MEDICINSKI FAKULTET TUZLA

KATEDRA ZA SOCIJALNU MEDICINU

XI SEMESTAR
VJEŽBA BROJ 10.
PROMOCIJA ZDRAVLJA
UVOD
Zdravlje je preduslov kvalitetnog i produktivnog života. Promocija zdravlja i prevencija bolesti su mjere zdravstvene zaštite usmjerene na očuvanje
i unaprijeđenje zdravlja. Prevencija bolesti uključuje mjere koje treba da spriječe negativne efekte uzroka i rizičnih faktora na zdravlje čovjeka.
Promocija zdravlja je održavanje, njegovanje i unaprijeđenje zdravog stila života i drugih faktora koji su korisni i pogoduju zdravlju.
Metode promocije zdravlja mogu biti pisane (zdravstveno vaspitni recept, letak,esej), usmene-predavanje, slikom- poster, plakat, video zapis.
ZADATAK
1. Napišite tekst vezano za naslov teme koji će sadržavati najviše dvije stranice A4 formata, a koji bi ste prenjeli kao poruku manjoj grupi
slušalaca I time otvorili mogućnost komuniciranja sa prisutnima o toj temi ( Prilog 1)
2. Napišite teze za zdravstveno vaspitno predavanje za populacione skupine na zadatu temu.
1. Nezarazne bolesti
2. Zarazne bolesti
3. Životna okolina
4. Voda i zdravlje
5. Ishrana i zdravlje
6. Traumatizam
7. faktori rizika po zdravlje
8. Bolesti ovisnosti
9. Vanredna stanja
10. Kontrola zdravlja
3. Napravite program promocije zdravlja za populacione grupe:
-
školska djece
-
žene generativne dobi
-
ukupno szanovništvo
-
staro stanovništvo (preko 65 godina)
-
radno aktivno stanovništvo
-
u okviru mjesne zajednice
-
dijabet
-
hipertenzija
-
mentalno zdravlje
PRILOG I
1. Virusni hepatitis A 45. Planiranje porodice
2. Virusni hepatitis B 46. Smanjenje povreda od nasilja I nesreća
3. Angina pectoris 47. Zdravlje žene – ginekološki pregled
4. Infarkt 48. Tetanus
5. Hipertenzija 49. Vakcinacija
6. Šećerna bolest 50. Vanredna stanja
7. Oboljenja gornjih respiratornih puteva 51. Zarazne bolesti
8. Endemska nefropatija 52. Životna okolina
9. Astma¸ 53. Faktori rizika po zdravlje
10. Anemija uslijed nedostatka željeza 54. Kontrola zdravlja
11. Avitaminoza
12. Rahitis
13. Karcinom dojke
14. Oboljeli od karcinoma I uloga porodice
15. Debljina
16. Dojenje
17. Ishrana školske djece
18. Ishrana starih ljudi
19. Stres
20. Ishrana I zdravlje
21. Posttraumatski stresni sindrom
22. Vakcinacija djece
23. Q groznica
24. Trihineloza
25. Karies
26. Anoreksija
27. Narkomanija
28. Kako prepoznati narkomana u porodici
29. Pušenje
30. Alkoholizam
31. AIDS
32. Atmosfera I zdravlje
33. Voda I zdravlje
34. Saobraćaj I posljedice po zdravlje
35. Fizička aktivnost I zdravlje
36. Zdrav start u život
37. Aktivno starenje
38. Urbanizacija I zdravlje
39. Mentalno zdravlje
40. Solidarnost I jednakost u zdravlju
41. Multisektorijalna odgovornost za zdravlje
42. Zdrav stil života
43. Biološka baza zdravlja
44. Seksualno zdravlje
Karcinom dojke
Karcinom dojke je vodeći uzrok smrtnosti od malignih neoplazmi u ženskoj populaciji, a druga je po učestalosti maligna neoplazma u općoj
populaciji. Karcinom dojke je statistički značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta, a važnost prevencije karcinoma dojke leži u činjenici da rano
otkrivanje oboljelih omogućava uspješno liječenje u visokom procentu. Ovo su izuzetno zabrinjavajuće činjenice.
Još uvijek nije moguće precizno i nedvojbeno govoriti o uzrocima malignih neoplazmi, ali postoje faktori čiji uticaji dovode do povećanja rizika za
razvoj karcionoma dojke na individualnom i populacionom nivou. Dokazani faktori rizika su:
Starija životna dob. Sa povećanjem životne dobi povećava se i rizik od nastanka karcinoma dojke.
Pozitivna porodična anamneza. Žene koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu imaju veći rizik za nastanak karcinoma dojke.
Starija životna dob pri prvom porođaju. Poznato je da ranija trudnoća i porođaj imaju protektivnu ulogu u nastanku karcinoma dojke, dok nerotkinje
imaju 4 puta veću šansu za obolijevanjem. Zatim i rana menarha i kasna menopauza, ionizujuće zračenje, pretilost, oralni kontraceptivi. Na
nepreventabilne faktore rizika nije moguće uticati, jer su naslijeđeni ili već stečeni.
Međutim šta je ono što mi možemo uraditi? Na šta se to može uticati? Kako?
Kroz preventivne programe koji se provode u ciljanim populacijama u okviru javnozdravstvenog djelovanja, ali i individualno u okviru primarne,
sekundarne ili tercijarne medicinske prakse. Poznavanje i detektovanje faktora rizika, preventabilnih i nepreventabilnih, ima značaj, posebno u
zdravstvenim sistemima, koji nemaju razvijene skrining programe za karcinom dojke, jer se na osnovu njih individualno u saradnji sa ljekarom može
vršiti probir onih osoba koje imaju veću vjerovatnoću obolijevanja od karcinoma dojke i time bi imale korist od nekog vida kontrole dojki.

Skrining metode za karcinom dojke su: mamografija, klinički pregled dojki i samopregled dojki.
Zlatni standard u skriningu je mamografija. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se skrining karcinoma dojke radi ženama dobi 50-69
godina, svake dvije godine.
Samopregled dojki je važan dio zdravlja svake žene i predstavlja ispitivanje dojki od strane same žene, koje ima veliku ulogu u ranom otkrivanju
promjena i bolesti u dojkama. Opisano je mnogo tehnika za ovakav pregled dojke, no zbog male vjerovatnoće da bi žene obavljale pregled ukoliko
bi on bio složen, predlaže se korištenje što jednostavnije tehniku koju bi razumio veliki broj žena.
Koliko često je potrebno vršiti samopregled? Jedanput mjesečno, to je dovoljno i oduzima svega nekoliko minuta. Prije i za vrijeme menstruacije
dojke su obično povećane, napete i bolne pa je najbolje pregledavati dojke 5 do 7 dana nakon menstruacije. U kasnijoj dobi, kad prestanu
menstruacije treba naći kakav drugi podsjetnik, npr. svaki prvi dan u mjesecu.
Tuširanje je idealna prilika za samopregled. Zamislite dojku kao krug podjeljen na 4 dijela. Ispružene prste ruke treba premještati nježno preko
svakog dijela dojke. Koristite desnu ruku za pregled lijeve dojke, lijevu ruku za pregled desne dojke. Provjeri postoji li neki tvrdi čvor ili
zadebljanje. Pažljivo provjeriti ima li ikakvih promjena u odnosu na raniji pregled dojki. Ispred ogledala, pregledati svoje grudi s rukama
podignutim iznad glave te potom i s rukama položenim na struk. Potražiti bilo kakve promjene u konturi dojki, otekline, uvlačenja na koži ili
promjene na bradavicama.
Staviti jastuk pod desno rame, a desnu ruku iznad glave. Ispruženim prstima lijeve ruke nježno pritiskati desnu dojku malim kružnim pokretima
krećući se okomito ili kružno po cijeloj dojci. Koristiti najprije vrlo nježni, potom srednji i na kraju čvrsti pritisak. Stisnuti srednje čvrsto bradavicu,
provjeri iscjedak i izrasline na bradavici i areoli. Boju iscjetka provjeriti na bijelom papiru ili maramici. Premjestiti jastuk pod lijevo rame i
podignuti lijevu ruku iznad glave. Ponoviti ove korake desnom rukom na svojoj lijevoj dojci pa završiti pregled opipavanjem područja ispod pazuha.
Teze:

-Karcinom dojke kao vodeći uzrok smrti

-Rizikofaktori
-Šta svaka žena treba da zna o karcinomu dojke?
-Šta mi možemo uraditi?
-Mamografija
-Kako vršiti samopregled u stojećem, ležećem položaju?
-Diskusija: Koliko znate? Šta biste željeli promijeniti? Da li se redovno kontrolišete? Kako?
12.12.2022. Omer Halilčević