Professional Documents
Culture Documents
Kolegij Higijena i epidemiologija je obvezni kolegij na drugoj godini Strunog studija sestrinstva i sastoji se od 30 sati
predavanja, 15 sati seminara i 15 sati vjebi, ukupno 60 sati (3 ECTS bodova). Kolegij se izvodi na Fakultetu
zdravstvenih studija Sveuilita u Rijeci i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije.
Cilj ovog kolegija je omoguiti studentu da se temeljem steenog znanja iz epidemiologije osposobi za strune poslove
i zadatke, koje e kao struni prvostupnik sestrinstva obavljati na poslovima kontrole, suzbijanja i spreavanja bolesti
ili na drugim poslovima u sustavu zdravstva. Ovo podrazumijeva poznavanje temelja epidemiolokih karakteristika
zaraznih i kroninih masovnih bolesti; razumijevanje mjera prevencije i suzbijanja bolesti, kao i protuepidemijskih mjera
te svoje uloge u ovim poslovima. Studenti e biti osposobljeni za budue sudjelovanje u epidemiolokom
informacijskom sustavu, svojim obvezama koje proizlaze iz Zakona o zatiti puanstva od zaraznih bolesti,
sudjelovanja u prepoznavanju neuobiajenih grupiranja ili epidemija bolest, faktora rizika za pojavu bolesti kod svojih
pacijenata i opim mjerama prevencije masovnih bolesti, kao i u dijelu specifine prevencije, poput masovnog
cijepljenja i ranog otkrivanja kroninih masovnih bolesti u populaciji, preventivnoj i protuepidemijskoj dezinfekciji,
dezinsekciji i deratizaciji. Studenti e biti obueni za poslove suradnika u epidemiolokoj dijagnostici, u podruju ranog
uzbunjivanja i prijavljivanja bolesti i stanja, terenskim intervencijama, programima populacijskih probira, uzorkovanju i
drugim poslovima suzbijanja i spreavanja bolesti u populaciji. Studenti e stei osnovna znanja iz interventne
epidemiologije, epidemioloke dijagnostike, primjene kemoprofilakse i seroprofilakse, te naina suzbijanja epidemija.
Nastavni plan:
Popis predavanja (s naslovima i pojanjenjem):
1. predavanje: Uvod u epidemiologiju
Ishodi uenja:
Iskazati osnovne termine i pojmove iz epidemiologije: definicija epidemiologije, definicija epidemije, endemije i
pandemije
Razlikovati teorijsku i interventnu epidemiologiju.
2. predavanje: Povijesni razvoj epidemiologije
Ishodi uenja:
Prepoznati i izraziti povijesni kontekst u razvoju moderne epidemiologije, prvenstveno razvoja cijepljenja, zdravstvenog
nadzora nad ljudskom hranom i vodom za pie te postupaka antisepse.
3. predavanje:Deskriptivna epidemiologija
Ishodi uenja:
Izloiti temeljne principe deskriptivne epidemiologije. Imenovati epidemioloke varijable (osoba, mjesto, vrijeme).
Izraditi epidemijske krivulje. Interpretirati sezonske i sekularne trendove.
4. predavanje: Mjere uestalosti i povezanosti
Ishodi uenja:
Navesti i izraunati osnovne mjere uestalosti (incidencija, prevalencija, stopa incidencije, mortalitet opi i specifini,
letalitet) i povezanosti (relativni rizik, omjer ansi i pripisivi rizik).
5. predavanje: Analitika epidemiologija
Ishodi uenja:
Navesti definicije i ciljeva analitike epidemiologije. Razlikovati razine dokaza epidemiolokih istraivanja te uzrono-
posljedine povezanosti.
6. predavanje: Dizajn epidemiolokog istraivanja
Ishodi uenja:
Objasniti temeljne principe analitikih studija u epidemiologiji: kohortno, sluaj-kontrola i presjeno istraivanje.
Razlikovati prednosti i nedostatke razliitih epidemiolokih studija. Izabrati optimalni dizajna istraivanja ovisno o vrsti
epidemioloke problematike, postojeem znanju i prevalenciji istraivanog fenomena.
7.-9. predavanje: Epidemioloke karakteristike respiratornih bolesti
Ishodi uenja:
Opisati epidemioloke zakonitosti u nastanku i irenju bolesti koje se prenose dinim putem, njihovom morbiditetu, te
nabrojiti mjere prevencije i protuepidemijske mjere na primjerima bolesti iz ove skupine.
10.- 12. Predavanje: Epidemioloke karakteristike crijevnih bolesti
Ishodi uenja:
Identificirati epidemioloke znaajke bolesti koje se prenose putem probavnog sustava, nabrojiti protuepidemijske
mjere, te nabrojiti mjere prevencije i protuepidemijske mjere na primjerima bolesti iz ove skupine.
13.-14 predavanje: Epidemiologija HIV-a i krvlju prenosivih bolesti
Ishodi uenja:
Prepoznati i navesti epidemioloke zakonitosti u nastanku i irenju bolesti koje se prenose spolnim putem i putem krvi,
morbiditetu, te nabrojiti mjere prevencije i protuepidemijske mjere na primjerima bolesti iz ove skupine (HIV/AIDS i
virusni hepatitisi).
15. predavanje: Postekspozicijska profilaksa
Ishodi uenja:
Izrei postupke pri profesionalnoj ekspoziciji i profilaksi krvlju prenosivih bolesti.
16.-18. predavanje: Cijepljenje i bolesti protiv kojih se cijepi
Ishodi uenja:
Navesti vrste cjepiva, cjepne antigene i druge sastojke cjepiva, cjepiva koja se koriste u masovnom programu
cijepljenja u Hrvatskoj, poznavati principe izrade masovnog programa cijepljenja, epidemiolokih ciljeva, koji se ele
postii u individualnoj i kolektivnoj zatiti, te rezultata masovnog cijepljenja u zemlji.
Obveze studenata:
Studenti su obvezni redovito pohaati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. U sluaju sprijeenosti dolaska na
nastavu studenti trebaju imati dokaz o opravdanom razlogu. Za vjebe i seminare potrebno je ponijeti biljenicu, olovku
i kalkulator.
Ispit (nain polaganja ispita, opis pisanog/usmenog/praktinog dijela ispita, nain bodovanja, kriterij
ocjenjivanja):
Nain ocjenjivanja (ECTS bodovni sustav):
Ocjenjivanje studenata provodi se prema vaeem Pravilniku o studijima Sveuilita u Rijeci. Rad
studenata vrednovat e se i ocjenjivati tijekom izvoenja nastave, te na zavrnom ispitu. Od ukupno 100
bodova (100%), tijekom nastave student moe ostvariti 70 bodova (70%), a na zavrnom ispitu 30 bodova
(30%).
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
a) usvojeno znanje s testa (60 bodova)
b) aktivnost i znanje na nastavi (8 bodova)
c) pohaanje nastave (2 boda)
90%-100% 2 boda
80%-89% 1 bod
<80% 0 bodova
III. Konana ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na zavrnom ispitu, a utvruje se na
temelju apsolutne raspodjele:
Postotak usvojenog znanja, vjetina i BROJANA OCJENA ECTS ocjena
kompetencija (nastava + zavrni ispit)
80-100% 5 (izvrstan) A
70-79,9% 4 (vrlo dobar) B
60-69,9% 3 (dobar) C
50-59,9% 2 (dovoljan) D
40-49,9% 2 (dovoljan) E
student koji je na zavrnom testu rijeio 1 (nedovoljan) F
manje od 50% testa ili je ostvario manje od
40% ocjene tijekom nastave