Professional Documents
Culture Documents
Skripta Mostovi PDF
Skripta Mostovi PDF
GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI
FAKULTET
Kolegij: Mostovi
Split, 2008.
SADRAJ
1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2. Opi podaci o mostovima . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.1 OPI POJMOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2 NAZIVI DIJELOVA MOSTA . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2.1 Donji ustroj mosta . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.2.2 Gornji ustroj mosta . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3 PODJELA MOSTOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3.1 Vrste mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3.1.1 Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima . . . . . .
2.3.1.2 Vrste mostova po mjestu poloaju i vrsti zapreke . . . . .
2.3.1.3 Vrste mostova po njihovom prometnom znaenju . . . . .
2.3.1.4 Vrste mostova po veliini njihova otvora . . . . . . . .
2.3.1.5 Vrste mostova po njihovoj projektiranoj trajnosti . . . . .
2.3.1.6 Vrste mostova po fiksnosti . . . . . . . . . . . . .
2.3.1.7 Vrste mostova prema nainu oslanjanja nosivog sklopa . . .
2.3.1.8 Vrste mostova prema oblikovnim stilovima . . . . . . .
2.3.2 Tipovi mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.3.2.1 Tipovi mostova po uzdunom rasporedu otvora . . . . . .
2.3.2.2 Tipovi mostova po obliku nivelete . . . . . . . . . .
2.3.2.3 Tipovi mostova po poloaju kolnika . . . . . . . . . .
2.3.2.4 Tipovi mostova po tlocrtnom poloaju i obliku . . . . . .
2.3.2.5 Tipovi mostova po pretenom gradivu glavnog sklopa . . . .
2.3.2.6 Tipovi mostova prema nainu izrade glavne konstrukcije . . .
2.3.2.7 Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije . . . . . .
2.3.2.8 Tipovi mostova prema nainu prijenosa sila
s konstrukcije mosta na temeljno tlo. . . . . . . . . .
2.3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa . . . .
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova . . . . . . . . . .
3.1 ZAHTJEVI NA MOSTOVE . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.1 Zahtjevi prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.2 Tehniki zahtjevi (sigurnost i mehanika otpornost) . . . . . . .
3.1.3 Zahtjevi ekonominosti . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.4 Estetski zahtjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.5 Zahtjevi trajnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.1.6 Ekoloki zahtjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.2 POTREBNE PREDRADNJE . . . . . . . . . . . . . . . .
3.3 IZBOR MJESTA I POLOAJA . . . . . . . . . . . . . . .
3.3.1 Ugao prijelaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.3.2 O izboru pravca . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.4 IZBOR NIVELETE . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.4.1 Visinski odnosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.4.2 Odnosi odluni za ocjenu vrijednosti nivelete . . . . . . . . .
3.4.3 Osnovni oblici nivelete . . . . . . . . . . . . . . . .
3.5 TEMELJENJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.6 SLOBODNI PROFILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.6.1 Slobodni profili za popravke i odravanje mostova . . . . . . .
3.6.2 Slobodni profili za pjeake . . . . . . . . . . . . . . .
3.6.3 Slobodni profili za cestovna vozila . . . . . . . . . . . . .
3.6.4 Slobodni profili za eljeznicu . . . . . . . . . . . . . .
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova . . . . . . . . . . .
4.1 GREDNI MOSTOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.1 Proste grede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.2 Proste grede s ploama za kontinuitet . . . . . . . . . . . .
4.1.3 Proste grede s prepustima . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.4 Grede sa zglobovima . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.5 Kontinuirane grede . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.6 Konzolne grede . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.1.7 Grede sa stolovima . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2 OKVIRNI MOSTOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1 Okviri s jednim poljem . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1.1 Trozglobni okviri . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1.2 Dvozglobni okviri . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1.3 Upeti okviri . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1.4 Zatvoreni okviri . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.1.5 Elastino upeti okviri . . . . . . . . . . . . . .
4.2.2 Okviri s dva polja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.3 Okviri s tri polja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.2.3.1 Okviri s kratkim krajnjim profilima i uspravnim stupovima . .
4.3 LUNI MOSTOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.1 Upeti lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.2 Dvozglobni lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.3 Trozglobni lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.4 Elastino upeti lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.5 Lukovi sa zategom . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.6 Nielsenov luk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.7 Mostovi s lunim zidovima . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.8 Hennebiqueovi lukovi . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3.9 Lukovi s preuzetim potiskom . . . . . . . . . . . . . .
4.4 VISEI I OVJEENI (ZAUZDANI) MOSTOVI . . . . . . . . . .
4.4.1 Ovjeeni mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.4.2 Visei mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5. Dijelovi mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.1 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5.2 KOLOVOZNA KONSTRUKCIJA . . . . . . . . . . . . . .
6. Graenje mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.1 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.2 OPI POSTUPCI GRADNJE . . . . . . . . . . . . . . . .
6.3 GRAENJE TEMELJA UPORNJAKA I STUPOVA . . . . . . . .
6.4 GRAENJE UPORNJAKA I STUPOVA . . . . . . . . . . . .
6.4.1 Izvedba stupova na licu mjesta . . . . . . . . . . . . . .
6.4.1.1 Potpuna oplata . . . . . . . . . . . . . . . .
6.4.1.2 Sektorska oplata . . . . . . . . . . . . . . . .
6.4.1.3 Klizna oplata . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.4.2 Izvedba polumontanih i montanih stupova . . . . . . . . .
6.5 GRAENJE LUKOVA I RASPONSKE KONSTRUKCIJE . . . . . .
6.5.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.5.2 Izvedba mostova na nepokretnim skelama . . . . . . . . . .
6.5.3 Dijelovi skele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.5.4 Tipovi skela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.5.4.1 Drvene skele . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.5.4.2 eline skele . . . . . . . . . . . . . . . . .
6.5.5 Izvedba mostova na pokretnim skelama . . . . . . . . . . .
6.5.6 Izvedba mostova pomou lansirnih skela . . . . . . . . . . .
6.5.7 Izvedba mostova pomou dizalica . . . . . . . . . . . . .
6.5.8 Izvedba mostova pomou lansirnih prenosila . . . . . . . . .
6.5.9.1 Betoniranje sektora na licu mjesta . . . . . . . . . .
6.5.9.2 Montiranje konzolnih sektora . . . . . . . . . . . .
6.5.9.3 Statika razmatranja . . . . . . . . . . . . . . .
6.5.10 Izvedba mostova postupkom navlaenja (potiskivanja) . . . . . .
6.5.11 Izvedba lukova postupkom zaokretanja . . . . . . . . . . .
6.5.12 Neto na kraju . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7. Oprema mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.1 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2 LEAJEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.2 Zglobovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.2.1 Betonski zglobovi . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.2.2 elini zglobovi . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.3 Armirani elastomerni leajevi . . . . . . . . . . . . . .
7.2.4 Lonasti leajevi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.5 Leajevi specijalne namjene . . . . . . . . . . . . . . .
7.2.6 Rasporeivanje leajeva na mostu . . . . . . . . . . . . .
7.2.7 Proraun leajeva . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3 OGRADE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.2 Metalne ograde . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.3 Betonske ograde . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.3.4 Ograde od kombiniranih materijala (metal-beton) . . . . . . . .
7.4 RUBNJACI I ODBOJNICI . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5 RASVJETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.1 Rasvjeta u naslonu ograda . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.2 Nizovi niskih kandelabra . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.3 Svjetla objeena na razapetim uadima . . . . . . . . . . .
7.5.4 Nizovi malih svjetiljaka . . . . . . . . . . . . . . . .
7.5.5 Rasvjeta na visokim stupovima . . . . . . . . . . . . . .
7.5.6 Rasvjeta ispod mosta . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.6 KOLOVOZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.6.1 Kolovozi eljeznikih mostova . . . . . . . . . . . . . .
7.6.1.1 Provedena posteljica . . . . . . . . . . . . . .
7.6.1.2 eljezniki kolosjek bez posteljice . . . . . . . . . .
7.6.1.3 Kolosijek bez pragova . . . . . . . . . . . . . .
7.6.2 Kolovozi cestovnih mostova . . . . . . . . . . . . . . .
7.6.2.1 Neposredni kolovoz . . . . . . . . . . . . . . .
7.6.2.2 Tucaniki kolovoz . . . . . . . . . . . . . . . .
7.6.2.3 Asfaltni kolovozi . . . . . . . . . . . . . . . .
7.6.2.4 Betonski kolovozi . . . . . . . . . . . . . . . .
7.6.2.5 Poploenja kolnika . . . . . . . . . . . . . . .
7.6.2.6 Poploenja parkiralita . . . . . . . . . . . . . .
7.7 PRIJELAZNI UREAJI . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7.8 ODVODNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8. Optereenja mostova . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.1 UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2 PODJELA OPTEREENJA . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2.1 Osnovna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2.2 Dodatna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.2.3 Izvanredna djelovanja . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.3 ZAJEDNIKI UTJECAJI VIE DJELOVANJA . . . . . . . . . .
8.4 STALNI TERET I VLASTITA TEINA NOSAA . . . . . . . . .
8.5 KORISNO (PROMETNO) OPTEREENJE . . . . . . . . . . .
8.5.1 Cestovni mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.5.2 Pjeaki mostovi . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.5.3 Mostovi za eljezniki i mjeoviti promet . . . . . . . . . .
8.6 SILE OD PREDNAPREZANJA . . . . . . . . . . . . . . .
8.7 DJELOVANJA ZBOG SKUPLJANJA (BUBRENJA)
I PUZANJA MATERIJALA . . . . . . . . . . . . . . . .
8.8 TEINA VODOVA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9 TLAK TLA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.1 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.2 Vertikalni tlak tla . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.3 Aktivni tlak tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.9.4 Pasivni tlak tla . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.10 OPTEREENJE OD VODE . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.10.1 Djelovanje mirne vode (hidrostatiko djelovanje) . . . . . . .
8.10.2 Djelovanje tekue vode (hidrodinamiko djelovanje) . . . . . .
8.10.3 Uzgon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.11 OPTEREENJA NA OGRADU MOSTA . . . . . . . . . . . .
8.11.1 Djelovanje ljudi na ogradu . . . . . . . . . . . . . . .
8.11.2 Udar vozila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
8.11.3 Ostala djelovanje na ogradu . . . . . . . . . . . . . .
8.12 DEFORMACIJE NASTALE KAO
POSLJEDICA NAINA GRADNJE . . . . . . . . . . . . . .
8.13 DJELOVANJE PROMJENE TEMPERATURE . . . . . . . . . .
8.13.1 Jednolika promjena temperature . . . . . . . . . . . . .
8.13.2 Nejednolika promjena temperature . . . . . . . . . . . .
1. UVOD
Most je graevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima je
ovjek osjeao potrebu od kada postoji. Graenje mostova bilo je oduvijek, a i danas je,
osobito podruje graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele graevine koje pobuuju
nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova ispreplie se sa
sudbinom ljudi. Mnogi znaajni dogaaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom,
postojanjem i ruenjem. Dogaaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke
umjetnike, potakli legende i zanimljive prie obinih ljudi.
Razvoj graenja mostova nije tekao bez potekoa. Dogodile su se mnoge katastrofe
mostovima i njihovim graditeljima. Na sreu, neke velike nezgode dovele su do vanih
otkria koritenih u gradnji novih mostova. Profesija graenja mostova zahtjevno je i
nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan ovjek, niti su u procesu graenja aktivni
samo oni koji ga neposredno izrauju.
Graenje mostova teklo je stoljeima svojim polaganim razvojem, preteito na osnovi
iskustva s ve izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ogranieni su
na pjeake prijelaze i mostove. Pojava eljeznice i razvoj brzog cestovnog prometa
uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagraeni.
Graditeljstvo je te zadatke rjeavalo novim gradivima i konstrukcijama raznolikih sustava i
oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i eljeznikog prometa nametnuo je potrebu vrstog
prijelaza esto veoma irokih i dubokih vodenih prepreka. Suvremena tehnika i tehnoloka
postignua u graenju mostova, uz ukupni gospodarski napredak, omoguili su da nekada
elje o vrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva i
fjordova danas postanu stvarnost.
U tijeku je realizacija mnogih sloenih projekata, trokovi kojih se iskazuju u milijardama
USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se nekad samo
matalo. Realizacija ovih projekata nije nikakav hir, ve se ponajprije temelji na gospodarskoj
opravdanosti.
Projektiranje mostova sloen je graevinsko-tehniki zadatak, koji treba zadovoljiti mnoge
zahtjeve, a ne samo tehniko rjeenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje pouzdane
nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Taj uvjet, iako prijeko potreban, nije
dovoljan za uporabnu vrijednost mosta.
Mostovi, kao i sve druge graevine, trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti,
sigurnosti, trajnosti, ekonominosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoli). Za uspjeno
rjeavanje takvih zahtjeva treba vladati irokim saznanjima, a u sluaju veih i sloenijih
projekata nuno je ukljuenje veeg broja strunjaka razliitih specijalnosti. Navedeni
zahtjevi meusobno su suprotstavljeni pa ih valja kompromisno uskladiti.
Problemi projektiranja i graenja nosivih konstrukcija sastavni su dio graenja mostova.
Stoga je neophodno poznavanje razliitih disciplina u cilju postizanja pouzdanih, trajnih i
ekonominih konstrukcija. U posljednje vrijeme osobito je znaajan veliki napredak u
podruju prorauna nosivih konstrukcija. Razvoj numerikih metoda prorauna, a osobito
metoda konanih elemenata, potaknut ekspanzijom raunala, omoguava pouzdane statike i
dinamike, linearne i nelinearne analize konstrukcija. Proraun nosivih konstrukcija, nekad
osobito zahtjevan i dugotrajan, pritom esto i dominantni dio projekta mosta, danas je postao
gotovo rutinski zadatak. Iako su graditelji mostova najdirektnije vezani za proraun njegovih
nosivih konstrukcija, potrebna su im mnogo ira saznanja u cilju postizanja optimalnog
rjeenja.
1
1. Uvod
Graditelj mostova treba dobro poznavati gradiva za izradu nosivih konstrukcija i sklopova,
te postupke izrade. Nedopustivo je neopravdano nametanje nekih gradiva i postupaka
izvoenja. Naalost, ovo je ponekad prisutno jer su konstruktori danas specijalizirani samo za
pojedine materijale, a izvoai nameu svoje postupke izrade.
Princip ekonominosti nedvojbeno je jedan od sredinjih zahtjeva na most. Ekonominost i
jeftinoa nisu isti pojmovi iako ih naalost neki ponekad poistovjeuju. Naime, mnoga jeftina
projektna rjeenja mostova u uporabi su zahtijevala velike trokove odravanja, to se kasnije
pokazalo sveukupno neekonominim. U ukupnu cijenu mosta, osim trokova izrade, treba
uraunati i oekivane trokove odravanja. Stoga, pri izradi projekta mosta posebnu panju
treba posvetiti trajnosti, a osobito kod mostova u agresivnom okoliu. S tim u svezi, nuno je
detaljno propisati i u izvoenju provesti mjere osiguranja i kontrole kvalitete. Ispravno
poneto poveana ulaganja u fazi izrade mosta, u konanosti bi se trebalo pokazati sveukupno
ekonominijim rjeenjem.
U svezi ekonominosti povezano je i pitanje brzine graenja. Pod argumentima brzine i
tedljivosti nerijetko su proturena rjeenja za koja se kasnije ustanovilo da nisu bila ni tako
jeftina, ni brzo gotova, kako se unaprijed obeavalo. Posljedice su toga nepovratno i trajno
manje vrijedne graevine, a sve za asovite probitke. Brzina graenja ne smije utjecati na
kvalitetu, jer jednom kad graevina bude dovrena vremenski rok njene izgradnje nikome
nee biti interesantan, ve njena sveukupna i trajna vrijednost.
Kao utilitarne graevine mostovi moraju biti prikladno oblikovani. Pod pojmom
oblikovanja ukljueni su razliiti imbenici koji uvjetuju opu vrijednost mosta. Osim svoje
unutranje ljepote, most treba biti skladno uklopljen u okoli. Oblikovna vrijednost mosta
prvenstveno ovisi o projektantu, njegovoj konstruktorskoj i estetskoj obdarenosti i shvaanju,
ali isto tako i o investitoru i izvoau.
Estetski zahtjevi na most ponekad moraju biti odluujui, a osobito kod gradskih mostova.
U izvjesnim sluajevima potrebno je u postupku izrade projekta mosta ukljuiti arhitekta. U
svakom sluaju, nedopustivo je graenje runih mostova.
2
2. Opi podaci o mostovima
Crte 2.1: Primjer armirano betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova
3
2. Opi podaci o mostovima
Crte 2.3: Primjer uzdune dispozicije betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova
Crte 2.4: Poprena dispozicija betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova
Crte 2.5: Betonski gredni most sanduastog poprenog presjeka, pojmovi i nazivi dijelova
4
2. Opi podaci o mostovima
5
2. Opi podaci o mostovima
Crte 2.6: Primjer kombiniranog mosta za cestovni promet, tramvaj i pjeake - pojmovi i nazivi
dijelova. Most ima uputeni kolnik i punostijene glavne eline nosae grednog sustava
Crte 2.7: Primjer poprene dispozicije mosta iz punostijenih elinih grednih nosaa spregnutih s
betonskom kolnikom ploom - pojmovi i nazivi dijelova
6
2. Opi podaci o mostovima
7
2. Opi podaci o mostovima
Stupovi su dijelovi mosta koji podupiru rasponsku konstrukciju izmeu upornjaka. Mogu
biti temeljeni na suhom i u vodi. U drvenim mostovima za stupove se koriste nazivi jaram i
stupite, ovisno o njihovoj konstrukciji. Stupovi mogu imati:
Temelj stupa
Tijelo stupa, stup u uem smislu.
Leajnu gredu, nosivi blok na kojeg se naslanja leaj ili leajna klupica. Obino je
smjeten unutar leajne grede.
Leajna klupica, uzdignuti dio iznad vrha stupa na kojeg se neposredno oslanja leaj.
Preke i druge spojne elemente kod sloenih stupova.
Ledobran i ledolom, posebne dijelove uzvodno od (ispred) stupa zbog zatite od leda,
plovnih predmeta ili plovila
Kod viseih i ovjeenih mostova glavni stupovi koji se uzdiu visoko iznad razine
kolnika zovu se piloni. Preko njih je objeena uad za vjeanje rasponske konstrukc-
ije mosta.
Leajevi su posebni dijelovi na koje se neposredno naslanja rasponska konstrukcija.
Spram mogunosti i naina relativnog pomicanja okretanja rasponskog sklopa, u
odnosu na donji ustroj razlikujemo:
Nepokretni leaj ne doputa nikakva meusobna pomicanja rasponske kon-
strukcije i donjeg ustroja.
Pokretni leaj doputa pomicanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu.
Linijski leaj doputa okretanje rasponske konstrukcije oko jedne crte.
Tokasti leaj doputa okretanje rasponskog sklopa u svim pravcima.
Klizni leaj omoguava pomak rasponske konstrukcije u eljenom pravcu
klizanjem.
Njihajui ili pendl leaj, formiran od kratkog obostrano zglobno prikljuenog
stupa, omoguava pomicanje i kretanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu.
8
2. Opi podaci o mostovima
Popreni nosai su dijelovi nosivog sklopa koji meusobno povezuju glavne nosae. Kod
nekih se sklopova mogu razlikovati osnovni (obino nad leajima) i sekundarni (obino u
polju) popreni nosai.
Poduni nosai, ili sekundarni uzduni nosai, su dijelovi nosivog sklopa koji lee
uzduno kao i glavni nosai, ali nisu ukljueni u glavni prijenos sila.
Kolnik je ploha namijenjena vozilima.
Kolovoz je gornji stroj kolnika po kojemu se odvija promet.
Hodnik, ili plonik, je ploha namijenjena prolazu ljudi. Ponekad se naziva i pjeaka staza.
9
2. Opi podaci o mostovima
10
2. Opi podaci o mostovima
Neke uobiajene visine kod mostova posebno su prikazane na slici 2.13. To su:
Ukupna visina (vu) je visina od dna najnieg temelja do najvie toke nosivog sklopa.
Visina konstrukcije (vk) je visina od donjeg do gornjeg ruba nosivog rasponskog
sklopa. Moe biti razliita uzdu mosta.
Slobodna visina (vs) je visina od plohe donje prometnice, ili od mjerodavne visine
vode, do donjeg ruba rasponskog sklopa. Moe biti razliita uzdu mosta.
Raspoloiva visina (vr) je visina od mjerodavne razine vode, ili donje prometnice, do
nivelete mosta.
Graevna visina (vg) je visina od dna temelja do nivelete.
Konstruktivna visina (vv) je visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije do
nivelete. Debljina kolovoza (dk) obino je ukljuena u ovu visinu.
11
2. Opi podaci o mostovima
Zatitni mostovi
Kranski mostovi
Mostovi prenosila
Kombinirani mostovi
2.3.1.2 Vrste mostova po mjestu, poloaju i vrsti zapreke
Gradski mostovi
Mostovi preko rijeka i vodotoka
Mostovi nad udolinama i obroncima (vijadukti)
Mostovi preko prometnica (nadvonjaci i podvonjaci)
Mostovi na prilazima (rampama)
Mostovi nad provalijama
Mostovi preko morskih tjesnaca
Mostovi na inundacijama
Mostovi u parkovima
Tvravni mostovi
Nadvonjaci; nadvonjak prevodi prometnicu iznad razine okolnog terena na kojem
se nalazi druga prometnica.
Podvonjaci; podvonjak prevodi prometnicu ispod razine okolnog terena na kojem
se nalazi druga prometnica. Ponekad se za isti objekt koriste oba termina. Primjerice,
pri prolazu ceste iznad eljeznike pruge, govori se o cestovnom nadvonjaku ili pak
eljeznikom podvonjaku
2.3.1.3 Vrste mostova po njihovom prometnom znaenju
Lokalni mostovi
Tranzitni mostovi
Magistralni mostovi
Sabirni mostovi
Industrijski mostovi
2.3.1.4 Vrste mostova po veliini njihova otvora
Mali mostovi ili propusti. Propusti su mostovi otvora od oko 6 - 10 m. Obino se
grade po tipskim projektima. irina i visina otvora obino se odreuju na temelju
zahtjeva propusnosti ili prometnih zahtjeva.
Mostovi osrednje veliine otvora; obino nadvonjaci, podvonjaci ili vijadukti
Veliki mostovi
2.3.1.5 Vrste mostova po njihovoj projektiranoj trajnosti
Provizorni mostovi su oni kod kojih je predvien period uporabe krai od vremena
trajnosti gradiva od kojeg su nainjeni. Obino se grade zbog potrebe to hitnijeg
uspostavljanja prometa.
Privremeni mostovi su oni koje predviamo za odreeni period, krai od vremena
trajnosti grae. Takvi su primjerice mostovi koje trebamo samo za vrijeme gradnje
nekog objekta.
Polustalni mostovi su oni mostovi koje gradimo da traju to due, ali ne unedogled.
Stalni mostovi su oni mostovi koje gradimo s tenjom da traju u daleku budunost.
Sa stanovita projektom predviene raunske sigurnosti nosivih konstrukcija, propisima su
obino definirani koeficijenti sigurnosti za pojedine kategorije objekata. Ukoliko pak nisu,
treba ih definirati u dogovoru s investitorom.
12
2. Opi podaci o mostovima
13
2. Opi podaci o mostovima
Pokriveni mostovi
Viekatni mostovi
2.3.2.4 Tipovi mostova po tlocrtnom poloaju i obliku:
Okomiti mostovi
Kosi mostovi
Mostovi u pravcu
Mostovi u zavoju
2.3.2.5 Tipovi mostova po pretenom gradivu glavnog sklopa:
Drveni mostovi (podjela prema vrsti drveta i grae)
Metalni mostovi:
od lijevanog gvoa
od elika
od aluminija
Masivni mostovi:
od prirodnog kamena
od opeke
od nearmiranog betona
od klasino armiranog betona
prednapeti mostovi
Mostovi od kombiniranih materijala
2.3.2.6 Tipovi mostova prema nainu izrade glavne konstrukcije
Drveni nosai:
tesarski vezani
avlani
spojeni vijcima i modanicima
lijepljeni
Metalni nosai:
zakivani
zavareni
spojeni vijcima (obini i prednapeti)
Masivni nosai:
zidani
betonirani na mjestu
predgotovljeni i monolitizirani
2.3.2.7 Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije
Ploasti mostovi (puni i uplji)
Gredni mostovi (rebrasti, sanduasti, punostijeni, reetkasti)
Okvirni mostovi (s vertikalnim i kosim stupovima)
Luni mostovi
Visei mostovi
Ovjeeni mostovi (mostovi s kosom uadi)
Zategnuti (napeti) mostovi
Mostovi sloenih tipova nosivih sklopova
14
2. Opi podaci o mostovima
2.3.2.8 Tipovi mostova prema nainu prijenosa sila s konstrukcije mosta na temeljno tlo:
Nosai bez potiska (horizontalnih sila) na tlo:
slobodno poloeni nosai sa i bez prepusta
kontinuirani nosai sa i bez zglobova
okviri i lukovi sa zategama
visei nosai u sebe usidreni
ovjeeni nosai
Nosai s potiskom na tlo:
luni nosai bez zatega
okvirni nosai bez zatega
visei nosai
2.3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa:
Mostovi s ravnim nosaima konstantne visine
Mostovi s ravnim nosaima ojaani vutama uz leaje
Mostovi s ravnim nosaima promjenjive visine
Mostovi sa zakrivljenim nosaima konstantne i promjenjive visine
15
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
16
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
zahtjeve, tj. zahtjeve trajnosti. Pretjerana tednja na visini (krutosti) nosivih elemenata je
tetna i nedopustiva.
17
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
18
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
19
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
s s Lk s
Lk
L0
L0
L0 Lk
LV
LV
LV
su su su
20
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
Ako na kosom krianju predvidimo kosi most imamo: dulji donji ustroj, razliita krila
upornjaka, kompliciraniju konstrukciju, opsenije proraune i openito most e biti tee
izvesti nego okomiti most. Uz to, postoje i odreene potekoe oblikovanja mosta.
Oevidno je da su kosa krianja ispravna s obzirom na uporabnu vrijednost prometnice jer
omoguavaju optimalno voenje linije trase. Problemi koji se pri tome nameu graditeljima
mostova mogu biti sloeni. Takoer postoje problemi osiguranja dobre preglednosti na
prometnici/vodotoku koji prolazi ispod mosta. Ovakvi problemi se obino rjeavaju tankim
pojedinanim stupovima kojima se ostvaruju otvoreni vidici.
21
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
22
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
23
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
a) Niveleta u pravcu
Potpuno horizontalne nivelete pogodne su za eljeznike mostove s otvorenim kolnikom.
Za cestovne mostove potrebno je prometnoj plohi dati uzduni pad od barem 0.5% zbog
odvodnje. Pri tome treba imati na umu da neravnost kolovoza koja nastaje kod uporabe
pospjeuje zadravanje vode na kolniku.
Visinski odnosi izmeu krajeva mosta, slobodni profil ili drugi razlozi mogu uzrokovati
jednostrano ili dvostrano nagnutu niveletu.
b) Konveksna niveleta
Ovaj oblik nivelete je pogodan i za izgled mosta i za odvodnju. Ako se toka kulminacije
nalazi u simetrali mosta, konstrukcija e biti simetrina. Zaobljenja ne smiju biti jaka zbog
preglednosti ceste. Preporua se da usponi i padovi ne budu vei od 3%, naroito ako na
mostu imamo i pjeaki promet.
c) Konkavna niveleta
Primjenjuje se na mjestima gdje se prometnica sputa s obje strane prema prijelazu
(mostu). Vrlo je povoljna zbog preglednosti, ali nepovoljna za odvodnju (na najniem dijelu
potrebno poveati broj i veliinu slivnika i potrebno kvalitetno odravanje). Problem
odvodnje se esto moe izbjei postavljanjem najnie toke izvan mosta.
d) Sloeni oblici
Kod dugih mostova mogu nastati valoviti oblici nivelete (kombinacije konveksnih
konkavnih i nivelete u pravcu). Mnogobrojne su kombinacije oblika, naroito u voritima
gdje se krakovi ceste isprepliu tlocrtno i visinski.
3.5 TEMELJENJE
O uvjetima temeljenja bitno ovisi prikladnost uzdune dispozicije, veliina otvora, izbor
gradiva, tip i statiki sustav rasponske konstrukcije, trokovi i vrijeme graenja. Ako je
temeljno tlo vrsta stijena, tada na njega moemo predati velike vertikalne i horizontalne sile,
pa moemo razmiljati o mostovima osebujnih rasponskih sklopova. Naprotiv, na loem tlu
prisiljeni smo graditi mostove jednostavnih statikih sustava i manjih raspona. Ponekad
temeljenje moe predstavljati najkompleksniji i najskuplji dio mosta, kao npr. temeljenje u
mulju ili movarnim tlima (ipovi, bunari), ili temeljenje u vodi ili moru (kesoni).
Openita je praksa da se na temelju geolokih karata i vizualnog pregleda terena da
globalna ocjena karakteristika temeljnog tla i odredi nain temeljenja. Projektant tada izrauje
idejno rjeenje mosta (jedno ili vie njih), na osnovi kojeg se donose odluke o nainu i opsegu
vrenja istranih radova.
Terenska istraivanja obino se sastoje od geotehnikih buotina i seizmogeolokih
ispitivanja. Openito se preporua sljedei broj i raspored buotina:
Za mostove do 30 m, po jedna buotina dubine 10 m ispod svakog upornjaka i
eventualno jedna u sredini;
Za mostove 30-100 m po jedna buotina dubine 10-15 m kod svakog upornjaka i bar
jedna u sredini;
Za mostove dulje od 100 m po jedna buotina kod svakog stupa i po dvije kod
svakog upornjaka (ako je nepoznat poloaj stupova i upornjaka, buotine je potrebno
postavljati na razmaku 15-20 m);
24
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
Za velike i iroke mostove po dvije buotine ispred i iza svakog stupa i upornjaka.
Seizmogeoloka ispitivanja obino se provode du trase mosta, i sa rezultatima iz buotina
daju geoloku sliku terena na kojem se most gradi. Ako geoloki sastav tla nije u potpunosti
jasan, tada treba poveati broj i dubinu buotina. Pri tome je potrebno u nosivi sloj tla ui bar
3 m, a u liticu u predjelima kra bar 4 m.
Geotehnikim ispitivanjima potrebno je definirati parametre nosivog tla kao to su:
Nosivost tla,
Slijeganje,
Vodopropusnost,
Vodostaj podzemne ili nadzemne vode,
Prirodna vlanost tla,
Sposobnost upijanja vode,
Zapreminska teina,
Sastav zrnatosti,
Granicu plastinosti,
Adheziju, koheziju i unutranje trenje, itd.
Jedan od osnovnih parametara koje ova istraivanja trebaju ispitati je veliina slijeganja
temeljnog tla. Razliiti sustavi konstrukcija su razliito osjetljivi na slijeganje, pa je veliina
slijeganja je direktno vezana za odabir konstruktivnog sustava mosta.
Takoer bitna stvar kod temeljenja je nivo podzemne i/ili nadzemne vode. Vano je
napomenuti da nije podesno raditi temelje bez crpljenja vode (betoniranje u vodi). Prisutnost
nepropusnih slojeva na dohvatnoj dubini znai bitno olakanje radova. Treba imati na umu da
cijena radova kad je prisutna voda raste priblino s kvadratom dubine raunajui od povrine
vode.
U nekim rjeenjima nosivih sklopova mostova teko je odijeliti temelje od ostalog donjeg
ustroja, a ponegdje i od gornjeg ustroja mosta. Tada su i promatranja problema temeljenja
ograniena na mogunosti izgradnje, a funkcioniranje nosive konstrukcije je cjelina koju kao
takvu treba i provjeravati.
25
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
Crte 3.9: Primjeri nekih minimalnih dimenzija pjeakih prolaza uz cestovne kolnike
26
3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
27
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
(primjerice s pomou konzolnog postupka ili navlaenjem itavog rasponskog sklopa) kao i
postupka pouzdane i trajne antikorozivne zatite, osigurava se jo svjetlija perspektiva
primjene elinih grednih mostova.
Zbog najboljeg iskoritenja prirodnih naponsko-deformacijskih osobina i vrstoa nosivih
gradiva logino se namee upotreba kompozitnih presjeka grednih mostova. U tom smislu ve
poodavno se efikasno koriste tzv. spregnute konstrukcije. To su najee konstrukcije iz
elika i betona, kod ega se globalno beton koristi za preuzimanje tlaka a elik za preuzimanje
posmika i vlaka. S tim u svezi vri se sprezanje betonske kolnike ploe s laganim
punostijenim ili reetkastim elinim nosaima. Ovakve konstrukcije imaju sve dobre osobine
betonskih i elinih konstrukcija (primjerice: relativno su lagane; jednostavno, brzo i lako se
izvode i montiraju, trajne su i pouzdane), to ih ini jednima od najoptimalnijih grednih
konstrukcija.
Za izradu grednih mostova koriste se glavne grede slijedeih nosivih (statikih) sustava:
l l
M0 M0
M0
29
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
uvrenja trebaju biti tako rijeena da je mogua brza i jednostavna zamjena ploa u sluaju
njihova oteenja.
Kod krute veze tanke ploe za kontinuitet i rasponske konstrukcije velike krutosti dobiva
se specifian statiki neodreeni sustav kod kojeg kontinuitetna ploa prima znaajne vlane
sile. Ovakav se sustav smije koristiti kod oslanjanja rasponskih nosaa na pokretne ili
elastino pokretne leajeve u smjeru pruanja mosta. Teoretski nepomini leajevi izazvali bi
vlanu silu kod klasinog kontinuiranog nosaa. Stoga treba nastojati da u sluaju ovakvih
kontinuitetnih ploa leajevi pruaju to manji otpor uzdunom pomicanju i okretanju
rasponskih nosaa na leaju.
Pri proraunu presjeka glavnih rasponskih nosaa u polju, utjecaj ploa za kontinuitet se ne
uzima u obzir. Kontinuitetne ploe treba proraunati na lokalno savijanje od vertikalnog
optereenja, te istovremene vlane sile uslijed savijanja glavnih rasponskih nosaa.
Posljedica neadekvatnog prorauna i armiranja armiranobetonskih ploa za kontinuitet
esto je bila pojava u njima znaajnih oteenja (pukotina), to je neke navodilo na pogrene
zakljuke kako ovakva rjeenja globalno nisu dobra.
Precizni proraun ovakvih sustava, ukljuujui u obzir i dugotrajne efekte u betonu, danas
nebi trebao predstavljati veu potekou. Da bi se to vie smanjile irine eventualnih
pukotina, plou za kontinuitet je dobro armirati sa to tanjim profilima na manjem poprenom
razmaku, ili pak uzduno prednapeti (ovo komplicira i poskupljuje izvedbu, pa se rijetko
koristi).
Betonske ploe za kontinuitet mogu se izvesti i sa zglobovima na krajevima. Ovakva
rjeenja su za izvedbu sloenija od prethodno navedenih. Neka rjeenja sa zglobno vezanim
kontinuitetnim ploama prikazana su na crteu 4.2.
Ovakve se ploe prvenstveno raunaju na lokalno savijanje od vertikalnog optereenja.
I2
30
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
l1 l2 l1
M0
l1 l2 l1
l1 l2 l1
M0
l l l l
M0 M0
M0
l1=0.8 l2 l2 l2 l2
32
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
vlano optereena, pa treba voditi rauna o tetnim pukotinama i mjerama poveane trajnosti
mosta. Zbog pojednostavljenja oplate, kontinuirani nosai konstantne visine rade se i na
rasponima do oko 100 m. Kod velikih raspona najee se koriste nosai promjenjive visine
sa zakrivljenim donjim pojasom i konzolni postupak izvedbe.
Na crteu 4.7 prikazan je primjer kontinuirane grede s tri otvora, pri emu su krajnji
jednaki i manji od srednjeg.
l1 l2 l1
33
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
l1=0.5 l2 l2 l2
l1=0.5 l2 a l2 a l2
34
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
35
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
36
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
37
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
M0 M0 M0 M0
M0
M0
Dvozglobni
M0 M0
Trozglobni
Zatvoreni okviri
Elastino upeti okviri
38
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
l l l l
M0 M0 M0 M0
l l l l
M0 M0 M0 M0
39
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
lk ls lk
lk ls lk
lk ls lk
lk ls lk lk ls lk
Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima Dvozglobni okviri s kratkim krajnjim poljima
i V stupovima i V stupovima
40
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
f
l
Crte 4.16: Raspon i strelica luka
Lune konstrukcije na osloncima, osim velikih vertikalnih prenose i velike horizontalne
sile, koje se predaju direktno na tlo preko peta luka. U nekim lunim sustavima horizontalne
sile se preuzimaju pomou posebnih zatega. Karakteristika lunih mostova je da su posebno
osjetljivi na pomake i zakretanje oslonaca tim vie to su im rasponi vei, a strelica manja.
41
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
Betonski lukovi su racionalna i uspjena rjeenja do raspona od oko 350 m, dok elini
lukovi mogu predstavljati uspjena rjeenja i preko 450 m. Najvei raspon betonskog luka
postignut je u Kini, most Wanxian, 420 m, dok je na drugom mjestu veliki otvor Krkog
mosta s 390 m. Najvei raspon eline lune konstrukcije postignut je na mostu New River
Gorge u SAD, 518 m.
42
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
Langerova greda
Luni zid
Svod
Zatega 1
Poluluk
44
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
45
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
Lepeza
Pseudolepeza
Most Tatara, Japan simetrini most Most Dubrovnik, Hrvatska, - nesimetrini most
Crte 4.28: Neki primjeri ovjeenih mostova
46
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
Crte 4.30: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod lateralnog vjeanja
47
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
Crte 4.31: Neki oblici pilona ovjeenih mostova kod aksijalnog vjeanja
Most Milwaukee aksijalno Most Replot Broen, - Detalj vjealjke Dubrovaki most
vjeanje lateralno vjeanje
Crte 4.33: Neki naini vjeanja ovjeenih mostova
48
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
49
4. Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
50
5. Dijelovi mostova
5.1 UVOD
U prethodnom poglavlju nabrojane su karakteristike nosivih konstrukcija mostova. Iz
izlaganja je vidljivo da svaki konstruktivni sustav nema sve nabrojane dijelove, a isto tako da
neki konstruktivni dijelovi mostova se javljaju u razliitim konstruktivnim sustavima. U ovom
poglavlju pokuat emo malo pribliiti razliita rjeenja konstruktivnih dijelova mostova s
aspektima njihove pojave u raznim konstruktivnim sustavima, te ukratko opisati osnove
njihovog prorauna.
1
4
2
5
3
6
52
5. Dijelovi mostova
Na izvedenu betonsku plou postavlja se hidroizolacija, asfaltni zastor, pjeaki hodnici,
odbojnici, ograda i sl., to predstavlja dodatno stalno optereenje mosta. Konano, na potpuno
zavreni most se puta promet. Dodatno stalno i prometno optereenje djeluju na statikom
sustavu koji nije vie prosta greda ve kontinuirani nosa, jer se beton betonske ploe i
poprenog nosaa stvrdnuo i preuzeo dio nosive funkcije. Ovo predstavlja II fazu prorauna.
Dakle, u II fazi montani nosa, ali sada potpomognut i betonskom ploom koja je s njim
spregnuta mora izdrati ukupno optereenje vlastitu teinu nosaa i ploe (iz I faze), te
dodatno stalno i prometno optereenje.
Ukupna gradnja je podijeljena u 6 osnovnih faza:
1. faza izgradnja upornjaka i temelja stupova;
2. faza izgradnja stupova;
3. faza izgradnja naglavnica na stupovima;
4. faza montiranje rasponskih nosaa;
5. faza monolitizacija rasponskih nosaa betoniranje kolovozne ploe;
6. faza asfaltiranje kolnikog zastora; ugradnja ograda, odbojnika i ostale
opreme.
Kod prethodnog primjera moglo bi se ak rei da je situacija jednostavna, jer se cijeli
proraun rasponske konstrukcije moe svesti na dvije faze. Na sljedeem primjeru lunog
mosta moe se pokazati kako nekad proraun moe imati prilino mnogo faza. Na crteu 5.2
prikazane su faze izgradnje luka jednog lunog mosta. Zbog jednostavnosti prikaza, izgradnja
je ovdje podijeljena u samo 10 faza.
1
6
2
7
3
8
4
9
5 10
5.4 UPORNJACI
Upornjaci su krajnji stupovi mosta. Njihova konstruktivna rjeenja bitno ovise o veliini
mosta, smjetaju mosta (grad ili otvorena prometnica), tipu mosta, pa ak i o vrsti prometa na
mostu. Kod velikih mostova upornjaci sami za sebe predstavljaju impozantne i zahtjevne
konstrukcije. Kod mostova u gradu upornjaci moraju zadovoljiti i estetskim zahtjevima, a
esto u njima mogu biti smjeteni razni sadraji.
Upornjaci grednih mostova preuzimaju i prenose na tlo vlastitu teinu, aktivni tlak tla, kao
i vlastitu teinu konstrukcije i korisno optereenje na mostu. Zavisno o konstruktivnog
rjeenja mosta mogu preuzimati i sile promjene temperaturne, sile koenja, kao i utjecaje
puzanja, skupljanja, poputanja leajeva i sl. Upornjaci lunih mostova preuzimaju i velike
horizontalne potiske.
Osnovni dijelovi upornjaka su: temelj, trup (koji moe biti puni zid ili u vidu stupova s
proputenim nasipom), leajne grede, leajni kvaderi, parapetni zid (zidi) i krila upornjaka
(crte 5.3). Na upornjacima se jo nalaze leajevi i dilatacijske naprave.
temelj krila
upornjaka krilo upornjaka krilo upornjaka
stup upornjaka
tijelo upornjaka
temelj upornjaka
temelj upornjaka
slika Vladica
Crte 5.5: Upornjaci malih mostova
Ovisno o izvedbi trupa upornjaka, upornjaci mogu biti masivni (puni, klasini), upornjaci s
proputenim nasipom (minimalni, utopljeni), laki upornjaci i upornjaci svoenih mostova.
Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne graevine.
Aksonometrijski prikaz masivnih upornjaka i upornjaka s proputenim nasipom prikazan je
na crteu 5.3.
Masivni ili klasini upornjaci su upornjaci koji se sastoje od masivnog tijela i krila, te
zadravaju nasip. Krila se najee rade paralelno, ali se za manje mostove, propuste ili u
specijalnim okolnostima krila mogu postaviti koso ili okomito, a mogu biti i specijalnog
oblika (crte 5.5). esto se izrauju i visea krila koja su vrlo ekonomina zbog male
potrebne koliine materijala. Kad su paralelna krila dugaka, potrebno ih je dilatirati od trupa.
Jedan nacrt klasinog upornjaka prikazan je na crteu 5.5.
55
5. Dijelovi mostova
1:1 1:1
.5 .5
Tlocrt
56
5. Dijelovi mostova
Uzduni presjek Poprecni presjek Pogled
70-100
1:1 1:1
.5 .5
Tlocrt
slike....
Crte 5.9: Usporedba konstrukcije klasinog i upornjaka s proputenim nasipom
Za cestovne mostove mogu se u literaturi nai orijentacijske dimenzije upornjaka. Jedan
takav primjer preuzet iz literature dan je na crteu 5.9.
57
5. Dijelovi mostova
slika Koboevi
Crte 5.10: Orijentacijske dimenzije masivnog upornjaka
Na sljedeih nekoliko slika prikazani su razliiti upornjaci.
58
5. Dijelovi mostova
59
5. Dijelovi mostova
5.4.2.2 Specijalni upornjaci
Kod velikih mostova upornjaci mogu biti specijalne konstrukcije u kojima se mogu nalaziti
razni sadraji. Neki primjeri prikazani su na crteu 5.14.
60
5. Dijelovi mostova
10 %
30
1:1
120
.5
MS > 80 MPa
8
600 210
61
5. Dijelovi mostova
5.5 STUPOVI
Stupovi slue za prijenos vertikalnog i horizontalnog optereenja s rasponske konstrukcije
na tlo. Dijelovi stupova su: temelj, tijelo, leina greda i leini kvader (crte 5.19). Oblik i
dimenzije stupova ovise o nizu faktora, kao npr.: statikom sustavu glavnih nosaa, materijala
od kojeg je stup izgraen, vrste tla na kojem se temelji, rasponima, visini stupova itd.
Oblik temelja zavisi o dubini i vrsti temeljenja (bunari, kesoni, piloti), te nosivosti
temeljnog tla, te eventualno dubini vode. Na plovnim rijekama i morima, gdje je mogu udar
broda, ili na rijekama na kojima je mogu udar leda grade se masivni jednodijelni stupovi sa
istacima, koji mogu amortizirati udare (ledobrani). Stupovi oko kojih protie voda potrebno je
oblikovati tako da sa tlak vode daje to manju silu na stup.
Stupovi se mogu izraivati od raznih materijala: opeka, kamen, beton i armirani beton te
elik. U novije vrijeme uglavnom se koriste armirani beton i elik, s eventualnim oblaganjem
kamenom.
U nastavku, razdioba stupova je provedena prema obliku stupova u pogledu sprijeda i
izgledu u poprenom presjeku mosta.
leajni kvader
leajna greda
tijelo stupa
temelj stupa
62
5. Dijelovi mostova
prekama, to se esto koristi kod stupova lunih mostova, kao i kod pilona viseih i
ovjeenih mostova.
Treba napomenuti da je kod grednih mostova najee nepomini leaj smjeten na
upornjacima, tako da se na stupovima od horizontalnih sila s rasponske konstrukcije prenose
samo sile otpora leajeva, to omoguava vrlo elegantne dimenzije ovih stupova. Dakako,
ovdje valja imati mjeru i ne pretjerivati u izboru minimalnih dimenzija.
Neki primjeri lakih stupova prikazani su na crteu 5.20, a primjeri presjeka stupova na
crteu 5.21.
63
5. Dijelovi mostova
Primjer suvremene pasarele s lakim Most Sando, vedska primjer luinog mosta s
pojedinanim stupovima lakim stupovima
Crte 5.22: Neki primjeri lakih stupova
Pont du Gard Zidani kameni stupovi Most Bayone, SAD masivni betonski stupovi
Crte 5.24: Neki primjeri masivnih stupova
Most Pyung Yeo 2, Koreja Most preko Korane kod Slunja, Hrvatska
Crte 5.26: Osebujni oblici stupova nekih mostova
66
5. Dijelovi mostova
5.5.6 Piloni
Piloni su stupovi kod ovjeenih i viseih mostova koji se uzdiu visoko nad niveletom.
Neki oblici pilona prikazani su na crteima 5.27 - 5.33. Njihov oblik moe biti raznolik, a
ovisi o nainu vjeanja glavne rasponske konstrukcije (lateralno ili aksijalno).
Piloni su optereeni tlanom silom koju im predaju vjealjke (ili glavno ue), te
horizontalnim silama vjetra i potresa.
67
5. Dijelovi mostova
Tatara, Japan
68
5. Dijelovi mostova
69
5. Dijelovi mostova
70
5. Dijelovi mostova
Ukupni troak
Minimalni troak
Gornji ustroj
Donji ustroj
rasponi
Konst. Konst.
50-100 50-100 Raspon Raspon
visina visina
[m] [m]
b (po potrebi) h [m] h [m]
l l
5-20 15-25
h
50-100 50-100
15 20 15 25
b (po potrebi)
h
h
100 100
Konst. Konst.
Raspon Raspon
visina visina
[m] [m]
b (po potrebi) h [m] h [m]
15-25 l 20-30 l
h
100 100
15 20 15 25
h
50-100 b 50-100 Konst. Konst.
Raspon Raspon
visina visina
[m] [m]
b h [m] h [m]
(b) l l
h
10-25 20-30
prom. prom.
15 20 15 25
a 2a a 2a a
(c)
h
folija 50
Crte 5.38: Montani uplji elementi
72
5. Dijelovi mostova
Konst. Konst.
Raspon Raspon
visina visina
[m] [m]
h [m] h [m]
b
(a)
(b)
h
l
10-30
b/4 b/2 b/4
10 15
b (b)
l l
(c) 10-30 25-45
10 15 15 20
h
(c)
b
l
15-25
(d) 10 25
h
(d)
l
b 25-45
15 25
(e) (e)
h
l
25-45
15 25
Crte 5.40: Rebrasti presjeci
Rebrasti mostovi od armiranog betona ekonomini su do raspona od oko 30 m. Danas sve
vei primat zauzimaju mostovi od prednapregnutog betona. Upotrebom prednapregnutog
betona smanjuje se opasnost od pojave pukotina, to osigurava trajnost mostova. Ujedno,
potrebno je manje materijala, pa su mogue vitkije konstrukcije s manjom konstruktivnom
visinom. Prednaprezanje moe biti prethodno (npr. presjek c) ili naknadno (c, d i e), to je
mnogo ee. Naknadno prednapeti elementi esto imaju karakteristini I presjek: uski hrbat
(jer potrebna armatura ne ovisi o njegovoj debljini) te iri donji pojas za prolaz kablova i
73
5. Dijelovi mostova
prihvaanje tlanih naprezanja od prednaprezanja. Postoje rjeenja i bez proirenja donjeg
pojasa (T presjeci), no tada je potrebna vea konstruktivna visina nosaa. Gornji pojas moe
biti uzak (d) ili irok (e). Uski gornji pojas zahtjeva dodatnu oplatu za betoniranje gornje
ploe, ali je laka manipulacija nosaima.
Broj rebara ovisi prvenstveno o irini mosta, ali i o raspoloivoj konstruktivnoj visini. Ako
konstruktivna visina nije ograniena povoljna su rjeenja s 3 do 5 glavnih nosaa (ovisno o
traenoj irini). Manji broj nosaa zahtijeva deblju plou, a pri veim rasponima potrebno je
plou i dodatno popreno prednapregnuti. Kod ogranienih konstruktivnih visina izvode se
presjeci s veim brojem nosaa male visine.
Popreni nosai se obino izvode nad stupovima i upornjacima. Ugradnjom poprenih
nosaa u polja izmeu stupova, odnosno izmeu upornjaka i stupova, poprena se raspodjela
optereenja poboljava, ali se znatno komplicira izvedba.
Raspon Raspon
visina visina
[m] [m]
h [m] h [m]
b
(a)
(b) 30-200
l
h
12 20
(b)
b l
30-200
12 20
h
(c) (c)
l
30-200
b
12 20
(d)
(d)
h
l
60-250
15 30
Crte 5.41: Sanduasti presjeci
74
5. Dijelovi mostova
75
5. Dijelovi mostova
>22
60-80
60-100
120
120-300
iroki nosaci
>25
a 2a a 2a a
>25
>22
<250
>100
Sanducasti presjek
>25
>35
>22
<350 >35
>20
>40
Presjek s montanim I nosacima
spregnutim s ab plocom
>22
>15
>22
>300
76
U1 S1 S2 S3 S4 U2
KRAJ KRILA
115+522,17
115+518,70
115+489,00
115+459,00
115+399,00
115+429,00
115+369,30
POCETAK KRILA
115+365,83
1,92%
197.7
28
247.66
MB-40 1,92%
7.8
KT-160
1,92%
20
20 120 20
188
MB-50
160
2xAEL 600/130
2xAEL 750/90
140 2xAEL 750/50
200
2xAEL 750/50
200
2xAEL 750/90
5. Dijelovi mostova
2xAEL 600/150
200
200
260
537
140
30 30
364
522
879
1259
180
180
180
175 200 175 175 200 175
550 200 200 200 550
600
180
200 200 200
600
1397
25 1372
25 50 50 50 50 100
150
OS AUTOCESTE
80
+108.6 MONOLITNI BETON ( MB 40 ) 40 40
HABAJUCI SLOJ (AB 11S) 4cm
HIDROIZOLACIJA 1cm
ZASTITNI SLOJ (AB 8) 3cm
AB PLOCA ( MB 40 )
HIDROIZOLACIJA 1cm
75
20
AB PLOCA (MB 40) 20cm
110
+20.00
PREDGOTOVLJENI NOSAC (MB 50) 160cm +16.00 4%
75
+7.00
Os slivnika
+- 0.00 MB 40
7
MB 50
25 2
-1.4 3.2% -10.7
8
20
-21.4
7
MB 50
MB 40 2.0%
10
50
15
20
-21.4 -30.1
MB 40 39
2 258
10
-41.4 2 258
-15.4 2 8 2 MB 50 258
2
2 258
258
50
102
160
18
N2L 60 129
260
OS AUTOCESTE
2.0% 260
260
260
129
OS STUPISTA
LIJEVOG KOLNIKA
Crte 5.46: Uzduni i popreni presjek viadukta na autocesti, prednapregnuti glavni nosai
77
U1 S1 U2
S2
ST 127+227.30
R = 30000 m
PO^ETAK VIJADUKTA
ST 127+230,00
ST 127+246,00
ST 127+282,00
ST 127+284,70
ST 127+266,00
KRAJ VIJADUKTA
ST 127+261,108
ZADAR (342.75) (342.72)
KT-80 342.61 (342.54)
342.64 1,13% (342.33) - KOTA NIVELETE U DESNOM RUBU LIJEVOG KOLNIKA
28
342.43 1,05% (342.16) (342.14
342.22 - KOTA U OSI LIJEVOG KOLNIKA 1,06% 342.05 KT-80 SPLIT
342.03
75 5
118
108
80
5 130 5
10 % AEL 400/54
1,13% AEL 400/39
1,05% AEL 400/ 39 AEL 400/54 10 %
30
341.03
340.76 1,06%
120
100
339.83 340.55
8
MS > 80 MPa 340.47
100
5. Dijelovi mostova
120
30 8
OS 907
1:1
600
600
VRH POSTOJE]EG TERENA
VRH POSTOJE]EG TERENA
334.7
334.2
333.76 LINIJA NOSIVOG TLA
333.55
120
333.5
LINIJA NOSIVOG TLA
120
120
330.0
15
332.56 333.35
120
332.35
15
359.85 180 160 180
15
15
180 160 180 332.41 520
332.20
135 80 135
520 135 80 135
350
350
1320
50 1120 150 150
50 50 250 20 375 375 50 50 50 49 1 1 49 50 50 50
80,0
OS OBJEKTA
KOLNIKA
OS AUTOCESTE
DESNI RUB
LIJEVI RUB
OS LIJEVOG
HABAJU]I SLOJ (AB 11S) 4 cm
LIJEVOG KOLNIKA
DESNOG KOLNIKA
100
AB PLO^A 20 cm
108
OS SLIVNIKA
25 0,00 +7,0 +7,0 0,00
PREDGOTOVLJENI NOSA^ 80 cm
15
15
145
2 -10,6 MB 50 2 MB 50
8
2,5% 13 10 10 13
-20,0 -28,0
-27,4 -8,0 MB 40 MB 40
MB-40 -8,0
20
1 1
10
45
-36,0 2
37
-65,0 -37,0
108
-57,0 BRTVA
80
28 2
-101.1 MB-40
-120 do -116 -120 do -116
ODVODNA CIJEV 250
136 117 117 136
136 136
136 136
136 40 47 TRANZITNA ODVODNA CIJEV 600 44 44 TRANZITNA ODVODNA CIJEV 600
136 47
136
134 50
134 134
134 134 2
134 134 2 2
87 134 2 1320 2
83 2
2 2 50 134 2
12
Crte 5.47: Uzduni i popreni presjek viadukta na autocesti, armiranobetonski glavni nosai
78
^IO
VO
TLOCRT
,13
56
,59
A= 90,0
61
1 R=
6,3
70
1+7
1+
2+295,33
KOPNO
1+821,59
1+941,59
2+001,59
2+042,59
2+081,59
2+121,59
2+161,59
2+201,59
2+241,59
2+281,59
2+311,59
pravac
A=296.648
pravac
A=77.45
,41 R=90,0
1+818,41
5. Dijelovi mostova
POGLED
1+783
^IOVO
KOPNO
1+821,59
1+941,59
1+691,59
1+721,59
1+752,00
1+761,59
2+001,59
2+042,59
2+081,59
2+121,59
2+161,59
2+201,59
2+241,59
2+281,59
2+311,59
DILATACIJA
OS UPORNJAKA
OS UPORNJAKA
R=1400m
^IOVO +23,35
208
+20,03 +20,04
+17,28 +18,19 4,63% +18,20
+16,34 4,63% KOPNO
2250 1500 1500 1500 1500 1500 2250 2000 2000 2000 +14,48
208
+12,63
+10,77
150 150 150 +9,38 4,63%
208
150 +7,07 +5,68
2000
+4,0 10000 150
+3,0 150 150 150
+1,0 +1,0 +1,0 +1,0 +1,0 +1,0 +1,0 +1,0 +1,0 150 +1,0 150
0,00
200
-1,0
+2,0 600 +1,3
500
400
200
600
600
600
700
700
800
900
900
-3,0 600 -4,0 600 -3,0 600
-6,0 600 -6,0 600 -5,0 600 -5,0 600 -5,0 600
-7,0 700
R=2100m
-8,0 800 -8,0 800
R=2100m
3000 4000 6000 12000 6000 4000 4000 4000 4000 4000 4000 4000 3000
35000 27000
7500 1826
....... IRINA MORA (KANALA)
62000 (DULJINA OBJEKTA)
STUPOVI S3 I S4 (PILONI)
STUPOVI S1-S2, S5-S12 5
presjek 5-5 pogled
NORMALNI POPRE^NI PRESJEK RASPONSKOG SKLOPA IZMEU U1-S2 I S5-U2
presjek 280 pogled 1000
40
presjek 1-1 25 125 50 300 300 50 125 25
+48,0
200
+47,5
+46,5 +1,373
u polju uz le`aj +1,373
550
300
1000 2 +45,5
+45,0
500 500
50
+44,5
OS SLIVNIKA
OS SLIVNIKA
120
120
8
OS OBJEKTA
HIDROIZOLACIJA 1 cm 20
(OS SIMETRIJE)
8 25
+0,142 +0,142
55
55
AB NOSA^ (MB-50)
16
20 0.0 2,5%
-0,083 2,5% -0,083
45
31
31
R
MB-50
90
90
50
130
60
200
MB-40
208
-0,427 MB-50 -0,08 -0,427
20
20
55
45
55
6025 5
25 5
90
20 R7 -0,33 R7
-0,413 -0,413
R1
0
0
416
R1
40
40
40
25 20
20 20
110
150 150
50
30 150 30
50
400
MB-40 75 75
30 30
310
50 150 150 50
100
100
4:1
30
PROMJENJIVO 30
400 60
180
4:1
30 90 30 -1,88
40
30
25
30
R10
150 R10
20
presjek 4-4 30
40
110
-2,08
80 290 80
20 255 450 255 20
20 960 20
1000
+22,49
R3
00
(R
40:1
40:1
35
0)
40
R26 +20,01
0 (R
MB-40 20,01
MB-40
310)
MB-40
40 100
NORMALNI POPRE^NI PRESJEK RASPONSKOG SKLOPA IZMEU S2 - S5
150
3 3 3 3 +19,01 +19,01 60
600 (700)
150 150 1000
Hs (PROMJENJIVO)
600 600
promjenjivo
MB-40
MB-40
1500 25 950 25
150 700 150
25 125 50 300 300 50 125 25
40 uz vjealjku
50 +1,373
izme|u vje{aljki +1,373
300 (350) 200 300 (350)
800 (900)
250 250
OS SLIVNIKA
OS SLIVNIKA
+6,0 +6,0
20 ZA[TITNI SLOJ (AB 8) 3 cm 20
OS OBJEKTA
HIDROIZOLACIJA 1 cm
(OS SIMETRIJE)
2766
50
4 0,0 4 4 4
3366 +1,0 +1,0 -0,427 MB-50 -0,08
MB-30 MB-30
6025 5
0
0
416
MB-30 MB-30
R1
150
50
50
400
presjek 6-6
310
MB-40
MB-40
MB-40
MB-40
750
MB-40
MB-40
30
MB-20 MB-20 60
100
Ht (PROMJENJIVO)
50 160 40 250 40160 50
R1
180
900
4:1
60
50
50 50
40
-1,88
60
R140
40
R10
R1
MB-20 MB-20 0
800
220
300
promjenjivo promjenjivo
10
110
40 40 40 40
40
79
Crte 5.48: Uzduni i popreni presjek ovjeenog mosta, sanduasta rasponska konstrukcija
6. Graenje mostova
6. Graenje mostova
6.1 UVOD
Graenje mostova predstavlja poseban inenjerski izazov. O pojedinim nainima graenja
postoji opsena literatura, a takoer se u svijetu izdaje niz asopisa posveenih toj tematici.
ak i openiti prikaz najvanijih naina graenja moe ispuniti itavu jednu knjigu. U ovom
poglavlju cilj je prikazati neke postupke graenja koji se najee upotrebljavaju pri gradnji
mostova, navodei tek njihove openite prednosti i nedostatke.
Jo donedavno masivne konstrukcije mostova gradile su se na skelama, pomonim
napravama koje su nosile konstrukciju dok ona nije bila sposobna nositi samu sebe. Ove skele
su bile nepokretne, a da bi ih iskoristili na drugom mjestu morali bi ih rastaviti i dio po dio
premjestiti. Za neke mostove ove su skele bile unikatne graevine, esto sloenije
konstrukcije i od samog mosta. Metalni mostovi izvodili su se spajanjem na licu mjesta -
zakivanjem ili pritezanjem vijcima, a da bi se omoguio rad i za njih je bilo potrebno podizati
skele.
U novije vrijeme, tenjom za brom i jeftinijom izgradnjom, iznaen je niz postupaka koji-
ma se znaajno skrauje vrijeme gradnje mosta, a istovremeno postie i znatna uteda u
materijalu i radu. Primarni cilj graditelja mosta je dakle, to lake, to jednostavnije i to
jeftinije napraviti prikladnu nosivu konstrukciju u to kraem vremenu. Dakako, da sa
stajalita korisnika mosta ovi zadaci uope nisu zanimljivi, stoga se postupci izgradnje moraju
ocijeniti i sa stajalita uporabne vrijednosti mosta. Naini izgradnje nisu sami sebi svrha nego
su tek put u ostvarivanju konanog cilja - oblikovno vrijedne i svrsishodne graevine - mosta.
Stanoviti postupci graenja imaju i obratan utjecaj, tj. direktno utjeu na konstruktivni
(statiki) sustav graevine, pa i ope dispozicije mosta. Kod sustava izvedenih na
nepokretnim skelama obino se smatralo da u sustavu ne dolazi do znaajnijih naprezanja sve
do trenutka otputanja skele, a tu se pretpostavku nastojalo i to bolje ostvariti. Dakle, sustav
se promatrao kao stvoren odjednom bez utjecaja koji su posljedica postupnog graenja. Kod
modernih postupaka utjecaj fazne gradnje je vrlo bitan i ne smijemo ga zanemariti. Kod niza
postupaka konstrukcija tokom gradnje mijenja vie statikih sustava i esto, tijekom gradnje
prima vee sile nego to e ih imati tokom eksploatacije.
Kad govorimo o graenju mosta uvijek se daje naglasak na graenju rasponske
konstrukcije (ili lukova kod lunih mostova), esto izostavljajui tehnike graenja temelja,
upornjaka i stupova mosta. U nekim sluajevima dogaalo se da je sloenije (i dakako
skuplje) izvesti temelje nego cijeli most.
Kad ocjenjujemo prednosti i nedostatke razliitih postupaka izvoenja, moramo imati u
vidu i to da li se odreenim postupkom moe prikladno udovoljiti svim bitnim zahtjevima na
most. Ba iz tog razloga neophodno je poznavati to vie uhodanih (uobiajenih) i posebnih
(specijalnih) postupaka. Pri tome treba takoer imati na umu da postoje i naroiti mostovi ija
vrijednost izlazi izvan zanatskih okvira, pa ih moramo promatrati kao zasebne cjelovite
objekte kako u pogledu njihovog graenja, tako i u pogledu svih ostalih zahtjeva koji se
postavljaju za takvu graevinu.
80
6. Graenje mostova
81
6. Graenje mostova
82
6. Graenje mostova
83
6. Graenje mostova
Jo neke napomene
Radovi sa sektorskim i kliznim oplatama uzrokuju neke specifine probleme, od kojih e
se navesti samo neki:
Armaturu stupa je potrebno uskladiti s visinom sektora, jer ipke nije mogue voditi
cijelom visinom stupa.
Poto se rad odvija esto na velikim visinama, potrebno je osigurati nain komotnog
i laganog prilaza platformi za rad, a takoer i tu platformu prikladno osigurati.
U projektu graenja potrebno je rijeiti problem demontiranja i sputanja oplate.
Kod rada sa sektorskim i kliznim oplatama valjalo bi izbjegavati naglavnice, jer one
znatno kompliciraju zavretke stupova.
Uz navedene prednosti i nedostatke ovih postupaka, korisno je istaknuti da se ovim
nainima dobivaju monolitni stupovi koji se mogu prikladno zatititi od propadanja zbog
prodiranja vlage i vode u unutranjost betona.
84
6. Graenje mostova
6.5.1 Openito
Rasponske konstrukcije masivnih mostova se mogu izraivati na etiri osnovna naina:
betoniranje dugih odsjeaka na mjestu gradnje,
betoniranje kratkih odsjeaka na mjestu gradnje,
postavljanje prefabriciranih dugih elemenata,
85
6. Graenje mostova
86
6. Graenje mostova
Oplata ili kalup (1) je dio na kojem se ugrauje beton (ili zida konstrukcija kod zidanih
mostova)
Obluila (2) su nosai na kojima lei oplata. Oni slijede liniju mosta, odnosnu liniju donjeg
ruba glavnih nosaa ili luka/svoda.
Kosnici i stupovi (3) su tapovi preko kojih se optereenje s obluila prenosi na donje
vorove skele, tj. na oslonce skele.
Vjetrovni spregovi (4) su nosai koji osiguravaju horizontalnu stabilnost skele tj.
osiguravaju stabilnost skele kao prostorne cjeline.
Ukruenja skele i tapova skele (5) je sekundarna konstrukcija koja slui za smanjenje
duine izvijanja (stabilizaciju) kosnika i stupova, kao i ostalih dijelova skele.
Pragovi (6) su podnoni dijelovi gornjeg kata skele, odnosno donji pojasevi sustava
vezaa.
Donji dio skele sainjavaju svi dijelovi ispod otpusnih naprava (otputaljki). U mnogim
sluajevima donji dio se izvodi na potpuno istovjetan nain kako se izvodi donji ustroj
drvenih mostova. U donji dio skele spadaju:
Otpusne naprave ili otputaljke (7) su uloci izmeu gornjeg i donjeg dijela skele kojima
moemo mijenjati visinu i na taj nain podii skelu da bi postigli traenu visinu konstrukcije,
tj. spustiti skelu kada je potrebno konstrukciju osloboditi.
Stupovi skele (8) su obino drveni jarmovi ili sloenija stupita, a mogu se sastojati od:
pilota ili ipova skele, klijeta ili krieva za stabilizaciju te temelja skele koji su obino od
betona.
Slika 6.9: Primjer skele na dva oslonca: skela mosta preko rijeke Inn,
Cinuskel, vicarska (1911 god.), raspon luka 47 m, visina uvale 50 m
87
6. Graenje mostova
Slika 6.11: Primjer skele na vie oslonaca - skela mosta preko Korane u Slunju
Prema obliku, skele moemo podijeliti na niz tipova, kao to su na primjer: radijalne skele,
lepezaste skele, skele na stupcima i sl. Takoer postoje i mjeoviti tipovi.
Prema materijalu izrade, skele dijelimo na eline, drvene te kombinirane skele. U zadnje
vrijeme sve ee su u upotrebi i aluminijske skele.
U nastavku e biti prikazane neke skele te kratko komentirane njihove karakteristike.
6.5.4.1 Drvene skele
Na slikama 6.11-6.19 prikazane su neke tipine drvene skele mostova graenih krajem 19.
i poetkom 20. stoljea.
88
6. Graenje mostova
Slika 6.13: Kombinirana skela od lunog dijela koji slijedi intrados i dviju lepezastih podupora. Pri
donjem dijelu lepeze dodani su kosnici za osiguranje poprene stabilnosti.
89
6. Graenje mostova
90
6. Graenje mostova
91
6. Graenje mostova
92
6. Graenje mostova
Slika 6.21: Projekt skele mosta preko rijeke Korane kod Plitvikih jezera
93
6. Graenje mostova
Slika 6.22: Detaljni crte drvene lune skele mosta Aare, Bern, vicarska
94
6. Graenje mostova
95
6. Graenje mostova
Slika 6.28: Primjer eline skele za jedan prsten luka mosta Gladesville
Pokretne eline skele, za betoniranje dugih odsjeaka na licu mjesta mogu se koristiti i u
modernim postupcima izgradnje. Na slikama 6.28 i 6.29 prikazani su primjeri za to.
96
6. Graenje mostova
Slika 6.29: elina reetkasta skela za betoniranje dugih odsjeaka na licu mjesta
98
6. Graenje mostova
99
6. Graenje mostova
100
6. Graenje mostova
101
6. Graenje mostova
Ako za montiranje nosaa koristimo dizalicu koja se kree po mostu, tj. onom dijelu mosta
koji je izgraen, tada postupak montae ne ovisi o dubini uvale koja se premouje. No
ovakvim se nainom mogu graditi samo mostovi manjih otvora, jer je duina kraka dizalice,
kao i njena nosivost ograniena (slika 6.34).
Kada se most gradi nad vodom (rijeka, jezero, more), a visina uzdizanja mosta nad vodom
nije velika, tada se za montiranje nosaa mogu koristiti i plovne dizalice (slika 6.35).
Takoer vrlo esto se rabe kombinirani postupci s vie dizalica, ili postupci kojima se
polumontani komadi dopremaju na lice mjesta maonama, a zatim podiu i montiraju
dizalicama s mosta (Dubrovaki most).
102
6. Graenje mostova
Ovakav sustav prenosila danas se smatra najsuvremenijim i postoje prenosila koja mogu
prenijeti nosae mase i do 400 t. Na ovaj nain su montirani rasponski nosai Krkog mosta,
Maslenikog mosta i novog apljinskog mosta.
103
6. Graenje mostova
104
6. Graenje mostova
Vrlo je korisno konzolni postupak vriti istodobno (simetrino) s obje strane stupa. Za
takav postupak gradnje je uvrijeeni naziv "balansni postupak".
Shematski prikaz napredovanja gradnje u konzolnom postupku (balansnom postupku)
prikazan je na slici 6.42 na primjeru mosta u Koblenzu.
105
6. Graenje mostova
106
6. Graenje mostova
Slika 6.49 - Prikaz montiranja reetkastog konzolnog sklopa uz pomo plovne dizalice
107
6. Graenje mostova
108
6. Graenje mostova
109
6. Graenje mostova
Sljedei odsjeak betonira se izravno na stranje elo prethodnog, a armatura prolazi kroz
radnu reku. Postupak se ponavlja po taktovima, koji u pravilu traju tjedan dana. Kad je
konstrukcija u konanom poloaju prednapinju se kabeli za uporabno optereenje. Kontinuitet
odsjeaka se postie mekanom i prednapetom armaturom.
110
6. Graenje mostova
Slika 6.56 Prikaz ureaja za pomicanje rasponskog sklopa smjetenog na jednom stupu
Uzduno premjetanje moe se primijeniti i na mjestima gdje se ispod mosta nalazi voda,
tako da konstrukciju oslonimo na plovilo. Tako se mogu prenositi i vrlo teki dijelovi, a mogu
se premjetati i cjelokupne konstrukcije (slika 6.57).
111
6. Graenje mostova
Slika 6.58 Razne mogunosti uzdunog premjetanja rasponske konstrukcije pomou plovila
Postupak s vertikalnim zakretanjem pogodan je za mostove s jednim ili vie otvora, nad
kojim tada sastavljamo nosivi sklop od polulukova. Poto su polulukovi u fazi montae
prihvaeni kao konzole, potrebno ih je ispravno proraunati za tu fazu. Zglob koji slui pri
zakretanju u konanici se moe ostaviti (dvo i trozglobni lukovi) ili monolitizirati (upeti
lukovi).
112
6. Graenje mostova
113
6. Graenje mostova
114
7. Oprema mostova
7. Oprema mostova
7.1 UVOD
Mostovi, osim konstruktivnih elemenata koji prenose optereenja i koji su navedeni u
prethodnom poglavlju, sadre i dijelove koji prvenstveno slue potrebama sigurnog i udobnog
prometa, a koji se obino zajedniki nazivaju oprema mosta. U opremu mosta obino se
ubrajaju i leajevi koji prenose optereenja s gornjeg na donji ustroj.
Opremu mosta obino sainjavaju:
leajevi,
prijelazne naprave,
prijelazne ploe,
oprema za odvodnju mosta,
ograde,
rubnjaci, vijenci i odbojnici,
kolniki zastor i hidroizolacija,
oprema za rasvjetu mosta,
oprema za prevoenje raznih instalacija preko mosta,
oprema za pregled i odravanje mosta.
Oprema mosta ovisi o veliini, namjeni, lokaciji, klasi mosta, gradivu i konstrukcijskim
obiljejima. Elementi opreme se mogu projektirati, proizvesti i ugraditi kao dijelovi mosta ili
se mogu odabrati gotovi prefabricirani elementi, koji nekad ne moraju biti nuno vezani za
mostogradnju. Mnoge zemlje su tipizirale detalje mostova, tj. dijelove opreme mostova.
Vei dio radova na odravanju mostova, posebice masivnih mostova, svodi se na popravke
i zamjenu opreme. Radi lakeg i jednostavnijeg odravanja mostova, uprave za cese pojedinih
zemalja uspostavile su posebne sustave gospodarenja mostovima (Bridge Management), koji
propisuju detalje i smjernice projektiranja i izvoenja mostova, te izbora opreme za mostove.
S toga je i zanimljiva preporuka britanske uprave za ceste da svi mostovi duljina da 60 m
trebaju biti integralni (monolitni, bez prijelaznih naprava i leajeva). Takvo stajalite sve je
prisutnije i u drugim zemljama, a to potvruje da je lake i jeftinije dodatno opteretiti glavne
elemente nosivog sklopa nego odravati opremu.
115
7. Oprema mostova
7.2 Leajevi
7.2.1 Openito
Leajevi su konstruktivni elementi koji slue za prijenos optereenja (horizontalnih i
vertikalnih sila) s rasponskog sklopa na potpore - stupove i upornjake. Pri tome, leajevi
omoguavaju ili spreavaju pomake i zakretanja sklopa, ve prema tome to je predvieno
konstrukcijskom koncepcijom.
Osnovna podjela leajeva je prema mogunostima pomaka, pa tako se leajevi praktino
dijele na nepomine, pomine i deformabilne leajeve.
Nepomini leajevi osim vertikalnih optereenja prenose i horizontalne sile (sile koenja,
vjetra, trenja u pominim leajevima, sile otpora elastino deformabilnih stupova, otpora u
dilatacijskim rekama, sile od potresa, itd.).
Pomini leajevi mogu biti pomini u jednom ili vie smjerova. Moraju omoguiti
promjenu duljine rasponske konstrukcijeu smjeru u kojem su pomini, a usljed pomaka koji
nastaju zbog promjene temperature, sila koenja, zakretanja nosive konstrukcije i sl. U
stvarnosti u smjeu pomaka javljaju se i male horizontalne sile koje nastaju zbog otpora trenja
u samim leajevima, ali su to redovito utjecaji zanemarivi u odnosu na ostala djelovanja.
Deformabilni leajevi (elastomerni leajevi) preuzimaju i vertikalne i horizontalne sile. Pri
tome se deformiraju i omoguavaju pomake konstrukcije. U biti i ostali leajevi se pri
optereenju deformiraju, ali su deformacije elastomernih leajeva znatno vee i slue za
ostvarenje osnovne funkcije leaja.
Leajevi se danas vrlo rijetko projektiraju, ve se nabavljaju od specijaliziranih
proizvoaa. Pri tome vrlo je bitno obratiti panju na prateu atestnu dokumentaciju koja
mora sadravati jamstvo kvalitete, funkcionalnosti, vijeka trajanja te nain servisiranja i
izmjene.
Pri projektiranju i ugradnji leajeva treba se drati sljedeih naela:
sve leajeve i zglobove treba ugraditi u horizontalnom poloaju, bez obzira na nagib
rasponskog sklopa;
leajeve treba ugraivati na armirano betonske kvadre (klupice);
konstrukcijskim rjeenjima zone oslanjanja nuno je osigurati pristup svim
dijelovima leaja i odrediti mjesta za hidraulike pree kojima e se obaviti njihova
izmjena ili popravak.
U nastavku nabrojat e se neke vrste leajeva koji se danas projektiraju i izvode u
Hrvatskoj.
116
7. Oprema mostova
7.2.2 Zglobovi
7.2.2.1 Betonski zglobovi
Koriste se u situacijama kada je potrebno dopustiti zakretanje bez pomicanja. Njihov
proraun provodi se prema poznatim naelima dimenzioniranja betonskih konstrukcija na
lokalna tlana naprezanja, pri emu je potrebno zglob armirati za prijem uzdunih i poprenih
sila. Betonske zglobove treba izbjegavati u agresivnim (korozivnim) sredinama.
7.2.2.2 elini zglobovi
elini zglobovi se koriste prvenstveno kod metalnih mostova. Njihov proraun i
dimenzioniranje vri se sukladno pravilniku za eline konstrukcije.
117
7. Oprema mostova
Sidrenje elastomernih leajeva moe se pri ugradbi znatno zakomplicirati, osobito kod
montanih nosaa, s toga je razvijeno niz naina siidrenja: pomou trnova, vijaka, okroglih
ploa, modanika i sl.
Prema potrebi mogu se naruiti i nestandardni leajevi, no veinom se koriste standardne
veliine, prema katalozima proizvoaa. Neke osnovne karaktersitike elastomernih leajeva
prikazane su u tablici 7.2, a doputena tlana naprezanja i najmanja dozvoljena tlana
naprezanja prikazana su u tablici 7.3.
Pravokutni: od 100150 do 6501000 mm
Tlocrtne izmjere:
Okrugli: od 200 do 900 mm
Konstrukcijska visina: od 14 do 332 mm
Vertikalna nosivost: od 100 do 12150 kN
Doputeni kut zaokreta: od 1 do 21
Modul posmika: G 1.0 N/mm2
Tablica 7.2: Neke osnovne karakteristike elastomernih leajeva
118
7. Oprema mostova
119
7. Oprema mostova
7.3 Ograde
7.3.1 Openito
Ograde su elementi mosta koji osiguravaju prolaz pjeaka i vozila preko mosta. Vrlo su
bitan estetski element mosta. Istaknute su po svom poloaju i esto je za izgled mosta odluno
kako izgledaju u pogledu na most i u pogledu s mosta.
U nekim okolnostima potrebno je da ograde tite prolaznika od odnosa i dogaaja izvan i
ispod mosta, kao to su vjetar, buka, dim, svjetlo i slino. Na nekim mjestima ogradama se
moe ograniiti pogled na okolinu, a na drugim omoguiti potpuni pogled na okolinu.
Ograde mogu biti razliite izvedbe (pune, uplje...), napravljene od razliitih materijala
(drvene, kamene, metalne...), te razliite namjene (za pjeake, vozila...). Za kamene i zidane
ograde moemo rei da pripadaju prolosti, i u novije vrijeme rade se samo pri rekonstrukciji
starih mostova. Danas se najvie upotrebljavaju metalne ograde (eline ili aluminijske),
betonske ograde od predgotovljenih elemenata ili ograde kombinirane od betona i metala.
120
7. Oprema mostova
121
7. Oprema mostova
Openito govorei betonske ograde su jeftinije, izvedbeno jednostavnije i trajnije od drugih
ograda. Mana im je to su teko popravljive nakon oteenja od udarca vozila, ali i od
oteenja koje prouzrokuje prodor vode i korozija armature.
Betonske ograde openito se izrauju u komadima duine 4-6 m. Radi poveanja trajnosti
montane reke je potrebno vodonepropusno zabrtviti epoksidnim malterom ili nekom
drugom slinom smjesom.
Vrlo esto koritena montana betonska ograda u novije vrijeme je tzv. New Jersey ograda.
Ova ograda specijalnog oblika, koja ujedno slui i kao odbojnik, nastala je nakon godina
istraivanja pogodnog oblika ograde mosta koja e onemoguiti izlijetanje vozila s mosta.
Ovakve ograde obavezne su u vodozatitnim podrujima, jer se pri svakom udesu vozilo
zadrava na prometnici, pa se i opasne tekue koje su istekle iz npr. prevrnute cisterne,
zadravaju u zatvorenom sustavu odvodnje prometnice, a ne zagauju okoli. Oblik New
Jersey ograde prikazan je na crteu 7.4.
122
7. Oprema mostova
7.5 Rasvjeta
Rasvjeta mosta je jedan od bitnih inilaca ukupne vrijednosti mosta. Rasvjetom nastojimo
poveati sigurnost prometa i omoguiti bru vonju. Pri tome teimo ostvariti to jednoliniju
rasvjetu pogodnim izborom izvora svjetla, rasporedom svjetiljaka i visinskim poloajem
izvorita, uz dakako, to veu ekonominost instalacija.
Prorauni rasvjete se oslanjaju na rasvjetu plohe kolnika pri svim uvjetima (suho, magla,
kia). Proraun rasvjete rade strunjaci i to u fazi projekta. Praksu da se na gotov most dodaje
rasvjeta bilo bi dobro prekinuti.
Svakako valja uskladiti rasvjetu s drugim djelovima mosta, posebno kada se rasvjeta
projektira na visokim stupovima na mostu ili uz most. To znai da se pri izboru uzdune i
porene dispozicije mosta mora odabrati i poloaj stupova, odnosno nain rasvjete mosta i
prilaza.
Neki naini rasvjete mostova, te njihove prednosti i mane, prikazani su u nastavku.
124
7. Oprema mostova
125
7. Oprema mostova
ovih stupova nerijetko se kree 30 m pa i vie, to ima za posljedicu da i rasvjetni stup treba
dimenzionirati na djelovanje vjetra.
126
7. Oprema mostova
7.6 KOLOVOZ
Slojevi kolovoza mostova slue produljenju kolovoza prometnice koju prevodimo preko
mosta. Zbog toga to su podloge kolovoza na mostu razliite od podloga na otvorenim
potezima obino su i slojevi kolovoza na mostovima drugaiji od slojeva izvan mosta.
Optimalni kolovoz na mostu uz to mora posjedovati neka svojstva koja na otvorenim
potezima nisu toliko vana. Razlike se mogu ovako prikazati:
- Podloga na mostu je toliko kruta da slojevi kolovoza to ne moraju biti, odnosno njihova
krutost nije zanimljiva;
- to je manja teina kolovoza to e stalni teret na mostu biti manji;
- Poeljno je da se kolovoz na mostu to manje oteuje i haba, da bi popravci bili to
rjei;
- Svaka neravnost plohe po kojoj se odvija promet poveava dinamike pojave pa se
slojevi kolovoza moraju tako projektirati da je ploha trajno to ravnija;
- Poeljno je da su slojevi kolovoza to nepropusniji za vodu, da bi time pridonijeli zatiti
konstrukcije od propadanja;
- Pogodno je da su slojevi kolovoza i pogodna toplinska izolacija, da bi se smanjila
pojava poledice.
Propisima eljeznikih uprava odreena je minimalna irina korita izmeu obruba, dakle
irina onog prostora u koji dolazi tuenac s pragovima i tranicama.
127
7. Oprema mostova
7.6.1.2 eljezniki kolosijek bez posteljice
Prema prilikama, a u vezi s konstrukcijom kolosijeka na otvorenoj pruzi ili pak na velikim
mostovima moemo poloiti pragove izravno na betonsku podlogu. Tada e gornji dio
kolnika biti jednak kao na ostalim sektorima. Ispod pragova umeu se podmetai da bi
kolosijek bio elastiniji. Tako je smanjena visina i teina, to prema prilikama moe biti
znaajno.
7.6.1.3 Kolosijek bez pragova
Jo e biti jednostavnije poloiti tranice izravno na betonsku podlogu. Meutim, takvo bi
rjeenje dalo suvie tvrdi kolosijek pa se ispod tranica stavljaju posebni elastini uloci od
umjetne gume. Dobro je da takvi uloci budu profilirani u presjeku, da se povea njihova
deformacija pod optereenjem. Elastine je uloke potrebno pravodobno mijenjati, a to je
jedan od nedostataka takvog kolosijeka. No, teina i visina je mnogo manja nego kod
provedene posteljice.
128
7. Oprema mostova
129
7. Oprema mostova
7.8 Odvodnja
130
8. Optereenja mostova
8. Optereenja mostova
8.1 UVOD
Mostovi pripadaju meu najstarija ostvarenja graditeljskog umijea ovjeanstva. Grade se
ve vie tisuljea. Meutim, metode prorauna njihovih nosivih konstrukcija razvijaju se tek
u posljednja dva stoljea, tj. nakon osnutka "Parike kole za ceste i mostove", 1747. (Jean
Rodolph Perronet).
Od tog doba poima razdoblje teorijskih analiza nosivih konstrukcija, prorauna i dokaza
nosivosti, pa se poimaju raditi konstrukcije s boljim iskoritenjem nosivosti presjeka.
Optereenja i djelovanja na mostove koja uzrokuju sile u nosivim sklopovima moemo
sloiti u skupine prema nekim zajednikim obiljejima:
I podjela (prema vjerojatnosti pojave):
optereenja za koja je most graen,
sluajna optereenja koja se pojavljuju neovisno o prvima.
II podjela (prema dinamikim utjecajima):
mirna,
ona koja izazivaju neke dinamike pojave.
III podjela (prema uestalosti pojave):
trajno prisutna,
optereenja koja se javljaju kao vie ili manje uestale pojave.
132
8. Optereenja mostova
Pjeaka staza
Kolnik
Razdjelni trak
Kolnik
Pjeaka staza
134
8. Optereenja mostova
V600 V600
V300
p2=3.0 kn/m2
2
p2=3.0 kn/m
V300 V300
V300
p2=3.0 kn/m2
2
p2=3.0 kn/m
b2 b2 b2
1.50 1.50 1.50 1.50
b2
b1
2.00
3.00
6.00
Tipsko vozilo moe biti smjeteno na kolniku tako da kotaima dodiruje rubnjak. Povrina
kolnika izvan glavnog traka optereuje se jednoliko raspodijeljenim optereenjem p2 (prema
tablici 8.3) u kombinaciji s ostalim prometnim optereenjem (crte 8.2). Sve ostale prometne
povrine izmeu kolnika i unutarnjih rubova ograda optereuju se takoer jednoliko
raspodijeljenim optereenjem p2 (prema tablici 8.3) u kombinaciji s ostalim prometnim
optereenjem (crte 8.2).
Sva korisna optereenja koja djeluju rastereujue ne uzimaju se u obzir pri proraunu.
Pojedini kotai tipskog vozila ne smiju se izostaviti iz prorauna.
Pri proraunu pojedinih dijelova mosta (npr. dijelova pjeakih staza, ploa, poprenih
nosaa i dr.) uzima se jednoliko raspodijeljeno optereenje p3=5.00 kN/m2. Pjeake staze
koje nisu osigurane odbojnim ogradama (odbojnicima) protiv nalijetanja vozila, kod kojih je
visina rubnjaka manja od 20 cm iznad povrine kolnika, optereuju se pojedinanim
optereenjem P=50 kN bez jednoliko raspodijeljenog optereenja s povrinom nalijeganja
0.300.30 m.
Sva korisna optereenja u glavnom traku mosta, koja se unose u proraun svih dijelova
mosta osim krajnjih i srednjih stupova i njihovih temelja, moraju se poveati mnoenjem s
dinamikim koeficijentom kd. Proraun leaja, kvadara i leajnih greda obavlja se s tako
uveanim optereenjem.
Dinamiki koeficijent za cestovne mostove izraunava se prema izrazu:
k d = 1.4 0.008 L
gdje je L raspon koji se proraunava. Kod nosaa koji idu preko vie otvora sa zglobovima ili
bez zglobova to je raspon u kojem se nalazi tipsko vozilo. Pri prijenosu sile u dva smjera ili
vie smjerova to je najmanji raspon. Ako najmanji raspon iznosi najmanje 0.7 najveeg
raspona, za L se smije uzeti aritmetika sredina svih raspona.
136
8. Optereenja mostova
137
8. Optereenja mostova
8.9.1 Openito
Kad govorimo o utjecaju okolnog tla na konstrukcije, obino se to djelovanje dijeli u tri
podgrupe:
vertikalni tlak tla predstavlja optereenje teine tla na horizontalne ili kose plohe
mosta koje su zatrpane tlom;
aktivni tlak tla je optereenje koje tlo pravi na most naslanjajui se na njega;
pasivni tlak tla je optereenje koje tlo pravi na most kada se most naslanja na tlo.
Utjecaj pokretnog optereenja koja nailaze na sloj tla uvodimo u proraun bez dinamikog
koeficijenta, te vrimo rasprostiranje po dubini prema pravilima geomehanike.
Potporne konstrukcije mosta moraju se dimenzionirati na tlak tla koji nije manji od 1/2
ekvivalentnog hidrostatikog optereenja.
Openiti prikaz djelovanja tla redovito se odnosi za stanje na jedininoj duljini plohe na
kojoj tlo djeluje. Meutim, esto se zaboravlja da su dijelovi mosta cjelovite konstrukcije
(npr. upornjak s krilima), pa takvo razmatranje moe dati predimenzionirane konstrukcije.
Zbog toga je uvijek preporuljivo promatrati itav dio konstrukcije.
138
8. Optereenja mostova
a = tg 2 (45 2)
hp
e0 e0 = p a
e = h a
1
Ea = h 2 a
h+hp
Ea''
2
Ea = p h a
h
Ea' E a = Ea + Ea
e'
e''
b 3b
139
8. Optereenja mostova
k=1/2
k=13/8 <30
o k=2/3
8.10.3 Uzgon
Za proraun utjecaja uzgona potrebno je posebno uzeti najviu i najniu razinu vode (ili
podzemne vode), te odabrati onaj sluaj koji daje mjerodavnije sile.
140
8. Optereenja mostova
60 cm
Crte 8.8: Sila udara vozila u odbojnik
Ograda za pjeake na koju je privrena i odbojna ograda mora se provjeriti na oba
sluaja djelovanja, ali ne istovremeno.
Materijal k t [1/C]
Kamen raznih vrsta 1.010-5
Beton 1.010-5
Zid od prirodnog kamena 0.610-5
Zid od opeke 0.610-5
elik 1.210-5
Lijevano eljezo 1.010-5
Legirani aluminij 2.010-5
Tablica 8.4: Koeficijent temperaturnog istezanja
142
8. Optereenja mostova
a) b)
-M
+M
143
8. Optereenja mostova
144
8. Optereenja mostova
Efektivne visine pri djelovanju vjetra na prazan i pun most prikazane su na crteu 8.10.
Ako se kontrolira djelovanje vjetra na prazan most, tada se sile od vjetra kombiniraju sa svim
ostalim optereenjem ali ne i s korisnim (pokretnim) optereenjem. Kod djelovanja sila na
pun most, potrebno je odrediti kombinacije optereenja vjetrom sukladno kombinacijama
vertikalnog pokretnog tereta.
hiprometni trak
hpuni most
hiprazni most
145
8. Optereenja mostova
B/t Ck
0.5 1.8
1.0 1.3
1.5 1.1
2.0 1.0
3.0 0.9
4.0 i vie 0.8
Tablica 8.9: Veliina koeficijenta Ck
146
8. Optereenja mostova
147
8. Optereenja mostova
Rubnjaci i metalne odbojne ograde na mostovima ili ispod njih ne smatraju se zatitnim
ureajima od udara vozila.
Udar plovnih vozila u stupove u rijeci (moru) uzima se u obzir pri proraunu kao
horizontalna sila koja djeluje na koti maksimalne plovne razine vode. Za odreivanje veliine
sile potrebno je poznavati veliinu brodova koji e prolaziti ispod mosta.
8.19 POTRES
Pod pojmom potres obino podrazumijevamo pomicanje Zemljinog tla i nuspojave koje
nastaju na povrini. O djelovanju potresa postoji opsena literatura i smjernice prema kojima
se preporua graditi u podrujima gdje su potresi esta i znaajna pojava. Dovoljno je poznato
da djelovanje potresa moe biti vrlo razorno.
Mostovi su oduvijek graeni na nain da mogu odolijevati znatnim horizontalnim silama.
Zato su mostovi ve pri proraunu na ostala optereenja ispunili odreenu sigurnost prema
potresu. Pri tome na najtee mogue djelovanje potresa nema smisla ni raunati jer ne postoji
nain da sagradimo most (niti bilo koju drugu graevinu) koja se ne bi sruila na npr.
otvorenom rasjedu.
Pri djelovanju potres razmatramo dva projektna potresa P1 i P2.
Potres P1 predstavlja potres nakon kojeg most mora ostati u operativnom stanju bez
oteenja konstruktivnog sklopa i s malim ili nikakvim oteenjem nekonstruktivnih
elemenata. U sluaju potresa P2 most moe doivjeti izvjesna oteenja konstruktivnih i
nekonstruktivnih elemenata ali ne smije doi do djelominog ili potpunog ruenja graevine.
Djelovanje potresa s obino promatra kao mirna sila, tj. Vri se proraun tzv. Metodom
ekvivalentne statike analize. Znaajnije mostove uvijek treba analizirati i nekim postupkom
(Modalna analiza, Spektralna analiza, Step by step postupak) koji e dati realistiniji odgovor
ponaanja konstrukcije.
148