PREDAVANJE 6. I 7.

PRORAUN STABILNOSTI I
SIGURNOSTI KONSTRUKCIJSKIH
ELEMENATA ZIDANIH ZGRADA

Dr Dragan Kosti
 ANALIZA POSTOJEE
2
KONSTRUKCIJE

Na osnovu dostupne dokumentacije i uvidom na licu
mesta utvrditi:
1. Vrsta zidane konstrukcije
2. Vrsta elemenata za zidanje
3. Kvalitet ugraenih elemenata
4. Debljina zidiva
5. Dubina fundiranja i irina temelja
6. Tip MSK, podovi i plafoni

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 ANALIZA POSTOJEE
3
KONSTRUKCIJE

Analiza optereenja postojeih MSK sa
konstatacijom koji deo optereenja se skida
(rastereuje) a koji i dalje optereuje konstrukciju :
1. Sopstvena teina
2. Korisno optereenje

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 ANALIZA POSTOJEE
4
KONSTRUKCIJE

Analiza optereenja (teina) zidova zavisno od:
1. materijala od koga su izraeni i
2. debljine zidova

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 ANALIZA NOVOPROJEKTOVANE
5
KONSTRUKCIJE

Analiza optereenja novoprojektovanih MSK sa
konstatacijom koji deo optereenja se dodaje na
postojeu MSK a koji je u potpunosti novoplaniran :
1. Sopstvena teina
2. Korisno optereenje

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 ANALIZA NOVOPROJEKTOVANE
6
KONSTRUKCIJE

Analiza optereenja (teina) zidova zavisno od:
1. materijala od koga su izraeni i
2. debljine zidova

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 ANALIZA OPTEREENJA - staro novo
7

Sumira se optereenje koje se skida sa objekta

Sumira se optereenje koje se dodaje objektu

Vri se poreenje optereenja koje se skida sa
objekta u celini / optereenje koje se dodaje.

Prema l.115a Pravilnika o gradnji objekata u
seizmikim podrujima, poveanjem mase objekta
do 10% ne mora se vriti kontrola napona, odnosno
graninih stanja konstrukcije !

Da li nastaviti proraun ?
Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010
 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
8

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
9

Karakteristina vrednost vrstoe zida pri pritisku fk

Marka zida MZ odreuje se eksperimentalno, a fk
prema izrazu
fk =0,8 MZ

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
10

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
11

U nedostatku eksperimentalnih rezultata

KARAKTERISTINA VRSTOA ZIDA PRI PRITISKU
odreuje se izrazom:

fb je normalizovana vrstoa upotrebljenog

elementa za zidanje
fm je vrstoa upotrebljenog maltera
K je konstanta zavisna od karakteristika elemeta za
zidanje Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010
 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
12

Pravilnik za zidane
zidove (1991)
definie:
Za fb<50MPa i malter
sa obinim peskom
=0,65
=0,25
K=0,6 ako je sl. a
K=0,55 ako je sl. b i e

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
13

Za zidove od silikatnih opeka i aeriranog betona

(siporex) primenjuje se =0

=0,85 za zidove sa tzv. tankoslojnim malterom

K=0,8

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
14

fbje normalizovana vrstoa upotrebljenog

elementa za zidanje
na uzorku 100*100*100mm

MO dobijena na osnovu ispitivanja (aritmetika
sredina ispitanih uzoraka)

Fb = MO*

Koeficijent konverzije dat je u sledeoj tabeli

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Fiziko-mehanike karakteristike zidova
15

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun zidanih konstrukcija
16

Proraun po metodi dozvoljenih napona

< dozv.
(za zgrade visine do pet zidanih etaa, sa svetlom spratnom visinom do
2,75 m, sa rasponima tavanica do 6,0m i pokretnim optereenjem do
3,0kN/m2).

Proraun po metodi graninih stanja koji se svodi na
granino stanje nosivosti (Rd )
Rd > Sd
Sd je vrednost statikog uticaja korienjem metoda teorija
konstrukcija i parcijalnih koeficijenata sigurnosti

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun zidanih konstrukcija
17

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun zidanih konstrukcija
18

Pri proraunu graninih uticaja Rd uzimaju se u

obzir i parcijalni faktori sigurnosti dati u sledeoj
tabeli

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun uticaja u zidovima od
19
vertikalnih optereenja

Svoenjem optereenja od vrha zgrade na dole

MSK tretira se kao prosta greda, a sile reakcija dodaju
se teini zida i akumuliranoj normalnoj sili i svode na 1m
duine zida

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun uticaja u zidovima od
20
vertikalnih optereenja

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun uticaja u zidovima od
21
vertikalnih optereenja

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun uticaja u zidovima od
22
vertikalnih optereenja

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun uticaja u zidovima od
23
vertikalnih optereenja

Uticaji od tavanica svode se na 1m duine zida zavisno
od naina oslanjanja:

A) u jednom pravcu

B) krstaste ploe (zglobna veza 45, ukljetenje 60)

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun uticaja u zidovima od
24
vertikalnih optereenja

Na zid deluju momenti
savijanja od reakcija
MSK (Ri), sa
ekscentricitetom en

Na unutranji zid deluju
reakcije tavanica levo i
desno sa
ekscentricitetom en

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Stabilnost zidova i stubova
25

Izvijanje zidova i stubova treba dokazati elastinu

stabilnost

Duina izvijanja zida (stuba)- tzv. Efektivna visina hef

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Stabilnost zidova i stubova
26

UKRUENE IVICE ZIDOVA na mestima povezivanja

sa AB MSK (pri dnu i vrhu), a sa strane ako postoji
veza sa poprenim-veznim zidovima

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Stabilnost zidova i stubova
27

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Stabilnost zidova i stubova
28

Ako je otvor dimenzija koje su:

hv>hsv/4 i bv>L/4, tj. hv*bv>0,1Lhsv
zidovi sa obe strane otvora posmatraju se zasebno ka
sluaj n=2

Vitkost zida je hef

d
Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010
 Stabilnost zidova i stubova
29

Primenjuje se sluaj n=2:

- Ako je L>30t za sluaj n=4

- Ako je L>15t za sluaj n=3

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun prema dozvoljenim naponima
30

Za najoptereeniji presek, kao i za preseke na

prelazu dva materijala (kreni u produni ili
cementni malter) vri se kontrola napona:

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun prema dozvoljenim naponima
31

Dozvoljeni naponi pritiska u MPa za sve zidove osim

od peno betona

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Proraun uticaja u zidovima od
32
vertikalnih optereenja

Dozvoljeni naponi pritiska u MPa za zidove od peno
betona

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Granina nosivost nearmiranih zidova
33

U optem sluaju zidovi su napregnuti ekscentrinom

silom pritiska - slika (c)

Radni dijagram je pravougaoni, tj. napon =fk / m
za dilatacije 0<<3,5 - slika (a)

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Granina nosivost nearmiranih zidova
34

Iz uslova ravnotee sa slike (b) dobija sed izraz za

kritinu silu za dati element

Kada se u izraz uvede i koeficijent izvijanja <1, dobija se

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Granina nosivost nearmiranih zidova
35

Koeficijent izvijanja propisn je posebno za vrh i

podnoje zida, a posebno za sredinu zida.

=f(e) , tj. e=M/N

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Granina nosivost nearmiranih zidova
36

Ekscentrinost u sredini zida data je izrazom

Gde je e dodatna ekscentrinost prouzrokovana teenjem

iz tabele 5.4
e0 poetna ekscentrinost (ako je manja od 0,05t
usvaja se kao 0,05t)

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Granina nosivost nearmiranih zidova
37

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

 Granina nosivost nearmiranih zidova
38

Kada se srauna e/t, hef/t iz tabele 8.5 dobija se

koeficijent izvijanja na polovini visuine zida

Pa se konano moe primeniti izraz za graninu silu

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

39

Literatura:
ZIDANE I DRVENE KONSTRUKCIJE ZGRADA,
Mihajlo Muravljov i Boko Stevanovi,
GF Beograd 1999.

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010

40

Hvala na panji

Proraun stabilnosti i sigurnosti zidanih konstrukcija 12/1/2010