Professional Documents
Culture Documents
Zaštita Energetskih Transformatora PDF
Zaštita Energetskih Transformatora PDF
UVOD ................................................................................................................................... 2
ZATITA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA .......................................................... 3
1. DIFERENCIJALNA ZATITA TRANSFORMATORA ................................................. 3
1.1 SPECIFINOSTI DIFERENCIJALNE ZATITE TRANSFORMATORA .............. 3
1.2 STRUJNI MEUTRANSFORMATORI DIFERENCIJALNE ZATITE
TRANSFORMATORA ..................................................................................................... 4
1.3 ODREIVANJE SPREGE I PRENOSNOG ODNOSA STRUJNIH
MEUTRANSFORMATORA.......................................................................................... 5
2. ZATITA TRANSFORMATORA OD UNUTRANJIH JEDNOFAZNIH KRATKIH
SPOJEVA .............................................................................................................................. 9
3. ZATITA MALIH TRANSFORMATORA OD UNUTRANJIH KRATKIH
SPOJEVA ............................................................................................................................ 10
3.1 BRZA PREKOSTRUJNA ZATITA TRANSFORMATORA ............................... 10
3.2 KUINA ZATITA TRANSFORMATORA ........................................................ 11
4. GASNA ILI BUHOLC ZATITA TRANSFORMATORA ........................................... 11
5. ZATITA TRANSFORMATORA OD KRATKIH SPOJEVA U MREI ................... 12
6. ZATITA TRANSFORMATORA OD PREOPTEREENJA ...................................... 13
ZAKLJUAK ..................................................................................................................... 18
LITERATURA .................................................................................................................... 19
1
UVOD
2
ZATITA ENERGETSKIH TRANSFORMATORA
- preopterenja.
3
trebalo bi da odnos nominalnih struja glavnih strujnih transformatora bude . Kako su
primarne struje strujnih transformatora standardizovane ovaj uslov praktino nije mogue
ispuniti.
4
kola glavnih strujnih transformatora i zatvaranje nulte komponente struje u sekundarnom
kolu, primari strujnih meutransformatora se spreu, takoe, u zvezdu. Pored usaglaavanja
sekundarnih struja glavnih strujnih transformatora po modulu i fazi, strujni
meutransformatori moraju da obave jo jednu ulogu koja je vezana za pojavu nejednakih
struja u napojnim vodovima energetskog transformatora, sprege Yd, pri jednofaznom
kratkom spoju u mrei. Ta situacija prikazana je na slici 2. Pretpostavljeno je da su prenosni
odnosi energetskog transformatora, glavnih strujnih transformatora i strujnog
meutransformatora (M) jednaki jedinici (radi lake analize). Pri kvaru K struja sadri
direktnu, inverznu i nultu komponentu. Nulta komponenta struje kvara ne moe se preneti u
mreu vezanu za namotaj energetskog transformatora spregnut u trougao. Zbog toga je struja
u napojnim vodovima trougla manja koren iz tri puta u odnosu na struju u napojnim
vodovima zvezde. Poto su sekundari glavnih strujnih transformatora uvek spregnuti u
zvezdu, sekundarne struje glavnih strujnih transformatora e pri kvaru K koji je izvan
transformatora biti razliite, to bi izazvalo nepotrebno reagovanje diferencijalnog releja. Da
bi se sekundarne struje glavnih strujnih transformatora usaglasile, neophodno je da strujni
meutransformator (M) bude sprege Yd ime se spreava prenoenje nulte komponente struje
u diferencijalni relej i omoguava pravilan rad diferencijalnog releja.
Slika 2. Uloga strujnog meutransformatora pri jednofaznom kratkom spoju u mrei koju
napaja namotaj energetskog transformatora spregnut u zvezdu
6
Slika 4. Razliite mogunosti sprezanja primarnih i sekundarnih namotaja radi dobijanja
eljene sprege strujnih meutransformatora
7
- nominalana struja diferencijalnog releja.
Poto se trai da pri nominalnoj struji energetskog transformatora kroz relej tee
njegova nominalna struja, moraju biti zadovoljene sledee relacije:
, i , (1.1)
, i (1.2, 3 i 4)
i .
Struje debalansa kod diferencijalnih zatita transformatora su mnogo vee nego kod
istih zatita generatora i vodova. Razlozi za ovo su, uglavnom, struja magneenja
transformatora koja stvara razliku izmeu primarne i svedene sekundarne struje
transformatora, i promenljiv prenosni odnos transformacije kod regulacionih transformatora
koji takoe stvara struju debalansa jer su prenosni odnosi strujnih meutransformatora fiksni.
8
tako da je struja jednofaznog kratkog spoja u mrei ograniena na 300 do 1000 A,
diferencijalna zaita titi samo manji deo namotaja transformatora od unutranjih jednofaznih
kratkih spojeva. U takvim sluajevima potrebna je dopunska zatita od unutranjih
jednofaznih kratkih spojeva.
9
Slika 6. Zatita transformatora od unutranjih jednofaznih kratkih spojeva
10
3.2 KUINA ZATITA TRANSFORMATORA
11
Slika 8. Buholc zatita transformatora
3,5 4 5 6 7 8 9 10
t(s) 1,4 1,8 2,8 4 5,5 7,2 9 11
Tabela 2. Dozvoljeno vreme trajanja kratkog spoja energetskog transformatora u funkciji
napona kratkog spoja
12
distantnih zatita vodova (2 i 4). Na ovaj nain distantni releji 1 i 3 su dobra rezerva
diferencijalnoj zatiti transformatora, jer tite transformator od veine unutranjih kvarova u
prvom stepenu, dok u drugom stepenu tite transformator od kratkih spojeva u mrei. Ta
zatita je relativno brza jer se drugi stepen distantnih zatita vremenski usporava najvie do
0,2 s.
Slika 10. Primena distantnih zatita za zatitu transformatora od spoljanjih kratkih spojeva
Razni standardi, odnosno preporuke, kao to su IEC , JUS , VDE i drugi malo se
razlikuju u pogledu maksimalne temperature rashladnog sredstva i maksimalne dozvoljene
nadtemperature pojedinih delova transformatora.
13
- Svi propisi i preporuke pretpostavljaju temperaturu rashladnog vazduha (a) od 35 do
40C.
- Ako je rashladni medijum voda, svi propisi pretpostavljaju da joj je temperatura 25C.
Slika 11. Krive porasta temaperature ulja (1) i namotaja (2) pri nominalnom optereenju
transformatora sa maksimalnim dozvoljenim temperaturama ambijenta, ulja i namotaja
14
Slika 12. Krva zagrevanja transformatora
(1.5)
, i , (1.6)
, gde su ( ) i ( ) (1.7)
15
.
Sonda termikog releja uronjena je u sud transformatora na mestu gde je ulje najtoplije.
Na tome mestu ulje se dodatno dogreva grejaem kroz koji protie preslikana struja
16
transformatora. Na taj nain na mestu ugradnje sonde simulira se temperatura namotaja
transformatora, a istovremeno, obuhvata se uticaj spoljanje temperature na temperaturu
namotaja transformatora. Termiki relej obino ima vie stepeni. Prvi stepen (kontakti d)
slui za ukljuenje ventilatora za dodatno pojaanje hlaenja. Drugi stepen (kontakti e) slui
za alarmiranje, dok trei stepen (kontakti f) slui za iskljuenje transformatora. Termikoj
sondi, odnosno termikom releju, treba odreeno vreme da se ohladi i omogui ponovno
ukljuenje transformatora nakon reagovanja termikog releja. Ovo je mana termikog releja
jer se u praksi trai da se transformator ukljui odmah nakon smanjivanja optereenja na nivo
nominalnog ili manjeg od nominalnog. Da bi se ova mana prevazila, kontakti termikog
releja se vezuju preko kontakata prekostrujnog releja tako da je iskljuenje transformatora
zbog previsoke temperature uslovljeno reagovanjem prekostrujnog releja 2. Kada se
optereenje transformatora smanji na nominalno ili manje od nominalnog prekostrujni relej 2
blokira termiki relej i omoguava da se transformator ukljui na mreu, bez obzira to
termiki relej jo uvek daje signal za iskljuenje. Za razliku od termikih releja iji se rad
zasniva samo na merenju struje, kod termike slike transformatora ne vri se modelovanje
vremenske konstante zagrevanja tienog objekta, ve se direktno meri temperatura tienog
transformatora. Ovim se eliminie nekorektan rad releja zbog nepodudarnosti vremenske
konstante zagrevanja releja i tienog transformatora.
17
ZAKLJUAK
18
LITERATURA
5. T. S. Madhava Rao: Power System Protection - Static Relays, "Tata McGraw - Hill
Publishing Co. Limited", 1979.
19