REVIZIJSKO UZORKOVANJE

MEUNARODNI REVIZIJSKI STANDARD 530

REVIZIJSKO UZORKOVANJE
(Stupa na snagu za revizije financijskih izvjetaja za razdoblja zapoeta
na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma.)

SADRAJ
Toke
Uvod ..................................................................................................................
Djelokrug ovog MRevS-a ................................................................................ 1-2
Datum stupanja na snagu .................................................................................. 3
Ciljevi ............................................................................................................... 4
Definicije .......................................................................................................... 5
Zahtjevi
Oblikovanje uzorka, veliina i odabir stavki za testiranje ................................. 6-8
Obavljanje revizijskih postupaka ....................................................................... 9-11
Vrsta i uzrok odstupanja i pogrenih prikaza ..................................................... 12-13
Projiciranje pogrenih prikaza ........................................................................... 14
Procjena rezultata revizorovog uzorkovanja ...................................................... 15
Materijal za primjenu i ostali materijali s objanjenjima
Definicije .......................................................................................................... A1-A3
Oblikovanje uzorka, veliina i odabir stavki za testiranje ................................ A4-A13
Obavljanje revizijskih postupaka ....................................................................... A14-A16
Vrsta i uzrok odstupanja i pogrenih prikaza ..................................................... A17
Projiciranje pogrenih prikaza ........................................................................... A18-A20
Procjena rezultata revizorovog uzorkovanja ...................................................... A21-A23
Dodatak 1: Stratifikacija i odabir prema ponderiranoj vrijednosti
Dodatak 2: Primjer imbenika koji utjeu na veliinu uzorka za testove kontrola
Dodatak 3: Primjeri imbenika koji utjeu na veliinu uzorka za testove detalja
Dodatak 4: Metode odabira uzorka

Meunarodni revizijski standard (MRevS) 530 Revizijsko uzorkovanje treba itati

povezano s MRevS-om 200 Opi ciljevi neovisnog revizora i obavljanje revizije u skladu
s Meunarodnim revizijskim standardima.

437 MRevS 530

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

Uvod
Djelokrug
1. Ovaj Meunarodni revizijski standard (MRevS) se primjenjuje kada revizor odlui
upotrijebiti uzorak u obavljanju revizijskih postupaka. On se bavi revizorovom upotre-
bom statistikog i nestatistikog uzorka pri oblikovanju i odabiru revizijskog uzorka,
obavljanju testova kontrola i testova detalja, kao i ocjenjivanjem rezultata temeljenih
na uzorku.
2. Ovaj MRevS komplementaran je MRevS-u 5001 koji se bavi pitanjem revizorove od-
govornosti da oblikuje i provodi revizijske postupke zbog pribavljanja dostatnih i pri-
mjerenih revizijskih dokaza kako bi mogao stvoriti razumne zakljuke na kojima e
temeljiti revizorovo miljenje. MRevS prua upute o nainima dostupnima revizoru za
odabir stavki za testiranje, od kojih je revizorovo uzorkovanje jedan od naina.

Datum primjene
3. Ovaj Meunarodni revizijski standard (MRevS) stupa na snagu za revizije financijskih
izvjetaja za razdoblja zapoeta na 15. prosinca 2009. ili nakon tog datuma.

Ciljevi
4. Cilj revizora je, kada koristi revizijsko uzorkovanje, osigurati razumnu osnovu na
temelju koje e revizor izvui zakljuke o populaciji iz koje je izabran uzorak.

Definicija
5. Za svrhe ovog MRevS-a, sljedei pojmovi imaju nie navedena znaenja:
(a) Revizijsko uzorkovanje primjena revizijskih postupaka na manje od 100%
stavki unutar populacije od vanosti za reviziju tako da sve jedinice uzoraka
imaju jednaku mogunost da bude odabrane kako bi revizoru osigurale razum-
nu osnovu za stvaranje zakljuka o cijeloj populaciji.
(b) Populacija cjelovit skup podataka iz kojeg se odabiru uzorci i o kojem revizor
eli stvoriti zakljuke.
(c) Rizik uvjetovan uzorkovanjem rizik da revizorovi zakljuci temeljeni na
uzorku mogu biti drugaiji od zakljuka do kojeg bi se dolo provoenjem istih
revizijskih postupaka na itavoj populaciji. Rizik uzorkovanja moe voditi ka
stvaranju dvije vrste pogrenih zakljuaka:
(i) u sluaju testova kontrola, da su kontrole uspjenije nego to je to u
stvarnosti, ili, u sluaju testova detalja, da znaajna pogrena prikazi-

1
MRevS 500 Revizijski dokazi.

MRevS 530 438

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

vanja ne postoje iako u stvarnosti ona postoje. Revizor prvenstveno vodi

rauna o ovoj vrsti pogrenih zakljuaka jer ona utjee na djelotvornost
revizije i vjerojatnije je da vodi k neprimjerenom revizijskom miljenju;
i
(ii) u sluaju kontrola, da su kontrole manje uspjene nego to jesu u stvar-
nosti, ili, u sluaju testova detalja, da postoje znaajna pogrena prikazi-
vanja iako u stvarnosti ne postoje. Ova vrsta pogrenih zakljuaka utjee
na uinkovitost revizije jer e uobiajeno voditi k obavljanju dodatnih
poslova koji e ustanoviti da su poetni zakljuci bili pogreni.
(d) Rizik neuvjetovan uzorkovanjem rizik da revizor stvori pogrean zakljuak
zbog bilo kojeg razloga koji nije povezan s uzorkovanjem. (Vidjeti toku A1.)
(e) Anomalija pogreka ili devijacija koja dokazivo nije reprezentativna za
pogreke ili devijacije u populaciji.
(f) Jedinice uzorka pojedinane stavke koje ine populaciju. (Vidjeti toku A2.)
(g) Statistiko uzorkovanje pristup uzorkovanju koji ima sljedee karakteristike:
(i) sluajan odabir stavki uzoraka; i
(ii) koritenje teorije vjerojatnosti u ocjeni rezultata uzorka, ukljuujui i pri
mjerenju rizika uzorka.
Pristup uzorkovanju koji nema karakteristike iz (a) ili (b) smatra se nestatistikim
uzorkovanjem.
(h) Stratificiranje proces dijeljenja populacije u podskupine, od kojih je svaka
grupa jedinica uzoraka koje imaju slina obiljeja (esto novanu vrijednost).
(i) Prihvatljivo pogreno prikazivanje novani iznos koji odredi revizor i u vezi
s kojim nastoji stei odgovarajuu razinu uvjerenja da stvarno pogreno prika-
zivanje u populaciji ne nadmauje taj novani iznos. (Vidjeti toku A3.)
(j) Ukupna uestalost odstupanja uestalost odstupanja od propisanih inter-
nih kontrolnih postupaka koju odredi revizor i u vezi s kojom nastoji stei
odgovarajuu razinu uvjerenja da stvarna uestalost odstupanja u populaciji ne
prelazi uestalost koju je on odredio.

Zahtjevi
Oblikovanje uzorka, veliina i odabir stavki za testiranje
6. Prilikom oblikovanja revizijskog uzorka, revizor e razmotriti svrhu revizijskog po-
stupka, kao i karakteristike populacije iz koje e odabrati uzorak. (Vidjeti toke A4-
A9.)

439 MRevS 530

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

7. Revizor e odrediti veliinu uzorka dovoljnu da snizi rizik uzorkovanja na prihvatljivo

nisku razinu. (Vidjeti toke A10-A11.)
8. Revizor e odabrati stavke za uzorak na nain da svaka jedinica populacije ima jed-
naku mogunost odabira u uzorak. (Vidjeti toke A12-A13.)

Obavljanje revizijskih postupaka

9. Revizor e obaviti revizijske postupke, sukladno svrsi, na svakoj odabranoj stavci.
10. Ako revizijski postupak nije primjenjiv na odabranu stavku, revizor e primijeniti
postupak na zamjensku stavku. (Vidjeti toku A14.)
11. Ukoliko revizor nije u mogunosti primijeniti oblikovani revizijski postupak, ili prik-
ladni alternativni postupak, na odabranu stavku, revizor e tretirati tu stavku kao de-
vijaciju od propisane kontrole u sluaju testova kontrole ili kao pogrean prikaz u
sluaju testova detalja. (Vidjeti toke A15-A16.)

Vrsta i uzrok odstupanja i pogrenih prikaza

12. Revizor e istraiti vrste i uzrok bilo koje devijacije ili otkrivenih pogrenih prikaza,
kao i ocijeniti mogui uinak na svrhu revizijskog postupka i na ostala podruja revi-
zije. (Vidjeti toku A17.)
13. U iznimno rijetkim sluajevima kada revizor smatra da je pogrean prikaz ili devija-
cija u uzorku anomalija, revizor e stei visoku razinu sigurnosti da takav pogrean
prikaz ili devijacija nisu reprezentativni za populaciju. Revizor e stei tu razinu si-
gurnosti provodei dodatne revizijske postupke kako bi pribavio dostatne i primjerene
revizijske dokaze da pogrean prikaz ili devijacija ne utjeu na ostatak populacije.

Projiciranje pogrenih prikaza

14. Za testove detalja, revizor treba projicirati pronaene pogrene prikaze u uzorku na
cijelu populaciju. (Vidjeti toke A18-A20.)

Procjenjivanje rezultata revizorova uzorkovanja

15. Revizor e ocijeniti:
(a) rezultate uzorka; i (Vidjeti toke A21-A22.)
(b) je li upotreba revizijskog uzorka pruila razumnu osnovu za zakljuke o popu-
laciji koja je bila testirana. (Vidjeti toku A23.)

****

MRevS 530 440

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

Materijal za primjenu i ostali materijali s objanjenjima

Definicije
Rizik neuvjetovan uzorkovanjem (Vidjeti toku 5(d).)
A1. Primjeri rizika neuvjetovanog uzorkovanjem ukljuuju neprikladne revizijske po-
stupke ili pogrenu interpretaciju revizijskog dokaza, kao i neuspjeh u prepoznavanju
pogrenog prikazivanja ili devijacije.

Jedinica uzorka (Vidjeti toku 5(f).)

A2. Uzorak mogu biti materijalne stavke (na primjer, ekovi, krediti banaka, fakture ili
salda kupaca) ili monetarne stavke.

Prihvatljivo pogreno prikazivanje (Vidjeti toku 5(i).)

A3. Prilikom oblikovanje uzorka, revizor odreuje prihvatljivu pogreku kako bi se usmje-
rio na rizik da, skupno ili pojedinano, neznaajni pogreni prikazi mogu uzrokovati
da financijski izvjetaji budu znaajno pogreno prikazani te da osiguraju granicu za
mogue neotkrivene pogrene prikaze. Prihvatljiva pogreka je, kako je definirana u
MRevS-u 320, primjena znaajnosti za provedbu na odreeni postupak uzorkovanja.
Prihvatljiva pogreka moe biti ista ili nia od znaajnosti za provedbu.

Oblikovanje, veliina i izbor stavki za testiranje

Oblikovanje uzorka (Vidjeti toku 6.)
A4. Revizijsko uzorkovanje omoguuje revizoru pribaviti i ocijeniti revizijske dokaze o
nekim karakteristikama odabranih stavki kako bi to pomoglo u formiranju zakljuka
koji se odnosi na cijelu populaciju iz koje je uzorak izveden. Revizijsko se uzorko-
vanje moe primijeniti koritenjem ili statistikih ili nestatistikih metoda uzorko-
vanja.
A5. Prilikom oblikovanja revizijskog uzorka, revizorovo razmatranje ukljuuje specifinu
svrhu koja se treba postii, kao i kombinaciju revizijskih postupaka za koju je najvje-
rojatnije da e postii tu svrhu. Razmatranje vrste revizijskih dokaza koja se trai, kao
i potencijalnih devijacija i pogrenih prikaza i ostalih karakteristika povezanih s revi-
zijskim dokazima, pomoi e revizoru u definiranju to tvori devijaciju ili pogrean
prikaz i koju populaciju treba upotrijebiti za uzorkovanje. U ispunjavanju zahtjeva
iz toke 10 MRevS-a 500, kada obavlja revizijsko uzorkovanje, revizor obavlja re-
vizijske postupke kako bi pribavio dokaz da je populacija iz koje se odabire uzorak
potpuna.
A6. Revizorovo razmatranje svrhe revizijskog postupka, kako se zahtjeva u toki 6,
ukljuuje jasno razumijevanje to sainjava devijaciju ili pogrean prikaz tako da su

441 MRevS 530

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

svi, ili jedan od tih uvjeta koji su relevantni za svrhu revizijskog postupka ukljueni
u procjenu devijacija i projekcija pogrenih prikaza. Primjerice, u testovima detalja
u vezi s postojanjem potraivanja, kao to je konfirmacija, plaanja kupaca prije da-
tuma konfirmacija, ali primljena ubrzo nakon tog datuma ne smatraju se pogrenim
prikazima. Takoer, pogrena knjienja na raunima kupaca ne utjeu na ukupno
stanje rauna kupaca. Zbog toga, moe biti neprimjereno to smatrati pogrenim prika-
zivanjem pri ocjenjivanju rezultata na temelju uzorka za pojedini revizijski postupak,
ak i onda kada to moe imati vaan uinak na ostala podruja revizije, kao to je
procjena rizika prijevare ili adekvatnosti ispravaka sumnjivih potraivanja.
A7. U razmatranju karakteristika populacije, za testove kontrole, revizor radi procjenu
oekivane stope devijacija temeljenu na revizorovom razumijevanju relevantnih kon-
trola ili na ispitivanju malog broja stavki iz populacije. Ta se procjena provodi u cilju
oblikovanja revizijskog uzorka, kao i odreivanja veliine uzorka. Primjerice, ako je
oekivana stopa devijacije neprihvatljivo visoka, revizor e uobiajeno odluiti da nee
provoditi testove kontrola. Slino, za testove detalja, revizor radi procjenu oekivanih
pogrenih prikazivanja u populaciji. Ako su oekivana pogrena prikazivanja velika,
100%-tno ispitivanje ili upotreba uzorka velike veliine u tim se sluajevima smatra
prikladnom kada se obavljaju testovi detalja.
A8. U razmatranju karakteristika populacije iz koje e se odabrati uzorak, revizor moe
odrediti da su stratificiranje ili izbor ponderiranih veliina primjereni. Dodatak 1 prua
daljnje upute za stratificiranje i odreivanje ponderiranih veliina.
A9. Odluka o tome hoe li upotrijebiti statistiko ili nestatistiko uzorkovanje pitanje je
za profesionalnu prosudbu revizora; ipak, veliina uzorka nije ispravan kriterij za
razlikovanje izmeu statistikog i nestatistikog pristupa.

Veliina uzoraka (Vidjeti toku 7.)

A10. Na veliinu rizika uzorkovanja koju je revizor spreman prihvatiti utjee veliina
zahtijevanog uzorka. to je nii rizik revizor voljan prihvatiti, to vea treba biti
veliina uzorka.
A11. Veliina uzorka moe se odrediti primjenom statistikih formula ili profesionalnom
prosudbom. Dodaci 2 i 3 pokazuju da na odreivanje veliine uzorka tipino utjeu
mnogi imbenici. Kada su okolnosti sline, uinak na veliinu uzorka faktora, koji
su navedeni u Dodacima 2 i 3, bit e slian bez obzira odabere li se statistiki ili
nestatistiki pristup.

Odabir stavki za testiranje (Vidjeti toku 8.)

A12. Kod statistikog uzorkovanja, jedinice uzorka odabiru se tako da svaka jedinica
uzorka ima jednaku vjerojatnost biti izabrana. Kod nestatistikog uzorka, za odabir

MRevS 530 442

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

jedinica uzorka koristi se prosudba. S obzirom na to da je svrha uzorkovanja pruiti

razumno uvjerenje revizoru kako bi stvorio zakljuke o populaciji iz koje se uzorak
odabire, vano je da revizor odabere reprezentativan uzorak, kako bi se izbjegla pri-
stranost, na nain da se odaberu one jedinice uzorka koje imaju tipine karakteristike
populacije.
A13. Osnovne metode za odabir uzoraka su odabir prema kljuu, sustavni odabir te sluajni
odabir. Svaka od tih metoda obraena je u Dodatku 4.

Obavljanje revizijskih postupaka (Vidjeti toke 10-11.)

A14. Primjer kada je potrebno obaviti postupak zamjene jedinice iz uzorka su poniteni
ekovi koji su odabrani za testiranje dokaza o autorizaciji plaanja. Ako revizor sma-
tra da je ek primjereno poniten te kao takav ne sadri devijaciju, ispituje se priklad-
no izabrana zamjena.
A15. Primjer kada revizor ne moe primijeniti oblikovani revizijski postupak na odabranu
jedinicu postoji kada je izgubljena dokumentacija vezana uz tu jedinicu.
A16. Primjer prikladnog alternativnog postupka moe biti ispitivanje naplate u kasnijem
razdobljem zajedno s dokazima o njihovim izvorima i stavki koje se namjeravaju
naplatiti kada nije bilo odgovora na poslan zahtjev za pozitivnu konfirmaciju.

Vrsta i uzrok devijacija i pogrenih prikaza (Vidjeti toku 12.)

A17. U analizi otkrivenih devijacija i pogrenih prikaza, revizor moe ustanoviti da oni
mogu imati zajednika obiljeja, primjerice, tip transakcije, lokaciju, proizvodnu li-
niju ili period vremena. U takvim okolnostima, revizor moe odluiti identificirati sve
jedinice populacije koje imaju zajedniko obiljeje te proiriti revizijske postupke
na te stavke. Naposljetku, takve devijacije i odstupanja mogu bi namjerna i mogu
upuivati na mogunost da je poinjena prijevara.

Projiciranje pogrenih prikaza (Vidjeti toku 14.)

A18. Od revizora se zahtjeva da projicira pogrene prikaze na populaciju kako bi dobio iri
uvid u razmjer pogrenih prikaza. Meutim, projekcija pogrenih prikaza ne mora biti
dovoljna za odreivanje iznosa koji treba evidentirati.
A19. Kada je ustanovljeno da je pogrean prikaz anomalija, ona moe biti iskljuena iz
projekcije pogrenih prikaza za cijelu populaciju. Ipak, uinak takvog pogrenog
prikaza, ako nije ispravljen, treba biti razmatran zajedno s projekcijom pogrenih
prikaza koji nisu anomalije.
A20. Za testove kontrola, nije potrebna eksplicitna projekcija devijacija budui da je sto-
pa devijacije uzorka takoer i projicirana stopa devijacije za populaciju kao cjelinu.

443 MRevS 530

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

MRevS 3302 daje upute kada su otkrivene devijacije u kontrolama na koje se revizor
namjerava osloniti.

Procjena rezultata revizorova uzorkovanja (Vidjeti toku 15.)

A21. Za testove kontrole, neoekivano visoka stopa devijacije uzorka moe dovesti do
poveanja procijenjenog rizika znaajnih pogrenih prikazivanja, osim ako nisu dobi-
veni daljnji revizijski dokazi koji dokazuju poetnu procjenu rizika. Za testove detalja,
neoekivano visoki iznos pogrenih prikazivanja u uzorku moe navesti revizora da
vjeruje kako su klasa transakcija ili stanje rauna znaajno pogreno prikazani, i to
kada ne postoje daljnji revizijski dokazi koji bi upuivali na suprotno.
A22. U sluaju testova detalja, projicirani pogreni prikazi i anomalije su, ako postoje, re-
vizorova najbolja procjena pogrenih prikaza u populaciji. Kada projicirani pogreni
prikazi uveani za pogrene prikaze temeljem anomalije, ako postoje, premae tole-
rantnu pogreku, uzorak ne prua razumnu osnovu za zakljuke o populaciji koja se te-
stira. to su projicirani pogreni prikazi i anomalijski pogreni prikazi blii tolerantnoj
pogreci, to je vjerojatnije da stvarni pogreni prikazi u populaciji mogu premaivati
tolerantnu pogreku. Takoer, ukoliko su projicirani pogreni prikazi vei od revizoro-
va oekivanja pogrenih prikaza upotrijebljenih u odreivanju veliine uzorka, revizor
moe zakljuiti da postoji neprihvatljivo visok rizik uzorkovanja da stvarni pogreni
prikazi u populaciju premauju tolerantnu pogreku. Uzimanje u obzir rezultata osta-
lih revizijskih postupaka pomae revizoru procijeniti rizik da stvarni pogreni prikazi
u populaciji premauju tolerantnu pogreku te da se taj rizik moe smanjiti ako se
pribave dodatni revizijski dokazi.
A23. Ako revizor zakljui da revizijsko uzorkovanje ne prua razumnu osnovu za stvaranje
zakljuaka o populaciji koja je testirana, revizor moe:
zahtijevati od menadmenta da istrai pogrene prikaze koji su otkriveni, kao i
mogunosti daljnjih pogrenih prikaza te da napravi potrebna prepravljanja; i
prilagoditi vrstu, vrijeme i obujam daljnjih analitikih postupaka kako bi se
najbolje postiglo zahtijevano uvjerenje. Primjerice, u sluaju testova kontrola,
revizor moe proiriti veliinu uzorka, testirati alternativnu kontrolu ili modifi-
cirati povezane dokazne postupke.

2
MRevS 330 Revizorove reakcije na procijenjene rizike, toka 17.

MRevS 530 444

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

Dodatak 1
(Vidjeti toku A8.)

Stratifikacija i odabir prema ponderiranoj vrijednosti

U razmatranju karakteristika populacije iz koje e se oblikovati uzorak, revizor moe odrediti
da je primjerena stratifikacije ili odabir ponderirane vrijednosti. Ovaj Dodatak daje upute
kako revizor treba koristiti stratifikaciju te tehnike ponderiranja u oblikovanju uzorka.

Stratifikacija
1. Uinkovitost revizije moe se poboljati podjelom populacije u odreene podpopu-
lacije koje imaju prepoznatljiva obiljeja. Cilj stratifikacije je smanjiti promjenjivost
stavki pojedinog sloja i tako omoguiti smanjivanje veliine uzorka bez poveanja
rizika uzorkovanja.
2. Pri provoenju testova detalja obino se populacija stratificira po novanoj vrijed-
nosti. To omoguuje usmjeravanje veih revizijskih napora prema stavkama veih
vrijednosti koje ujedno sadravaju najveu potencijalnu mogunost pogrenog prika-
zivanja u terminima precjenjivanja. Slino, populacija moe biti stratificirana prema
specifinim obiljejima koja imaju vei rizik pogrenog prikazivanja, primjerice kada
se kod vrednovanja rauna potraivanja testiraju ispravci potraivanja od sumnjivih
kupaca, stanja kupaca mogu se stratificirati prema rokovima dospijea.
3. Rezultati revizijskih postupaka primijenjenih na uzorak jedinica unutar podpopula-
cije (strate) mogu se projicirati samo na stavke koje ine tu podpopulaciju. Kako bi
se izveli zakljuci za cijelu populaciju, revizor e trebati razmotriti rizik znaajnog
pogrenog prikazivanja u odnosu na sve ostale podpopulacije koje ine cijelu popula-
ciju. Primjerice, 20% jedinica u populaciji moe predstavljati 90% vrijednosti stanja
rauna. Revizor moe odluiti pregledati uzorak tih stavki. Revizor ocjenjuje rezultate
tog uzorka i donosi zakljuke za 90% vrijednosti odvojeno od zakljuaka za preostalih
10% (koje moe smatrati neznaajnim ili moe dalje uzorkovati ili primijeniti druge
metode prikupljanja revizijskih dokaza).
4. Ukoliko su klasa transakcija ili stanje rauna bili podijeljeni u podpopulacije, pogrean
prikaz se projicira za svaku podpopulaciju pojedinano. Projicirani pogreni prikazi za
svaku podpopulaciju tada se kombiniraju kada se razmatra mogui uinak pogrenih
prikazivanja na ukupno stanje rauna ili ukupnu klasu transakcija.

Odabir prema ponderiranim vrijednostima

5. Prilikom provoenja testova detalja ponekad moe biti uinkovito da se identifici-

raju jedinice uzorka kao pojedinane vrijednosne stavke koje sainjavaju populaciju.

445 MRevS 530 MRevS

DODATAK
530
 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

Nakon to su odabrane specifine vrijednosne stavke unutar populacije, primjeri-

ce, potraivanja od kupaca, revizor tada moe ispitati pojedine stavke, primjerice,
pojedinana stanja kupaca koja sadre te vrijednosne stavke. Jedna od glavnih pre-
dnosti ovakvog pristupa u odreivanju jedinica uzorka je to to su revizijski napori
usmjereni na stavke vee vrijednosti zato to one imaju veu mogunost biti odabrane
u uzorku, a istodobno to moe rezultirati smanjivanjem veliine uzorka. Ovaj pristup
moe se koristiti zajedno sa sustavnom metodom odabira uzorka (koja je opisana u
Dodatku 4) i koji je najefikasniji kada se stavke odabiru prema kljuu.

MRevS 530 DODATAK 446

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

Dodatak 2
(Vidjeti toku A11.)

Primjeri imbenika koji utjeu na veliinu uzorka za testove kontrola

Slijedi prikaz imbenika koje revizor moe razmatrati pri odreivanju veliine uzorka za te-
stove kontrola. Ti imbenici, koje revizor treba razmotriti zajedno, podrazumijevaju da revi-
zor, kao reakciju na procijenjene rizike, nije modificirao vrste ili vremenski raspored testova
kontrole ili na drugi nain promijenio pristup temeljen na dokaznim postupcima.

UINAK NA
IMBENIK VELIINU
UZORKA
1. Poveanje razmjera Poveanje to vee uvjerenje revizor namjerava pribaviti od operativne
u kojem revizorova uinkovitosti kontrola, to e nia biti razina revizorove
procjena rizika uzima procjene rizika znaajnih pogrenih prikazivanja i bit e
u obzir relevantne potrebna vea veliina uzorka. Kada revizorova procjena
kontrole rizika znaajnih pogrenih prikazivanja na razini tvrdnje
ukljuuje oekivanje operativne uinkovitosti kontrola,
od revizora se zahtijeva da obavi testove kontrola. Uz
pretpostavku da je sve ostalo jednako, to je u procjeni
rizika vee oslanjanje revizora na operativnu uinkovitost
kontrola, to je vei obujam revizorovog testiranja kontrola (i
zbog toga se veliina revizorova uzorka poveava).
2. Poveanje stope Smanjenje to je nia stopa tolerantnih odstupanja, to vea treba biti
tolerantnih veliina uzoraka.
odstupanja
3. Poveanje u Poveanje to je vea oekivana stopa odstupanje, treba biti vea
oekivanoj stopi veliina uzorka kako bi revizor mogao stvoriti razumnu
odstupanja od procjenu stvarne stope odstupanja. imbenici relevantni za
populacije koju treba revizorovo razmatranje oekivane stope devijacije ukljuuju
testirati revizorovo razumijevanje poslovanja (posebice postupka
procjene rizika koje su poduzete kako bi razumio interne
kontrole), promjena u osoblju ili internim kontrolama,
rezultata revizijskih postupaka primijenjenih u prethodnim
razdobljima, kao i rezultata ostalih revizijskih postupaka.
Visoke oekivane stope odstupanja kontrola obino
opravdavaju malo, ili nikakvo, smanjenje procjene rizika
znaajnog pogrenog prikazivanja.

447 MRevS 530 MRevS 530

DODATAK
 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

UINAK NA
IMBENIK VELIINU
UZORKA
4. Poveanje razine Poveanje to je vea razina uvjerenja koju prieljkuje revizor, prema
uvjerenja za koju kojemu su rezultati temeljeni na uzorku zapravo samo
revizor prieljkuje indikator stvarnog odstupanja u populaciji, to je potrebno
da stopa tolerantnih imati veu veliinu uzorka.
devijacija nije
vea od stvarne
stope odstupanja u
populaciji
5. Poveanje broja Neznatan uinak Za velike populacije, stvarna veliina populacije ima malen,
jedininih uzorka u ako ikakav, utjecaj na veliinu uzorka. Nasuprot tome,
populaciji za male populacije, revizorovo uzorkovanje esto nije
uinkovito u onoj mjeri kao to su to alternativne metode
prikupljanja dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza.

MRevS 530 DODATAK 448

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

Dodatak 3
(Vidjeti toku A11.)

Primjeri imbenika koji utjeu na veliinu uzorka za testove detalja

Slijedi prikaz imbenika koje revizor moe razmatrati pri odreivanju veliine uzorka za
testove detalja. Ti imbenici, koje revizor treba razmotriti zajedno, podrazumijevaju da revi-
zor, kao reakciju na procijenjene rizike, nije modificirao vrste ili vremenski raspored testova
kontrole ili na drugi nain promijenio pristup temeljen na dokaznim postupcima.

UINAK NA
IMBENIK VELIINU
UZORKA
1. Poveanje revizorove Poveanje to je via revizorova procjena rizika znaajnog pogrenog
procjene rizika prikazivanja, to je potrebniji vei uzorak. Na revizorovu
znaajnog pogrenog procjenu znaajnog pogrenog prikazivanja utjeu
prikazivanja inherentni i kontrolni rizik. Primjerice, ako revizor ne
obavi testove kontrola, njegova se procjena rizika ne moe
sniziti za uinkovitost djelovanja internih kontrola u vezi s
pojedinom tvrdnjom. Stoga, da bi smanjio revizijski rizik
na prihvatljivo nisku razinu, revizoru je potreban nizak
rizik neotkrivanja i vie e se osloniti na dokazne testove.
to se vie revizijskih dokaza dobije testovima detalja (tj.
to je nii rizik neotkrivanja), bit e potrebna vea veliina
uzorka.
2. Poveanje upotrebe Smanjenje to se revizor vie oslanja na ostale dokazne postupke
ostalih dokaznih (testove detalja ili analitike dokazne postupke) da bi
postupaka usmjerenih na prihvatljivu razinu smanjio rizik neotkrivanja u vezi
na istu tvrdnju s odreenom populacijom, to e manju razinu uvjerenja
revizor trebati iz uzorkovanja, i stoga veliina uzorka moe
biti manja.
3. Poveanje razine Poveanje to je vea razina uvjerenja za koju revizor zahtjeva da su
uvjerenja za koju rezultati na temelju uzorka u stvari pokazatelji stvarnog
revizor prieljkuje iznosa pogrenog prikazivanja u populaciji, potrebna je vea
da stopa tolerantnih veliina uzorka.
devijacija nije
vea od stvarne
stope odstupanja u
populaciji

449 MRevS 530 MRevS 530

DODATAK
 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

UINAK NA
IMBENIK VELIINU
UZORKA
4. Poveanje Smanjenje to je nii prihvatljivi pogreni prikaz, to je potrebna vea
tolerantnog veliina uzorka.
pogrenog prikaza
5. Poveanje iznosa Poveanje to je vei iznos pogrenog prikaza koji revizor oekuje
pogrenog prikaza pronai u populaciji, vea treba biti veliina uzorka kako
koji revizor oekuje bi mogao stvoriti razumnu procjenu stvarnog iznosa
pronai u populaciji pogrenih prikaza u populaciji. imbenici koji su relevantni
za revizorovo razmatranje iznosa oekivanih pogrenih
prikaza obuhvaaju u kojoj se mjeri vrijednosti stavki
utvruju subjektivno, rezultate postupaka procjene rizika,
rezultate testova kontrola, rezultate revizijskih postupaka
primijenjenih u prethodnim razdobljima i rezultate ostalih
dokaznih postupaka.
6. Stratifikacija Smanjivanje Kada je novana vrijednost stavki u populaciji dosta
populacije irokog raspona (promjenjiva), moe biti korisno
stratificirati populaciju. Kada se populacija moe primjereno
stratificirati, ukupna veliina uzorka dobivena na osnovi
slojeva obino e biti manja od veliine uzorka koja bi se
zahtijevala za dostizanje traene razine rizika uzorkovanja
da se pojedini uzorak odabirao iz cijele populacije.
7. Broj jedinica uzoraka Neznatan uinak Za velike populacije stvarna veliina populacije ima vrlo
u populaciji malen, ako ga uope i ima, utjecaj na veliinu uzorka.
Stoga, za male populacije revizijsko uzorkovanje esto nije
uinkovito u onoj mjeri kao to su to alternativni postupci
prikupljanja dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza.
(Meutim, pri koritenju metode uzorkovanja novane
jedinice, poveanje novane vrijednosti populacije poveava
veliinu uzorka, osim ako se ne poniti proporcionalnim
poveanjem znaajnosti za financijske izvjetaje kao
cjelinu [i, ako je primjenjivo, za poveanje razine ili razina
znaajnosti za odreene klase transakcija, stanja rauna ili
objava]).

MRevS 530 DODATAK 450

 REVIZIJSKO UZORKOVANJE

Dodatak 4
(Vidjeti toku A13.)

Metode odabira uzorka

Postoje brojne metode odabira uzorka. Glavne metode su sljedee:
(a) Odabir prema kljuu (primjenjuje se koritenjem tablice sluajnih brojeva).
(b) Sustavni odabir podrazumijeva odabir stavki uzorka iz populacije primjenom odreenih
intervala pri emu se populacija podijeli na odreene intervale, primjerice 50, poinje se
na 50. stavci i izabire se svaka sljedea 50. stavka u populaciji. Iako poetna stavka moe
biti odabrana sluajno, uzorak e se temeljiti na sluajnom odabiru ako se odabire na
temelju kompjutoriziranog generatora tablice sluajnih brojeva. Kada se upotrebljava su-
stavni odabir, revizor treba utvrditi da jedinice uzorka unutar populacije nisu strukturirane
na nain da intervali u uzorku odgovaraju odreenom pravilu u populaciji.
(c) Uzorkovanje monetarnih jedinica je jedan oblik odabira ponderiranih veliina (kao
to je opisano u Dodatku 1) u kojem veliina uzorka, odabir i ocjena rezultiraju s
izrazom u monetarnim iznosima.
(d) Sluajni uzorak je revizorov odabir jedinica iz populacije bez primjene tehnike
rasporeivanja. Iako se ne koristi nikakvom tehnikom strukturiranja, revizor treba
izbjei pristranost ili predvidljivost (primjerice, izbjegavanje potekoe u lociranju
stavki, ili stalno prihvaanje ili izbjegavanje prve ili zadnje stavke na stranici) i time
stvoriti podjednaku mogunost odabira za svaku stavku. Sluajni uzorak nije prikla-
dan kada se upotrebljava statistiko uzorkovanje.
(e) Blok uzorak ukljuuje odabir iz populacije svih pojedinanih stavki u odreenom razdo-
blju. Blok uzorak se uobiajeno ne moe koristiti u revizijskom uzorkovanju zbog toga to
se za najvei broj populacija koje su strukturirane u blokovima (segmentima) oekuje da
stavke u istom bloku imaju sline karakteristike jedna s drugom, ali razliite karakteristike
od ostalih stavki u cijeloj populaciji. Iako u pojedinim sluajevima upotreba blok uzorka
moe biti prikladan revizijski postupak, vrlo rijetko e to biti prikladna metoda odabira
uzorka kada revizor na temelju uzorka nastoji donijeti zakljuke o cijeloj populaciji.

Ovaj Meunarodni revizijski standard 530 Revizijsko uzorkovanje Meunarodnog odbora

za standarde revidiranja i izraavanja uvjerenja (IAASB) koji je objavila Meunarodna federa-
cija raunovoa (IFAC) u travnju 2009. na engleskom jeziku u izvorniku s nazivom 2009 Han-
dbook of International Standards on Auditing and Quality Control (ISBN 978-1-934779-92-7),
na hrvatski jezik prevela je Hrvatska revizorska komora, Zagreb, Hrvatska u prosincu 2009.
godine i objavljuje se uz doputenje Meunarodne federacije raunovoa. Postupak prijevoda
je razmotrila Meunarodna federacija raunovoa i prijevod je obavljen u skladu s pravili-
ma sadranim u IFAC Policy Statement Policy for Translating and Reproducing Standards.
Odobreni tekst svih publikacija Meunarodne federacije raunovoa je onaj koji ona objavi na
engleskom jeziku. Copyright travanj 2009 Meunarodne federacije raunovoa (IFAC).

451 MRevS 530 MRevS 530

DODATAK