victor christian hagen

UBOJICE
Victor Christian Hagen je pseudonim nepoznatog autora.

I. Ubojice Biografski prilozi

W
 UVOD

Ova knjiga predstavit e vam samo neke od ubojica koji su svojim

zloinima oznaili prolo stoljee. Birao sam ih po vlastitom nahoenju,
ravnajui se prema okrutnosti njihovih zloina, prema tome kakvu su
"slavu" stekli svojim djelima, te vie-manje po dojmu koji su ostavili na
mene. Stoga, ako sam neke od njih izostavio, to nije zbog toga to su
manje bitni ili su njihovi zloini beznaajniji, ve iskljuivo zato to bi
ih bilo nemogue sve staviti u knjigu ovog formata. Jednako tako, ova
knjiga nema namjeru objanjavati zato ljudi ine sve te stravine stvari
ve samo kruto i turo iznosi injenice o njima. Uasno je kad
pomislimo da ovo nije knjiga o izmatanim dogaajima ve o stvarnim
ljudima koji su doista poinili sve te zloine i sreom za njih vie ili
manje uspjeno bili kanjeni. Zato bi se svi koji vjeruju u zlo moda
trebali zapitati da li ono iskonsko to ga ini trebamo traiti u zvijerima
iz nonih mora ili u grotlu Pakla ili je to zlo puno, puno blie. Moda
bismo se trebali zagledati dublje i iskonsko zlo pronai u ovjeku
samom.

W
 Abbott, Jack Henry SAD, 1944 -

Abbott je svoju zloinaku priu zapoeo u najranijoj dobi i to kad

su ga s devet godina iz doma posvojitelja zbog kriminalnog ponaanja
poslali u popravni dom u Utahi gdje je ostao sve do svoje osamnaeste
godine. Vrlo brzo po izlasku biva priveden i optuen zbog izdavanja
lanih ekova, te osuen na zatvorsku kaznu. U zatvoru godine 1966.
prvi put ubija kolegu zatvorenika, te mu je sueno za ubojstvo.
Pokuavi svoje djelo prikazati kao samoobranu od nasilnog
homoseksualnog napada, no ne uvjerivi sud, Abbott se odluuje
prikazati mentalno poremeenim i nesposobnim za suenje, no nakon
pregleda psihijatra to je odbaeno i Abbott biva osuen na etrnaest
godina zatvora.
Godine 1971. bjei iz zatvora i tijekom est tjedana (koliko je bio u
bijegu) pljaka banku u Denveru. Nakon stoje ponovno uhvaen, alju
ga u zatvor s pojaanim nadzorom, gdje se Abbott poinje baviti
izuavanjem filozofskih knjiga, da bi naao sebe u marksistikim
teorijama.
Nakon to godine 1977. u novinama proita lanak o piscu Normanu
Maileru, koji je upravo pisao knjigu o Garvju Gilmoreu, koji je ekao
pogubljenje u zatvoru Utah, Abbott odluuje stupiti u kontakt s
autorom, nudei mu iz prve ruke vlastita zatvorska iskustva.
Abbottova pisma bila su dovoljno estoka i slikovita da zaintrigiraju
pievu matu, a njegov stil pisanja vrlo nalik ranim literarnim
radovima samog Mailera. Stoga Mailer odnosi Abbottova pisma
izdavau jednog od elitnih knjievnih asopisa u New Yorku, koji e ih
objaviti zajedno s Mailerovom napomenom u kojoj velia Abbottovu
umjenost pisanja. Proitavi taj lanak Errol McDonald, izdava
Random Housea, sklapa s Abbottom ugovor o knjizi i plaa mu 12.000
$ predujma. Istovremeno Abbott poinje estoku kampanju za svoje
pomilovanje. Prvi korak bio je vraanje u obian zatvor. S druge se
strane Mailer i druge istaknute osobe takoer posveuju zadatku
Abbottova osloboenja to e naposljetku uroditi plodom i Abbott biva
osloboen 5. 6. 1981. godine te odlazi u New York, gdje e jedno
W
vrijeme suraivati s Mailerom.
Slijedi vrijeme velike Abbottove slave koja ipak, sve u svemu, nee
dugo trajati. Mailer ga uvodi u svoje krugove, hvalei i slavei
Abbottov knjievni talent, vodei ga po zabavama u njegovu ast.
Preostalo vrijeme Abbott provodi po slamovima u drutvu kriminalaca i
osoba sumnjiva morala.
Okruen svojim novim prijateljima umjetnicima i uljuljan u privid
sigurnosti i svijetle budunosti, Abbott e ponovno popustiti svojim
mranim nagonima. U pet sati ujutro 18. 7. 1981. Abbott u drutvu
dviju ena ulazi u jedan mali restoran. Njihovu stolu prilazi
dvadesetdvogodinji konobar Richard Adan, mladi glumac u usponu
koji se gradei karijeru izdravao radei u sve krovu restoranu. Mladi
je bio vrlo talentiran i inilo se daje pred njim velika kazalina
budunosti.
Prema svjedoanstvima onih koji su toga jutra bili u restoranu, sukob
izmeu Abbotta i Adana zapoeo je Abbottovim upitom gdje se nalazi
toalet, na to je Adan odgovorio da imaju samo jedan mali toalet za
zaposlene, koji, po zakonu, gosti ne smiju koristiti. Adan je pokuao taj
problem objasniti mirno i uljudno, meutim, Abbott je jednostavno
podivljao uvi to, a na Adanove pokuaje da ga smiri samo je jo vie
pobjesnio. Naposljetku, vidjevi kako Abbottova galama i prijetnje
djeluju na druge goste, Adan je zamolio Abbotta da izau i raspravu
nastave izvan restorana. Abbott je prihvatio taj prijedlog, no nakon to
su izaili iz restorana sve je polo po zlu.
U Abbottovoj ruci stvorio se no koji je jednim snanim zamahom
zario u mladieve grudi. Zatim se vratio u restoran, dograbio jednu od
ena s kojom je doao, studenticu Suan Roxas, i povikao da idu odavde
jer je upravo ubio ovjeka.
Nakon toga mu se gubi trag. Dva mjeseca policija i agenti FBI-a
trae ga uzdu i poprijeko zemlje. Abbott je tada ve bio u Meksiku, no
ostat e tamo tek nekoliko tjedana prije nego e se vratiti nazad u SAD,
u Louisanu. Do policije dolaze dojave daje nekoliko puta primijeen u
New Oreansu, ali svaki put izmie za dlaku.
Trag policiju naposljetku odvodi na naftna polja, gdje je Abbott radio
pod lanim imenom Jack Eastman u drutvu tipova jednako sumnjive

W
prolosti kakva je bila i njegova. Oma se stee 23. 9. 1981, nakon
dojave da Abbott radi na poljima Ramos Oil Company. Detektiv Carl
Parsiola, agent erifova ureda James Riley i Dan Dossett iz policije
Morgan Cityja zajedno sa svojim ljudima paljivo zateu omu oko
ubojice koji im je protekla dva mjeseca izmicao kao daje imao esto
ulo koje mu je pomagalo da pobjegne ruci zakona. Naposljetku biva
uhvaen. Prilikom hapenja nije pruao otpor. Tek na sudu kojim e
predsjedati sudac Irving Lang, Abbott poinje pokazivati znakove
nervoze, za razliku od njegova dotadanjeg samouvjerenog stava.
Ponovno pokuava objasniti svoje djelo nekom vrstom samoobrane,
tvrdei daje vjerovao da ga Adan namjerava napasti, no svjedoenje
oevica Wayna Larsena, koji se zatekao na ulici u trenutku kada je
Abbot ubio Adana potvrdit e kako je ovaj mladia napao s lea, upravo
kad se Adan namjeravao povui. tovie, ak i nakon to je mladi pao,
smrtno ranjen, Abbott je nastavio mahnito vritati, prijetei Adanu koji
je pred njim na asfaltu krvario, zadnjim snagama pokuavajui
umaknuti svom pobjenjelom napadau. Naposljetku, prema Larsenovu
svjedoenju, Abbott se sagnuo i zadao konaan udarac svojoj rtvi.
Abbotta je Larsenovo svjedoenje tako uzrujalo da je zamolio da
napusti sudnicu, ne elei, prema rijeima njegova odvjetnika Fishera,
ponovno proivljavati taj neugodni dogaaj.
elei ako nita drugo onda bar izvui minimalnu kaznu, Abbott i
njegova obrana nastavljaju s pokuajima uvjeravanja suda daje za
Abbottova djela kriv prije svega sistem i zatvorsko okruje u kojemu je
proveo toliko vremena i koje je na njegovoj psihi uzrokovalo
nepopravljivu tetu, te da bi vraanje u zatvor samo nastavilo to
psihiko trovanje, davno zapoeto. Tuitelj Fogel, s druge strane, ne
pristaje ni na to manje od maksimalne kazne, tvrdei daje Abbott
ubojica iz navike, ubojica po opredjeljenju, po filozofiji i po vlastitoj
elji. Sudac Lang u neku je ruku prihvatio tvrdnje obiju strana,
dosudivi da je Abbotta doista dugogodinji boravak u zatvoru tako
iskvario da vie ne moe djelovati kao normalno bie u stvarnom
svijetu, te ga osudive na minimalnu kaznu od petnaest godina zatvora,
koje e odsluiti u dravnom zatvoru Utahe zajedno s osam godina koje
su mu ostale od prijanje kazne.

W
 Norman Mailer ponovno se pokuao zauzeti sa njega, tvrdei da za
kulturu treba malo i riskirati, ali ovaj put se nitko nije obazirao na njega.
Samo se Henry Howard, Adanov svekar, koji je cijelo suenje vrlo
teko proivljavao, pobunio, tvrdei da e nakon odsluenja kazne od
24 godine Abbott ponovno biti na ulicama, spreman da ponovno ubije, i
pitajui se gdje je pravda u svemu tome. Adanova obitelj naposljetku je
uutkana tako da joj je dodijeljen profit od Abbottove knjige, koji je u
ono vrijeme bio nekih pola milijuna dolara. U isto vrijeme otkupljena su
i prava za film.
Abbottovu knjigu In the Belly of the Beast jo uvijek moete nai na
policama knjiara, a ako potraite na stranicama Interneta, otkrit ete
kako se primjerci koje je potpisao sam autor prodaju po cijeni od 650$.

W
 Abdullah, Mohammed (odnosno Joseph Howk) SAD,
1939 -

Mada vrlo visoke inteligencije, Howk je ve zarana pokazao svoju

psihotinost. S devet godina se pokuao objesiti, a u esnaestoj je
zapalio kuu svojih roditelja u Californiji. Tom prilikom primljen je u
Dravnu bolnicu Camarillo, gdje mu je dijagnosticiran blai oblik
shizofrenije, ali mu nisu propisani nikakvi lijekovi, tako da nikakvi
pokuaji lijeenja ni nisu bili poduzeti. Postoje s petnaest godina
zavrio srednju kolu, na koledu, odnosno u razdoblju od svoje
petnaeste do sedamnaeste godine, Howk drastino mijenja vjerovanja i
ponaanje. Eksperimentirajui s raznim vjerama prvo se odluuje za
katolicizam, da bi vrlo brzo poeo zagovarati nacistike doktrine (to je
bilo neobino obzirom da mu je majka bila crnkinja prema nekima,
nemogunost da se rasno opredijeli bila je jedan od problema koji su
poticali njegovu psihotinost). Naposljetku postaje zagrieni musliman,
mijenjajui svoje ime u Mohammed Abdullah.
Na Berklevu se godine 1958. sprijateljuje s tridesetetverogodinjim
Martinom Horowitzem, koji i sam ima psihikih problema i neka je
vrsta drutvenog autsajdera i s kojim e Howk, sada Abdullah, pronai
zajedniki jezik.
No potom e uslijediti susret sa onjom Lillian Hoff koji e im
obojima zapeatiti sudbine. Oni zapoinju vezu, ali ona e vrlo brzo biti
ozbiljno uzdrmana zbog Abdullahove prevelike posesivnosti. Nije
mogao izdrati da vidi onju niti da razgovara s drugim mukarcem.
U poetku Abdullah u svojim ljubomornim ispadima prijeti da e si
oduzeti ivot, meutim, s vremenom poinje prijetiti i onji, a o
ozbiljnosti njegovih tvrdnji govore i zapisi iz njegova dnevnika iz
etvrtog mjeseca 1960-te godine, iz kojih je jasno da uope ne dvoji da
bi to mogao i trebao uiniti.
Naposljetku, uplaena se djevojka povlai iz veze i prijavljuje
Abdullaha policiji, koja mu odreuje udaljenje iz kampa. No njegove se
prijetnje nastavljaju i onja i sama naputa kamp.
Napravit e pogreku vrativi se tog ljeta da radi u restoranu, jer e je
W
Abdullah ondje spaziti i pristupiti joj, tvrdei da eli da se pomire. No
djevojka ga glatko odbija, zabranjujui mu da joj ikad vie pristupi.
Abdullah preko svog starog prijatelja Horowitza nabavlja revolver. U
Abdullahovu oprotajnom pismu od 13. 6. 1960. jasno je vidljivo daje
tono znao to e s njim napraviti.
Ponovno pristupa onji i ona naposljetku pristaje izai i
porazgovarati s njim njena kobna greka. Abdullah na stepenicama
knjinice vadi revolver i bez ijedne rijei puca djevojci u glava. Ona
umire istog trenutka, ali Abdullah hladnokrvno puca ponovno, no ovaj
put promauje. Trei metak namjenjuje sebi i on ostaje u njegovoj
lubanji. Velikim udom Abdullah e preivjeti pokuaj samoubojstva, te
e 3.1.1961. stati pred sud. U vrlo kratkom procesu proglaen je krivim
i osuen na pogubljenje u plinskoj komori u San Quentinu. Abdullah tu
vijest prihvaa s odreenom vrstom veselja, tvrdei da e na taj nain
Alah urediti da se ponovno sastane sa svojom ljubljenom onjom. No
guverner Edmund Brown e odluiti da se Abdullahova kazna preinai
u doivotni zatvor.
Agostini je bio talijanski emigrant koji je doao ivjeti i raditi u
Sidnev u Australiji. Radio je kojekakve poslove, veinom je konobario.
Godine 1930.

W
 Agostini, Antonio Australija 1934 -

Linda Platt

Agostini oenio se Engleskinjom Lindom Platt koja se pokazala kao

teka alkoholiarka, iji su zahtjevi bili veliki, dok su Agostinijeva
primanja bila vrlo mala. ivot postaje sve tei i par se odluuje preseliti
u Melbourne. Linda Platt posljednji je put viena iva u kolovozu 1934.
godine. Nakon toga zatire joj se svaki trag. Agostini na upite odgovara
da ga je napustila i pobjegla s ljubavnikom. Obzirom na Lindin
karakter, malo tko e uope posumnjati u tu priu.
Meutim, u studenom iste godine, na podruju Albury, smjetenom
izmeu Melbournea i Sydneyja, jedan seljak je, istei kanal, naao
tijelo mlade ene. Tijelo je bilo izgoreno do neprepoznatljivog, no na
glavi su se mogle uoiti rane. ena je bila odjevena u utu svilenu
pidamu na ijim je leima bio naslikan zeleni kineski zmaj.
Nakon to je tijelo pregledano u mrtvanici, otkrivena je ispod
desnog oka rana od metka. Kosti lubanje su bile polomljene od siline
udaraca koji su joj zadani. Tijelo ubijene potom je bilo natopljeno uljem
i spaljeno da bi se unitili dokazi. O tome u govorili i tragovi ulja
naeni na mjestu gdje je tijelo bilo pokopano.
Sluaj je htio da u to vrijeme nestane ena sidneyskog pisca, ga
Anna Philomena Morgan Coots, pa je policija, elei na brzinu
zakljuiti taj sluaj, zakljuila daje mrtva ena ga Coots, bez obzira,
naprimjer, stoje majka nestale tvrdila da naeno tijelo nije tijelo njene
keri, jer je dovoljno ljudi potvrdilo da bi to ipak mogla bili nestala
ena. Majine rijei pripisane su samo boli i negiranju ene koja ne
moe prihvatiti injenicu da je izgubila dijete i to na tako straan nain.
No, kako ipak mnoge stvari nisu bile definirane, odlueno je da tijelo
nee biti sahranjeno, ve ga je policija pohranila u formalinu i ostavila u
podrumskoj prostoriji sidneyskog sveuilinog muzeja patologije, dok
se ne potvrdi identitet preminule. To e potrajati deset godina.
W
 Za to vrijeme policijski narednik King u nekoliko je navrata pohodio
podrumske prostorije muzeja, zurei u tijelo koje je plivalo u formalinu.
Naposljetku, King odluuje javiti svojim nadreenima kako mu se ini
da ubijena nalikuje prijateljici njegove ene, Lindi Platt Agostini, koju
brani par King nije vidio od 1931. godine. Bio je siguran da je u pravu
jer je Linda imala neobino oblikovane ui, iljate i gotovo bez usnih
resica. To je bilo dovoljno za dr. Palmera Benbowa, medicinskog
kriminologa, da uvjeri nadreene da mu dopuste da istrai taj trag.
Nije imao puno toga od ega bi mogao krenuti. Bilo je tu tijelo koje
je previe vremena provelo plutajui u formalinu, vrea natopljena
uljem i jedan runik. No upravo taj runik pokazao se kao vrijedan trag,
i to onaj koji je promakao panji policije. Naime, na runiku je Benbow
pronaao mrlje koje su ga dovele u straaru u predgrau Alburvja, a
koje su nastale kontaktom sa svjee obojenim metalnim okvirom
kreveta koji je u straari pronaao. Usporeujui boju s tih metalnih
nosaa i boju koja je naena na tijelu rtve, Benbow je utvrdio da su
identine.

dr. Palmer Benbow

No istragu tu naglo prekida policija, za koju je Benbow kasnije

tvrdio da ga je omela u daljnjem radu. Svjedoci su odjednom uutjeli,
nakon to su ih posjetile odreene osobe, a za Benbowovu napola
zavrenu istragu zakljueno je samo da potvruje da je rije o tijelu ge
Coots, a ne Linde Agostini.
S druge strane Edith Flemington, Lindina majka, pokuavala je
pronai tragove svoje keri od 1935. godine kad je obavijetena da je
ova pobjegla s ljubavnikom. Pisala je brojna pisma policiji,
pokuavajui pronai bilo kakav trag. Policija joj je naposljetku poslala
sliku s tijelom u formalinu, ali obzirom da formalin uzrokuje brojne
bore i iskrivljuje lice, ga Flemington prema izgledu tijela nije mogla
utvrditi da li se radi o njenoj keri. Ono stoje ona prepoznala na slici,
mada ne odmah, bila je uta pidama sa zmajem, koju je Linda dobila
kao vjenani poklon od svoje sestre.
Gospoa Flemingon poinje obasipati policiju pismima, opisujui

W
svoju ker i svog zeta, za kojeg kae da nije "pouzdan tip", te
prepriavajui svoje snove u kojima njezina ki pluta u nekom
skuenom, tamnom prostoru.
Sluaj ponovno oivljava u oujku 1944. kad novi policijski komesar
iz New South Walesa, W. J. Mackav, odluuje raistiti stvar. Proitao je
pisma ge Flemington, jednako kao i izvjetaj dr. Benbowa, te je poeo
istraivati policijske izvjetaje o ovom sluaju. Naposljetku nailazi na
ime Lindina zubara i zakljuuje kako, zbog nekog razloga, nitko nije
pitao zubara da usporedi Lindin karton sa zubalom mrtve ene. To je
odmah ispravljeno i provjerom je utvreno da je, bez ikakve dvojbe,
ena koja ve deset godina lei u formalinu doista Linda Agostini.
Mackay potom nareuje da se tijelo izvadi iz formalina i rekonstruira
to je bolje mogue. Potom su pozvani poznanici i prijatelji i ge Cotts i
ge Agostini, pri emu je utvreno da su oni koji su poznavali Lindu
Agostini bili uvjereni daje tijelo koje je predoeno upravo njeno.
Naposljetku, Antonio Agostini je priveden i vrlo je brzo promijenio
svoju priu o eni koja je pobjegla s ljubavnikom. Gotovo nonalantno,
Agostini je zakljuio daje tijelo iz formalina doista tijelo njegove ene i
daje doista on bio taj koji ju je ubio, mada sluajno.
Prema njegovoj prii, to se desilo 28. 8. 1934. Oboje su zaspali
pijani, ali se Linda probudila neto prije zore i odmah ga napala da je
vara s nekom enom koja ga posjeuje u restoranu u kojemu je u to
vrijeme radio. Linda je navodno bila patoloki ljubomorna. U napadu
bjesnila dohvatila je revolver, maui njime prema muu. Ovaj joj ga
pokuao oteti, meutim, pitolj je sluajno opalio i ubio Lindu na
mjestu. Agostini je u panici pokuao iznijeti tijelo koje mu je ispadalo iz
ruku na stepenicama, zadobivi strane ozljede glave. Zatim je tijelo
odvezao do kanala i ugurao ga unutra.
U Agostinijevoj izjavi mnogo toga nije bilo jasno. Na primjer, ako je
doista bila rije o nesretnom sluaju, zastoje tijelo spalio kako ga nitko
kasnije ne bi mogao prepoznati. Agostini je tvrdio da to nije uinio on,
optuujui za spaljivenje lea neku treu, nepoznatu osobu, koja je to
uinila poto je nala le i nije eljela biti okrivljena za umorstvo.
No lijeniki izvjetaj utvrdio je da su se udarci u glavu dogodili
prije nego je na rtvu pucano, te da su zapravo oni uzrok smrti Linde

W
Agostini. Taj izvjetaj u potpunosti je pobijao Agostinijevu priu i stoga
je 9. 6. 1944. godine poelo njegovo suenje.
Porota je ipak, bez obzira na dokaze koji su govorili protiv
Agostinija, odluili da se radi o ubojstvu iz nehaja i Agostini je poslan
na izdravanje estogodinje kazne s tekim radom. Osloboen je 1950.
i deportiran u rodnu Italiju gdje mu se gubi svaki trag. Tijelo Linde Platt
Agostini nalo je poinak u lipnju 1944. na groblju Preston u
Melbourneu.
Tijelo Anne Cootts ili njen ubojica, nikada nisu pronaeni, pa njena
sudbina ostaje nepoznata.

W
 Akulonis, Pete SAD ? - 1953.

Akulonis je bio miran, povuen ovjek koji je teko radio cijelo svog
ivota. Imao je teko djetinjstvo koje je najvjerojatnije uzrokovalo
mnoge frustracije. Bio je nagluh, patio je od djelomine paralize lica, a
kao pobunu protiv ivota na koji nije mogao utjecati inio je razne sitne
krae i sline kriminalne radnje. No mijenja se nakon to se oeni i
dobije dva sina. Zapoljava se u tvornici gdje radi na parnim kotlovima.
Njegovi kolege opisuju ga kao ovjeka koji je radio gotovo opsesivno,
malo se druei s ljudima.
Vrijeme prolazi, a Akulonis primjeuje neke stvari. Prije svega, ini
mu sa kao da svi ive bolje od njega, nabavljaju nove stvari,
automobile, dok on odlazi na posao, teko radi, brine se za svoju obitelj,
i tako svaki dan, bez predaha, bez ijedne stvari koja bi promijenila
ustaljenu koloteinu. Kao da su svi sretniji od njega. Shvaa da mu
ivot nita ne moe pruiti. To u njemu raa mrnju i on se poinje
sukobljavati, pa i fiziki obraunavati s ljudima oko sebe. Naposljetku
poinje i piti.
Situacija kulminira sredinom travnja 1953. godine. Jednog
poslijepodneva on odlazi u svoj etverosobni stan, uzima sjekiru i
jednim udarcem ubija svoju enu. Zatim se okree svom
etverogodinjem sinu Michaelu kojeg brutalno ubija i iznakazuje.
Potom odlazi u kuu svog brata Alphonsea gdje ubija svoju majku i
dva mala neaka. U kuhinji doekuje brata koji se vraa s posla te i
njega ubija. Nakon toga odlazi u kolu po svog starijeg sina,
jedanaestogodinjeg Petera mlaeg, odvozi ga u umu i ubija pucajui
mu u lice svojom novom pukom. Ostavljajui tijelo u umi, sjeda u
auto koji je posudio od svog drugog brata Raymonda i odlazi u tvornici
da pokupi Raymonda s posla. Oni koji su ih vidjeli zajedno kau da se
na Peteru Akulonisu nije moglo uoiti nita neobino. Brat Raymond
sjeda za volan, Peter sjeda na zadnje sjedite i oni kreu doma.
Kad je automobil zamakao za ugao prema kui, policija je ve bila
tamo. Pozvala ih je Alphonseova udovica. U trenutku kad su spazili
auto, policajci iskau iz svojih automobila da ih zaustave. No u istom
W
trenutku Akulonis die puku i ubija svog brata Raymonda. Prije nego
ga je itko mogao zaustaviti, okree puku prema sebi i drugim pucnjem
okonava svoj ivot.
U depu Petera Akolonusa policija je nala poruku u kojoj je stajalo
sljedee: "Volim Michaela vie od ivota. Volim mamu, Paula, Jimmyja,
seku, Petera, Raya."

W
 Alexander, Frank 1954 - i Harald 1931 Kanarski
otoci

Obitelj Alexander potjee iz Dresdena, no preselili su se u Hamburg

gdje je Harald upoznao vjerskog fanatika Georgea Riehla koji je bio
samoodabrani voa Drutva Lorber. Jacob Lorber (1800 - 1864)
osnovao je u 19. stoljeu religioznu grupu koja je svoje lanove uila
nijekanju samoga sebe i vjerovanju da su svi ljudi koji ne pripadaju
sekti zli. Sekta nikada nije brojala vie od stotinjak lanova.
Riehle je u tridesetim godinama dvadesetog stoljea poeo vjerovati
da je Prorok Boji. Alexander ga je sreo pred kraj njegova ivota, kad je
Riehle ve umirao, i proveo je s njim njegove posljednje dane, postajui
sve impresioniraniji i oaraniji njegovom osobom i njegovim
vjerovanjima. Nakon to starac umire, Alexander objavljuje svojoj eni
da je sada on postao glava Drutva Lorber. Dagmar, koja je ve bila
naviknuta da bespogovorno prihvaa sve ideje svoga mua, to utke
prihvaa.
Nakon to mu se raa sin Frank, Harald obavjetava enu da je
djeak sada Prorok i da se svi lanovi obitelji moraju prema njemu
ponaati kao prema takvom. Stoga djeak odrasta u okruenju gdje mu
se svi obraaju kao utjelovljenom boanstvu, njegova majka, starija
sestra Marina, i dvije mlae sestre, blizanke Sabine i Petra,
udovoljavajui svakom njegovu hiru, a pod budnom kontrolom njihova
oca i supruga. Djeak, zaavi u pubertetske godine, odluuje da nikada
svoje tijelo nee okaljati tijelom ene koja ne pripada njihovoj sekti.
Stoga obavjetava majku i sestre da e od sada udovoljavati njegovim
seksualnim prohtjevima. Ta odluka pozdravljena je od strane oca. ene
u obitelji, naviknute udovoljavati Proroku Franku i njegovu ocu,
bespogovorno prihvaaju svoju novu zadau. Incestuozni odnosi
razvijaju se izmeu Franka, njegove majke i u poetku njegove starije
sestre Marine, a u tome mu se esto pridruuje i otac.
No vrlo brzo vlasti u Hamburgu saznat e to se dogaa u kui
Alexanderovih, jer je jedna od mlaih sestara progovorila nekima od
svojih rijetkih prijateljica. Da bi izbjegli policijsku istragu,
W
Alexanderovi se naglo sele na Kanarske otoke. Nastanjuju se u glavnom
gradu Tenerifa, Santa Cruzu, u ulici Jesus Nazareno br. 37.
Neko vrijeme susjedi nee primjeivati nita neobino. lanovi
obitelji radit e kojekakve loe plaene poslove, djevojke kao
spremaice, a Frank kao inovnik. Iz kue su se ponekad mogli uti
zvukovi malih orgulja koje je svirao Harald Alexander. Te je orgulje
naslijedio od Georgea Riehlea.
No 22. 12. 1970. godine Frank i Harald se iznenada pojavljuju u kui
dr. Waltera Trenklera, gdje je petnaestogodinja Sabine Alexander radila
kao pomonica. Otac i sin mole Trenklera neka im dozove djevojku.
Kad djevojka, koja je upravo za obitelj Trenkler u kuhinji pripremala
objed, stie, dr. Trenkler na svoje zgraanje zauje kako otac Harald
govori svojoj keri: "Draga Sabina, eljeli smo te odmah obavijestiti
kako smo Frank i ja upravo ubili tvoju majku i sestre." Djevojka je nato
uzela oevu ruku i stavila je na svoj obraz, govorei: "Vjerujem da ste
uinili ono stoje bilo potrebno."
Ugledavi dr. Trenklera kako stoji i u oku zuri u Alexanderove,
Harald mu se obrati: "Vidim da ste uli. Ubili smo moju enu i keri.
Doao je trenutak za ubijanje." Pritom nitko od njih nije izgledao opako
ni zlonamjerno. Ono to su izgovarali zvualo je kao da raspravljaju o
vremenu. Tek tada je dr. Trenkler zakljuio daje odjea na dvojci
mukaraca umrljana osuenom krvlju, za to je ranije mislio daje zemlja
i prljavtina.
Budei se od oka, Trenkler zamoli Alexanderove da priekaju te ode
u drugu sobu i nazove policiju. Doli su odmah.
Kad je policija dola na mjesto zloina, u stan Alexanderovih, prizor
je bio tako stravian da je nekolicini policajaca pozlilo. Prije svega, sve
je u stanu bilo uniteno, svi dokumenti poderani, odjea rastrgana,
posue razbijeno. Krv se cijedila sa zidova. Usred dnevne sobe leala su
dva iznakaena tijela, osamnaestogodinje Marine i petnaestogodinje
Petre. Njihove grudi i spolni organi bili su izrezani i prikucani na jedan
od zidova. Marini je trbuh bio otvoren i crijeva izvaena. Majku, 39-
togodinju Dagmar, pronali su u spavaoj sobi, takoer s odrezanim
grudima i spolnim organom, te izvaenim srcem koje je bilo avlom
prikucano za zid.

W
 U stanici su Alexanderovi s jednakim mirom kao i u kui dr.
Trenklera priznali svoje grozne zloine. Frank Alexander ispriao je
kako je sve poelo. Majka je bila ula u sobu i pogledala ga, a Franku,
"Proroku", uinilo se da ga majica ne bi trebala tako gledati pa je uzeo
vjealicu i nekoliko je puta udario po glavi, sve dok se nije sruila bez
svijesti. Otac je u dnevnoj sobi svirao orgulje, pa je Frank poao k
njemu. U sobi je zatekao sestre. Prvo je vjealicom po glavi udario
Marinu, a kad je izgubila svijest, zatukao je Petru. Cijelo to vrijeme otac
je svirao orgulje i glasno molitvama slavio Isusa. Kad je djeak odluio
da s tijela djevojaka treba ukloniti bogohulne dijelove, otac mu se
priduio da mu pomogne u toj aktivnosti.
Frank je tvrdio kako su sve ene u obitelji bile spremne na "vrijeme
za ubijanje", da su u vie navrata raspravljali u obitelji o tom svetom
trenutku koga su mogli oekivati bilo kada i da su ene znale da imaju
ulogu ljudskih rtava za "Proroka Franka Alexandera". I Frank i Harald
izjavili su da se ne osjeaju krivima jer je ono to su uinili dio njihovih
religioznih uvjerenja, da su ene bile neiste i da ih je trebalo proistiti
ubijanjem. Izjavili su da su ubijene sada na nebu i da slave njihovo
djelo.
Lijenici su zakljuili da su otac i sin Alexander nesposobni za
suenje, te su odvedeni u umobolnicu za poremeene zloince gdje su
obojica ostala do dananjih dana, i dalje vjerujui da su zapravo uinili
dobro djelo koje je bilo posve u skladu s njihovim vjerskim
uvjerenjima. Harald Alexander i dalje oslovljava svog sina Franka s
Proroe.
Jedini preivjeli enski lan obitelji, Sabine Alexander, molila je sud
daje osudi na umobolnicu zajedno s bratom i ocem, ali joj je ta molba
odbijena. Sada ivi u samostanu, odbijajui svaki kontakt s vanjskim
svijetom.

W
 Andrews, Lowell Lee SAD ? - 1959.

Djeak iz Wolcotta bio je uzoran student, koji je redovito iao u

crkvu, nije pokazivao osobit interes za djevojke, a njegovi sugraani su
ga voljeli nazivati dragim dekom. Meutim, Andrews je imao tajni san
koji je svakako elio provesti u djelo. elio je otii u Chicago i postati
plaeni ubojica. No za put u Chicago trebalo je novaca koje on nije
imao. Stoga je jednoga dana odluio ubiti svoje roditelje i sestru i
prodati imanje, a dobivenim novcem ostvariti svoje snove. I tako je, dok
je obitelj gledala TV, uzeo automatsku puku i revolver, prvo ubio svoju
sestru, a zatim pucao triput u majku i dvaput na oca. Poto nisu odmah
umrli, napunio je puku i pucao ponovno dok nisu bili mrtvi. Ubojstvo
je priznao svom pastoru nekoliko dana kasnije. Mada mu je
dijagnosticirana shizofrenija, proglaen je krivim i objeen je u zatvoru
Leayemvorth 1959. godine.

W
 Appo, Quimby SAD, 1814 - 1912.

avolji Kinez, pravim imenom Lee Ah Bow, stigao je u New York iz

Californije kao osobni sluga jednog gospodina. Prvi put je osuen za
ubojstvo 1840. kad je ubio jednog trgovca. Meutim, misionarke su se
zainteresirale za njegov sluaj, odluivi ga pokrstiti, i s njihovom
pomou Appo je osloboen. No to ga svakako nije ni najmanje
promijenilo. Dana 9. 3. 1859. napao je tri ene, od kojih je jedna bila
njegova ljubavnica, i to samo zato jer mu je nesretnica posluila hladnu
veeru. Appo ju je ubio noem jednako kao i drugu enu u stanu, dok je
treu samo ranio. Policija ga je vrlo brzo uhvatila i osudila na smrt
vjeanjem. No ponovno misionarke, uporne u svom nastojanju,
uspijevaju smanjiti njegovu kaznu na sedam godina zatvora. Tih sedam
godina Appo e doista provesti u zatvoru i to zaista se ponaajui kao
luak. Nitko mu se nije smio pribliiti jer je grizao, udarao, a znao je
bez prestanka vritati satima. Za misionarke je to samo bio dokaz da e
Appo, nakon to prihvati kranstvo, postati posve druga, dobra osoba.
Nakon isteka sedam godina, on biva osloboen. Nedugo potom ubija
svoju gazdaricu Lizzie Williams. Misionarke su mu osigurale
odvjetnika, koji gaje oslobodio. Godine 1872. kamenom e razbiti
lubanju Johnu Linkowskom. Ponovno je baen u zatvor i ponovno su ga
misionarke oslobodile. Njegov sljedei zloin bit e pokuaj ubojstva
prostitutke Cork Maggie. Meutim, ona e preivjeti i misionarke e
uspjeti isposlovati da ak ne bude priveden, niti mu je bilo sueno.
Dana 21. 10. 1876, za vrijeme jedne partije karata, Appo e ubiti Johna
Kellyja, koji gaje optuio da vara. Ovaj put policija ga zatvara u zatvor
za mentalno oboljele iz kojega nikada nee izai. injenica je da je, za
razliku od svojih rtava, poivio dobrih 98 godina. Pokopan je 23. 6.
1912. na groblju Matteawan.

W
 Avril, Robert Francuska, 1911-

Dana 28. 8. 1955. godine u visokoj travi uz cestu u blizini mjestaca

Picquigny u junoj Francuskoj naeno je tijelo mlade ene. S tijela su
bili pokradeni dijelovi odjee, njen sat i drugi osobni predmeti. U
neposrednoj blizini nalazio se njezin bicikl. Vrlo brzo ustanovljeno je da
se radi o dvadesettrogodinjoj uiteljici Janet Marshall iz Engleske, koja
je odsjela u oblinjem hostelu. Dana 26. 8. stala je u kafiu u
Picquignyju na doruku, gdje je zapela za oko nekim radnicima.
Policija je ispitivala neke od ljudi, meutim, nikoga nije optuila. Ipak,
ustanovilo se da je jedna osoba osobito pozorno promatrala Janet.
Radilo se o radniku koji je imao posebno brutalne crte lica i kojemu su,
prema svjedoenju, nedostajala tri prsta na lijevoj ruci. Mjeseci istrage
nisu nita novoga iznijeli na vidjelo. Tada je uhapen
etrdesetetverogodinji Robert Avril zbog krae bicikla i doveden na
sud u Amiens pred suca Jeana DeTrauxa. On ga je odmah prepoznao sa
skica koje je policija prije pet mjeseci dijelila uokolo u pokuaju da
nae Janetina ubojicu. Na pitanje gdje je bio na dan ubojstva, Avril je
previe naglo rekao kako je toga dana bio u posjetu svojoj sestri. Sestra
je ispitana i potvrdila je daje Avril bio kod nje toga dana. No kod nje su
pronaeni Janetin fotoaparat i dijelovi odjee. Na osnovi toga Avril je
optuen. Branei se, izjavio je da nije imao namjeru djevojku ubiti ve
samo silovati. U petom mjesecu 1958. izveden je na sud gdje je kao
obranu iznio svoje teko djetinjstvo, gubitak oba roditelja, prvo majke,
a zatim oca, koji je izvrio samoubojstvo nakon to su ustanovljeni
njegovi incestuozni odnosi s Avrilovom starijom sestrom. Sve to dovelo
je do Avilova poremeena ponaanja i iskrivljena poimanja ena.
Njegovi napadi na neznanke poeli su u travnju 1944. godine, kad je
napao dvadesetdvogodinju Madeleine Trierv, sruivi je s bicikla i
odvukavi u umu, gdje ju je silovao i ukrao joj maslac koji je nosila.
Dva mjeseca kasnije napast e jednu devetnaestogodinjakinju, sljedei
mjesec jo jednu djevojku i 56-togodinju enu, nekoliko dana kasnije
jo jednu djevojku, meutim, ona e uspjeti pobjei prije nego ju je
uspio odvui u grmlje. Zbog tih silovanja osuen je tek dvije godine
W
kasnije na deset godina tekog rada.
Osloboenje 1951, kad je nastavio sa svojim napadima, dok
naposljetku nije ubio Janet Marshall. Mada mu je tuilatvo na sve
naine pokualo osigurati smrtnu kaznu, Avril je na raun svog tekog
djetinjstva osuen na doivotni zatvor s tekim radom, bez mogunosti
pomilovanja.

W
 Bagg, Arthur Richard Ju. Dna. Afrika, 1914 -

Sedamnaestogodinja Marjorie Patricia Rosebrook ubijena je 23. 11.

1937. godine. Rane na njenim grudima bile su zadane malim noem.
Nekoliko dana kasnije na ispitivanje je priveden Arthur Richard Bagg,
njen 23-godinji ljubavnik. Vrlo brzo postao je glavni osumnjieni jer se
njegovo svjedoenje o tome gdje se nalazio i stoje radio na dan
umorstva nije podudaralo s iskazima svjedoka. Naposljetku, Bagg je
sam priznao umorstvo, te odveo policiju na mjesto zloina i objasnio
kako je ono bilo izvedeno. No svejedno je jo uvijek nedostajalo oruje
i nekoliko odjevnih predmeta s mrtvog tijela. Tada Bagg otkriva jo
jednu svoju tajnu, odvevi policiju do predmeta koji su nedostajali.
Naime, on je bio posebno fasciniran legendom o grofu Drakuli i
oboavao gaje kao boanstvo, izvodei rituale u njegovu ast. Posebna
komora nalazila se u podu u njegovoj spavaoj sobi i tamo je naeno
oruje kojim je djevojka bila ubijena, zajedno s njenom krvlju
umrljanom odjeom. Na jednom komadu koe policija je nala od
Bagga potpisanu zakletvu u kojoj stoji da e sluiti samo i jedino
Drakuli, ivuem bogu, s nadom da e zauvijek biti njegov vjerni sluga.
Baggovo suenje poelo je 28. 2. 1938. godine. Sudac Saul Solomon
osudio gaje na smrt. Meutim, ta kazna je, zbog ustanovljena Baggova
mentalnog stanja, pretvorena u doivotni zatvor. Bagg je osloboen
1947. godine, nakon samo 9 godina zatoenitva.

W
 Bali, Joseph SAD, 1894 - 1938.

Mada iz bogate obitelji, Bali je u posljednjim danima prohibicije,

odnosno u dvadesetim godinama 20. stoljea, odbio obiteljsko
bogatstvo i, posvetivi se proizvodnji alkohola, stekao ovee bogatstvo.
Od novca dobivena prodajom alkohola kupio je kuu u Elmendorfu
gdje je zapoeo svoj bizarni ivotni put, koji e ga dovesti do
neminovnog kraja. Mada je imao novaca, ivio je u vrlo primitivnim
uvjetima, nije se obiavao prati niti nositi istu odjeu. No bez obzira na
to, broj lijepih mladih ljubavnica bio je pozamaan. Kako su godine
prolazile i kako je njegova mo jaala, Bali je sve vie pokazivao svoju
sadistiku prirodu. Iza kue je drao bazen pun smrdljive vode s pet
aligatora koje je drao kao kune ljubimce. Imao je obiaj zabavljati
svoje goste i prijatelje na nain daje u taj bazen ubacivao ive pse i
make lutalice. Oito mu je to dalo ideju i za rjeavanje nekih drugih
problema koji e se kasnije otkriti.
S obzirom na koliinu i brzinu kojom su se njegove ljubavnice
smjenjivale, bilo je samo pitanje vremena kada e netko posumnjati da
se u toj kui neto vrlo sumnjivo dogaa. Prvi koji je potakao to pitanje
bio je Ballov susjed, meutim kad mu je postavio pitanje gdje su neke
od djevojaka koje su se u njegovoj kui mogle sresti, Bali mu je
zatvorio usta, prijetei mu orujem ako ikad vie pokrene tu temu.
Uplaeni susjed nije prijavio taj incident. Meutim, ujesen 1938. godine
teksaki render Lee Miller bit e zamoljen od strane roditelja Hazel
Brown, jedne od Bellovih ljubavnica, da ispita djevojin nestanak.
Miller je zajedno s policijom poao ravno u Ballovu kuu, siguran da e
ovaj imati odgovore na pitanja koja su mu mislili postaviti. No kad je
policija stigla, Bali je iskoristio prvu priliku da se dokopa revolvera i da
se ustrijeli u glavu, shvaajui da nema izlaza. Prema svjedoenju
jednog od Ballovih sluga, a i prema dokazima naenim u aligatorskom
bazenu, ljudskom mesu i kostima, ustanovljeno je da je Bali redovito
ubijao svoje ljubavnice kad bi mu dosadile ili kad bi se zainteresirao za
neku drugu. Izmeu ostalog, dvije od tih nesretnica bile su i udane za
Balla, a mnoge od njegovih ljubavnica bile su trudne s njim. Ubijajui
W
ih, Bali se rijeio problema ponovne enidbe. Toan broj rtava nikad
nije ustanovljen, ali smatra se daje rije o dvadeset do dvadeset i pet
ena.

W
 Berkowitz, David SAD, 1953 -

Berkowitz, poznatiji kao Samov sin, roen je 1. 6. 1953. Njegova

bioloka majka dala ga je na usvajanje pa gaje, svjesnog te injenice,
osjeaj odbaenosti pratio tijekom cijelog ivota. Bio je vrlo stidljiv i
bojao se ena. Patio je od nesanice i vrlo brzo je razvio udne paranoje,
smatrajui da su svi ljudi protiv njega. Prvi put napao je u boinoj noi
1975. godine. Ta prva rtava uplaila ga je svojim kricima no ubrzo je
noem napao drugu petnaestogodinjakinju i zatim je ostavio,
smatrajui je mrtvom. Meutim, preivjela je. Sedam mjeseci kasnije,
29. 6. 1976, ponovno je napao i to dvije djevojke, Donnu Lauriu i Jody
Valenti, dok su sjedile u parkiranom automobilu. Donnu je ustrijelio s
pet hitaca dok je drugu djevojku pogodio u nogu. Dana 23. 11. iste
godine ranio je Carla Denaroa dok je sjedio u automobilu sa svojom
djevojkom Rosemary Keenan. Dvadesetestog prosinca ponovno
napada dvije djevojke, Joanne Lomino i Donnu DeMasi. Berkowitz im
je priao, upitao za smjer i zatim izvadio pitolj iz papirnate vreice i
nasumce pucao. Lomino je ostala paralizirana jer se metak zaustavio u
blizini njene kraljenice. Policija nije ni nasluivala tko bi mogao biti
ubojica zbog nedostatka motiva i bezrazlonosti tih ubojstava i napada.
30. 1. 1977. opet napada par u automobilu, pucajui u glavu Christine
Freund i usmrtivi je. Njen deko John Diel ostat e neozlijeen.
Osmog oujka 1977. ubit e na ulici armensku studenticu Virginiju
Vooskerichian. Berkowitz tada po prvi put za sobom ostavlja svjedoke.
17. 4. 1977. godine pucajui iz velike blizine ubit e Valentinu Suriani i
AIexandera Esaua. Poslije ovog ubojstva Berkowitz e policijskom
kapetanu Josephu Borrelliu poslati pismo u kojemu po prvi put sebe
naziva Samovim sinom. Ponovno e napasti 26. 6. 1977, ubivi Judy
Placido i Salvatora Lupa dok su sjedili u parkiranom automobilu.
Nakon toga se zbog sve veeg broja policajaca na ulicama seli iz
Bronxa i Queensa koji su dotada bili njegovo "lovite". Odlazi u
Brookh/n, gdje e 31. 6. 1977. ubiti Stacy Moskowitz i oslijepiti
Roberta Violantea koji su sjedili u automobila. Ponovno je Berkowitz
ostavio svjedoka za sobom, i to enu koja je etala psa i koja gaje
W
vidjela dok je trao prema svom automobilu. Vana injenica bila je ta
da je uspjela vidjeti da je za brisa automobila bila zataknuta kazna za
pogreno parkiranje. Na temelju toga policija je vrlo brzo ustanovila da
je jedan automobil koji je odgovarao opisu i koji je na tom mjestu u to
vrijeme dobio kaznu zbog parkiranja bio vlasnitvo Davida Berkowitza.
Auto je naen parkiran nedaleko od Berkowitzeva stana. Dana 2. 8.
1977. godine u 10.15 ujutro Berkowitz je priao svom automobilu,
upavi u policijsku zasjedu na ijem je elu bio inspektor Tim Dowd.
Berkowitz je inspektora odmah prepoznao sa slika iz novina,
izjavljujui: "Napokon ste me nali!"
Berkowitz se pokuao braniti ludilom, meutim, psihijatri su
ustanovili da se samo pretvara. Nadimak Samov sin, koji si je sam dao,
objasnio je kasnije, uzeo je zbog svog susjeda Sama Carra. Naime,
susjedov pas je bio razlogom Berkowitzevih uestalih nesanica. Mada
je jednom
Ubojice
prilikom pucao na psa, pokuavajui ga ubiti, ivotinja se oporavila i
kasnije je Berkowitz tvrdio da je u pseem laveu uo glasove koji su
mu govorili da pone ubijati. Osuen je na 365 godina zatvora bez
mogunosti pomilovanja.

W
 Bianchi, Kenneth 1952 - i Buono, Angelo 1935 -

SAD
Ovaj smrtonosni dvojac, bolje poznat pod nazivom Hillsidski
davitelj, ubio je deset mladih djevojaka i ena u razdoblju od 1977. do
1979. u Angelovoj kui u Glendaleu, Kalifornija. Godine 1977. Bianchi
se preselio svom roaku Buonu koji je bio osoba koja je stalno
pokuavala dokazati svoju mukost i autoritet, te je bio ponosan na
svoje talijansko porijeklo. Kroz Buonovu kuu prolazile su itave
povorke prostitutki, a u kombinaciji s njegovom surovom naravi to mu
je vjerojatno dalo ideju za ubojstvo. Prvo se desilo 6. 10. 1977. kad je
ubijena dvadesetjednogodinja Elissa Teresa Kastin. Sljedea rtva
naena je 18. 10. ista godine. Radilo se o 19-godinjoj Yolandi
Washington. Jednako kao i prijanja rtva, bila je gola, a tijelo joj je
bilo oprano i oieno tako da na njoj nije bilo nikakvih tragova koji bi
upuivali na ubojicu. Petnaestogodinja Judith Lynn Miller naena je
31. 10, silovana, sodomizirana i zadavljena. Na lancima ruku i nogu
vidjeli su se tragovi uadi kojom je bila vezana jednako kao i Yolanda
Washington. Mada su sva tijela bila oiena, ubojice su ih ostavljali na
mjestima gdje e ih se lako nai. Dana 20. 11. ubijene su
dvadesetogodinja Kristina Wackler, dvanaestogodinja Dolores Cepeda
i etrnaestogodinja onja Johnson. Tijelo Wacklerove naeno je u
parku Highland, dok su dvije djevojice ostavljene u parku Elysian. 23.
11. ubijena je dvadesetosmogodinja Jane Evelyn King, 29. 11.
osamnaestogodinja Lauren Rae Wagner, a 14. 12. naeno je tijelo
osamnaestogodinje Kimberly Diane Martin. Sljedee ubojstvo desit e
se 17. 2.
1978. godine, a radilo se o Cindy Lee Hudspreth.
Onda su ubojstva iznenada prestala i policija, koja je ionako tapkala
u mraku, bila je posve zbunjena. Razlog je bio taj to je Bianchi
napustio Bounovu kuu, ne mogavi vie tolerirati silnu prljavtinu koja
je ondje vladala. Meutim, kako ubojica ostaje ubojica, otkrio se kad je
u sijenju
1979. u Bellinghamu, drava Washington, silovao i ubio dvije
W
studentice, Karen Mandic i Diane Wilder, strpavi tijela u prtljanik
automobila koji je bio vlasnitvo Mandiceve. Na osnovu prijave o
nestanku, tijela su naena i Bianchi je vrlo brzo dospio na listu
osumnjienih, jer su ga svjedoci vidjeli u drutvu jedne od ena. U to
vrijeme Bianchi je radio kao zatitar, a prijavio se i u bellinghamsku
policiju, jednako kao to se prije pokuao zaposliti u policiji u Los
Angelesu i nekoliko je puta ak bio s policajcima na mjestima zloina
Hillsidskog davitelja. Kasnije je u psihijatrijskim istragama Biranchi
pokuao dokazati da je podvojena linost, od kojih jedna eli biti dobra
osoba i policajac, dok je druga okrutni ubojica ena. Takoer je tvrdio
da u nekim trenucima gubi pamenje i da neke stvari koje radi ne ostaju
zabiljeene u njegovu umu. No ustanovljeno je da se pretvara i bio je
optuen za ubojstvo dviju studentica. Zatim se pokuao dogovorili s
tuilatvom, elei optuiti svog roaka Buonoa, za kog je tvrdio da je
pravi Hillsidski davitelj, u zamjenu da bude osuen u Californiji, a ne u
Washingtonu gdje bi ga ekala smrtna kazna vjeanjem. Vlasti u
Washingtonu su pristale na to, sve dok Bianchi prizna daje kriv, stoje on
i uinio, te je osuen na doivotni zatvor u Californiji. Za to je
svjedoio protiv svog roaka Buona, koji je na temelju toga uhapen.
Meutim, Bianchi je uspio zavarati est washingtonskih psihijatara, koji
su ga proglasili poremeenim, pa njegova svjedoenja protiv Buona
nisu bila vaea. No ustanovljeno je daje on godinama prije planirao da
e se, u sluaju da ga uhvate, proglasiti ludim, te daje itao razne
psihijatrijske studije, stvarajui podlogu za glumljenje podvojene
linosti. Ne samo da je prouavao podvojene linosti, ve je poeo
tvrditi daje studirao psihologiju i da e otvoriti svoju ordinaciju u Los
Angelesu. Takoer se za vrijeme ispitivanja putem hipnoze samo pravio
da je hipnotiziran, oslobaajui na taj nain svoju "drugu linost" za
koju je tvrdio daje zapravo poinila ta ubojstva. Ipak je svjedoio o
ubojstvima koja je poinio s Buonom, o tome kako su se enama
predstavljali kao policajci i kako su ih odvlaili u Buonov automobil,
odvozei ih njegovoj kui, gdje su ih muili, silovali i naposljetku
ubijali, najee davljenjem ili eksperimentirajui s injekcijama. Zatim
bi oprali rtve i odnijeli ih na mjesta gdje bi kasnije bile naene. Buono
je uhien 1979, a osuen je 16. 11. 1981.

W
 Tijekom te dvije godine suenja presluano je oko etiristo svjedoka.
Osnovni svjedok bila je dvadesetsedmogodinja Catherine Lorre, koja
ih je obojicu prepoznala. Nju su 1977. zaustavili na ulici, tvrdei da su
policajci. Samo su joj izuzetno sretne okolnosti sauvale ivot.
Pokazujui vozaku dozvolu, otvorila je novanik i Bianchi je ugledao
sliku nje s njenim ocem. Shvativi daje djevojka ki poznatog glumca
Petera Lorrea i na brzinu zakljuivi da bi ubojstvo ove djevojke moglo
dii neeljen publicitet, odustao je od ubojstva.
Angelo Buono osuen je 9. 1. 1984. na doivotni zatvor bez
mogunosti pomilovanja. Bianchi je vraen u Washington, u zatvor
puno stroi od onog u Californiji, gdje slui doivotnu kaznu bez
mogunosti pomilovanja sve do 2005.

W
 Biegenwald, Richard F. SAD, 1941 -

Svoje zloine zapoinje u ranoj dobi od 18 godina i to 1958. kad

ubija Stephena Sladowskog u pljaki trgovine, za to e biti osuen na
doivotni zatvor. Meutim, nakon dvije albe bit e osloboen 1975.
Dospijeva u zatvor 1981. nakon krenja uvjetne kazne selidbom u
Teaneck u dravi New Jersev i povezivanja sa sluajevima silovanja iz
1980. na tom podruju.
Zavrit e u dravnom zatvoru Rahway gdje e sresti Dherrana
Fitzgeralda s kojim e kasnije, nakon oslobaanja, dijeliti stan i kojemu
e ispovjediti detalje ubojstava koja e se desiti u razdoblju od '81. do
'83. Prvo pronaeno tijelo bit e tijelo osamnaestogodinje Anne M.
Olesiewicz, koja je bila proglaena nestalnom 28. 8. 1982, a koju je
Biegemvald ubio s etiri pucnja u glavu. Biegenwald i Fitzgerald e biti
uhapeni 22. 1. 1983, a u njihovu stanu bit e pronaen itav arsenal
oruja.
Prema Fitzgeraldovu svjedoenju naena su sljedea dva neoznaena
groba i to sedamnaestogodinje Marie Ciallella iz Brick Townshipa i
34-godinjeg Williama J. Warda, koji je pokuao zaposliti Biegenwalda
da obavi za njega jedno ubojstvo. Djevojka je bila proglaena nestalom
'81. godine. Ubijena je s dva hica u glavu, a Biegenwald ju je zakopao u
dvoritu svoje majke. Zatim su pronaene jo dvije
sedamnaestogodinjakinje: Betsy Bacon i Deborah Osborne. esta rtva
bio je 57-godinji bivi zatvorenih John P. Petrone kojega je
Biegenwald ubio, smatrajui ga policijskim pijunom.
Obzirom da ga je Biegenwald upoznao u zatvoru, ova posljednja
rtva neosporno je ukazivala na njega kao na ubojicu. Dana 7. 12. 1983.
osuen je zbog ubojstva Anne M. Olesiewicz. Tri je godine ekao na
smrt injekcijom, koja je nedugo prije bila usvojena kao jedna od metoda
izvrenja smrtne kazne. 5. 3. 1987. kazna se odgaa i ugovara se novo
sasluanje, na kojemu je trebalo biti odreeno da li e biti pogubljen ili
osuen na doivotni zatvor, a 23. 1. 1989, nakon estosatne rasprave,
ipak je odlueno da Biegenwald bude pogubljen.
I mada gaje njegov branitelj pokuao izvui na temelju njegovog
W
sociopatskog ponaanja, sud je odbacio taj argument. Datum
pogubljenja odreen je za 15. 3. '89, ali je odgoen.

W
 Bird,Jake SAD, 1901 - 1949.

Roen 14. 12. 1901. u Lousiani, veinu je svoga ivota proveo

lutajui zemljom, radei kojekakve privremena poslove i vie-manje
pljakajui to god je stigao. Zbog optubi za pljake proveo je 31
godinu u zatvorima drava Utaha, Iowe i Michigana. Bio je crnac koji
je izraavao veliku netrpeljivost prema bijelcima, osobito bijelim
enama. Dva su se policajca, Evan Davies i Andres Sabutis, 30. 10.
1947. godine odazvala na dojavu iz june J ulice u Tacomi. Naime,
netko je uo enske krikove i to prijavio policiji. Prilazei kui, Davies
je ugledao mukarca koji bjei. ovjek nije imao cipele na nogama i
odjea mu je bila poprskana krvlju pa je bio uoljiv. Dostigavi ga u
namjeri da ga zaustavi, Davies gaje udario drkom pitolja po glavi,
meutim, bjegunac gaje uspio ubosti noem u ruku. Kad je stigao drugi
policajac i pokuao mu staviti lisice, napada gaje ubo noem u lea.
Naposljetku gaje Davies uspio oamutiti pa su ga dvojica policajaca
vezanog lisicama odvukla nazad u kuu. Tamo su naena tijela 52-
godinje Berthe Kludt i njene sedamnaestogodinje keri Beverlv June
koje su bile pretuene i isjeene sjekirom. Osoba koju je policija
zaustavila nakon toga je identificirana kao Jake Bird. Bird je brzo
priznao ubojstvo dviju ena. U kuu Kludtovih uao je u namjeri daje
opljaka, mislei daje prazna, ali gaje gospoa Kludt iznenadila.
Glasovi su probudili Beverly, koja je kad je shvatila to se dogaa
priskoila je u pomo majci, zgrabivi Birda s lea. Gospoa Kludt
napala ga je istovremeno. Pokuavajui ih se rijeiti, Bird ih je obje
zatukao sjekirom koju je ponio kao pomo kod provale. Kasnije je
tvrdio da se ne sjea svih detalja vezanih za ubojstvo. No vrlo brzo
nakon svog svjedoenja Bird ga je povukao, tvrdei da je priznao pod
prijetnjom policije i u strahu za svoj ivot. Odmah potom policija iz
drugih gradova se javlja, prepoznajui u Birdu mogueg krivca za neke
nerijeene sluajeve ubojstava. Bird e kasnije biti identificiran kao
odgovoran za desetak ubojstava irom SAD. Nakon to je potvreno da
krv i tragovi mozga s Birdovih hlaa pripadaju rtvama, dokazi su samo
potvrdili ono to se ve znalo.
W
 Osuen je 6. 12. '47. godine. Nakon izricanja optube, kad ga je
sudac E. D. Hodge upitao da li ima to za rei, Bird je odvratio da e svi
oni koji su imali veze s njegovim sluajem biti kanjeni, da stavlja na
njih prokletstvo Jakea Birda te da e svi umrijeti prije nego to on umre.
Smrt vjeanjem bila je zakazana za 16. 1. '48. godine. Nakon toga Bird
je zakonskim zakoljicama pokuao odgoditi svoje pogubljenje. Prva
alba prola je gotovo neopaeno. Meutim, onda se obratio
dunosnicima zatvora Walla Walla, ponudivi rjeavanje deset
nerijeenih sluajeva ubojstava u zamjenu za odgaanje pogubljenja.
Guverner Mon C. Wallgren prihvatio je tu ponudu. Obzirom daje
veinu svog ivota proveo u zatvoru gdje je prouavao pravne knjige i
bio dobro upoznat sa zakonom, Jake je tri dana iznosio svjedoanstva o
ubojstvima, nadajui se da e mu to pomoi da odgodi svoje
pogubljenje. Meutim, nikada nije izgovarao pravu istinu, odnosno
iznosio je samo poluistine. Ono malo to je znao o pojedinim
sluajevima iskoristio je na za sebe najbolji nain. Takoer je pokuao
"prisvojiti" neka ubojstva u Clevelandu, koja je poinio tzv. Ludi
ubojica za kojeg se kasnije ispostavilo daje Frank arter. No sve to
osiguralo mu je ezdeset dana odgode kazne.
Dana 20. 3. podnio je novu albu, no sud je bio vrsto odluio da
kazna treba biti izvrena. Na dan kad je po drugi put zakazano njegovo
vjeanje, Bird je isposlovao novo sasluanje. Na tom sasluanju, kojim
je predsjedao sudac Sam M. Driver, Bird je bio vlastiti odvjetnik.
Tvrdio je da su njegova priznanja bila iznuena muenjem te da je
tijekom prvog suenja njegov odvjetnik J. W. Selden bio u dosluhu sa
sudom, kako bi ga proglasili krivim, a i da je sud ignorirao njegovu
albu. Meutim, sudac Driver nije odobrio novo suenje. Dvanaest sati
prije. zakazanog treeg pogubljenja Bird je isposlovao nove dokaze o
neprimjerenom suenju, to mu je dalo dodatnih 30 dana.
Glavni sudac na Prizivnom sudu u San Franciscu, William Denman,
odbio je njegovu albu. Naposljetku, Bird je objeen 15. 6. 1948.
godine. Jedna od zanimljivosti vezanih uz ovaj sluaj je da je dio
Birdove kletve zaista ostvaren. Naime, sudac Hodge je mjesec dana
nakon stoje osudio Birda umro od sranog udara, mada je inae bio
izvrsnog zdravlja.

W
 Birdov odvjetnik J. W. Selden umro je tono na prvu godinjicu
Birdova osuivanja. Joe Karpach, koji je bio jedna od osoba koje su tri
dana zapisivale i sluale Birdovo svjedoenje o drugim zloinima umro
je u sijenju '48. godine, a odmah za njim i sudski inovnik Ray Scott.
Sherman Lyons, jedan od policajaca koji je sluao Birdovo svjedoenje
nakon to je uhien, takoer je umro od sranog udara, a naposljetku,
Birdov uvar u zatvoru Walla Walli, Arthur A. Stoward.

W
 Bishop, Arthur Gary SAD, 1951 - 1988.

Roenje '51. u Hincklevju, Utah. Bio je dobar uenik i uzoran

tinejder, vrlo religiozan. Meutim, Crkva e ga '74. ekskomunicirati i
otada sve u njegovu ivotu kree krivo. Bit e uhapen zbog
falsificiranja eka, nakon ega '81. mijenja ime u Lynn E. Jones, a neto
kasnije u Roger W. Downs. To je vrijeme kad poinje serija otmica i
nestanaka djeaka iz okolice Salt Lake Cityja. Prvi je bio
etverogodinji Alonzo Daniels, koji je nestao 16. 10. '79. godine.
Jedanaestogodinji Kim Peterson nestat e 27. 11. '80, a etverogodinji
Danny Davi 20. 10. '81. Zatim nestaje estogodinji Troy Ward i to 22.
6. '83., a 14. 6. iste godine trinaestogodinji Graeme Cunningham.
Tijelo Kima Petersona naeno je u plitkom grobu u gradiu Cedar Fort.
U blizini e biti naena i tijela Dannyja Davisa i Alonza Danielsa.
Bishop je u to vrijeme bio traen zbog pronevjere 10.000 $ od svojih
poslodavaca Ski Utah. Uhapen je 25. 7. '83. godine, kad gaje policija
ispitivala u vezi nestanka Graemea Cunninghama. Ustanovljeno je da je
Bishop ivio u blizini rtava u vrijeme kad su one nestale. Naposljetku
je i sam Bishop priznao i odveo policiju do grobova u Cedar Fortu te u
podruju kanjona Big Cottonwood, gdje su naeni ostaci Troya Warda i
Graemea Cunninghama. Dokazi o seksualnom napadu bili su
potkrijepljeni fotografijama naenim u Bishopovu stanu.
Bishop je '84. osuen nakon estotjednog suenja i to za pet
ubojstava, pet otmica, dva silovanja i silovanje maloljetnika. Mogao je
birati smrt izmeu strijeljanja i injekcije. Izabrao je injekciju te je 10. 6.
'88. pogubljen.

W
 Bishop, William Bradford SAD, 1937 -

Ubojstvo Bishopove obitelji jo i danas ostaje nerazjanjeno, a motiv

mentalne neuravnoteenosti koja je natjerala Bishopa da 1. 5. '76.
pobije cijelu svoju obitelj, odnosno, prema nekim drugima, nepoznata
ljubavnica zbog koje je to napravio i dalje dijele one koji pokuavaju
objasniti ovaj sumanuti in. Prema nekima, mentalna neuravnoteenost
koja je poela '76. s nesanicama zbog briga, te njegovi posjeti psihijatru,
uzimanje tableta za spavanje i dugi periodi depresije bili su samo
predstava koja je trebala postaviti temelje savrenom ubojstvu. Bishop
je od 1965. radio u Dravnom uredu, meutim, navodno je bio zabrinut
i frustriran to pet godina nije bio promaknut. Njegove despresije
odjednom se zatim pretvaraju u bolesnu fascinaciju redom. Dozvoljavao
si je samo odreen broj sati za odreene poslove, npr. gledanje TV-a ili
igranje tenisa, samo odreen broj sati tjedno mogao je provesti sa
svojom obitelji i sve je to zapisivao u svoj dnevnik. Time je, prema
vlastitom priznanju, razvio osobitu ljubav prema sebi. Na dan ubojstva
Bishop je s benzinske crpke uzeo 20 litara benzina. Svjedoci kau da je
bezbrino brbljao sa zaposlenicima na crpki. Zatim se vratio kui i na
smrt pretukao svoju 37-godinju enu Annette s kojom je bio u vezi od
srednje kole, te ubio svoje troje djece: etrnaestogodinjeg Williama
Bradforda III, desetogodinjeg Brentona i petogodinjeg Geoffreyja;
zavrivi masakr sa svojom 68-godinjom majkom Lobelijom. Ubacio
je tijela u kombi, zatim se odvezao na jedno udaljeno mjesto izvan
Columbije gdje je bacio tijela na zemlju, polio ih benzinom i zapalio.
Nakon toga posve nestaje. Njegov kombi naen je dva tjedna nakon
ubojstva u blizini Gatlingurda, Tennessv u podnoju planina Great
Smoky. Dan nakon ubojstva on ili netko tko je imao njegovu karticu je
tu karticu koristio u Jacksonvilleu i to da kupi opremu za planinarenje.
Prema nekima, bijeg u planine bio je samo nain da uvjeri policiju da je
otiao u planine i izvrio samoubojstvo ili, najvjerojatnije, umro od
gladi. Meutim, prema drugima ako je i otiao u planine, kasnije je
putem svojih veza u FBI-u prebjegao u drugu zemlju. Navodno je
estom mjesecu '76. vien u vedskoj. Ovaj sluaj i dalje ostaje
W
nerazjanjen.

W
 Bonin,William 1947- 1982. i Butts.Vernon ? SAD

Bonin zapoinje svoj zloinaki put u dobi od deset godina kad ga

oduzimaju njegovu pijanom ocu kockaru i majci koja se previe bojala
oeva bijesa. Otada poinje lutati od jednog do drugog doma. Godine
1969. prvi put biva optuen za napastovanje pet djeaka. Osuen je na
lijeenje u dravnoj bolnici Atescadero, no nakon dvije godine lijenici
zakljuuju da nema nikakvog znatnijeg pomaka u lijeenju i otputaju
ga. Sljedeih pet godina svako malo e biti u zatvoru zbog raznih
seksualnih napada koji imaju temelj u njegovim homoseksualnim
problemima.
U razdoblju od 1978. do 1980. prema vlastitom svjedoenju, ubit e
dvadeset i jednog djeaka. Vrlo brzo nalazi kompanjona u Vernonu
Buttsu, koji e u poetku biti okiran krvavima orgijama koje e Bonin
prireivati, ali e mu se nakon toga pridruiti, okarakteriziravi sve to
samo kao "grubi seks".
Zbog toga to je tijela ostavljao na autocestama, Bonin e biti
prozvan Ubojicom s autoceste. No kako policija sve vie stee krug,
Butts odluuje prekinuti svoju suradnju s Boninom, ostavljajui ga
samog s njegovim ubojitim igrama. Na kraju jedan
sedamnaestogodinjak, koga je Bonin pokuao vrbovati kao svog
pomonika, otkriva policiji identitet Ubojice s autoceste. Bonin e biti
uhien u Hollywoodu na jednoj benzinskoj crpki. Bit e optuen za
etrnaest ubojstava zajedno s Buttsom, koji e priznati sudjelovanje u
njih pet. No kao glavni svjedok Butts nee moi izdrati pritisak i
izvrit e samoubojstvo vjeanjem u svojoj zatvorskoj eliji. Bonin e
biti osuen na smrt 12. 3. 1982.

W
 Booher,Vernon Kanada? - 1929.

etverostruko ubojstvo desilo se 9. 6. 1928. godine na farmi obitelji

Booher u Mannvilleu u blizini Edmontona, Alberta. U kui su naena
tijela ge Booher i njezina sina Freda, izvan kue bili su ubijeni
pomonici Gabriel Cromby i Bili Rosyk. Ubojstvo je prijavio Vernon,
drugi sin Boohera. U prvom trenutku policija je za glavnog
osumnjienog smatrala Charlesa Stephensona, koji je imao puku
kalibra .303 kojom su Booherovi ubijeni, no ustanovljeno je da je puka
ukradena tjedan dana prije dogaaja. Pokuavajui nai razloge ovom
stravinom ubojstvu i ubojicu samoga, policija se naposljetku obratila
vidovnjaku dr. Maximilienu Langsneru, koji je i prije pomagao policiji
uz pomo svojih parapsiholokih moi. On je zakljuio daje ubojica
Vernon, mada nije bio siguran koji je bio motiv. ak je sa sigurnou
naao mjesto na kojemu je ubojica zakopao oruje. Vernon je uhapen i
priveden 17. 6. 1928. Langsner gaje esto posjeivao u zatvoru i
naposljetku je otkrio motiv. Vernon se, naime, elio oeniti kerkom
susjednog farmera, meutim, to mu je bilo zabranjeno. Nakon
otkrivanja motiva te svjedoenja spomenute djevojke, Erme Higgins,
Vernon je sam priznao ubojstva. Suenje je poelo 24.9. u Alberti.
Vernon je proglaen krivim za ubojstva i osuen na smrt vjeanjem.
Ipak, odvjetnik je uspio isposlovati novo suenje koje je zavreno 23. 1.
1929. godine no na njemu je takoer poglaen krivim. Objeen je u
zatvoru Alberte 29. 4. 1929.

W
 Boost,Werner Njemaka, 1928 -

Svoje prvo ubojstvo Boost e poiniti u Dusseldorfu 7. 1. 1953.

godine, kad e zajedno sa svojim pomonikom ubiti dr. Serva koji je
sjedio u parkiranom automobilu zajedno sa svojim ljubavnikom. Mladi
je bio pretuen i opljakan. Sljedee ubojstvo desit e se 31. 10. 1955.
Ubit e mladi par koji je upravo izlazio iz jednog restorana. Boostov
pomonik, Franz Lorbach, tijela Thea Kurmanna i Friedhelm Behre,
zdrobljenih lubanja, bacit e u jamu ispunjenu vodom. Nakon toga
novine e ovaj ubojiti par proglasiti Diisseldorfskim dvostrukim
ubojicom. Ubojstvo Petera Falkenberga i Hildegard Wassing desit e se
7. 2. '56. godine. Tijela e otkriti vrtlar u jednom selu blizu Dusseldorfa.
Sluaj e se napokon poeti otkrivati nakon to Lorbach bude uhien. U
pokuaju da si osigura manju kaznu, odluio se dogovoriti s policijom i
otkriti im Boostove naine ubijanja. Navodno je traio parove kojima je
ubrizgavao injekcije sedativa prije nego to ih je ubijao, a ene prije
toga silovao. Policija je uhvatila Boosta 10. 6. 1956. godine. Lorbach je
osuen na 6 godina zatvora, a Boost na doivotni zatvor zbog ubojstva
dr. Servea jer za ostala ubojstva nije bilo dovoljno dokaza. U zatvoru se
nalazi od 14. 12. 1959.

W
 Bougrat, dr. Pierre ? Francuska

Dana 15. 3. 1925. nestao je bankar Jacques Rumebe, a zajedno s

njim i 85.000 franaka, tako daje policija u prvi mah smatrala da je rije
o pljaki. Meutim, nakon dva mjeseca potrage tijelo nesretnog
Rumebea naeno je u stanju raspadanja u ordinaciji dr. Pierrea Bugrata.
Doktor je tvrdio daje Rumebe doao po svoju redovitu injekciju te da ga
je zamolio da mu posudi oko 800 forinti jer je u financijskog stisci i
prijeti mu bankrot. Doktor je na to pourio u grad da nabavi novac.
Meutim, kad se vratio, u ormari s otrovima bilo je provaljeno, a
Rumebe je bio mrtav. Policija nije povjerovala tako prozirnoj prii i
doktor je uhapen i osuen za ubojstvo. Na suenju koje je odrano
dvije godine kasnije, 1927 godine ustanovljeno je daje zapravo doktor
bio taj koji je bio u velikim dugovima, te je od raznih pacijenata i
poznanika pokuavao ucjenama izvui novce. Rumebeov sluaj nije bio
jedini. Prije toga oteo je grku nasljednicu Odette Lepocal i traio
otkupninu, ali policija ju je uspjela pronai. Bougrat je proglaen krivim
i osuen da ostatak ivota provede na avoljem otoku u Francuskoj
Gvajani. No, godinu dana kasnije uspio je pobjei u Venezuelu,
ubrojivi se tako u nekolicinu ljudi kojima je taj pothvat uspio.

W
 Bowden, John Velika Britanija, 1956 -

Godine 1981. John Bowden, kopa grobova u Camberwellu Michael

Ward i portir iz Walwortha David Beglev ubili su Donalda Ryana,
amaterskog boksa. Namamivi ga u stan u Londonu, omamili su ga i
bacili u kadu s vrelom vodom u kojoj se onesvijestio od bolova. Zatim
su ga odnijeli u drugu sobu i odrezali mu ruke i noge elektrinim
noem, te mu odsjekli glavu maetom i pilom. Glavu su spremili u
hladnjak, a ruke i noge bacili u smee. Prema svjedoenju prisutnih, sve
to masakriranje tijela Bowdenu je bilo jako zabavno. Zavretak
sadistikog rituala trojica ubojica su proslavila u oblinjem pubu, da bi
se naposljetku vratili u stan u kojemu su jo bili ostaci tijela i proveli
tamo no, mirno spavajui. Bowden je osuen na doivotni zatvor.
Njegovi roditelji tvrdili su daje njihov sin dobar, meutim, ne smije ga
se ostavljati bez nadzora. Godinu dana nakon zatvaranja na otoku
Wright u najstroe uvanom zatvoru Bowden i njegov zatvorski sudrug
James McCaig oteli su pomonika guvernera, pozivajui novine da
stave na znanje javnosti da se njihovi prizivi i albe uope ne
uvaavaju. Pomonik guvernera je osloboen nakon to su vlasti
potvrdile da e se u budunosti situacija promijeniti.

W
 Branch, Mark SAD, 1969 - 1988.

injenica da neki ljudi, osobito mladi, teko razlikuju stvarnost i

iluziju, nala je svoje strano osvjedoenje u sluaju Marka Brancha.
Ovaj mladi bio je oduevljen horor filmovima, osobito Jasonom iz
filmova Petak 13-ti i jednostavno je zakljuio da eli znati kakav je to
osjeaj ubiti nekoga. Stoga je 24. 10. 1988. godine ubio
osamnaestogodinju Sharon Gregory. Naena je izbodena i masakrirana
u Greenfieldu, Massachussettes. Njeno tijelo nala je njena sestra u
kupaoni u njenoj kui. Mark, koji je bio poznat po svom oboavanju
krvavih filmova i koji je ponekad imao obiaj nositi masku koja je
nalikovala na onu koju je nosio ubojica iz filma Teksaki masakr
motornom pilom, osobito kad je iza kue svojih roditelja cijepao drva,
odmah je postao prvoosumnjienim. Takoer, neki svjedoci su potvrdili
da su ga vidjeli kako toga dana ulazi u kuu Gregoryjevih, a i njegov
automobil je vien na mjestu dogaaja. Kasnije je automobil pronaen,
ali nije bilo ni traga vozau. Michael Duquette, Markov ogor, vodio je
vlastitu istragu, meutim nije uspio pronai Marka. Tek e 29. 11.
Kevin Purinton nabasat na Markovo tijelo. Bit e objeen nirancima
svojih cipela za granu drveta jer oito nije mogao podnijeti osjeaj
krivnje.

W
 Brisbon, Henry SAD, 1956 -

Dana 3. 7. 1973. godine neobina i vrlo okrutna "prometna nesrea"

desila se na cesti Interstate 57. Automobil u kojemu su bila etvorica
mukaraca izgurao je automobil jedne ene s ceste. Nakon to su stali,
prisilili su je da izae iz automobila, skine se gola i zatim je natjerali da
se penje preko ograde od bodljikave ice. Jedan od mukaraca joj je
zatim gurnuo pitolj meu noge i pucao u nju. Umirala je nekoliko
minuta u stranim bolovima prije nego joj je pucao u vrat, to ju je
napokon usmrtilo. Ali to nije bio jedini automobil koji e ova etvorica
ubojica stjerati s 1-57. Sljedei automobil bio je vlasnitvo
dvadesetpetogodinjeg para Dorothy Cerny i Jamesa Schmidta, sat
vremena nakon posljednjeg ubojstva. Zarunici su se trebali vjenati za
est mjeseci. Stjerani s ceste i istjerani iz automobila, morali su lei uz
cestu i moliti za milost, a nakon to im je reeno da jedno drugomu daju
posljednji poljubac, ubijeni su hicem u potiljak.
Ubojice su brzo uhvaene. Jedan od njih, Henry Brisbon, zbog toga
to je imao samo 17 godina kad je zloin poinjen, nije mogao biti
osuen na smrt. On je u 11. mjesecu '77. godine osuen na 1000 do
3000 godina zatvora. Meutim, nepopravljivi kriminalac naao je
naina da ponovno izvri zloin i to 19. 10. '78, kad je u zatvoru ubio
Richarda E. Morgana. Za to ubojstvo suenje 22. 1. 1982. godine i to na
smrt. No ni to ga nije zaustavilo. Na putu u zatvor Menard, u kojemu su
smjeteni svi zatvorenici koji ekaju smrtnu kaznu, 15. 2. 1983. uspio je
pobjei svojim uvarima i naoruan komadom ice ubosti jo dva
zatvorenika, izmeu ostalog i masovnog ubojica Johna Waynea Gacya,
no ozljede nisu bile ozbiljnije. Ponovnom albom na smrtnu presudu
19. 4. 1985. godine iznueno je novu suenje i na njemu je 7. 10. 1986.
ponovno osuen na smrt.

W
 Bundy, Theodore SAD, 1947 - 1989.

Radilo se o naizgled vrlo simpatinom, zgodnom i obrazovanom

mukarcu, ugodnom sugovorniku, ovjeku koji je lako sklapao
prijateljstva i za kojeg bi mnoge ene rekle daje privlaan. Meutim, on
je bio i jednako ubojit. Lijepe mlade ene koje je odabrao kao svoje
rtve poele su nestajati u zapadnim dravama SAD 1974. godine. Prva
je bila Sharon Clarke iz Seattlea. Napadnuta je u svojoj spavaoj sobi
dok je spavala i pretuena metalnim predmetom. Premda je pretrpjela
teke ozljede lubanje preivjela je, a metalna ipka kojom je pretuena
naena je u njenoj sobi. Nije mogla identificirati napadaa niti je znala
objasniti zato se to dogodilo. Sljedea je bila Lynda Ann Healy koja je
nestala 31. 1. '74, a ivjela je u blizini Sharon Clarke. Nestala je iz svoje
iznajmljene sobice daje vie nitko nikada ne vidi ivu. U sljedeih
sedam mjeseci nestat e: 12. 3. Donna Gail Manson, 17. 4. Suzan
Rancourt, 6. 5. Roberta Kathleen Parks, Brenda Bali 1. 6, rano ujutro
oko 2 sata, a naveer 11.6. Georgann Hawkins.
Dana 14. 7. 1974. na jezeru Sammansich u Washingtonu jedan mladi
mukarac, koji je sebe nazivao Ted i imao povezanu ruku, pokuao je
nagovoriti nekoliko ena da mu pomognu ukrcati amac na njegov
Volkswagen. Jedna od njih je pristala, meutim, kad joj je rekao da prvo
moraju otii do njega doma, odbila ga je. rtvu e Bundy nai u Janice
Ott, koja e biti jedina koja e pristati ui u njegov auto, nakon ega je
vie nitko nee vidjeti ivu. Samo nekoliko sati kasnije Denise Naslund
ui e u javni toalet na jezeru i nestati. Mukarac s povezanom rukom
toga je dana priao mnogim enama. Naslund i Ott bit e 7. 9. 1974.
naene zajedno s jo jednom neidentificiranom enom. Dva lovca nai
e ih u blizini jezera. Ve su bile u stanju raspadanja ili su ih vie-manje
rastrgale divlje ivotinje. Tijekom istrage policija je sasluala iskaze
vie mladih ena koje su svjedoile da im je priao mukarac s
povezanom rukom i pokuao ih na razne naine natjerati da uu u
njegov automobil. Kad bi to odbile, on bi bijesno izvadio ruku iz
poveza i odvezao se dalje. Za vrijeme istrage naena su jo dva tijela.
Na sjeveru Washingtona naeno je tijelo Carol Valenzuela iz
W
Vancouvera, a drugo tijelo naeno je na jugu, na granici s Oregonom, i
to tijelo ostalo je neidentificirano. Sumnja je ubrzo pala na jednog
zaposlenika u parku, Warrena Forresta, koji je ve bio kanjavan zbog
silovanja i pokuaja ubojstva. Meutim, njegova rtva je preivjela i
uspjela je identificirati svog napadaa. Drugi osumnjieni bio je Gary
Taylor koji je u Seattleu bio poznat kao otima ena. No tada je policiji
anonimna enska osoba javila da smatra daje ubojica ena iz Seattlea
zapravo Ted Bundy. Naalost, taj izvjetaj je zajedno s mnogim drugim
slinima bio samo baen u ladicu. Kad je rije o serijskim ubojstvima,
mnogo se osoba javlja s informacijama, koje su u 99% sluajeva lane,
tako da policija ne vodi puno rauna o takvim dojavama.
Carol DaRonch e 8. 11. na izlasku iz trgovine zaustaviti mladi
policajac. S izgovorom da je netko pokuao provaliti u njen automobil
te da bi ona stoga morala otii s njim u policijsku postaju, "policajac" ju
je nagovorio da ue u svoj automobil. Meutim, tek to su uli u
automobil, on je izvadio lisice i pokuao joj vezati ruke, ali ona se nije
predavala. Otvorila je vrata automobila i iskoila van. "Policajac" ju je
slijedio sa ipkom u rukama. Stigavi ju, zamahnuo je ipkom u
pokuaju da joj smrska lubanju, no ona ju je dohvatila u zraku i poela s
hrvati s njim, pokuavajui se osloboditi. U tom trenutku cestom je
naiao automobil i ona je skoila pred njega da ga zaustavi.
Niz zloina nastavlja se 2. 10. '74. nestankom Nancy Wilcox, a 18.
10. nestaje Melissa Smith, ki efa policije. Njeno tijelo naeno je 27.
10. u planinama Wassatch istono od Salt Lake Cityja. Laura Aimee
nestaje 31. 10.
Zatim je hitro ula u automobil koji se odvezao dalje.
Mada je ubojica znao da sada postoji osoba koja ga moe
identificirati, njegove krvave avanture nisu prestajale. Nestaje Debbie
Kent i to na kolskom igralitu, gdje e policija kasnije nai klju lisica.
Policija Salt Lake Cityja prema obavijesti od detektiva u Seattleu da su
dobili ve spomenutu dojavu da je ubojica Ted Bundy. Meutim, nakon
to je Bundyjeva fotografija pokazana Carol DeRonch, ona e izjaviti
da to nije osoba koja ju je napala.
Dana 31. 10. u Oremu, Utah, bit e naeno tijelo Laure Aimee.
Njeno golo tijelo bilo je baeno u kanjon.

W
 Na skijalitu u Coloradu 12. 1. '75. nestat e Caryn Campbell, koja
e biti naena 17. 2. Njeno nago tijelo bit e skriveno u grmlju. Bila je
silovana i lubanja joj je bila razbijena. Julie Cunningham nestaje 15. 3,
a ubrzo nakon toga naeni su leevi Suan Rancourt i Brende Bali u
blizini planina Taylor u Washingtonu. 15. 4. nestaje Melanie Cooley, a
bit e naena 23. 4. Za razliku od ostalih rtava, nije bila posve gola,
ve su joj samo hlae bile svuene s kukova. Lubanja joj je bila
smrskana kamenom koji je naen nedaleko od nje. Shelley Robertson
nestaje 1.6, a tri dana kasnije Nancy Baird. Tijela e biti naena 23. 8. u
Berthoud Passu, Colorado, u jednom rudarskom kopu.
Ted Bundy biva uhapen 16. 8. '75. Policajac ga je u Salt Lake Cityju
uhitio zbog sumnjiva ponaanja. Polako je automobilom prolazio niz
ulicu, kao da pokuava otkriti kuu u koju bi bilo najjednostavnije
provaliti. U njegovoj sobi pretragom nije naeno nita, tek neke broure
Colorada koje su kasnije policiju podsjetile daje na tom podruju
odreen broj djevojaka nestao i bio ubijen, osobito broura o gradu
Goldenu u kojemu je ubijena Shellev Robertson. Nakon forenzike
pretrage automobila, u njemu je naena kosa koja je odgovarala rtvi
Melissi Smith. Neki svjedoci su potvrdili da su vidjeli Bundvja na
skijalitu Snowmass one noi kada je Campbellova nestala.
Optuen za ubojstvo, Bundy je odveden u Aspen, Colorado, gdje je
zapoelo suenje. Njegova sposobnost da zavede i opini i tu je bila
prisutna. Njegovi uvari bili su naprosto oarani njime. Bilo mu je
doputeno da bira kakvu hranu hoe jesti, a imao je i razne druge
povlastice, ak je i na suenje doao bez lisica. Tvrdio je da se eli sam
braniti i zahtijevao je pristup odvjetnikim knjigama i zakonicima.
Meutim, prva svjedoenja pokazala su njegovo pravo lice ispod
zavodljive povrine. Carol DaRonach, mada ga nije prepoznala na slici,
u sudnici ga je identificirala kao osobu koja ju je napala. S obzirom da
mu je bilo doputeno da bude u biblioteci, mada pod nadzorom uvara,
iskoristio je to za svoj prvi bijeg. Uspio je uloviti trenutak nepanje
uvara, otvoriti prozor i pobjei, skaui s visine od est metara.
Uhvaen je osam dana kasnije i nakon toga uvan je u puno stroim
uvjetima.
Uz pomo zakonskih zakoljica uspijevao je produiti i otegnuti

W
suenje, osiguravajui si trenutak kad bi mogao ponovno pobjei. Dana
30. 12. '77. uklonit e komad zida u svojoj eliji, provui se kroz rupu i
pobjei.
Zatim se seli u Chicago. nakon toga u Ann Arbor, Michigan. potom u
Atlantu te naposljetku u Tallahassee u Floridi.
U jednom studentskom domu 15. 1. '78. bit e ubijene Karen
Chandler, kojoj e biti razmrskana glava, te Kathv Kleiner, kojoj je
ubojica slomio eljust. U drugoj sobi napadnute su Lisa Levy i
Margaret Bowman, obje silovane. Bowmanova je bila zadavljena
vlastitim gaicama. Lisa Levy poivjela je jo neko vrijeme, da bi umrla
na putu za bolnicu. Jedina napadnuta, a preivjela osoba bila je Cheryl
Thomas. Mada je sada policija tono znala tko je onaj kojega trae,
posao nije bio puno laki. 9. 2. '79. nestaje dvanaestogodinja
Kimberlev Leach. Nekoliko dana kasnije Bundv e biti uhien zbog
koritenja ukradene kreditne kartice te krade automobila. Mada je
koristio lano ime, Chris Hagen, vrlo brzo je prepoznat. Osuen je za
krau automobila i kartica te za ubojstva u kampusu. Nakon nekoliko
dana naena je u parku Suwannee River Kimberley Leach, silovana i
zadavljena, iznakaenih spolnih organa. No Bundy nije priznavao ta
ubojstva, tvrdei da je nevin i da je policija pogrijeila. Kad je 27. 4. 74.
policija pokuala uzeti otisak njegovih zubiju, Bundy je podivljao, ne
dozvoljavajui nikomu da mu prie, pa gaje da bi se otisak ipak uzeo
moralo drati estoro ljudi. Tako dobiven otisak potvren je kao otisak
naen na stranjici Lise Levy i to e biti jedan od znaajnih dokaza koji
e optuiti Bundyja. Suenje za ubojstvo Lew i Bowman bit e odrano
u Miamiju. Bundy e ponovno biti sam sebi odvjetnik, tvrdei da je
nevin. Meutim, zatim je dolo svjedoenje policajaca koji su ga
uhapsili u Seattleu i kojima je priznao silovanja koja je izvrio, rekavi
da se ponekad osjea kao vampir. Naposljetku ga je sudac EcKvard D.
Cowart proglasio krivim i osuen je na smrt za ubojstvo Leacheve.
Zatvorenici i uvari koji su bili u kontaktu s njim kasnije su u
izjavama potvrdili Bundvjevu nevjerojatnu privlanost, sposobnost da
opini ovjeka.
Deset godina je Bundy ulagao jednu albu za drugom, odgaajui
konani trenutak svoje smrti. Priznao je dvadeset tri ubojstva, a smatra

W
se da ih je poinio jo petnaest. Napokon je smrtna kazna izvrena: 24.
1. 89. zavrio je na elektrinoj stolici u dravnom zatvoru Floride.
Tono u 7:07 ujutro kroz njegovo tijelo je puteno 2000 volta i
proglaenje mrtvim etiri minute kasnije.

W
 Burrows, Albert Edward Velika Britanija, 1861
- 1923.

Sve je poelo 1918. godine kad je 57-godinjak Burrows poeo

ljubavnu aferu s 28-godinjom Hannom Calladine koja e mu uz ker
koju je imala roditi i vanbranog sina. U pokuaju da ispravi stvar,
oenio se Hannom, a da se prije toga nije rastao od svoje ene. Kad se
to saznalo, osuen je na est mjeseci zatvora zbog bigamije i bila mu je
odreena alimentacija od sedam ilinga tjedno. S obzirom daje nije
plaao, zavrio je u studenom 1919. u zatvoru. Nakon toga se Hannah
preselila u njegovu kuu, na to je gospoa Burrows pobjenjela i
uloila tubu protiv svoga mua.
Burrows e vrlo brzo zakljuiti da iz ovakve situacije postoji samo
jedan izlaz. Nakon to izlazi iz zatvora 11.1. 1920. odvest e Hannah i
njihova nezakonitog sina Alberta Edwarda u Symondley Moor, gdje ih
je oboje ubio i bacio im tijela u naputeni rudnik. Gdje e leati gotovo
tri godine. Sljedeeg dana vratio se sa sljedeom rtvom, njenom
trogodinjom kerkom, ije je ostavljanje na ivotu moglo otkriti
poinjeni zloin.
Dana 4. 3. 1923. godine nestat e etverogodinji Thomas Wood.
Burrows, koji je vien u njegovu drutvu, odmah e biti osumnjien.
Nakon ispitivanja u policiji naposljetku e priznati da je seksualno
napastovao djeaka, ubio ga i bacio u rudnik. Uz njega e tamo biti
naena tijela Hanne i njeno dvoje djece.
Nakon samo 11 minuta rasprave porota gaje proglasila krivim i bio je
objeen 8. 8. 1923. godine u Nottinghamu.

W
 Butterfield, Neale Allen SAD, 1933 -

Dana 16. 11. 1949. esnaestogodinji Neale Butterfield (kasnije

poznat pod nadimkom Butterfingers) odluit e se za eksperiment i to
iskljuivo stoga to jer je elio vidjeti nekoga kako umire. Bio je lan
nogometnog tima i uzoran uenik koga su svi voljeli.
Butterfield je esto razvozio mlau djecu kuama i odvozio ih u
kolu i nitko od roditelja nije vidio nita udno u tome, jer nitko u
njemu nije zapaao pedofilske sklonosti.
Njegov motiv za ubojstvo sedmogodinje Glende Joyced Brisbois
bio je iskljuivo seksualan. Nakon ubojstva otiao je doma, dobro se
najeo i legao u krevet.
Sljedeeg dana, niti kad je tijelo djevojice naeno u kanalu izvan
grada, nije pokazivao nikakve znakove grinje savjesti. Djevojica je
bila zatuena eljeznom ipkom.
Kad je naposljetku uhapen, morao je biti odvezen u susjedni grad
jer je policija smatrala da bi moglo doi do lina ako Butterfield ostane
u gradu. Ni u zatvoru nije pokazivao nikakve grinje savjesti ili bilo
kakva osjeaja prema onome to je uinio.
Nakon to su psihijatri zakljuili daje bio i jest psihiki zdrav, osuen
je zbog ubojstva, ali nije osuen na smrt.
Zatvoren je 14. 2. 1950. godine.
Nakon dvanaest godina pomilovanje 14. 11. 1962. da bi naposljetku
izaao iz zatvora 30. 11. 1967 godine.
Na kraju se oenio i sam imao djecu.

W
 Byrne, Patrick Joseph Velika Britanija, 1932 -

Radnik na graevini, porijeklom Irac, bio je posebno stidljiv u

drutvu ena, to e kod njega izazvati velike seksualne frustracije koje
e kulminirati ubojstvom u hostelu 23. 12. 1959. godine. Njegova rtva
bit e dvadesetdevetogodinja Sidney Stephanie Baird, koju e odabrati
sluajno. Prvo ju je promatrao kroz prozor kako se presvlai, da bi joj
potom zakucao na vrata. im je otvorila vrata, navalio je na nju,
pokuavajui je poljubiti. Premda se estoko branila, Bvyrne je bio jai.
Pala je i udarila glavom komad namjetaja i ostala na mjestu mrtva.
Meutim, to Byrnea nije nimalo ohladilo. On siluje le i zatim mu ree
glavu. Mada za sobom nije ostavio otiske prstiju, ostavio je ceduljicu na
kojoj je pisalo: "Nikada nisam mislio da bi do ovoga moglo doi."
Napao je jo jednu enu u hostelu, Margaret Brown, ali su ga njeni
glasni krikovi otjerali.
Policija je ispitala oko 20.000 svjedoka prije nego je utvren
Brownov identitet i prije nego je jedan voza autobusa potvrdio da je u
to vrijeme pokupio jednog putnika u blizini hostela. Na sjeditu su
naeni tragovi krvi koja je odgovarala rtvinoj krvnoj grupi. Byrnea su
nali u Warringtonu. Njegovo suenje poelo je 10. 2. 1960.
Naposljetku je Byrne i priznao zloin. Proglaenje krivim i osuen na
doivotni zatvor. Nakon albe, optuba se smanjuje na ubojstvo iz
nehaja, meutim ostaje u doivotnom zatvoru.

W
 Cantero, Jonathan Eric SAD, 1969 -

Ovaj devetnaestogodinjak je 6. 10. 1988. dobio ideju za umorstvo

gledajui talk-show Geralda Rivere u kojemu je bila rije o sotonizmu i
u kojem je Rivera intervjuirao tinejdere koji oboavaju Sotonu i vre
ritualna ubojstva ivotinja. S obzirom daje Jonathan ve odreeno
vrijeme pokazivao veliki interes za sotonizam i prouavao knjige ove
tematike, o opsjednutosti, okultnom i oboavanju demona, u Riverinu
ouu naao je potvrdu da postoje i drugi ljudi sa slinim interesima. 12.
10. '88. godine Jonathan je svoju mrnju okrenuo prema majci kojoj je
zamjerao veliku religioznost. Ona je, naime, pisala religiozne pjesme
pod pseudonimom Purpurna rua, a osobito ju je pogaalo to se njen
sin okrenuo sotonizmu. Toga dana Jonathan je otiao do majinog stana
"daje pozdravi" to im nije bio obiaj u njihovim poremeenim
odnosima. Ipak, majka ga je, nita ne slutei, pustila u stan.
Tridesetosmogodinja Patricia Cantero time je uinila najveu pogreku
u ivotu. U svojoj opsjednutosti Jonathan ju je, kad je stigla do kuhinje,
ubo noem 40 puta. Nakon toga je nad njenim beivotnim tijelom
proitao neku sotonistiku molitvu i potom napustio stan. Prema popisu
koji je kasnije naen u vrtu njegova djeda, zakopan s njegovom
krvavom odjeom, koji je policija nala dva tjedna kasnije, Jonathan je
vrlo hladnokrvno isplanirao svaki svoj korak. Na papiru je jednostavno
pisalo: "Otii u kolu. Zaustaviti se kod mamine kue. Ui i pozdraviti
mamu. Otii u kupaonicu. Pripremiti no i rupi. Otii do mame.
Ubadati je noem sve dok ne umre. Odsjei joj glavu." Majku je naao
Jonathanov mlai brat, esnaestogodinji David. Policija je odmah
privela Jonathana, ija je ruka bila povezana. Mada je tvrdio da se
porezao na staklu, lijenici su ustanovili da je rije o ozljedama noem.
Nakon lijenikog svjedoenja Jonathan je priznao ubojstvo. Prema
njegovim rijeima, vie nije mogao podnijeti to mu se majka stalno
mijea u ivot, a mrzio ju je i zbog toga to gaje uvela u kranstvo te su
mu demonski glasovi u noi naredili da je ubije. S obzirom da je
postojala velika mogunost da bude osuen na smrt, pristao je na
doivotni zatvor, s tim da 25 godina ne moe traiti pomilovanje. U
W
zatvoru je od 18. 3. '89. godine.

W
 Carter, George Velika Britanija, 1931 -

Ovaj britanski radnik, je navodno zbog financijskih potekoa, 2. 1.

1960. godine odluio ubiti svoju enu i estogodinjeg sina.
Dvadesetdevetogodinji Carter doao je doma na ruak da bi naao
svoju trudnu 33-godinju enu Ruby kako mrtva, zdrobljene lubanje,
lei na krevetu. Njegov estogodinji sin Alen takoer je bio udaren po
glavi, ali je preivio, s tim da su mu ostali trajni poremeaji. Prema
Carterovu svjedoenju, bio je doao po svoju enu u Srednju kolu za
djevojke Cowbridge gdje je radila, meutim, zabrinuo se kad se nije
pojavila na dogovorenom sastanku. Ustanovljeno je meutim daje ena
bila mrtva nekih est sati prije no stoje on prijavio ubojstvo, dakle u
vrijeme kad je arter tek krenuo na posao. arter se ak pojavio na
televiziji, molei svakoga tko moe pomoi informacijama u
pronalaenju ubojice njegove ene da se javi.
Dana 3. 1. naen je nedaleko od Carterove kue teki metalni
predmet za koji je ustanovljeno daje oruje kojim su ena i dijete
napadnuti, a bio je porijeklom iz tvornice u kojoj je arter radio. 16. 1.
arter je optuen za ubojstvo svoje ene. Mada je tvrdio da je nevin,
dokazi su izmeu ostalog bili i kapi krvi na desnom rukavu njegove
jakne. arter je tvrdio daje stan opljakan i neke od ladica bile su
razrovane, no neki svjedoci su vidjeli artera s odreenom koliinom
novca na poslu, otprilike istom kolika je ukradena. Jedan od Carterovih
kolega takoer je svjedoio da ga je arter pitao kako i tko moe
izvriti abortus. arter je bio kupio novi auto na koji je bio jako
ponosan, ali nije znao hoe li e ga moi otplaivati bude li morao
izdravati obitelj. Naposljetku je osuen na doivotni zatvor.

W
 Chapman, Mark David SAD, 1955 -

Roen u Texasu i odrastao u Georgiji, Chapman bjei od kue s

etrnaest godina. Vrlo brzo, nakon samo nekoliko tjedana, on se vraa,
ali ostaje u kontaktu s narkomanima koje je upoznao. Kao tinejder
postaje oboavatelj Beatlesa i pokuava osnovati vlastiti bend. No
obzirom daje bio pokrten, Lennonova primjedba: "Mi smo sada
popularniji od Isusa", duboko ga je uvrijedila. Stoga prestaje s
oboavanjem Beatlesa i s upotrebom droga i poinje se baviti djecom u
YMCA. Meutim, njegovi prijatelji su mogli vidjeti da se s njim
dogaa neto loe. Poinje putovati zemljom, obavljajui razliite
poslove na kojima ne ostaje dugo vremena, u slobodno vrijeme
prouavajui religiju. Godine 1977. biva uhapen zbog krae, otmice i
posjedovanja narkotika. Te godine pokuava samoubojstvo pa ga
stavljaju pod psihijatrijsku pasku. Godine 1979. ponovno se ini daje
sve u redu. eni se i seli na Havaje. No udna strana njegove prirode
ponovno izbija na vidjelo jer zabranjuje svojoj eni da gleda TV ili ita
novine. esto je vian ispred Scientoloke crkve kako dobacuje uvrede
vjernicima. Kako vrijeme prolazi, on postaje sve iracionalniji. Godine
1980. prvi put na uvarsku uniformu (tada je radio kao uvar) stavlja
"John Lennon" kao svoje ime. Dana 23. 10. daje otkaz, koji potpisuje s
"John Lennon".
Uzimajui u potpunosti taj drugi lik, Chapman odluuje da se mora
rijeiti "onog drugog Lennona" koji se u to vrijeme povukao iz javnosti.
Nabavlja .38-kalibarski pitolj, posuuje 2.500 $ da bi odletio u New
York 6. 12. 1980. Poinje provoditi puno vremena ispred stana u
kojemu su ivjeli Lennon, Yoko Ono i njihov sin. Dana 8. 12. Lennon
izlazi iz stana na putu za studio i Chapman mu prilazi, traei autogram.
Nakon to Lennon i Yoko Ono odlaze, Chapman ostaje pred stanom,
itajui Salingerova "Lovca u itu". U 11 sati te noi Lennon i Yoko
Ono se vraaju i Chapman zaziva njegovo ime. Nakon to se Lennon
okree, Chapman pet puta puca u njega.
Lennon e umrijeti u policijskom automobilu koji gaje pokuavao
dovesti do bolnice. Nakon ubojstva Lennona, Chapman je sjeo uz cestu
W
i nastavio itati Salingerov roman.
Nakon hapenja i osude za ubojstvo, izjavio je da u njemu postoji dio
koji jednostavno ne razumije to se to u svijetu dogaa, da on zapravo
nikoga nije htio ubiti i da ne zna zato je to uinio. Njegov odvjetnik
mu je savjetovao da kae da nije kriv zbog privremene neuraunljivosti,
no Chapman je na sudu priznao ubojstvo i osuen je 24. 6. 1981. godine
na dvadeset godina do doivotne, uz preporuku psihijatrijskog lijeenja.
Nakon izricanja optube i nakon to ga je sudac upitao ima li to rei,
Chapman je samo proitao naglas jedan odlomak "Lovca u itu".
Osuen je na dravni zatvor u Attici u New Yorku gdje radi kao kuni
majstor.

W
 Charriere, Henri-Antoine Francuska, 1907 -
1973.

Dana 23. 3. 1930. u Parizu je ubijen dvadesetetverogodinji Roland

Legrand. Slubeno, Legrand je bio mesar, dok je s druge strane radio
kao svodnik. Ubio gaje Henri-Antoine Charriere, poznat kao Papillon
zbog leptir-mane koju je nosio i leptira tetoviranog na grudima.
Papillon je ivio od zarade devetnaestogodinje prostitutke Georgette
Fourel s kojom je ivio na Montmartreu. Takoer je preprodavao
ukradene stvari i drogu. Legrand je ubijen jer ga je cinkao policiji.
George S. Goldstein ga je identificirao kao ubojicu. Dana 28. 10.
osuen je na doivotni zatvor, a 22. 12. '31. eni se s Georgette Fourel
kako ne bi bio deportiran u Francusku Gvajanu. Meutim, to mu nije
uspjelo. Godinu dana bio je u zatvoru u Caenu, a tada je prebaen u
Cavenne.
Proveo je tri godine u zatvoru prije nego to je pobjegao. Skrivao se
u koloniji gubavaca, zatim bjei u Venezuelu gdje ivi meu
domorocima. Nakon to ga francuske vlasti ponovno hvataju, strpat e
ga na zloglasni avolji otok gdje e biti u samici dvije godine.
Nekoliko puta pokuat e pobjei i uspjeti iz osmog puta. Bjei na
splavi nainjenoj od osuenih kokosovih oraha preko voda punih
morskih pasa prema Venezueli. Uspijeva doi tamo, skrasiti se i oeniti,
otvoriti restoran i postati graanin Venezuele.
U svojoj 62. godini, 1969, objavit e memoare. Knjiga e postati
bestseler i 1972. snimit e se po njoj film, sa Steveom McQueenom u
ulozi Papillona.

W
 Chenault, Marcus Wayne SAD, 1951 -

Dana 30. 6. '74. Marcus Chenault, dvadesetrogodinji crnac iz Ohia,

krenut e autobusom iz gradia Daytona u namjeri da ubije Martina
Luthera Kinga. Meutim, toga dana uspjet e ubiti Kingovu enu, ker
osnivaa Baptistike Crkve sveenika A. D. Williamsa, pucajui joj u
lice dok je svirala na crkvenim orguljama. Nakon toga ubit e pogodivi
ga u grudi 69-godinjeg akona Edwarda Boykina koji e umrijeti u
bolnici, te raniti 65-godinjeg Jimmya Michella. Dok su ga lanovi
Crkve uspjeli savladati, Chenault je uspio ispucati metke iz oba
revolvera koja je ponio sa sobom.
Sve je zapravo poelo kad je u treem mjesecu '73. Chenault sreo 70-
togodinju Hananiah E. Israel, koja je propovijedala da e crni narod
biti slobodan tek kad se pobiju svi crni sveenici. Mjesec dana kasnije
priznao je sveeniku Billvju Robinsonu da planira ubojstvo Howarda B.
Washingtona, ali to nikada nije ostvario. Dva tjedna prije dogaaja u
Atlanti Chenault planira ubojstvo sveenika Jesseja L. Jacksona. Karta
za Chicago bit e naena meu Chenaultovim stvarima. Na njoj e biti
napisano: "Dan oevog masakra je otkazan." Chenault, koji je sebe
nazivao slugom Jackobom, obavijestio je policiju kako namjerava
izvriti ubojstvo Kinga. Te izjave kasnije su ga povezale s ubojstvima
56-godinjeg ministranta Williama Wrighta, koji je ubijen 12. 5. '74, i
29-godinjeg Eugena Johnsona, ubijenog 3. 6. '74.
Pokuao se braniti privremenom neuraunljivou, meutim dva
psihijatra su ustanovila da je Chenault bio posve svjestan onoga to je
radio. 12. 9. 1974. porota i sudac Luther Alverson nakon sat i petnaest
minuta proglasili su ga krivim i osudili na smrt u elektrinoj stolici.

W
 Christie, John Reginald Halliday Velika
Britanija, 1898 - 1953.

Mada se naizgled nije razlikovao od bilo koje osobe srednje klase,

srednjih godina, Christie je zapravo bio okrutni ubojica koji je vrlo
dugo izmicao ruci pravde.
Roen je u Boothstownu, Yorkshire, kao jedno od sedmoro djece.
Otac mu je bio grub ovjek koji nije znao pokazati osjeaje i koji je
okrutno kanjavao za najmanje pogreke. U koli su mu se rugali zbog
njegove fizike slabosti i kratkovidnih oiju. Da bi zadovoljio svoju
frustraciju, poeo je krasti male stvari. Kad se to saznalo, otac ga je,
naravno, kaznio batinanjem. S 15 godina, 1913, prestaje se kolovati i
zapoljava se kao slubenik u policiji Halifax Borougha, ali i tu krade
pa ga otputaju. Nakon toga uputa se u vezu s jednom starijom
djevojkom, meutim, obzirom da nije bio u stanju doi do vrhunca
tijekom seksa, postaje predmetom ismijavanja, jer je djevojka rairila
prie o njemu. Nakon toga pobolijeva i s vremenom razvija
hipohondriju, oboljevi svaki put kad mu se neto runo dogodi u
ivotu. Godine 1915, nakon upale plua, odlazi u Francusku gdje e
sluiti vojsku, ali e u rovovima udahnuti otrovni plin zbog kojeg e
oslijepjeti na nekoliko mjeseci i izgubiti glas na tri godine. Lijenici e
ustanoviti da nema fizikih razloga za to i pripisat e bolest histeriji.
Nakon toga gubit e glas svaki put kad se uzbudi.
Godine 1920. upoznaje Ethel i eni se njome. Navodno s njom nee
imati spolne odnose dvije godine poslije vjenanja. Nakon svae '23.
godine oni se kratko rastaju i navodno Christie tada ponovno gubi glas.
Godine 1934. past e pod automobil koji se nee zaustaviti i pomoi mu
i tu e ozlijediti glavu, koljeno i kljunu kost. Tijekom cijelog tog
razdoblja teko zadrava poslove i najdue vrijeme to ga provodi na
jednom radnom mjestu je pet godina, kad radi kao slubenik u jednoj
transportnoj kompaniji. Cesto krade i zbog toga biva otputan. '23,
nakon rastave sa enom nakratko biva zatvoren zbog lanog
predstavljanja. Imao je falsificirane dokumente. enu koja je ustanovila
da nije onaj za koga se predstavlja pretui e palicom za kriket i zbog
W
toga e zavriti u zatvoru.
Nakon nekog vremena ena e mu se vratiti.
ivio je u maloj kui u Notting Hill Gateu u Londonu. Godine '48.
dobiva podstanare Timothyja Johna Evansa, njegovu enu Beryl i ker
Geraldine. Beryl e zadnji put biti viena 5. 11. 1949. kad e je posjetiti
otac. Nakon istrage policajci e 2. 12. '49. pronai njeno tijelo i tijelo
njene keri Dvadesetetverogodinji Evans, ne osobito inteligentan,
otii e na policiju da prizna daje pronaao tijelo svoje ene u stanu i da
ju je zatim bacio u kanal. Nakon to su tijela naena, Evans je vraen u
London, nakon ega je priznao ubojstva svoje ene i keri. No vrlo brzo
e povui priznanje, tvrdei da je zapravo Christie onaj koji ih je ubio.
Christie e, naravno, tvrditi da nema nita s tim smrtima. Zapravo su on
i njegova ena bili svjedoci koji su pomogli optuivanju Evansa.
Osuen je na smrt i objeen u zatvoru Pentonville 9. 3. '50. Ali tada
nestaje Christijeva ena, koja e zadnji put biti viena 12. 12. '52.
godine. Christie je objanjavao daje otila nekim roacima ili daje na
odmoru svaki put kad gaje netko pitao gdje je. Godine 1953. naputa
kuu u koju se useljava par Reilly. Meutim, oni e brzo otii jer e se
tu nastaniti pravi vlasnik kue, Beresford Brown. Dana 24. 3. '53.
Brown e nakon nekih sitnih radova u kuhinji otkriti najednom zidu da
se tapeta poela guliti. Iza tapete otkrit e rupu. Daljnjim istraivanjem
u toj rupi nai e tri tijela. Nakon stoje pozvao policiju, otkriveno je da
je jo jedno tijelo u podu kuhinje, a i u vrtu su naena dva tijela. Svi
leevi bili su enski. Svi su bili goli ili zamotani u deke. Bili su
dehidrirani, a temperatura u stanu ih je isuila pa nije bilo mirisa koji bi
doveo do njihova ranijeg otkrivanja. Tijelo u podu identificirano je kao
tijelo gospoe Christie. Ostala tri tijela u zidu bila su tijela lokalnih
prostitutki. Ona u vrtu identificirana su kao tijela Ruth Fuers, koju je
Christie ubio '43, i Muriel Eady, koja je radila za Christija u Ultra Radio
Factory '44. Policija zatim izdaje tjeralicu za Christijem, koji e biti
pronaen 31.3. '53. Priveo ga je policajac Ledger koji ga je vidio kako
stoji u blizini mosta Putney i promatra grupu djece kako se igraju. Nije
pruao nikakav otpor prilikom hapenja i vrlo brzo je priznao ubojstva
est ena, rekavi daje prva bila Ruth Fuers koju je zadavio za vrijeme
seksa, u vrijeme kad je njegova ena otila u posjet roacima, a potom

W
je dola na red Muriel Eady. Prostitutke je ubijao od '52. u periodima
kad njegova ena nije bila doma. Nakon to bi ih ubio, leeve bi
silovao. enu je ubio 14. 12. '52. i to, prema njegovu iskazu, "iz
milosra", jer nije vie mogao podnijeti napade neke nepoznate bolesti
koji bi je obuzimali s vremena na vrijeme. Zadavio ju je prilikom
jednog od tih napada njenom najlonkom. Ubijajui prostitutke, drao se
odreene sheme. Prvo bi ih opio, zatim posjeo u pletenu stolicu ispod
koje je montirao dovod plina koji bi ih omamio. Tako omamljene i
besvjesne on bi zadavio i zatim silovao. Jedna udna stvar bila je da su
sve tri prostitutke bile gole, ali su na sebi imale neku vrst runo raenih
pelena. Sperma je naena u njima, ali i u starim Christijevim cipelama.
U jednoj od konzervi naenih u zidu bila su etiri uvojka stidnih dlaka
koje je Christie uzeo sa rtava, mada nikada nije utvreno zato.
Priznao je est ubojstava, ali sve do kraja je tvrdio da ubojstvo
gospoe Evans i njezina djeteta nije bilo djelo njegovih ruku. O tome je
iznio razliite prie. Jedna od njih je bila da je uo kako se gospoa
Evans svaa s muem oko neke plavue s kojom ju je on navodno
varao. Kasnije ju je naao onesvijetenu jer je pokuala samoubojstvo
uz pomo plina. Chistie joj je dao alicu aja i pokuao je smiriti.
Gospoa Evans je nakon toga jo jednom pokuala samoubojstvo i
Christie je, prema vlastitom svjedoenju, ponovno pomogao. Kad mu je
Evansova rekla daje trudna, Christie se odmah ponudio, mada nije imao
nikakvog medicinskog znanja, da e izvriti abortus na njoj. Meutim,
uspaniila se kad je vidjela daje uspavljuje plinom i to ju je navodno
ubilo. To je bila samo jo jedna verzija prie koju je ispriao. Druga
verzija bila je da gaje zamolila da je ubije jer joj je bilo dosta toga da ju
mu stalno vara. Obzirom daje ve nekoliko puta pokuala
samoubojstvo i nije uspjela, smatrala je da joj treba pomo nekoga sa
strane. Zauzvrat je ponudila seks. U jednoj verziji prie Christie kae da
ju je zadavio i zatim silovao le. Kad se Evans vratio doma, Christie mu
je rekao da se ubila plinom, te da je najbolje da bre pobjegne jer e
policija zasigurno misliti daje on ubio svoju enu. Prema Christijevom
zbrkanom svjedoenju ispostavilo se da je potom Evansa uvjerio da
ubije svoje dijete te da rasproda svu svoju imovinu, to je ovaj i uinio,
nakon ega mu se gubi svaki trag.

W
 to se tie ubojstava prostitutki, Christie je tvrdio daje nakon njih
prodao enin prsten i namjetaj te da je neko vrijeme lutao Londonom
bez ikakvog sjeanja na dogaaje. U vrijeme kad je uhvaen ivio je u
jeftinom hotelu, oblaio se u dronjke, nije se brijao tjednima i nije imao
prebijenog novia u depu.
Suenje se odralo 1953. godine. Naposljetku ga je porota proglasila
krivim i osuen je na smrt. Objeen je u zatvoru Pentonville 15. 7.
1953. godine.

W
 Church, Harvey SAD, 1898 - 1922.

Poznat pod nazivom "Twin-six ubojica", Harvey se nikako nije inio

osobom koja je sposobna za ubojstvo, ako ni zbog ega drugoga, onda
zbog svoje sitne grae. No upravo je to ono stoje napravio 9. 9. 1921.
godine, kad je ubio dvojicu prodavaa automobila. Jedno od tijela
sljedeeg jutra pronaao je desetogodinji William Baker u blizini parka
Melrose, a kasnije je ustanovljeno kako postoje svjedoci koji su toga
jutra vidjeli osobu kako izbacuje teki predmet preko mosta u ulici
Lake. Osoba je bila u novom crnom Packardu. Nakon to je kompanija
koja je prodavala upravo tu vrstu automobila prijavila nestanak dvojce
svojih prodavaa, Bernarda J. Daughertyja i Carla Asmusa, policija je
vrlo brzo povezala stvari. Nakon daljnjeg istraivanja utvreno je daje
Harvey dan ranije kupio od njih crni Packard. Navodno gaje kupovao za
svoga oca koji je ivio u Adams Wisconsantu. Zamolio je dvojicu
prodavaa da pou s njim u dravnu banku Madison-Kedzie da podigne
novac, to su ovi i uinili. No nakon to su krenuli, izjavio je da prvo
mora otii doma po tednu knjiicu. Kad su stigli do Harveyeve kue,
jedan od prodavaa, Daugherty, uao je za njim, to se pokazalo
velikom grekom, jer im su ostali sami, Harvey gaje uz prijetnju
pitoljem vezao lisicama i potom ga zadavio konopcem. Nakon toga
zatukao ga je bejzbolskom palicom. Poslije odreenog vremena Asmus
je uao u kuu da vidi to rade i zato se to oduilo, nakon ega je
Harvev isto ponovio i na njemu. Tijelo je zatim zakopao u plitkom
grobu u garai, dok je Daughertyjevo tijelo bacio u rijeku. Policija je
ula u kuu Harveyja Churcha dok je on bio vani sa svojom majkom, s
kojom je inae ivio, isprobavajui novi automobil. Nali su bejzbolsku
palicu i tragove krvi koji su ih odveli do Asmusova groba. Church je,
zajedno sa svojom majkom, naen u gradiu Adams. Traei dobar
alibi, izjavio je kako je nevin i da je majka svjedok da je isplatio
trgovce, stoje ona, naravno, i potvrdila. Policija je bila uvjerena daje
Harvey imao pomagae jer im nije bilo jasno kako je jedna tako sitna
osoba mogla ubiti dvojcu odraslih mukaraca, od kojih je jedan bio
bivi sporta. Kasnije je Church naveo dvije osobe koje su mu navodno
W
pomogle, ali ustanovljeno je da lae. Na kraju je rekao da je ubio
trgovce zbog straha jer gaje neka nepoznata osoba nazvala i zaprijetila
mu da e mu ubiti oca ako ne nabavi novi automobili prije 10. 9.
Naposljetku je ipak osuen za ubojstva. Nakon to ga je sudac osudio
na smrt, pao je u apsolutnu paralizu iz koje se nikada vie nije trgnuo. U
posljednjim danima ivota morali su ga nasilu hraniti. Na pogubljenje
su ga donijela dvojca uvara na kuhinjskom stolcu.

W
 Clark, dr. Ronald E. SAD, 1913 -

etiri godine nakon stoje otvorio svoju praksu, odnosno 1958, dr.
Clarka je njegova supruga prvi put odvela u mentalnu instituciju zbog
serije incidenata koji su se dogaali njegovim pacijenticama. Naime,
ve je prve godine nakon stoje otvorio ordinaciju bio optuen za
silovanje dviju pacijentica nakon to im je dao anesteziju, a jedna je
tvrdila da joj je izvrio abortus bez njezina znanja. U bolnici je proveo
dva i pol mjeseca, nakon ega mu je doputeno da nastavi s
medicinskom praksom. No optube su se nastavile. Uhapen je 16. 11.
'67., nakon to su mu tri pacijenta umrla zbog prevelike koliine
narkotika, a dvije djevojice, jedna od 11, a druga od 15 godina, bile
napastovane. Ipak, Clark je etiri puta ponovno uspijevao dobiti
dozvolu za rad. Dana 3. 11. '67. u Clarkovu uredu naeno je tijelo
etrdesettrogodinje Grace Neil koja je radila za Clarka. Umrla je zbog
unoenja smrtonosne doze sodium pentotala. Ona je bila druga
Clarkova zaposlenica koja je umrla u tajanstvenim okolnostima,
odnosno, prije nje je ezdesettrogodinja Hannah Bowerbank jednako
tako umrla od prevelike koliine narkotika, 20. 3. iste godine.
Nakon hapenja tuitelj S Jerome Bronson je ustanovio da je Clark
moda odgovoran za est sluajeva tajanstvenih smrti. Da bi si smanjio
kaznu, Clark je pristao priznati ubojstva iz nehaja i zbog toga je osuen
na tri do petnaest godina u dravnom zatvoru u junom Michiganu.

W
 Dahmer, Jeffrey Lionel SAD, 1960 - 1994.

Dana 22. 7. '91. dva su policajca ugledala mukarca kako tri niz
aveniju Kilbourn i mae im. Imao je lisice na rukama i bio je sav izvan
sebe. Identificiran je kao Tracy Edwards, koji je upravo pobjegao iz
stana tridesetjednogodinjeg Jeffreyja L. Dahmera, koji ga je oteo,
muio, govorio da e ga ubiti i pojesti mu srce. Edwards je preivio pet
sati apsolutnog uasa. Izjavio je policiji daje uspio pobjei samo zato
to je zadobio Dahmerovo povjerenje. Nakon toga je odveo policajce u
stan. Pretragom su svugdje po stanu naeni monstruozni ljudski ostaci.
U friideru je bila lubanja, juha od ljudskog mesa, fotografije mrtvih
ljudi koje je Dahmer ubio i izmasakrirao. Bilo je neosporno daje rije o
kanibalu.
Dahmer je i prije tog dogaaja triput bio privoen zbog stvaranja
nereda, napada i napastovanja djece. Inae je bio stidljiva osoba koja se
nije dobro snalazila u drutvu drugih ljudi. No ostaci jedanaest rtava
naenih u njegovu stanu govorili su da postoji druga strana njegove
linosti. Takoer, povezali su ga sa 17 ubojstava u Ohiu, a i u Zapadnoj
Njemakoj u kojoj je bio za vojne slube.
Na suenju je otkrivena pozadina njegovih frustracija koja se kasnije
manifestirala u tako monstruoznom obliku. Dahmera je veoma potresla
rastava njegovih roditelja. U koli je smatran kandidatom za
samoubojstvo, nikako osobom koja bi bila u stanju povrijediti drugu
osobu.
Godine 1978. odlazi u vojsku i bio je stacioniran u Zapadnoj
Njemakoj, a otputen je u treem mjesecu '81. godine. Tijekom
slubovanja u vojsci propio se. Ponekad bi znao piti sve dok ne bi
izgubio svijest. Veinu vikenda proveo bi opijajui se, zatim gubei
svijest, nastavljajui s pijankom im bi ponovno doao k sebi.
Meutim, prema svjedoenja njegova cimera, znalo se dogaati da
ponekad ode nekamo preko vikenda i o njemu se uope ne bi ulo.
Nakon to je optuen, njemaka policija je javila daje mogue da je
bio umijean u tamonjih devet nerazjanjenih ubojstava.
Nakon vojske seli se u Miami, gdje e ga '81. u 10. mjesecu policija
W
uhapsiti zbog remeenja mira i otpora pri hapenju u pijanom stanju. To
je bio prvi put daje doao u sukob sa zakonom.
Zatim se seli u Wisconsin, gdje e se zaposliti u tvornici okolade u
nonoj smjeni. Dana 10. 3. '87. ponovno biva uhapen zbog uriniranja
na javnom mjestu pred djecom. Bit e kanjen jednom godinom
uvjetno. Godinu dana kasnije jedan ovjek u Illinoisu e se aliti da ga
je Dahmer drogirao i ukrao mu novac i nakit. Meutim Dahmer, zbog
nedostatka dokaza, nee biti optuen.
Dana 26. 9. '88. Dahmer e namamiti trinaestogodinjaka u svoj stan
pod izgovorom da e mu dati 50 $ ako mu pozira za fotografije. Zatim
mu je stavio narkotik u kavu i polusvjesnog djeaka seksualno
zlostavljao, ali je djeak uspio pobjei. Djeak je bio brat jedne od
njegovih buduih rtava, Koneraka Sinthasomphona. Za to je osuen na
pet do est godina zatvora, ali obzirom daje trebao psihijatrijski tretman,
zakljueno je da zatvor ne bi bio dobar za njegov razvoj te je nakon
odsluenja samo jedne godine osloboen 24. 5. '89. godine i doputeno
mu je da se ponovno zaposli u tvornici okolade u kojoj je dotada radio.
Dahmer je inae tvrdio da svi njegovi problemi potjeu od alkohola.
No zatim 25. 5. '89. godine nestaje njegova prva rtva. Bio je to
dvadesetetverogodinji Anthonv Sears, a izmeu 30. 6. i 19. 7. '91.
nestat e jo etvorica mladia koje Dahmer nalazi u gay barovima i
poziva da s njim gledaju filmove ili ih plaa da mu poziraju za
fotografije. Policija e ustanoviti daje u nekim sluajevima nakon
ubojstava silovao leeve. Nakon nekog vremena susjedi su se poeli
aliti zbog smrada koji je dolazio iz njegova stana, a kojem su razlog
bila tijela koja je ondje drao.
Tri su policajca 27. 5. '91, nakon prijave dviju djevojaka da su
vidjele golog mladia umrljanog krvlju kako tri ulicom, slijedila trag
do Dahmerova stana. Na pitanje tko je djeak, Dahmer je izjavio daje
rije o gostu koji je malo previe popio. Policajci, zakljuivi da je rije
o svai izmeu dvojce homoseksualaca, bez daljnjeg ispitivanja
napustili su mjesto dogaaja. Mladi, za koga se inilo da ima 18 ili 19
godina, za vrijeme posjete policije nije dao nikakve znakove da mu je
potrebna pomo. Identificiranje kao Konerak Sinthasomphon, bio je
zapravo toliko pijan da nije mogao govoriti, a ubijen je nekoliko minuta

W
nakon to je policija otila. Sva tri policajca suspendirana su 26. 6.
nakon to je sluaj izbio na vidjelo, a 6. 9. dvojica od njih su otputena,
jer je zakljueno da nisu obavljali svoju dunost.
Dahmer je na kraju optuen za sedamnaest ubojstava, priznavi neka
za koja policija jo nije znala. Tako je naeno tijelo
devetnaestogodinjeg Stevena Hicksa koga je Dahmer pokupio
automobilom dok je stopirao i ubio samo nekoliko dana prije njegove
mature 1978. godine. Brinui se da e tijelo, koje je zakopao u dvoritu
svoje kue u Bath Townshipu, biti naeno, Dahmer se vratio nakon
nekoliko dana, iskopao le, raskomadao ga i zatim komade zakopao
uokolo. Identitet ubijenog ustanovljen je 13. 9. '91. godine.
Ostaci jedanaest rtava naeni su posvuda u Dahmerovu stanu, a
radilo se o tridesettrogodinjem Raymondu Lamontu Smithu, koji je
zadnji put vien 29. 5. 1990. godine, dvadesetetverogodinjem Ernestu
Milleru koji se tu preselio iz Chichaga jer nije podnosio nasilje velikog
grada, osamnaestogodinjem Curtisu Straughteru,
devetnaestogodinjem Errolu Lindsevju koji je nestao 7. 4.,
tridesetjednogodinjem gluhonijemom Tonvju Hughesu koji je ubijen
dva dana prije Koneraka Sinthasomphona, odnosno 24. 5. '91.,
dvadesetogodinjem Mattu Turneru koji je zadnji put vien 30. 6.,
dvadesettrogodinjem Davidu C. Thomasu ija su fotografije naene u
Dahmerovu stanu, dvadesettrogodinjem Jeremiahu Weinbergeru koji je
namamljen u Dahmerov stan pod izgovorom poziranja za fotografije,
dvadesettrogodinjem Oliveru Lacvju iji su ostaci naeni u
Dahmerovu friideru, dvadesetpetogodinjem Josephu Bradehoftu koji
je za sobom ostavio enu i troje djece, dvadesetetverogodinjem
Anthonvju Searsu i dvadesetdvogodinjem Richardu Guerreru iji je
nestanak prijavljen 29. 3. '89. godine.
Dahmer je k tomu priznao i ubojstvo dvadesetosmogodinjeg Eddija
Smitha iz Milwaukeea ije tijelo nikada nije naeno.
Kad je doveden pred suca Lawrencea C. Grama 10. 10. '91. pokuao
se braniti neuraunljivou mada je ve priznao sva ubojstva, te je stoga
suenje poelo 27. 1. '92. godine.
Optuen je na 15 doivotnih kazni no uspio je odsluiti samo dvije
godine jer ga je 28. 11. '94. u zatvoru ubio jedan zatvorenika.

W
 de Deurwaerder, Louis Belgija

Ovaj neobian sluaj trovanja stajao je gu de Deurwaerder ivota, a

gospodina Deurwaerdera njegove slobode do kraja ivota. Naime, sve je
poelo s muevljevom aferom s mladom daktilografkinjom godine
1947. To nije bila njegova jedina afera, no ovaj put radilo se o izuzetno
jakim osjeajima, pa je Deurwaerder zatraio rastavu od svoje ene. No
njoj, odanoj katolikinji, neto takvo nije padalo na um. Shvativi da
nema smisla navaljivati jer njena obrana nikada nee posustati,
Deurwaerder se odluio za drugaiji pristup. Poeo je eksperimentirati s
drogama i otrovima te je svoju lakovjernu enu uspio uvjeriti da mu
bude pokusni kuni. Dapae, ona je rezultate dobivene testiranjem i
uzimanjem raznih farmaceutskih proizvoda vrlo revno i uredno biljeila
u dnevnik koji je kao krajnji rezultat trebao pokazati djelovanje
odreenih tvari. ak ni nagovori prijatelja koji su vidjeli da se neto
vrlo sumnjivo tu dogaa, koji su npr. lijeenje s pet injekcija morfija
smatrali sumanutim, nisu uspjeli nagovoriti Alexandrine Deurwaerder
da kae ne svom beskrupuloznom suprugu, tvrdei da njen suprug moe
raditi s njom to god eli. A on je to doslovno i uinio. Dana 7. 4. 1949.
napojio je svoju enu sapunicom i sublimatom ive. Deurwaerder je na
to napustio kuu, a susjedi, uvi AIexandrineno zapomaganje od
uasnih bolova, pozvali su njezina oca. No Alexandrine je vrlo brzo
umrla.
Na sudu je predoen dnevnik eksperimenata, a Deurwaerder je, sebi
u obranu, rekao da je sve to radio jer je elio enu malo omekati, tako
da je moe nagovoriti na rastavu. Osuen je na smrt, no u ono se
vrijeme u Belgiji osuenike nije ubijalo, nego ih se slalo na neko
usamljeno mjesto gdje su bili lieni svih civilnih i'graanskih prava, a
bez obzira to su fiziki postojali, bili su proglaavani mrtvima.

W
 de Kaplany, dr. Geza SAD, 1926 -

Dr. Geza bio je maarski izbjeglica koji se '62. zaposlio u San Joseu,
California, kao anesteziolog. Bio je arogantan, samoiv ovjek koji nije
imao prijatelja. U maarskoj komuni upoznao je dvadesetpetogodinju
manekenku s kojom se oenio u 8. mjesecu '62. godine. No samo
nekoliko dana nakon vjenanja doktor je otkrio daje impotentan. To je
razvilo razne paranoine ideje u njegovoj glavi. Poeo si je umiljati da
ga njegova ena vara sa svim neoenjenim mukarcima u zgradi. Stoga
je odluio daje najbolja metoda da to jednom zauvijek zaustavi da uniti
ljepotu svoje ene. Dana 28. 8. '62. godine susjedi su bili zgroeni
glasnom muzikom koja je dopirala iz Kaplanyjeva stana i kroz koju su
se mogli uti glasni enski krici. Naposljetku su pozvali policiju
obzirom da kucanje i vikanje ispred vrata nije pomagalo. Kad je policija
dola, glasovi iznutra naglo su utihnuli i vrata su se polako otvorila.
Odjeven samo u donje rublje i s gumenim rukavicama na rukama, dr.
Kaplany je otvorio, bijesan to ga, prema njegovim rijeima, prekidaju
u poslu. Kad su policajci uli unutra, imali su to vidjeti. Na krevetu u
spavaoj sobi leala je Kaplanyjeva ena, gola i strano unakaena, ali
jo uvijek iva. Kaplany je odmah priznao kako se ve nekoliko dana
sprema na ovu "operaciju". Zbog toga je i kupio jake zvunike kako bi
prikrio krikove. Takoer je otiao na manikuru da mu nokti ne bi probili
gumene rukavice, ime bi si povrijedio ruke dok radi sa sulftnim,
nitratnim i hidroklorinim kiselinama koje je donio iz bolnice u kojoj je
radio. enu je zaskoio na spavanju, vezao je, ukljuio muziku na
najjae i zatim se vratio u sobu, zaprijetivi joj da uti ako eli ivjeti.
Nakon toga joj je poeo zarezivati kou i meso svugdje po tijelu i u rane
ulijevati kiselinu, osobito divljaki masakrirajui njene genitalije i
grudi. Policija je pristigla tek nekih sat vremena nakon to je poelo ovo
muenje. ena je odmah po dolasku policije odvezena u bolnicu no rane
su bile smrtonosne. Neki od bolniara koji su joj pokuali pomoi
stavljajui joj obloge na rane opekli su ruke kiselinama koje su
prekrivale njeno tijelo. Poivjela je jo dvadeset i jedan dan, a njena se
majka cijelo vrijeme molila da smrt to prije doe i spasi njenu ker od
W
ove neizdrive patnje.
Suenju doktoru Kaplanyju, koji je tvrdio da mu namjera nije bila
ubiti enu ve je samo unakaziti kako je nitko drugi vie nikada ne bi
poelio, zapoelo je 7. 1. 1963. godine. Tvrdio je da nije kriv i branio se
privremenom neuraunljivou, govorei da su mu ljubomora i
shvaanje da je impotentan oduzeli um. Cijelo vrijeme suenja bio je
posve miran i sabran, sve do trenutka kad mu je tuitelj pokazao
fotografije ene kakvu su je policajci nali. U tom trenutku poeo je
histerino vritati daju je volio i ako je to on uinio, onda je zasigurno
kriv. Na kraju suenja, koje je trajalo trideset i pet dana, Kaplany je
osuen na doivotni zatvor, no osloboenje est mjeseci prije nego je
imao pravo uloiti albu 1975. godine. Oko tog osloboenja

W
 DeSalvo, Albert Henry SAD, 1931 - 73.

DeSalvo, poznatiji pod nazivom Bostonski davitelj, ubio je 13 ena,

silovavi ih i zadavivi u vremenu izmeu lipnja '62. i sijenja 1964.
godine. Roen je 1931. u Chelseu, Massachusets, kao jedno od estoro
djece. Otac ih je okrutno kanjavao za svaku, pa i najmanju greku,
jednako se tako iivljavajui i na svojoj eni, a dvaput je bio i u zatvoru
zbog krae. Naposljetku e se njegova ena razvesti od njega 1944.
godine.
Slijedei oeve stope, DeSalvo takoer poinje s kraama, zatim
provalama, a s napunjenih sedamnaest godina odlazi u vojsku. Sluit e
u Njemakoj i poet e boksati za ameriki vojni tim. U Frankfurtu e
upoznati Njemicu Irmgard kojom e se oeniti. Nakon povratka u
Ameriku prvi put e biti kanjen zbog seksualnog zloina u sijenju
1955, zbog napastovanja devetogodinje djevojice. No djetetova
majka, bojei se publiciteta, koji bi njenoj keri
digla se velika praina, osobito od strane novinara koji su eljeli
znati kako to da je jedan tako okrutan ubojica osloboen. Razni izvori
tvrdili su razliite stvari, izmeu ostalog i daje Kaplany izvrstan
kardiolog koji je od presudnog znaenja za misionarsku bolnicu na
Tajvanu gdje se bio zaputio. No to je bila la, osobito uzevi u obzir
injenicu da Kaplany nije bio kardiolog. Ipak, nestao je na Tajvanu gdje
je obavljao razliite poslove kao lijenik. mogao igosati cijeli ivot,
nije podigla optubu, pa je stoga DeSalvo osloboen krivnje i asno je
otputen iz vojske.
Nakon toga se sa enom seli u Boston. Tamo e se roditi njegovo
dvoje djece. U to vrijeme njegov e seksualni nagon poeti izmicati
kontroli. On e od svoje ene zahtijevati seks vie od est puta na dan i
ona e ga naposljetku poeti odbijati. Godine 1958. bit e uhapen zbog
provale, a nakon toga zapoinje seksualnu igru zbog koje e ga policija
u svojim dosjeima prozvati Mjera. Prilazit e mladim zgodnim
enama, dolaziti im u stanove, predstavljajui se kao agent modne
agencije, govorei im da su odabrane za posao modela na televiziji,
obeavajui brzu zaradu, slavu i mogunost snimanja filmova. Na taj
W
uvodni govor doslovce stotine mladih ena mu je otvorilo vrata i pustilo
ga u svoj stan. Ulazio bi s rokovnikom i metrom kojim bi mjerio
njihove proporcije. Nijednu od njih u to vrijeme nije silovao, ali je
znatan broj njih zaveo, tako da su pristale na seks s njim.
Dana 17. 3. 1960. policija na prijavu o provali hvata DeSalva,
naavi kod njega rukavice i metar za mjerenje, te otkrivi da se radi o
Mjerau, o kojemu je policija dotada imala ve pozamaan dosje.
Optuen je na dvije godine zatvora zbog provale, ali je izaao nakon
deset mjeseci. Nakon putanja iz zatvora vraa se obitelji, ali i svojim
starim navikama. Postaje sve agresivniji, vie ne zavodei ve silujui
ene u ije stanove ue. S obzirom da je u takvim situacijama uvijek
nosio zelene hlae i koulju, njegove rtve su ga prozvale Zelenim
ovjekom. Prema policijskim podacima napao je stotine ena, mada se
DeSalvo hvalio daje taj broj blii tisuu.
Godine 1962. prvi put e ubiti i to pedesetpetogodinju Annu Slesers.
U njezinu je sluaju, kao i u kasnijima, koristit e ue koje e svezati u
omu, stvarajui tako znak po kojem e njegova ubojstva biti
prepoznatljiva. Dva tjedna kasnije ubit e osamdesetpetogodinju Mary
Mullen koja gaje podsjeala na njegovu baku. Dana 30. 6. 1962. silovat
e i zadaviti ezdesetpetogodinju medicinsku sestru Helen Blake,
nakon nje ezdesetogodinju Ninu Nichols. 19. 8. '62. silovat e i
zadaviti sedamdesetpetogodinju Idu Irga, a ve sljededei dan
ezdesetsedmogodinju Jane Sullivan. Sve svoje rtve ostavljao je gole,
tijela izvijenog prema gore, rairenih nogu i s omom oko vrata.
Dana 5. 12. '62. primijetit e jednu zgodnu djevojku koju e pratiti
do njezina stana, a nakon to joj je pozvonio na vrata, predstavio se kao
majstor kojeg je domar poslao da provjeri slavine i toalet. Meutim,
djevojka ga nee pustiti u stan, pa stoga on kuca na vrata susjednog
stana. Vrata mu otvara dvadesetpetogodinja zgodna crnkinja Sophie
Clark. Koristei se tehnikom Mjeraa, on ulazi u stan. Napadaje
odozada im mu je okrenula lea, siluje je i davi, ostavljajui njeno
nago tijelo onako kako je inae ostavljao svoje rtve.
Dana 8. 12. '62. silovat e i ubiti Patriciu Bissette, koju je i prije
posjeivao kao Mjera. Bit e zadavljena vlastitim najlonskim
arapama. 16. 2. '63. napast e enu iji e ga divlji krici i otimanje

W
otjerati, ime sije bez sumnje spasila ivot. 9. 3. '63. ui e u stan
ezdesetdevetogodinje Mary Brown pod izgovorom da je radnik kojeg
je domar poslao da joj popravi pe. Ovaj put svojoj e rtvi smrskati
glavu olovnom ipkom koju je donio sa sobom i zatim e silovati le, a
nakon toga izbost e joj grudi vilicom, ostavljajui na kraju vilicu
zabodenu u njih. Takoer ju je nakon to je ve bila mrtva pokuao
zadaviti.
Dana 6. 5. '63. zapazit e dvadesettrogodinju Beverly Samans. Ui
e u njen stan, zavezati je za krevet, vezati joj oi i usta i nekoliko je
puta silovati. Zatim e je zadaviti njenim najlonskim arapama. Nakon
stoje umrla uguena, jo ju je dvadeset i dva puta ubo noem. Policija e
nai no u sudoperu, meutim, bit e opran i na njemu nee biti otisaka
prstiju.
Dana 9. 8. '63. zadavit e i silovati pedesetosmogodinju Evelvn
Corbin. Ovaj put zadavit e rtvu golim rukama. Svoju uvenu omu
oblikovat e na njenoj nozi njezinom najlonkom.
Policija za to vrijeme oajniki pokuava pronai ubojicu. ak je
osnovan ured koji se bavio samo ovim ubojstvima, prouavajui sve
one koji su imali dosje i bili kanjavani za seksualne zloine i provale.
Svi oni ispitani su, ali bilo je oito da nitko od njih ne odgovara profilu
Bostonskog davitelja. U istragu je ak bio ukljuen i medij Peter
Hurkos i on e biti prvi koji e dati toan opis ubojice, mada ga nikada
prije nije vidio.
Ubojica nastavlja dalje. 23. 11. '63. godine ui e u stan
dvadesettrogodinje Joann Graff. Silovat e je i zadaviti njenim
gaicama vezanim u omu oko njezina vrata. Nakon ubojstva vratio se
doma, ponaajui se posve normalno, igrajui se s djecom i pomaui
eni. ak je i odsluao vijesti o ubojstvu Joann Graff i prema njegovu
kasnijem svjedoenju nije osjeao ba nita, mada je znao daje on bio
taj koji je to uinio.
Njegova posljednja rtva bit e devetnaestogodinja Mary Sullivan
koju e napasti i silovati 4. 1. '64. i potom zadaviti golim rukama. Njeno
golo tijelo ostavit e kao i ranija, samo s jednom bizarnom pojedinou.
U njen spolni organ ugurat e drak metle, a izmeu nonih prstiju
ostavit e joj estitku za Novu godinu koju je naao u stanu.

W
 U jesen '64. jedna ena prijavit e seksualni napad osobe koja je ula
u njen stan koristei se metodom Mjeraa. Nakon toga DeSalvo e biti
uhapen zbog provale i zadran u zatvoru s kaucijom od 100.000 $, a
zatim e biti poslan u mentalnu instituciju u Bridgewateru. No i dalje ga
nitko nee povezati sa zloinima Bostonskog davitelja i to samo zato to
nikada ranije nije bio kanjavan zbog seksualnih zloina, ve samo
zbog provaljivanja. Tvrdei da uje glasove, DeSalvo je dijagnosticiran
kao shizofrenik. Ideju o tome da je DeSalvo Bostonski davitelj dobit e
jedan zatvorenik koji e s njim dijeliti sobu u ustanovi Bridgewater,
George Nasser. Sluajui o seksu i nasilju, dvije teme koje su inile
veinu DeSalvove konverzacije, on e doi na tu ideju i obavijestiti o
tome svog odvjetnika F. Lee Baileyja nakon ega e Bailey sasluati
DeSalva i snimiti cijeli razgovor. Na traci DeSalvo posve jasno priznaje
daje davitelj i jo opisuje dva ubojstva za koje policija nije znala da
pripadaju njemu. Bilo je jasno da govori istinu, jer je govorio o
injenicama koje policija nije putala u javnost, npr. o poloaju tijela ili
omama, najlonkama i gaicama kojima su rtve bile zadavljene,
ranama od noeva i slino. Samo ubojica je to mogao znati.
Za vrijeme koje je DeSalvo proveo u mentalnoj instituciji sluajevi
davljenja su prestali i naposljetku, mada nije bilo svjedoka, policija
poinje vjerovati da je DeSalvo
Bostonski davitelj i premjeta ga u dravni zatvor Walpole.
Meutim, 26. 11. 1973. bit e naen mrtav u svojoj eliji, preminuo od
ubodne rane u grudima.

W
 Desnovers, Guy Francuska

Sveenik Desnovers iz malog mjesta Uruffe bio je vrlo privlaan

lokalnim djevojkama, osobito devetnaestogodinjoj Regine Fay koja je
s njim ostala trudna u jesen 1956. godine.
Njena odluka da rodi dijete Desnoversa je prestravila, jer se bojao da
bi dijete moglo fiziki nalikovati na njega, te da bi zbog toga mogao
izbiti veliki skandal. Stoga je na brzinu smislio plan.
Dana 2. 12. '56. godine rekao je svojim vjernicima u upi da ga nee
biti nekoliko dana jer ide na put. Dvije noi kasnije vratio se i ugovorio
sastanak sa svojom trudnom ljubavnicom, tvrdei da je eli osloboditi
njenih grijeha. Shvativi to misli pod time djevojka gaje odbila, no to
ga je tako razbjesnilo da ju je na mjestu ubio, pucajui joj u vrat. Zatim
ju je izmasakrirao i otvorio joj utrobu, za stoje kasnije tvrdio da je bilo
opravdano njegovom vjerskom svijeu. Depnim noem otvorio je
djevojin trbuh, izvadio neroeno dijete, krstio ga i zatim ga
izmasakrirao da sakrije bilo kakvu moguu slinost sa sobom.
Kasnije te veeri vratio se sa svog navodnog puta te se, kad je uo za
djevojin nestanak, pridruio grupi koja ju je traila i zapravo su na elu
s njim seljani nali tijelo nesretnice.
Policija e vrlo brzo ustanoviti da revolver kojim je djevojka ubijena
odgovara revolveru koji je pripadao Desnoversu, a nakon to je kod
njega naen krvavi rupi, sveenik e priznati ubojstva. Na sudu e biti
proglaen krivim, a sudac Louis Facq osudit e ga na doivotni zatvor.

W
 Dominici, Gaston Francuska, 1877 - 1965.

Stravian zloin desio se 4. 8. 1952. godine kad se brani par

Drummond zajedno s desetogodinjom kerkom Elizabeth na
proputovanju Francuskom odluio zaustaviti u dolini Durance i
kampirati u blizini jedne farme. U vrijeme kad su se svi spremali na
spavanje sir Jack Drummond, ezdesetjednogodinji biokemiar,
iznenada je primijetio kako netko iz grmlja promatra njegovu enu kako
se svlai. Meutim, im je povikao, neznanac je posegnuo za pukom,
ubivi Drummonda i njegovu enu hicima, a zatim je kroz visoku travu
potrao za prestravljenom djevojicom koja se dala u bijeg glavom bez
obzira. Dostigavi je, smrskao joj je glavu drkom puke.
Tijela su naena sljedeeg jutra kad su na njih nabasali radnici s
pruge. Istovremeno, pronalazak tijela je prijavio tridesettrogodinji
Gustave Dominici, koji ih je naao na imanju svoga oca Gastona. S
obzirom da su ubijeni bili cijenjena obitelj, oko cijelog sluaja digla se
velika praina, a Edmont Sebeille, predstojnik policije u Marseillesu,
osobno je vodio istragu. On je bio uvjeren da je ubojica
Ubojice
netko iz obitelji Dominici koju su inili sedamdesetpetogodinji
Gastone, njegova ena Marie, sin Gustave, Gustavova ena Yvette i
njihova djeca. Jo jedan sin, etrdesetdevetogodinji Clovis, ivio je na
susjednom imanju. Sasluani su svi koji su ivjeli i radili na tom
podruju, a izmeu ostalog i jedan radnik kojemu je ef bio Gustave
Dominici, koji je kasnije priznao policiji da je Gustave priao kako je
djevojica kad ju je naao jo uvijek bila iva, ali bez sumnje nije mogla
preivjeti zadobivene rane, pa ju je ostavio. Zbog toga je uhapen i
osuen zbog nepomaganja umiruoj osobi. Suenje koje je poelo 13.
11. '52. zavrilo je tako daje osuen na dva mjeseca zatvora. Meutim,
Sebeille je nastavio pozorno promatrati obitelj Dominici i naposljetku
otvoreno optuio Gustavea za ubojstvo Drummonda, na to je ovaj
konano priznao da je otac bio krivac, a stoje potvrdio i njegov brat
Clovis. Gustave je, naime, uo dva hica ujedan sat po noi i potrao je
da vidi to se dogaa. Vidio je oca kako dri puku, meutim, u strahu
W
da bi otac u svom ludilu mogao zapucati i na njega, pobjegao je i vratio
se tek u pola est ujutro, kada je zatekao Elizabeth kako jo uvijek
umire, ali joj od straha nije mogao pomoi. Nakon tog svjedoenja
Gaston je uhien i odveden u zatvor, proklinjui sinove kad je napokon
saznao da su ga oni izdali policiji. Naime, on je smatrao da ima pravo
raditi to mu je volja na svojoj zemlji. U prvi mah priznat e ubojstva,
ali e to svjedoenje povui na suenju uli. mjesecu '54. godine, bez
obzira to je prethodno ve bio odveo policiju na mjesto zloina i
detaljno opisao to je i kako napravio. Ponovno vraanje na scenu
zloina jako gaje uznemirilo i pokuao je izvriti samoubojstvo skaui
s mosta, ali je bio zaustavljen. Nakon jedanaestodnevnog suenja
proglaen je krivim i osuen na smrt, no osuda je na kraju preinaena u
doivotni zatvor.
Sve do kraja postojale su dvojbe da li je doista Garson bio taj koji je
ubio obitelj Drummond ili su to bili njegovi sinovi, za koje je on
podmetnuo lea, priznavi jer je bio previe senilan i zbunjen.
Pomilovan je 1960. godine nakon ega se vratio kui gdje je ivio do
1965. u okruenju koje mu je bilo veoma nesklono.

W
 Drachman, Louis Francuska ? - 1913.

Odrastao je u ruralnoj Provanci da bi se kasnije preselio u Marseilles.

Prvi put uhapen je 1911. godine zbog provale i seksualnog napada na
prostitutke na gradskim dokovima. Proglaen je mentalno poremeenim
i poslan u lokalnu instituciju iz koje bjei 1912. Pod lanim imenom
poet e raditi kao podvornik u raznim konaitima u Mareillesu, no 18.
7. 1913. napast e sveenika, oca Jasefa Marochelija, i ubiti ga. Zatim
e uzeti njegovu mantiju i uputiti se crkvu Sv. Mihaela od anela i ui u
ispovjedaonicu.
Prva osoba koja je tu ula bio je Pierre Wrangel, kojeg e Drachman
istog trenutka kad ga ugleda dohvatiti i zadaviti. Nakon toga istrat e iz
ispovjedaonice vritei: "Osveta je Boja!" Policija, koja je pola za
njim odmah nakon to su pronali Wrangelovo tijelo, nee ga nai
ivoga. Upast e u rijeku i utopiti se.

W
 Dworecki,Water, 1891 - 1940. i Schewchuk,
Peter, 1918-SAD

Tijelo Wande Dworecki bit e naeno jedan dan nakon stoje njen
otac, poljski baptistiki sveenik Dworecki, prijavio njen nestanak.
Osamnaestogodinja djevojka bila je pretuena i zadavljena te
ostavljena na mjesnom groblju. Tri tjedna kasnije sveenik je uhapen
zbog ubojstva svoje keri, odnosno zbog angairanja lokalnog mladia
da je ubije radi profita, 6000 $ osiguranja djevojina ivota u sluaju
nesree ili ubojstva.
Kerkino ubojstvo prvi put je pokuao u 4. mjesecu '39. godine
zaposlivi Alexandera Franklina i Johna Popola, obeavi im 50 $ ako
ubiju djevojku. Oni su je oteli, pretukli i davili, meutim, kad je
izgubila svijest, izbacili su je iz jureeg automobila i pobjegli. No
djevojka se oporavila od tog stravinog dogaaja.
Ni nakon prvog neuspjeha Dworecki se nije predavao.
Dvadesetjednogodinjem Peteru Schewchuku obeao je 100 $ ako
obavi posao koji druga dvojica mladia nisu privela kraju. Sam
Dworecki potakao je djevojku da se nae s mladiem. Sastanak te
veeri poeo je tako da je Peter djevojku astio sokom, a potom su otili
na osamljeno mjesto gdje su se obino nalazili mladi ljubavni parovi,
gdje je Peter Wandu pretukao i zadavio. Na kraju je od obeanih 100 $
dobio samo 50 centi koje mu je Dworecki dao unaprijed, dok je ostatak
trebao dobiti po zavrenom poslu. No Peter se predao 26. 8. '39. godine
i cijelu stvar priznao policiji. Sveenik je odmah nakon toga uhapen.
Obojici je sueno 29. 8. i obojica su priznala krivnju, nadajui se da e
im tako potedjeti ivote. Meutim, sudac Gene Mariano odbio je
njihov zahtjev da priznaju krivnju jer bi prema zakonu drave New
Jersey tako izbjegli smrtnu kaznu, pa je 5. 10. '39. godine Dworecki
proglaen krivim i osuen na smrt u elektrinoj stolici. Dana 28. 3.
1940, nakon jednosatne molitve sa zatvorskim kapelanom, uao je u
dvoranu za pogubljenje nekoliko minuta nakon 8 sati.
Peter Schewchuk osuen je na doivotni zatvor 2. 3. '40.

W
 Ekai, Paul Wakwaro Kenija

Joy Adamson, koja je u Keniju stigla 1937. godine, bila je autorica

bestselera "Born Free" koji je govorio o Elsi, naputenom mladunetu
lava. Adamsonova je ivjela 280 km sjeverno od Nairobija. Imala je
obiaj, prije nego to sunce zae, etati uz rezervat Shaba Game.
Meutim, 3. 1. '80. nije se vratila i za njom je vrlo brzo pokrenuta
potraga. Nali su je u blizini kampa, usmrenu mnogim ubodnim
ranama. Mada se u prvi mah inilo da ju je napala divlja ivotinja,
lijenik u Isiolou zakljuio je daje rije o ljudskom napadau, odnosno
daje koritena vrsta bodea s dvije otrice koji su upotrebljavali
domoroci.
Vlasti su hitro djelovale, uhapsivi trojicu osumnjienih meu
kojima je bio i Ekai, koji je neko radio za Adamsonovu. Nakon dva i
pol mjeseca sasluanja, 12. 7. 80, Ekai je optuen za ubojstvo te je
proglaen krivim 28. 8. 81. godine. Uspio je izbjei smrtnu kaznu jer je
tvrdio da u vrijeme ubojstva jo nije imao 18 godina, mada je prema
nekim izvorima u doba kad je bio uhapen navrio dvadeset i tri. No
pravo stanje nikada nije utvreno.
to se motiva ubojstva tie, bila je rije iskljuivo o osveti, jer se
Adamsonova vrlo grubo ponaala prema svojim uposlenicima.

W
 Elwell, Robert SAD

Svoje prvo seksualno iskustvo imao je s 10 godina, nakon ega su

poeli njegovi seksualni odnosi s njegove dvije sestre, a esto je bio s
ocem kad ih je on silovao. S 11 doivjet e traginu nesreu, pavi sa
stepenica i ozljedivi glavu. Nakon toga poet e mokriti u krevet, imati
epileptine napade i nee se moi prilagoditi drutvu. Cesto je gubio
pamenje.
Pokuat e ui u marince, ali nakon godinu i pol otpustit e ga zbog
zdravstvenih razloga. No vrijeme ondje provedeno oslobodit e tamnu
stranu njegove linosti. U treem mjesecu 1950. ubit e svoju tetu, gu
Tully, u njenoj kui u Melroseu, Massachussettes. U poetku je policiji
tvrdio da nita ne zna o tom zloinu, no nakon nekog vremena
promijenit e priu, tvrdei da su dvojica mukaraca napala i ubila enu,
a njega na silu odvela u Portland, Maine, dok je tetino tijelo bilo u
prtljaniku automobila.
Naposljetku e ipak priznati krivnju. Odvjetnik ga je pokuao braniti
ludilom. Sam Elwell je priznao da se sjea daje udario tetu, ali sljedee
ega se sjeao bilo je daje na benzinskoj crpki u Maineu.
Proglaen je krivim i osuen na smrt, meutim kasnije je ta kazna
preinaena u doivotni zatvor.

W
 Engleman, dr Glennon E. SAD, 1927 -

Za poznatog zubara kojega su ljudi smatrali dobrotvorom jer

ponekad nije naplaivao osobama koje nisu imale novaca ispostavilo se
daje hladnokrvni ubojica koji je ivio samo i jedino za novac. Imao je
pomno razraen plan. Odredivi si rtvu, odredio bi si i partnera,
odnosno enu koja e se udati za rtvu. Nakon to bi cilj bio likvidiran,
Engleman i nova udovica bi podijelili steenu zaradu. Na taj nain ubio
je sedmoro ljudi u periodu od dvadeset i dvije godine, od ega pet
mukaraca i dvije ene, koje su bile likvidirane uz nesretne mladoenje.
Njegova prva rtva bio je James Bullock kojeg je ubio 17. 12. 1958.
godine. On je bio oenjen bivom Englemanovom enom Ruth, koja je
na Bullockovom ivotnom osiguranju pokupila 64.500 $. Kasnije je
15.000 $ uloila u jedan Englemanov posao. Mada su oboje, i
Engleman i njegova biva ena bili ispitivani, nije bilo dovoljno dokaza
protiv njih pa su puteni.
Sljedea u nizu rtava bio je Eric Frey, Englemanov poslovni partner.
Bio je rtva eksplozije dinamita 26. 9. '63. Engleman je bio taj koji je
naao njegovo tijelo. Freyeva udovica bila je neakinja Englemanove
bive ene. Pokupila je 37.000 $ od osiguranja ivota, a 16.000 je
uloila u Englemanov posao. Kasnije e se ispostaviti da su dvije osobe
ule Englemana kako se hvali ovim poslom.
Nakon Freya slijedi Peter Halm i to 5. 9. '76. godine. Njegova ena
bit e Carmen Miranda, koju je Engleman poznavao od djetinjstva i
koja je jedno vrijeme radila u njegovoj ordinaciji. Ona e kasnije
svjedoiti daje njen brak bio dogovoren tako da Engleman moe ubiti
Halma zbog novca od osiguranja. Ona je podigla 60.000 $. Tijekom
suenja dobila je imunitet kako bi pristala svjedoiti protiv Englemana,
svog partnera u zloinu.
Dana 3. 11. '77. Arthur Guswelle i njegova ena bit e ubijeni na
svojoj farmi, a njihov sin Ron Guswelle u svojoj garai 31.3. '79., a
tijelo e mu kasnije biti naeno u istonom St. Louisu.
Ova ubojstva organizirali su Engleman i Ronova ena Barbara, koja
je ivjela u Englemanovoj zgradi '60. godine. Naslijedila je od
W
osiguranja branog para Guswelle i svoga supruga oko pola milijuna
dolara. Nije osuena za ubojstvo punca i punice, ali je u 4. mjesecu '85.
osuena za ubojstvo mua i to na 50 godina zatvora.
No tu nije kraj Englemanovim nedjelima. Dana 14. 1. '80. u
automobilu u kojemu je bila podmetnuta bomba ubijena je Sophie
Marie Barrera. Za razliku od ostalih sluajeva, tu nije bila rije o novcu
od osiguranja. Barrera je tuila Englemana za 14.500 $ neplaenih
rauna.
U strahu da e Englemanova osveta naposljetku dosei i nju,
Englemanova biva ena Ruth odluila je otii na policiju i priznati sve.
Policija ju je ozvuila i na temelju razgovora izmeu nje i
Englemana on je 19. 6. '85. godine osuen za ubojstva Barrere i para
Guswelle. Osuen je na dvije kazne od po 50 godina zatvora.

W
 Eyler, Larry W. SAD, 1953 -

Prvi put uhienje 30. 9. '83. kad je policija u Indiani uhitila dvojcu
mukaraca koji su se penjali preko ograde na autoputu. Jedan od njih
bio je Eyler u ijoj je torbi naen komad ueta, ali u tom trenutku
policajci tome nisu pridavali previe znaenja. Drugi ovjek bio je
Darrell Hayward, koji je rekao da mu je Eyler ponudio 100 $ za usputni
seks. Mada je policija potvrdila daje Eyler traen u Indiani i da ga se
povezuje sa serijom seksualnih ubojstava, osloboenje zbog nedostatka
dokaza. On se zatim vraa u Chicago gdje e ga 3. 10. doekati
policajci iz Lake Countyja, Illinois, i privesti ga zbog ubojstva
dvadesetosmogodinjeg Ralpha Calise koji je ubijen 31. 8. te godine i
ije je tijelo naeno u predgrau Lake Forest. Meutim, ponovno e biti
osloboen, jedino to e biti stavljen pod strogi policijski nadzor jer je
policija sumnjala da je povezan s ubojstvima dvadesetak mladia u
etiri drave. Pokazat e se da je Eyler vodio dvostruki ivot. Ovaj
tridesetogodinji soboslikar preko tjedna je ivio u Chicagu, ali je preko
vikenda odlazio u svoje drugo prebivalite u Terre Haute u Indiani.
Odmah nakon uhienja Eyler podie tubu protiv Lake Countyja i
dravne policije Indiane zbog zlostavljanja. Zatim e na temelju dokaza
naenih u njegovu automobilu 30. 10. biti ponovno optuen i uhien
zbog ubojstva Ralpha Calise. Tu e takoer biti naen i komad ueta
kojim je inae vezao svoje rtve. Meutim, sudac e odrediti da su
dokazi dobiveni ilegalnim putem i ubojica e ponovno biti puten na
slobodu.
Ubit e ponovno 21. 8. '84. Tijelo Daniela Bridgesa bit e naeno u
smeu u sjevernom Chicagu. Biva ponovno uhapen, ali tvrdi da je
nevin. No ovaj put nee uspjeti izmigoljiti iz ruke pravde. Mnogi
svjedoci potvrdit e daje Eyler bio taj koji ih je vezao, muio i tukao.
Sudac Joseph Urso osudit e ga na smrt 3. 10. '86.

W
 Fentress, Albert SAD, 1941 -

Zastranjenje tridesetdevetogodinjeg Alberta Fentressa, profesora

povijesti iz srednje kole Poughkeepsie u New Yorku bio je okantan
dogaaj kome se nitko nije nadao. Dva dana prije ubojstva poeo je
pisati skriptu o ubojstvima i seksualnim zloinima da bi 20. 8. '79.
godine pozvao u svoju kuu na pie osamnaestogodinjeg Paula
Mastersa. Mladia je zatim iza zatvorenih vrata napao, masakrirao i
ubio. Naposljetku je njegovo tijelo raskomadao, skuhao i pojeo. Odmah
nakon suenja proslijeen je u mentalnu instituciju.

W
 Ferguson, Paul Robert, 1946 - i
Ferguson,Thomas Scott, 1951 - SAD

Braa Ferguson bila su homoseksualni ljubavnici glumca Ramona

Navarra koji ih je pozvao na zabavu u svojoj kui u Hollywoodu.
Navarro je bio poznat u vrijeme nijemih filmova i prestao je snimati u
tridesetim godinama 20. stoljea, no bogatstvo steeno snimanjem
filmova bilo mu je dovoljno za narednih trideset godina.
Njegov ivot prestat e 30. 10. '68. godine kad e ga
dvadesetdvogodinji Paul i sedamnaestogodinji Tom ubiti zbog novca
za koji su mislili da dri u kui.
Paul e ga pretui i muiti da mu kae gdje je sakrio novac, dok e
za to vrijeme Tom unitavati vrijedne slike i namjetaj.
Tijekom te veeri Tom e uiniti kobnu greku, nazvavi svoju
prijateljicu Brendu Lee Metcalf u rodni Chicago, a ona e kasnije
potvrditi kako je u pozadini mogla uti Navarrove krikove.
Jedini novac koji e dvojca brae na kraju nai bit e ono to je
glumac u tom trenutku imao u depovima. Potom e napustiti kuu,
ostavljajui Navarra mrtvog, uguenog jednom od njegovih seksualnih
igraki. Tijelo e nai Navarrov tajnik, Edward J. Weber.
Policija e vrlo brzo, preko telefonskog poziva Brendi Lee Metcalf,
doi do ubojica.
Nakon hapenja Paul e pokuati svaliti svu krivicu na Toma, a on
e, vjerujui bratu koji e mu rei da obzirom da je malodoban nee biti
u zatvoru vie od est mjeseci, prihvatiti tu krivnju.
Meutim, Tomu e biti sueno kao odraslom pa e na suenju u 8.
mjesecu '69. godine oba brata pokuati svaliti krivnju jedan na drugoga.
Obojica su osuena na doivotni zatvor s preporukom da nikada ne
budu puteni.

W
 Fielding, Charles SAD

U ljeto 1910. nestat e William Sanborn, prvi mu Lottie Freeman,

koja e ostati sama s njihovo troje djece, a vrlo brzo nestat e i dva
pomonika na njihovoj farmi. Lottie e se 1915. ponovno udati i to za
Alphonsea Cotea s kojim e imati jo jedno dijete. No u 11. mjesecu
'24. i on e nestati. Nakon to se situacija raisti i nakon to tijelo bude
naeno bit e zakljueno daje njegovu smrt od metka u potiljak
isplanirala Lottie zajedno s Charlesom Fieldingom, svojim ogorom,
koji je bio oenjen njenom polusestrom. Cotevo tijelo zakopat e Lottie
zajedno sa svojim sinom Ralphom u polju. Lottie e prijaviti nestanak
svog supruga, tvrdei da je uzeo sav novac iz njene torbice i s Ralphova
rauna. No erif Norton bit e temeljit i provjerit e njenu prolost.
Naposljetku e i Ralph i Fielding e priznati zloin i samo e Lottie
tvrditi da ne zna nita. Optube protiv Lottina sina Ralpha na kraju e
biti povuene, a ona sama umrijet e prije nego zapone Fieldingovo
suenje. Fielding e biti proglaen krivim i osuen na doivotni zatvor,
a neto kasnije bit e prebaen u mentalnu instituciju.

W
 Fine, Louis SAD

Krajem 2. mjeseca '32. godine u kuu Juliusa Hoffmana uselio se

novi stanar, Henry Miller. No vrlo brzo Hoffman e zakljuiti da neto
nije u redu s novim stanarom, ako nita drugo, iz Millerova stana
dopirao je vrlo neugodan miris zbog kojeg je 7. 3. '32. bio prisiljen
pozvati policiju. Nakon to je policija provalila u Millerov stan, u
jednom sanduku nali su tijelo sjedokose ene. Sanduk su 4. 3. u 4 sata
ujutro dovezli iz Atlantic Cityja, a donijela su ga dvojica lokalnih
kamiondija. Istraivanjem nestalih osoba na podruju Atlantic Cityja
policija je otkrila da nestala Mamie Schaff, bogata udovica, odgovara
rtvi naenoj u Millerovu stanu.
Tijelo je identificirala njena sluavka, a jednako tako prepoznala je
Henryja Millera kao Louisa Finea koji je stanovao u kui ge Schaff.
Prije nestanka ostavila je poruku neka spremi i uva Fineovu sobu jer e
se on vratiti nakon poslovnog puta. On se doista pojavio 7. 3, upavi u
policijsku zasjedu.
Optuen je za ubojstvo, ali se branio daje upravo stigao s poslovnog
puta iz New Yorka i da ne zna to se tu dogaa. Tijekom ispitivanja
imao je blai srani udar i odvezen je u bolnicu u Atlantic Cityju gdje su
lijenici ustanovili da nije ozbiljno bolestan.
Hoffman je kao glavni svjedok identificirao Finea kao svog
podstanara Henryja Millera. Nakon to je policija ustanovila daje ga
Schaff sve ostavila Fineu, otkrivenje i motiv. Istovremeno je otkriveno
da je i u New Yorku traen zbog ubojstva starije ene.
Fine je na suenju odbio priznati krivnju. Dana 10. 6., nakon dva
sata vijeanja porote, proglaen je krivim za ubojstvo bez mogunosti
pomilovanja. Osuen je na elektrinu stolicu i bio je prvi u 30 godina
pogubljen na taj nain na ovom podruju.

W
 Fish, Hamilton Albert Howard SAD

Odrastao je u sirotitu u Washingtonu i vrlo je vjerojatno da su

sadistike okrutnosti koje je morao proivljavati kao dijete bile jedan od
razloga njegovih kasnijih djela i poremeaja. Zbog toga e postati
ubojica, a prema njegovu vlastitu svjedoenju u periodu od dvadesetak
godina napastovao je oko 400 djece, mada nije utvreno o kojoj se sve
djeci radilo.
U poetku se njegov ivot inio normalnim. Oenio se 1898. godine
i imao je troje djece. Radio je kao soboslikar i dekorater, a njegovo
stanje se pogorava kad '17. njegova ena bjei sa svojim slaboumnim
ljubavnikom Johnom Straubeom. Dok je on bio u kinu s djecom, iz
stana je iselila sav namjetaj i pobjegla. No vrlo brzo vratit e s zajedno
s ljubavnikom i molit e supruga da je primi nazad. On e na to
odvratiti da se moe vratiti obitelji, ali neka se rijei Straubea. U prvi
mah Straube nestaje sa scene no Fish e ga nai na tavanu svoje kue,
kamo gaje nou sakrila ga Fish. Bit e tamo tjednima prije nego ga
Fish nae, a ga Fish e mu donositi hranu i uputati se s njim u
seksualne odnose svakom moguom prilikom. Nakon tog otkria Fish
istjeruje oboje i to e biti posljednji put da vidi enu.
Nakon toga poinje njegovo nezadrivo mentalno propadanje. Seli
obitelj u malu kolibu u Westchesteru, umilja si da je Krist, nou tri
okolo posve gol i tjera svoju djecu da se hrane samo sirovim mesom.
Novine e ga vrlo brzo proglasiti Mjeseevim manijakom.
Poet e sa samokanjavanjem, batinajui se, potiui vlastitu djecu i
njihove prijatelje da ga biuju po stranjici sve dok ne bi prokrvario.
Udarao se ploom u koju je zabio avle, spaljivao se uarenim
metalnim predmetima, zabadao si ispod koe igle. Vrlo brzo postao je
opsjednut kanibalizmom, skupljajui razne lanke o tome. Dospijeva u
zatvor na tri mjeseca zbog prevare na poti. U zatvoru su ga pregledali
psihijatri, ali su ga proglasili bezopasnim. Kasnije su ga u azilu
Bellevue u New Yorku proglasili mazohistom koji nije nasilan prema
drugim ljudima ve ozljeuje samo sebe.
Nakon toga poet e odgovarati na ljubavne oglase, traei
W
usamljene udovice. Kasnije e biti naeno etrdeset sedam pisama koje
je poslao na razne adrese. Tim enama pisao je da ga ne zanima brak
ve eli samo imati nekoga tko e ga tui i kanjavati. Ni na jedno od
tih pisama nije dobio odgovor. Nakon toga otkrit e u sebi poriv za
ubijanjem, pa e tako '10. ubiti jednog mukarca u Wilmingtonu,
Delaware. Devet godina kasnije ubit e i masakrirati djeaka u New
Yorku, a iste godine jo e jedan djeak u Georgetownu doivjeti istu
sudbinu.
U dvadesetim godinama 20. stoljea Fish bira svoje rtve meu
djecom. Tako e 11.2. '27. napastovati i ubiti etverogodinjeg Williama
Gaffneyja, a 3. 3. '28. otet e i ubiti dvanaestogodinju Grace Budd.
Zadobit e povjerenje obitelji Budd predstavljajui se kao elegantan
stari gospodin koji voli djecu i koji im esto donosi darove. Dana 3.3.
ga Budd dozvolit e Fishu da povede Grace na djeju zabavu i to e
biti posljednji put da je vide ivu. Djevojicu e povesti vlakom u
White Plains. Sa sobom e ponijeti kutiju u kojoj e biti mesarski no i
pila i vrlo
Ubojice
sadistiki e dozvoliti djevojici da nosi tu kutiju. Doavi u kolibu,
Fish e sa sebe skinuti svu odjeu i stati pred Grace posve gol i tek tada
povjerljiva e djevojica shvatiti da se neto udno dogaa, te zaprijetiti
da e ga rei mami. Da utia njene krikove, Fish je skoio i uguio je.
Zatim joj je odrezao glavu i prerezao njeno tijelo na pola. U svom
svjedoenju vrlo sono i radosno je opisivao naine na koje je
pripremao djetetovo meso koje je nakon toga prepirjao i nekoliko se
dana hranio samo njime.
Buddovi su prijavili nestanak keri, ali jo uvijek nisu imali razloga
vjerovati da je dijete mrtvo. No '34. Fish odluuje napisati pismo
Buddovima i rei da im je ubio ker, naglaavajui da je nije seksualno
zlostavljao prije nego ju je ubio. Istovremeno je oteo petogodinjeg
Francea McDonela, odveo ga u kolibu u Wisteriji kod White Plainsa,
gdje gaje zadavio.
Vrlo brzo nakon ubojstva djeaka policija je pronala Fisha na
temelju pisma koje je poslao Buddovima. Na pitanje zato se otkrio
pismom, Fish je odgovorio da je planirao, u sluaju da za njegova djela

W
optue nekog drugog, priznati daje on ubojica. Bio je svjestan da vie
nee moi ovako.
Buddova obitelj identificirala ga je kao Franka Howarda koji je
odveo njihovu ker. U blizini Fisheve kolibe naeni su ostaci Grace
Budd.
Na sudu su ga njegovi odvjetnici branili ludilom, ali je optuba
dovela mnotvo psihijatara koji su ga proglasili mentalno zdravim.
Naposljetku je zakljueno da je kriv i osuen je na smrt. Poslan je u
Sing Sing. U intervjuu je novinarima izjavio da se veoma veseli smrti
na elektrinoj
Poet e sa samokanjavanjem, batinajui se, potiui vlastitu djecu i
njihove prijatelje da ga biuju po stranjici sve dok ne bi prokrvario.
Udarao se ploom u koju je zabio avle, spaljivao se uarenim
metalnim predmetima, zabadao si ispod koe igle. Vrlo brzo postao je
opsjednut kanibalizmom, skupljajui razne lanke o tome. Dospijeva u
zatvor na tri mjeseca zbog prevare na poti. U zatvoru su ga pregledali
psihijatri, ali su ga proglasili bezopasnim. Kasnije su ga u azilu
Bellevue u New Yorku proglasili mazohistom koji nije nasilan prema
drugim ljudima ve ozljeuje samo sebe.
Nakon toga poet e odgovarati na ljubavne oglase, traei
usamljene udovice. Kasnije e biti naeno etrdeset sedam pisama koje
je poslao na razne adrese. Tim enama pisao je da ga ne zanima brak
ve eli samo imati nekoga tko e ga tui i kanjavati. Ni na jedno od
tih pisama nije dobio odgovor. Nakon toga otkrit e u sebi poriv za
ubijanjem, pa e tako '10. ubiti jednog mukarca u Wilmingtonu,
Delaware. Devet godina kasnije ubit e i masakrirati djeaka u New
Yorku, a iste godine jo e jedan djeak u Georgetownu doivjeti istu
sudbinu.
U dvadesetim godinama 20. stoljea Fish bira svoje rtve meu
djecom. Tako e 11.2. '27. napastovati i ubiti etverogodinjeg Williama
Gaffnevja, a 3. 3. '28. otet e i ubiti dvanaestogodinju Grace Budd.
Zadobit e povjerenje obitelji Budd predstavljajui se kao elegantan
stari gospodin koji voli djecu i koji im esto donosi darove. Dana 3.3.
ga Budd dozvolit e Fishu da povede Grace na djeju zabavu i to e
biti posljednji put da je vide ivu. Djevojicu e povesti vlakom u

W
White Plains. Sa sobom e ponijeti kutiju u kojoj e biti mesarski no i
pila i vrlo
Ubojice
sadistiki e dozvoliti djevojici da nosi tu kutiju. Doavi u kolibu,
Fish e sa sebe skinuti svu odjeu i stati pred Grace posve gol i tek tada
povjerljiva e djevojica shvatiti da se neto udno dogaa, te zaprijetiti
da e ga rei mami. Da utia njene krikove, Fish je skoio i uguio je.
Zatim joj je odrezao glavu i prerezao njeno tijelo na pola. U svom
svjedoenju vrlo sono i radosno je opisivao naine na koje je
pripremao djetetovo meso koje je nakon toga prepirjao i nekoliko se
dana hranio samo njime.
Buddovi su prijavili nestanak keri, ali jo uvijek nisu imali razloga
vjerovati da je dijete mrtvo. No '34. Fish odluuje napisati pismo
Buddovima i rei da im je ubio ker, naglaavajui da je nije seksualno
zlostavljao prije nego juje ubio. Istovremeno je oteo petogodinjeg
Francea McDonela, odveo ga u kolibu u Wisteriji kod White Plainsa,
gdje ga je zadavio.
Vrlo brzo nakon ubojstva djeaka policija je pronala Fisha na
temelju pisma koje je poslao Buddovima. Na pitanje zato se otkrio
pismom, Fish je odgovorio da je planirao, u sluaju da za njegova djela
optue nekog drugog, priznati da je on ubojica. Bio je svjestan da vie
nee moi ovako.
Buddova obitelj identificirala ga je kao Franka Howarda koji je
odveo njihovu ker. U blizini Fisheve kolibe naeni su ostaci Grace
Budd.
Na sudu su ga njegovi odvjetnici branili ludilom, ali je optuba
dovela mnotvo psihijatara koji su ga proglasili mentalno zdravim.
Naposljetku je zakljueno da je kriv i osuen je na smrt. Poslan je u
Sing Sing. U intervjuu je novinarima izjavio da se veoma veseli smrti
na elektrinoj stolici i da e to biti vrhunsko zadovoljstvo, jedino koje
jo nije probao. Dana 16. 1. 1936. Fish je veselo otiao na elektrinu
stolicu, pomaui svojim krvnicima da mu stave elektrode na noge. On
je bio najstariji zatvorenik koji je ikad pogubljen u Sing Singu. U
trenutku kad mu je 3000 volta prolo kroz tijelo, zauo se Fishev
stravini smjeh. Meutim, nije umro. Zbog tisua igala koje si je

W
tijekom godina ugurao pod kou dolo je do kratkog spoja u elektrinoj
stolici. Nakon to je kvar uklonjen, ponovno su pustili struju i nakon
nekoliko minuta Albert Fish proglaen je mrtvim.

W
 Flanagan, Sean Patrik SAD, 1961 - 1989.

Svoj ubojiti put Flanagan je poeo '87. u Las Vegasu ubojstvom

etrdesetetogodinjeg Jamesa Lewandowskog koji mu je kupovao
odjeu i plaao njegovu stanarinu. Svjestan svoje homoseksualnosti, ali
mrzei je, Flanagan e kasnije izjaviti da ono to je on uinio treba
potaknuti i druge homoseksualce da uine neto slino, a sve za
dobrobit drutva. etiri dana nakon to je raskomadao Lewandowskog,
a dijelove njegova tijela ostavio u plastinim vreicama u blizini motela
u kojemu je ivio, Flanangana, koji je stopirao, povezao je
pedesetdevetogodinji pijanist Albert Duggins, koga e takoer ubiti.
Naposljetku e sam priznati policiji stoje uinio i pokazat e mjesto
gdje je zakopao Dugginsovo tijelo. Na pitanje zastoje priznao ubojstvo,
rei e da svaki onaj koji je ubio zna da treba biti kanjen zato stoje
uzeo ivot drugom ovjeku. No nije se kajao za ono to je uinio, ve je
smatrao da je to uinio za dobrobit drutva. Osuen je na smrt
injekcijom 23. 6. '89. Flanagan je bio etvrta osoba pogubljena na taj
nain u Nevadi odnosno stoetrnaesta u SAD.

W
 Fraden, Harlow i Wepman, Dennis SAD

Fraden je kao dijete bio pod velikim utjecajem svoje majke, ije je
ponaanje variralo od zlostavljanja do pretjerane brinosti. Znala ga je
verbalno zlostavljati jednako kao i rtvovati se za njega. Njegov otac
bio je pasivna osoba koja se povinovala eljama i idejama svoje ene.
Mada je majka eljela da studira kemiju, Fraden je odabrao poeziju
pa ga je izbacila iz kue, nazivajui ga slabiem i pederom. Meutim,
neko vrijeme roditelji su mu nastavili slati novac, a i njegov cimer
Dennis Wepman mu je pomagao. No to nije dugo potrajalo i deparac je
presuio jer je majka zakljuila da je ve trebao nai nekakav posao.
Tada je Fradenu i Wepmanu palo na pamet da bi se u sluaju smrti
Fradenovih roditelja mogli dokopati svote od 96.000 $ od osiguranja.
U 8. mjesecu '53. godine Fraden e rei svojim roditeljima da je
naposljetku naao posao, te e obitelj prirediti malu zajedniku veeru
da to proslave. Natoivi tri ae ampanjca kojima e nazdraviti,
Fraden je majci i ocu u pie usuo cijanid. Rezultati toga pokazali su se
vrlo brzo.
Nakon njihove smrti sve je inscenirao tako da je izgledalo kao
dvostruko samoubojstvo. Meutim, pogrijeio je jer je vrlo brzo nakon
sahrane poeo kupovati razne skupe stvari i organizirati tulume. Na
kraju, pod pritiskom detektiva Wepman je sve priznao.
Fraden je poslan u Dravnu bolnicu za mentalno oboljele zloince
Matteawan, a Wepmanu je dijagnosticirano daje poremeen, ali ne i lud,
pa je poslan na 20 godina do doivotne u Sing Sing.

W
 Gacy, John Wayne SAD, 1942 -

U prvi mah inilo se da ivi normalnim ivotom, jer je bio oenjen i

zaposlen i nije stvarao osobitih problema. No ovaj e
dvadesetestogodinjak godine '68. pokuati prisiliti jednog mladia,
vezavi mu ruke lisicama nakon zatvaranja restorana u kojemu je radio,
na oralni seks. Nakon to ovaj to odbije, pokuat e ga sodomizirati, no
mladi e pobjei i prijaviti Gacyja. Prije suenja Gacy e zaposliti
lokalne huligane da zaprijete mladiu tako da ne svjedoi, no to nee
pomoi i nakon njegova svjedoenja Gacyju e biti odreena
desetogodinja kazna zatvora. Obzirom da je bio uzoran zatvorenik, bit
e puten u roku od osamnaest mjeseci.
Godine '71. seli se u Chicago i otvara vlastitu graevinarsku firmu.
No nita se nije promijenilo u njegovim navikama i sklonostima, te on
nastavlja s napadima na mladie. '72. napada i siluje tinejdera no nee
biti optuen za to jer se djeak nee pojaviti na sudu. '77. e
Ubojice
jedan mladi posvjedoiti da ga je Gacy pod prijetnjom pitoljem
pokuao prisiliti na seks. Prijetei mu, Gacy je rekao da bi mu bilo bolje
da udovolji njegovim zahtjevima jer je ve ubio ovjeka i nee
oklijevati ponovno to uiniti. Mada je to bila istina, mladi mu u tom
trenutku nije vjerovao, mislei da ovaj izmilja, pa nije popustio pred
prijetnjama ve je otiao.
Kako je vrijeme prolazilo, a Gacy ni za jedan svoj napad nije bio
kanjen, postajao je sve hrabriji i drskiji, otimajui djeake s ulica i
drei ih kao zatoenike u svom domu u Norwood Parku. Nakon raznih
seksualnih perverzija ubijao je svoje rtve i zakapao njihova tijela.
Godine '77. bit e ponovno uhapen zbog seksualnog zlostavljanja
mladia kojemu je prijetio pitoljem, no Gacy je vrlo hladnokrvno
izjavio daje mladi dobrovoljno sudjelovao u tome i da gaje ucjenjivao.
Osloboenje uz upozorenje.
Obzirom daje njegova graevinska firma dobro poslovala, zaradio je
veu koliinu novca, tako daje '78. bio jedan od onih koji su
potpomagali kampanju Demokratske stranke, stjeui time ugled. No
W
jednako tako, njegov crni Oldsmobile esto je vian po mjestima u
Chicagu gdje su se zadravali homoseksualci.
Dana 21. 3. '78. pozvao je u auto dvadesetsedmogodinjeg Jeffreyja
Rignalla ponudivi mu da podijele joint, stoje mladi prihvatio. No
kratko vrijeme nakon to je Rignall uao u auto, Gacy mu je na lice
pritisnuo krpu natopljenu kloroformom i kad je ovaj izgubio svijest,
velikom brzinom krenuo prema svojoj kui. Rignall e se osvijestiti tek
u Gacyjevu podrumu, gol i okovan. Gacy je stajao pred njim, takoer
gol, pokazujui mu razne instrumente za muenje i seksualne igrake,
objanjavajui kako e ih upotrijebit na njemu. U muenju su proli
sati, tijekom kojih je Gacy s vremena na vrijeme onesvjetavao svoju
rtvu kloroformom da bi, nakon to bi Rignall doao svijesti sve
poinjalo iznova. Gacy mu je cijelo vrijeme govorio da je policajac i da
e ga na kraju ubiti kako bi sakrio ono stoje napravio. Muenje je
naposljetku postalo tako okrutno i bolno daje Rignall zaista elio
umrijeti, jer molitve i obeanja da e napustiti grad i da nikomu nee
priati o ovome nisu djelovale na manijaka. Naposljetku ga je Gacy
ponovno uspavao kloroformom i sljedee ega je Rignall bio svjestan
bilo je da se probudio u Lincolnovu parku, posve odjeven, u novaniku
je bio sav novac. Jedino to nije mogao nai bila je vozaka dozvola.
No posljedice muenja bile su oite. Krvario je iz rektuma, a u bolnici
su dokazali da mu je jetra trajno oteena zbog prevelike doze
kloroforma. ak mu je i lice bilo spaljeno tim sredstvom.
Mada je sluaj prijavio policiji, Rignallu je objanjeno da e teko
pronai napadaa, s obzirom da nije znao ni ime ni adresu niti broj
automobilskih tablica napadaa. Ali Rignall se nije predavao, elei da
se njegov sadistiki silovatelj nae pred licem pravde. U unajmljenu
automobilu vozio se rutom kojom su se toga dana vozili, mada se svega
sjeao vrlo mutno i maglovito. Sjeao se ekspresnog izlaza i stoga je
odluio tu postaviti zasjedu, sjedei u automobilu i promatrajui
automobile koji prolaze, nadajui se da e se crni Oldsmobile pojaviti
prije ili kasnije. I naposljetku je njegovo strpljenje bilo nagraeno. Auto
se pojavio i nakon to je zapisao broj tablica, ukljuio se u promet,
slijedei automobil koji je otiao u Zapadnu aveniju Summerdale 8213
u Norwood Parku. S obzirom daje radio za odvjetniku firmu koja se

W
bavila nekretninama, Rignall je vrlo brzo ustanovio daje vlasnik kue i
automobila John Wayne Gacy. S tim informacijama uputio se policiji.
Nakon to su podaci provjereni, Rignall je obavijeten da je Gacy bio
ve nekoliko puta optuen zbog sodomije.
Rignall je uz velike muke natjerao policiju da obavi svoj posao i
naposljetku je uspio isposlovati Gacyevo privoenje. No s obzirom daje
Gacy stanovao u Nonvood Parku, policija je zakljuila da nije pod
nadlenou ikake policije. Tako na kraju Gacy nije optuen, bez
obzira na prosvjedovanje Rignalla i njegova odvjetnika, nego je samo
isplatio sumu od 3000 $ za Rignallove bolnike trokove.
Dana 11. 12. '78. nestaje petnaestogodinji Robert Piest iji je
nestanak prijavila njegova majka. Bio ju je obavijestio da ide na
razgovor u vezi posla kod jednog graevinara koji ivi u blizini, koji je
mislio obavljati za vrijeme ljetnih praznika, ali nije rekao ime te osobe.
Takoer je napomenuo da e brzo biti nazad. Meutim, nikada se vie
nije vratio.
Majka se raspitala kod mlade djevojke koja je radila u apoteci i s
kojom se Robert trebao kasnije nai da zajedno idu na roendansku
zabavu. Ona e se sjetiti daje Robert vjerojatno iao Gacyju. Ime joj je
bilo poznato jer je Gacy radio na preureenju ljekarne.
Cijela obitelj Piest zatim se bacila u potragu za Robertom, ali
bezuspjeno. Bijeg od kue odmah je odbaen kao opcija, ne samo zato
to Robert nije bio takva osoba nego i zbog planova oko roendanske
zabave koje je dogovorio s djevojkom. Nakon razgovora s obitelji Piest
i djevojkom Phil Terf, policajac Ron Adams koji je vodio istragu odmah
je zakljuio da je Gacy vie nego sumnjiv. Adams gaje nazvao 12. 12.
'78. u pola 10 ujutro, meutim, Gacy gaje vrlo grubo odbio, ne elei
razgovarati s njim. Za vrijeme tog poziva tijelo Roberta Piesta lealo je
u Gacyjevoj spavaoj sobi.
No Adams je provjerio Gacyjevu prolost i otkrio daje kanjavan
zbog sodomije. Policijski inspektor Kozenczak, pod kojim je Adams
radio, uputio se te veeri Gacyju zajedno s jo nekoliko policajaca na
daljnje ispitivanje. Gacy je bio posve ravnoduan kad mu je inspektor
pokuao opisati nestalog djeaka i samo je promrmljao da se vidio s
nekim djeakom u vezi polica koje su trebale biti prepravljene za

W
ljekarnu Nisson, ali da se ne sjea tko je to bio. Nakon toga Kozenczak
e zamoliti Gacyja da poe s njim u policijsku postaju i da slubenu
izjavu, meutim, u tom trenutku zazvonio je telefon i Gacya, je neka
osoba obavijestila da mu je umro ujak. U namjeri da izae, ignorirajui
policajce, uzeo je kaput i pokuao izai iz kue, no policajci mu to nisu
dozvolili.
Gacy tada postaje sve neugodniji, tvrdei da ima vanog posla i da
djeakov nestanak nema nikakve vanosti za njega, na to je Kozenczak
odvratio da ima velike vanosti za djeakove roditelje. Svjestan da bez
dokaza ne moe optuiti Gacyja, Kozenczak je, zajedno s ostalim
policajcima, napustio Gacvjevu kuu, s tim da mu je ostavio svoju
vizitku, molei ga da se to prije javi u postaju.
Otada e Gacy biti pod stalnim nadzorom policije. On e to vrlo brzo
primijetiti, postajui nervozan, shvaajui da se ne moe rijeiti
djeakova tijela koje je jo uvijek bilo u kui. No jednog dana uspjet e
pobjei policajcima, strpati tijelo u prtljanik automobila i odvesti ga do
rijeke Des Plaines kod autoputa 55, gdje e ga baciti s mosta u vodu.
Dana 13. 12. '78. pojavit e se u policiji sav blatan, a jedan od
policajaca koji gaje vidio svjedoit e kasnije da su mu oi izgledale
kao daje drogiran. Tog dana Gacy e eljeti razgovarati s Kozenczakom,
no njega u tom trenutku nee biti u postaji, pa e Gacy otii.
Istovremeno, Kozenczak e dobiti dozvolu za pretragu Gacyjeve kue
od suca Marvina Petersa. U prvi mah e se initi da je tijekom te
pretrage malo toga naeno. No Kozenczak e nai recept iz ljekarne
Nisson koji e se pokazati najvanijim dokazom, jer e to biti Robertov
recept, ime e biti potvreno daje djeak bio u Gacyjevoj kui.
Otada je Gacy pod policijskom paskom 24 sata na dan. Dana 19. 12.
'78. Gacy e vrlo drsko pozvati dvojicu policajaca koja su straarila
ispred njegove kue da mu se pridrue na doruku. Tijekom svog
boravka u kui, policajci e osjetiti neki neobian miris, no Gacy e
objasniti da je rije o zaepljenim kanalizacijskim cijevima. To
zaepljenje rezultirat e time da e voda poeti istjecati u tlo ispod kue,
gdje je Gacy sakrio dvadeset i devet tijela ubijenih proteklih godina.
Nakon toga policija dobiva jo jedan nalog za pretres, tijekom kojega e
biti naena tijela. Jo nekoliko leeva bit e naeno u rijeci tijekom

W
sljedea etiri mjeseca, izmeu ostalog i tijelo Roberta Piesta. Naen je
jedan devetogodinji djeak, odrasli mukarac John Butkovich kojeg je
Gacy ubio '76., te Greg Godzik, John Szyc, Billy Carrol, Randall
Reffett, Samuel Stapleton, Michael Bonnin i Rich Johnston.
Ukupan broj rtava popet e se na 34. Gacy e biti osuen na smrt
1980.

W
 Gaskins, Donald Henry SAD

Donald Pee Wee Gaskins bio je osoba uasne naravi i kominog

izgleda (visok metar i ezdeset), a ljudi su ga smatrali najopakijim
ovjekom u Americi.
Kad u 10. mjesecu '75 nestaje tinejderka Florence County, ipak
nitko nee posumnjati u Gaskinsa, bez obzira to e se on hvaliti daje
poeo graditi privatno groblje u umama u blizini svoje kue, to e svi
smatrati samo izmiljanjem.
No na kraju e policija nabasati na devet tijela rtava koje je Gaskins
ubio i sahranio u umi.
Sve te osobe umrle su iz vrlo prozainih razloga, jer su ga razljutile
zbog neega, najee posve beznaajnog.
Gaskins je na suenju priznao ubojstva devetoro ljudi te je 27. 4. '77.
osuen na doivotni zatvor.
No ak ni u zatvoru njegov zloinaki um nije mirovao. Bio je
potplaen s 400 $ da ubije osuenog ubojicu Rudolpha Tynera, koji je
bio u zatvoru zbog ubojstva starijeg para.
S obzirom da posvojeni sin rtava nije bio zadovoljan to je ubojica
ostao na ivotu, unajmio je Gaskinsa da zavri posao.
On je Tynera prvo pokuao otrovati, a kad to nije uspjelo, ubio gaje
plastinim eksplozivom C-4.
Nakon tog ubojstva osuen je u Junoj Karolini na smrt u elektrinoj
stolici.

W
 Gein, Edward SAD, 1906 - 1984.

Na osnovu lika Echvarda Geina, koji je ivio na imanju u sreditu

Wisconsina, Alfred Hitchcock je zasnovao glavnu muku ulogu za svoj
film Psycho. Edward i njegov brat Henry ivjeli su pod dominacijom
svoje stare majke koja ih je cijelog ivota upozoravala na prijetvorne
ene koje e im unititi ivot ako se ne budu uvali. Nakon njene smrti
sinovi ostaju sami u velikoj kui i imanju. Henry e vrlo brzo nakon
majine smrti poginuti u poaru, pa e Edward ostati sasvim sam i
njegov e se um poeti mutiti. Majinu spavau sobu e zapeatiti,
jednako kao i primau sobu i koristit e samo spavau sobu i kuhinju u
prizemlju. Nikada nije zalazio u sobe na katu. Nije morao nita raditi jer
je ivio od fonda koji je dobio preko federalnog programa za zatitu
zemlje. Stoga si je naao hobi, satima prouavajui knjige o ljudskoj
anatomiji. Tek tu i tamo izlazio bi iz kue i obavljao kojekakve poslie
za susjede iz gradia Plainfield koji je imao oko sedamsto stanovnika.
Njegovo zanimanje za ljudsku anatomiju zatim kree vrlo nastranim
putem. Uz pomo slaboumnog seljaka Gusa poet e iskopavati leeve s
lokalnog groblja, objanjavajui Gusu da mu trebaju za eksperimente.
Na suenju je kasnije priznao daje elio prouavati enske spolne
organe na mrtvim tijelima jer je nedavno bio proitao o promjeni spola
Christine Jorgensen, te je tada poelio postati enom.
Iskopana tijela Gein i Gus stavljali su na tagalj iza kue. Gein je
zatim donosio tijela u kuu jedno po jedno, prouavajui ih i secirajui.
Na kraju bi skidao kou s leeva i oblaio se u nju kao daje rije o
odjei. Satima je znao prouavati enske organe i kasnije je priznao da
mu je noenje koe i milovanje mrtvih tijela prualo nesvakidanji
uitak. esto bi sa rtava rezao glave i spolne organe, jetru, srce i
crijeva i to bi pohranjivao, dok bi ostatke bacao. Obzirom daje u to
vrijeme Gus zatvoren u dom, Gein je zakljuilo da bi mu bilo previe
naporno da sam iskapa tijela, te da bi bilo lake ubijati ene i donositi
njihova tijela na ispitivanje u kuu.
Njegova prva rtva bit e pedesetjednogodinja Mary Hogan koja je
radila u salunu. Ubit e je jedne zimske noi kad je doao u salun nakon
W
to su svi otili i kad ga se Mary spremala zatvoriti. Poto ga nije
smatrala opasnim jer gaje poznavala, samo mu je dobacila da zatvara i
da mora otii. No on je bez rijei izvukao pitolj i ubio je jednim hicem
u glavu. Nakon toga je nekoliko sati vukao tijelo kroz snjenu oluju do
svoje kue.
Uli. mjesecu '57. nai e svoju drugu rtvu, Bernice Worden, koja je
radila u eljezariji u Plainfieldu. Sprijateljit e se s njom i njenim sinom
Frankom koji je bio zamjenik erifa. Doznavi iz razgovora da Frank
jedne nedjelje namjerava otii u cjelodnevni lov i shvativi da e
Bernice ostati sama, Gein e odmah iskovati plan. Te nedjelje je uao u
trgovinu, mirno skinuo sa zida trgovine puku i stavio u nju jedan
metak, koji je donio sa sobom, i ubio prestravljenu enu jednim hicem u
glavu. Nakon to je uzeo novac iz blagajne, u kojoj je naao 41 $,
zakljuao je vrata trgovine i odvukao le ge Worden do svoje kue.
Obje rtve nalikovale su Geinovoj majci.
Vrativi se kui, Frank je naao ispranjenu blagajnu i lokvu krvi u
blizini. Takoer, majinim rukopisom bio je napola ispisan raun za
antifriz i kad gaje vidio, sjetio se daje Gein rekao da e doi do trgovine
da ga kupi. Odmah je posumnjao daje Gein kriv za nestanak njegove
majke i o tome je obavijestio erifa, koji se odmah uputio prema
Geinovoj kui. Istovremeno, Frank odlazi u zapadni Plainfield, znajui
daje Gein tamo u posjetu prijateljima. Naao je Geina kako veera. Kad
gaje optuio daje kriv, Gein je zanijekao svaku povezanost s nestankom
ge Worden. No kad se erif vratio iz Geinove kue, njegovo okantno
svjedoenje rei e da je svaka rije koja je dolazila iz Geinovih usta
bila la. Prema erifovu svjedoanstvu, u kuhinji je u ai naao etiri
ljudska nosa, bilo je tu ogrlica od ljudske koe, bubanj od konzerve za
kavu na ijem je dnu i vrhu bila nategnuta ljudska koa, ljudske usne
objeene na uetu visjele su s prozora, etiri stolice bile su presvuene
ljudskom koom, a bilo je tu i vesta, arapa i drugih odjevnih predmeta
od ljudske kote. Na zidovima je visjelo devet koa oguljenih s lica ena,
a naao je i deset enskih glava kojima je bilo otpiljeno tjeme odmah
iznad obrva. Od jedne lubanje napravio je zdjelu za juhu. U friideru je
bilo puno zamrznutih ljudskih organa. U tavici na pei lealo je ljudsko
srce. U podrumu su dijelovi ljudskih tijela i organi visjeli s kuka na

W
zidovima, a po podu je posvuda bilo sasuene ljudske krvi. Radilo se o
ostacima otprilike petnaest ena ija su tijela bila opljakana iz grobova
ukljuujui i dvije ene koje je ubio. Na suenju je rekao da moda ima
jo nekoliko ubojstava kojih se ne moe sjetiti. Bez ustruavanja je
priao o tome kako je jeo meso mrtvaca koje je iskopao iz grobova,
jednako kao i onih koje je ubio, kako je rado nosio kou i igrao se sa
svojim trofejima. O svemu tome priao je kao da se radi o
najnormalnijim stvarima, a s obzirom da je to radio ve godinama vrlo
je lako shvatiti da su takve izopaenosti za njega postale svakodnevna
stvar. Uvrijedio se kad je optuen da je opljakao Wordenovu blagajnu,
jer prema njemu je novac uzeo samo zato jer je elio vidjeti kako
blagajna radi. Bio je osuen na doivotni zatvor, a tijekom godina esto
je pokuavao ulagati albe, ali sve su odbijene. Umro je na psihijatriji u
Mendoti 26. 7. '84, zbog problema s disanjem. Geinova kua je s
vremenom vandalizirana i spaljena vie puta u pokuaju lokalnog
stanovita, a osobito mladei, da izbrie to zlo mjesto s lica zemlje.
Gein je sahranjen na plainfieldskom groblju pored svoje voljene majke.

W
 Haarmann, Fritz Njemaka, 1879 - 1925.

Roen u Hannoveru 25. 10. 1879, jo kao dijete poeo je pokazivati

svoje sklonosti, igrajui se s lutkama i oblaei se u sestrinu odjeu.
Poslan je u vojnu kolu, no otputen je kad je poeo pokazivati
znakove epilepsije.
Zatim se zapoljava u oevoj tvornici cigareta, meutim, uhapen je
zbog seksualnih napada na djecu i zatvoren u mentalnu instituciju.
Pobjegao je iz nje i pridruio se vojsci, meutim, otputen je iz nje jer
ga ni tamo nisu eljeli. Zatim se vratio u Hanover gdje e postati
policijski dounik.
Kraj 1. sv. rata pokazao se vrlo povoljnim za Haarmanna. Mnogi
mladi ljudi dolazili su u Hannover u potrazi za poslom i esto su spavali
na eljeznikim postajama i stoga je tu Haarmann i nalazio svoje rtve.
Od 1918. zajedno sa svojim homoseksualnim ljubavnikom Hansom
Gransom zapoeo je seriju silovanja, ubojstava i kanibalizma zbog koje
su ga prozvali Hanoverskim vampirom. esto se koristio svojom
policijskom znakom da natjera rtve u svoj stan koji se nalazio u
idovskom getu, gdje ih je seksualno zlostavljao i ubijao, i to najee
grizui ih za vrat i ispijajui im krv. Poto bi rtvu ubio, odnio bi ju na
tavan i zatim je raskomadao. Odjeu i stvari koje su pripadale rtvi bi
prodao, kosti, lubanju i druge dijelove bacio bi u rijeku Leine. Meso bi
pripremio i nosio ga na trnicu u Hanoveru gdje bi ga prodavao kao
konjsko meso. Jako se dobro prodavalo.
Policijska istraga poinje u 3. mjesecu '24, kad e neki djeaci
pecajui na rijeci pronai nekoliko ljudskih glava. Sljedeeg mjeseca
jedan djeak beskunik e optuiti Haarmanna za napastovanje. Nakon
ispitivanja, njegov stan e biti pretraen te e biti naeni dokazi o
njegovoj krivnji. Naposljetku e Haarmann priznati ubojstva te e ih
povezati sa svojim ljubavnikom Hansom, prikazujui ga kao svog
voljnog pomonika. Iz rijeke e biti izvueni ostaci dvadeset i sedam
osoba. Na pitanje koliko je rtava bilo, Haarmann e odgovoriti: negdje
izmeu 30 i 40. No po nekim procjenama ta brojka je moda blia 100.
Suenje Haarmannu i Gransu poelo je 4. 12. '24. godine. Tijekom
W
suenja Grans je bio veoma povuen, dok se Haarmann ponaao vrlo
bahato. Od 27 rtava za koje je optuen, zanijekao je samo tri, tvrdei
da je jedan od ubijenih djeaka bio previe ruan da bi mu bio imalo
interesantan. Na kraju je optuen za 24 ubojstva mladia u godinama od
trinaest do dvadeset i osuen je na smrt odrubljivanjem glave. Grans je
osuen na doivotni zatvor, a kazna je kasnije smanjena na dvadeset
godina. Haarmann je pogubljen u hanoverskom zatvoru 25. 4. '25.

W
 Haerm.Teet, 1954 i Thomas,Aligen Lars, 1949
- vedska

Od 1984. godine poinje serija ubojstava vedskih prostitutki ija e

tijela biti naena raskomadana. Prva u nizu bila je
dvadesetosmogodinja Catrine da Costa i to 19. 7. '84, kad e njeno
tijelo biti naeno u plastinoj vrei za smee na sportskom stadionu koji
su koristili policajci. Tjedan dana kasnije 26-godinja Annika Mors bit
e naeno u parku. Dr. Teet Haerm, forenziki vjetak, zakljuit e daje
bila zadavljena i daje najvjerojatnije ista osoba poinila oba ubojstva.
Dana 1. 8. u stockholskom kvartu crvenih svjetala bit e naena
zadavljena dvadesetsedmogodinja Kristine Cravache. Po redu e zatim
nestati Lena Grans, Cats Falk, Lena Bofors, Lena Manson i Lota
Svenson, koje e doivjeti istu sudbinu. Policija je, ispitujui ostale
prostitutke zakljuila da se tamnokosi mukarac u bijelom Volkswagenu
esto vozio ovim kvartom i brzo je zakljueno da je najvjerojatnije on
ubojica. Jedna od djevojaka prisjetila se broja tablica i na kraju je
ustanovljeno da automobil pripada dr. Haermu.
Haerm je uhapen za vrijeme jedne autopsije, ali je nijekao bilo
kakvu povezanost sa zloinima. Haerm je bio udovac jer se njegova
ena 7. 1. '82. navodno ubila. No nakon hapenja otkrivene su u
Haermovoj kui slike njegove ene s omom oko vrata. Ustanovljeno je
da su slike u vezi sa lankom koji je Haerm objavio u jednom
medicinskom asopisu, a gdje se govorilo o samoubojstvu davljenjem i
metodi koju koriste seksualni psihopati. No ipak nije bilo dovoljno
dokaza da ga se optui pa je puten, ali mu je zabranjeno da obavlja
lijeniku praksu. Tijekom vremena koje je proveo u zatvoru nije se
pojavilo nijedno novo tijelo. No u 3. mjesecu '85. naena su tijela
njegovih prijanjih rtava Lene Grans i Cats Falk i to u potopljenom
automobilu koji je izvuen iz mora u blizini Hamarbyja. Dana 7. 1. '86.
naeno je tijelo dvadesetdvogodinje Tazuga Tovonaga, japanske
studentice. Naposljetku je svjedoenje etverogodinje djevojice
nainilo pomak u sluaju ubojice Haerma. Socijalni radnici ustanovili
su da je dijete seksualno napastovano, a ustanovit e se da je njen
W
silovatelj bio njen otac, Haermov kolega dr. Allgen Lars Thomas.
Naposljetku e Thomas to priznati, dodajui kako je Haerm bio
svjedok silovanja djevojice, te e priznati i to daje pomagao Haermu
kod ubojstava prostitutki. Haerm je za sebe tvrdio daje voa sekte kojoj
je cilj uklanjanje prostitutki, a koja se posvetila kanibalizmu i
nekrofiliji. 28. 10. '87. Haerm e biti uhapen po drugi put i osuen za
ubojstva da Costa, Mors, Cravache, Grans, Falk, Svenson, Manson,
Tovonaga i njegove ene Ann Catrine. Thomas e biti osuen zbog
silovanja i ubojstva Catrine da Costa i incesta s kerkom. Thomas je
priznao krivnju, dok je Haerm sve opovrgavao. 16. 9. '88. obojica e biti
osueni na doivotni zatvor.

W
 Haggart, Robert Lee, SAD, 1951 -

Kad se u 2. mjesecu '82. Haggart oenio Garnettom Post, nije ni

slutio da e ga ona napustiti samo est mjeseci kasnije, shvativi da je
pogrijeila. Otii e na Floridu, no vratit e se u Michigan 16. 2. da
posjeti roditelje i zavri papire za razvod. No pokazat e se da je
situacija koja se inila jednostavnom bila daleko od toga jer, eljan
osvete i bijesan, Robert Lee Haggart pojavit e se naoruan pukom u
kui Postovih i obiteljsko okupljanje pretvorit e se u klaonicu u kojoj
e ivote izgubiti Garnetta, njeni roditelji, njena sestra Helen Gaffney i
njeno troje djece, desetogodinja Angela, estogodinji Tom i
etverogodinja Amy. Samo je jednogodinja Mandy uspjela izbjei
sigurnu smrt jer ju je majka od kie metaka zatitila svojim tijelom.
Nakon izdavanja potjernice Haggart je uhapen 18. 2. u blizini mjesta
Jasper u Tennesseeju jer se vozio automobilom ukradenim ubijenom
puncu, a koga je prepoznao jedan policajac u patroli u blizini restorana
nedaleko granice s Alabamom. Ubojica je potom vraen u Michigan
gdje mu je 8. 10. sueno za ubojstva, a dva tjedna kasnije e biti osuen
na doivotni zatvor bez mogunosti pomilovanja.

W
 Haigh, John George Velika Britanija, 1909 -
1949.

Poznat kao "ubojica s kiselom kupkom" ili "vampirski ubojica", ovo

je jedan od najokrutnijih masovnih ubojica Velike Britanije. Roenje
24. 7. 1909. u Stamfordu, Lincolnshire, i odgojen u vrlo religioznoj
sredini. Roditelji su mu bili lanovi religiozne sekte Plymouth Brethren
kojima je zabranjena svaka vrsta zabave, ak i itanje novina i gledanje
TV. Bio je vrlo inteligentno dijete, meutim, okovano pravilima koja su
mu roditelji nametnuli. U svojim ranim dvadesetima poinje raditi kao
trgovac, a '34. se eni Beatrice Hamer no obzirom da e u 11. mjesecu
te godine biti uhapen zbog prijevare, taj brak e brzo propasti. Od
poetka 30-tih pa sve do kraja rata bavit e se kojekakvim ilegalnim
posliima. Godine '37. dospjet e u zatvor na etiri godine zbog
pokuaja izvlaenja novca na osnovi lanih obeanja. Nakon
osloboenja 1940. u tri godine skupit e odreenu koliinu novca i
preseliti se u luksuzan hotel iji su ostali stanari pripadali viem,
imunijem drutvenom sloju. '44. e obnoviti svoje poznanstvo s
obitelji McSwan, u kojoj je radio kao tajnik '36. Istovremeno, unajmit
e sobu u podrumu Gloucesteske ceste 79 u Kensingtonu, gdje e se
prema njegovu svjedoenju baviti "izumima". Kad 9. 9. '44. nestane sin
obitelji McSwan obitelj e biti vrlo zabrinuta. Haigh e taj nestanak
pokuati objasniti skrivanjem od vojske, to se u to vrijeme esto
dogaalo. Istina je bila daje Haigh Donalda pozvao u svoju podzemnu
prostoriju, gdje ga je pretukao na smrt. Isto to napravit e godinu dana
kasnije i s gospodinom i gospoom McSwan. Tijela je zatim stavio u
kiselinu, a razgraene ostatke istresao je iza svoje radionice. Nakon
tako obavljenog posla uspio je krivotvoriti potpise i zadobiti vlasnitvo
McSwansovih. No vrlo brzo je potroio bogatstvo zadobiveno prodajom
imovine steene ubojstvom kladei se na trkama pasa, vjerujui da ima
sistem koji neosporno dobiva. Naravno, izgubio je i to gaje ponovno
potaknulo na ubojstvo. U 8. mjesecu '47. godine okrenut e se dr.
Archibaldu Hendersonu i njegovoj eni Rosalie koji su prodavali kuu.
Mada bez prebijena novia, Haigh se poeo pogaati s njima, da bi se
W
na kraju sprijateljili. Dana 12. 2. '48. on e odvesti dr. Hendersona u
svoju radionicu, ubiti ga hicem u glavu, a zatim razgraditi njegovo tijelo
u sulfinoj kiselini. Zatim e se vratiti po njegovu enu, objanjavajui
joj da joj je muu pozlilo i da mora odmah doi. Isto e uiniti i s njom.
Jednako kao i s prethodnim rtvama falsificirao je pismo u kojem je
stajalo da odlaze na neko osamljeno mjesto i ostavljaju sve poslove
godinu Haighu. Nakon toga Haigh je prodao njihovu kuu i podigao
10.000 funti s njihovih rauna. I ponovno je za manje od godinu dana
uspio potratiti sav taj novac.
Gu Durand-Deacon Haigh e upoznati '49. u hotelskom restoranu.
Vjerujui u priu da Haigh ima novca od iznajmljivanja luksuznih
automobila bogataima, ona e mu prii s idejom o proizvodnji
umjetnih noktiju, to e Haigh odmah prihvatiti i predloiti gospoi da
pou u njegovu radionu da razrade pojedinosti. To e se i desiti 18. 2.
'49. im je ula u radionu, ubio ju je hicem u potiljak, a zatim razgradio
njeno tijelo u sulfinoj kiselini. Meutim, od ovog ubojstva nee imati
puno zarade, tek nekoliko stotina funti od prodaje bunde i nakita, to e
mu biti dovoljno samo za djelomino pokrivanje njegovih velikih
dugova. No shvatio je da bi ovim ubojstvom vrlo lako mogao doi na
spisak osumnjienih, pa se poeo raspitivati o gi Durand-Deacon,
pokuavajui stvoriti dojam da se nikada nije pojavila na njihovu
sastanku. Na taj nain upoznat e se s gom Lane, prijateljicom ge
Durand-Deacon, koja je dan nakon to se Haigh poeo raspitivati o
udovici prijavila stvar policiji. Meutim, jo nitko nije sumnjao a njega.
No napravit e greku kad ponudi gi Lane daje odvede do policije da
vidi ima li novosti. Jedan od policajaca e ga prepoznati, provjeriti
njegovu prolost i utvrditi da ima kriminalni dosje.
Vrlo brzo postao je sumnjiv i 28. 2. '49. doveden je na sasluanje. U
poetku je nijekao da ima bilo to s nestankom ge Durand-Deacon, ali
nakon navaljivanja policije jednostavno je poeo vikati da udovice vie
nema, daje rastvorio njeno tijelo u kiselini i da ne mogu nita dokazati
bez tijela.
No to je bila greka jer je policija u njegovoj radionici uspjela
pronai ostatke ge Durand-Deacon koji su bili dovoljni za
identifikaciju. I ne samo to: Haigh je u stanu drao dnevnik u kojemu je

W
biljeio sva svoja ubojstva, a naeni su i neki osobni predmeti obitelji
McSwan i Henderson. Haighovo suenje za ubojstvo ge Durand-
Deacon poelo je 18. 7. 49. Haigh se tada odluio proglasiti ludim da bi
ga smjestili u mentalnu instituciju Broadmoor, smatrajui da e lake
pobjei. Stoga je na suenju izjavio da je kod svakog ubojstva popio
au krvi rtve, a i posebno je uivao u opisivanju detalja svakog
ubojstva. No samo e novine, uvijek eljne novih senzacija, tome
pridavati panju.
Zbog toga se Haigh svojski trudi prikazati ludim, pred uvarima
pijui vlastiti urin i radei mnoge druge iracionalne stvari. No nita od
toga nije djelovalo na sud. Nakon samo petnaest minuta vijeanja
proglaenje krivim i osuen na smrt. ekajui smrtnu kaznu, Haigh je
napisao svoje memoare, optuujui za sve svoje poremeaje oca,
religioznog fanatika koji mu je uskraivao sva zadovoljstva.
Naposljetku je objeen 6. 8. '49. u zatvoru Wandsworth.

W
 Hali, James W. SAD, 1921 - 1946.

Ovaj sin propovjednika s devetnaest godina pridruuje se mornarici.

Meutim, bit e otputen iz nje nakon samo 6 tjedana zbog
ravnodunosti prema obavljanju dunosti. Veinu svojih rtava nalazio
je stopirajui, kradui njihove stvari nakon to bi ih ubio, a osobit uitak
mu je bio kasnije traiti novinske lanke o njima, da vidi tko su oni bili.
Izmeu ostalog, ubio je i svoju drugu enu, devetnaestogodinju Fay
Clememts Hali, zatukavi je golim rukama. Prema rijeima mnogih
svjedoka, naizgled je bio vrlo draga osoba, sve dok ga ovjek ne bi
bolje upoznao. Na sudu je ovaj dvadesetetverogodinjak bez imalo
grinje savjesti priznao est ubojstava. Nakon trodnevnog suenja
osuen je na smrt i pogubljen 4. 1. '46.

W
 Hanson,William P. SAD, 1949 -

Prvo ubojstvo ove osobe, za koju se kasnije dokazalo da je

podvojena linost koja je vjerovala da osveuje silovanje svoje bive
djevojke, desilo se 16. 10. '73, kad je na parkiralitu u San Franciscu
ubijen Lorenzo Carniglia. Dogaaju je svjedoio uvar parkiralita i jo
jedna osoba koja je vidjela plavokosog mukarca koji je nosio pitolj u
smeoj papirnatoj vreici te se nakon zloina odvezao u bijelom
kombiju. rtva je umrla tek nekoliko sati poslije napada. Nakon ovog
prvog ubojstva prozvat e ga ubojicom s papirnatom vreicom. Druga
rtva bit e ubijena 20. 12. '73. i tu e se polako poeti uoavati uzorak
po kojemu e ubojica raditi. Jednako kao i prola rtva, i ova je bila
srednjih godina, punija i malo je epala. Ara Kuznezow ubijen je u 8:50
dok je u misiji ekao besplatni doruak.
Dana 25. 1. policiji e se javiti prijatelj Williama Hansona kojemu e
ovaj priznati da pokuava ubiti silovatelja mladih djevojaka. Navodno
gaje nekoliko puta ubio, ali se ta osoba stalno vraa. Detektivi Flanzon i
Clearv vrlo brzo e shvatiti da Hanson odgovara profilu ubojice. U
njegovu dosjeu naeno je da je u 2. mjesecu '73. pokuao noem ubiti
jednog poslovnog ovjeka, meutim, kako se rtva nije pojavila na
sudu, optuba je odbaena.
Kad su 26. 1. '74. detektivi doli do kue gdje je Hanson ivio sa
svojim roditeljima, Hanson nije pruao nikakav otpor, ve im je dapae
pokazao puku kojom je ubio Kuznezowa. Revolver kojim je ubio svoju
prvu rtvu je bio bacio, ali je zato ve bio nabavio novi revolver koji je
naen pod njegovim madracem. Na sudu je priznao svoje zloine.
Dokazano je takoer da je Hanson imao dugogodinju djevojku koja
je bila silovana '72. a on je zbog nekog razloga smatrao sebe
odgovornim za to, pa je ubijajui osobe koje su nalikovale njenom
silovatelju vjerovao da ubija silovatelja samog. 16. 3. proglaenje
nevinim zbog poremeenosti te je poslan u Dravnu bolnicu Atescadero
za mentalno oboljele zloince.

W
 Harrison, Daniel Paul SAD, 1903 -

Roen je u Sjevernoj Carolini i djetnjstvo je proveo ugodno, bavei

se slikanjem i pisanjem poezije. U dvadesetima se seli u Chicago, gdje
e se zaposliti i oeniti. Meutim, ugodan i miran ivot koji je naizgled
vodio bio je maska njegovoj pravoj prirodi. U dnevnik e upisati da ima
stranu potrebu za ubijanjem i da mora pobijediti taj poriv ili e se
ubojstvo doista desiti. No bez obzira to zna da se neto udno dogaa s
njim, nee otii psihijatru iz straha da bi ga ovaj mogao poslati na
lijeenje. Prvi pokuaj ubojstva desit e se kad se jedne noi njegova
ena Marie probudi i ugleda svoga mua kako se naginje nad nju, drei
u ruci sat i reei da e je ubiti. Pobjegla je i zakljuala se u kupaonicu,
a kad je pola sata kasnije izala, on je spavao. Odmah je pokrenula
rastavu, mada je Harrison tvrdio daje najvjerojatnije imao nonu moru,
no Marie nije eljela riskirati.
Vrlo brzo e se ponovno oeniti no ena e ga napustiti no nakon
vjenanja. Tog je dana otiao na posao, a kad se vratio, ena nije bila u
kui jer je otila u trgovinu. Harrison je poludio, vritei da e je ubiti i
ekiem je pokuao napasti vlasnicu kue. Nakon toga je istrao van, a
kad se njegova ena Margaret vratila, kuevlasnica joj je sve ispriala i
Margaret je pobjegla svojoj majci i odmah zatraila razvod.
Nakon toga Harrison gubi posao u uredu i zapoljava se kao
automehaniar, ali ni to nije dugo trajalo. U 12. mjesecu '30. pokvarit e
se jedan auto u pogrebnoj povorci. Nakon to bude radio na njegovu
popravku, Harrison e se jednostavno pridruiti sahrani i osjetit e
veliko zadovoljstvo kad bude vidio lice preminule mlade ene, a u
dnevnik e upisati da je sada siguran da samo gledanje leeva uskoro
nee biti dovoljno i da e morati ubiti.
Nakon toga seli se u jedan jeftini hotel i prodaje sav svoj alat osim
ekia. Jedne noi probudit e se sanjajui daje nekog ubio, da bi zaista
ustanovio da pored njega lei le. Dana 1. 5. '35. Harrison e sresti
Josepha Hardyja, prevaranta s kojim e se odmah sprijateljiti i s kojim
e krenuti prema jugu i to tako da su zaustavili auto Franka J. Murraya i
Norme Newby i revolverom ih prisilili da ih odvedu u umski rezervat
W
Elmwood. Na izoliranom mjestu Harrison e Normu Newby drkom
premlatiti na smrt, a Murraya onesvijestiti. Na putu do Virginije orobit
e estoro poslovnih ljudi.
Nakon povratka u Chicago Harrison e 9. 1. '32. ubiti svog prijatelja
Charlesa Pagela, a nekoliko dana kasnije i poznanika Charlesa Tyrella, i
to obojicu ekiem.
23. 1. Harrison e doi zubaru dr. Jamesu Shaferu. U trenutku kad je
uao zubar je rjeavao krialjku te ga usput upitao da li zna koja rije od
5 slova oznaava mentalno poremeenu osobu. Nakon toga, sjetivi se
sam, promrmljat e: "luak", na to e ga Harrison zatui ekiem.
Slina stvar desit e se 31. 1. kad Harrison posjeti svog poznanika Gena
Davisa. Nai e ga u njegovoj garai i zamolit e ga da mu posudi auto,
na to e se Davi samo nasmijati i rei mu podsmjeljivo: "Zar si
poludio?" To je bilo dovoljno da mu Harrison smrska lubanju. Policija
e uspjeti pronai Davisova ubojicu jer e kod njega nai boicu pilula
za spavanje koje su bile propisane Harrisonu.
Odmah nakon hapenja sve e priznati, a slijedeeg dana dvojica
psihijatara proglasit e ga manijakalnim ubojicom. 25. 2. '32. odveden
je u bolnicu za mentalno oboljele zloince u Chesteru, Illinoisa no
odande e pobjei zajedno s Peterom Florekom 12. 2. '38. Bijeg e
trajati samo nekoliko dana prije nego je vraen u bolnicu.

W
 Henriot, Michel Francuska, 1910 - 1945.

U potrazi za novcem koji mu je bio potreban za uzgoj srebrnih lisica

kojim se bavio, dvadesetetverogodinji Michel Henriot odluio se
oeniti devetnaestogodinjom Georgette Deglave koja je sa sobom
donosila miraz od 160.000 franaka, upravo koliko mu je trebalo. Doao
je u kontakt s njom preko oglasa i oenili su se 10. 10. '33. No pokazat
e se da donesena koliina novca nee biti dovoljna te e Michel
osigurati ivot svoje nove ene od nesrea, ubojstva i ciklona na
800.000 franaka. Georgette je bila prilino neprivlana, djelomino
paralizirana zbog ozljede glave u djetinjstvu i stoga ona i Michel nisu
imali previe fizikog kontakta. No ni Michel nije bio posebno
privlaan, a k tomu je bio poznat i po svome sadizmu i iivljavanju na
ivotinjama. Georgettina obitelj je nije obavijestila o priama koje
krue o njezinu muu, meutim, kasnije joj je sestra napisala opirno
pismo u kome joj je prepriala sve prie koje krue o njezinu muu.
Dana 8. 5. stvar e kulminirati kad Michel pokua obljubiti svoju enu,
no ona ga odbije. Razbjenjen, on dohvaa ara i poinje je udarati po
glavi. Uspijeva se osloboditi i dohvatiti telefon no tada e je mu ubiti s
pet hitaca iz pitolja. Nakon toga tri susjedima s priom da je neki
nepoznati provalnik ubio njegovu enu.
U poetku policija ne sumnja u njega zbog toga to mu je otac bio
lokalni tuitelj. U meuvremenu Michel e dogovoriti da mu netko u
Parizu sredi posao sa osiguravajuim drutvom. Istovremeno, policija
otkriva dnevnik njegove ene i pisma njene sestre koja definitivno
optuuju Michela, koji je na kraju uhien.
Na suenju e priznati daje dugo planirao eninu smrt tvrdei daje, s
obzirom daje bio lovac, elio osjetiti zadovoljstvo u ubijanju neeg
novoga. Proglaen je krivim, ali i mentalno poremeenim, pa je
zatvoren u mentalnu instituciju.

W
 Irwin, Robert SAD

Irwin, koga je otac napustio u ranom djetinjstvu, bio je vrlo vezan za

svoju majku koja se nakon stoje mu otiao od nje pretvorila u
religioznog fanatika, i to je zacrtalo daljnji Irwinov ivotni put. Mir je
nalazio jedino u kiparstvu.
Tridesete odlazi u New York gdje poinje posjeivati psihijatre, no
njegovo stanje postaje sve tee i na kraju poinje eljeti da bude
kastriran kako bi se njegova seksualna energija usmjerila k viim
ciljevima. U 10. mjesecu '32. sam sebe uspijeva ozlijediti i nakon toga
bit e odveden azil. Nako nekog vremena biva puten.
U 3. mjesecu '34. unajmit e sobu u kui maarskih emigranata
obitelji Gedeon i zaljubit e se u Ethel, jednu od keri, no ona e se vrlo
brzo udati i napustiti kuu. Nakon toga druga sestra Veronica baca oko
na lrwina, meutim, on je ignorira.
Bijesna zbog odbijanja, ona e poeti iriti glasine daje
homoseksualac. U to se vrijeme majka i otac Gedeon poinju estoko
svaati i to najvie zbog Veronicina promiskuitetnog ivota i na kraju
otac obitelji odlazi od kue. Istovremeno e i Irwin napustiti dom
Gedeonovih.
Poinje studirati teologiju, meutim, biva izbaen s fakulteta nakon
tue s jednim od studenata. Naposljetku, razoaran ivotom, odluuje se
na samoubojstvo, ali nakon toga tu ideju preoblikuje u ideju da ne eli u
smrt poi sam. 27. 3. '37. odlazi u kuu Gedeonovih gdje e zadaviti
gu Gedeon, jednog stanara, Franka Bvmesa, a nakon nekog vremena i
Veronicu, koja se vraa sa sastanka.
Prvosumnjieni e bit otac Joseph Gedeon, s obzirom da nije bilo
objanjenja motiva, ni otisaka prstiju u stanu koji bi ukazivali na nekog
drugog. No nekoliko dana kasnije na eljeznikom kolodvoru bit e
pronaen kofer u kojemu e biti naene hlae iz dravne bolnice
Rockland, to je bila zadnja zabiljeena Invinova adresa, a ustanovljeno
je i da serijski broj na hlaama odgovara onima koje je Irwin nosio. Na
taj nain bit e utvren njegov identitet.
Dolazi na listu osumnjienih nakon to se saznalo daje kipar jer je
W
ustanovljeno daje Bvrnes ubijen kiparskim dlijetom. Irwin bjei u
Chicago gdje e prodati svoju priu novinama HeraldExaminer, dobivi
naslovnicu i uivajui u svojih 5 minuta slave.
Naposljetku, predaje se policiji i biva osuen za ubojstvo, dobivi
kaznu od 139 godina zatvora.

W
 Jackson, Calvin SAD, 1948 -

Spoznaja o vrlo loem policijskom radu, kad se policija nije ni

potrudila ustanoviti da je ubojstvo devet postarijih ena u hotelu Park
Plaa izmeu travnja '73. i rujna '74. djelo jedne osobe, donijela je
velike potrese u policijskom Odjelu za umorstva u New Yorku. Smatra
se daje samo zbog policijske neaktivnosti ovaj sluaj otiao tako daleko.
Bila je rije o sirotinjskom hotelu u kojem je prva rtva naena 10. 4.
'73. Radilo se o tridesetdevetogodinjoj Theresi Jordan koja je naena
uguena u svojoj sobi. Policija jedva da se obazrela na ovo ubojstvo.
Sljedee se desilo 19. 7., kad je sedamdesetpetogodinja Kate Lewisohn
uguena, a njena lubanja smrskana. Uzorak ubojstava se oblikovao, ali
policija je mirila na oba oka. Sljedea u nizu bila je ezdesetogodinja
Mabel Hartmeyer, koja je naena mrtva 24. 4. '74. Meutim, proglaena
je umrlom zbog otkazivanja srca, mada e kasnije biti ustanovljeno da
je bila zadavljena i silovana. Samo etiri dana kasnije
sedamdesetdevetogodinja Yetta Vishnefsky ubijena je mesarskim
noem. Naena je vezana, vezanih oiju, ustiju i ruku i bila je silovana,
a iz njene sobe je bilo pokradeno ono malo stoje imala.
Ubojstva se zatim otimaju kontroli. Dana 8. 6. ubijena je
etrdesetsedmogodinja Winifred Miller, nakon nje 19. 6.
sedamdesetjednogodinja Blanche Vincent, ezdesetdevetogodinja
Martha Carpenter !. 7, a 30. 8. ezdeset etiri godine stara Eleanor Platt.
Za Vincentovu i Plattovu bit e reeno da im je srce otkazalo zbog
kroninog alkoholizma.
Dana 12. 9. '74. policiju e u panici nazvati Dorothv May, sluavka
pedesetdevetogodinje ge Pauline Spaniermann koja je ivjela u kui
pored Plaze, tvrdei daje ga Spaniermann ubijena. Nakon to je
policija ispitala stanovnike Spaniermanniine zgrade, utvreno je da su
neki svjedoci vidjeli sumnjivog ovjeka kako silazi poarnim stubama,
drei ispod ruke mali televizor. On je kasnije identificiran kao
dvadesetestogodinji Calvin Jackson koji je optuen za ubojstvo i
krau.
Jackson je od izlaska iz popravnog doma imao za sobom iroku
W
lepezu zloina i pljaki te upotrebu droge. Bio je stanovnik hotela Plaa
gdje je radio kao portir od '72. Priveden i optuen za ubojstva, vrlo brzo
ih je priznao. Mada ga je branitelj pokuao prikazati kao mentalno
bolesnu osobu zbog silovanja starica, sudac Joseph A. Martinis odbio je
prihvatiti tu obranu. Osuen je na dva doivotna zatvora za svaku rtvu
bez mogunosti pomilovanja do 2030.

W
 Jahnke, Richard J. SAD, 1967 -

U djetinjstvu je poznavao samo nasilje jer je njegov otac redovito

tukao njega, njegovu mlau sestru Deborah i majku Mariju. Otac je
imao malo prijatelja, a jedina zabava bila mu je skupljanje oruja.
Nakon mnogo godina zlostavljanja esnaestogodinji Richard odluio
se poaliti svom savjetniku u srednjoj koli Robertu Vagvaryju, koji
gaje potaknuo da u 5. mjesecu '82. prijavi cijelu stvar policiji. No posjet
policije samo je razbjesnio oca, koji je obavijestio sina da mu to nikada
nee oprostiti.
Dana 16. 11. otac e odvesti majku na proslavu dvadesetogodinjice
braka, rekavi Richardu da ga ne eli vidjeti u kui kad se vrati. Za
izbivanja roditelja Richard i njegova sestra napunili su puke,
rasporedili ih po kui i zatim napravili barikade. Deborah, naoruana
pukom, bila je u dnevnoj sobi, dok je Richard zauzeo mjesto u garai,
gdje e se otac prvo pojaviti. U trenutku kad je otac dovezao auto i
uputio se prema garai, Richard je ispalio dva hica koja su oba pronala
cilj. Nakon toga ispalio je jo etiri hica dok je otac leao na podu
garae. Umro je nakon nekoliko minuta.
U 2. mjesecu '83, nakon sedam sati vijeanja, djeak je proglaen
krivim za ubojstvo oca, ali ne i za kovanje zavjere. Osuen je na pet do
petnaest godina zatvora, to je guverner Ed Herschler smanjio na tri
godine.

W
 James, Robert SAD, 1895 - 1942.

ivot poinje za Roberta (roenog kao Raymond Lisemba) nakon to

je od strica naslijedio 2000 $. Nakon toga seli se iz ruralnog dijela
Alabame u Birmingham gdje e pohaati kolu za brijaa i promijeniti
ime u James. Oenit e se '21. s Maud Duncan no vrlo e se brzo rastati
jer njegova ena nije mogla tolerirati njegove sklonosti
sadomazohistikom seksu, tvrdei kako joj je izmeu ostalog imao
obiaj gurati uareno eljezo ispod noktiju.
Odluuje otputovati nakon to ga u nekoliko navrata odreen broj
djevojaka poinje optuivati da su zatrudnjele s njim. Odlazi u gradi
Emporia, Kanzas. Otvorit e brijanicu i oeniti se. No vrlo brzo bjei
iz Emporije, ostavljajui enu, jer e otac jedne od djevojaka koja je s
njim ostala trudna poeti prijetiti njegovu ivotu. Nekoliko tjedana
kasnije dolazi u Fargo, ponovno otvara brijanicu i eni se Winonom
Wallace. Odlaze na brano putovanje u Colorado Pike Peak gdje
Winona biva ozbiljno ozlijeena u prometnoj nesrei. Nakon njezina
oporavka James je odvodi u jednu osamljenu kolibu u Kanadi, a
nekoliko dana nakon dolaska tamo James e obavijestiti policiju da mu
se ena utopila u kadi. Nakon sprovoda dobio je 14.000 $ od
osiguravajueg drutva na osnovi police uplaene dan prije vjenanja.
Ponovno se eni u Alabami '34. s Helen Smith i nakon vjenanja
odlaze u Los Angeles. Prema kasnijem Heleninu svjedoenju, James je
bio impotentan, osim u sluajevima kad bi ga bievala. Za razliku od
prijanjih ena, Helen je odmah posumnjala kad joj je James rekao da
ode na lijeniki pregled radi sklapanja police ivotnog osiguranja. Ona
je odvratila samo da osobe koje se osiguravaju uvijek umiru na neki
udan nain i odbila je njegov prijedlog. Na njegova daljnja, sve
agresivnija navaljivanja, naposljetku je zatraila razvod.
James zatim sklapa policu osiguranja od 10.000 $ za svog neaka
Corneliusa Wrighta, mornara koji je bio stacioniran u San Diegu.
Wright je tijekom ivota doivio mnotvo nesrea, od prometnih pa do
udarca bejzbolske lopte u glavu tijekom igre. Nita ne sumnjajui,
nakon to je James zamolio Corneliusa da mu posudi automobil,
W
Cornelius pristaje. Meutim, kad je tri dana kasnije Cornelius sam
krenuo tim autom, u blizini Santa Rosea dolo je do prometne nesree u
kojoj je poginuo. Mehaniar koji e kasnije pregledati auto tvrdit e da
neto nije bilo u redu s volanom.
Novcem od osiguranja James e otvoriti brijanicu u Los Angelesu.
Nakon to se upusti u aferu s dvadesetpetogodinjom Mary Bush i
nakon to ona ostane trudna, James e je oeniti i ponovno sklopiti
policu osiguranja ivota za svoju novu enu. Zatim uz pomo jednog od
svojih zaposlenika nabavlja dvije otrovne egrtue, objanjavajui kako
se jedan njegov prijatelj eli rijeiti ene i za to su mu potrebne zmije. U
6. mjesecu '35. godine njegov zaposlenik Charlie Hope otii e
uzgajivau zmija i nabaviti traeno. Obeavajui mu novac od
osiguranja, James zatim nagovara Hopea da mu pomogne ubiti enu. I
tako jednog dana on dovodi Hopea doma i predstavlja ga svojoj trudnoj
eni kao lijenika. Tijekom veere Hope je uspio uvjeriti naivnu gu
James da bi trebala prekinuti trudnou jer jako loe izgleda. I tako
Mary, nita ne slutei, dozvoljava navodnom lijeniku da joj jo te
veeri napravi abortus. Kao anesteziju, James ju je natjerao da pije viski
sve dok se nije onesvijestila. Nakon toga stavlja joj nogu u posebno
napravljenu kutiju u kojoj su bile zmije, nadajui se da e umrijeti od
ugriza. Odlazi, ostavljajui je na nekoliko sati. Ali kad se vratio, Mary
je jo bila iva, samo se alila na strane bolove u nozi koja je natekla i
narasla dvostruko od svoje veliine. Da joj ublai bolove, James ju je
zatim nagovorio da legne u toplu kupku. No kad je ula u kadu s
vodom, James ju je uhvatio za noge i povukao tako da joj je glava bila
pod vodom i drao ju je tako sve dok se nije utopila. Zatim ju je
odjenuo i odnio u vrt, inscenirajui nesreu. Zatim je s Hopeom utvrdio
detalje oko alibija i otiao na posao. Te veeri pozvao je doma dvojicu
poznanika kako bi imao svjedoke kad pronae enino tijelo. Ta smrt
klasificirana je kao nesrea. No tri mjeseca kasnije privukao je panju
losangeleskog detektiva Jacka Southarda kad je uhapen jer je davao
nedoline prijedloge jednoj eni. Southard je smatrao da je takvo
ponaanje daleko od dolinog za jednog udovca. Istraivanjem,
Southard je utvrdio da Charles Hope stalno naziva Jamesa te da je
Hopeov automobil esto vian ispred Jamesova stana. Pretraivanjem

W
Hopeova stana naao je raun za dvije egrtue, to je bilo dovoljno da
Southard uhapsi Hopea zbog sumnje za ubojstvo.
Nakon hapenja, Hope e odmah sve priznati, a na osnovu njegova
svjedoenja James e biti uhapen u 3. mjesecu '36. i osuen na smrt,
dok e Hope dobiti kaznu doivotnog zatvora. etiri godine ulagao je
albu za albom, cijelo to vrijeme ostajui u dravnom zatvoru u Los
Angelesu da bi ga tek '40. premjestili u zatvor u San Quentinu. Pokuao
se izboriti za smrt u plinskoj komori umjesto vjeanja, no tek nakon
njegova pogubljenja 1. 5 '42. pogubljenje u plinskoj komori bit e
ozakonjeno u Californiji, pa e James biti posljednja osoba na ovom
podruju koja e biti pogubljena vjeanjem.

W
 Jones, James Warren Gvajana, 1931 - 1978.

Jo u najranijoj dobi Jones e poeti pokazivati neobino fanatinu

sklonost religiji, najvjerojatnije traei u njoj zatitu i sklonite od
grube stvarnosti u kojoj je ivio. Godine '49. eni se s Marceline
Baldwin, a nakon to napusti sveuilite u Indiani, oboje e se preseliti
u Indianapolis, gdje e osnovati metodistiku misiju. No ak e i
crkveni oci zakljuiti da su njegove metode pretjerane, pa e '54. biti
protjeran. Nakon toga okrenut e se neto svjetovnijem ivotu i poet e
se baviti uvozom majmuna, ime e zaraditi 50.000 $. Tim novcem
kupit e ruevnu zgradu u crnakom dijelu Indianapolisa koja je nekad
bila sinagoga. On i ena u tom periodu usvojit e osmero crnake i
korejske djece. Za to vrijeme vlasti Indianapolisa e biti impresionirane
njegovom dobrotvornom djelatnou te e ga imenovati direktorom
organizacije za ljudska prava. No Jones e se vrlo brzo preseliti u
Brazil, u Belo Horizonte, poto e proitati da bi ovo mjesto bilo
najzatienije u sluaju da doe do nuklearnog holokausta. Neto
kasnije preselit e se u Rio de Janeiro gdje e se Jones poeti baviti
nastavnikim poslom. No '57. se ponovno vraa u Indianapolis, a '64.
osnovat e grupu Isusovi sljedbenici, kojoj e biti na elu.
Nakon toga seli svojih stotinjak tovatelja iz Indiane u dolinu
Redwood u Californiji, vjerujui da dolazi smak svijeta. Ponovno
kupuje sinagogu, i to u predgrau San
Francisca, u kojoj e osnovati puku kuhinju i pomo siromanima
koji e se mahom pridruivati njegovoj vjerskoj organizaciji.
Istovremeno, primijetit e ga gradski dunosnici i politiari i uskoro
nee imati nikakvih novanih problema jer e pomo dolaziti sa svih
strana. Nakon toga poinje putovati zemljom i propovijedati.
Godine '74. kupuje 27000 jutara zemlje u Gvajani na sjevernoj obali
June Amerike, te pod paskom vlasti Gvajane poinje kriti umu na
tom dijelu zemlje. To e mjesto postati religiozno sjedite poznato pod
imenom Jonestown u koje e se preseliti oko tisuu lanova sekte iz San
Francisca. To je vrijeme kad e poeti razmiljati o masovnom
samoubojstvu, smatrajui daje to jedini bijeg od zakona i drave, kao
W
jedinih zemaljskih gospodara pojedinca.
Do '76. uspijeva isprati mozak svojim sljedbenicima i uvjeriti ih u
koncept "bijele noi" u kojoj bi se trebao izvriti ritual masovnog
samoubojstva. Broj lanova je do tog vremena narastao na 20.000.
Jones "razvija" sposobnost iscjeliteljstva, koje prakticira meu svojim
sljedbenicima, te poinje sebe nazivati bogom. Neke novine
izvjetavaju kako za vrijeme Jonesovih propovijedi sljedbenici padaju u
trans. No injenica da se raa opasna sekta polako dolazi do ljudi na
vlasti te se pokreu istrage o Jonesovoj organizaciji.
Sedamdeset pet lanova kulta je intervjuirano no nijedan od njih nije
izrazio elju da izae iz sekte. Ipak, kongresmen Leo Ryann, koji je
vodio cijelu istragu, nije se dao tako lako obeshrabriti. Imao je
svjedoanstva ljudi koji su imali djecu u kultu, a koja su nenadano
stradala nakon to su pokuala izai. Trebalo je nai ivog svjedoka i
izvesti stvar na istac. Dana 14. 11. '78. doi e zajedno s novinarima u
Jonestown, no bit e tako ljubazno primljeni da e i sam Ryann biti
impresioniran. No ve sljedeeg dana do Ryanna e doi ceduljica od
nekih ljudi koji ele napustiti kult, a slijede ju sline. Stoga Ryann pita
Jonesa da li bi ljudima koji ele napustiti kult to bilo doputeno. Na to
ga jedan od lanova kulta pokuava napasti i ubosti noem.
Time posjet definitivno biva zavren i Ryannova grupa odlazi do
aerodroma da doekaju avion koji e ih odvesti s tog mjesta.
U isto vrijeme kad se avion pojavio, pojavljuju se i trojica
naoruanih mukaraca koji e otvoriti vatru na grupu. Poginut e pet
osoba, ukljuujui i kongresmena Ryanna.
Ovim dogaajem Jones zapoinje posljednji dio svoga plana, dijelei
svojim sljedbenicima cijanid. Prvo su njime nahranjena najmlaa djeca
u kampu, potom ona starija, da bi onda svi odrasli uzeli otrov.
U samo pet minuta umrlo je 913 osoba. Sam Jones ubio se hicem iz
pitolja. One koji su odbili dobrovoljno se ubiti, ubili su uvari.
Kasnije je iz stvaranja psiholokih profila lanova kulta zakljueno
da veina lanova nije imala nikakvog samopotovanja niti je shvaala
dublje vrijednosti ivota te su u Jonesu nali svoj smisao ivota, pa tako
i smrti.

W
 Kelbach, VValter 1938 - ? i Lance, Myron, 1941
- ? SAD

Dana 17. 11. '76. nakon to su konzmirali veu koliinu droge

dvadesetosmogodiji Kelbach i dvadesetpetogodinji Lance iz Salt Lake
Citya, bivi zatvorenici i ljubavnici, prvo e opljakati benzinsku crpku,
zatim oteti radnika, odvesti ga u pustinju i silovati, nakon ega e ga
Kelbach izbosti i izbaciti iz jureeg automobila.
Zatim e se odvesti dalje i napasti Michaela Holtza, takoer
zaposlenika na crpki, koji e jednako tako biti otet i ubijen. Nakon toga
policija e zabraniti da benzinske crpke rade nou. etiri dana kasnije
dvojica ubojica sjest e u taksi koji e voziti Grant Creed Strong.
Strongu e se uiniti sumnjivima pa e obavijestiti svog dispeera da e
u sluaju nevolje dvaput kucnuti po mikrofonu. No ve iza prvog zavoja
Lance e izvui pitolj i zatraiti novac od vozaa, a nakon to mu
Strong preda 9 $, stoje bilo sve to je imao, Lance e ga ubiti i ukrasti
taksi.
Nakon toga napast e "Lollynu tavernu" u blizini aerodroma.
U ovoj pljaki Lance e ubiti etrdesetsedmogodinjeg Jamesa
Sizemorea, nakon toga tridesetetverogodinju Beverly Mace i
dvadesetogodinjeg Freda Williama Lilliea. Vrlo brzo nakon bijega iz
taverne policija e ih uhititi. Suenje se jednako tako brzo odvilo,
zavrivi njihovim osuivanjem na smrt. Pogubljeni su u dravnom
zatvoru u Utahu.

W
 Kemmler,William Francis SAD, 1861 - 1890.

Mada je zapravo rije o ubojici koji je ivio i umro u 19. stoljeu,

spominjemo Williama Kemmlera kao prvog ovjeka koji je pogubljen
na elektrinoj stolici i to za ubojstvo svoje ljubavnice Tillie Zeigler u
Buffalu 29. 3. 1889. godine. Nije umro iz prvog pokuaja, nakon to mu
je sedamnaest sekundi tijelom prolazilo 1000 volta struje, te je njegov
krvnik morao proces provesti jo jednom.
Mada je metoda pogubljivanja elektrinom strujom u poetku
prihvaena sa zgraanjem i bila proglaena nehumanom, vrlo brzo je
postala popularnom i bila prihvaena i u drugim dravama SAD-a.

W
 Kemper, Edmund Emil III SAD, 1948 -

Ve u najranijoj dobi pokazuje veliku okrutnost prema ivotinjama,

koje mui i ubija. Poto je zadavao velike brige svojoj samohranoj
majci, s navrenih petnaest godina poslat e ga da ivi s djedom i
bakom. No 27. 8. '64. Kemper e ubiti svoju baku pucajui joj u glavu,
dokrajivi je s jo dva hica dok je leala na zemlji. Zatim e doekati
djeda, takoer ga ubiti i odvui mu tijelo u garau. Nakon toga e o
svojim djelima obavijestiti majku, rekavi da je samo elio znati kako bi
se osjeao kad bi ubio baku. Majka mu je naredila neka sve prijavi
policiji, stoje on doista i napravio. Policija gaje nala kako sjedi na
trijemu te je odveden u umobolnicu. Zakljueno je daje poremeen te da
bi trebao biti doivotno zatvoren u umobolnici. Meutim, '69. godine
bit e povjeren majci na skrb mada je bilo jasno da ona nikako nee
moi izai na kraj s gorostasom koji je s nepunih dvadeset godina bio
gotovo dva metra visok i oko 180 kilograma teak koji bi se, samo ako
odlui ne uzimati svoje ljekove, mogao vratiti svome ubilakom
ponaanju.
Godine '71. Kemper naputa rodni dom, seli se u San Francisco i
poinje razmiljati o tome da namami nekoga u svoj automobil u
kojemu e srediti vrata tako da se ne mogu otvoriti iznutra, osim na
vozaevu mjestu. Dana 7. 5. '72. pokupit e dvije autostoperice, Anitu
Luchese i Mary Anne Pesce, koje e ubiti i ije e glave kasnije drati
kao suvenir u svome stanu, dok e tijela izbaciti u podruju planina
Santa Cruz.
Njegova sljedea rtva bit e Aiko Koo, koja e stopirati na putu na
sat plesa u San Franciscu.
Otkrit e da ga rezanje glava seksualno uzbuuje, pa e ponekad
silovati leeve nakon to im odree glave, a ponekad e s leeva rezati
komade mesa koje bi kasnije jeo. Na taj nain ubio je est ena. O
napretku policije informirao se tako daje odlazio na mjesta na koja su
policajci zalazili gdje bi avrljao s njima i kao i svaki znatieljnik
raspitivao se o sluaju. Na Uskrs '72. otii e do kue svoje majke i
zatui je ekiem. Zatim e joj odrezati glavu i izrezati grkljan, koji e
W
baciti u smee. Nakon toga pozvat e majinu prijateljicu Saru Hallet na
veeru. Nakon stoje dola, zadavio ju je i odrezao joj glavu. Zatim se
iznajmljenim automobilom odvezao u Pueblo, Colorado, siguran da e
mu policija ovaj put ui u trag. Meutim, kako ni tri dana kasnije
policija nee shvatiti tko je ubojica, nazvat e policiju u Santa Cruzu i
priznati svoje zloine. Uhapen je te je vraen u Californiju gdje mu je
sueno u travnju '73. Mada je traio smrtnu kaznu, osuen je na
doivotni zatvor u zatvoru Folsom.
strahotama i ekonomske krize, Bela Kiss naruuje nekoliko velikih
metalnih bavi za koje e objasniti da su spremita benzina za "crne
dane". Istovremeno nestaje njegova dvadesetpetogodinja ena Maria i
njen ljubavnik Paul Bihari, za koje e Kiss tvrditi da su pobjegli
zajedno. Nakon toga Kiss e esto imati goe u svojoj kui. Jednako
tako raste i broj baava u njegovu spremitu. Policija u Budimpeti
pokuava pronai dvije udovice, Schmeidak i Varga. U studenom '14.
Kiss odlazi u vojsku i poslan je na front u Srbiju. Dvije godine kasnije
dolazi vijest da je umro u vojnoj bolnici u Beogradu. Znajui iz
Kissovih pria da u njegovoj kui postoji burad s rezervama benzina,
policajac Trauber e otii do Kissove kue i otvoriti burad u kojoj e
pronai raspadajua tijela sedamnaest ena, zajedno s Marijom i njenim
ljubavnikom. U kui e takoer biti naena i pisma iz kojih e biti
zakljueno daje

W
 Kiss, Bela Maarska, 1872 - ?

U veljai 1912. godine Prvi balkanski rat tinja na rubovima

Maarske i slutei da bi se mogao proiriti, a s ratnim Kiss svoje rtve
namamljivao preko oglasa, obeavajui im enidbu. Nakon to bi se
naao s njima, ubijao bi ih i pljakao.
No usprkos navodnoj smrti netko je '19. vidio Kissa u Maarskoj i
vrlo brzo je ustanovljeno daje na ratitu zamijenio identitet s jednim
poginulim vojnikom. Godine '32. bit e vien u New Yorku, no nakon
toga gubi mu se svaki trag.

W
 Knowles, Paul John SAD, 1946 - 1974.

Sitni lopov Knowles 26. 7. '74. bjei iz zatvora i zapoinje svoj

ubilaki pohod u kojemu e u roku od etiri mjeseca izgubiti ivote
osamnaest ljudi. Iste noi kad je pobjegao, provaljuje u kuu Alice
Curtis u namjeri da ukrade to se ukrasti da. Alicu e vezati, pokrasti, te
se odvesti njenim automobilom. ena e umrijeti tijekom noi od
guenja jer joj je previe jako vezao usta, elei je sprijeiti da vriti.
Nekoliko dana kasnije otet e i ubiti svoje dvije male roakinje,
sedmogodinju Mylette i jedanaestogodinju Lillian Anderson, koje su
ga prepoznale. Nakon toga zadavit e Marjorie Howe, kojoj e ukrasti
televizor, a nakon samo nekoliko dana silovat e i ubiti jednu
autostopisticu iji identitet nikada nije utvren. Dana 23. 8. zadavit e
Kathie Pierce u prisutnosti njezina trogodinjeg sina, a dva tjedna
kasnije srest e Williama Batesa, ije e golo i zadavljeno tijelo biti
naeno u umi mjesec dana kasnije. Nakon toga pucat e ujedan stari
par, a potom e 21. 9. silovati i zadaviti jednu enu koju e sresti uz
cestu. Nakon toga srest e Annu Dawson i putovat e s njom est dana.
Njeno tijelo nikada nee biti naeno, mada e Knowles priznati daju je
ubio. Zatim e se odvesti u Connecticut, pokucati na vrata koja e mu
otvoriti tinejderka Dawn Wine, ui e unutra i silovati je. Nakon
dolaska majke Karen, Knowles e je natjerati da mu skuha neto za jelo,
zatim e natjerati majku i ker da se skinu gole, vezati ih, silovati majku
i zatim ih obje zadaviti najlonskim arapama. Dana 19. 10. u Virginiji
natjerat e Doris Hovey da mu preda pitolj svog mua, nakon ega e
je ubiti istim. Posije ovog ubojstva javit e se svom odvjetniku
Sheldonu Yavitzu u Miamiju te e mu poslati priznanje ubojstava
snimljeno na traci. Ali nakon to odvjetnik prijavi ovo priznanje policiji
i nakon to ovi pokuaju ubojici ui u trag, otkrit e daje ve napustio
grad i netragom nestao.
Knowles e nakon toga izbosti Carswella Carra kojega e sresti u
gay baru i zadaviti njegovu petnaestogodinju ker. 8. 11. srest e
novinarku Sandy Fawkes s kojom e provesti nekoliko dana i koju nee
ozlijediti, a ona e vrijeme provedeno s njim opisati u svojoj knjizi
W
Killing Time, gdje e ga opisati kao zapravo njenu, zatitniki
raspoloenu osobu. Nakon nekoliko dana Knowles e pokuati silovati
njenu prijateljicu Suan MacKenzie, ova e pobjei, a Knowles e
napustiti grad. U Key Westu e oteti Barbaru Tucker, vezati je i ostaviti
u njenoj motelskoj sobi, a zatim se odvesti njenim Volkswagenom.
Kraa automobila bit e prijavljena i vrlo brzo policija e na temelju
toga uhapsiti Knowlesa. No policajac koji e ga zaustaviti postat e
njegov talac, a otet e i njegov automobil. Nakon toga uzet e kao taoca
i Jamesa Mevera i odvest e se zajedno s obojicom talaca u Meverovu
automobilu. Nakon nekoliko sati obojicu e vezati za jedno drvo i ubiti
hicima iz pitolja. Kraj njegovim zloinima bit e 17. 11. '74. kad e se,
pokuavajui pobjei od policije, automobilom zabiti u drvo. Pokuat e
pobjei pjeice, ali e ga uhapsiti policajac Terry Clark. Bit e ubijen
sljedeeg dana kad e pokuati oteti erifov revolver. Ubit e ga agent
FBI-a Ron Angel.

W
 Koresh, David SAD, 1960 - 1993.

Roen pod imenom Vernon Howell, promijenit e ime u David

Koresh '91, smatrajui da e to pomoi njegovoj gitaristikoj karijeri.
On e biti osnivaem sekte Davidov ogranak. Pripadnici ove grupe
skupljat e oruje kako bi se oboruali protiv sila zla kad doe kraj
svijeta. Grupaje ivjela na imanju od 77 jutara zemlje, 16 kilometara
istono od Waca u Texasu. Konani obraun u kojem e mnogi ljudi
izgubiti ivote desit e se 28. 2. '93. godine.
Vlasti su znale da se grupa ljudi koja je ivjela na imanju naoruava,
a sve nabavljeno oruje bilo je ilegalno i bilo je samo pitanje vremena
kad e policija dobiti dozvolu za pretres. Namjera je bila mirno pretresti
posjed i oduzeti ilegalno oruje, no Koresh i njegovi sljedbenici nisu se
namjeravali tako lako predati, ve su odluili ne dopustiti nikome da
ue na imanje. Kad su ih policija i vlasti okruile, zahtijevajui predaju
oruja, na imanju je bilo oko 75 lanova kulta koji su bili dobro
opskrbljeni, kako orujem tako i hranom i potreptinama tako daje bilo
jasno da su mnogo mjeseci prije planirali odoljeti moguoj opsadi. Od
prisutnih lanova jedna treina bila su djeca. Izmeu ostalog, tu je bilo i
petnaestak ena koje su tvrdile da su Koreshove ene i s kojima je imao
djecu. Osim toga, odravao je spolne odnose s djevojicama na imanju
jer je tvrdio da mu Biblija doputa da ima 140 ena.
Nakon treeg dana opsade Koresh je poslao dvije starice,
sedamdesetpetogodinju Catherine Mattson i sedamdesetsedmogodinju
Margaret Lawson s kasetom na kojoj je ispriao svoju priu, a obje
starice su potvrdile da bi radije bile na imanju sa svojim voom nego
vani na "slobodi". Obje ene bile su neto kasnije optuene za zavjeru,
ubojstvo i pokuaj ubojstva, jer su se priklanjali Koreshu, ali su te
optube kasnije odbaene.
Tjekom opsade lanovi kulta su uestalo pucali prema onima koji su
ih drali u opsadi, ali prema svjedoenju agenata i policije oni sami nisu
uzvraali vatru ve su samo ponavljali kako oekuju da se oruje i
lanovi kulta mirno predaju. Sedam tjedana nakon poetka opsade, 19.
4. '93., sve e biti gotovo kad e lanovi kulta, nakon to FBI
W
naposljetku pokrene napad na zabarikadiranu kui, ne elei biti
uhvaeni ivi, politi cijelu kuu kerozinom i zapaliti je, svjesni da e
biti ivi spaljeni.
Naeno je 72 tijela od ega je 17 bilo djejih. Dvanaest odraslih i
dvoje djece umrlo je od metka. Trebalo je trinaest dana da se identificira
Koreshovo tijelo, nakon ega je zakljueno da ga je ubio neki od
njegovih sljedbenika.

W
 Kroll, Joachim Njemaka, 1933 -

Svoje prvo silovanje poinit e u drugom mjesecu '55. godine kad e

napasti devetnaestogodinju Irmgard Strehi, koju e silovati nakon to
je onesvijesti, te ubiti. O tome tko je ubojica policija nee saznati sve do
'76. kad e biti uhapen i kad e svoje zloine priznati. U lipnju '55. bit
e naeno tijelo Klare Tesmer u umama u blizini Rheinhausena, a
silovanja i ubojstva nastavit e do '59. Nakon toga promijenit e taktiku
pa e u sedmom mjesecu '59. biti naeno tijelo esnaestogodinje
Manuele Knodt, koja e biti silovana i zadavljena, ali e s njene
stranjice i bokova biti odrezani komadi mesa te e policija zakljuiti da
je ubojica te komade odrezao da bi ih pojeo. Ista sudbina snai e Petru
Giese u selu Rees 23. 4. '62. te trinaestogodinju Moniku Tefal u
Walsum 4. 6. '62. Dana 22. 12. '66. zadavit e i silovati petogodinju
Ilonu Harke, odrezavi meso s njenih ramena i stranjice.
Godine '65. promatrat e mladi par kako vodi ljubav u automobilu
to e ga uzbuditi pa e ih napasti, pri emu e mukarca izbosti noem,
ali e ga ena pokuati pregaziti automobilom pa e pobjei.
Zatim e '67. odvesti jednu djevojicu u usamljenu dolinu i
pokazivati joj pornografske fotografije, no dijete e se prestraiti i
pobjei prije nego je Kroll uspije ozlijedit. Taj sluaj nee biti
prijavljen, ali kad ovu priu Kroll spomene devet godina kasnije u svom
priznanju, djevojka e priznati da se to upravo tako desilo.
etverogodinju Marion Ketter e ubiti '76, a njene unutranje organe
bacit e u WC koljku u svojoj zgradi. Oni e biti otkriveni pa e tako i
sam Kroll naposljetku biti razotkriven. U hladnjak u njegovu stanu
policija e nai ljudsko meso, a na pei e se pirjati djeja glava. Priznat
e 14 ubojstava, a na pitanje emu kanibalizam, izjavit e daje samo
pokuavao utedjeti na kupovini mesa pa je zato izabirao mlade rtve da
bi meso bilo meke.

W
 Kurten, Peter Njemaka, 1883 -1931.

Bio je jedno od trinaestoro djece koje je njihov otac alkoholiar

seksualno zlostavljao i tukao, jednako kao i svoju enu. Otac e 1897.
otii u zatvor zbog incesta s kerkom. U takvom okruenju nije ni
udno to Peter vrlo rano poinje pokazivati sadistike sklonosti.
Navodno je sa 6 godina gurnuo jednog djeaka u rijeku Rhine i drao
mu glavu pod vodom sve dok se nije utopio. Takoer je vrlo rado muio
ivotinje. S osam godina pobjei e od kue nakon svae s majkom, te
e neko vrijeme ivjeti u umi i preivljavati od kraa po trgovinama, a
nakon toga e se vratiti kui. Godine 1894. obitelj se seli u Diisseldorf.
Sa seksualnim napadima poinje u svojoj etrnaestoj godini, kad e
napasti i zadaviti svoju djevojku, zloin koji mu nikada nee biti
pripisan. Sa sedamnaest godina odlazi na dvije godine u zatvor zbog
krae gdje e razviti svoje sadoseksualne sklonosti. Nakon nekoliko
godina postat e piroman jer ga je prizor vatre uzbuivao. Godine 1904.
odmetnut e tri poara, a godinu dana kasnije bit e uhapen zbog
krae. Od 47 godina ivota, 20 e provesti u zatvoru. Dana 25. 5. '13.
nakon putanja iz zatvora odluit e se za ubojstvo. Ui e u kuu
obitelji Klein gdje e nai trinaestogodinju Christine, koju e zadaviti,
zatim joj prerezati vrat depnim noem. Sljedeeg dana e se vratiti na
mjesto zloina da bi uo to sve ljudi govorkaju o naenom tijelu.
Kurtenov rupi s inicijalima P. K. bit e naen uz tijelo, meutim,
policija e pogreno osumnjiiti djevojina oca Petera Kleina.
Kurten se zatim eni '23. Ni ena ni susjedi nee primijetiti nita
neobino u njemu. Od '25. poet e napade na ene, meutim, nijedna
ga nee prijaviti. Godine '29. ubit e 23 ljudi i zbog toga to e im piti
krv koja e ga vrlo uzbuivati i nakon ega e obino doivljavati
seksualni vrhunac, policija e ga prozvati Dusseldorfskim vampirom. 1.
2. karama e napasti Apolloniu Kuhn no njeni krikovi i vritanje e ga
otjerati. Mjesec dana kasnije ubit e devetogodinju Rosu Ohliger, a
njeno tijelo e politi kerozinom i spaliti. 12. 2. napast e pijanog
Rudolfa Sheera kojeg e izbosti noem i piti mu krv. Sljedea rtva bit
e Maria Hahn, koju e ubiti 11.8. '29. Prvo e se s njom pokuati
W
upustiti u spolni odnos, no obzirom da mu nee dopustiti nita vie nego
poljupce i zagrljaje, ubit e je karama. Dva tjedna kasnije prijei e iz
centra u predgrae Diisseldorfa, ubivi etrnaestogodinju Gertrude
Hamacher i njenu petogodinju sestru Louise Lenzen, koje e sresti na
ulici i zamoliti mlau djevojicu da mu ode po cigarete. Nakon to
djevojica odlazi, ubija Gertrude, a po Louiseinou povratku i nju.
Nekoliko sati kasnije srest e dvadesetestogodinju sluavku Gertrude
Schulte, koja e pristati poi s njime na sajam, no kad odbije upustiti se
s njim u spolni odnos, on e je izbosti, a djevojka e preivjeti jer e ga
otjerati njeni krici koji e dozvati prolaznike.
Za to vrijeme javnost je ve dobrano bila u panici zbog serijskog
ubojice koji je harao gradom. ukalo se o vampirima i sotonistima.
Zbog toga e policija odluiti postaviti zamku. U jednoj e krmi
postaviti otvoreni lijes s balzamiranim tijelom Marie Hahn, pod
izgovorom da e tako nai ljude koji neto znaju o osobi koja je ubila
ovu djevojku, a zapravo vjerujui da ovaj ubojica nee odoljeti da jo
jednom ne baci pogled na svoju rtvu. No nita nee uspjeti ustanoviti.
Takoer, bit e odaslane tzv. rtve-mamci, ali Kurten nee zagristi.
Dana 29. 9. '29. Kurten e promijeniti oruje jer e mu se kare
slomiti pri napadu na njegovu posljednju rtvu. Zbog toga e prijei na
eki koji e upotrijebiti na sluavki Idi Reuter. Nakon toga ekiem e
zatui i Elizabeth Dorrier i to 11. 10., a potom e napasti petogodinju
Gertrude Albermann, koju e 36 puta ubosti karama.
Prvu greku poinit e 14. 5. '30. kad napadne Mariju Budlick, koju
e prije toga odvesti doma i nahraniti je te je zatim ponuditi daje odvede
do hostela u kojemu je djevojka trebala odsjesti. Nakon to je odvede u
umu, pokuat e je silovati, ali e naglo i iz nepoznatih razloga odustati
od toga. Djevojka e incident sljedei dan prijaviti policiji i odvesti ih
do njegove kue u Mettmannerstrasse. No nakon to ubojica shvati da
se policija pribliava, pobjei e. Sljedeeg dana priznat e zloine
svojoj eni te e je nagovoriti da pode s njim i prijavi ga kako bi dobila
novac od nagrade. Naposljetku se to doista i desilo, te joj je dodijeljena
treina obeane nagrade, a Kurten je uhapen 24. 5. Posve je suraivao
s policijom i do najsitnijih detalja se prisjeao svojih zloina u zadnjih
20 godina. Suenje mu je poelo 30. 4. '31. a proglaen je krivim nakon

W
devet dana i to za devet ubojstava. Dana 1. 7. '31. dana mu je
tradicionalna posljednja veera, da bi mu sljedeeg dana u zatvoru
Klingelputz bila odrubljena glava. Prije nego mu je sjeivo palo na vrat
upitao je svog krvnika da li je mogue da e biti svjestan i uti kako mu
krv lipti iz prerezanog vrata, jer bi to bilo vrhunsko zadovoljstvo, kojim
bi okrunio sva zadovoljstva u svom ivotu.

W
 Landru, Henri Desire Francuska, 1869 - 1922.

Smatra se da je ubio oko 300 ena, mada mu je dokazano ubojstvo

10 ena i jednog djeaka, no najrealnija kalkulacija je 20-30 rtava.
Napadao je ene srednjih godina eljne ljubavi, koje su nakon to bi ga
upoznale odgovarale na njegove oglase i koje su bile oarane njegovom
ivotinjskom privlanou i magnetizmom.
U njegovu djetinjstvu nije bilo niega to bi ga odredilo kao
okrutnog ubojicu i zloinca. Dobio je dobru naobrazbu, odsluio je
etiri godine u vojsci, i stekao in narednika. No 1893, jo dok je bio u
vojsci poinje aferu sa svojom roakinjom, koja e s njim zatrudnjeti i
koju e oeniti. Nakon vojske e se zaposliti, no njegov e ga
poslodavac prevariti, pa Landru odluuje otvoriti vlastiti posao i to
trgovinu rabljenog namjetaja, a zatim se i sam poinje baviti sitnim
prijevarama. No to nee raditi osobito uspjeno pa e etiri puta izmeu
1900. do 1908. biti uhien i nekoliko puta e dospjeti u zatvor. S
oglasima je poeo '14. mada je i dalje bio u braku i imao troje djece.
ena nee znati nita o tome. Sa enama koje odgovore na njegove
oglase sastajat e se u iznajmljenim stanovima, a koristit e razna lana
imena. Prva rtva koju e na taj nain privui i zatim ubiti i opljakati
bit e etrdesetogodinja Izore, koja e nestati '14., a s njom i njenih 15.
000 franaka. No u to vrijeme Landru e nestati jer ga je policija traila
zbog prevare jednog starijeg para kojemu je pokupio uteevinu.
Dolazak rata mu je samo pomogao u nesmetanom nastavljanju njegovih
poslova. U 1. mjesecu nestat e tridesetdevetogodinja udovica Cuchet,
zajedno sa svojim esnaestogodinjim sinom, nakon to se preselila u
Landroovu iznajmljenu kuu, vjerujui da e se udati za njega. Nakon
toga Landru e otvoriti raun na 10.000 franaka za koje e tvrditi da su
ostavtina njegova oca. Potom e ponovno objaviti oglas, a u 6. mjesecu
'15. k njemu e se doseliti udovica iz Buenos Airesa koja je ivjela u
Parizu, ga Laborde-Line, koja e posljednji put biti viena 26. 6. '15.
kako bere cvijee pred Landruovom iznajmljenom kuom. Njen
namjetaj e kasnije biti prodan u Landrovovoj trgovini. Dana 1. 5. '15.
na njegov oglas e odgovoriti pedesetjednogodinja udovica Guillin
W
koja e se k njemu doseliti 2. 8. '15., a nestat e dva dana kasnije. Njen
namjetaj e biti prodan, a ivotno osiguranje unoveno. Tijekom te
godine pokuat e falsificirati potpis najednom njezinu eku da bi
izvukao 12.000 franaka s njezina rauna, a u banci e se predstaviti kao
njen ogor kojega je zamolila da obavlja poslove umjesto nje jer je
doivjela srani udar koji ju je ostavio djelomino paraliziranom.
Nakon ovog posljednjeg ubojstva Landru prodaje imanje Vernouillet na
kojemu se sastajao sa svojim rtvama i u 12. mjesecu '15. iznajmljuje
vilu Ermitage, predstavljajui se imenom Dupont. Nekoliko tjedana
kasnije ovamo e doi pedesetpetogodinja ga Heon, kojoj je upravo
umrla ki. Landru joj je obeao brak, no nestat e 8. 12. '15. Tog dana
susjedi e primijetiti neobini smrdljivi crni dim kako izlazi iz dimnjaka
Landruove vile. Za to je Landru "optuio" novu pe koju je upravo
kupio, a koja e biti jedan od glavnih dokaza njegovih zloina nekoliko
godina kasnije.
Na njegov sljedei oglas javila se etrdesetpetogodinja ga Collomb
koja je ivjela s ovjekom koji je nije elio oeniti, pa je odmah pristala
na Landruovu prosidbu. Ona e insistirati da Landru upozna njenu
obitelj, to ovome nee biti drago, ali e naposljetku popustiti. Pokazat
e se da se nee dopasti nikomu u toj obitelji, no svejedno, ona e otii s
Landruom i nestati 24. 12. '16.
Njegova najmlaa rtva, devetnaestogodinja Andre Babelav nestaje
12. 4. '17, a nakon nje 10. 8. '17. etrdesetsedmogodinja ga Buisson,
koja se s Landrum dopisivala dvije godine. Ladru e pokupiti namjetaj
iz njezina stana u Parizu i prodati ga u svojoj trgovini. 25. 11. '17. nestat
e ga Jaume, a nekoliko dana kasnije Landru e se pojaviti u Parizu i
podii uz pomo falsificiranih dokumenata 1.400 franaka njezine
uteevine. Dana 5. 4.' 18. nestat e tridesetestogodinja ga Pascal s
kojom se Landru viao od '16. no nakon to mu je dosadila, vrlo brzo je
se rijeio. Godine '18. Landru poinje dopisivanje s gom Marchadier
koja je imala veliku kuu u ulici St. Jacques, ali nije imala puno novaca.
Landru je obeao kupiti kuu od nje, izgovarajui se da trenutno ne
moe doi do gotovine. Nakon odreenog vremena zaprosit e je, a 13.
1. '19. ga Marchadier e otii s Landruom u njegovu vilu u Gambais i
nakon toga e nestati zajedno sa svoja dva psa. Landru e prodati njenu

W
kuu i sve njene stvari. No klupko se poinje raspletati 11.4. '19. kad
ga Lacoste, sestra ge Buisson, koju je Landru ubio na poetku svoje
kriminalne karijere, opazi Landrua s jednom mlaom enom. Pratit e
ga do trgovine porculanom, prislukujui razgovor i zakljuivi da se
predstavlja imenom Lucien Gullet. Ga Lacoste otii e na policiju, a
detektivi e ustanoviti Landruovu adresu u ulici de Rochechouart gdje
e ga nai 12. 4. '19. zajedno s dvadesetsedmogodinjom Fernande
Segret. Njih dvoje upravo su planirali poi u njegovu vilu u Gambais.
U njegovoj kui naena je crna knjiica u kojoj su postojali zapisi o
enama koje je odveo u Gambais, mada ne odvie jasni. Bit e uhien i
optuen za ubojstvo ge Buisson. Cijela njegova kua bit e prerovana,
ukljuujui i vrt, no bit e naena samo tijela tri psa, zajedno s nekim
osobnim stvarima njegovih rtava. No tijela ena nee biti naena.
Landru se ponaao vrlo samouvjereno, provocirajui policiju da ako je
ubojica, neka onda to dokau tijelima osoba koje je ubio, odbijajui
priznati bilo to. Zatim su pretraeni ostaci u pei u njegovoj kui i na
temelju ostataka kostiju naenih tamo i pisama 283 ene od kojih
gotovo nijedna nije mogla biti naena, Landru je optuen za ubojstva.
Mada je zakljueno da je bilo fiziki nemogue daje ubio sve te ene,
novinari su objeruke prihvatili te zastraujue informacije, prozvavi
Landrua Modrobradim, dodjeljujui mu tako naziv koji je prije njega
imao veliki francuski masovni ubojica Gilles de Rais.
Dokazano je da je Landru tijela svojih rtava prvo isjeckao na sitne
komade, a zatim ih satima, moda ak i danima, spaljivao. Jedina
obrana koju je njegov odvjetnik predloio bila je da nije ubijao svoje
rtve ve da ih je otimao i slao kao bijelo roblje za javne kue u Junoj
Americi, meutim ta teorija je ismijana i odbaena jer se radilo o
starijim enama. Naposljetku je proglaen krivim i osuen na smrt.
Pogubljenje na giljotini 25. 2. '22.

W
 Leopold, Nathan F. 1906 - 1971. i Loeb,
Richard 1907 - 1936. SAD

Obojica su bila izuzetno bogata i inteligentna. Leopold, kvocijenta

inteligencije od 200, govorio je devet jezika i specijalizirao se u
botanici i ornitologiji. Meutim, nije poznavao roditeljsku ljubav. Otac
je nedostatak osjeaja zamijenio novcem, a nije pomoglo ni to to je
Leopolda dok je bio dijete seksualno napastovala njegova dadilja, zbog
ega je zazirao od enskog spola. Njegov otac je pogreno protumaio
njegovu fobiju i poslao ga u kolu koju su pohaale veinom uenice,
to je uzrokovalo da se Leopold jo vie povue u sebe i zamrzi ensko
drutvo.
Nakon smrti majke, njegov otac posve zamjenjuje svaki kontakt sa
sinom novanim transakcijama. S 14 godina srest e trinaestogodinjeg
Richarda Loeba i shvatiti svoju homoseksualnost. Loeb je takoer bio
razmaeno bogatako dijete kojemu je sve bilo doputeno i vrlo e brzo
zagospodariti Leopoldom. Za razliku od Leopolda koji je bio fiziki
ruan, Loeb je bio naoit i privlaan mladi. No imao je tik i kad bi bio
nervozan poinjao bi mucati ili bi gubio svijest. Ubrzo dvojica mladia,
shvaajui svoju veliku inteligenciju, trae izazov kojemu bi je mogli
suprotstaviti i naposljetku shvaaju da ele poiniti savreni zloin i
narugati se svima manje inteligentnima od sebe. Potpisat e pakt da e u
tome zajedno sudjelovati i meusobno se potpomagati. Poinju sa
sitnim vandalizmima i podmetanjima poara, te kraama u domovima
njihovih bogatih susjeda, ponekad i mjesecima planirajui ono to e
napraviti. Mada su se neprestano svaali, bili su si jedino drutvo i ni
jedan od njih nije imao drugih prijatelja. esto je Loeb i fiziki napadao
Leopolda, a prijetnje da e jedan drugoga ubiti bile su uestale. No na
kraju su odluili da svoje neprijateljstvo okrenu protiv tree osobe.
Odlueno je da otmu nekoga i poalju pismo traei otkupninu,
meutim, ve unaprijed znajui da e ubiti tu osobu, ismijavajui na taj
nain zloin koji namjeravaju poiniti. Pismo u kojemu e zahtijevati
otkupninu bit e napisano na pisaem stroju koji je Loeb ukrao uli.
mjesecu '23. na koledu u Michiganu gdje je diplomirao i koji se ni na
W
koji nain nije mogao povezati s njima. Automobil u kojem e izvesti
otmicu namjeravali su iznajmiti predstavljajui se lanim imenima. U
proljee '24. Leopold, koristei ime Morton D. Ballard, uzima soba u
ikakom hotelu Morrison, predstavljajui se kao trgovac iz Peorie.
Zatim je unajmo automobil. Obojica su pod lanim imenima otvorila
bankovne raune na koje su namjeravali staviti novac od otkupnine.
Nakon svih priprema trebalo je odluiti o identitetu rtve, jer im doista
nije bilo stalo tko e to biti. Taje osoba bila samo nevaan pijun u
njihovoj igri. Prvo su razmiljali da otmu Loebova mlaeg brata
Tommvja no zakljuili su da Loebov otac nee tako rado pristati na
otkupninu, a i mogli bi biti sumnjivi. Nakon toga su razmiljali od
unuku milijunaa i filantropa Juliusa Rosenwalda, Williamu Deutschu,
no i on je odbaen kao osoba koja je bila preblizu obojici. Naposljetku
e se odluiti da uhvate prvu osobu u susjedstvu. Prolazei
automobilom u blizini kole koju su pohaala bogataka djeca, ugledali
su Johna Levinsona i zakljuili da e on biti njihova rtva. Zatim su u
imeniku pronali njegovu adresu da bi znali kamo poslati zahtjev za
otkupninu i potom se vratili po djeaka. U jednom trenutku su ga
ugledali, no djeak je zatim zaao za ugao i nestao. No tada su ugledali
Loebova daljnjeg roaka Bobbyja Franksa i naglo se predomislili,
zakljuivi da je Franks savrena rtva. Nakon to su parkirali
automobil, dozvali su etrnaestogodinjeg djeaka, nakon ega gaje
Loeb upitao eli li se provozati s njima. Bobby to nije elio no Loeb
gaje namamio priama o novom reketu koji je upravo nabavio, znajui
da se djeak jako zanima za tenis. im je djeak uao u zadnji dio
kombija, Loeb je uao za njim, a Leopold je sjeo za volan i odmah
krenuo. Prvobitna ideja bila je da zadavi djeaka konopcem no
predomislio se i uzeo dlijeto, kojim gaje ubo etiri puta. Leopold je
kasnije tvrdio kako gaje prizor krvi zgranuo, dok je Loeb zapravo vrlo
uivao u ubojstvu. Loeb je zatim svezao djeaka, koji je polako
iskrvarivao, dok je Leopold vozio sve dok nije pala no. Zatim su stali
kod jednog restorana i pojeli sendvie. Leopold je nazvao oca i rekao
mu da e se kasno vratiti doma. Auto su ostavili tako da svaki prolaznik
moe kroz otvoren prozor povui tkaninu kojom je tijelo bilo pokriveno
i otkriti le, potvrujui tako Loebovu teoriju da nikoga zapravo nije

W
briga za drugog ovjeka. Zatim su djeakovo lice unitili kiselinom da
bi sprijeili identifikaciju. Nakon toga je Leopold uzeo tijelo djeaka i
otiao do kanala gdje je ugurao tijelo u cijev. Tu je napravio greku po
kojoj e biti otkriven, jer su mu iz depa ispale naoale, a i jedna je
djetetova noga virila iz cijevi tako da je tijelo bilo prebrzo otkriveno.
Automobil s krvavim tragovima su ostavili u blizini jednog kompleksa
zgrada i poslali pismo, traei 10.000 $ otkupnine u novanicama od 20
i 50 $. U pismu je stajalo da ih treba staviti u kutiju od cigara, kutiju
zatim zamotati u bijeli papir i zapeatiti voskom. Daljnje e instrukcije
dobiti u 1 sat. Nakon primitka pisma Franksovi su preko svog
odvjetnika obavijestili policiju, ali nisu eljeli publicitet, bojei da e
dijete zbog toga biti ubijeno. Ubrzo se Loeb i Leopold vraaju po
automobil, shvativi da ga moda nije pametno samo ostaviti tako, te su
ga parkirali u garai Leopoldove kue, gdje su ga oistili. Svenu
Englundu, vozau Leopoldovih, bilo je neobino vidjeti mladie da
iste nepoznati automobil, no Leopold je objasnio da su prolili vino u
prijateljevu automobilu pa ga zato iste prije nego ga vrate njegovu
vlasniku.
Sljedei korak je bio rastavljanje pisaeg stroja kojim je pismo bilo
napisano. Potom su dijelove pobacali u lagunu.
Za to vrijeme poslali su jo jedno pismo, no policija je ve bila nala
tijelo djeaka i cijeli plan je vrlo brzo pao u vodu. Leopold i Loeb
zakljuuju da otkupnina nikada nee biti isplaena i da njihov plan nije
bio posve savren. Leopold se nakon toga povlai u sebe dok Loeb
poinje izigravati detektiva i "pomae" policiji nekim svojim savjetima,
uivajui u injenici da policija pojma nema da im je ubojica cijelo
vrijeme ispred nosa. Meutim, onda policija nalazi rastavljen pisai
stroj, krvavo dlijeto i Leopoldove naoale, to e Loeba vrlo uzrujati i
podrovati njegovu samouvjerenost. Leopoldove naoale bile su
specijalno naruene i samo su tri osobe u Chicagu imale takve, od toga
jedan odvjetnik koji je u vrijeme ubojstva bio u Europi, ena koja je
dokazala da jo uvijek posjeduje takve naoale, te naposljetku Nathan
Leopold, prijatelj Richarda Loeba, koji se igrao detektiva s ikakim
policajcima. Tuitelj Richard Crowe doveo je Leopolda na sasluanje u
svoj ured. U prvo vrijeme Leopold je opovrgavao da se radi o njegovim

W
naoalama no nakon to ga je Crowe poslao doma u pratnji dvojice
detektiva da pronae naoale za koje je tvrdio da ih je ostavio kod kue
i nakon to ih Leopold "nije mogao nai", Crowe mu je rekao gdje su
naoale naene. Leopold je izjavio da je to podruje koje pohodi da
gleda ptice pa je mogue da ih je doista tamo izgubio. Smatrajui daje
mladi moda doista samo rtva okolnosti, Crowe ga nije optuio, jer
nije vidio razlog zato bi Leopold ubio Franksa. Nakon toga dvojica
detektiva e ispitivati Leopolda o naoalama i o tome to je radio za
vrijeme ubojstva. U prvi mah je tvrdio da se ne sjea, a zatim je izjavio
da se s Loebom vozio uokolo, traei djevojke i da su pokupili dvije
zgodne cure, Ednu i Mae, s kojima su otili u kineski restoran. Rekao je
da su pili alkohol i da je to razlog zato nije htio govoriti o toj veeri jer
se Loebov otac otro protivi konzumiranju alkohola, pa je titio svog
prijatelja. Takoer je izjavio da nije poznavao ubijenog djeaka, ali da
mu je poznata ta obitelj. Usto je tvrdio da nema razloga da nekog otima
zbog otkupnine jer je njegov otac bogat i ako treba novac, samo ga
treba zatraiti da mu ga da. No bez obzira na sve to, Leopold uskoro
postaje glavni osumnjieni, a i Loeba privode na sasluanje. Njegovo
svjedoanstvo nee se poklapati s Leopoldovim i Crowe zajedno s
nekim policijskim asnicima poinje sumnjati da su mladii krivi, dok
ih svi drugi i dalje smatraju rtvama okolnosti. Mada su u sutini bili u
pritvoru, prema njima se vrlo paljivo postupalo, ak su ih odveli na
skupu veeru u restoran u hotel Drake. Meutim, dva novinara, Al
Goldstein i Jim Mulrov, poet e voditi vlastitu istragu i nai e
svjedoke koji e potvrditi da je Leopold imao mali pisai stroj te e nai
tekstove napisane na njemu. Usporedivi te tekstove i pisma napisana
Franksovima, zakljuili da su napisani na istom pisaem stroju. Leopold
e zatim tvrditi daje stroj koji je jedno vrijeme bio kod njega zapravo
pripadao Mauriceu Shanbergu, a kad ovaj to opovrgne, Leopold e
tvrditi da se zabunio i daje stroj zapravo pripadao Leonu Mandelu, koji
je upravo bio na putu u Europi. Leopold je tvrdio daje stroj i dalje u
Mandelovoj kui. No onda e Sven Englund opovri Leopoldovo
svjedoenje daje u noi ubojstva vozio svoj crveni Willys-Knight jer je
te noi Englund popravljao neke stvari na njemu. Nakon tog
svjedoenja Loeb gubi svoj mir, osjeajui da mu se tlo polako izmie

W
ispod nogu, a njegova nervoza samo dokazuje njegovu krivnju. S druge
strane, Leopold ostaje posve miran. Taj mir policija pokuava uzdrmati,
rekavi mu daje Loeb sve priznao, no Leopold se na to samo nasmijao,
ne vjerujui ni rijei. Naposljetku e i mladi koji im je iznajmio auto
prepoznati Leopolda na slici. Kako mu je Crowe otkrivao da znaju sve
vie i vie o iznajmljenom automobilu, o promjeni plana da otmu
Johnnyja Levinsona i drugim stvarima, Leopoldov mir biva naruen te
poinje vjerovati da je Loeb doista priznao. U stvarnosti Loeb to nije
uinio, ve je Crowe samo inteligentno povezivao stvari. Naposljetku,
sve to e rezultirati prvo Leopoldovim, a zatim i Leobovim priznanjem
zloina. Pria se podudarala u svemu osim u injenici da su mladii
jedan drugog pokuali optuiti za sam in ubojstva, obojica elei da
policija smatra da su samo vozili automobil, dok je onaj drugi ubijao.
No kasnije je ustanovljeno daje najvjerojatnije Loeb bio taj koji je ubio,
s obzirom daje on vrlo detaljno opisao broj i vrstu zadanih rana, dok je
Leopold samo ovla preao preko tih injenica. Oevi mladih ubojica
ubrzo su zakljuili da je jedini koji im moe spasiti sinove od elektrine
stolice poznati odvjetnik Clarence Darrow. Meutim, i on je ustanovio
da je nemogue osloboditi mladie jer je krivnja ustanovljena, te da e
biti vrlo teko uiniti bilo to drugo zbog njihova neljudskog karaktera.
Zato je zatraio da priznaju krivnju pred sudcem Carverlyjem, koji nije
tako lako uzimao ljudske ivote.
Suenje je trajalo 33 dana i Darrow je pokazao sve svoje umijee,
dirnuvi suca. Naposljetku, obojica ubojica su osuena na doivotni
zatvor za ubojstvo te svaki na po 99 godina zbog otmice Bobbva
Franksa. Mada je Darrowa plaa za sluaj bila milijun dolara, sve to je
dobio bilo je 30.000 od Nathana Leopolda, jer Loebov otac nije htio
platiti ni centa, iskazujui aroganciju koja je bila karakteristina za
njegova sina. Razbatinio je sina i umro vrlo brzo nakon suenja.
Mada je sud odredio da dvojica ubojica ne smiju biti u istom zatvoru,
to je ignorirano i ne samo da su bili vrlo blizu jedan drugomu, ve ih je
dijelila samo jedna elija, te je "ubojicama iz gusta", kako su ih novine
prozvale, doputeno da imaju privatne biblioteke i kabinete, a njihove
elije su premjetene u posebno krilo zatvora i nisu se nou
zakljuavale, tako da su mogli posjeivati jedan drugoga. Nisu se

W
druili s ostalim zatvorenicima, hranili su ih posebno, esto im donosei
hranu iz restorana ili asnike menze. Mogli su izlaziti iz zatvora do
mjesta gdje je Leopold imao svoj vrt, a bila su im dozvoljena i
alkoholna pia, ak i narkotici. Posjetiteljima je bilo doputeno dolaziti
k njima u bilo koje doba dana i noi. Mogli su se sluiti telefonom kad
god su htjeli, te su nastavili ivjeti relativno udobnim ivotom jer su
imali dovoljno novca da podmite uvare i da si osiguraju sve to su
mogli poeljeti.
U zatvoru je Loeb nastavio sa svojim napadima. Svaki mlai
zatvorenik koji mu je zapao za oko bio bi od njega seksualno
zlostavljan i prisiljavan na spolni odnos, a uvari su to ignorirali.
Godine '36. poinje opsjedati Jamesa E. Daya koji e mu se uporno
opirati. 28. 1. Loeb e mu prii pod tuem i, prijetei mu britvom,
pokuat e ga silovati. U borbi za oruje Day e nekoliko puta biti
porezan, ali onda e uspjeti oteti otricu i smrtno raniti Loeba, ubovi ga
56 puta. Umrijet e u zatvorskoj bolnici sa svojom majkom i
Leopoldom uz postelju. Leopold je puten 13.5. '58. nakon ega se
povukao u Puerto Rico, radei kao laboratorijski tehniar. Godine '61.
eni se sa Tudi Feldman Garcia de Quevedo. Nakon toga je napisao
knjigu "Doivotna + 99 godina". injenica je da ni jedan od ubojica do
kraja svog ivota nije shvatio da osoba koju su liili ivota nije bila
samo glumac u predstavi kojoj su oni pisali scenarij, elei izvriti
savreni zloin, ve da je bila rije o pravom, ivom ljudskom biu od
krvi i mesa.

W
 Lucas, Henry Lee 1937 - i Toole, Ottis Elwoo,
1947 - SAD

Svoje prvo ubojstvo, koje je poinio s jedva napunjenih 20 godina i

za koje je dobio doivotni zatvor, Lucas je poinio ubivi svoju majku,
prostitutku Violu Lucas, koja se protivila njegovoj esnaestogodinjoj
odabranici. Godine '75. bit e osloboen mada je zahtijevao da ga ne
putaju na slobodu, znajui da e ponovno ubiti. U sedam godina nakon
putanja oduzet e ivote oko 300 ljudi. Putujui na zapad kroz
Michigan, napadat e svoje rtve na usamljenim mjestima, davei ih,
pucajui na njih, probadajui ih noem, a ako bi imao vremena, i
masakrirao bi ih. Svog sudruga u zloinu, Ottisa Toolea, serijskog
ubojicu, sreo je u jednom restoranu u Floridi. Mada su se u prvi mah
sukobili, vrlo brzo e se udruiti i postati ljubavnici, putujui zemljom,
otimajui ljude i muei ih. Uskoro e oteti Tooleovu devetogodinju
neakinju Freidu Becky Powell, koju e Lucas proglasiti svojom enom
no kasnije e tvrditi da nije imao spolne odnose s njom dok nije navrila
15 godina. Ta udna obitelj putovat e zemljom sve dok se ne raspadnu.
Lucas i Becky nastavit e nomadski ivot, dok e Toole ostati u Floridi,
gdje e oteti estogodinjeg Adama Walsha, o ijoj e otmici kasnije biti
snimljen film.
Lucas i Becky odsjest e kod propovjednika Stanleyja Shanea, no
Lucas e vrlo brzo ubiti njegovu osamdesetogodinju susjedu, a nakon
to prvi put ima spolne odnose s Becky, ubit e i nju, i nee shvatiti da
je mrtva sve dok ne otkrije krvave mrlje na svojoj koulji. Zatim e se
vratiti u polje gdje je ostavio njeno tijelo i poet e razgovarati s lesom.
Tamo e ga policija nai 11. 6. '83. Uhapen, priznat e zloine koje je
poinio otkada je izaao iz zatvora '75. Bit e osuen na 75 godina
zatvora za ubojstvo. Takoer e priznati da je u etrnaestoj godini ubio
enu koja je odbila seks s njim. Do '84. izjavit e daje ubio 360 ljudi, ali
se vjeruje da za veinu tih ubojstava nije odgovoran. U 6. mjesecu '84.
osuen je na smrt za pet ubojstava, ukljuujui i ubojstvo autostoperice
u blizini San Angela, Texas. Jo uvijek eka na izvrenje smrtne kazne.
Toole slui kaznu od dvadeset i pet godina u floridskom zatvoru Raiford
W
zbog podmetanja poara.

W
 Manson, Charles SAD, 1934 -

Roen je u Cincinnatiju, Ohio, 11. 11. '34. Bio je vrlo nizak rastom,
visok 157 centimetara. Nezakoniti sin tinejderke prostitutke Kathleen
Maddox, koja ga je ostavila s njegovom bakom koja gaje kasnije
poslala u Grad djeaka. Meutim, otamo e biti izbaen zbog krae.
Prvi put uhapen je zbog krae hrane u Peoriji i poslan u popravni dom
u Plainfieldu. Odande e bjeati 14 puta. Nakon toga u Beaver Cityju,
Utah, biva uhapen zbog krae te e sljedee etiri godine provesti po
zatvorima. Godine '58. oenit e Rosalie Jean Willis. Vrlo brzo nakon
toga bit e uhien jer je u ukradenom vozilu prelazio preko dravne
granice, zbog ega e odsluiti kaznu od tri godine zatvora. Nakon
oslobaanja postaje makro i ubrzo biva uhien zbog povrede ljudskih
prava i krijumarenja ena, odnosno bijelog robija, preko dravne
granice zbog nemoralnih razloga. Po putanju iz zatvora bit e uhien
zbog falsificiranja ekova i poslan na izdravanje desetogodinje kazne
na otok McNeil, Washington. Nakon oslobaanja '67. odlazi u Los
Angeles. Mada je bio neobrazovan i polovicu ivota proveo u zatvoru,
upravo je zatvor taj koji gaje nauio kako kontrolirati i manipulirati
ljudima. U ovo vrijeme on se poinje druiti s "djecom cvijea",
prenosei svojim, veinom enskim sljedbenicima svoju mrnju prema
autoritetima i konvencionalnom ivotu. Svoju grupu smatrao je svojom
obitelji, a svi oni koji nisu odobravali njegov ivot ili ivot njegove
obitelji bili su smatrani neprijateljima. Grupa se selila, ivei
nomadskim ivotom, od San Francisca pa slijedei topliju klimu dolaze
od Los Angelesa. '68. mu se tu pridruuju novi sljedbenici, koji su bili
fascinirani njegovom linou. S rastom broja sljedbenika raste i
njegovo vjerovanje u vlastitu mo. Njegovi tovatelji varirali su od
probisvijeta pa do vie srednje klase. Mnogi od njih su i prije Mansona
ivjeli sumnjivim ivotnim stilom, poput dvadesetjednogodinje Suan
Atkins, koja je radila kao striptizeta i koja je bila ponosna na svoju
neobrazovanost i ignoranciju i koja je ve nekoliko godina prakticirala
sotonizam. Vrlo brzo postaje Mansonova desna ruka. Bilo je tu i
narkomana, tinejdera pobjeglih od kue, ali i ljudi koji su imali dobre
W
poslove, ivjeli normalnim ivotom, studenata koji su bili meu
vrhunskima na svojim sveuilitima poput Charlesa Texa Watsona, a
koji su ostali hipnotizirani Mansonovom pojavom. Odravao je spolne
odnose s gotovo svim svojim sljedbenicama, obeavajui im da e ih
oploditi za nagradu to ga slijede.
Uskoro poinje umiljati da je Krist, poinje putati bradu kako bi
mu bio slian, a s druge strane uvjerava svoje sljedbenike da je u
jednakoj mjeri olienje Sotone. Meu svojim sljedbenicima propovijeda
rasizam i mrnju prema crncima, tvrdei da planet treba oistiti i
ostaviti samo istu rasu. To proienje treba se obaviti kroz veliki rat,
meutim, taj rat ne moe poeti dok bijelci ne budu napadnuti i to
najvanije osobe meu njima. Mansonova obitelj treba biti oruje kojim
e taj rat biti pokrenut. Oni su ti koji trebaju poeti ubijati vane bijelce
i za to okriviti crnce, to e dovesti do istrebljenja crne rase. Razlog
njegove mrnje prema crncima je bio to su ga u zatvoru uestalo
silovali crni zatvorenici.
Manson si zatim poinje umiljati da je jedan od najveih talenata na
gitari, i komponirajui pjesme od samo nekoliko nota i tri rijei, poinje
umiljati da je najvei genij svoga vremena. Zbog toga stupa u kontakt s
Garyjem Hinmanom, koji je bio uspjean muziar, traei da od
njegovih pjesama napravi hitove, no ovaj e ga samo ignorirati. To e
Mansona duboko uvrijediti. Stoga e poslati Roberta K. Beausoleila i
Suan Atkins Hinmanovoj kui, jer je uo daje ovaj upravo dobio
20.000 $, da ga ubiju jer je uvrijedio velikog vodu. Ovo je dvoje
Hinmana muilo dva dana, sve dok nisu shvatili da on taj novac ne uva
doma. Nakon toga su ga jednostavno ubili. Atkinsova je Hinmanovom
krvlju na zidu napisala "Politika svinja". Prije nego su otili oistili su
kuu od otisaka prstiju, meutim, nisu to uinili temeljito pa je policija
nala dva otiska po kojima je Beausoleila bio identificiran, optuen za
ubojstvo i zatvoren. Manson je to ignorirao jer je bio previe zauzet
pokuavanjem objavljivanja svojih pjesama. Pristupio je Terryju
Melcheru, sinu Doris Day, molei ga da ga upozna s vanim ljudima u
glazbenoj industriji, no i ovaj gaje ignorirao, zbog ega je Manson sve
vie bjesnio. 23. 3. '69. Manson i Tex Watson otii e do Melcherove
kue no Melcher vie nije ondje ivio, ve je kuu iznajmio. Mada nije

W
znao tko sada ondje ivi, Manson je odluio da svi ukuani morati
umrijeti jer je Malcher odbio njegove pjesme. 8. 8. '69. Manson e
poslati svoj odred smrti da pobije sve u kui. Izmeu ostalih tu e biti i
ena Romana Polanskog, Sharon Tate, koja je bila u osmom mjesecu
trudnoe. Polanski je u to vrijeme bio u Londonu na snimanju filma. U
kui je takoer bila i bogata nasljednica Abigail Folger, koja je tamo
ivjela sa svojim dekom, poljskim piscem Voyteckom Frykowskim,
koji je bio prijatelj Polanskog. Te noi tamo je bio i poznati frizer
zvijezda, inae bivi deko Sharon Tate, Jay Sebring. Prvi e biti ubijen
osamnaestogodinji Steven Parent, koji je bio u posjetu
devetnaestogodinjem pazikui Williamu Garretsonu. Ubit e ga
Watson, hicem iz pitolja, dok e ga mladi moliti da mu potedi ivot.
Watson zatim ulazi s Atkinsovom i Kremvinkelovom. Tatova, Sebring,
Frykowski i Folgerova e zatim biti otjerani u dnevnu sobu i vezani, ali
e im biti reeno da je ovo samo pljaka i da nitko nee stradati. No kad
Sebring pokua pobjei, bit e ubijen na licu mjesta. Nakon toga
Frykowski napada Watsona no ovaj e pucati u njega, a djevojke e
izbosti noem. Nakon toga od uboda noem umrijet e Folgerova. Mada
je Tate molila za svoj i ivot svog neroenog djeteta, Suan Atkins joj je
odvratila da ne osjea nikakvu samilost prema njoj te ju je esnaest puta
ubola noem. Zatim e vezati Sebringovu glavu za Tatein masakrirani
le, na kauu e razviti ameriku zastavu i na ulaznim vratima napisati
"svinja" krvlju Sharon Tate. Nakon toga su otili, odbacivi svoju
krvavu odjeu i oruje u klanac u dolini San Fernando. No za sobom e
ostaviti no Atkinsove. Dok je sljedei dan cijela zemlja bila zgroena
uasnim zloinom, Mansonova obitelj je slavila uz divlje orgijanje i
puenje marihuane. Te noi odluili su se za sljedei zloin koji e biti
izvren 10. 8. '69. Bit e ubijeni Rosemary i Leno LaBianca koje je
Manson sluajno odabrao. Sam Manson upast e u kuu i prijetei
pitoljem vezati par koji se upravo probudio, tvrdei da e ih samo
opljakati i da nee biti ozlijeeni. Zatim je uzeo novanik i vratio se u
automobil gdje su bili Watson, Atkinsova, Kremvinkelova, Leslie Van
Houten i Steve Grosan. Prvo troje otii e ubiti par dok je ostatak
druine s Mansonom na elu otiao do benzinske crpke gdje je Linda
Kasabian prema Mansonovom nareenju ostavila novanik

W
LeBiancovih u enskom WC-u. Manson je bio uvjeren da e netko uzeti
novanik i poeti zlorabiti kartice pa e na taj nain biti okrivljen za
ubojstva LeBiancovih. Svoj je plan smatrao izuzetno lukavim. Za to
vrijeme LeBiancovi su bili divljaki izbodeni noevima. Na zidovima
su krvlju rtava napisali "Smrt svinjama". Zatim su se okupali,
pogledali to ima u hladnjaku, najeli se, a nakon stoje Watson noem
urezao "rat" na trbuhu, Lena LeBianca i zatim mu zabio no u trbuh,
napustili su kuu. Nakon ovih ubojstava Mansona naputaju mnogi
sljedbenici, a Atkinsova je uhvaena i zatvorena zbog prostitucije. U
zatvoru se hvalila ubojstvima, to je ula jedna druga zatvorenica i
obavijestila policiju da je grupa Charlesa Mansona odgovorna za ta
ubojstva.
Stoga je Manson, zajedno sa svojim najvjernijim sljedbenicima,
uhapen 1. 8. '69. no bit e osloboen zbog nedostatka dokaza. No
ponovno e biti uhapen 15. 10. '69, zajedno s Atkinsonovom, Van
Houtenom, Beausoleilom, Groganom i Kasabianovom, a nai e i
Krenwinkelovu, koja se sakrila kod svoje tete. Cijela grupa bit e
suena za ubojstvo. Manson je napokon mogao uivati u publicitetu
koji je tako eljno i na sve naine pokuavao privui. On i njegova
grupa izazivali su i rugali se sudu.
Manson se hvalio kako je ubio bar 35 ljudi. Cijela je grupa
proglaena krivom i osueni su na smrt u plinskoj komori. No kako je u
Californiji ta kazna ukinuta '72, osuda je pretvorena u doivotni zatvor,
s tim da su imali pravo traiti pomilovanje svakih sedam godina. No do
sada su uvijek bili odbijani.

W
 Mikasevic, Genadij SSSR, 1947 - 1985/88.

Prije nego je ovaj masovni ubojica uhien, policija je, zbog nebrige i
neobavljanja svoga posla, za zloine koje je on poinio uhapsila etvoro
ljudi. Mikasevic je ubio 36 ena u razdoblju od '71 - '85. Roen je u
Polotskom, Bjelorusija, '47. U vrijeme ubojstva esto je pomagao
policiji, intervjuirajui osumnjiene i pomaui "vlastitim istragama",
zaustavljajui osobe u malim crvenim automobilima kakav je navodno
vozio ubojica, te ih ispitujui. Ubojica je patio od kompleksa seksualne
inferiornosti. Obeavao je enama da e ih povesti u svom automobilu,
a zatim bi ih udavio alom.
Godine '74. za njegova ubojstva na deset je godina zatvora osuen O.
P. Gluakov, a '80. N. S. Tereniv, koji je pogubljen. Nakon toga est je
godina u zatvoru proveo V. Gorelov, koji je u zatvoru oslijepio.
Naposljetku je na petnaest godina osuen Oleg Adamov, koji se
pokuao ubiti u zatvoru. No ubojstva su se nastavljala. Kad je u drugom
mjesecu '84. ubijena Tatjana K., za cijeli se sluaj zainteresirao detektiv
Nikolaj Ivanovi Ignatovi, koji je otkrio uzorak u datumima. Zatim je
pronaao sve registrirane crvene Zaporoce, njih 7000. Usporedio je
rukopis s pismom koje je ubojica poslao policiji, izjavljujui da su
ubojstva osveta prevarantskim enama, a koje je potpisao kao "Patriot
iz Vitebska".
Ignatovi je osobno prekontrolirao preko 312000 putovnica, da bi se
krug naposljetku suzio na stanovnike sela Soloniki, gdje je stvarni
ubojica naposljetku naen. Uhapen je i priveden i nakon odreenog
vremena priznao je zloine. Datum njegova pogubljenja nije poznat, a
smatra se daje smaknut negdje u razdoblju od '85 do '88.

W
 Nelson, Earle Leonard Kanada, 1897 1928.

S pet godina ostaje siroe te ga sele kod njegove tete Lillian Fabian,
koja ga od najranijih dana poinje prisiljavati da ita Bibliju bar jedan
sat na dan, vjerujui da moe napraviti sveenika od njega. U sedmoj
godini doivjet e prometnu nesreu, zbog koje e kasnije imati velike
glavobolje, te mada ta nesrea nije ostavila fizike posljedice na mozgu,
djeak se poinje mijenjati, a pod utjecajem uenja svoje tete esto
sanja o razapinjanjima, ubojstvima, samoubojstvima i slinom. Poinje
iskazivati svoju mrnju prema enskom rodu napadajui djevojice, no
vjeto koristi tetin vjerski fanatizam pa nikada ne biva ozbiljnije
kanjen za poinjena djela. Prvi pokuaj silovanja desio se kad je s 21
godinu djevojku iz susjedstva pokuao odvui u podrum i silovati, no
njeni e krici dozvati pomo te je Nelson uhapen. Mada gaje teta
pokuala osloboditi, smatrajui da je samo neshvaen mladi, dobiva
dvije godine zatvora iz kojega bjei, ali vrlo brzo biva uhapen.
Ponovno pokuava pobjei, ponovno ga hvataju i to pred prozorom
njegove tete dok je promatrao roakinju Rachel kako se razodijeva prije
spavanja. Vraaju ga u zatvor te bjei 4. 12. '18. Koristei ime Roger
Wilson odlazi u San Francisco, gdje se eni 12. 8. '19. ivot njegove
ene uskoro postaje pakao zbog njegove pretjerane ljubomore. Napada
je na javnim mjestima, viui da je kurva, udarajui je na ulici. Ona
doivljava ivani slom i zavrava u bolnici. Nelson odlazi u bolnicu,
gdje je siluje, i trebalo je nekoliko bolniara da ga odvuku od nje. Zatim
nestaje na sedam godina. Dana 20. 2. '26. pojavit e se na kunom
pragu Clare Newman traei sobu, predstavljajui se kao student. No
nakon to ga pusti u kuu, Nelson e je napasti, zadaviti i silovati mrtvo
tijelo. Ponovno e napasti 2. 3. '26., zadavivi i silovavi gu Lauru
Beale. 10. 6. ubit e i silovati gu Lillian St. Mary, 26. 6. gu Russell u
Santa Barbari. U novinama ova ubojstva poinju nazivati "Gorilinim
ubojstvima" zbog toga to su u nekoliko navrata svjedoci ubojicu
opisali kao ovjeka s velikim, dlakavim rukama koje su nalikovale na
goriline. Ponovno e napasti 16. 8., gu Mary Nesbit iz Oaklanda.
Nakon kraeg mirovanja, 19. 10. '26. napast e Betu VVithers iz
W
Portlanda, a ve sljedei dan gu Mabel Fluke. Samo nekoliko dana
kasnije stradat e Virginia Grant. Nakon toga vraa se u San Francisco,
gdje e 11. 11. zadaviti i silovati gu Edmons. Ponovno se vraa u
Portland da bi 15. 11. zadavio i silovao Blanche Myers. Zatim putuje na
istok gdje e u Council Bluffsu 6. 12. ubiti i silovati gu Berard, a
nakon toga u Kansas Cityju, gu Harpin uz koju e zadaviti i njenu
osmomjesenu ker. Vraa se u Philadelphiju gdje e 27. 4. '27. zadaviti
i silovati Mary McConnell, a 1. 5. Jennie Randolph u Buffalu. Zatim
odlazi u Detroit gdje e 1. 6. '27. ubiti sestre Minnie May i gu Atorthy,
silujui njihove leeve. U Chicagu e 3. 6. zadaviti i silovati Mary
Sietsome. Sve te ene, osim ge Harpin, bile su iznajmljivale sobe i on
se javio na oglas, tvrdei da je student teologije. Dana 8. 6. nestaje Lola
Cowan, a 9. 6. gu Patterson njen mu nalazi ispod kreveta golu,
zadavljenu i silovanu. Ova e se ubojstva dogoditi u Winnipegu u
Kanadi, a s obzirom da su bila istovjetna onima u SAD, zakljueno je
daje ubojica preao u drugu dravu. Policija e uurbano poeti stezati
omu, da bi doli do kue ge Hill koja e potvrditi da je iznajmila sobu
mladiu koji odgovara opisu ubojice. Meutim, kad je policiju odvela u
sobu, zakljueno je da je mladi nestao. Pod njegovim krevetom bit e
naeno golo, silovano tijelo Lole Cowan. Kasnije, kad je priveden,
Nelson e priznati da je tijelo silovao dva dana nakon stoje ubio
djevojku. Za to vrijeme Nelson e ve proi 350 kilometara na zapad i
unajmiti sobu u Regini. Samo nekoliko minuta kasnije uspjet e
namamiti u svoju sobu jednu zgodnu djevojku, no kad je bude pokuao
razodjenuti, ona e poeti vritati, to e dozvati gazdaricu i druge
stanare, pa e Nelson pobjei kroz prozor. No policija e mu vrlo brzo
ui u trag. Bit e zaustavljen u blizini granice i priveden u policiju, no
nakon to su ga samo nekoliko minuta ostavili samog u zatvorskoj eliji
s lisicama na rukama, uspjet e pobjei. Die se velika panika u gradiu
Killarney. ene i djeca bit e skriveni u crkvu, a svi e mukarci,
naoruani, cijelog dana traiti odbjeglog ubojicu. Cijelo to vrijeme
Nelson e prespavati u staji Williama Allena nedaleko zatvora.
Sljedeeg jutra odlazi na eljezniku stanicu i u ekaonici eka prvi
vlak. Kad vlak stigne, pokuat e se ukrcati, no zaskoit e ga deseci
policajaca. Bit e odveden u Winnipeg gdje e ga osuditi za ubojstvo

W
ge Peterson. Pokuat e se braniti ludilom, ali nee uspjeti. Dana 14.
11. '27. bit e optuen i osuen na smrt vjeanjem, a 13. 11. '28. odrat
e se pogubljenje i na taj dan posjetit e ga njegova teta i biva ena.
Odbivi dati objanjenje za napade, nee pokazivati kajanje za uinjeno.

W
 Nilsen, Dennis Andrew Velika Britanija, 1945 -

Od najranijih dana bio je opsjednut smru i umiranjem, a osjeaj

izoliranosti zbog pritajene homoseksualnosti pratio ga je cijeli ivot.
Bio je sin mornara alkoholiara iz Norveke Olava Nilsen i kotske
djevojke Betty Whyte. Njegovi roditelji rastali su se kad je Dennisu bilo
pet godina. Otada e ivjeti s djedom i bakom, a problemi nastaju kad
djed umire, a djeaka prisiljavaju da bdije uz le. Nakon toga Nilsen
ivi s majkom i njenim drugim muem u mjestu Fraserburgh sve dok
'61. ne poe u vojsku. Ostat e u vojsci do '72. jer mu je neobino
odgovarala. Nakon toga zaposlit e se u londonskoj policiji, no brzo
odustaje od tog posla te se zapoljava kao uvar u Centru za
zapoljavanje u Sohou u Londonu. '75. zbliit e se s Davidom
Gallichanom i preseliti u njegov stan. No meu njima nije postojao
homoseksualni odnos. Za Nilsena je prijateljstvo s Davidom bilo
emocionalno uporite koje nikada ranije u ivotu nije imao.
Kad se '77. Gallichan seli, Nilsen e biti emocionalno uniten. Zbog
osjeaja odbaenosti pozvat e jednu mladu muku prostitutku da dijeli
s njim stan, ali ta veza nee biti dugog vijeka te e se mladi iseliti. U
12. mjesecu '78. Nielsen e prvi put ubiti i to mladog irskog radnika
kojeg e sresti u pubu i pozvati u stan, gdje e ga zadaviti, a njegovo e
tijelo zakopati u pod u svome stanu. U poetku e biti uasnut onime
stoje uinio i siguran da e mu policija vrlo brzo ui u trag no kako se
nita nije dogodilo, tri mjeseca kasnije Nilsen e ponoviti zloin. I tako
poinje ubijati mlade homoseksualce. Dana 3. 12. '79. ubit e
dvadesettrogodinjeg Kanaanina Kenneta Jamesa Ockendona, a
njegove ostatke raskomadati i pustiti u WC koljku. U 5. mjesecu '80.
ubit e esnaestogodinjeg Martina Duffyja i njegovo tijelo zakopati u
podu u sobi, jednako kao i tijelo dvadesetestogodinjeg Billvja
Sutherlanda, kojeg e ubiti nekoliko mjeseci kasnije. Zatim e ubiti
jednog mladia koji e ga podsjeati na osobu koju je poznavao u
vojsci. Ukupno e ubiti 15 osoba, a posljednji u nizu bit e
dvadesetogodinji alkoholiar Stephen Sinclair. Njemu e odrezati
glavu i skuhati je, a ostatke tijela baciti u kanalizaciju. 8. 2. '83.
W
sanitarni inspektor Michael Cattran doi e na poziv stanara koji su se
tuili da im WC-i ne rade. On e otvoriti kanalizacijski aht gdje e nai
ostatke leeva. No kad se sljedei dan vratio s nadglednikom, ostaci su
nestali. Jedna od stanarki izvijestila je kako je ula da se netko po noi
penje gore-dolje stubama. Kad je policija napokon zakucala na
Nilsenova vrata, nije ni pokuao opovrgnuti zloine. Pokazao je ostatke
tijela, koje je sakupio u dvije plastine vree, i sve priznao.
Optuen je zbog ubojstva i suenje je poelo 24. 10. '83. Njegov
odvjetnik gaje pokuao prikazati kao podvojenu linost, no na kraju je
4. 11. '83. proglaen krivim i osuen na doivotni zatvor.

W
 Oates, Reginald Vernon SAD, 1950 -

Zastraujua pria o Oatesovim ubojstvima poinje u 4. mjesecu '68.

kad roditelji poinju prijavljivati napastovanja djece u parkovima
Leakin i Gwynns Falls. Bit e napadnut Dennis Hodge, Benjamin M.
Avery i Cliton Harris. Djeca su potvrdila da ih je napao stariji djeak.
Policija pojaava kontrolu nad parkom no to nee sprijeiti zloin
osamnaestogodinjeg Oatesa. Policija e ga zaustaviti tek nakon stoje
zloin bio poinjen. Pronai e ga u samotnom dijelu parka. Nosit e
torbicu za ruak u kojoj e biti naena pila, no i elina kuka, a u
drugoj ruci e imati smeu papirnatu vreicu u kojoj e biti odrezani
komadi ljudskih tijela.
Nakon etiri sata ispitivanja priznat e gdje su tijela i policija e nai
tijelo petogodinjeg Maka Jeffersona i njegovog devetogodinjeg brata
Larryja te njihova desetogodinjeg roaka Lestera Watsona. Neto dalje
leat e tijelo desetogodinjeg Lewsa R. Hilla.
Sva djeca bila su seksualno zlostavljana, a trojici su vratovi bili
prerezani. Hillu je bila odrezana glava i ruke. Jednom od djeaka bila je
izvaena jetra i srce, koji su naeni odbaeni u blizini.
Oates je djeake namamio u umu pod izgovorom da e se igrati s
njima, meutim, onda ih je vezao i prerezao im vratove.
Objasnio je da je svoje ideje dobio iz Biblije, a knjiga koja je
pripadala njegovu ocu, s podcrtanim odlomcima, pronaena je u blizini
mjesta zloina. Ova etiri ubojstva, zajedno s dva napada na djevojice i
tri na djeake, desila su se 10, 17. i 18. 4. Oates je do detalja ispriao
sve o svojim vampirskim i kanibalskim ritualima.
U zatvoru je uvan pod strogom straom no naposljetku su psihijatri
ustanovili daje mentalno neuravnoteen, te je odveden u mentalnu
instituciju.

W
 Panzram, Carl SAD, 1891 - 1930.

Prvi put bit e priveden 1899., kad dospijeva pred sud za

maloljetnike zbog pijanstva i pravljenja nereda. Imao je samo osam
godina. Sin pruskih farmera kojega je otac napustio u ranoj mladosti i
ija majka nije imala vremena za djecu jer ih je trebalo prehraniti, Carl
Panzram e vrlo brzo pronai put do zloina. Nakon sitnih kraa
dospijeva u popravni dom no 7. 6. '05. zapalit e kolu, za to e okriviti
druge osobe. Bit e otputen no u 1. mjesecu '06. nastavlja svoj
zloinaki niz provala i pljaki zbog ega e ponovno zavriti u
popravnom domu, ovaj put u Montani. Otuda e pobjei zajedno s
Jamesom Bensonom i u sljedeih nekoliko godina opljakat e nekoliko
crkava u Montani. Nakon toga pristupit e vojsci u mjestu Helena,
meutim, 20. 4. '07. bit e osuen na tri godine zatvora zbog
unitavanja dravne imovine. Trideset i sedam mjeseci radit e u
zatvorskom kamenolomu. Otputen je '10. kad odlazi u Meksiko i
pridruuje se pobunjeniku Pascaulu Orozcu. Nakon toga vraa se u
Californiju i ponovno poinje s napadima, pljakama i silovanjima
mladia. Tada e biti uhien u Chinooku u Montani i osuen zbog krae
na godinu dana zatvora, ali e osam mjeseci kasnije pobjei. Nai e ga
godinu dana kasnije i vratiti u zatvor s dodatnom kaznom od dvije
godine zbog provale. Izlazi '14. no opet pljaka i dospijeva u zatvor u
Salemu na sedam godina. Toj kazni dodaje se jo sedam godina jer je
pokuao voditi pobunu zatvorenika. Takoer, hrane ga samo kruhom i
vodom i redovito premlauju. Pokuava se osloboditi u 5. mjesecu '18. i
bjei, a zatim e opljakati hotel u Fredericku. Potom putuje u New
York, a nakon toga u ile, kamo ga alje naftna kompanija u kojoj se
zaposlio. No tu e zapaliti naftnu buotinu pa e pobjei i za njim se
die potjernica s nagradom od 500 $. '20. pljaka draguljarnicu u
Bridgeportu, Connecticut, a neto kasnije e pokrasti kuu biveg
predsjednika Williama Howarda Tafta u New Heavenu. Novcem
dobivenim za vrijednosti iz ovih pljaki kupuje jahtu i zapoljava
desetoricu mornara koje e redom ubiti, a njihova tijela baciti u vodu.
Neto kasnije biva uhien zbog provale i odsluit e est mjeseci.
W
Nakon toga seli se u Philadelphiju gdje je ponovno uhapen zbog
stvaranja nereda. Zatim putuje u Europu, pa u Afriku, gdje se ponovno
zapoljava u jednoj naftnoj kompaniji. Ondje e silovati i ubiti
dvanaestogodinjeg djeaka. Zatim se odluuje na lov na krokodile i
unajmljuje est crnaca koje e tijekom lova sve pobiti i njihovim
tijelima nahraniti krokodile. '22 se vraa u SAD gdje u Salemu napada
dvanaestogodinjeg Henryja McMahona i ubija ga kamenom. U 6.
mjesecu '23. zapoljava se kao uvar u jedriliarskom klubu i jedne noi
e ukrasti brod i ubiti pljakaa koji se pokuao popeti na njega.
Njegovo tijelo bacit e u vodu. Bit e uhien zbog krae i osuen na 5
godina u Sing Singu. Meutim, tamo e stvarati nerede pa e biti
preseljen u zatvor za okorjele zloince u Clintonu u Dannemori.
Oslobaaju ga '28. nakon ega e izvriti 11 provala i jedno ubojstvo.
Ponovno ga hapse 16. 8. '28. Tijekom boravka u zatvoru napisat e
svoju autobiografiju. Bit e optuen na osnovi svoje bezosjeajnosti, a
ne samo na osnovu zloina i to na 25 godina zatvora u Leavenwortu. U
zatvoru e 20. 6. '29. ubiti Roberta G. Warnkea. Nakon toga osuen je
na smrt. Odbio je traiti pomilovanje, vjerujui da ga samo smrt moe
rastaviti od ljudske rase koju je toliko mrzio. Pogubljenje u
Leayemvorthu 5. 9. '30.

W
 Petiot, dr Marcel Andre Henri Felix Francuska,
1897 - 1946.

Ovaj najgori francuski masovni ubojica roen je u Auxerru 1897.

Godine '17. odlazi u vojsku no odande biva izbaen zbog preprodaje
lijekova na crnom tritu. Ipak, bit e mu ponuena mirovina i tretmani
za dijagnosticiranu psihoneurozu. '21., mada je i dalje bio lijeen od
mentalnog poremeaja poinje raditi kao lijenik, a '28. njegova e ga
gazdarica obavijestiti daje trudna s njim, to e on uporno pobijati.
Zbog preprodaje lijekova i kraa ponovno e zavriti u zatvoru, a '30. e
biti povezan s ubojstvom jedne od svojih pacijenatica, ge Debauvre,
no kad glavni svjedok umre, bit e osloboen. '33. odlazi u Pariz, a '37.
ga hapse zbog pljake u knjiari, no optuba e biti odbaena, a njega
odvode na psihijatrijsko promatranje. I dalje se nastavlja baviti
medicinom i otvara novu ordinaciju u ulici Caumartin. Jedno vrijeme
posve lijepo ivi od lijenike prakse. '41. kupuje kuu koja e kasnije
postati poprite zloina. U vrijeme rata malo tko obraa panju na
mnoge osobe koje ulaze u tu kuu, ali iz nje ne izlaze. 11. 3. '44. jedan
od susjeda alit e se zbog uasnog mirisa koji dolazi iz Petiotove kue.
Smrad je dolazio od neega to je bilo spaljivano u pei, zbog ega je iz
dimnjaka izlazio veliki smrad. Policija dolazi na mjesto, nareuje
vatrogascima da ugase vatru u pei, a kad uu u podrum, nai e ostatke
27 ljudskih leeva u razliitim stadijima raspadanja. No Petiot e
objasniti da su to tijela simpatizera nacista te e biti puten. Nakon toga
e sa enom i esnaestogodinjim sinom otii na selo, ba u vrijeme kad
poinju prie daje zapravo on bio taj koji je simpatizirao Gestapo i kad
se otkriva da ni u kom sluaju nije bio lan Pokreta otpora. Na kraju e
biti uhien 2. 11. '44. Na sasluanju e se drat svoje prvobitne prie te
e dodati da je ubio 63 ljudi dok je radio za Pokret otpora. No suenje
za ubojstvo poet e 18. 3. '46, a krivim e biti proglaen 4. 4, te 26. 5.
'46. pogubljen na giljotini.

W
 Pitchfork, Colin Velika Britanija, 1960 -

Dana 21. 12. '83. nestaje petnaestogodinja Lynda Mann, a njeno

tijelo bit e naeno sutradan. Bila je silovana i zadavljena. Tijelo e biti
naeno u selu Narborough i to e biti prvo ubojstvo zabiljeeno u
povijesti sela. Dignuta je cijela vojska policajaca pod vodstvom
inspektora Dereka Pearcea i ispitani su svi mukarci u okolici, ali bez
uspjeha. 31. 6. '86. nestat e nova rtva, petnaestogodinja Dawn
Ashworth u Enderbyju, susjednom selu. Tijelo e biti otkriveno tek 2. 8.
Djevojka e biti pretuena, silovana i zadavljena. Kao i u sluaju Lynde
Mann, svjedoci su potvrdili da je djevojka zadnji put viena u drutvu
motorista. Stoga e policija 8. 8. '86. uhititi sedamnaestogodinjeg
Richarda Bucklanda koji je odgovarao opisu ubojice, a koji je radio u
kuhinji u oblinjoj mentalnoj bolnici. Kod ispitivanja e ne odvie
inteligentni mladi priznati zloine. No dr. Jeffreys, koji je
eksperimentirao s DNA, otkrio je da Buckland ne moe imati nita sa
zloinima. Usporeujui spermu ustanovit e da je ista osoba ubila obje
djevojke. Na osnovi Jeffreysova svjedoenja Buckland e biti
osloboen i sluaj ponovno otvoren. Policija poziva sve mukarce
izmeu 17 i 34 godine da dou dati uzorke krvi i sline. Meutim, to e
se pokazati kao neadekvatna metoda jer su ljudi mogli varati na
identitetu, a i laboratorij je, iako se 90% mukaraca nije odazvalo, bio
preoptereen. Ni est mjeseci nakon drugog ubojstva identitet ubojice
nije utvren. 1. 8. '87. pekarski radnik lan Kelly spomenut e svom
sudrugu daje otiao na test krvi umjesto jednog drugog radnika, Colina
Pitchforka, no to nee biti prijavljeno sve do 18. 9, a tada e Kelly biti
uhapen zbog ometanja pravde.
Kelly je izjavio da je zamijenio Pitchforka jer mu je ovaj rekao da je
ve bio na testiranju, mijenjajui jednog kolegu koji je imao dosje o
seksualnim napadima za koji nije elio da izae na vidjelo. Nakon toga
e dvadesetsedmogodinji Pitchfork biti uhapen pod sumnjom za
ubojstvo. Bio je oenjen i imao je dvoje djece, ali je imao dosje
seksualnih perverzija. Volio se pokazivati gol na javnim mjestima i bio
je poznat kao zlostavlja zaposlenica pekare. Ubrzo je priznao ubojstva.
W
 Suenje je poelo 22. 1. '88. Kelly je osuen na 18 mjeseci zatvora,
dok je Pitchfork osuen za dva ubojstva, deset godina za silovanje, tri
godine za seksualni napad i tri za zavjeru.
Sudac je odbio pristati na minimalnu kaznu po kojoj bi Pitchfork
mogao traiti pomilovanje za 10 godina.

W
 Rogers, Dayton Leroy SAD, 1953 -

Rogers je odrastao u domu u kojemu je bio otro kanjavan za svaku,

pa i najmanju greku. Bio je jedno od estoro djece koja su malo
prijateljevala s bilo kim izvan obitelji. Oenit e se no vrlo brzo e se
razvesti smatrajui svoju enu fiziki i mentalno okrutnom osobom.
Brzo e razvit neku vrst povezanosti izmeu noeva i seksualnog
zadovoljavanja to e '72. iskazati na devetnaestogodinjoj Melodv
Dahlman Mayers, koju je odveo u umu i ubo je u trbuh, zbog ega je
uhapen, ali je dobio uvjetnu kaznu. Godine '76. jo jedna ena e
svjedoiti da ju je Rogers napao noem zbog ega e biti vraen u
zatvor zbog krenja uvjetne. Nakon toga e zadovoljenje seksualnih
matarija s noevima poeti traiti meu prostitutkama. Uskoro mu
samo igre nee biti dovoljne pa e poeti zabadati noeve u njih i rezati
ih. O tome e svjedoiti 40 do 50 prostitutki, a njih 11 e potvrditi daje
njihovo protestiranje i pokuaji oslobaanja Rogersa bacalo u trans u
kojem sve uestalije ubada, ali ako bi se opustile i postale pasivne,
izgubio bi interes i naposljetku bi ih oslobodio. Jedna ena e svjedoiti
daje '86. bila s Rogersom i nakon to su popili nekoliko pia, ovaj ju je
ugrizao za grudi i poeo joj sisati krv. U ljeto '87. situacija kulminira.
Bit e naena tijela sedam prostitutki na istini iznad rijeke Molalla u
Otegon Cityju, od ega su trima rtvama bila odrezana stopala.
Ubojstva su se dogodila sljedeim redom: 6. 8. pokupio je prostitutku
Jennifer Lisu Smith i nakon stoje cijeli dan proveo s njom ona je
pokuala pobjei, ali ju je on dostigao i ubio. Nakon toga je uhapen i
na kraju je za njeno ubojstvo osuen na doivotni zatvor. U
meuvremenu su naena ostala tijela koja su bila vezana na isti nain
kao i Smithova, pa je Rogers dodatno optuen za jo est ubojstava.
Porota koju su inile samo ene proglasila gaje krivim 4. 5. '89. i
osudila na smrt. Pogubljen je smrtonosnom injekcijom.

W
 Segee, Robert Dale SAD, 1930 -

Svoje prvo ubojstvo poinit e 5. 9. '38. kad je na smrt pretukao

devetogodinju Barbaru Driscoll. S obzirom daje i sam tada imao samo
osam godina, nije bio meu glavnim osumnjienima. Nekanjen, vrlo
e brzo nastaviti sa zloinima. 16. 3. '43. ubit e uvara u Portlandu u
Mainu koji gaje uhvatio da pali vatru u skladitu. Neto kasnije te
godine napast e i ubiti djeaka na javnoj plai u Cape Cottage, Maine
iz razloga jer je ovaj s njim drsko razgovarao. Sljedee ubojstvo poinit
e '49. kad je sluei u vojsci u Japanu ubio japanskog djeaka,
zadavivi ga.
Izmeu '39. i '46. podmetnuo je oko dvadeset i pet poara, od ega je
u Hartfordu ivote izgubilo 160 ljudi. Tvrdio je da ga na njegova djela
nagone none more koje su se uestalo pojavljivale gotovo svake noi i
to godinama. U prvom snu bi ga progonilo lice neke nepoznate ene
dok je u drugom pokuavao pobjei Indijancu koji je jahao zapaljenog
konja. Za razliku od veine piromana, koji vole vidjeti rezultate svoga
djela on to nije inio, i to je jedan od razloga zastoje tako kasno
uhvaen. Naposljetku je uhien na temelju svjedoenja
dvadesetosmogodinjeg VVilliama Grahama. Priznat e svoje zloine
30. 6. '50. Izmeu ostalog priznao je i etiri ubojstva, zajedno s
ubojstvom devetogodinje Barbare Driscoll. Nakon psihijatrijskog
pregleda ustanovljeno je da moe na suenje gdje je osuen na 4 do 40
godina zatvora zbog potpaljivanja da bi bio osloboen 1. 5. '59. pod
uvjetnom kaznom.

W
 Terpening, Oliver SAD, 1930 -

Ovaj bezrazloni zloin Olivera Terpeninga desio se 26. 5. '47.

godine. Odluivi da eli znati kako bi izgledalo ubiti nekoga,
najednom izletu i lovu na vrane sa svojim prijateljem,
etrnaestogodinjim Stanleyjem Smithom, Oliver ga je ubio oevim
pitoljem. Privuene bukom, tu su se nale i tri Stanleyjeve sestre,
esnaestogodinja Barbara, dvanaestogodinja Gladys i dvogodinja
Janet. Oliver ih je ubio jednu za drugom, smatrajui daje to najbolje to
se u tom trenutku moe uiniti. Tijela e kasnije nai etvrta sestra, Ella
Mae. Ubojica je na svaku od njih poloio divlje cvijee.
Oliver se zatim vratio kui, veerao, a nakon to je razmiljao neko
vrijeme, zakljuio je da mu je policija najvjerojatnije ve na tragu pa je
ukrao automobil i odvezao se u Port Huron, gdje je automobil ostavio i
stopirao do Detroita. Roditelji, zabrinuti za sinov nestanak, prijavili su
ga policiji. Prvi e ga opaziti Norman Dombrosky, koji je bio neto
stariji od Olivera, dok je Oliver stajao i autostopirao uz cestu.
Dombrosky e ga prepoznati i sluaj prijaviti policiji pa e Oliver vrlo
brzo biti uhien. Bit e sasluan u vezi ubojstava, koja e bez
oklijevanja priznati, dodavi kako je razoaran osjeajem. Mislio je da
e ubiti nekoga biti puno uzbudljivije.
Nije stigao na suenje jer su ga psihijatri 10. 4. '47. proglasili
mentalno nestabilnim te je odveden u zatvor za umobolne u Jacksonu u
Michiganu.

W
 Tessnov, Ludwig Njemaka

Dana 9. 9. 1898. nestaju dvije djevojice, Hannelore Heidemann i

Else Langemier, i nakon to je pretraena uma naena su njihova tijela
masakrirana i raskomadana. Kao glavni osumnjieni priveden je stolar
Tessnov, no kako nije bilo ni dokaza ni svjedoka, ubrzo je puten.
Istina, na njegovoj je odjei bilo kapi koje su nalikovale na krv, ali nije
bilo naina da se utvrdi da li je to ljudska krv ili je li krv uope.
Sljedee ubojstvo desit e se 1. 7. '01. kad e nestati osmogodinji
Hermann i njegov estogodinji brat Peter Stubbe. Njihova tijela bit e
naena u umi. Ruke i noge bit e im odrezane, a unutranji organi
razbacani uokolo. Ovoga puta svjedok e vidjeti Tessnova kako
razgovara s djeacima neposredno prije njihova nestanka. S druge
strane, sada je postojala jo jedna metoda, zbog koje je naposljetku i
uhien. Njemaki kemiar Paul Uhlenhuth je u to vrijeme
eksperimentirao s dokazivanjem ljudske i ivotinjske krvi. Uz pomo
njegovih pokusa utvreno je da je krv na Tessnovoj odjei doista
ljudska. Temeljem tih dokaza osuen je i pogubljen '04. u zatvoru
Greifswald.

W
 Vuetic, Slobodan 1944 - i Simi, Slobodan,
1949 - i Potkonjac,Vjekoslav, 1942 Njemaka

Brani par Schmidt vozio se '71. seoskom cestom u blizini sela

Neunkirchen, vraajui se s proslave Nove godine, kad se na putu naglo
pojavio goli mukarac koji je ustro i panino mahao rukama. No brani
par je zakljuio daje najpametnije da nastave dalje bez zaustavljanja, pa
su tako i uinili. Neto kasnije toga dana Hans-Dieter Mueller se vraao
s posla istom tom cesto. Vidio je nagog mukarca kako lei uz cestu, ali
se nije zaustavio nego je incident prijavio policiji u Wohlfahrtu, koja je
otkrila tijelo mladog mukarca koji je bio odjeven samo u gaice, a
noge su mu bile vezane icom. Radilo se o osamnaestogodinjem
Ulrichu Nackenu koji se vraao s proslave Nove godine. U prvi mah
zakljueno je da je umro od smrzavanja, a ne od udaraca u glavu, koji
su bili posve vidljivi. Istraivanjem terena zakljueno je daje stotinjak
metara dalje rtva bila vezana za drvo no uspjela se osloboditi i doi u
blizinu ceste. Izdana je potjernica za automobilom ubijenog koji je bio
ukraden, sivim Fordom koga e vrlo brzo vidjeti dvojica policajaca.
Voza e im pokuati umaknuti, ali mu to nee uspjeti. Za volanom e
biti Slobodan Vueti, a drugi poinitelj zloina, koji je bio u bijegu, bit
e uhien nakon to policija nahuka pse na njega. Nakon kraeg
vremena bit e uhapen i dvadesetdevetogodinji Vjekoslav Potkonjac,
trei osumnjieni za ubojstvo. Prema njihovim svjedoenjima, ugledali
su Nackena dok su sjedili i pili pivo u jednom kafiu nakon ega su
odluili oteti mladia i ukrasti mu automobil. Vezavi ga i stavivi u
prtljanik, odvezli su se. Zatim su otili u Siegburg imievoj djevojci
nakon ega su se opet pozabavili Nackenom, pretukli ga i vezali za
stablo. Na suenju 30. 11. '71. su sva trojica proglaena krivima i
osuena na doivotni zatvor. Werner Schmidt je osuen na est mjeseci
zatvora jer nije pomogao osobi u opasnosti.

W
 Waite, Arthur Warren SAD, 1889 - 1917.

Roen u Grand Rapidu, Michigan, kao dijete farmera brzo je shvatio:

ako sam neto ne poduzme nee si moi osigurati ivot kakav je elio.
Zato poinje udvarati Clari Peck, kerki lokalnog bogataa. Mada se
Clarin otac protivio vezi, ona se vrlo brzo razbuktala. Kroz studij
stomatologije proi e laui i varajui no ipak e ga zavriti i prihvatit
e mjesto zubara u jednoj maloj firmi u junoj Africi. Tu se namjerava
oeniti jednom mladom bogataicom, no ni njen otac nije pristao na tu
vezu. Vrlo e brzo biti vraen u SAD i to prije nego je ugovor istekao. S
20.000$ u depu ponovno se vraa Clari Peck s kojom e se oeniti 9.
9. '15. Mada nezadovoljan kerkinim odabirom, John Peck e im
pokloniti stan na Manhattanu i potpomagati ih s 300 $ mjeseno. Waite
e otvoriti ordinaciju mada nee biti ba previe sklon radu i radije e
vrijeme provoditi na teniskim terenima. Uskoro poinje aferu s
bogataicom Margaret VVeaver Horton i ta e ga veza puno stajati.
Uskoro e se nai u razmiljanjima da bi trebao ubiti enu i njenu
obitelj kako bi se domogao njihova imanja. 10. 1. '16. dolazi njegova
punica, koja e ostati s njima u stanu nekoliko dana. Od prvog trenutka
on e je lagano poeti trovati. Umrijet e deset dana kasnije. Tijekom
cijelog tog vremena Waite e biti vrlo brian prema njoj. Nakon njene
smrti izjavit e daje treba kremirati jer je to bila njena posljednja elja.
S dolaskom Johna Pecka pria se poinje ponavljati. No kako je ovaj
bio snanije grae i otporan, trebat e vremena da koktel virusa koje e
Waite pripremiti za njega i servirati mu ga u hrani pone nagrizati
njegov organizam. Na kraju e pokuati s arsenom, ali ga ni to nee
ubiti. Na kraju e ga uspavati i uguiti jastukom 12. 3. Ponovno e
pokuati nagovoriti obitelj da tijelo kremiraju, no ovaj put mu to nee
uspjeti jer e Clarin stariji brat Percy odluiti da oca treba pravilno
sahraniti. Na nagovor prijatelja koji mu je dojavio sumnju o Waiteovim
mutnim poslovima, zatrait e autopsiju oeva tijela tijekom koje e biti
ustanovljeno trovanje i uspavljivanje kloroformom. Nakon to ju je brat
obavijestio kako stvari stoje, Clara je ipak i dalje odbijala povjerovati
da joj je mu ubojica. No klupko se poinje odmotavati i Waite
W
pokuava samoubojstvo koje nee uspjeti. Nakon toga pokuat e se
prikazati ludim, podvojenom linosti koju njegov alter ego nagoni da
radi sve te stvari. Na kraju e sve priznati, ukljuujui i prevare na
sveuilitu i sitne krae. Virusne koktele kojima je ubijao krao je iz
bolnice u New Yorku u kojoj je radio.
Objasnio je kako je elio ubiti enu jer je bila ispod njegova ranga i
elio si je nai nekoga ljepeg i dostojnijeg. Osuen je na smrt 24. 5.
'17.

W
 Watts, Coral Eugene SAD, 1953 -

Od '74. ubit e oko etrdeset ena, vjerujui da su sve ene nevjerne i

prijetvorne. Djevojka koju je prvu pokuao zadaviti, i to na Zapadnom
michiganskom sveuilitu, uspjela je pobjei, a na suenju je osloboen
uz kauciju. est dana kasnije uhodit e Gloriu Steele koja e slijedeeg
jutra biti naena u svome stanu, izbodena trideset i tri puta. Mada je bio
meu glavnim osumnjienima policija nije imala dokaza da ga optui,
no zbog krenja uvjetne poslan je na izdravanje zatvorske kazne. Iz
zatvora izlazi '75.
Zatim e se zaposliti kao mehaniar autobusa i esto e putovati.
Tijekom tog vremena mnogo e mladih ena biti napadnuto i ubijeno u
podruju Ann Arbora. Sve su rtve bile izbodene, a tijela masakrirana.
Watts e na kraju biti traen u Detroitu, Windsoru, Ontariju i Kanadi.
Osamdesete se eni no ena e ga napustiti nakon dva mjeseca.
Nakon toga se uputa u vezu s jednom enom s kojom e imati i dijete.
Godine '81, nakon ponovnog gubitka posla, seli se u Houston no ostat
e pod nadzorom policije. Poslije odreenog vremena praenja policija
e zakljuiti da u njegovu ponaanju nema nieg neobinog pa e ga
prestati pratiti.
Ubojice
U 1. mjesecu '82. ubit e dvije ene. Dvadesetsedmogodinju Phvllis
Tam, koju e objesiti o njenu vlastitu odjeu na jednom skrovitom
mjestu u podruju gdje je svako jutro trala. Nakon dva tjedna policija
e nai tijelo jedne studentice zatvoreno u prtljaniku njezina
automobila. 18. 1. e stradati Margaret Fossi koja e biti pretuena na
smrt. 23. 5. napast e dvadesetogodinju Lori Ann Lister u njezinu
stanu. Pokuat e je utopiti u kadi no spasit e je jedan susjed. Watts e
biti priveden i osuen za pokuaj ubojstva, kidnapiranje i provalu. Da si
smanji osudu, obeao je pomoi policiji u razrjeenju nekoliko
ubojstava. Na taj nain otkrio je grobove ostalih svojih rtava. Na
pitanje zato je ubijao, odgovorio je: "Zato to su ene zle." Osuen je
na ezdeset godina zatvora s time da mora proi bar dvadeset godina
prije nego zatrai pomilovanje.
W
 Whitley, Richard Lee SAD, 1946 - 1987.

Dana 5. 7. '80. Whitley e ui u kuu svoje ezdesetogodinje

susjede Phoebe Parsons da telefonira i ona e ga pustiti unutra jer ga je
dobro poznavala i jer joj je esto obavljao sitne poslove u kui. Dva
tjedna prije Whitleyja je napustila ena i bio je u tekom stanju, cijelo
vrijeme pijui. Parsonsovu je ubio bezrazlono. Njeno tijelo bit e
naeno sljedei dan, poloeno na krevet, pokriveno odjeom i kutijama
izbaenima iz ormara. Oko vrata joj je bilo vezano ue, a cijeli vrat
izboden noem. Nakon ubojstva, Whitley ju je razodjenuo i silovao le.
Vrlo e brzo biti uhapen i to u ukradenom Parsconsinu automobilu u
Tampi te e biti doveden na suenje. Na suenju e biti ustanovljeno da
je njegova prolost jednako zloinaka kao djelo koje je upravo poinio.
Silovao je vlastitu majku, spolno zlostavljao svoju desetogodinju ker
te silovao jednog mladia koji je autostopirao i kojega je pokupio
jednom prilikom. Nakon vijeanja od trideset i dvije minute, porota e
ga 13. 5. '81. osuditi na smrt na elektrinoj stolici. Pet godina e
podnositi albe, no sve bezuspjeno. Bit e pogubljen 6. 7. '87. u 11 sati.