Kostelić, K.et al.-Katalog poduzetničkih ideja - Priručnik. 1_1-SMART INNO projekta IPA CBC 1°STR_0006 Faculty of economics and tourism _Dr. Mijo Mirković_, University Juraj Dobrila of Pula (2015)

Publikacija je sastavljena i objavljena za potrebe izvoenja programa cjeloivotnog uenja Katalog
poduzetnikih ideja koji se provodi kao aktivnost SMART INNO projekta (www.smartinno.hr,
SMART INNO pri FET "Dr. Mijo Mirkovi" u Puli).
SMART INNO projekt organizira program Katalog poduzetnikih ideja koji e se izvoditi pri Fakultetu
ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi u Puli.
Cilj je razviti poduzetniki duh i kreativnost kod mladih, te poticati poduzetnitvo kroz samozapoljavanje
i jaanje kompetencija.
Edukacijski ciklus sastoji se od dvije radionice, koje e trajati ukupno est kolskih/nastavnih sati. Prva
radionica ima za cilj formiranje poduzetnike ideje koristei teorijski pristup i praktini dio uz koritenje
tehnika kreativnog miljenja. Druga radionica obuhvaa razradu poduzetnike ideje uz prethodno
utvrivanje kriterija izvedivosti i isplativosti. Poslovne ideje polaznici e razraivati u timovima.
Polaznicima edukacijskog programa bit e dostupna pomo kroz mentorstvo i konzultacije, odnosno
davanje uputa i smjernica pri razradi idejnog, odnosno poslovnog plana. Svi radovi bit e ukratko
prezentirani po zavretku edukacijskog programa.
Polaznici koji ispune uvjete (prisustvuju radionicama i predaju rad u elektronskom obliku u za to
predvienom vremenskom roku), ostvaruju pravo na potvrdu o sudjelovanju.
Radovi e biti objavljeni u sklopu online broure "Katalog poduzetnikih ideja 2015., a najbolji tim dobiti
e priliku izloiti svoju poslovnu ideju na konferenciji "European Union future perspectives: Innovation,
Entrepreneurship and Economic Policy" u sklopu "workshop day-a"21. svibnja 2015. godine u organizaciji
pulskog Sveuilita Jurja Dobrile i Istarske razvojne agencije.
Autor:
Katarina Kosteli
Urednici (abecednim redom):

Kristina Hlavati
Katarina Kosteli
Robert Zenzerovi
Copyright
Dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, ali bez izmjena i uz podatak o izvoru.
U ovom izvjeu iznesena su miljenja autora i nuno ne predstavljaju slubeno stajalite Fakulteta
ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, Sveuilite Jurja Dobrile u Puli.
Pula, oujak 2015.
Kosteli K., Hlavati K., Zenzerovi R., (2015): Katalog poduzetnikih ideja Prirunik
Ovaj materijal je proizveden u sklopu SMART INNO projekta IPA CBC 1STR/0006. Projekt je sufinanciran iz pretpristupnih fondova
Europske Unije.
itatelju
Kad se pria o poduzetnitvu, esto je naglasak na novcu i dobiti. U ovom priruniku, predlaemo drugu
perspektivu: novac i dobit su samo posljedica.
Najuspjeniji poduzetnici u prvi plan svoje prie o uspjehu stavljaju svoje ideale, elje, ljubav prema
tome to rade ili elju da uine razliku na svijetu. Upravo odatle kree pria o poduzetnitvu iz ovog
prirunika. Ovaj je prirunik pratea literatura programa Katalog poduzetnikih ideja, aktivnosti SMART
INNO projekta, te je kao takva namijenjena prvenstveno polaznicima programa.
Za razumijevanje prvog i drugog dijela nije nuno ekonomsko predznanje, iako smisao prirunika nije
zamjena, nego nadopuna udbenicima. Trei i etvrti dio namijenjeni su drugoj grupi polaznika, s
ekonomskim predznanjem (studentima 5. godine ekonomskih smjerova i potencijalnim poduzetnicima).
Konkretni ciljevi programa su pribliiti pojam poduzetnike ideje ne-ekonomistima, izvjebati tehnike i
metode prikupljanja i stvaranja poduzetnikih ideja, izvjebati tehnike kritikog miljenja, analizirati i
procijeniti ideje, te razraditi poduzetnike ideje u obliku saetka poslovnog plana.
Koristei interdisciplinarni pristup, prirunik vodi itatelja putem upoznavanja samog sebe do
upoznavanja okoline u kojoj moe postii svoje poduzetniko samoostvarenje. Drugim rijeima, kree
se od razvoja vlastite kreativnosti do kritikog promiljanja vlastitih ideja, te konkretizacije u obliku
saetka poslovnog plana.
Poeljno je materijale iz prirunika prouavati kao putokaze, nipoto kao materijal kojeg treba nauiti
napamet.
Europske Unije.
Sadraj
1 DIO: Kreativno miljenje - IDEJE...................................................................................... 5

1.1 Kako nas mozak moe prevariti? Primjeri za vjebu................................................ 6
1.2 Neke od metoda i tehnika kreativnog miljenja ......................................................... 8
2 DIO: Kritiko miljenje: PODUZETNIKA IDEJA .................................................... 25
2.1 Evaluacija i selekcija poduzetnikih ideja ................................................................... 27
2.2 Izrada poslovnog plana ...................................................................................................... 28
2.2.1 Opis proizvoda ili usluge ............................................................................................ 29
2.2.2 Opis trita ...................................................................................................................... 29
2.2.3 Tehniko tehnoloka analiza ................................................................................. 30
2.2.4 Marketinki plan ............................................................................................................ 31
2.2.5 Plan voenja poslovne djelatnosti .......................................................................... 31
2.2.6 Ekonomsko - financijska analiza i ocjena uinkovitosti ulaganja .............. 31
2.2.7 imbenici rizika ............................................................................................................. 32
2.2.8 Tehnike kritikog miljenja: PODUZETNIKA IDEJA....................................... 32
3 DIO: Financijski aspekti pripreme poslovnog plana ............................................ 38
3.1 Prorauni .................................................................................................................................. 38
3.2 Izvjetaji................................................................................................................................... 39
3.2.1 Ulaganja u obrtna sredstva....................................................................................... 39
3.2.2 Trokovi plaa ................................................................................................................ 41
3.2.3 Amortizacija .................................................................................................................... 41
3.2.4 Izvori financiranja ......................................................................................................... 42
3.2.5 Ocjena uinkovitosti..................................................................................................... 42
3.2.6 Analiza osjetljivosti ...................................................................................................... 45
4 DIO: Primjeri obrazaca za financijsku pripremu poslovnog plana ............ 46
5 DIO: Literatura .. 53
Europske Unije.
1 DIO: Kreativno miljenje - IDEJE
Da bi razumjeli kako se dolazi do ideja, potrebno je razumjeti na koji nain razmiljamo.

Lijeva strana mozga zaduena je za kritiko miljenje. Karakteristike kritikog miljenja su jasnoa,
tonost, preciznost, dokazivanje, pravednost, temeljitost. Osobe koje imaju izraenije kritiko miljenje
bit e uspjene u podruju analiziranja, matematike, pravila, operacija, znanosti, strategija i sistema.
Desna strana mozga zaduena je za kreativno miljenje. Karakteristike kreativnog miljenja su
otvorenost, stvaranje, izraavanje, ponavljanje, vizualnost, humanizam, suradnja. Osobe koje imaju
izraenije kreativno miljenje bit e uspjene u podruju kreativnosti, dizajniranja, ukljuujueg
(integrativnog) miljenja, promiljanja, vizualnosti, umjetnosti.
Za uspjeno funkcioniranje u svijetu, podjednako je vana razvijenost kreativnog i kritikog miljenja.
Ve itanjem o osobinama pojedine vrste miljenja/ razmiljanja, analiziraju se vlastite osobine i ve

sad itatelj moe procijeniti koje osobine posjeduje a koje ne.
Sjajna vijest je da se osobine mogu razvijati! Dakle, prije ozbiljnog poduzetnikog rada, pred
itateljem su vjebe za bildanje mozga.
Kroz vjebe za razvoj kreativnog i kritikog miljenja razvija se dublje razumijevanje o vlastitim
osobinama, ali i njihov razvoj.
Europske Unije.
1.1 Kako nas mozak moe prevariti? Primjeri za vjebu.
Ponekad se naemo u situacijama u kojima smo sigurni u to to vidimo. Ipak, ponekad moramo
preispitati svoje zakljuke. Takve se situacije dogaaju zbog greaka u percepciji ili takozvanih
trikova mozga.
Koja je od duina dulja? Jesu li vodoravne crte paralelne?
a) gornja b) donja
a) da b)ne
Koliko ima trokuta na sljedeoj slici?

Koliko ima krugova na slici ispod?
Odgovor: ________________
Odgovor: ________________
Europske Unije.
Pomiu li se krugovi na sljedeoj slici? Pogledaj popis i proitaj boju, a ne tekst!
UTA PLAVA NARANASTA

CRNA CRVENA ZELENA
LJUBIASTA UTA CRVENA
NARANASTA ZELENA CRNA
PLAVA CRVENA LJUBIASTA
ZELENA PLAVA NARANASTA
U prethodnom primjeru radi se o sukobu

lijeve i desne strane mozga. Desna strana
mozga pokuava izrei boju, dok lijeva strana
a) da b) ne mozga pokuava proitati rije.

Imajui to na umu, koje su, redom, boje u
tekstu?
Tko je u pravu?
Ponekad odgovori ovise o toki gledanja.

Bilo bi dobro imati ovaj primjer na umu pri timskom radu.
Koji se zakljuci mogu izvui iz prethodnih primjera?

__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Na koji nain trikovi mozga mogu utjecati na a) ideje, b) poduzetnitvo
a)________________________________________________________________________________
b)________________________________________________________________________________
1.2 Neke od metoda i tehnika kreativnog miljenja
Metode i tehnike kreativnog miljenja koriste se svakodnevno,

iako osobe moda toga nisu svjesne. Svaki put kad razmiljamo
o, ili odgovaramo na pitanje na to nas neto podsjea, zapravo
koristimo metodu asocijacije. Kad elimo opisati osjeaje ili
prenijeti pouku, esto koristimo metodu metafore. Kau da je
imitacija najiskreniji oblik laskanja, odnosno davanja
komplimenata. U sluaju imitacije ideje, to moe biti opasno za
imitatora ako pritom kri neka autorska prava. Kad se naemo u
situaciji da nemamo kako zatvoriti napola potroenu vreicu
itarica, iskoristit emo tipaljku za odjeu ili gumicu za kosu.
Pritom je koritena metoda oduzimanja i dodavanja znaenja,
tipaljki za odjeu oduzeto je njezino znaenje vezano uz odjeu i
dodano znaenje vezano uz vreicu. Svaki put kad koristimo
postojee predmete kako bi stvorili neto novo, koristimo tehniku
preureivanja. Ta se tehnika esto pojavljuje kod raznih oblika
recikliranja (ponovne upotrebe), a moe se koristiti i u
kombinaciji s tehnikom dodavanja i oduzimanja znaenja. Tehnike
nedovrenih pria isprobali smo svaki put kad smo pisali sastav.
Izlet mate je metoda koja opravdava svoje ime, a koristimo je
svaki put kad se zapitamo to bi bilo, kad bi bilo. Mentalne i
konceptualne mape sve se ee koriste pri uenju, jer
omoguavaju pregled velike koliine podataka i njihovu
sistematizaciju na takav nain da omoguavaju lake pamenje.
Kad se koriste kao tehnika kreativnog miljenja, koriste se za
prisjeanje svega poznatog vezanog uz temu, a povezivanjem
kategorija i pojmova dolazi se do novih ideja. Brainstorming i
brainwriting dva su oblika iste metode, odnosno, prva je usmena,
a druga pisana metoda. Brainstorming je organizirana tehnika, ali
ju je mogue koristiti pri planiranju izleta, maturalne zabave,
izlaska ili slino, jer omoguuje prikupljanje i kombiniranje veeg
broja ideja u kratkom vremenu. Pojednostavljeni oblik scenario
tehnike koristili smo svaki put kad smo vagali alternative prije
velikih odluka.
Uobiajeno je tehnike i metode kreativnog miljenja dijeliti na one
koje slue generiranju ideja i one koje slue prikupljanju ideja.
Europske Unije.
Vie ili manje svjesno, svakodnevno koristimo tehnike i metode
kreativnog miljenja i dolazimo do ideja. Ponekad nam te ideje
pomau rijeiti probleme ili olakati nam ivot. Neke ideje nam
donose zabavu i razvesele nas ili ljude oko nas. Do nekih ideja
dolazimo uslijed bavljenja hobijem ili postizanjem strunosti u
nekom podruju. Ponekad su obveze te koje nas nagnaju na
stvaranje ili prikupljanje novih ideja.
Neke od ideja do kojih dolazimo mogu postati izvor zarade, dok
neke mogu predstavljati samo razonodu. To je tek jedna od
razlika izmeu ideje i poduzetnike ideje. Razlikama emo se
posvetiti neto kasnije, a sad emo razviti kreativno miljenje
vjebajui tehnike i metode kreativnosti.
Metoda asocijacije
Najjednostavnija metoda, ali i vrlo uinkovita. Moe se koristiti pojedinano ili u skupini. U skupini,
vjeba asocijacija zapoinje se kljunom rijei, a svaka osoba izrekne misao koju ju asocira na prvu
rije.
Kad se takva metoda koristi pojedinano, osoba na temelju pojma ili skupa pojmova iznosi svoje
asocijacije.
Na temelju rijei galeb potrebno je iznijeti 5 asocijacija:
_____________________________________, ___________________________________,
_____________________________________, ___________________________________,
_____________________________________.
Nakon koritenja metode asocijacije, dobivene je rijei potrebno uobliiti u ideju:
__________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________.
Na temelju skupa rijei koje opisuju problem, potrebno je iznijeti svoje asocijacije.
1) Zima snijeg - planina
_____________________________________, ___________________________________,
_____________________________________.
2) Turisti more vruina
_____________________________________, ___________________________________,
_____________________________________.
Bi li se zapisane asocijacije mogle povezati s poduzetnitvom?
_________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Na primjer, ako bi zadane rijei bile televizija, doivljaj, glazba. Ovo bi mogla biti ideja proizala iz
asocijacija:
Metoda metafore
Podsjetimo se, u knjievnosti metafora je naziv za stilsku figuru upotrebljavanja rijei u prenesenom ili
slikovitom smislu.
Ova metoda omoguuje povezivanje nespojivih ili razliitih pojmova. Pritom se stvaraju neuobiajene
veze izmeu pojmova, to vodi do novih i neobinih ideja.
Npr. japanska tvrtka Matshushita je organizirala prodaju televizora od vrata do vrata i prodavala
televizore kupcima nieg imovinskog stanja, to se dotada radilo samo s jeftinijom robom.
Koristei metodu metafore moemo doi do nove ideje tako da nasumce povezujemo vrste poslova,
korisnika, problem i distribucijski kanal.
Razmisli, to bi navedeni primjeri mogli znaiti u poduzetnitvu?
a) uvaj se tihe vode i psa koji uti.
b) Bolje vrabac u ruci, nego golub na grani.
c) Samo zato to ti nee pojesti lava, ne znai da zbog toga lav nee pojesti tebe.
a) _______________________________________________________________________
b) _______________________________________________________________________
c) _______________________________________________________________________
Europske Unije.
Ako bi slika s lijeve strane posluila kao dio
promocije, koja bi bila njezina poruka?
Razmisli, za to bi ta slika predstavljala
metaforu?
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
______________________________________
Metoda imitacije
Kao to je ranije zapisano, imitacija je najvii oblik laskanja. Ipak, s ovom metodom treba postupiti
oprezno. Vano je razumjeti da kad se govori o metodi imitacije, ne govori se o copy paste metodi.
Copy paste ne podrazumijeva nikakvu dozu kreativnosti, pa ak niti snalaljivosti, a ako se pritom ne
navede izvor, predstavlja povredu autorskih prava za to moe biti dodijeljena novana kazna. Dakle,
pri imitaciji radi se o promatranju konkurencije i njihovih proizvoda i/ ili usluga, te osmiljavanju istih
ili slinih proizvoda ili usluga. Metoda imitacije prua priliku za uoavanje prednosti i nedostataka tuih
proizvoda, odnosno prua priliku za uenje na tuim grekama.
Uobiajen primjer ove metode je kinesko trite, koje proizvodi generike proizvode (dakle, ne
inovativne proizvode), uz puno nie trokove.
Metoda vodoravnog razmiljanja
Ova se metoda koristi konkretno za dobivanje poduzetnikih ideja, a sastoji se od tablice u koju se
upisuju pojmovi prema zadanim varijablama, a nakon toga se sluajnim odabirom stvaraju
kombinacije, odnosno nove ideje.
Mogui poslovi edukacija, turizam, ribarstvo, poljoprivreda
Mogui korisnici umirovljenici, kolarci, frizeri, glazbenici
Mogui problemi nedostatak vode, guva u prometu, oborine, nesporazum
Mogui kanali prodaje internet, tand, specijalizirana trgovina, TV prodaja
Na temelju pojmova u tablici, mogue je sastaviti 16 kombinacija, tako da svaka kombinacija sadrava
po jedan pojam iz svakog reda. Na primjer: turizam glazbenici guva u prometu Internet. U
vrijeme turistike sezone nastaju guve u prometu subotom, pa su glazbenici odluili subotom nuditi
poseban popust na sluanje njihove muzike preko interneta.
Odaberi tri kombinacije pojmova i objasni na koji bi nain uobliili poduzetniku ideju.
1)___________________________________________________________
2)___________________________________________________________
3)___________________________________________________________
Metoda oduzimanja i dodavanja znaenja
Metoda oduzimanja i dodavanja znaenja esto se upotrebljava u svakodnevici, bilo da se radi o

rjeavanju problema, razonodi ili ureenju okolia. Odnosi se na situaciju u kojoj se znaenje
predmeta/ pojave mijenja.
U oba primjera na slikama,

rije je o oduzimanju i
dodavanju znaenja bicikli.
Bicikli je oduzeto njezino
znaenje prijevoznog
sredstva i dodano je
znaenje stalka/ draa, i to,
u prvom primjeru draa za
fontanu i cvijee, a u
drugom primjeru draa
umivaonika i runika.
Tehnika preureivanja
Tehnika preureivanja vezana je u pravilu za materijalna dobra, pa su tako svi upoznati s ureivanjem
i preureivanjem namjetaja, pokustva, interijera i eksterijera. Osim toga, preureivati se mogu i
tekstovi, osobine i slino.
Europske Unije.
Tehnike nedovrenih pria
Tehnika nedovrenih pria koristi se za razvijanje kreativnosti, a u poduzetnitvu se mogu koristiti pri
osmiljavanju promotivnog slogana, promotivnog programa, prodajnog procesa, ali i osmiljavanja
misije i vizije.
Na primjer:
Za pet godina vidim se _______________________________________________________
_________________________________________________________________________
Ulaskom u moj poslovni prostor, klijent __________________________________________
_________________________________________________________________________
Jednom davno _____________________________________________________________
_________________________________________________________________________
Izlet mate
Izlet mate koristi se kad elimo zamijeniti jednu pretpostavku u pojedinoj situaciji i zapitati se to bi
se u toj situaciji dogodilo.
Na primjer, u poznatoj televizijskoj seriji Teorija velikog praska, Sheldon i Amy su izmislili igru
(Counter Factuals Game) u kojoj primjenjuju upravo tu tehniku:
Prvi primjer. U svijetu u kojem su nosorozi kuni ljubimci, tko osvaja Drugi svjetski rat?
Uganda. Obrani. Kenija se die na vlast izvozom nosoroga. Blok Centralno Afrikih snaga je
formiran, te koloniziraju sjevernu Afriku i Europu. Kad izbije rat, nitko si ne moe priutiti
luksuz imati nosoroga. Kenija propada, a Uganda pobjeuje.
Drugi primjer. U svijetu u kojem ovjeanstvom vlada divovski inteligentni dabar, koja se
hrana vie ne konzumira? Odgovor je dansko pecivo sa sirom. U svijetu kojim vlada divovski
dabar, ovjeanstvo gradi mnoge brane kako bi udovoljili caru dabru. Radi toga je grad
Kopenhagen potopljen. Tisue umiru. Danci su previe tuni da bi ikad izmislili svoje pecivo.
Europske Unije.
Igra uloga
Igra uloga je tehnika koju ljudi esto primjenjuju kad vjebaju vlastito ponaanje u pojedinoj prilici, na
primjer pri vjebanju prezentacije kad prijatelji glume publiku, pri vjebanju prodajnog razgovora kad
zajedno s kolegama odglume razgovor; pri vjebanju razgovora za posao i slino. tovie, veina je
ljudi tu tehniku iskuala u blaoj varijanti jo kao dijete igrajui se s igrakama, glumei u kolskoj
predstavi ili pripremajui se za recitiranje pjesme pred razredom.
Smisao je uivjeti se u ulogu i osmisliti interaktivni proces na odgovarajui nain. Na takav se nain
vjebaju komunikacijske vjetine, osmiljavaju argumenti, te unaprjeuje komunikacijski proces. Ova
se tehnika esto koristi i pri dodatnoj edukaciji i treninzima u sklopu tvrtki, a sam proces se esto i
snima.
Zamislite situaciju u kojoj si ti prodava, a tvoj prijatelj je kupac. Uivite se u ulogu, i pokuaj mu
prodati mobitel. Nakon toga, zamoli prijatelja iskrenu povratnu informaciju o svojim argumentima, o
svojoj neverbalnoj komunikaciji, te o opem dojmu. Nakon toga, zamijenite mjesta u igri uloga.
Mentalne mape
Mentalne mape su shematski opis spoznaja o pojmu, a moe sadravati rijei, reenice, simboline
sliice ili crtee i razne druge znakove koji predstavljaju znaenje tih ideja ili razmiljanja. Izgleda tako
da se u sreditu nalazi glavni pojam o kojem se eli saznati vie, dakle ideja ili tema, a oko teme se
dalje zrakasto granaju ostali vezani pojmovi, s time da su svi ti dijelovi meusobno povezani, vizualno
i smisleno ine cjelinu. Elementi koji se granaju podijeljeni su u grupe. Cilj tog prikaza je lake
razumijevanje i/ili pamenje nekog gradiva, te organizacija odreenog tipa znanja kako bi se rijeio
neki problem ili donijela neka odluka. Iskoristi dolje skiciranu podlogu, nadopuni i nadocrtaj svoju
mentalnu mapu o idejama, koristei dobivene informacije i potujui pravila.
Europske Unije.
Konceptualne mape
Konceptualne mape se uobiajeno se koriste za organizaciju i predstavljanje taktikog znanja.

Uobiajeno sadre generalne koncepte, koji su okrueni konkretnim, specifinim pojmovima. Na
poveznicama je rijeju ili frazom oznaen meuodnos pojmova, a to moe biti hijerarhija, uzrono
posljedina veza i slino. Teme mogu biti meusobno povezane, stvarajui tako puno kompleksnije
odnose nego to je to sluaj kod mentalnih mapa. Nadalje, za razliku od mentalnih mapa, nije
uobiajeno pridodavati boje i slike. Iako konceptualne mape nisu osobne kao mentalne mape,
omoguavaju veu preciznost, iri uvid u meupovezanost i meuovisnost pojmova, i pouzdane su.
Europske Unije.
Metoda est eira
Ova metoda omoguuje svakoj osobi da podijeli svoje miljenje na est razliitih naina, koji su
metaforiki prikazani kao eiri. Na taj se nain poveava uinkovitost, skrauje vrijeme rasprave i
omoguuje koritenje razliitih vrsta miljenja. Koritenje metode zapoinje odabirom problema, nakon
ega se na glavu stavlja prvi eir, npr. bijeli, te se iznose sve poznate informacije o temi, nakon
toga promijenite eir. Nastavljate s izmjenama eira dok god ne iskoristite sve eire.
Bijeli eir zanimaju informacije, pita tko, to, kako, zato, koliko, kome, gdje
Crveni eir ima veze sa osjeajima i intuicijom, oznaava priliku iskazati osobama svoje
osjeaje i intuiciju bez bilo kakvog objanjavanja
Crni eir nas upozorava na nedostatke i rizike, te nas uva od nepromiljenih odluka koje bi
mogle biti tetne
Pod utim eirom nastojimo pronai sve ono to je pozitivno
Zeleni eir je kreativni eir, slui planiranju i stvaranju novih ideja. Pod zelenim eirom
mogu se predlagati promjene i alternative.
Plavi eir je namijenjen organizaciji, moe pomoi u dogovaranju rasporeda koritenja ostalih
eira. Plavi eir moe posluiti za razmatranje rezultata na kraju rasprave.
Analizirajte temu buotina na Jadranu koristei tehniku est eira.
Bijeli eir:_________________________________________________________________
Crveni eir: _______________________________________________________________
Crni eir:_________________________________________________________________
uti eir:_________________________________________________________________
Zeleni eir:________________________________________________________________
Plavi eir:_________________________________________________________________
Brainstorming
Jedna od najpopularnijih tehnika kreativnog miljenja je brainstorming ili oluja mozgova.

Brainstorming je grupna ili timska tehnika, za ije je provoenje potrebno okupiti skupinu, odnosno tim
ljudi. Primjenjuje se u fazi prikupljanja to veeg broja ideja i, u pravilu, omoguava generiranje
velikog broja prijedloga. To je najjednostavnija metoda i ne trai vee iskustvo ili pripremu (osim
vjetog voditelja). Osobe koje sudjeluju u brainstormingu mogu biti strunjaci, osoblje, laici ili kupci,
ovisno o problematici. Voditelj organizira lanove, distribuira prikazani materijal i uvodi tim u
problematiku koja se analizira. Zadatci trebaju biti prilino konkretni. Poeljno je da jedna osoba vodi
zapisnik. Faze brainstorminga su formuliranje problema, iznoenje i evaluacija ideja. Karakteristike
Europske Unije.
brainstorminga su kombiniranje ideja lanova, poeljno je slobodno povezivanje i matanje, ispravci i
komentari tuih ideja nisu dozvoljeni, te omoguuje stvaranje veeg broja ideja u kraem vremenu.
Brainwriting
Brainwriting (metoda zapisivanja misli) slina je, brainstromingu. Zapoinje definiranjem problema,
nakon ega svaki lan limitirano vrijeme zapisuje ideje na papir, te papir prosljeuje sljedeem lanu.
Ovim oblikom osigurana je aktivnost svih lanova, a prikladno je i za one osobe kojima je neugodno
naglas izrei ideje. Ako je potrebno, pisana komunikacija se nadopunjava usmenom komunikacijom, a
dobivene ideje se postepeno suzuju i specificiraju. Generirane ideje se analiziraju i vrednuju. Ova se
metoda provodi u manjim skupinama. Poeljno je da lanovi meusobno budu to razliitiji, jer to
dovodi do najoriginalnijih ideja.
Delfi metoda
Delfi-metoda je strukturirana znanstvena metoda s jasnim pravilima i procedurom. Radi se o postupku

pisanog izvjetavanja vee skupine strunjaka o nekom problemu. Voditelj istraivanja odabire grupu
strunjaka postavi im pitanja u pismu i na isti nain prikupi odgovore. Pisanim oblikom izjanjavanja
izbjegava se mogunost da ugledni pojedinac nametne svoje miljenje cijeloj skupini predvianja i
prognoze vezane uz budui razvoj tehnologije. Pretpostavlja se da nema tonih odgovora nego je
rije o slobodnoj procjeni vjerojatnosti da e se neki dogaaji zbiti.
Originalno je ova metoda koritena u vojne svrhe, a prvi put je upotrijebljena tijekom hladnog rata za
otkrivanje odgovora na tajna vojna pitanja. Tijekom godina delfi-metoda proirila se iz vojno-
industrijskog kompleksa i danas slui za predvianja na raznim podrujima kao to su: tehnoloke
prognoze, brzina razvoja i otkria novih tehnologija, ekonomska predvianja, donoenje odluka i
planiranje, pitanja javne politike, obrazovanje, te utjecaj novih tehnologija na drutvo i ekonomiju.
Delfi-metoda se esto primjenjuje u toku konferencija i strunih skupova.
Metoda scenarija
Scenario metoda nastoji utvrditi alternativne mogunosti i predvidjeti njihov razvoj u budunosti.
Svaka od alternativa je mogua, ali niti jedna od njih nije sigurna. Ova se metoda koristi kao pomo
pri stratekom odluivanju, jer smanjuje neizvijesnost. Radi se o sistematiziranom skiciranju
alternativnih oblika budunosti, i prvenstveno je kvalitativna (opisna) metoda.
Europske Unije.
Problemski zadatci za razvoj kreativnog miljenja za zagrijavanje mozga
1. Spoji sve toke koristei povezane etiri ravne crte:
2. Kojoj kocki na slici odgovara plat?
1) prvoj
2) drugoj
3) treoj
3. to pie u tekstu ispod?
aktafttailnoig yproedtuizxevtnnkistkvioh itdaedjea
Odgovor:________________________________________________________________
Europske Unije.
4. Nadopii brojeve koji nedostaju:
0, 1, 1,__, 3, 5, 8, 13, 21, __, 55, 89, 144, ___
5. Koji broj treba pisati umjesto upitnika na slici?
Odgovor: _______________
6. Ako je D = 5, koje se znamenke od 0 do 9 kriju iza ostalih slova? Znamenke se ne ponavljaju.
DONALD Pomo:
+ GERALD D+D=T D= G=
-------------- D=5 O= E=
ROBERT 5 + 5 = 10 N= R=
T=0 A= B=
L+L+1=R L= T=
Itd.
Europske Unije.
7. Nadopuni mjesta brojevima koji nedostaju, tako da u svakom stupcu i svakom redu budu znamenke
od 1 do 9, i da se znamenke ne ponavljaju.
8. Treba izvesti morskog psa iz lokalnog akvatorija.
Na raspolaganju su vam:
tanjur od kartona
punja mobitela
profesor povijesti
estar
boca ruma
pouna knjiga
Primjer iz predavanja prof.dr.sc. Neale Ambrosi Randi

Potrebno je upotrijebiti sve navedeno.
Smisao ovih vjebi nije doi do tonog rjeenja (iako, naravno, to

nije naodmet), nego naviknuti mozak na kreativno miljenje. Sad
e se naueno iskoristiti kako bi se generirale poduzetnike ideje,
a kasnije e se te ideje analizirati i procijeniti i najbolje od njih
uobliiti u poslovni plan.
Europske Unije.
Kreativno miljenje u
svakodnevici
- Zabava
- Razonoda
- Dokolica
- Zadatak
- Obaveza
- Potreba
- Zarada
- Hobi
- Problem
- Poduzetnitvo
Pogledajte tri primjera razliitih poduzetnika:

Richard Turere1 Maya Penn2 Cameron Herold3
Da bi lake shvatili razliku izmeu ideje i poduzetnike ideje, potrebno je ponoviti/ nauiti nekoliko
osnovnih pojmova.
PODUZETNITVO - gospodarska aktivnost osobe ili skupine ljudi, koji koristei se nekom idejom,
ulaui kapital u njezinu provedbu i preuzimajui rizik, stvaraju proizvod ili uslugu od ije prodaje
oekuju dobit
PODUZETNIK - osoba koja je spremna preuzeti rizik pokretanja poslovnih pothvata i osnivanja
novog poduzetnitva. Poduzetnika karakterizira vizionarstvo, inovativnost, kreativnost, hrabrost,
samostalnost, upornost, mudrost, potenje, altruizam i sklonost poslovnom riziku. Individualna
vanost polazi od individualnog poduzetnika koji je pokreta poduzetnike aktivnosti. Obavljanjem
poslovne aktivnosti poduzetnik ostvaruje dobit koja mu osigurava ivotnu egzistenciju.
Drutvena vanost poduzetnitva oituje se kroz: Plaanje poreza i doprinosa dravi, Zapoljavanje
i plaanje drugih osoba, Poticanje drugih na ulazak i ulaganje u poduzetnike pothvate
PODUZETNIKA IDEJA - oznaava zamisao o ponudi konkretnih materijalnih proizvoda ili usluga u
skladu sa potrebama kupaca radi stvaranja dobiti.
PODUZETNIKI POTHVAT = poduzetnika ideja + poslovna prilika + kapital
PODUZETNIKA INICIJATIVA - odgovara na pitanje kako odabranu ideju ostvariti na najbolji nain;
poticaj za zapoinjanje nekog posla od kojega se oekuju pozitivni gospodarski rezultati, kao to su
zapoljavanje i zarada.
1
https://www.ted.com/talks/richard_turere_a_peace_treaty_with_the_lions?language=bs
2
https://www.ted.com/talks/maya_penn_meet_a_young_entrepreneur_cartoonist_designer_activist
3
http://www.ted.com/talks/cameron_herold_let_s_raise_kids_to_be_entrepreneurs
Inovacijsko poduzetnitvo je poduzetnitvo utemeljeno na uvoenju inovacija radi breg rasta i
razvoja, poveanja profita te poduzetnikova dokazivanja i napredovanja.
Cilj inovacijskog poduzetnitva je to bri rast i razvoj, uz oekivano poveanje dobiti
Inovacijska podruja:
1.uvoenje novog, inovativnog ili modificiranog proizvoda ili
usluge
2.uvoenje novih metoda poslovanja
3.otkrivanje i osvajanje novih trita
4.otkrivanje novih izvora sirovina
5.uvoenje nove organizacije
Tko sve sudjeluje u poduzetnikom procesu?

Poduzetnici
Inovatori
Investitor
Posrednici
Menaderi
Zaposlenici
Drava
Europske Unije.
Strunost
Poduzetnika ideja
Specijalizacija
Hobi
Djelomino novo
Problem
Kupci Izvori Sasvim novo
Konkurencija
Novo
Zaposlenici, menaderi Nova svojstva/
karakteristike
Znanstveni doprinos,
tehnologija
Inovacija
Izvoenje na
Inspiracija Korisno drugaiji nain
Zamiljanje
Stvaranje Misao, Primjenjivo
Miljenje Ideja
pojam
Rjeavanje problema Preduvijeti:
stjecanje specifinih
Metode i znanja
Proces
tehnike Kategorije motivacija
kreativnog Priprema
miljenja Osoba razvoj vjetine
Inkubacija kreativnog miljenja
Proces samopouzdanje
Otkrivanje ili "aha" efekt
Kreativnost Produkt znatielja
Provjera vs.
hrabrost
Inovativnost Okolina
Primjena
Proui pojmove sistematizirane u obliku konceptualne mape, te koristei samo mapu ponovi naueno i
to zapii.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
Europske Unije.
Podsjetnik na timski rad:
Podjela u timove 3 5 osoba
Dogovor o radu (utvrivanje uloga u timu,
odabir tehnika i metoda kreativnosti, te
kategorija kreativnosti) 10 min
Koritenje odabrane tehnike kreativnosti kako
bi prikupili, objedinili i zapisali specifina znanja
i ideje vezane za temu 15 min
Povezivanje pojmova u kategorije (poeljno
konceptualnu mapu) 10 min
Oblikovanje nekolicine poduzetnikih ideja 10
min
Procjena ideja, te odabir i opis tri ideje 15
min
Kratko izlaganje ideja.
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
__________________________________________________________________________________
2 DIO: Kritiko miljenje: PODUZETNIKA IDEJA
Dobivene ideje potrebno je preispitati. Jedan dio odnosit e se na kvalitativni, opisni pristup, a jedan
dio angamana zahtijevat e i kvantitativnu analizu. Na taj nain utvruju se prednosti i nedostatci
ideja, a ralanjuju se i sva podruja vezana za dobit i financijsko poslovanje.
Naime, glavna razlika izmeu ideje i poduzetnike ideje, jest u tome to poduzetnika ideja mora biti
korisna i isplativa, dok ostale ideje to ne moraju biti. Ovdje se moe uoiti poveznica s pojmovima iz
prvog dijela: kreativnosti i inovativnosti. Rezultat kreativnog procesa jest ideja, ali da bi se ta ideja
smatrala inovacijom, ona mora biti primjenjiva, korisna i financijski isplativa. S obzirom da kreativnost
neizbjeno veemo uz pojam umjetnosti, na sljedeem e se primjeru utvrditi razlika izmeu
umjetnika/ hobista i umjetnika/ poduzetnika. Kreativni proces kod umjetnika moe rezultirati
umjetnikom slikom. U tom trenutku, ona je korisna samo umjetniku. Ako bi umjetnik napravio analizu
trita i utvrdio da je njegova tehnika slikanja bitno drukija od postojeih tehnika slikanja, da takvih
slika na tritu nema i da postoje zainteresirani kupci za njegovu sliku, tada se moe govoriti o
inovativnoj tehnici slikanja. Ako bi umjetnik izvrio dodatnu analizu o isplativosti slikanja takvih slika,
mogao bi investirati u zatitu autorskih prava na konkretnu tehniku slikanja, nabaviti potrebne
materijale, osmisliti promociju proizvoda, te zapoeti sa slikanjem/ proizvodnjom.
Preispitivanje dobivenih ideja slui poduzetnicima kako bi mogli razlikovati isplative od neisplativih
ideja, a samim time utedjeti si novac na neuspjenim pothvatima. U ovom podruju postoji mnogo
zamki na koje je potrebno obratiti pozornost.
Dakle, u ovom trenutku potrebno je sagledati iru sliku.
Europske Unije.
ira slika moe se promatrati kao to je prikazano shemom. Ono to je do sad odraeno je dio faze
sastavljanja koncepta: prikupljanje i stvaranje ideja. Preostaje odraditi analizu potreba, evaluaciju
ideja, te projektni ili poslovni plan.
Ponekad ti koraci djeluju kao gnjavaa, ali samo
ako se iz vida izgubi konani cilj. Naime, koji je
konani smisao poduzetnike ideje?
Samozapoljavanje, pokretanje vlastitog
poslovanja, financijska neovisnost i sigurnost,
poslovni ugled, mo, samostalnost, ili
samoaktualizacija kroz ostvarivanje svoje elje
ideje. To je mogue, ali treba imati na umu da
poetni ushit kojeg poduzetnik osjea dolaskom
do nove ideje, moe dovesti do pogrenih
procjena. Upravo je zato vano analizirati
poduzetnike ideje, i to: jasno i precizno opisati
proizvod ili uslugu, opisati trite, definirati
lokaciju (osobito ako se radi o uslunoj
djelatnosti), izraditi tehniko tehnoloku
analizu, analizirati pravne okvire za poslovanje,
predvidjeti organizacijski oblik i potrebne ljudske Prvi korak pri postizanju cilja, jest zastati na trenutak i
resurse, sastaviti financijsku analizu, marketinki izraziti potovanje prema svojem cilju. Vano je znati to to
plan, te utvrditi imbenike rizika. tebi znai da bi to postigao.

Dwayne Johnson
Europske Unije.
2.1 Evaluacija i selekcija poduzetnikih ideja
Imaj hrabrosti slijediti
svoje srce i intuiciju.
Oni nekako znaju to
istinski eli postati
Steve Jobs
Prije poetka izrade poslovnog plana, potrebno je ukratko definirati ideju i odgovoriti na sljedea
pitanja:
to je predmet poduzetnikog pothvata i tko su njegovi nositelji
koje su trine (ili druge) prednosti odreenog proizvoda ili usluge
kolike su realne mogunosti plasmana tog proizvoda ili usluge na ciljanom tritu
koji e i kakav biti pravni i vlasniki oblik organiziranja poslovanja
koja je ulaganja (zemljite, prostor, oprema, sirovine, materijale i ostalo) potrebno osigurati za
obavljanje planirane poslovne djelatnosti
koliko e osoba raditi na poslovima planirane poslovne djelatnosti
gdje e biti smjetena poslovna djelatnost
kad poinje realizacija
ekoloka ocjena poslovanja
koliko je vremena potrebno za poetak poslovanja
koji su to kritini momenti i rizici, koji se mogu pojaviti tijekom poslovanja i jesu li predviena
mogua rjeenja
Koji e se elementi marketinke strategije koristiti (istraivanje i praenje trita, razvoj
proizvoda ili usluge, politika cijena, distribucija i promocija )
koliko je potrebno novca za obavljanje poslovne djelatnosti i kako ga pribaviti
kakvi se i koji financijski uinci mogu oekivati od bavljenja poslovnom djelatnou u prvih pet
godina poslovanja
Nije na odmet imati na umu da je analiza i evaluacija namijenjena prvenstveno poduzetniku, ali slui
kao podloga za sastavljanje poslovnog plana koji je nuan dio zahtjeva za financiranje ukoliko se trae
investicije, odnosno sredstva iz tuih izvora. Zato je uvijek vano poslovni plan pisati jednostavnim
rijeima i dovoljno detaljno da svatko moe shvatiti o emu se radi jer, iako ste vi strunjaci za svoju
ideju, osoba koja ita va plan ne mora biti strunjak u tom podruju.
2.2 Izrada poslovnog plana
Ne postoji dizalo za uspjeh. Mora ii stepenicama.
Europske Unije.
2.2.1 Opis proizvoda ili usluge
Opis proizvoda ili usluge treba dati odgovore na sljedea pitanja: koje su funkcionalne karakteristike
proizvoda ili usluge, koja je korisnost proizvoda ili usluge za krajnjeg korisnika, do kojeg je stupnja
proizvod ili usluga razvijen.
Pri definiranju funkcionalnih karakteristika proizvoda ili usluge potrebno je:

- opisati tehnika obiljeja proizvoda / opisati uslugu
- opisati za to se sve proizvod moe koristiti / opisati nain pruanja usluga
Pri definiranju korisnosti proizvoda ili usluge za krajnjeg korisnika potrebno je:
- opisati kakvu se korist dobiva od proizvoda ili usluge
- koja je dodana vrijednost proizvoda/ usluga u odnosu na iste ili sline proizvode/ usluge
Pri opisu stupnja razvoja proizvoda ili usluge potrebno je opisati sadanje stanje proizvoda ili usluge,
te plan razvoja proizvoda/ usluge:
- dosegnuti stupanj razvoja moe se opisati usporeujui proizvod ili uslugu s postojeim istim ili
slinim proizvodima. Potrebno je i navesti potrebno vrijeme za razvoj proizvoda/ usluge do
eljene razine
- vano napomenuti ako postoje neke prepreke koje jo treba rijeiti, te plan rjeavanja
- potrebno je navesti mogunosti daljnjeg razvoja proizvoda ili usluge, proirenja poslovanja, ili
razvoj drugih proizvoda/ usluga
- na koji e se nain iskoristiti dodana vrijednost proizvoda ili usluge u odnosu na konkurenciju.
2.2.2 Opis trita
Analiza trita obuhvaa analizu svih vanih imbenika koji utjeu na ponudu i potranju. Za poetak,
potrebno je utvrditi koje koliine proizvoda ili usluga su kupci voljni kupiti, te uz koju cijenu, u datom
periodu. Ta spoznaja omoguava danje izraune i odgovore na pitanja kao to su:
- koja je koliina prodaje tog proizvoda/ usluge na datom tritu (na temelju broja potroaa)
- koja je cijena proizvoda
- tko su potencijalni kupci
- koje su karakteristike kupaca: demografske (dob, spol, religija), socio-ekonomske
(obrazovanje, zanimanje, dohodak, stil ivota), geografske (drava, regija, naselje)
bihevioralne (crte linosti, stavovi, motivacija)
- nain koritenja proizvoda (nain koritenja, uestalost kupovine, prilike za kupovinu)
- koji su uvjeti prodaje
- kakav bi trebao biti asortiman
- koje su cijene sirovina
Europske Unije.
- koji su uvjeti nabavke sirovina
- koji su potencijali dobavljai
- kakvi su trini trendovi (procjena ovih imbenika za budui period)
- tko su konkurenti, koje su njihove prednosti i nedostatci
- koje proizvode proizvode konkurenti (iste proizvode, sline proizvode, proizvode iste namjene,
i po kojim cijenama)
- tko su kupci konkurenata i mogli li postati nai kupci
- tko su dobavljai i distributeri konkurencije
- na koji nain moemo konkurirati (kvalitetom, koliinom, cijenom, brzinom, uvjetima
prodaje)
- kakvo e biti trino kretanje konkurenata procijeniti na temelju dostupnih podataka
- kakvo je trino okruenje (gospodarska kretanja, uestalost promjene zakona, razina
tehnolokog napretka, mogunosti koritenja dravnih ili EU poticaja)
Do tih se podataka moe doi analizom informacija iz razliitih izvora:

- Internet - Razgovorom/ anketiranjem
- Struni asopisi - Gospodarska komora kupaca
- Hrvatski zavod za statistiku - Posrednike agencije - Razgovorom/ anketiranjem
- FINA - Poslovna udruenja strunjaka
- Hrvatski zavod za
zapoljavanje
2.2.3 Tehniko tehnoloka analiza
Pri izradi tehniko tehnoloke analize potrebno je sastaviti popis svega to je potrebno za
proizvodnju, tako da mora sadravati:
- opis tehnologije (znanja kako neto proizvesti) i tehnolokog procesa
- potrebna tehnika sredstva: graevinski objekt, potrebne instalacije, strojevi i pomona
oprema dugotrajnu imovinu
- odrednice materijalnih inputa utroak materijala po jedinici proizvoda (normative)
- odrednice ili normative rada
- vrijeme proizvodnje po jedinici proizvoda
- kapacitet proizvodnje (mogua koliina proizvodnje u odreenom vremenu)
- organizacija proizvodnog dijela
- procjena potronje energije po jedinici proizvoda
- analiza ljudskih potencijala (broj zaposlenika, potrebna znanja, vjetine, sposobnosti i
karakteristike zaposlenika)
- popis mjera zatite zaposlenika na radu i mjere zatite okolia
- vremenski period od poetka aktivnosti do poeta redovite proizvodnje
Europske Unije.
- analiza lokacije (izbor lokacije s obzirom na mogunosti nabavnog i prodajnog trita,
odreivanje tonog smjetaja proizvodnog i/ ili uslunog objekta, nacrti, potrebne dozvole).
Analiza lokacije moe se odvojiti u zasebno poglavlje.
2.2.4 Marketinki plan
Marketinki plan treba objasniti na koji je nain predvieno razliitim oblicima komunikacije utjecati na
ponudu i potranju:
- strategija ulaska na trite
- mjere za poticanje prodaje
- pozicioniranje proizvoda
- segmentacija trita
- 4P : cijena, proizvod (izgled, kvaliteta, koliina, opi dojam), promocija (sastavljanje poruke,
izbor medija, utvrivanje trokova, utvrivanje dosega pojedinog medija do koliko korisnika
e doprijeti poruka; oglaavanje, prezentacije, promotivne ponude, degustacije, sajmovi),
distribucija (izravna vlastitim prodajnim kanalima ili neizravna preko posrednika; direktna
prodaja, maloprodaja, veleprodaja, prodaja u specijaliziranim prodavaonicama, savjetodavna
prodaja, on-line prodaja, TV-prodaja)
2.2.5 Plan voenja poslovne djelatnosti
U ovom je podruju potrebno utvrditi:

- pravno organizacijski oblik (profitna/ neprofitna organizacija, d.o.o., d.d., j.d.o.o., OPG, obrt,
samostalna djelatnost)
- pravni okvir (osnivaki izdatci, temeljni kapital, prava, odgovornosti i obveze, plaanje poreza i
doprinosa, raspodjelu dobiti i pokrivanje gubitaka)
- poslovnu organizaciju (organizacijski oblik, poslovne funkcije, opis odvijanja poslovne
djelatnosti )
- vizija poslovanja
- misija poslovanja
- ciljevi i vrijednosti
2.2.6 Ekonomsko - financijska analiza i ocjena uinkovitosti ulaganja
Ova analiza je vrlo vana kako bi se utvrdila ekonomska utemeljenost ideje. Potrebno je sve do sad
utvrene veliine procijenjenih trokova staviti u odnos s procijenjenim prihodima, utvrditi iznos
poetne investicije, te sastaviti kratkorone i dugorone prognoze. Na taj je nain mogue promatrati
utjecaj pojedinih elemenata na konani poslovni rezultat.
Europske Unije.
Ova analiza se u pravilu radi u suradnji s raunovoom, a potrebno je utvrditi ukupni prihod (prodani
proizvodi ili usluge), ulaganje u osnovna sredstva i opremu (ulaganja u sredstva koja e se
upotrebljavati due od 1 godine), ulaganja u obrtna sredstva (ulaganje u sirovine, repromaterijale i
kratkoronu opremu), poslovne rashode (trokovi, plae..), izvori financiranja i obveze (ako je
poslovni pothvat financiran tuim i/ili posuenim sredstvima, treba isplanirati obvezu vraanja tih
sredstava), raun dobiti i gubitka (pregled ukupnih prihoda i rashoda uz jasno iskazanu razliku),
financijske tokove poslovanja, bilancu (prikaz stanja cjelokupne imovine, obveza i kapitala).
Na temelju ekonomsko financijske analize, procjenjuje se oekivana uinkovitost ulaganja. Glavne
mjere za ocjenu oekivane uinkovitosti ulaganja su likvidnost, profitabilnost ili rentabilnost,
zaduenost, proizvodnost i ekonominost. Likvidnost je sposobnost poduzetnika da podmiri sve svoje
kratkorone obveze. Odnosi se na novac u blagajnu, iro raunu, te vrijednosne papire, kratkorona
potraivanja i zalihe koje se mogu u kratkom roku pretvoriti u novani oblik. Pokazatelj zaduenosti
najee se mjeri koeficijentom zaduenosti koji pokazuje koliki se dio imovine financira tuim
kapitalom. Koeficijent financiranja je jedan od pokazatelja zaduenosti i pokazuje omjer izmeu tueg i
vlastitog kapitala. Postoji vie pokazatelja proizvodnosti, kao na primjer ukupni prihod po zaposleniku,
poslovni prihodi po zaposleniku, neto (ili bruto) dobit po zaposleniku i drugi. Pokazatelj ekonominosti
ukupnog poslovanja prikazuje omjer ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Pokazatelji rentabilnosti ili
profitabilnosti prikazuju omjer dobiti i ulaganja. Takoer, vano je izraunati i rentabilnost vlastitog
ulaganja, to jest odnos dobiti i ulaganja vlastitog kapitala. Visoka profitabilnost privlai investitore.
Mogue je raunati statiku ili dinamiku uinkovitost.
2.2.7 imbenici rizika
Utvrivanje imbenika rizika omoguuje predvianje moguih rizinih ili nepovoljnih situacija koje
mogu nastupiti pri provoenju aktivnosti. Samo predvianje omoguuje pravovremenu pripremu i
sprjeavanje negativnih posljedica tih dogaaja.
2.2.8 Tehnike kritikog miljenja: PODUZETNIKA IDEJA
Jednostavno odluivanje na temelju vjerojatnosti
Primjer je baziran na amerikoj emisiji Monty Hall. Pred igraem stoje troja vrata. Iza jednih vrata
nalazi se nagrada. Igra proizvoljno odabire jadna vrata. (Odaberite jedna vrata)
Europske Unije.
Nakon toga, voditelj Monty Hall otvara jedna od preostalih vrata iza kojih se ne nalazi nita.
Hoete li promijeniti svoj odabir?
Matematika kae da bi trebali promijeniti odabir. Naime, na samom poetku, vjerojatnost da se iza bilo

1
kojih vrata nalazi nagrada je (ili, ako nam je lake, 33.3 3 % ). Recimo da smo odabrali crvena
3
1
vrata. Vjerojatnost da se iza tih vrata nalazi nagrada je . U tom trenutku, vjerojatnost da se
3
2
nagrada nalazi iza bilo kojih drugih vrata je , to jest zbroj vjerojatnosti ostalih dvaju vrata. Monty
3
Hall otvara, na primjer, zelena vrata. Iza zelenih vrata nema nagrade, odnosno, vjerojatnost da se iza
1
tih vrata nalazi nagrada je 0. Naa odabrana, crvena vrata, jo uvijek imaju vjerojatnost . No, to
3
2
se dogodilo s vjerojatnou od preostalih ? Ta je vjerojatnost sad pridodana odabiru utih vrata.
3
Potujui matematiku logiku, logino je promijeniti odabir, jer je vjerojatnost da je nagrada iza utih
vrata vea od vjerojatnosti da se nagrada nalazi iza crvenih vrata.
Stablo odluke
Mogui poticaji koji se mogu ostvariti pisanjem projekta iznose 5000 kuna. 20 osoba je prijavljeno.
Potrebno je napisati prijavu od dvije stranice.
Nakon prvog kruga, dalje prolazi 10 finalista. Potrebno je napisati 10 stranica projekta u finalnom
krugu.
Troak pisanja projekta od dvije stranice je 20 kuna. Troak pisanja projekta od deset stranica je 40
kuna.
Europske Unije.
Nain rjeavanja: za problem je potrebno nacrtati stablo odluke. Nakon toga, na stablu se oznaavaju
vjerojatnosti i mogue dobiti (isplate). Do rjeenja se dolazi deduktivnom analizom.
Plave toke zovu se vorovi odluke i oznaavaju trenutak u kojem osoba koja odluuje ili druga strana
donose odluke. Svaki odabir dovodi do nove situacije. Na primjer, ako odmah odluimo ne pisati
prijavu, niti smo to dobili, niti to izgubili i tu zavrava promiljanje o toj temi. No, ako se odvaimo
pisati prijavu, investiramo 20 kuna u pisanje prijave. Tada druga strana odluuje, uz vjerojatnost 0.05
(1/20, 20 je prijavljenih osoba) da e naa prijava biti odabrana, odnosno, uz vjerojatnost 0.95 da
nee biti odabrana. Ako prijava nije odobrena, pria tu zavrava uz gubitak 20 kuna. Ukoliko je prijava
odobrena, trebamo odluiti hoemo li investirati dodatnih 40 kuna i napisati projekt ili ne. Ako
odluimo ne pisati projekt, izgubili smo uloenih 20 kuna i ne nastavljamo dalje. Ako smo napisali
projekt, postoji vjerojatnost 0.1 (1/10, jer je samo 10 finalista) da emo pobijediti na natjeaju, a
vjerojatnost 0.9 da neemo pobijediti na natjeaju. Ako ne pobijedimo na natjeaju, gubitak iznosi
ukupno 60 kuna. Ako pobijedimo na natjeaju osvajamo nagradu od 5000 kuna, koju umanjujemo za
svoj ulog, odnosno, osvajamo 4940 kuna.
Ovakvo stablo odluke moe vam pomoi pri donoenju odluke o prijavi za poticaje.
Analizirajte sljedei primjer:
Pri zavretku srednje kole, kolarac odluuje o nastavljanju kolovanja. Na raspolaganju mu je

strategija da, nastaviti kolovanje ili ne ne nastaviti kolovanje. Na njegovu odluku utjee i budua
mogunost zaposlenja, jer e na temelju njegove razine kvalifikacija poslodavac odluiti hoe li ga
zaposliti. Prvu odluku donosi kolarac, a drugu odluku donosi poslodavac. Isplate su prikazane stablom
odluke.
Europske Unije.
Ovakav oblik pomoi pri odluivanju moe vam biti od koristi pri analizi ljudskih potencijala.
Colonel Bloto
Colonel Bloto je prikaz stratekog zauzimanja podruja, a prema njegovom se nazivu moe uoiti da je
originalno nastao za vojne potrebe. S obzirom na jednostavnost modela, njegova je primjena proirena
i na mnoga druga podruja, a mi emo analizirati situaciju zauzimanja trinih segmenata u odnosu na
konkurente.
U modelu postoje dva konkurenta koji imaju odreen broj promotivnih mjera, P, te postoji ogranien
broj trinih segmenata, S. Potezi se sastoje od alokacije promotivnih mjera na trinim segmentima.
Dobit je jednaka broju osvojenih podruja.
Koje su mogunosti ako je P = 100, a S= 3. Isprobajte mogunosti radom u paru. Osobe u paru su
konkurenti.
Neka svatko za sebe da konkurent ne vidi - rasporedi 100 promotivnih mjera na tri trina
segmenta (potrebno je potroiti sve mjere). Usporedite rezultate u paru. Pojedini segment je osvojio
onaj konkurent koji na tom segmentu ima vie promotivnih mjera. Pobjednik je onaj tko osvoji dva
segmenta.
Isprobajte jo nekoliko mogunosti.
Europske Unije.
Matrica odluke
Matrica odluke pogodna je pri analizi konfliktnih situacija, pa e se jedna takva situacija analizirati u
nastavku. U prikazanoj matrici opisana je situacija u kojoj dva poduzea moraju odluiti hoe li na
odreenom tritu plasirati proizvod uz niu ili viu cijenu. Uspjenost prodaje ovisi o odluci
konkurenta. Naime, ako se konkurent odlui za plasman s niom cijenom, moe se pretpostaviti da e
kupci radije kupiti slian i jeftiniji proizvod. S druge strane, ako odabere viu cijenu, a to isto uini i
njegov konkurent, oba e zaraditi vie.
Matrica odluke, kao i prethodna dva modela kritikog miljenja pripadaju grani matematike koja se
zove teorija igara. Matrica odluke prikazuje dva igraa koji donose odluke, a posljedica tih odluka je
odreena korist.
Isplate ili koristi pojedinih odluka svakog igraa ovise o vlastitoj odluci, ali i o odluci drugog igraa.
Tako su isplate Poduzea 1 u matrici oznaene crvenom bojom, a Poduzea 2 crnom bojom. Ako oba
poduzea odrede visoke cijene, njihova isplata je 4, za svako poduzee. Ako oba poduzea odrede
niske cijene, njihova je isplata 2 za svakog. Ako pak jedan od njih odredi nisku cijenu, dok drugi odredi
visoku cijenu, onaj s niskom ostvaruje isplatu od 6, dok drugi ostvaruje isplatu 0.
Oito je da je optimalno rjeenje 4,4, jer u tom sluaju oba konkurenta zarauju vie. Naalost, zbog
rizika da e drugi konkurent ipak odrediti niu cijenu i pokuati zaraditi isplatu 6, a samim time ostaviti
drugo poduzee bez zarade, i prvi e konkurent odrediti niu cijenu. Dakle rjeenje e u ovoj situaciji
biti isplata 2,2. To se zove ravnoteno rjeenje. Takoer, moe se primijetiti da je upravo to rjeenje
najbolje i za kupce.
Samostalno analizirajte sljedei primjer:
Europske Unije.
SWOT analiza
SWOT analiza je strateki instrument za analizu vlastitog poslovanja, poduzetnike ideje, sektora ili
slino. SWOT je akronim koji oznaava: strenghts, weaknesses, opportunities i threats, odnosno
snage, slabosti, prilike i prijetnje.
Analizom imbenika koji dolaze unutar poduzea, dobivaju se snage i slabosti. Analizom imbenika
izvan poduzea, utvruju se prilike i prijetnje. Kombinacijom unutarnjih i vanjskih imbenika donose
se odluke o strategijama. U nastavku je dan prikaz SWOT matrice hrvatskog turizma.
Paljivo proitajte dani primjer, pa sastavite SWOT matricu za vlastitu ideju.
Izvor: http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija%20hrvatskog%20turizma%20-
%20finalna%20verzija.pdf
Europske Unije.
3 DIO: Financijski aspekti pripreme poslovnog plana
3.1 Prorauni
Vrste prorauna Nain prorauna
Proraun Prihodi = Koliina planirane prodaje proizvoda, robe
prodaje proraun prihoda ili usluga x prodajne cijene po razdobljima
Raspored oekivanih primitaka (dinamika po
razdobljima)
Proraun proizvodnje Planirana koliina prodaje+konane zalihe-poetne

zalihe
Proraun (direktnog) materijala Koliina materijala=(koliina planirane proizvodnje

x normativ utroka materijala)+konane zalihe-
poetne zalihe
Troak kupnje=koliina materijala x jedinina

cijena
Raspored oekivanih izdataka (dinamika po

razdobljima)
Proraun (direktnog) rada Planirani utroak rada (sati)=koliina planirane

proizvodnje x normativ utroka rada (sati po
jedinici proizvoda)
Planirani troak rada = planirani utroak rada (sati)
x satnica (planirani troak rada po satu)
ili broj djelatnika x bruto plae
Proraun indirektnih trokova Ukupni indirektni trokovi=varijabilni + fiksni

(proizvodnje) ukljuujui proraun trokovi
amortizacije Izdaci za indirektne trokove=ukupni indirektni
trokovi-amortizacija
Proraun prodajnih i administrativnih Ukupni prodajni i administrativni

trokova trokovi=varijabilni trokovi (planirana koliina
prodaje x jedinini varijabilni prodajni i
administrativni troak) + fiksni prodajni i
administrativni trokovi
Europske Unije.
Proraun trokova konanih zaliha Koliina konanih zaliha (proizvoda, materijala) x
jedinini varijabilni troak (ili cijena)
Proraun ulaganja u dugotrajnu Ulaganja su jednaka zbroju nabavnih vrijednosti

(stalnu) imovinu stalne imovine (fakturna vrijednost + ovisni
trokovi)
- dinamika plaanja, novani tok nabave
Proraun ulaganja u kratkotrajnu Proraun ulaganja pomou

(tekuu) imovinu obrtna sredstva koeficijenta obrtaja ili na temelju
primitaka i izdataka u novanom toku
Proraun izvora financiranja Planirana ulaganja usklauju se s izvorima

financiranja
3.2 Izvjetaji
Na temelju prikazanih prorauna izrauju se planirani izvjetaji: Raun dobiti i gubitka, Financijski
tok- izvjetaj o novanom toku i Bilanca.
3.2.1 Ulaganja u obrtna sredstva
Danima vezanja oznaava se vrijeme koje je potrebno da se iz jedne faze ciklusa prijee u drugu fazu.
Ukupnim brojem dana vezanja odreeno je vrijeme potrebno da se novac uloen u poslovanje vrati
Europske Unije.
prodajom i naplatom proizvoda i usluga. To je vrijeme koje poinje odljevom, a zavrava priljevom
novca. Proraun ulaganja u obrtna sredstva podrazumijeva izraun razlike izmeu nenaplaenih
prihoda i neplaenih obveza. Razlika je iznos trajnih obrtnih sredstava koji trebate financirati da bi se
moglo nesmetano poslovati. Proraun ulaganja u obrtna sredstva uvijek je samo procjena. U proraunu
obrtnih sredstava potrebno je brinuti se o obiljejima vaega poslovnog plana ili investicijskog
projekta, a to su:
vrsta djelatnosti
vrijeme potrebno za proizvodnju proizvoda, ako je rije o proizvodnoj djelatnosti
vrijeme koje je potrebno za nabavu materijala i trgovake robe
vanost dranja zaliha materijala ili trgovake robe
uvjeti uz koje kupci plaaju kupljenu robu i usluge
uvjeti uz koje se plaaju dobavljai za robu i usluge
uvjeti uz koje se plaaju porezi, doprinosi i plae djelatnika
uvjeti uz koje se plaaju porezi na dobit (dohodak)
uvjeti uz koje se plaaju kamate.
Izraun ulaganja u obrtna sredstva ima dva pristupa:
- Koritenje prosjenog koeficijenta obrtaja (uobiajeno za godinje procjene) i
- Koritenje novanih tokova (uobiajeno za mjesene procjene).
Koritenje prosjenog koeficijenta obrtaja (uobiajeno za godinje procjene)

(Ukupni trokovi poslovanja amortizacija + porez na dobit)/ prosjeni koeficijent obrtaja = procjena
ulaganja u obrtna sredstva
Koeficijent obrtaja = broj dana poslovanja (360) / dani vezivanja promatrane pozicije (potraivanja od
kupaca, obveze prema dobavljaima ili zalihe)
Prosjeni koeficijent obrtaja jednak je koeficijentu obrtaja zaliha ukoliko je prosjeno vrijeme naplate
potraivanja i prosjeno vrijeme plaanja obveza jednaki.
esto se kao prosjeni koeficijent obrtaja zbog jednostavnosti izrauna uzima onaj najmanji ili se pak
procjenjuje njegova vrijednost u intervalu od 12 6, budui se vrijeme naplate i plaanja kree u
intervalu od 30 60 dana (poslovni planovi manjeg opsega).
Ukoliko se radi o manjem pothvatu s poznatim elementima i nesmetanim novanim tokovima i opsegu
poslovanja koji je konstantan, uobiajeno se ulaganja u obrtna sredstva procjenjuju na razini
mjesenih trokova
Europske Unije.
3.2.2 Trokovi plaa
Bruto plaa nije cjelokupan troak plaa potrebno je dodati i doprinose na plae.
3.2.3 Amortizacija
Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti

obraunanoj na troak nabave po linearnoj metodi primjenom godinjih amortizacijskih stopa:
Godinje amortizacijske stope utvruju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe oporezivanja, za
pojedine su grupe dugotrajne imovine:
za graevinske objekte i brodove vee od 1000 BRT, (20 godina): 5%,
za osnovno stado, osobne automobile (5 godina): 20%,
za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4
godine): 25%,
za raunala, raunalnu opremu i programe, mobilne telefone i opremu za raunalne mree (2
godine): 50%,
za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina): 10%.
Godinje amortizacijske stope mogu se podvostruiti.
Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina koja se amortizira obuhvaa stvari i prava iji je
pojedinani troak nabave vei od 3.500,00 kuna i vijek trajanja dui od godinu dana.
Amortizaciji ne podlijee zemljite, uma i slina obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina,
spomenici kulture te umjetnika djela.
Europske Unije.
3.2.4 Izvori financiranja
Zatvaranje financijske konstrukcije
Izvori: vlastita sredstva, zajednika ulaganja, zakup, kredit;
Problem optimiziranja financijske konstrukcije rona i valutna usklaenost imovine i izvora
financiranja imovine;
Usporedba profitabilnosti projekta, trokova tueg kapitala i oportunitetnih trokova vlastitog
kapitala;
Usklaivanje dinamike novanih tokova ulaganja i financiranja;
Tui izvori financiranja, krediti: uvjeti, nain otplate (jednake otplate kvote ili jednaki anuiteti),
poek, interkalarne kamate, bankarski trokovi, trokovi garancija.
3.2.5 Ocjena uinkovitosti
Statika ocjena uinkovitosti
Odustanite od vaeg pothvata, ako ste utvrdili sljedee:

Pothvat je iskazao veliki gubitak koji je vei od iznosa amortizacije u raunu dobiti i gubitka
Pothvat je kreditno nesposoban, jer je zbroj kamata, dobiti nakon oporezivanja i amortizacije
manji od anuiteta (pokazatelj novanog pokria duga manji je od 1)
Pothvat ima dvostruko vee razdoblje povrata investicija od vijeka poslovnog plana ili
investicijskog projekta (pokazatelj vremena povrata ukupnih ulaganja)
Europske Unije.
Ponovite one dijelove pripreme pothvata za koje ste ocijenili da bi mogli pridonijeti poboljanju vaeg
pothvata, ako ste utvrdili:
Va je pothvat iskazao mali dobitak nakon oporezivanja
Kreditna sposobnost vaeg pothvata na granici je prihvatljivosti (pokazatelj novanog pokria
duga je vrlo blizu 1.0)
Pothvat ima razdoblje povrata koje je blizu, ali jo uvijek je vee od vijeka poslovnog plana ili
investicijskog projekta (pokazatelj vremena povrata ukupnih ulaganja)
Udio dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu manji je od 20%
Stopa bruto profitabilnosti ukupnih ulaganja manja je od 20%
Prihvatite va pothvat ako izbor vaih individualnih pokazatelja pokazuje ove karakteristike:
Va je pothvat iskazao visoku dobit nakon oporezivanja
Kreditna sposobnost vaeg pothvata je prihvatljiva (pokazatelj novanog pokria duga iznosi ili
je vei od 1,3)
Pothvat ima razdoblje povrata koje je krae od vijeka vaeg poslovnog plana ili investicijskog
projekta (pokazatelj vremena povrata ukupnih ulaganja)
Udio dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu vei je od 30%
Bruto profitabilnost ukupnih ulaganja vea je od 20%
Dinamika ocjena uinkovitosti
Dinamika ocjena uinkovitosti obuhvaa analizu ekonomskog i financijskog tijeka. Ekonomski tijek
ocjena rentabilnosti projekta
metoda razdoblja povrata uloenih sredstava (potrebno razdoblje ekonomskog tijeka za
ostvarenje povrata)
metoda sadanje vrijednosti projekta (diskontiranjem se neto primici ekonomskog tijeka svode
na sadanju vrijednost)
metoda interne stope rentabilnosti (stopa kod koje je neto sadanja vrijednost projekta na
osnovi ekonomskog tijeka jednaka nuli)
Financijski tijek ocjena likvidnosti projekta
Metoda otplatnog perioda (PBP) - PBP engl. Pay Back Period
Otplatni period je razdoblje potrebno da se investicijsko ulaganje pokrije oekivanim pozitivnim

gotovinskim tokovima. Priblian izraun otplatnog perioda:
p0 broj perioda do otplate (pokria)
p0
p0 GTt I 0
GTt gotovinski tok u periodu t
I0 inicijalni izdatak; vrijednost investicije
t 1
Europske Unije.
Toan izraun otplatnog perioda:
Broj razdoblja prije nepokriveni izdaci na poetku godine

PBPt
potpunogpokria gotovinski tok u godini pokria
Pravila odluivanja:
Usvojiti projekt ako je PBP manji od unaprijed utvrenog (maksimalno) prihvatljivog perioda
Kod meusobno iskljuivih projekata, usvojiti projekt s manjim PBP-om
Metoda neto sadanje vrijednosti(NPV) engl. Net Present Value
Neto sadanja vrijednost definira se kao suviak sadanje vrijednosti primitaka nad sadanjom
vrijednou izdataka.
Sadanja vrijednost primitaka i izdataka rauna se diskontiranjem procijenjenih gotovinskih tokova uz
troak kapitala (zahtijevanu stopu prinosa) projekta.
n GTt oekivani neto gotovinski tok u vremenu

GTt
NPV I0 t
t 1 1 k t k troak kapitala (zahtijevana stopa prinosa)

I0 inicijalno ulaganje, vrijednost investicije
n zadnje razdoblje u kojem se oekuje
gotovinski tok
Pravila odluivanja:
Projekt se usvaja ako je NPV > 0 - tada investicija donosi novu vrijednost tvrtci i poveava se
bogatstvo dioniara (raste cijena dionica); ROI > k
Projekt se moe usvojiti ako je NPV = 0 - granini sluaj, bogatstvo dioniara se ne poveava,
ali i ne smanjuje (cijene dionica ostaju iste); ROI = k
Projekt se odbacuje ako je NPV < 0 - projekt generira gubitke, cijena dionica se smanjuje;
ROI < k
Kod meusobno iskljuivih projekata treba usvojiti onoga sa viom NPV
U uvjetima racioniranja kapitala (meusobno povezani projekti) treba usvojiti onu kombinaciju
projekata sa maksimalnom NPV
Metoda interne stope rentabilnosti(IRR) engl. Internal Rate of Return
Interna stopa rentabilnosti je stopa koja izjednaava sadanju vrijednost oekivanih izdataka (troka
investicije) sa sadanjom vrijednou oekivanih primitaka. Predstavlja modifikaciju formule NPV s
time da se trai diskontna stopa uz koju e NPV biti jednaka nuli.
Europske Unije.
n IRR interna stopa rentabilnosti
GTt
NPV I0 0 I0 inicijalno ulaganje, vrijednost investicije
t 1 1 IRR
t
n zadnje razdoblje u kojem se oekuje
gotovinski tok
GTt oekivani neto gotovinski tok u vremenu

t
Pravila odluivanja:
Za projekte financijskog tipa prvo negativni, a potom pozitivni gotovinski tokovi usvojiti
projekt ako je IRR vea od traene stope povrata (troka kapitala)
Kod meusobno iskljuivih projekata s istim tipom gotovinskog toka usvojiti projekt s veom
IRR
Kod zavisnih i meusobno iskljuivih projekata financijskog tipa prvo pozitivni, a potom
negativni gotovinski tokovi usvojiti projekt ako je IRR manja od traene stope povrata
(troka kapitala)
Kod zavisnih i meusobno iskljuivih projekata s viestrukom promjenom predznaka
gotovinskih tokova ne koristiti IRR metodu jer daje viestruke vrijednosti IRR-a
3.2.6 Analiza osjetljivosti
Osjetljivost projekta na trine, tehnoloko-tehnike, organizacijske i institucionalne promjene

(pesimistina, realna, optimistina varijanta)
Kritini parametri: stupanj iskoritenja kapaciteta, prodajna cijena
Prag rentabilnosti: minimalno potrebni stupanj iskoritenja kapaciteta i minimalno potrebna prosjena
prodajna cijena da bi se ukupnim prihodom pokrili ukupni trokovi.
4 DIO: Primjeri obrazaca za financijsku pripremu poslovnog plana
SAETAK POSLOVNOG PLANA
1. Investitor:
2. Naziv pothvata:
3. Cilj:
4. Obiljeja prodajnog trita:
5. Obiljeja nabavnog trita:
6. Tehnoloko tehnike i organizacijske

osobine pothvata
7. Lokacija:
8. Broj zaposlenih:
9. Ukupna ulaganja: #DIJ/0!

9.1. Ulaganja u dugotrajnu imovinu: 0.00
9.2. Ulaganja u obrtna sredstva: #DIJ/0!
10. Izvori financiranja: 0.00

10.1. Vlastiti izvori: 0.00
10.2. Tui izvori: 0.00
11. Pokazatelji uinkovitosti projekta:

Bruto dobit / ukupna ulaganja #DIJ/0!
Bruto dobit / ukupni prihodi #DIJ/0!
Bruto dobit / vlastita sredstva #DIJ/0!
Razdoblje povrata ulaganja 0
Neto sadanja vrijednost uz X% #DIJ/0!
Interna stopa rentabilnosti #VRIJEDNOST!
Europske Unije.
Plan prodaje proizvoda/usluga
Proizvodi / Usluge 20x0 Jedinine

20x1 20x2 20x3 20x4
Godine I. Q II. Q III. Q IV. Q cijene
Proizvodnja
Proizvod 1
Proizvod 2
Proizvod 3
Ukupno koliina proizvoda 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Usluivanje
Usluga 1
Usluga 2
Usluga 3
Ukupno koliina usluga 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Proraun prihoda od prodaje proizvoda/usluga
20x0
Proizvodi / Usluge Godine 20x1 20x2 20x3 20x4
I. Q II. Q III. Q IV. Q
Proizvodnja
Proizvod 1 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Proizvod 2 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Proizvod 3 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Prihod od prodaje proizvoda 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Usluivanje
Usluga 1 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Usluga 2 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Usluga 3 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Prihod od prodaje usluga 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
UKUPNO PRIHODI OD PRODAJE 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Proraun ulaganja u dugotrajnu imovinu
20x0
Dugotrajna imovina Godine 20x1 20x2 20x3 20x4 Ukupno
1. Nematerijalna imovina 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1.1. Ulaganja na tuoj imovini 0.00
1.2. Patenti, koncesije, licencije, softver i sl. 0.00
1.3. Ostala nematerijalna imovina 0.00
2. Materijalna imovina 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2.1. Zemljita 0.00
2.2. Graevinski objekti 0.00
2.3. Postrojenja i oprema 0.00
2.4. Alati, transportna sredstva i sl. 0.00
2.5. Ostala materijalna imovina 0.00
Ukupno dugotrajna imovina 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Proraun amortizacije i ostatka vrijednosti dugotrajne imovine
Nabavna 20x0 Ostatak

Dugotrajna imovina Godine Stopa otpisa 20x1 20x2 20x3 20x4
vrijednost I. Q II. Q III. Q IV. Q vrijednosti
1. Nematerijalna imovina 0.00 - 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1.1. Ulaganja na tuoj imovini 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1.2. Patenti, koncesije, licencije, softver i sl. 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1.3. Ostala nematerijalna imovina 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2. Materijalna imovina 0.00 - 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2.1. Zemljita 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2.2. Graevinski objekti 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2.3. Postrojenja i oprema 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2.4. Alati, transportna sredstva i sl. 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2.5. Ostala materijalna imovina 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Ukupno dugotrajna imovina 0.00 - 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Europske Unije.
Plan kvalifikacijske strukture djelatnika
Troak
20x0
Kvalifikacijska struktura djelatnika Godine 20x1 20x2 20x3 20x4 Neto plaa Bruto plaa poslodavc
a
Dr.sc. i Mr.sc.
Magistar struke
Sveuilini specijalist
Struni specijalist
Srednja struna sprema
VKV
KV
NKV
Ukupno djelatnika 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Obraun ukupnih trokova plaa mogue je obaviti na: http://www.rrif.hr/kalkulator_placa.html
Proraun trokova plaa
20x0
Kvalifikacijska struktura djelatnika Godine 20x1 20x2 20x3 20x4
Dr.sc. i Mr.sc. 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Magistar struke 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Sveuilini specijalist 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Struni specijalist 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Srednja struna sprema 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
VKV 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
KV 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
NKV 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Ukupno trokovi plaa 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Normativi utroaka
Jedinica 20x0 Jedinina

Vrsta utroka Godine 20x1 20x2 20x3 20x4
mjere I. Q II. Q III. Q IV. Q cijena
Materijal 1
Materijal 2
Materijal 3
Materijal 4
Gorivo
Voda
Elektrina energija
Proraun trokova direktnog materijala i energije
20x0
Vrsta utroka Godine 20x1 20x2 20x3 20x4
Materijal 1 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Materijal 2 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Materijal 3 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Materijal 4 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Gorivo 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Voda 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Elektrina energija 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Ukupno trokovi materijala i energije 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Europske Unije.
Informacije za proraun ulaganja u obrtna sredstva
20x0
Pozicije Godine 20x1 20x2 20x3 20x4
1. Zalihe materijala
2. Zalihe trgovake robe
3. Proizvodnja u tijeku
4. Zalihe gotovih proizvoda
5. Potraivanja od kupaca
6. Novac
I. UKUPNA OBRTNA SREDSTVA 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1. Dobavljai
2. Trokovi plaa
3. Porez na dobit
4. Financijski rashodi (kamate)
II. IZVORI IZ POSLOVANJA 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Proraun ulaganja u obrtna sredstva - Pristup 1 kada je mogue realno procijeniti obrtaj pojedinih pozicija na temelju iskustva
Kvartalni Godinji 20x0

Dani
Pozicije Godine koeficijenti koeficijenti 20x1 20x2 20x3 20x4
vezivanja I. Q II. Q III. Q IV. Q
obrtaja obrtaja
1. Zalihe materijala
2. Zalihe trgovake robe
3. Proizvodnja u tijeku
4. Zalihe gotovih proizvoda
5. Potraivanja od kupaca
6. Novac
I. UKUPNA OBRTNA SREDSTVA
1. Dobavljai
2. Trokovi plaa
3. Porez na dobit
4. Financijski rashodi (kamate)
II. IZVORI IZ POSLOVANJA
III. TRAJNA OBRTNA SREDSTVA
INVESTICIJE U OBRTNA SREDSTVA
Struktura izvora sredstava i plan financiranja
20x0
Izvori sredstava Godine 20x1 20x2 20x3 20x4
1. VLASTITA SREDSTVA 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1.1. Novac
1.2. Dugotrajna imovina 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1.2.1. Ulaganja na tuoj imovini
1.2.2. Patenti, koncesije, licencije, softver i sl.
1.2.3. Ostala nematerijalna imovina
1.2.4. Zemljita
1.2.5. Graevinski objekti
1.2.6. Postrojenja i oprema
1.2.7. Alati, transportna sredstva i sl.
1.2.8. Ostala materijalna imovina
2. SREDSTVA SUULAGAA
3. DUGORONI ZAKUP
4. KREDITI 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
4.1. Bankarski krediti
4.2. Ostali krediti 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
4.2.1. Dobavljai
4.2.2. Kupci
4.2.3. Ostali
UKUPNO IZVORI SREDSTAVA 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Europske Unije.
Struktura ulaganja i izvora sredstava
20x0
Izvori sredstava Godine 20x1 20x2 20x3 20x4 Ukupno
I. ULAGANJA 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1. Ulaganja u dugotrajnu imovinu 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2. Ulaganja u obrtna sredstva 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
II. IZVORI FINANCIRANJA 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
1. Vlastita sredstva 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
2. Sredstva suulagaa 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
3. Dugoroni zakup 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
4. Krediti 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
RAZLIKA 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
KUMULATIV = STANJE 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00 0.00
Otplatna tablica kredita
Troak Otplatna
Mjesec Anuitet Ostatak duga
kamate kvota
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

UKUPNO 0.00 0.00 0.00 0.00
Raun dobiti i gubitka
20x0
I. Q II. Q III. Q IV. Q Ukupno
1. UKUPNI PRIHODI
1.1. Prihodi od prodaje proizvoda
1.2. Prihodi od pruanja usluga
1.3. Ostali prihodi
2. UKUPNI RASHODI
2.1. Poslovni rashodi
2.1.1. Trokovi materijala i energije
2.1.2. Trokovi zakupnine
2.1.3. Trokovi plaa
2.1.4. Trokovi amortizacije
2.1.5. Ostali trokovi poslovanja
2.2. Financijski rashodi - kamate
2.3. Ostali nespomenuti trokovi
Dobit/gubitak prije oporezivanja

Porez na dobit (20%)
Dobit/gubitak nakon oporezivanja
Europske Unije.
Bilanca
20x0
AKTIVA
1. Dugotrajna imovina
1.1. Nematerijalna imovina
1.2. Materijalna imovina
1.3. Ostala dugotrajna imovina
2. Kratkotrajna imovina
2.1. Zalihe
2.2. Potraivanja
2.3. Financijska imovina
2.4. Novac
UKUPNA AKTIVA
PASIVA
1. Kapital i rezerve
1.1. Upisani kapital
1.2. Zadrana dobit i rezerve
1.3. Dobit tekue godine
2. Dugorone obveze
3. Kratkorone obveze
UKUPNA PASIVA
Financijski tok - proraun novanih tokova
20x0 Ostatak vrijednosti

I. Q II. Q III. Q IV. Q Ukupno projekta 20x4
I. PRIMICI
1. Ukupni prihodi
2. Izvori financiranja
2.1. Vlastiti izvori
2.2. Tui izvori
3. Ostatak vrijednosti
3.1. Dugotrajna imovina
3.2. Obrtna sredstva
II. IZDACI
1. Ukupne investicije
1.1. Investicije u stalna sredstva
1.2. Investicije u obrtna sredstva
2. Poslovni rashodi
2.1. Trokovi materijala i energije
2.2. Trokovi zakupnine
2.3. Trokovi plaa
2.5. Ostali trokovi poslovanja
3. Ostali nespomenuti trokovi
4. Porez na dobit
5. Obveze prema tuim izvorima - anuitet
III. NETO PRIMICI
Kumulativ
Stanje novca poetkom godine/razdoblja
Stanje novca krajem godine/razdoblja
Europske Unije.
Ekonomski tok
20x0 Ostatak vrijednosti

I. Q II. Q III. Q IV. Q Ukupno projekta 20x4
I. PRIMICI
1. Ukupni prihodi
2. Ostatak vrijednosti
II. IZDACI
1. Ukupne investicije
1.1. Dugotrajna imovina
1.2. Obrtna sredstva
2. Poslovni rashodi
2.1. Trokovi materijala i energije
2.2. Trokovi zakupnine
2.3. Trokovi plaa
2.5. Ostali trokovi poslovanja
3. Ostali nespomenuti trokovi
4. Porez na dobit
III. NETO PRIMICI
Kumulativ
Europske Unije.
5 Literatura
Knjige i udbenici:
Buble, M., Krui, D.: Poduzetnitvo, realnost sadanjosti i izazov budunosti, RRiF, Zagreb, 2006
Cingula, M., Zoreti, G. i imek Vujnovi, O.: Poduzetnitvo 4, Udbenik za 4. razrede srednjih
ekonomskih kola, VADEA, Varadin, 2006.
Cingula, M.: Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, Prirunik za poduzetnike i menadere,
RRIF-plus, Zagreb, 2001
urevi, S.: Poduzetnitvo, Udbenik za 4. razred srednjih strukovnih kola za zanimanje
komercijalist, kolska knjiga, Zagreb 2008
Kirby, D., A.: Entrepreneurship, McGraw Hill, London, 2003.
Poslovni uzlet 2014.: Edukativni prirunik za male i srednje poduzetnike, Poslovni dnevnik, 2014.
ani,V.: Poslovni plan poduzetnika, Masmedia, Zagreb 2000.
Internet izvori:
http://e-ucenje.oet.unipu.hr/course/view.php?id=23
http://ec.europa.eu/small-business/index en.htm
http://ejolts.net/files/six_hats.pdf
http://martinejoosten.nl/our-brain-is-playing-games-and-tricks-us-jumping-into-incorrect-solutions/
http://mindmappingsoftwareblog.com/concept-maps-vs-mind-maps/
http://mingorp.hr
http://sharpbrains.com/blog/2006/09/24/brain-exercise-are-these-lines-top-down-parall
http://www.brainhq.com el/
http://www.dailyfinance.com/photos/generic-vs-brand-name-products/
http://www.hamag.hr/
http://www.infobarrel.com/Brain_Training_Exercises_You_Can_Do_Today
http://www.informationtamers.com/WikIT/index.php?title=Concept_maps_or_mind_maps%3F_the_ch
oice
http://www.innovationmanagement.se/imtool-articles/brainwriting-a-more-perfect-brainstorm/
http://www.inovatorstvo.com/
http://www.minpo.hr/
http://www.mint.hr
http://www.portalalfa.com/time/.../planiranje/Poslovni_plan_uputstva.doc
http://www.poslovni.hr
http://ynaija.com/teen/try-these-7-simple-brain-activities-ps-they-help-to-boost-your-memory/
https://bigbangtrans.wordpress.com/series-4-episode-03-the-zazzy-substitution/
https://www.pinterest.com/garza0786/mind-tricks/
https://www.pinterest.com/janaleanne/innovative-ideas-products/
Europske Unije.
Kad pie priu svog ivota
(ili svoj poslovni plan),
ne dopusti da itko drugi dri olovku
Europske Unije.

Kostelić, K.et al.-Katalog poduzetničkih ideja - Priručnik. 1_1-SMART INNO projekta IPA CBC 1°STR_0006 Faculty of economics and tourism _Dr. Mijo Mirković_, University Juraj Dobrila of Pula (2015)

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kostelić, K.et al.-Katalog poduzetničkih ideja - Priručnik. 1_1-SMART INNO projekta IPA CBC 1°STR_0006 Faculty of economics and tourism _Dr. Mijo Mirković_, University Juraj Dobrila of Pula (2015)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Publikacija je sastavljena i objavljena za potrebe izvoenja programa cjeloivotnog uenja Katalog

Urednici (abecednim redom):

Pula, oujak 2015.

1 DIO: Kreativno miljenje - IDEJE...................................................................................... 5

Da bi razumjeli kako se dolazi do ideja, potrebno je razumjeti na koji nain razmiljamo.

Ve itanjem o osobinama pojedine vrste miljenja/ razmiljanja, analiziraju se vlastite osobine i ve

Koja je od duina dulja? Jesu li vodoravne crte paralelne?

Koliko ima trokuta na sljedeoj slici?

UTA PLAVA NARANASTA

U prethodnom primjeru radi se o sukobu

a) da b) ne mozga pokuava proitati rije.

Ponekad odgovori ovise o toki gledanja.

Koji se zakljuci mogu izvui iz prethodnih primjera?

Na koji nain trikovi mozga mogu utjecati na a) ideje, b) poduzetnitvo

Metode i tehnike kreativnog miljenja koriste se svakodnevno,

Metoda vodoravnog razmiljanja

Metoda oduzimanja i dodavanja znaenja

Metoda oduzimanja i dodavanja znaenja esto se upotrebljava u svakodnevici, bilo da se radi o

U oba primjera na slikama,

Konceptualne mape se uobiajeno se koriste za organizaciju i predstavljanje taktikog znanja.

Analizirajte temu buotina na Jadranu koristei tehniku est eira.

Crveni eir: _______________________________________________________________

Jedna od najpopularnijih tehnika kreativnog miljenja je brainstorming ili oluja mozgova.

Delfi-metoda je strukturirana znanstvena metoda s jasnim pravilima i procedurom. Radi se o postupku

1. Spoji sve toke koristei povezane etiri ravne crte:

2. Kojoj kocki na slici odgovara plat?

3. to pie u tekstu ispod?

aktafttailnoig yproedtuizxevtnnkistkvioh itdaedjea

0, 1, 1,__, 3, 5, 8, 13, 21, __, 55, 89, 144, ___

5. Koji broj treba pisati umjesto upitnika na slici?

6. Ako je D = 5, koje se znamenke od 0 do 9 kriju iza ostalih slova? Znamenke se ne ponavljaju.

8. Treba izvesti morskog psa iz lokalnog akvatorija.

Primjer iz predavanja prof.dr.sc. Neale Ambrosi Randi

Smisao ovih vjebi nije doi do tonog rjeenja (iako, naravno, to

Pogledajte tri primjera razliitih poduzetnika:

Tko sve sudjeluje u poduzetnikom procesu?

Rjeavanje problema Preduvijeti:

plan, te utvrditi imbenike rizika. tebi znai da bi to postigao.

Ne postoji dizalo za uspjeh. Mora ii stepenicama.

Pri definiranju funkcionalnih karakteristika proizvoda ili usluge potrebno je:

2.2.2 Opis trita

Do tih se podataka moe doi analizom informacija iz razliitih izvora:

2.2.3 Tehniko tehnoloka analiza

2.2.4 Marketinki plan

2.2.5 Plan voenja poslovne djelatnosti

U ovom je podruju potrebno utvrditi:

2.2.6 Ekonomsko - financijska analiza i ocjena uinkovitosti ulaganja

2.2.7 imbenici rizika

2.2.8 Tehnike kritikog miljenja: PODUZETNIKA IDEJA

Jednostavno odluivanje na temelju vjerojatnosti

Analizirajte sljedei primjer:

Pri zavretku srednje kole, kolarac odluuje o nastavljanju kolovanja. Na raspolaganju mu je

Samostalno analizirajte sljedei primjer:

Vrste prorauna Nain prorauna

Proraun Prihodi = Koliina planirane prodaje proizvoda, robe

prodaje proraun prihoda ili usluga x prodajne cijene po razdobljima

Raspored oekivanih primitaka (dinamika po

Proraun proizvodnje Planirana koliina prodaje+konane zalihe-poetne

Proraun (direktnog) materijala Koliina materijala=(koliina planirane proizvodnje

Troak kupnje=koliina materijala x jedinina

Raspored oekivanih izdataka (dinamika po

Proraun (direktnog) rada Planirani utroak rada (sati)=koliina planirane

Proraun indirektnih trokova Ukupni indirektni trokovi=varijabilni + fiksni

Proraun prodajnih i administrativnih Ukupni prodajni i administrativni

0, 1, 1,, 3, 5, 8, 13, 21, , 55, 89, 144, ___