Pitanja sa ispita iz socijalne medicine

Studentima studija medicine

Vitalna statistika biljei, prati i prouava:

1. kretanje bolesti i uzroke smrti
2. nastanak i irenje epidemija
3. prisutnost i utjecaj okolinskih faktora
4. djelatnost zdravstvene slube, broj i vrste zdravstvenih radnika i zdravstvenih ustanova
5. najvanije ivotne dogaaje nekog naroda: raanje, umiranje, sklapanje i rastave brakova
i migracije

Prirodni prirataj je pokazatelj koji govori koliko u jednoj godini na 1000 stanovnika ima:
1. ivoroene djece
2. sve roene djece
3. djece koju rode ene u fertilnoj dobi
4. ivoroene djece minus umrle u dojenakoj dobi
5. ivoroene djece minus svih umrlih

Glavni uzroci smrti mladih od 10 do 24 godina su:

1. zarazne bolesti
2. nesretni sluajevi, povrede, trovanja
3. bolesti krvoilnog sustava
4. bolesti ivanog sustava
5. maligne neoplazme

Zdravstvena zatita adolescenata ima veliko znaenje za zdravlje zbog:

1. niske otpornosti organizma
2. estog obolijevanja
3. pobola od zaraznih bolesti
4. stvaranja navika i stila ivota
5. visoke smrtnosti

Odsutnost bolesti, struni (medicinski) model pristupa rizinim skupinama uz specifinu

patologiju kao glavni interes, te uz rjeenja koja se nameu, a glavni nosioci aktivnosti su
profesionalci i zdravstvena sluba, bitna su obiljeja:
1. unapreenja zdravlja
2. preventivne medicine
3. kurativne medicine
4. rehabilitacije
5. javnog zdravstva

Andrija tampar je 1926. godine dao deset principa na kojima se treba osnovati rad i

www.perpetuum-lab.com.hr
organizacija
zdravstvene slube. Koji od navedenih principa nije tono citiran?
1. pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju je monopol lijenika
2. lijenik moe biti ekonomski ovisan od bolesnika
3. pitanje narodnog zdravlja od veeg je ekonomskog nego humanitarnog znaenja
4. glavno mjesto lijenikog djelovanja su laboratorij i ordinacije
5. individualnom terapijom lijenik moe mnogo postii

Puenje se proirilo iz:

1. Egipta, gdje je bilo popularno jo u faraonsko doba
2. Kine, odakle ga je Marko Polo preko Venecije donio u Europu
3. Amerike, odakle se preko Engleske proirilo na cijeli svijet
4. Turske i preko naih krajeva nametnuto Europi i svijetu
5. Afrike, odakle su ga Arapi donijeli u Europu

Lijeenje pacijenata s gonorejom:

1. primarna prevencija
2. sekundarna prevencija
3. tercijarna prevencija
4. primarna i sekundarna prevencija
5. primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Lijeenje pacijenta koji je dobio infarkt:

1. primarna prevencija
2. sekundarna prevencija
3. tercijarna prevencija
4. primarna i sekundarna prevencija
5. primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Cijepljenje protiv gripe:

1. primarna prevencija
2. sekundarna prevencija
3. tercijarna prevencija
4. primarna i sekundarna prevencija
5. primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Program masovnog otkrivanja raka dojke:

1. primarna prevencija
2. sekundarna prevencija
3. tercijarna prevencija
4. primarna i sekundarna prevencija
5. primarna, sekundarna i tercijarna prevencija

Bihejvioralni pristup u zdravstvenom odgoju najvie naglaava:

1. znanje
2. emocije i stavove
3. racionalnost
4. naviku i trening
5. drutvenu odgovornost i podrku

Empirijska istraivanja pokazuju da drutvene nejednakosti djeluju kod siromanijih, manje

www.perpetuum-lab.com.hr
obrazovanih i potlaenih na sve osim:
1. poveanje smrtnosti
2. poveanje pobola
3. nemarno zdravstveno ponaanje
4. uestalost stresa
5. broj samoubojstava

Broj lijenika na 1000 stanovnika je najvii u:

1. ekonomski razvijenim zemljama
2. Zapadnoj Europi
3. Japanu
4. bivim socijalistikim zemljama
5. skandinavskim zemljama

Zavod za javno zdravstvo preteno se bavi:

1. praenjem zdravstvenog stanja stanovnitva, pojava i irenja bolesti
2. izradom nacrta zakona
3. lijeenjem bolesnika
4. cijepljenjem
5. proizvodnjom cijepiva

Na jednog lijenika u Republici Hrvatskoj dolazi priblino:

1. 100 stanovnika
2. 500 stanovnika
3. 750 stanovnika
4. 1750 stanovnika
5. 2200 stanovnika

Deklaracija o primarnoj zdravstvenoj zatiti donesena je u:

1. Kopenhagenu
2. enevi
3. Vancouvenu
4. Otawi
5. Alma-Ati

Ustanove koje vre istovremeno kurative i preventivne zadatke u borbi protiv bolesti vee
socijalne vanosti i zdravstvenu zatitu i skrb odreenih grupa stanovnitva nazivaju se:
1. bolnice
2. dispanzeri
3. klinike
4. medicinski centri
5. poliklinike

Timski rad najbolje je opisan kao:

1. potpomaganje lanova grupe meu sobom
2. vie osoba koje se zajedniki natjeu s drugom grupom osoba
3. rad vie osoba na rjeavanju jednog problema

www.perpetuum-lab.com.hr
4. rad strunjaka razliitih sposobnosti sa zajednikim ciljem
5. rad vie osoba na istom zadatku

Za voditelja tima nije neophodno da posjeduje:

1. umijee organizacije i upravljanja
2. umijee nametanja svojeg miljenja
3. sposobnost komunikacije i rada s ljudima
4. sposobnost uvaavanja tueg miljenja
5. sposobnost logikog rasuivanja i zakljuivanja

www.perpetuum-lab.com.hr