodi je + potencijal, a na katodi -

potencijal ), tiristor se nalazi u stanju blokiranja, napon na tiristoru vT jednak je naponu
izvora , a struju kroz diodu iD jednaka je 0. Otpor izmeu anode i katode je , sklopka
je otvorena. Tiristor moe prei u stanje voenja (otpor izmeu anode i katode pada na
vrlo malu vrijednost sklopka je zatvorena) samo ako su u odreenom trenutku
zadovoljena oba osnovna uvjeta:
a) da se tiristor nalazi u stanju blokiranja (na anodi je + potencijal, a na katodi -

potencijal),
b) da se u krugu gejt - katoda tiristora dovede kratkotrajni strujni impuls

impulse generira kontrolni sklop koji upravlja tiristorom.
Kada tiristor jednom zapone voenje, nastavlja voditi sve dok struja kroz glavni
krug (krug anoda katoda) ne padne na nulu. Nakon toga se tiristor mora jedno kratko
vrijeme odmoriti prije nego to bude sposoban ponovo prei u stanje blokiranja. Tiristor
se nalazi u reverznom stanju kada je na katodi + potencijal, a na anodi potencijal. Tada
tiristor nikako ne moe doi u stanje voenja bez obzira na kontrolni strujni signal na
gejtu. Na sl. 22 sva tri stanja vidljiva su iz strujno naponske karakteristike tiristora.
Na slici 23 prikazan je napon na tiristoru i struja kroz tiristor u fazi njegovog

iskapanja.
Sl. 23. Iskapanje tiristora i vrijeme odmaranja.
Na slici 23 se vidi da je u nultom trenutku napon vT 0, a struja iT > 0 , to znai

da se tiristor nalazi u stanju voenja. U trenutku t1 narine se reverzni napon na tiristor i
struja iT poinje padati, te padne na nulu u trenutku t2 . Tek tada tiristor prestaje voditi i
prelazi u stanje zapiranja, napon vT < 0 (vidi sliku). Stanje zapiranja tiristora mora trajati
jedno odreeno vrijeme dok tiristor ponovno ne poprimi svojstva potrebna da bi mogao
doi u stanje blokiranja ( podnjeti propusni napon a da ne pree u stanje voenja sam od
sebe). To vrijeme se naziva vrijeme oporavka i jedan je od parametara koji se daje u
katalogu za odreeni tiristor (to je manje vrijeme oporavka to je bolje). Bitno je da
tiristor u sklopu odmara ( nalazi se u stanju zapiranje ) barem onoliko vremena koliko
iznosi vrijeme oporavka. Ako se na tiristor dovede blokirni napon prije nego to istekne
vrijeme oporavka, tiristor prelazi u stanje voenja bez kontrolnog signala na gejtu (
neregularno i moe biti opasno ).
Tiristor je mogue ispitati koristei shemu na slici 24.
Sl. 24. Ispitivanje tiristora

Ako spojimo bateriju i aruljicu (od recimo 4,5 V) u krug na slici, te pri tom ne
spojimo vodi koji spaja + pol baterije sa gejtom (crtkani vodi), tiristor se nalazi u stanju
blokiranja, aruljica ne smije svijetliti jer tiristor ne vodi. Ako sada spojimo crtkanu icu
(+ pol baterije sa gejtom), tiristor prelazi u stanje voenja, arulja se mora upaliti. Ako
sada odspojimo gejt i + pol baterije (skinemo crtkani vodi), arulja i dalje mora svijetliti
jer se tiristor nalazi i dalje u stanju voenja. Ako sada odspojimo bateriju, prekinemo
glavni strujni krug, arulja se naravno mora ugasiti, Ako okrenemo bateriju ( + dole a
gore ), aruljica niti u kojem sluaju se ne smije upaliti. Ako su svi ovi testovi zadovoljili
kako je gore ispravno tada je tiristor najvjerojatnije ispravan.
Hidraulika analogija diodne i tiristorske strukture prikazana je na slici 25. Ovdje

je tok struje zamijenjen sa tokom vode u cijevi, a napon struje sa pritiskom koji tjera
struju kroz cijev.
Sl 25. Hidraulika analogija diode i tiristora
Na gornjoj slici je hidraulika analogija diode. Vidljivo je da voda kroz cijev

moe proi samo ako se giba sa desna na lijevu stranu u propusnom smjeru (tok vode
die zaporku). Ako se napon promjeni, pa pritisak vode pokua protjerati struju vode u
suprotnom smjeru zaporni smjer (od lijeva ka desno), zaporka pada i nema toka vode
kroz cijev.
Na donjoj slici je prikazana hidraulika analogija tiristora. Voda ima anse proi
kroz cijev jedino ako pritisak vode pokuava tjerati vodu u propusnom smjeru (od desna
ka lijevo). Meutim, voda nee moi proi kroz cijev jer nije izvuen izvlaivi zapor pa
je klapna ostala zatvorena iako bi pritisak vode rado otvorio klapnu. Govorimo da je
tiristor u blokirnom stanju. Tek ako sada izvuemo zaporku (impuls struje na gejtu),
klapna se die i struja vode prolazi kroz cijev. Tiristor se nalazi u stanju voenja struje.
Kada klapna ponovo moe zatvoriti cijev???? Tek tada kada se zaustavi struja vode u
propusnom smjeru i kada se prieka vrijeme oporavka dok klapna ne padne i ponovo
ne zakvai za zapor. Tek tada moemo ponovo doi u blokirno stanje. Ako ne priekamo
vrijeme odmaranja (ne priekamo da se klapna zakvai za zapor), dovoenje propusnog
napona (pritiska vode) automatski prebacuje tiristor u voenje (cijev proputa vodu bez
obzira na stanje zaporke.
Gejtom isklopivi tiristor (GTO gate turn off)
Gejtom isklopivi tiristor i njegova pripadajua karakteristika prikazan je na slici

26.
Sl. 26. Gejtom isklopivi tiristor
Gejtom isklopivi tiristor je posebna vrsta tiristora koja se moe isklopiti

dovoenjem negativnog impulsa na gejt tiristora negativni strujnio impuls u
upravljakom krugu gejt katoda. Ukapanje GTO tiristora se obavlja na isti nain kao i
kod obinog tiristora dovoenjem pozitivnog naponskog impulsa na gejt tiristora koji
protjera strujni impuls u upravljakom krugu gejt-katoda. GTO je prema tome potpuno
upravljiva sklopka koja moe isklopiti ili isklopiti pomou signala upravljakog kruga.
Tranzistori
Tranzistori su potpuno upravljive elektrine sklopke . Osnovna razlika izmeu

tranzistora i tiristora je to se kod tranzistora kontrolni signal na upravljaku elektrodu
mora dovoditi cijelo vrijeme dok traje voenje tranzistora, dok se kod tiristora kontrolni
signal za ukljuenje dovodi u vidu kratkotrajnog impulsa, nakon ega tiristor trajno ostaje
u stanju voenja. Na slici 27 su prikazani osnovne vrste tranzistora i njihove strujno
naponske karakteristike.
Sl. 27. Vrste tranzistora
Na gornjem dijelu slike 27 prikazan je bipolarni (BJT) tranzistor NPN tipa, i

njegova strujno naponska karakteristika. Tranzistor ima tri elektrode (gornja - kolektor,
srednja baza, i donja emiter). Glavni krug tranzistora kroz koji prolazi struja koja se
upravlja su krug katoda-emiter. Krug baza-emiter ini upravljaki krug kroz kojeg prolazi
upravljaka struja. Dok prolazi upravljaka struja kroz bazu tranzistora, otpor izmeu
kolektora i emitera tranzistora je mali tranzistor se ponaa kao zatvorena sklopka
propusno stanje, vCE 0 ( kod realnog tranzistora vCE = 0,3 V), a kolektorsku struju iC >0
odreuje vanjski izvor napona u glavnom krugu kolektor emiter. Ukoliko se prekine
dovod upravljake struje, otpor izmeu kolektora i emitera postaje - tranzistor se
ponaa kao otvorena sklopka, nalazi se u stanju blokiranja, vCE je jednak naponu izvora
koji je prikljuen u glavnom krugu, a kolektorska struja iC =0. Ako izmeu kolektora i
emitera prikljuimo negativan napon, tranzistor je zaporno polariziran i ne moe

provoditi struju. Nisu preporuljivi vei zaporni naponi mogunost unitenja
tranzistora.
Na srednjem dijelu slike 27 prikazan je MOSFET (metal oxid semiconductor field

efect transistor - N kanalni obogaenog tipa), i njegova strujno naponska karakteristika.
Tranzistor ima tri elektrode (gornja - drain, srednja geit, i donja source). Glavni krug
tranzistora kroz koji prolazi struja koja se upravlja su krug drain-source. Krug gejt-source
ini upravljaki krug kroz kojeg prolazi upravljaka struja. Dok prolazi upravljaka struja
kroz gejt tranzistora, otpor izmeu kolektora i emitera tranzistora je mali tranzistor se
ponaa kao zatvorena sklopka propusno stanje, vDS 0 ( kod realnog tranzistora
vCE = 1 2 V), a kolektorsku struju iC >0 odreuje vanjski izvor napona u glavnom krugu
drain s source. Ukoliko se prekine dovod upravljake struje, otpor izmeu draina i sourca
postaje - tranzistor se ponaa kao otvorena sklopka, nalazi se u stanju blokiranja, vDS je
jednak naponu izvora koji je prikljuen u glavnom krugu, a struja draina iC =0. Ako
izmeu draina i sourca prikljuimo negativan napon, tranzistor je zaporno polariziran i ne
moe provoditi struju. Nisu preporuljivi vei zaporni naponi mogunost unitenja
tranzistora.
Glavna razlika izmeu BJT i MOSFET tranzistora je u upravljanju. BJT tranzistor

je strujno upravljan potrebna je odreena jakost struje baze za ukljuenje tranzistora to
zahtjeva jake upravljake strujne izvore i komplicira upravljanje, dok se MOSFET
upravlja naponskim signalom upravljaki sklopovi jednostavniji ne zahtijevaju strujne
signale. BJT ima prednosti pred MOSFETOM to moe izdrati vea strujna i naponska
optereenja.
Prednosti i jednog i drugog tranzistora iskoriteni su u IGBT ( insulated gate

bipolar tranzistoru ), svojevrsnom kriancu BJT i MOSFET tranzistora. IGBT se
upravlja kao MOSFET, a podnosi jake struje kao BJT tranzistor. Izvodi IGBT tranzistora
su kolektor, gejt i source. Princip rada je slian kao u gornja dva tranzistora.
Hidraulika analogija tranzistora prikazana je na slici 28.

Sl. 28. Hidraulika analogija tranzistora
Rad tranzistora se moe shvatiti ako se naini hidraulika analogija. Tok vode
kroz cijev se moe regulirati pomou zaklopke koja se moe otvoriti ili zatvoriti.
Zaklopka ima oprugu koja je stalno vraa u zatvoreno stanje. Dovoenjem upravljake
struje baze ( napona na gejtu) , zaklopka otvara, protjee struja vode ( struja od kolektora
draina ka emiteru sourcu ). Prekidanjem upravljake struje, zaklopka se zatvara, i
prestaje tei struja u propusnom smjeru.
Ispitivanje BJT NPN tranzistora moe se obaviti uz pomo ohmmetra. NPN

tranzistor se ispituje na slijedei nain:
1. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat

mora biti mali otpor),
2. Stavi + ohmetra na bazu tranzistora a ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat
mora biti mali otpor),
3. Stavi - ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na emiter tranzistora (rezultat
mora biti veliki otpor),
4. Stavi - ohmetra na bazu tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora (rezultat
mora biti veliki otpor),
5. Stavi + ohmetra na emiter tranzistora a ohmmetra na kolektor tranzistora
(rezultat mora biti veliki otpor),
6. Stavi - ohmetra na emiter tranzistora a + ohmmetra na kolektor tranzistora
(rezultat mora biti veliki otpor),
Za PNP tranzistor vrijede slini testovi (samo treba u testovima od 1 do 4 zamijeniti +

sa ohmmetra i obratno).
5. ISPRAVLJAI
5.1 Razvoj topologija jednofaznih diodnih ispravljakih spojeva
U ovom poglavlju e se razmatrati razvoj topologije jednofaznih diodnih

ispravljaa os najjednostavnijih poluvalnih sa jednom diodom, do sloenijih
punovalnih sa dvije i etiri diode. Razmatrat e se valni oblik izlaznog napona, i
srednja vrijednost izlaznog napona (parametri vani za kvalitetu ispravljaa).
Najjednostavniji poluvalni ispravlja (tkz. polumosni spoj) optereen induktivnim

troilom je prikazan na slici 29.
Sl 29. Jednofazni polumosni spoj
Sa slike 29 vidljivo je da se ispravlja dade realizirati pomou jedne dvopoloajne

preklopke. Kada je na sekundaru transformatora pozitivan poluval izmjeninog
napona, preklopka je u gornjem poloaju, napon sekundara se prenosi na troilo.
Kada je na sekundaru transformatora negativan poluval izmjeninog napona,
preklopka prebacuje u donji poloaj i kratko spaja teret (serijski spoj induktiviteta i
otpora). Sama izvedba ovog ispravljaa, kao i valni oblici napona i struje su prikazani
na slici 30.
Sl. 30. Poluvalni ispravlja sa porednom diodom.
Na slici 30 je vidljivo da u ispravljau ulogu dvopoloajne sklopke imaju diode.

Kada je vS (t ) pozitivan, vodi dioda D1 , a dioda D2 je u zapiranju. Kada je
vS (t ) negativan, vodi dioda D2 , a dioda D1 je u zapiranju. Valni oblik izlaznog
napona vD , te struja potroaa iD je prikazana na slici 30. Treba uoiti da je struja
potroaa iD kontinuirana i malo valovita (struja kroz potroa se ne moe od kuta

do 2 brzo promijeniti). Srednja vrijednost izlaznog poluvalnog napona ispravljaa
se dobije iz izraza:

1 V V V
VS sin(t ) d (t ) = S [ cos(t )]0 = S ( cos + cos 0 ) = S = 0,32 VS

Vd =
2 0 2 2
Gdje je:
VS - maksimalna vrijednost sinusnog napona izvora

Vd - srednja vrijednost napona na izlazu ispravljaa
U prethodnom primjeru vidljivo je da ispravlja koristi energiju samo jedne

poluperiode ulaznog izmjeninog napona. Ukoliko elimo koristiti obje poluperiode
izmjeninog napona, valja koristiti dva polumosna spoja na slici 30. Punovalni
ispravlja je prikazan na slici 31.
Sl. 31. Jednofazni ispravlja sa srednjom tokom.
Na slici 31 se vidi da se sekundar transformatora mora rasdjeliti na dva dijela.

Dvopoloajna preklopka prebacuje iz gornjeg u donji poloaj. Kada je preklopka u
gornjem poloaju. pozitivni poluval izmjeninog napona se generira na gornjem
dijelu sekundara i protjee struju kroz troilo. Za vrijeme negativnog poluvala
izmjeninog napona sekundara, preklopka prebacuje u donji poloaj i struja protjee
iz donjeg dijela sekundara kroz troilo. Bitno je uoiti da je smjer struje kroz troilo
uvjek isti, neovisno o tome radi li se o pozitivnoj ili negativnoj poluperiodi
izmjeninog napona.
Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljaa sa slike 31 i pripadajui naponi i

struje u sklopu.
Sl. 32. Izvedba punovalnog ispravljaa sa srednjom tokom
Srednja vrijednost izlaznog napona moe se dobiti iz relacije:

1 2VS

Vd = V sin(t ) d (t ) = = 0, 64 VS
0
S

Vidljivo je da je srednja vrijednost napona punovalnog ispravljaa dvostruko vea

od srednje vrijednosti napona poluvalnog ispravljaa.
Ispravlja na slici 31 koristi transformator sa srednjim izvodom na sekundaru. Za

ispravljanje pozitivne poluperiode izmjeninog napona koristi se samo gornji dio
sekundara, a za ispravljanje donjeg poluvala izmjeninog napona koristi se samo
donji dio sekundara. Vidljivo je da sekundar transformatora nije odgovarajue
iskoriten (potrebno je dvostruko vie namota i eljeza nego je uistinu potrebno).
Zbog toga se je prilo izradi ispravljaa kod kojeg e cijeli sekundar biti iskoriten
za ispravljanje i pozitivne i negativne poluperiode izmjeninog napona i kod kojega
nee biti srednjeg izvoda. Cijena toga je jo jedna dodatna dvopoloajna preklopka.
Na slici 32 prikazana je izvedba ispravljaa sa preklopkama i diodama jednofazni
ispravlja u mosnom spoju. Jednofazni mosni spoj je sastavljen od dva jednofazna
spoja sa srednjom tokom (paralelni spoj na strani mree, a serijski spoj na strani
troila).
Sl 32. Jednofazni ispravlja u mosnom spoju
Danas se u energetskoj elektronici iskljuivo ovaj spoj u sluaju kada nam je

dostupna jednofazna struja. U narednom poglavlju bit e izvrena komparativna
usporedba ovog ispravljaa i prethodno opisanih ispravljaa, iz koje e se vidjeti
njegova komparativna prednost u odnosu na punovalni ispravlja sa srednjom tokom
manja tipna snaga transformatora, manje naponsko naprezanje sklopki, bolji faktor
snage.
5.2 Razvoj topologija trofaznih diodnih ispravljakih spojeva
Trofazne ispravljae moemo slino kao i jednofazne podijeliti na trofazni spoj sa

srednjom tokom (3 diode) i trofazni mosni spoj (6 dioda). Trofazni mosni spoj je
kombinacija dvaju trofaznih spojeva sa srednjom tokom (paralelni spoj na strani
mree i serijski spoj na strani troila.
Trofazni spoj sa srednjom tokom prikazan je na slici 33.

Sl. 33. Trofazni spoj sa srednjom tokom
Srednja vrijednost napona vd za trofazni spoj sa srednjom tokom je:
3 3 VS
vd = = 0,83 VS
2
Trofazni spoj u mosnom spoju prikazana je na slici 34.
Sl. 34. Trofazni mosni spoj

Srednja vrijednost napona vd za trofazni mosni iznosi:
6 3 VS
vd = = 1, 66 VS
2
Kao i kod jednofaznih ispravljaa, komparativne prednosti su na strani trofaznog
spoj u mosnom spoju u odnosu na trofazni spoj sa srednjom tokom.
5.3 Usporedbe ispravljakih sklopova
U gornjem poglavlje usporedili smo ispravljae na nain da smo izraunali

srednju vrijednost dobivenog napona na izlazu iz ispravljaa (to je vei napon to
bolje). Lako je uoljivo da trofazni ispravljai imaju veu srednju vrijednost napona
na izlazu od jednofaznih. No postoje i drugi kriteriji usporedbe ispravljaa kao to su:
a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljaa

b) Faktor snage
c) Tipna snaga transformatora STR
a) Pulsnost istosmjernog napona ispravljaa se definira kao broj pulseva osnovnog

harmonika izlaznog napona ispravljaa u jednoj periodi izmjeninog napona na ulazu u
ispravlja. Kao primjer, na slici 35 je prikazan izlazni napon jednofaznog ispravljaa u
mosnom spoju (gornji dio slike) i ispravljaa u trofaznom spoju sa srednjom tokom
(donji dio slike). Izlazni napon jednofaznog ispravljaa u mosnom spoju je dvopulsan
(p=2) jer postoje dva pulsa istosmjernog napona u jednom periodu T izmjeninog
napona na ulazu u ispravlja. Izlazni napon ispravljaa u trofaznom spoju sa srednjom
tokom je tropulsan (p=3), jer postoje tri pulsa istosmjernog napona u jednom periodu
T izmjeninog napona na ulazu u ispravlja.
Sl. 35. Pulsnost istosmjernog napona

b) Faktor snage je veliina koja je definirana u poglavlju 3.
Sl. 36. Faktor snage ispravljaa
Na slici 36 se vidi da je faktor snage odnos radne snage PS i prividne snage S S

izvora. Takoer je iz slike vidljivo da ukoliko je napon mree sinusoidalan, a potroa
radno-induktivni, te postoji kut izmeu napona i struje , faktor snage je proporcionalan
cos .
d) Tipna snaga transformatora je koja izraava potrebnu snagu transformatora, i

obino se normira na snagu troila. Normirana tipna snaga transformatora je
broj koji govori za koliko puta mora biti vea snaga transformatora u odnosu
na snagu potroaa. Normirana tipna snaga je vea od 1, no bolje je ako je to
blie jedinici. Na slici 37 se vidi kako je definirana tipna snaga i normirana
tipna snaga transformatora.
Sl. 37. Tipna snaga transformatora

5.3.1 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora jednofaznog

poluvalnog ispravljaa
Na slici 38 prikazani su jednofazni poluvalni ispravljai i pripadajui

valni oblici napona i struje na izlazu iz ispravljaa. Proraun faktora snage i tipne snage
transformatora je sloen za ispravlja sa jednom diodom (bez poredne diode), pa se nije
ni vrijedno pomuiti za analizirati ovaj ispravlja. jer je njegova osnovna mana
regulacija napona troilom tj. izlazni napon ovisi o vrijednosti induktiviteta i otpora
troila negativna pojava.
Sl. 38. Jednofazni poluvalni spojevi
Valni oblici izlaznog napona vD , struja dioda iD i iV , te struje primara

transformatora iS , te proraun faktora snage i normirane tipne snage transformatora je
prikazana na slici 39.
Sl. 39. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora jednofaznog
spoja s porednom diodom
Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =1, faktor snage =0,9, a da je

normirana tipna snaga transformatora STRn =1,34 (loe!!).
5.3.2 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljaa

u jednofaznom spoju sa srednjom tokom
Na slici 40. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni spoj sa

srednjom tokom, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage
.
Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =2, faktor snage =0,9, a da

je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,34 (i dalje loe!!).
spoja sa srednjom tokom
5.3.3 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora ispravljaa

u mosnom spoju
Na slici 41. prikazani su valni oblici napona i struja za jednofazni mosni spoj, te
proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage .
Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =2, faktor snage

nepromijenjen =0,9, a da je normirana tipna snaga transformatora STRn =1,11 (bolje od
spoja sa srednjom tokom).
mosnog spoja
5.3.4 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog spoja
sa srednjom tokom
Na slici 42. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni spoj sa srednjom
tokom, te proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage .
Vidljivo je da ispravlja ima broj pulzacija p =3, faktor snage loiji =0,83, a da je
normirana tipna snaga transformatora STRn =1,35.
Sl. 42. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog
spoja sa srednjom tokom
5.3.5 Broj pulzacija, faktor snage i tipna snaga transformatora trofaznog

mosnog spoja
Na slici 43. prikazani su valni oblici napona i struja za trofazni mosni spoj, te
proraun normirane tipne snage transformatora STRn i faktora snage . Vidljivo je da
ispravlja ima broj pulzacija p =6, faktor snage loiji =0,955 (odlino), a da je
normirana tipna snaga transformatora STRn =1,05 (odlino).
Sl. 43. Broj pulzacija, faktor snage i normirana tipna snaga transformatora trofaznog
mosnog spoja
5.4. Fazno upravljivi ispravljaki spojevi
Najvanija mana diodnih ispravljaa je njihova neupravljivost, odnosno

nemogunost regulacije izlaznog napona. Meutim, ukoliko koristimo fazno
upravljanje te tiristore (poluupravljive ventile) umjesto dioda (neupravljivih ventila),
mogue je smanjivati izlazni napon ispravljaa do 0 V.
Kao primjer moemo navesti najjednostavniji jednofazni tiristorski ispravlja te

na slici 45 prikazati valne oblike napona na ispravljau za sluaj kada je kut okidanja
tiristora = 45D .
Sl. 45. Poluvalni fazno upravljivi ispravlja optereen otpornim troilom i pripadajui
valni oblici
Da bi smo do kraja razumjeli ovaj primjer, potrebno je definirati kut upravljanja

(engl. fire angle). Kut upravljanja je kut pri kojem se na tiristor dovodi okidni
strujni impuls koji prebacuje tiristor iz stanja blokiranja u stanje voenja.
Na slici 45 se vidi da je do kuta tiristor u blokirnom stanju (tiristor je spreman

za voenje, ali jo uvijek ne vodi eka impuls okidanja na gejtu). Tiristor je do kuta
otvoren prekida i prekida strujni krug od izvora vS (t ) ka troilu. Napon na
troilu vD (t ) i naravno struja troila iD (t ) jednaka je nuli.
Kada se dostigne kut , izmeu gejta i katode tiristora se narine okidni naponski
impuls, koji protjera okidni strujni impuls kroz upravljaki krug tiristora gejt-katoda
(vidi srednji diagram na sl 45). Posljedica toga je trenutno prebacivanje tiristora iz

stanja blokiranja u stanje voenja tiristor se ponaa kao zatvorena preklopka i
zatvara se strujni krug od izvora ka troilu. Od kuta do kuta na troilu imamo
puni napon izvora na troilu imamo dio sinusoide izvora od kuta do kraja
pozitivne poluperiode (kuta ).
to se dogaa od kuta do kuta 2 ? Pa vidljivo je da je u kutu napon i struja

kroz tiristor pala na 0, te da od se kuta do kuta 2 tiristor nalazi u stanju zapiranja
(tiristor je inverzno polariziran), nema uvjeta za voenje tiristora i tiristor se ponaa
kao otvoren prekida, nema napona na troilu jer je prekinut strujni krug od izvora
ka troilu. Cijela se pria ponavlja nastupom nove periode izmjeninog napona ( od
kuta 2 na dalje ).
Sada se moe izvesti relacija koja povezuje kut upravljanja i srednja vrijednost
izlaznog napona ispravljaa U d (koji je funkcija kuta upravljanja ):

1 VS VS VS
[ ] [ ]

2
Vd = V sin( t ) d ( t ) = cos( t ) = cos( t ) = (1 + cos )
2 2 2
S
Ako se definira srednja vrijednost izlaznog napona ispravljaa Vd 0 za =0 kao:
Vs
VdO =

tada se moe napisati:
1 + cos
Vd = Vd 0
2
Ako se gornja relacija grafiki prikae dobije se upravljaka karakteristika
ispravljaa za otporno troilo koja je prikazana na slici 46 ( na osi ordinati se nalazi
omjer srednje vrijednosti napona na izlazu ispravljaa Vd (moe i oznaka < vd > ) i
srednje vrijednosti izlaznog napona ispravljaa Vd 0 za =0. Ovaj omjer jednak je 1
za =0, a daljnjim poveanjem kuta pada na 0.
Sl. 46. Upravljaka karakteristika ispravljaa za otporno troilo.
Postavlja se pitanje kako izgledaju upravljake karakteristike ostalih ispravljaa

za sluaj radnog optereenja. Odgovor je slino kao karakteristika na slici 46, samo to
napon trofaznih ispravljaa pada na nulu na 120 150 D a ne na 180 D ( rardijana ) kao
na slici 46. U svakom sluaju, poveanjem kuta upravljanja rui se izlazni napon
ispravljaa.
Pored upravljake karakteristike ispravljaa, postoji i izlazna karakteristika

ispravljaa koja prikazuje odnos srednje vrijednost izlaznog napona ispravljaa Vd kao
funkcija srednje vrijednosti struje troila I d . Kod idealnog ispravljaa srednja vrijednost
napona na izlazu ispravljaa ostaje konstantna neovisno o srednjoj vrijednosti struje kroz
troilo. Kod realnog ispravljaa nije tako. Srednja vrijednost napona na izlazu pada s
poveanjem izlazne struje (crtkane linije) radi gubitaka naponu unutar ispravljaa
(uzrokuju ga pad napona na radnim i induktivnim otporima, pad napona na poluvodikim
ventilima i pad napona uslijed komutacije).
Sl. 47. Izlazna karakteristika ispravljaa sa slike 46 za otporno troilo.
U nastavku naih razmatranja prouit e se jednofazni mosni spoj koji se sastoji

od dva tiristora i dvije diode. Takav se ispravlja esto naziva poluupravljivi jer se
reguliranjem kuta upravljanja tiristora omoguuje se reguliranje srednje vrijednosti
izlaznog napona Vd ( moe i oznaka < vd > ) od 0 do punog napona troila koji bi bio
na izlazu iz ispravljaa kod kuta = 0D ( kao da su umjesto tiristora diode). Na slici
48 prikazan je mosni spoj sa dva tiristora u katodnoj grupi i dvije diode u anodnoj
grupi. ( Napomena: katodnoj grupi pripadaju svi poluvodiki ventili kojima su katode
zajedniki spojene, a anodnoj grupi pripadaju ventili kojima su anode zajedniki
spojene). Slini rezultati se dobiju kada su tiristori u anodnoj grupi, a diode u
katodnoj grupi. Isto se dobije kada je po jedan tiristor i jedna dioda u anodnoj i u
katodnoj grupi (mogu biti kombinacije Q1 i Q4 tiristori a Q2 i Q3 diode ili Q1 i Q4
diode a Q2 i Q3 tiristori).
Iz slike 48 se vidi razlika u valnim oblicima izlaznog napona kada je optereenje

radno i kada je optereenje ispravljaa preteno induktivno. Radno optereenje
predstavljaju radna troila (rasvjeta, grijaa tjela i slino), dok induktivna optereenja
predstavljaju elektromotori i slina troila koja u sebi posjeduju induktivne
komponente.
Sl. 48. Induktivno i radno optereenje poluupravljivog ispravljaa u mosnom spoju.
Kad je ispravlja optereen radnim troilom, trenutna vrijednost izlaznog napona

ispravljaa vd (t ) moe biti samo pozitivna, tako da je izlazni napon jednak 0 od kuta
0 do kuta (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Nakon okidanja tiristora Q1 , izlazni napon
ispravljaa vd (t ) slijedi vS (t ) od kuta do kuta (vodi tiristor Q1 i dioda Q2 ). Za
vrijeme negativne poluperiode napona vS (t ) , od kuta do kuta + ne vodi niti
jedan poluvodiki ventil, napon na troilu vd (t ) jednak je 0. U trenutku + okida
Q3 , (vodi tiristor Q3 i dioda Q4 ). Napon vd (t ) na troilu je pozitivan.
Za sluaj radnog optereenja vrijedi ve poznata relacija za srednju vrijednost

izlaznog napona:

1 VS VS (1 + cos )
[ cos(t )] = [ cos(t )] = Vd 0

Vd =
VS sin(t ) d (t ) =
2
gdje je:
2 Vs
VdO =

Za sluaj induktivnog optereenja vidljivo je da trenutna vrijednost izlaznog

napon ispravljaa vd (t ) postaje negativna. Kako je to mogue?
Razlog je induktivitet koji se za vrijeme pozitivnog napona na troilu (od kuta

do kuta ) puni energijom. U tom periodu vode tiristor Q1 i dioda Q2 . No to e se
desiti od kuta do kuta + ?? Odgovor je slijedei: nagomilana energija u
induktivitetu se prazni od kuta do kuta + - tada induktivitet nastavlja i dalje
tjerati struju kroz tiristor Q1 i diodu Q2 makar je ulazni napon vS (t ) promijenio smjer.
Induktivitet tjera struju u + pol napona vS (t ) - dakle induktivitet vraa energiju
izvoru. Radi toga to tiristor Q1 i dioda Q2 vode od kuta do kuta + napon na
troilu vd (t ) je negativan. Naravno da to smanjuje srednju vrijednost napona na
izlazu ispravljaa Vd . Iz ovog izlaganja je vidljivo da je najvei mogui kut
upravljanja za induktivno troilo = 90D jer je tada povrina pozitivnog dijela napona
na troilu jednaka povrini negativnog dijela napona na troilu pa je srednja vrijednos
napona na troilu Vd = 0 V. Treba napomenuti da se struja troila vrlo se malo
mijenja radi velikog induktiviteta troilo je mogue promatrati i kao strujni izvor
konstantne struje.
Za sluaj induktivnog optereenja vrijedi slijedea relacija za srednju vrijednost

izlaznog napona:
+
1
Vd =
V

S sin(t ) d (t ) = Vd 0 cos
Na slici 49 se vidi upravljaka karakteristika sa sluaj radnog tereta (puna crta) i

za sluaj induktivnog tereta (crtkano)
Sl. 49. Upravljaka karakteristika

Na kraju treba napomenuti da su ispravljake karakteristike i trofaznih ispravljaa

jednake onima za jednofazne ispravljae za sluaj induktivnog troila, dok se za
sluaj radnog troila malo razlikuju ( kut kod kojeg je Vd = 0 je manji od (120-
130 D .
Na slici 50 prikazan je valni oblik izlaznog napona i struje tiristora T1 za trofazni

spoj sa srednjom tokom (isti kao na slici 42, samo su diode zamijenjene tiristorima )
za kut = 30D . Treba primijetiti da se kut kod trofaznih sustava mjeri od sjecita
faznih napona vidi sliku ).
Sl. 50. Izlazni napon i struje tiristora T1 za trofazni spoj sa srednjom tokom uz = 30D .
7. MREOM VOENI IZMJENJIVAI I USMJERIVAI
Prije nego objasnimo pojam usmjeriva potrebno je objasniti pojam izmjenjiva ili
invertor. Izmjenjiva ili invertor je energetski pretvara koji pretvara istosmjernu
energiju u izmjeninu energiju, dakle izmjenjiva ima obratnu funkciju od ispravljaa
(pretvara izmjeninu energiju u istosmjernu energiju). Ureaje koji u jednom reimu rada
mogu raditi kao ispravljai, a u drugom kao izmjenjivai nazivamo jednom rijeju
usmjerivaima.
Topologija usmjerivaa se moe openito prikazati shemom na slici 51.

Sl. 51. Toplologija usmjerivaa
Usmjeriva na slici 51 moe u jednom reimu rada ispravljati izmjeninu energiju

izvora va (t ) u istosmjerni napon Vd kojeg predaje troilu (ovdje prikazanog kao strujni
izvor konstantne struje I dc ) tok energije sa lijeve na desnu stranu. Taj nain rada
usmjerivaa detaljno je obraen u poglavlju ispravljai.
Meutim, ukoliko na istosmjernoj strani postavimo aktivni strujni izvor ( ne

potroa), postavlja se pitanje: Kako treba upravljati preklopkama da ureaj na slici 51
pretvara istosmjernu energiju aktivnog strujnog izvora u izmjeninu i preda je
izmjeninoj strani tok energije sa desne na lijevu stranu.
Pogledajmo prvo ispravljaki reim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenino

ukapamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja izmeu 0 i
90 D govorimo o ispravljakom reimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) ,
izmjeninog napona izvora va (t ) i struje ia (t ) za = 0D i = 30D prikazani su na slici
52.
Sl. 52. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za = 0D i = 30D

Ako se pogledaju valni oblici izmjeninog napona na izvoru va (t ) i struje izvora

ia (t ) uoava se da veinu vremena pozitivan poluval napona izvora va (t ) generira
pozitivnu struja izvora ia (t ) , a negativan poluval napona va (t ) negativnu struju ia (t ) , to
znai da izmjenini izvor veinu vremena predaje energiju troilu. Uoimo da je srednja
vrijednost napona vd (t ) ( oznaava se kao Vd ) pozitivna (vei je dio pozitivne povrine
ispod krivulje vd (t ) od dijela negativne povrine).
Promotrimo sada izmjenjivaki reim rada sklopa na slici 51 .Ako naizmenino

ukapamo P pa onda N preklopke na slici 51, sa kutom upravljanja izmeu 90 i
180 D govorimo o izmjenjivakom reimu rada. Valni oblici istosmjernog napona vd (t ) ,
izmjeninog napona va (t ) i struje ia (t ) za = 130D i = 180D prikazani su na slici 53.
Sl. 53. Valni oblici napona vd (t ) i struje ia (t ) za = 130D i = 180D
Ako se pogledaju valni oblici izmjeninog napona va (t ) i izmjenine struje ia (t )

uoava se da je za veinu veinu vremena vrijedi da za vrijeme pozitivanog poluvala
izmjeninog napona va (t ) tee pozitivnu struju na izmjeninoj strani ia (t ) , a za vrijeme
negativnog poluvala napona va (t ) tee negativna struja ia (t ) na izmjeninoj strani, to
znai da izmjenini izvor veinu vremena prima energiju od nekog vanjskog aktivnog
izvora. Uoimo da je srednja vrijednost napona na istosmjernoj strani Vd negativna (vei
je dio negativne povrine ispod krivulje vd (t ) od dijela pozitivne povrine).
(Objanjenje: Izmjenini izvor moemo shvatiti kao istosmjerni izvor koji

periodiki mijenja polaritet napona. Struja izvora moe tei iz izvora ili u izvor. Struja
tee iz izvora kada iz + stezaljke izvora izlazi struja u vanjski strujni krug (izvor tjera
struju u vanjski strujni krug) tada kaemo da je izvor struje uistinu izvor, odnosno
generator elektrine energije. S druge pak strane, struja tee u izvor, ako u + stezaljku
izvora ulazi struja iz vanjskog kruga. To znai da u vanjskom krugu postoji izvor veeg
napona. U tom sluaju na izvor u stvari postaje troilo i energija se prenosi u sam izvor.
Ukratko: Ako struja tee iz izmjeninog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom
vanjskom krugu ispravljaki reim rada. Ako struja tee u izvor, tada istosmjerni
vanjski krug predaje energiju izmjeninom izvoru izmjenjivaki reim rada).
Na slici 54 prikazani su jednofazni ispravljai u mosnom spoju koji izmjeninu

energiju pretvaraju u istosmjernu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila (
serijski spoj induktiviteta i otpora), a lijeva slika napajanje troila koje u sebi ima
istosmjerni izvor napona recimo akumulatorska baterija ili istosmjerni motor u pogonu.
Ovdje je bitno uoiti da struja na istosmjernoj strani ulazi u + pol baterije na istosmjernoj
strani, to znai da se baterija puni, odnosno da se energija daje istosmjernoj strani.
Sl. 54. Ispravljaki reim rada na istosmjernoj strani moe biti aktivno ili pasivno
troilo
Na slici 55 prikazani su jednofazni izmjenjivai realizirani tranzistorskim

preklopkama koji istosmjernu energiju baterije na desnoj strani pretvaraju u izmjeninu
tok energije sa desne na lijevu stranu. Desna slika prikazuje napajanje pasivnog troila
izmjeninom strujom. Takav se izmjenjiva naziva i autonomni izmjenjiva.
Autonomnim izmjenjivaem moemo generirati bilo koji izlazni napon izmjenine struje
bilo koje frekvencije on je potpuno autonoman. Primjena Elektrotermija. Lijeva slika
prikazuje prikljuenje izmjenjivaa na aktivnu izmjeninu mreu kojoj se predaje
elektrina energija (aktivna mrea u sebi ima jedan ili vie generatora izmjenine struje,
takva mrea ima fiksnu frekvenciju struje). Takav se izmjenjiva naziva mreom voeni
izmjenjiva jer mu je izlazni izmjenini napon i frekvencija strogo diktirana naponom i
frekvencijom izmjenine mree. Frekvencijom i fazom ukljuivanja tranzistora iskljuivo
diktira izmjenina mrea (inae bi dolo do pregaranja sklopa).
U oba sluaja na slici 54 istosmjerna baterija se prazni i njena se energija predaje

izmjeninoj strani.
Sl. 55. Izmjenjivaki reim rada na izmjeninoj strani moe biti aktivna mrea (mreom
voeni izmjenjiva) ili pasivno troilo (autonomni izmjenjiva)
7.1 Jednofazni mreom voeni usmjeriva u mosnom spoju
U podpoglavlju 5.4 detaljno je opisan jednofazni poluupravljivi ispravlja u

mosnom spoju, te je izvedena relacija koja povezuje kut upravljanja tiristora sa
srednjom vrijednosti izlaznog napona Vd (upravljaka karakteristika ispravljaa). Za taj
ispravlja smo nacrtali upravljaku karakteristiku (vidi sliku 49). Iz karakteristike je
vidljivo da je maksimalni kut upravljanja = 90D za induktivni potroa. Postavlja se
pitanje, to bi se dogodilo ako bi kontrolna elektronika generirala impulse okidanja
tiristora za kutove upravljanja 90D < < 180D ?? Nita naroito! Napon na izlazu
ispravljaa bi i dalje bio Vd = 0 .
Meutim to bi se desilo ako bi na ispravlja imao sva 4 tiristora, te ako bi na

istosmjernoj strani ispravljaa dodali istosmjerni izvor napona i podesili kutove
upravljanja 90D < < 180D ?? Tada bi na ispravlja preao u izmjenjivaki reim rada.
Budui da isti sklop moe uz promjenu kuta upravljanja i dodavanje aktivnog izvora
moe biti i ispravlja i izmjenjiva, sklop se jednom rijeju naziva usmjeriva.
Ovakvi ureaji se koriste u istosmjernim elektromotornim pogonima promjenjive

brzine. Istosmjerni motori se jo uvijek koriste zbog odlinog poteznog momenta koji je
nuan u elektromotornoj vui. Napajanje motora osigurava usmjeriva koji pretvara
izmjeninu energiju brodske mree u istosmjernu energiju za napajanje motora
(ispravljaki reim rada usmjerivaa). Meutim, usmjeriva ne samo da omoguava
napajanje motora, ve takoer omoguava i elektrino koenje motora. Kod elektrikog
koenja motor prelazi u generatorski nain rada, istosmjerni napon generatora se u
usmjerivau pretvara u izmjenini i vraa se u brodsku mreu (izmjenjivaki reim rada).
Kako je to mogue? Pa razlike u konstrukciji izmeu istosmjernog elektromotora i
generatora u biti i nema. Samo je stvar u tome da se kod motora dovodi elektrina
energija na prikljuke motora, a kao rezultat se dobije rotirajua mehanika energija, a
kod generatora obratno mehanika energija se pretvara u elektrinu. Stoga prijelaz
izmeu motorskog i generatorskog reima rada istosmjernog stroja ovisi samo o tome da
li je motor optereen momentom tereta (recimo dizalica die teret ispravlja napaja
motor) ili moment tereta okree rotor (dizalica sputa teret izmjenjiva pretvara
istosmjerni napon generatora u izmjenini napon i vraa u mreu). Kao to u
ispravljakom reimu rada dovoenjem vee elektrine snage na prikljuke motora
dobivamo sve veu mehaniku snagu na rotoru motora (snaga dizanja tereta brodske
dizalice), tako u izmjenjivakom reimu rada odvoenjem vee elektrine snage sa
stezaljki istosmjernog generatora ujedno i odvodimo mehaniku energiju sa rotora
koimo generator i time usporavamo sputanje tereta brodske dizalice (mehanika snaga
sputanja tereta brodske dizalice se pretvara u izmjeninu energiju koja se vraa u
brodsku mreu). Na ovaj nain su mogue utede elektrine energije i na taj nain
potrebnog goriva za pogon izmjeninih generatora.
Princip rada jednofaznog mreom voenog usmjerivaa u mosnom spoju prikazan

je na slici 56.
Sl. 56. Jednofazni usmjeriva u izmjenjivakom reimu rada

Na slici 53 prikazani su valni oblici izmjeninog napona vS (t ) i izmjenine struje

iS (t ) - (na slici 52 i 53 ulazni napon i struja se oznaavaju kao va (t ) i ia (t ) ), te valni
oblici napona na istosmjernoj strani vd (t ) . Vidljivo je da je u izmjenjivakom reimu
rada srednja vrijednost istosmjernog napona Vd negativna i njezina veliina ovisna o
kutu . Ako negativan napon kojeg generira izmjenjiva Vd prikaemo na shemi kao
istosmjerni izvor dobije se nadomjesna shema izmjenjivaa (slika 57).
Sl. 57. Nadomjesna shema izmjenjivaa
Na slici 57. pored napona izmjenjivaa Vd (koji je funkcija kuta ) postoji i

napon istosmjernog izvora Ed . Ako je napon Ed > Vd , tada struja I d tee kao na slici 57
i iznosi (induktivitet Ld je nevidljiv za istosmjernu struju):
Ed Vd
Id =
R
Vidi se da je iznos struje I d , a time i snage koja se iz istosmjernog izvora Ed

predaje istosmjernom izvoru Vd (izmjenjivau) ovisna o kutu naponu Vd koji je opet
funkcija kuta . Na taj nain se moe regulirati snaga koenja istosmjernog generatora.
Upravljaka karakteristika mreom voenog usmjerivaa
Ako se sada nacrta zajednika upravljaka karakteristika ispravljaa optereenog

induktivnim teretom i izmjenjivaa, dobije se upravljaka karakteristika usmjerivaa (sl.
58).
Sl. 58. Upravljaka karakteristika i kvadranti rada jednofaznog usmjerivaa u mosnom

spoju
Upravljaka karakteristika usmjerivaa (sl. 58 a) je za kutove upravljanja

0 < < 90D ista kao ispravljaka karakteristika za induktivni teret koja je nacrtana na
D
slici 49. Usmjeriva radi kao ispravlja, elektrina energija tee od izmjenine ka
istosmjernoj strani, srednja vrijednost izlaznog napona < vd > ( ili Vd ) je pozitivna,
struja troila I d je takoer pozitivna i kaemo da usmjeriva radi u prvom kvadrantu
koordinatnog sustava < vd > : I d (vidi sliku 58 b). Za kutove upravljanja usmjerivaa
90D < < 180D i uz uvjet da je na izlazu usmjerivaa prikljuen istosmjerni naponski izvor
Ed , srednja vrijednost istosmjernog napona < vd > ( ili Vd ) je negativna, struja troila
I d je pozitivna, pa elektrina energija tee od istosmjernog izvora Ed ka izmjeninoj
strani - kaemo da ispravlja radi u etvrtom kvadrantu koordinatnog sustava.
Upravljaka karakteristika usmjerivaa je dakle:
Vd = Vd 0 cos
gdje je:
2 Vs
VdO =

Faktor snage usmjerivaa k p se takoer mijenja po zakonu kosinusa i ovisi o kutu
te je dat na slici 59.
Sl. 59. Faktor snage usmjerivaa
Pozitivan faktor snage znai da je je izmjenina mrea izvor, a negativni faktor

snage da je izmjenini izvor postao troilo.
Izlazna karakteristika usmjerivaa
Izlazna karakteristika mreom voenog usmjerivaa prikazana je na slici 60.
Sl. 60 Izlazna karakteristika usmjerivaa
Na slici 60 se vidi idealna (puna linija) i realna (crtkano) izlazna karakteristika

izmjenjivae za razliite kutove upravljanja . Za idealni usmjeriva vrijedi da
napon Vd ostaje konstantan neovisno o struji I d , meutim kod idealnog usmjerivaa

to nije tako iz razloga objanjenih u prethodnom poglavlju.
8. AUTONOMNI IZMJENJIVAI
Do sada smo opisivali fazno upravljive izmjenjivae koji pripadaju kategoriji

mreom voenih izmjenjivaa. Mreom voeni izmjenjiva moe prenositi energiju
samo u aktivnu mreu (radnu frekvenciju odreuje aktivna izmjenina mrea).
Upoznali smo se i sa rezonantnim izmjenjivaem koji je opisan u uvodnom
poglavlju. I kod rezonantnog izmjenjivaa frekvenciju preklapanja preklopki
odreuju titrajni krug u samom izmjenjivau. Rezonantni izmjenjivai mogu prenositi
energiju samo u pasivnu mreu.
Autonomni izmjenjivai mogu prenositi energiju i u aktivnu i u pasivnu mreu.

Ukoliko prenose energiju u pasivnu mreu, mogu biti podeeni na bilo koju
frekvenciju izlaznog napona (zato se zovu autonomni prev: samostalni, nezavisni).
8.1 Izmjenjiva sa utisnutom strujom
Na slici 61 prikazan je autonomni tranzistorski izmjenjiva koji je prikljuen na

aktivnu izmjeninu mreu. Frekvencija izmjenine struje aktivne mree odreuje
frekvenciju prekapanja tranzistorskih sklopki (da na strani troila nije prikljuena
aktivna mrea, ve pasivna mrea, ovaj izmjenjiva bi mogao generirati izmjenini
napon bilo koje frekvencije-bio bi autonomni izmjenjiva).
Sl. 61. Izmjenjiva s utisnutom strujom
Izmjenjiva s utisnutom strujom napaja se istosmjernim strujnim izvorom (serijski

spoj istosmjernog naponskog izvora i induktiviteta). Strujni izvor tjera istosmjernu
struju kroz tranzistorske sklopke koje naizmjenino preklapaju. Uvijek rade dvije po
dvije preklopke u paru. Kada uklope preklopke T1 i , T4 , tada preklopke T2 i T3
moraju biti iskljuene. Istosmjerna struja ulazi u izmjenini izvor s lijeve na desnu
stranu. Nakon jedne poluperiode izmjeninog napona, uklope preklopke T2 i T3 , a
preklopke T1 i T4 se iskljuuju. Istosmjerna struja ulazi u izmjenini izvor s desne na
lijevu stranu izmjeninog izvora. Valni oblici napona i struje izmjenine strane
prikazani su na slici 62.
Sl. 62. Valni oblici na izmjeninoj strani izmjenjivaa
Ako postoji fazni pomak napona i struje na izmjeninoj strani tada je mogue
proraunati snagu isporuenu izmjeninoj mrei:
Vac I a1
Pac = cos
2
gdje je:
4 I dc
I a1 =

Faktor snage izmjenine mree iznosi:
Vac I a1
1 I a1
= 2 cos = cos
Vac 2 2 I
I dc a
2
Iz gornje relacije se moe zakljuiti da to je vei, je manji. Smanjenje snage

poveanjem ba i nije poeljno !
8.2 Izmjenjivanje na principu irinsko impulsne modulacije
Na slici 63 prikazan je tranzistorski autonomni izmjenjiva vrlo slian

izmjenjivau na slici 61. Razlika je to izmjenjiva na slici 63 napaja pasivno troilo,
a ne aktivnu mreu, pa ovaj izmjenjiva spada u kategoriju autonomnih izmjenjivaa
mogue mu je po volji odabrati izlaznu frekvenciju. Druga je razlika u nainu
ukljuivanja tranzistorskih sklopki.
Sl. 63. Shema i valni oblici autonomnog izmjenjivaa upravljanog pulsno-irinskom

modulacijom
Nain rada ovog tipa izmjenjivaa moe se shvatiti iz slike 63. Da bi izmjenjiva
generirao pozitivnu i negativnu periodu sinusne izmjenine struje kroz troilo, potrebno
je generirati 6 pozitivnih pulseva i 6 negativnih pulseva pravokutnog napona va , koji se
dovodi na troilo. Pozitivni pulsevi napona va generiraju se na nain da se ukljui
tranzistor Q4 za vrijeme trajanja cijele pozitivne poluperiode, a tranzistori Q1 i Q2
naizmjenino uklapaju i isklapaju (kad je jedan ukljuen, drugi je iskljuen). U sluaju

kad su ukljueni Q1 i Q4 , tada je napon va = Vdc , a kad su ukljueni Q2 i Q4 , tada je
napon va = 0 . Negativni pulsevi napona va generiraju se na nain da se ukljui tranzistor
Q3 za vrijeme trajanja cijele negativne poluperiode, a tranzistori Q1 i Q2 naizmjenino
uklapaju i isklapaju (kad je jedan ukljuen, drugi je iskljuen). U sluaju kad su ukljueni
Q3 i Q2 , tada je napon va = Vdc , a kad su ukljueni Q3 i Q1 , tada je napon va = 0 .
Iz slike je vidljivo da irina impulsa nije jednaka, tj. impulsi su ui na poetku i

kraju poluperiode, a najiri su na sredini poluperiode. To je zbog toga jer se eli dobiti
sinusni oblik struje kroz troilo (troilo se sastoji od serijskog spoja otpornika i
induktiviteta) koja je nuna za pogon odreenih vrsta pogona. Jaina struje kroz otporno-
induktivno troilo ovisi o irini pravokutnog impulsa. to je impuls ui, srednja vrijednost
struje kroz troilo je manja, a to je impuls iri, struja je vea. Suavajui i irei impulse,
moemo dobiti otprilike sinusni oblik izlazne struje.
Ovaj izmjenjiva ne generira 3 harmonik struje, to znai da osim sinusoidalne

struje osnovne frekvencije (osnovni harmonik) ne generira smetnje u obliku sinusoidalne
struje manje amplitude i 3 puta vee frekvencije od frekvencije osnovnog harmonika.
Trei harmonik struje izaziva niz problema u elektromotorima (dodatna zagrijavanja
namota i slino) i valja ga eliminirati ili svesti na najmanju moguu mjeru.
8.3 Trofazni autonomni izmjenjivai
Trofazni autonomni izmjenjivai su ureaji koji pretvaraju istosmjernu energiju u

trofaznu izmjeninu energiju. Trofazni izmjenjiva se moe dobiti pomou tri jednofazna
izmjenjivaa koji generiraju tri jednofazna sinusna napona koji su meusobno pomaknuti
za 120 D . Izmjenjiva na slici 64 generira tri napona va , vb i vc .
Sl. 64. Trofazni izmjenjiva i izlazni naponi iz izmjenjivaa
Na slici 65 prikazana je izvedba izmjenjivaa sa slike 64.
Sl. 65. Izvedba izmjenjivaa sa slike 64
Na slici 65 se vidi da je izmjenjiva izveden sa 12 preklopnika. Preklopke

S a1 Sa 4 odgovaraju prvom jednofaznom izmjenjivau koji generira izmjenini napon
va . Na slian nain preklopke Sb1 Sb 4 i Sc1 Sc 4 pripadaju drugom i treem
izmjenjivau koji generiraju napone vb i vc . Fazni pomak napona va , vb i vc su 120 D . Da
bi se to postiglo, bitno je da preklopke S a1 i S a 2 , Sb1 i Sb 2 te Sc1 i Sc 2 preklapaju u
protutaktu. Nadalje bitno je da sklopni trenutci preklopi S a1 - Sb1 - Sc1 i preklopki Sa 2 - Sb 2 -
Sc 2 budu pomaknuti za 120 D .
Na slici 66 prikazan je trofazni izmjenjiva koji generira tri linijska napona vab ,
vbc i vca . Ovaj izmjenjiva je pogodan za troila za iji pogon ne trebaju fazni naponi va ,
vb i vc , nego linijski naponi (troila su spojena u trokut). Prikazani izmjenjiva je pri
tome jednostavniji nego izmjenjiva na slici 65 jer se sastoji samo od 6 preklopki. Uoite
da izlazni naponi nisu sinusni ve pravokutni (nalikuju na sinusni signal). No prvi
harmonici ovih napona koji se dobiju nakon filtriranja su isti sinusni naponi. Na desnoj
strani slike 66 prikazan je redoslijed ukapanja i iskapanja pojedinih preklopki, te valni
oblik izlaznih napona.
Sl. 66. Trofazni izmjenjiva koji generira linijske napone vab , vbc i vca .
I na kraju prie o trofaznim izmjenjivaima prikaimo trofazni izmjenjiva sa

srednjom tokom u istosmjernom naponskom izvoru i njegove pripadajue valne oblike.
Ovaj izmjenjiva se napaja s dva istosmjerna naponska izvora. Troilo je trofazno i
spojeno je u zvijezdu ( npr. trofazni asinkroni elektromotor). Izmjenjiva pretvara
istosmjernu energiju baterija u izmjeninu energiju potrebnu za pogon motora.
Sl. 77. Trofazni izmjenjiva sa srednjom tokom na u istosmjernom naponskom izvoru
Ovaj izmjenjiva generira fazne napone i moe koristiti samo kod izmjeninih
troila spojenih u spoju zvijezda. Preklopke spajaju u protutaktu i ukljuene su 180 D . No
naravno, postoje i drugi sklopni rasporedi, primjerice takovi koji daju kvazi-pravokutni
fazni napon.
9. Istosmjerno istosmjerni pretvarai
Istosmjerno-istosmjerni pretvarai su ureaji energetske elektronike koji

pretvaraju istosmjernu elektrinu energiju jednih parametara u istosmjernu energiju
drugih parametara. U uvodnom poglavlju su objanjena naela rada istosmjerno-
istosmjernog pretvaraa. Radi toga e se u ovom poglavlju izvriti podjela pretvaraa i
izvesti transformatorske jednadbe pretvaraa.
Istosmjerne pretvarae dijelimo na pretvarae bez galvanskog odvajanja (bez

transformatora) i na pretvarae s galvanskim odvajanjem (s transformatorom). Mi emo
se baviti naelima rada pretvaraa bez galvanskog odvajanja, a na kraju emo spomenuti
jednu vrstu pretvaraa s transformatorom.
Istosmjerno istosmjerni pretvarai bez galvanskog odvajanja su:
a) silazni pretvarai (buck converter)

b) uzlazni pretvarai (boost converter)
c) silazno uzlazni pretvara (buck-boost converter)
9.1 Silazni istosmjerno-istosmjerni pretvara
Osnovno naelo rada silaznog pretvaraa objanjen je u uvodu. Rad pretvaraa

zasniva se na brzom preklapanju preklopke u strujnom krugu prikazanom na slici 78
(brzina rada preklopke je reda veliine nekoliko kHz). Pri tome je troilo na slici
predstavljeno s strujnim izvorom konstantne struje I d (ve prije je objanjeno da se struja
velikih, preteno induktivnih troila ne moe promijeniti za vrijeme brzog prekapanja
preklopke, pa ih moemo shvatiti kao izvori koji tjeraju konstantnu struju).
Sl. 78. Principijelna shema silaznog pretvaraa
Na slici 78 se vidi principijelna shema silaznog istosmjerno-istosmjernog

pretvaraa. Na donjem dijelu slici prikazani su pravokutni naponi na troilu vd (t ) i struja
1
baterije iB (t ) . Preklopka S prekapa periodom T = . Jedan dio vremena
f prekapanja
ukupnog perioda T sklopka je ukljuena i to vrijeme nazivamo vrijeme voenja
sklopke ( tv ). Ostatak vremena je sklopka iskljuena pa to vrijeme nazivamo vrijeme
pauze ( t p ) . Uvijek mora biti zadovoljeno:
tv + t p = T
Ve u samom uvodnom dijelu je definiran faktor voenja D . Faktor voenja

sklopke je veliina koja definira odnos vremena voenja sklope ( tv ) i perioda T , pa
vrijedi:
tv
D=
T
gdje je:
D - faktor voenja 0 D 1
Iz gornje jednadbe proizlazi da je vrijeme voenja tv = D T , a vrijeme pauze

t p = (1 D) T . Srednja vrijednost napona na troilu Vd moe se dobiti ako odredimo
povrinu ispod krivulje valnog oblika napona vd (t ) u jednom periodu T i to podijelimo s
jednim periodom T :
T
Vd = vd (t )dt = DVB
0
Na taj nain smo dobili prvu transformatorsku jednadbu pretvaraa koja

povezuje ulazni i izlazni napon pretvaraa. Faktor koji ih povezuje je faktor voenja D .
Budui da uvijek mora biti zadovoljeno da je srednja snaga na ulazu u pretvara

jednaka srednjoj snazi na izlazu iz pretvaraa moe se napisati:
VB I B = Vd I d
Iz gornje jednadbe proizlazi druga transformatorska jednadba pretvaraa

(transformatorske jednadbe se zovu jer neodoljivo podsjeaju na osnovne jednadbe
jednofaznog transformatora):
VB 1
Id = IB IB
Vd D
Na slici 79 prikazana je kompletna shema silaznog pretvaraa. Shema se razlikuje

od slike 78 po tome to su na izlazu dodani induktivitet i kapacitet, te se na taj nain
omoguuje spajanje i otpornog troila na izlazu pretvaraa.
Sl. 79. Silazni pretvara
Ukoliko je kapacitet C jako velik, izlazni napon vd (t ) je konstantan. Kako izvesti

transformatorske jednadbe za ovaj sklop ? Naravno, one moraju izgledati isto kao i za
pretvara na slici 78 jer su oba silazni pretvarai. Dakle kad u igri imamo kapacitet i
induktivitet, transformatorska jednadba se izvodi na nain da se primjene jedno od

slijedeih pravila:
1) srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti

jednaka nuli,
2) srednja vrijednost struje kroz kapacitet u periodu T mora uvijek biti jednaka
nuli.
Ako pretpostavimo da silazni pretvara radi u neisprekidanom reimu rada

(izlazna struja nikad ne pada na nulu struja troila je neisprekidana) mogu se nacrtati
valni oblici napona i struje kroz induktivitet (slika 79).
Rad pretvaraa mogue je opisati na slijedei nain. Dok je sklopka S zatvorena

(vrijeme DT ) iz izvora tee struja iB , prolazi kroz sklopku S , induktivitet L ,
kondenzator C i troilo R . Dioda D ne vodi struju jer je zaporno polarizirana. Struja
kroz induktivitet L linearno raste. Napon na induktivitetu jednak je ( VB Vd ).
Induktivitet L se nabija magnetskom energijom. Kapacitet C se puni i napon se na
njemu poveava.
Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 D)T ) iz izvora prestaje tei struja iB .

Dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana. Struja kroz induktivitet L linearno
pada. Napon na induktivitetu jednak je ( Vd ). Magnetska energija induktiviteta L se
izbija. Kapacitet C se prazni i napon se na njemu smanjuje.
Sl. 80. Valni oblici napona i struje induktiviteta za neisprekidani rad pretvaraa
Ako se primjeni pravilo da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu

T mora uvijek biti jednaka nuli, iz slike 80 proizlazi:
(VB Vd ) DT = Vd (1 D )T
Ureivanjem gornje jednadbe dobije se prva transformatorska jednadba.
Vd = DVB
Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage to je ve

objanjeno u prethodnom primjeru pa je:
1
Id = IB
D
Silazni tiristorski pretvara (oper)
Na slici 81 prikazan je tiristorski silazni istosmjerni pretvara popularno zvan

oper (chopper).
Sl. 81. Tiristorski silazni pretvara (oper)
Ova shema u potpunost odgovara shemi na slici 78, samo to je troilo prikazano
serijskim spojem induktiviteta Ld i otpora Rd . Sklopka S u shemi 78 je zamijenjena
sklopom na slici 81 koja se sastoji od dva tiristora T1 , T2 , diode D , kapaciteta C i
induktiviteta L . Postavlja se pitanje: Zar je mogue da je potrebno tako puno
komponenata da zamjeni jednu obinu sklopku?!. Razlog je u tome to je tiristor
poluupravljiva komponenta koja se lako moe uklopiti, meutim za isklapanje tiristora u
istosmjernom krugu potrebno je sruiti glavnu struju tiristora na nulu (struja anoda-
katoda). Upravo komponente T2 , C , D i L predstavljaju sklop koji omoguava
iskljuivanje tiristora na nain da rue glavnu struju na nulu. Takav skup komponenti
se nazivaju komutacijski sklop tiristora.
Na slici 82 prikazan je izlazni napon iz opera sa slike 81.
Sl. 82. Izlazni napon iz opera.
Rad opera se moe opisati na slijedei nain. Pretpostavimo da niti jedan tiristor
ne vodi struju do trenutka t0 . Kada elimo ukljuiti sklopku (tiristor) potrebno je u
trenutku t0 dovesti okidni impuls na gejt tiristora T1 (master tiristor) koji se nalazi u
stanju blokiranja i trenutno prelazi u stanje voenja te provodi struju od izvora E , preko
T1 , troila, nazad u izvor. Dioda D1 ne vodi. Istovremeno se kondenzator C nabija na
napon izvora E , jer provoenjem tiristora T1 potee sinusna struja titrajnog kruga
L, D, C . Kondenzator se nabije na napon E nakon jedne poluperiode sinusne struje kroz
titrajni krug, tako da mu je + na donjoj elektrodi. Takvo stanje traje do trenutka t1 , kada
se dovodi impuls na gejt tiristora T2 , koji ovdje slui samo zato da bi iskljuio glavni
tiristor T1 . Ukljuenjem tiristora T2 , na tiristor T1 dolazi reverzni napon koji u periodu od
t1 do t2 rui njegovu struju na nulu. U trenutku t2 , tiristor T1 iskapa, te od t2 do t3 ne
tee struja kroz troilo, napon na izlazu opera jednak je nuli. To traje sve do trenutka t3
kada se cijeli proces ponavlja. Mijenjanjem vremena dovoenja impulsa na tiristore T1 i
T2 mogu se mijenjati vremena voenja tv i vremena pauze t p sklopke na slici 78, i na
takav nain regulirati srednju vrijednost izlaznog napona opera.
9.2 Uzlazni istosmjerno-istosmjerni pretvara
Pored silaznog pretvaraa koji na svom izlazu uvijek daje manji izlazni napon
od ulaznog, postoji i istosmjerni uzlazni pretvara koji na svom izlazu daje vei napon od
ulaznog napona. Na slici 83. prikazan je uzlazni pretvara. Izlazni napon se moe
teoretski mijenjati od VB do (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako velika
da je vd = konstantno).
Sl. 83. Uzlazni pretvara
Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 84.
Sl.84. Valni oblici napona i struje induktiviteta

Rad uzlaznog pretvaraa moe se objasniti na slijedei nain. Dok je sklopka S

zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora tee struja iB , prolazi kroz sklopku S i induktivitet L .
Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Induktivitet L se nabija magnetskom
energijom. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 84). Dioda D ne vodi
struju jer je zaporno polarizirana. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se
prazni i tjera struju id kroz troilo R .
Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 D)T ) struja izvora iB koja je jednaka

struji induktiviteta iL poinje linearno padati (vidi sliku 84). Uzrok tome je negativni
napon na induktivitetu ( Vd VB ) ; uoite da je izlazni napon Vd vei od napona baterije
VB . Magnetska energija induktiviteta L se izbija. Upravo pad struje kroz induktivitet
di
izaziva negativni napon samoindukcije VL = L ( u odnosu na referentno postavljeni
dt
napon kojeg odreuje smjer strelice napona na induktivitetu), a koji nastaje radi toga to
se induktivitet opire smanjivanju struje. Taj napon samoindukcije se zbraja sa naponom
baterije (istog su predznaka), dioda D vodi struju jer je propusno polarizirana, kapacitet
C se nabija na vii napon od napona izvora VB . Budui da je otpor R paralelno spojen
kapacitetu C , napon na otporu R jednak je naponu na kapacitetu C .
Transformatorske jednadbe ovog pretvaraa se mogu izvesti iz poznatog uvjeta

da srednja vrijednost napona na induktivitetu u periodu T mora uvijek biti jednaka nuli,
iz slike 84 proizlazi:
VB DT = (Vd VB )(1 D )T
Vd 1
VB = Vd (1 D ) ili =
VB 1 D
Iz gornje jednadbe se vidi da je za D = 0 izlazni napon Vd = VB . Ako je

0 < D < 1 , tada je izlazni napon Vd > VB , i Vd je to vei to je D blie jedinici.
Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage:
I d VB
= = 1 D
I B Vd
9.3 Istosmjerni silazno-uzlazni pretvara
Trea vrsta istosmjernih pretvaraa bez galvanskog odvajanja su istosmjerni

silazno uzlazni pretvarai. Na slici 85. prikazan je silazno - uzlazni pretvara. Izlazni
napon se moe teoretski mijenjati od 0 do (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta
C tako velika da je vd = konstantno). Treba napomenuti da je izlazni napon obrnuto
polariziran ( + je na donjem kraju otpora R , a je na gornjem kraju otpora).
Sl. 85. Silazno - uzlazni pretvara
Valni oblici napona i struje kroz induktivitet prikazana je na slici 86.
Sl.86. Valni oblici napona i struje induktiviteta
Rad uzlaznog pretvaraa moe se objasniti na slijedei nain. Dok je sklopka S

zatvorena (vrijeme DT ) iz izvora tee struja iB , prolazi kroz sklopku S i induktivitet L .
Napon na induktivitetu jednak je ( VB ). Induktivitet L se nabija magnetskom
energijom. Struja kroz induktivitet iL linearno raste (vidi sliku 86). Dioda D ne vodi
struju jer je zaporno polarizirana. Kondenzator C (koji je bio prethodno nabijen) se
prazni i tjera struju id kroz troilo R .
Dok je sklopka S otvorena (vrijeme (1 D)T ) dioda D otvara, struja

induktiviteta iL se zatvara kroz kapacitet, troilo i diodu i poinje linearno padati (vidi
sliku 86). Uzrok tome je negativni napon na induktivitetu ( Vd ). Magnetska energija
induktiviteta L se izbija. Upravo pad struje kroz induktivitet izaziva negativni napon
di
samoindukcije VL = L (u odnosu na referentni napon kojeg oznaava strelica), a koji
dt
nastaje radi toga to se induktivitet opire smanjivanju struje. Kapacitet C se nabija na
napon VL . Budui da je otpor R paralelno spojen kapacitetu C , napon na otporu R
jednak je naponu na kapacitetu C .

VB DT = Vd (1 D )T
Vd D
=
VB 1 D
Iz gornje jednadbe se vidi da je za D = 0 , izlazni napon Vd = 0 . Ako je

0 < D < 1 , tada je izlazni napon Vd > VB , i Vd je to vei to je D blie jedinici.
Strujna jednadba dobiva se izjednaavanjem ulazne i izlazne snage:
Id 1 D
=
IB D
9.4 Istosmjerni pretvara s galvanskim odvajanjem
Na kraju izlaganja o istosmjernim pretvaraima razmatrat e se i drugi pretvara

koji takoer postie vii izlazni napon kao i uzlazni pretvara. Na slici 87. prikazan je
silazni pretvara koji koristi transformator za podizanje napona. Izlazni napon se moe
N
teoretski mijenjati od 0 do 2 D (pretpostavka je da je vrijednost kapaciteta C tako
N1
velika da je vd = konstantno).
Sl. 87. Galvanski odvojen istosmjerni pretvara
Valni oblici napona vd na troilu pretvaraa sa slike 87 (bez induktiviteta L i

kapaciteta C ) bez i sa transformatorom su prikazani na slici 88.
Sl.88. Valni oblici napona na troilu vd sa i bez transformatora

Na slici 88 a) prikazani je valni oblika napona na induktivitetu vL za pretvara sa

slike 87.
Sl. 88 a. Valni oblici napona sa i bez transformatora i napona na induktivitetu
Princip rada ovog pretvaraa je vrlo slian silaznom pretvarau, uz dopunu da se

pravokutni napon na primaru transformira u vii sekundarni napon preko transformatora,
to se jasno vidi na slici 88.

N2
(VB Vd ) DT = Vd (1 D )T
N1
Vd N 2
= D
VB N1
10. Izmjenini pretvarai
Izmjenini pretvarau su ureaji energetske elektronike koji pretvaraju izmjeninu

energiju jednih parametara elektrine energije u izmjenini energiju promijenjenih
parametara. Izmjenini pretvarai dijele se na pretvarae napona i pretvarae frekvencije.
Mogli bi smo i transformator svrstati u izmjenine pretvarae, jer i on pretvara jedan
iznos izmjeninog napona i struje primara u neki drugi iznos izmjeninog napona i struje
sekundara (ne moe pretvarati jednu frekvenciju u drugu frekvenciju). No, transformator
spada u elektrine strojeva, a ne u izravne izmjenine pretvarae, jer koristi
elektromagnetski princip pretvorbe, a ne preklapanje poluvodikih ventila.
10.1 Izmjenini pretvara napona (izmjenini regulator napona)
Izmjenini regulator napona koristi preklapanje poluvodikih preklopki za

pretvorbu izmjeninog napona jedne efektivne vrijednosti u izmjenini napon neke druge
manje efektivne vrijednosti. Naelo rada se vidi iz slike 89.
Sl. 89. Naelo rada izmjeninog pretvaraa napona
Na slici 89 a) prikazan je sklop koji se sastoji od jednog izmjeninog izvora

napona U s sin t , jedne preklopke S i radnog troila R . Preklopka S otvara i zatvara
jednom u pozitivnoj poluperiodi izmjeninog napona i jednom u negativnoj poluperiodi
izmjeninog napona. Mogui valni oblici izlaznog napona prikazani su na slici 89 b/1,
b/2 i b/3.
Za sluaj prikazan na slici 89 b/1, preklopka S je otvorena do kuta . Za to

vrijeme je napon na troilu uR = 0 . Nakon kuta zatvara se sklopka S i ostaje
zatvorena sve dok se ne dosegne kut (kut voenja preklopke traje ). Napon na
troilu je uR = U S sin t . Od kuta do kuta + sklopka S je ponovo otvorena, a od
kuta + do kuta 2 sklopka zatvara. Ako se izrauna efektivna vrijednost napona
prikazanog na slici 89 b/1 moe se vidjeti da je ona manja od efektivne vrijednosti
ulaznog sinusnog napona U s sin t . Daljnjim poveavanjem kuta smanjuje se kut
voenja preklopke , te se i nadalje smanjuje efektivna vrijednost napona na troilu.
Sluajevi prikazani na slici 89 b/2 i b/3 se mogu opisati na slian nain kao i
sluaj b/1. I za njih je karakteristino da se smanjenjem kuta voenja preklopke S ,
smanjuje efektivna vrijednost izlaznog napona.
Pretvara koji daje valni oblik napona na slici 89 b/1 moe se dobiti koristei
shemu na slici 90.
Sl. 90. Izmjenini pretvara napona za sluaj 89 b/1
Funkciju preklopke S na slici 90 preuzimaju tiristori T1 i T2 . Do kuta gornji

tiristor T1 nalazi se u blokirnom stanju, a donji tiristor T2 u stanju zapiranja. Dakle,
dovoenjem impulsa na gejtu, samo tiristor T1 moe doi u stanje voenja. Kad se
dosegne kut , okida tiristor T1 i tiristor vodi do trenutka kada struja kroz njega ne padne
na nulu. Budui da je troilo radno, struja pada na nulu u trenutku kada i napon uR padne
na nulu ( kod kuta ). Od kuta do kuta + niti jedan tiristor ne vodi, tiristor T1 se
sada nalazi u stanju zapiranja, a tiristor T2 u stanju blokiranja. Okidanjem tiristora T2 u
trenutku + , poinje voenje tiristora T2 koje traje do kuta 2 . Vidimo da ova dva
tiristora zamjenjuju funkciju sklopke na slici 89 za pretvara koji daje valni oblik
izlaznog napona kao na slici 89 b/1.
Na slici 91 prikazan je pretvara optereen radno-induktivnim teretom te

pripadajui valni oblici napona na troilu.
Sl. 91. Pretvara sa slike 90 optereen radno induktivnim teretom
Iz valnih oblika na slici 91 lako je vidljivo da je okidanje tiristora T1 mogue za

kut u rasponu od < < (kut je kut faznog pomaka napona i struje), jer se tek
tada tiristor T1 nalazi u blokirnom stanju i mogue mu je na gejt dovesti impuls okidanja.
Slino vrijedi i za tiristor T2 (okidanje mogue tek iza kuta + do kuta 2 ). Ovo za
posljedicu ima da se opseg regulacije izlaznog napona smanjuje za sluaj radno
induktivnog tereta (za radni teret kut se moe mijenjati u rasponu od 0 < < ).
Izmjenini regulatori napona mijenjaju efektivnu vrijednost napona. Frekvencija

ulaznog sustava jednaka je frekvenciji izlaznog sustava.
10.2 Izmjenini pretvara napona i frekvencije
Opisani sklop na slici 90 se moe uz drugaiji sklopni raspored upotrijebiti za

izravnu pretvorbu napona i frekvencije. Na slici 92 moe se vidjeti naelo rada pretvaraa
frekvencije.
Sl. 92. Pretvara napona i frekvencije
Pretvara na slici 92 a), jednak je pretvarau na slici 90. Razlika izmeu

njih je samo u redoslijedu okidanja pojedinih tiristora. Valni oblik napona na izlazu iz
sklopa za sluaj pretvaraa frekvencije koji na svom izlazu daje frekvenciju napona 5
puta manju od ulazne frekvencije prikazan je na slici 92 b).
Rad pretvaraa frekvencije moe se opisati na slijedei nain. Pretpostavimo da je

ulazni sinusni izmjenini napon prikazan na slici 92 a) doveden na ulaz sklopa. Neka
T
duljina poluperiode izmjeninog napona iznosi 1 . Ako sada okidamo samo tiristor Tr1
2
tri puta uzastopno, uvijek na poetku triju pozitivnih poluperioda sinusnog signala, te
izostavimo okidanje tiristora Tr2 za dvije negativne poluperiode izmjeninog signala, pa
zatim okidamo tri puta uzastopce tiristor Tr2 na poetku negativnih poluperioda da bi
izostavili okidanje tiristora Tr1 za dvije pozitivne poluperiode, dobit e se na troilu R
valni oblik napona prikazan na slici 92 b).
Valni oblik napona sastoji se od 3 pozitivna pulsa i 3 negativna pulsa. Na istom

grafikonu crtkano je prikazan pravokutni napon koji predstavlja srednju vrijednost
pulzirajueg napona T2 . Ako se pogleda duljina poluperiode srednje vrijednosti izlaznog
T T
pravokutnog napona T2 , vidljivo je da je 2 = 5 1 . Ako je poluperioda (a time i
2 2
perioda) izlaznog napona 5 puta dulja od poluperiode (periode) ulaznog napona, onda je
f
frekvencija izlaznog napona f 2 = 1 ( f1 je frekvencija ulaznog napona). Ovo proizlazi iz
5
jednostavne relacije koja povezuje period izmjeninog napona i njegovu frekvenciju
1
f = .
T
Ovaj pretvara moe istodobno smanjivati i frekvenciju i ulazni napon (slika 92
c). Sve to je potrebno jest da se okidanje tiristora vri nakon odreenog kuta kanjenja
. Na taj nain se smanjuje povrina pozitivnih i negativnih poluperioda izlaznog
napona, a time i srednja vrijednosti izlaznog napona (crtkani pravokutni napon) biva
manja. Na slici 92 c prikazan je valni oblik na izlazu pretvaraa koji smanjuje frekvenciju
i napon (frekvencija a izlazu se smanjuje za 5 puta u odnosu na ulaznu frekvenciju).
10.3 Ciklopretvarai
Ciklopratvarai su izmjenini pretvarai napona i frekvencije bez istosmjernog

meukruga koji se primjenjuju kod veih izlaznih snaga (100 kW i vie). Tipina
primjena im je u regulaciji broja okretaja propulzijskog sinkronog motora na brodovima s
elektropropulzijom. Topologija ciklopretvaraa prikazana je na slici 93.
Sl. 93. Topologija ciklopretvaraa

Ciklopretvara se moe prikazati kao mosni spoj od etiri preklopke S1 - S4 .

Sklopke S1 , S 4 te sklopke S 2 , S3 preklapaju istovremeno i u protutaktu. Da bi se iz
napona va dobio sinusni izmjenini napon vac na izlazu ciklopretvaraa , napon va se
filtrira u izlaznom filteru. Valni oblici napona na pojedinim dijelovima sklopa prikazani
su na slici 94.
Sl. 94. Valni oblici napona ciklopretvaraa sa slike 93.
Gornji grafikon na slici 94 prikazuje ulazni izmjenini napon vi duljine perioda

2
T= . Srednji grafikon prikazuje valni oblika napona va na ulazu u filtar. Redoslijed
i
preklapanja sklopki S1 , S 4 i S 2 , S3 takoer je prikazan na srednjem grafikonu. Treba
ponovo napomenuti da sklopke S1 , S 4 uklapaju i isklapaju zajedno, ba kao i sklopke
S 2 , S3 . Sklopke S1 , S4 preklapaju u protutaktu sa sklopkama S2 , S3 . Kada su sklopke
S1 , S 4 ukljuene, a sklopke S2 , S3 iskljuene tada je va = vi . Kada su sklopke S2 , S3
ukljuene, a sklopke S1 , S 4 iskljuene tada je va = vi (reverzira se ulazni napon).
Donji grafikon prikazuje izlazni napon iz filtera vac . Napon vac jednak je
filtriranom naponu va ( iz napona va je izdvojena samo frekvencija osnovnog harmonika
napona, dok su ostale vie frekvencije potisnute).
Na slici 95. prikazan je nain na koji se moe dobiti sinusni izlazni napon bez
upotrebe izlaznog filtera (koji izdvaja osnovni harmonik napona va ).
Sl. 95. Ciklopretvara s faznim upravljanem
Ovaj ciklopretvara sniava frekvenciju ulaznog napona za 12 puta (duljina

poluperiode izlaznog napona je 12 puta vea od duljine poluperiode ulaznog napona). Na
slici 95 se vidi da ciklopretvara na svom izlazu generira 12 poluperioda pozitivnog
napona, pa zatim 12 poluperioda negativnog napona. Pri tome koristi i fazno upravljanje,
pa pozitivne poluperiode poinje proputati s kutom upravljanja 130D , te ih postupno
smanjuje na 30D (maksimalna pozitivna vrijednost izlaznog sinusoiudalnog napona),
da bi ponovo do kraja pozitivne poluperiode izlaznog sinusnog napona kut upravljanja
poveao na 130D . Slina razmatranja vrijede i za negativne poluperiode izlaznog
napona.
Na slici 96 prikazan je ciklopretvara realiziran s dva punoupravljiva jednofazna

mosna spoja, pomou kojeg se mogu realizirati valni oblici napona na slici 95 (uvjet je da
je troilo otporno).
Sl. 96. Ciklopretvara sa otpornim troilom
Ciklopretvara na svojem izlazu mora davati oba polariteta napona i oba smjera
struje (karakteristika izmjenino-izmjeninog pretvaraa), s tim da struja mora moi tei
u bilo kojem smjeru za bilo koji polaritet izlaznog napona. To se moe ostvariti,
primjerice, antiparalelnim spojem dva tiristorska usmjerivaa sa srednjom tokom koji je
prikazan na slici 97. No, u tom sluaju, valni oblik izlaznog napona ovisi o faznom
poloaju izlazne struje.
Sl. 97. Ciklopretvara s antiparalelnim spojem tiristora
Na slici 98 prikazani su valni oblici izlaznog napona i struje kroz troilo (troilo je
radno-induktivno).
Sl. 98. Valni oblici struje i napona ciklopretvaraa s antiparalelnim spojem tiristora
Na slici 98 prikazani su trofazni naponi sekundara, te izlazni napon u2 (debela

crta ) i izlazna struja iz ciklopretvaraa i2 ( crtkano ). Ako elimo kroz troilo protjerati
izlaznu struju i2 oblika kako je prikazana na slici 98 (crtkana krivulja), tada do trenutka
t1 katodna grupa tiristora (1,2,3) mora raditi u ispravljakom reimu rada struja i2 tee
od desna na lijevo prema srednjoj toki izvoda transformatora i postepeno raste. Troilo
se puni magnetskom energijom.
Od trenutka t1 do trenutka t2 struja troila i2 je i dalje pozitivna (zadrava isti

smjer) i pada na nulu. U ovom periodu srednja vrijednost napona na izlazu pretvaraa je
negativna, struja je ostala pozitivna, katodna grupa tiristora radi u izmjenjivakom reimu
rada, troilo vraa energiju u mreu.
Nakon pauze od trenutka t2 do trenutka t3 , izlazna struja i2 mijenja smjer. Od

trenutka t3 struja troila i2 je negativna i raste struja ide od srednje toke
transformatora s lijeva na desno kroz troilo. U ovom periodu srednja vrijednost napona
na izlazu pretvaraa je negativna. anodna grupa tiristora (4,5,6) radi u ispravljakom
reimu rada, troilo se nabija energijom. Na slian se nain moe nastaviti pria o radu
ciklopretvaraa.
Fazni pomak izmeu izlaznog napona u2 i izlazne struje i2 mijenja valni oblik
izlaznog napona. Energija akumulirana u troilu mora se moi vraati u pojnu mreu.
Zato svaki usmjeriva mora moi raditi i u ispravljakom i u izmjenjivakom nainu
rada. Zapamtite da i katodna i anodna grupa tiristora moraju omoguavati oba polariteta
izlaznog napona uz oba smjera izlazne struje kroz troilo.
Ukoliko se eli dobiti sinusoidalniji oblik izlaznog napona, treba koristiti

sloenije pretvarake spojeve. Primjerice, umjesto dva antiparalelna tiristora mogu se
upotrijebiti dva antiparalelna mosna spoja, koja su prikazana na slici 99.
Sl. 99. Ciklopretvara sa dva antiparalelna mosna spoja
Ovaj ciklopretvara se moe rastaviti na usmjeriva A i usmjeriva B . Na slici 99

prikazan je usmjerivaa A te valni oblici napona vd (prije prigunice L ), i vd ' (poslije
prigunice L ). Na slici 100 prikazano je isto za usmjeriva B .
Sl. 99. Usmjeriva A ciklopretvaraa sa slike 99.

Sl. 100. Usmjeriva B ciklopretvaraa sa slike 99.
Na slici 101 prikazan je rad ciklopretvaraa sa slike 99. Izlazna struja i izlazni
napon su fazno pomaknuti.
Sl. 101. Valni oblici izlaznog napona i struje.
Na slici 101 se vidi da usmjerivai A i B nekada rade u ispravljakom, a nekada u

izmjenjivakom modu rada, to ovisi o polaritetu i smjeru izlazne struje.
I na kraju ove skripte spomenimo da postoji jo niz vrsta ciklopretvarakih

sklopova. Ciklopretvarai su openito vrlo komplicirani ureaji energetske elektronike sa
kompleksnim upravljakim ureajima, i nezamjenjivi su za pogone veih snaga.

Energetska Elektronika Skripta Predobro PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Energetska Elektronika Skripta Predobro PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Energetska elektronika 1

Definicija Energetska elektronike glasi: Energetska elektronika je dio

U gornjoj definiciji se javljaju dva kljuna pojma: elektronika i parametri

Elektronika je grana znanosti i tehnike koja obuhvaa izuavanje i primjenu onih

Sl. 1. Proizvodnja, prijenos, distribucija, razdioba i potronja elektrine energije

Na slici 1 prikazana je blokovska shema na kojoj se vidi proces proizvodnje,

Proizvodnja elektrine energije poinje u indirektnom ili direktnom pretvarau

Indirektni pretvarai generiraju elektriku energiju na nain da se primarni oblik

Napon generatora elektrine struje (indirektnog pretvaraa energije) je nedovoljan

U sluaju da na izmjeninu mreu elimo prikljuiti direktni pretvara energije

Pored toga, u zadnje vrijeme se ureaji energetske elektronike koriste u prijenosu

Ureaji energetske elektronike se na strani potronje elektrine energije koriste u

regulacija brzine vrtnje crpki, ureaj za stabilizaciju frekvencije izmjenine energije

2. ELEKTRIKA ENERGETSKA PRETVORBA

Elektrika energetska pretvorba odvija se u ureajima energetske elektronike koji

Elektroniki pretvarai spajaju dva, po nekom od parametara elektrine energije,

Sl. 2. Funkcije pretvaraa

Izmjenina i istosmjerna pretvorba moe biti izravna ili neizravna. Ulazna

Izravni pretvarai koji pretvaraju izmjeninu u istosmjernu energiju nazivaju se

Izmjenino-izmjenina pretvorba se u neizravnom pretvarau vri tako da se prvo

Na slici 3 prikazan je cilj koji se eli postii elektrikim pretvaraem i nain na

Sl. 3. Cilj i nain ostvarivanja pretvorbe

Osnovni cilj je promijeniti odreene parametre elektrinu energije. Na sl. 3a je

parametre elektrine energije na ulazu i izlazu, te u sluaju bilo kakovih iznenadnih

Elektroniki energetski pretvara moe se definirati kao operativna jedinica za

Struktura elektronikog energetskog pretvaraa prikazana je na slici 3a.

Tok energije Pretvara

Sustav A Energetski dio Sustav B

Informacija o eljenim izlaznim

Sl 3a. Struktura pretvaraa

Pretvara na slici 3a mijenja elektrine parametre sustava A u odgovarajue

Izmjenina mrea Regulirani objekt

Sl 3b. Struktura elektronikog energetskog pretvaraa za napajanje motora.

Na slici 3b prikazana je struktura pretvaraa koji regulira brzinu vrtnje

Na slici 3c prikazana je razlika informacijske elektronike i energetske elektronike

Sl 3c. Usporedba informacijske i energetske elektronike

Ureaji informacijske elektronika procesiraju informaciju. Oni dakle obrauju

Na gornjim slikama je prikazano da informacijska elektronika koristi komponente

Predmet prouavanja energetske elektronike su:

- komponente sklopova energetske elektronike (elektroniki uinski ventili,

- upotreba ureaja u postrojenjima ( djelovanje na izvore elektrine energije,

U daljnjim razmatranjima izuavat e se komponente sklopova te pretvaraki

Primjer ispravljaa (AC/DC pretvorbe) prikazan je na slici 4.

Sl. 4. Trofazni ispravlja

Na slici 4 prikazan je trofazni ispravlja. Ispravlja se sastoji od trofaznog

Primjer izmjenjivaa (DC/AC) pretvorbe prikazan je na slici 5.

Sl. 5. Rezonantni istosmjerno-izmjenini pretvara

Slika 5 prikazuje tkz. rezonantni pretvara. Pretvara pretvara istosmjernu

Napon v0 je pravokutan, dok je napon vac sinusoidalan radi djelovanja serijskog

2.3. Izmjenino izmjenini pretvarai

Primjer izravne izmjenino-izmjenine pretvorbe (AC/AC) prikazana je na slici 6:

Sl. 6. Izmjenino izmjenina pretvorba

Na slici 6 prikazan je pretvara frekvencije koji viu ulaznu frekvenciju

Sl. 7. Valni oblici napona na ulazu i izlazu pretvaraa sa slike 6

Na slici 7 prikazani su valni oblici ulaznog i izlaznog napona pretvaraa. Gornja

Jo jedan primjer izmjenino-izmjenine pretvorbe prikazan je na slici 8.

Sl 8. Izmjenino-izmjenini pretvara napona

Pretvara na slici 8 vri pretvorbu izmjeninog napona odreene frekvencije u

2.4. Istosmjerno-istosmjerni pretvarai

Naelo rada istosmjerno istosmjernih pretvaraa zasniva se na brzom prekapanju

Pretpostavimo da elimo realizirati istosmjerno-istosmjerni pretvara koji

Sl. 9. Primjer DC-DC pretvaraa

Pretvara na slici 9 moe se ostvariti pomou jednog otpornika iznosa 5 koji je