efik Kurdi

JEZIK
MA SA DVIJE OTRICE

Zenica, 2006.
Uvod
Jezik pretstavlja jednu od najveih Allahovih, d.., blagodati
koja je data ovjeku. On je obimom, izuzetno mali, ali po
pokornosti i grijeenju itekako veliki, jer se dvoje to je izuzetno
krupno: vjerovanje i nevjerstvo, kao najvee dobro i najvei
grijeh, pokazuju i manifestiraju, upravo, preko jezika. Otuda,
moe se s pravom rei da jezik predstvlja ma sa dvije otrice. U
narednim recima bie aktualizirane obje njegove otrice !
Allah Uzvieni je ovjeka stvorio u naj ljepem l iku i obliku.
On mu je dao sve potrebne i duhovne i fizike kvalitete koj ima
Ga moe na naj ljepi nain spoznati i iskljuivo Njemu
robovati . Napunio je njegovo bie spoznajnim mogunostima a
srce mu uinio riznicom znanja, uinivi ga tako razliitim od
drugih stvorenj a i podarivi mu time posebnu poast. Gospodar
svemira mu je dao jezik da bude tuma njegovih nutarnj ih
osjeanja i svojevrsni prevodilac riznice znanja i spoznaj a
smjetenih u dubini naih srca.
Jezik je, uistinu, mali organ u naem tijelu, ali ima izuzetno
vanu ulogu u naem ivotu. On je vjesnik vjere i l i nevjere,
istine i l i neistine, dobra ili zla. M i o neijoj vjeri i l i kufru
sudimo po ehadetu ili priznavanj u Allaha Svemonog za
iskljuivog Gospodara i V ladara ljudi, ili nijekanj u Njegovog
postojanja. Nema nita na ovome svijetu a da jezik o tome ne
govori, bilo tano ili netano, provjereno ili neprovjerena,
konstruktivno ili destruktivno, afirmiraj ue ili devalviraj ue.
To je prepoznatlj iva odlika i kvalitet koj i ne posjeduj e nij edan
drugi organ u lj udskom tijelu. Tako oko obuhvata boje i l ikove,
uho osl ukuje i prepoznaje tonove, ruka opipava i dodiruj e, a
jezik ne trpi bilo kakve ograde i ogranienja, nego zadire i
prodire u nesluene vi'sine i dubine i pokuava sve definirati i
svaku pojavu odgonetnuti.

5
 Srce je velika nepoznanica i vrlo je teko prodrijeti u
njegova osjeanja. Ipak, najjednostavnij i nain prodiranja u
najtanahnije niti naih srca ostvaruj e se preko nj egovog tumaa
- jezika. Dakle, osluhni neij i govor i outie, u velikoj mjeri,
osjeaje srca i njegova stremljenj a. Jahja b. Mu'az to l ijepo
definira kada kae: Srca su poput kazana u kojima neto kljuc.a.
a jezici su poput kut!jaa. Zato, obrati panju na ovjeka kada
govori. Njegov jezik iz srca zahvata slatko ili ljuto, ukusno ili
neukusno. Na ukus njegovog srca ukazuje uzorak njegovog
jezika! Ibnu-1-Kajj im, komentiraj ui ove rijei, pojanjava:
Dakle, kao to jezikojm moe prohati hranu koja se kuha u
kazanima, tako moe i spoznati kakvou ovjekovog srca
putem njegovogjezika! 1
On moe afinnirati dobro, njegovati ljubav i razvijati
meusobne odnose, ali moe, isto tako, devalvirati dobro,
rasplamsati mrnj u i totalno poremetiti meulj udske odnose.
Ono to je najbitnije moe biti uzrokom ulaska u Dennet i
uivanja u njemu, ili bacanja u vatru i strahovitim kaznama
koje su u njoj predviene. Zato je Poslanik islama,
M uhammed, s.a.v.s., jasno napomenuo: Ko vjeruje u A llaha i
2
Sudnji dan, neka iskljuivo govori istinu ili neka uti!
ovjek svOj im govorom naprosto otvara dennetska ili
dehennemska vrata. U z uvanj e spolnog organa, uvanje
jezika najvei je jamac za uspjean ovjekov svretak na
Sudnjem danu. Seh! b. Sa'd, r.a. , prenosi od Vjerovjesnika,
s.a.v.s., da je rekao: Ko mi garantira za ono to je izmeu

1 lbnu-1-Kajjim, hti-/Ja11 1Je-d-devrJII, str. 27 6 Takoe: Bole.rt i 1!/ek, str. 232.

.

2 l-ladis biljei !3uhari u Sabib11: 78- Kitabu-1-edcb, 31 - Babun Men kane

ju'minu billahi vc-1-jevmi-1-ahiri fela ju'zi darehu, hadis br. (>()18 i Mu.rliiiiOIJrl
zbirka batliw, h adis br. 32, l l (>3-64.

6
njegovih vilica i ono to je izmeu njegovih nogu, ja mu
garantiram Dennet/3
Ebu Hurejre, r.a, prenosi dobru predaj u u kojoj se navodi da
je Poslanik islama, s.a.v.s, jednom prilikom bio upitan o tome
ta e najvie ljude uvesti u vatru, pa je odgovorio: Usta i
.polni organ !4
M u'az b. Debel, r.a, je pitao Vjerovjesnika, s.a.v.s., koj im
e postupkom zasluiti Dennet i izbjei Dehennem, on mu je,
pored ostalog odgovorio, da je: Islam - glava svega, namaz -
njegov stup a dihad - njegov vrhunac! Nakon toga, Poslanik,
s.a.v.s, ga je upitao: Hod li da ti kaem ime d to stei?, a
na nj egov potvrdan odgovor Vjerovjesnik, s.a.v.s., se uhvatio
za jezik i rekao: uvaj se ovoga! Tada je Mu'az b. Debel, r.a.,
zaueno upitao: Zar emo odgovarati za ono to govorimo?!,
a on mu odgovori : Zar e ljudi u dehenemskoj vatri biti vueni
na svojim licima i nosevima i zbog ega drugog osim zbog
onoga to im jezici iskau/5
Koliko je vano voditi rauna o ovom malom ljudskom
organu najbolje e ilustrirati rijei Gospodara svjetova u
koj ima, ekspl icite, upozorava da se sve b i ljei i registrira i da, u
tom, pogledu, svaki Nj egov rob, treba itekako biti svjestan i
budno motriti na ono to izlazi iz njegovih usta. Allah Uzvieni

3 Hadis biljei Buhari u Sahihu: 81 - Kitabu-r-rikak, 23- Babu hifzi-1-lisani,

hadis br. 6474 i Tirmizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 60- Ma dae fi hifzi-
1-lisani, hadis br. 2408 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun-garibun.
4 Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 28- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 62- Ma dae fi

husni-1-hu1uki, h adis br. 2004 i ocjenjuje ga kao sahihun .. garibun; Ibn Mad7.c
u Stmenu: 37- K.itabu-z-zuhd, 29- Zikru-z-zunubi, hadis br. 4246. i Ahmed

u Musnedu, 2/291 i 392.

5 Hadis biljei Tirmi:!i u Stmenu: 41- Kitabu-1-imani, 8 - Ma Jac fi hurmeti-s

sa1ati, hadis br. 2(>16 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ibn Made u

Srmenu: 36- Kitabu-1-fiten, 12- Keffu-1-lisani fi-1-fitneti, hadis br. 3973.

7
kae: On ne izusti nijednu rije, a da pored njega nije prisutan
onaj koji bdije. 6
uistinu, ljudima je lake . uv.a ti se konzumiranja
l,

zabranjene hrane, opojnih pia, krae, bluda, zabranjenog
gledanja i sl., nego to mogu kontrolirati i ouvati svoj jezik.
ak emo naii na ljude . koje krase vjer a, pobonost i

skromnost, ali koje jezik i njegove tetne posljedi ce dovedu do

tog stadija d .devalviraju i unite naprijed steena djela.
Treba napomenuti da jezik, svojim nekontroliranim
govorom, moe na Sudnjem danu sravniti brdo dobrih djela.
kao to, estim spominjanjem A llaha Uzvienog i afirmiranjem
dobra, moe sravniti i brdo loih djela!
Dakle, jezik moe biti uzrokom spasa i sree, ili propasti i
nesree. U narednim recima gov oriemo o njegovim
tetnostima i negativnim posljedicama koje nastaju usljed
nekontroliranog rada ovoga organa, a nakon tqga, o njegovim
pozitivnim aspektima i l ijepim posljedicama ukoliko se svjesno
kontrolira njegov rad i svakodnevni radijus njegovog kretanja.

r. Kqf, 1 8.

8
 'NEGATIVNI ASPEKTI JEZIKA

Svaki vjernik je obavezan uvati svoj jezik od bilo kakvog

govora koji mu nee donijeti korist. Sun net je kloniti se govora
koj i je beskoristan, upravo zbog toga to ponekad i dozvoljen
govor 1noe da vodi u ono to je pokueno ili zabranjeno. A
upravo j e uvanje od grijeha najvanij e u ivotu svake osobe.
ovjek se jedino utnj om i l i kontroliranim govorom moe
spasiti od grijeha koj i izaziva jezik. Otuda Poslanik islama,
s.a.v.s., izuzetno hva li utnju i podstie na nj u. Abdullah b.
Amr, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Spasio se
onaj koji .\:uti/7 Prenosi se, kako navode Bejheki i Ibn H i bban,
da je Mudri Lukman govorio: utnja je mudrost, ali je malo
i
onih kojije primjenjuju/l
Imam afija je .rekao: Kada neko eli da govori, neka dobro
razm isli prije nego to izgovori, pa ako je korisno to to je htio
9
rei, neka kae, a ako nije, bolje mu je da uti/
'Ukbe b. 'Amir, r.a., prenosi da je . upitao Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. : U emuje spas?, na to muje on odgovorio:
!4Vaj svoj jezik, budi zadovoljan s kuom. koju posjeduje i
plactzhog grijeha koje si poinio/10

7' Hadis biljei Tirmizi u Stmenu: 38- Kitabu sifeti-1-kijame, 50. poglavlje, hadis
br. 2501 i oc)enjuji:: ga kao garib-predaju i Ahmed u Musnedu, 2/159 i 1 n..
l-ladis, takoe, biljee Darimi i Taberani. Hafiz !raki 'faberanijevu predaju
ocjt:njuje dobrom (vidi: Ibjatl 'ulumi-d-din, 3/199), dok /\!bani ovaj hadis
ocjenj-uje autentinim. (Provjeri: Sahihu-1-Dami'i-s-sagiri vc ifjadetuhu, 2/1089,
hadis br. 6367.)
H Hafiz lraki ovu predaju ocjenjuje autcntinon. (Vidi: Ijau 11111mi-d-din, 3/200).
'' En-Ncv<.:vi, Zbirka Vjero1Jjemikovib do11a i zikrova, str. o68.
lO l-ladis biljei Tinrtizi u Sunenu: 37- Kitabu-z-zuhd, 60- Ma Jae fi hifzi-1-
lisani, hadis br. 240(, i ocjenjuje ga kao ha sen. Albani ovaj hadis smatra

9
 Sufjan b. 'Abdullah es-Sekafi, r.a., kae da je zamolio
Allahovog Poslanika, s.a. v . s . : A llahov PoslcmicYe, reci mi ndto
o islamu ega u se pridravati, na to mu je on odgovorio:
Reci: 'Vjerujem u A llaha! ' i na tome ustraj! On je ponovo
zapitao: ega se najvie, Allahov Poslanie, trebam plaiti?, a
on mu pokaza na jezik i ree: Ovoga/ 1 1
Ebu M usa el-E'ari, r.a., prenosi da j e upitan Vjerovjesnik,
s.a.v.s., o tome koj i je musliman najbolj i, pa j e odgovorio:
Onaj od !Jeg su jezika i ruku sigurni ostali muslimani. 12
Kol ika moe biti teta od izgovorene rijei, ukol iko se
istinski ne promotri ono to se izgovara, najbolje e i lustrirati
sljedei hadis, koji Ebu Hurej re, r.a., prenosi od Poslanika,
s.a.v.s: ovjek nekada izgovori r!Je kojoj ne prida nikakvu
vanost, pa e zbog nje padati u vatru toliko duboko kolika je
razdaljina izmedu istoka i zapada. 13
Uistinu treba biti oprezan prilikom govora, jer svaka rije
moe izazvati ili Allahovu m ilost ili Njegovu srdbu. Ebu
Hurejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., upozorio:
ovjek nekada izgovori rije kojom je A llah zadovoljan, a kojoj
on ne prida vanost, a A llah mu zbog te rijei povea stepene.
A ponekad izgovori r!Je kojoj ne prida vanost, a kojom nije
A llah zadovoljan, pa ga zbog nje baci u Dehennem/ 1 4

vjerodostOjnim. (UporcJi: .l'abibuI-Dami'i-.r-.ra_gin tJe ifjadetubu, 1/295, had is

br. 13\>2).
11 l-ladis biljei Tirmizi u .l'unenu: .17- Kitabu-z-zuhd, 60- Ma dac fi hifzi-1-

lisani, hadis br. 241O i o cjenj uje ga kao hasenun-sahihun i Ibn Mad e u
.\'unmu: 36- Kitabu-1-fiten, 12- Babu keffi-1-lisani fi-1-fitneti, hadis br. 3972.
Ovu Ibn Madinu predaju Albani ocj en j u je vjeroJnsrojnom. (Provjeri:
Sabibu-1-Dami'i-s-.ra,gin' ve ifjadetubu, 2/810, hadis br. 4395.)
12 J-ladis biljei 13uhari u Sabt/.111: 2- Kitabu-1-iman, 5- Ejju- 1 -islami afdalu?,
hadis br. 11 i Muslimova zbirka badisa, 1/86, hadis br. CJ<J.
11 l-ladis biljei Buhari u Sabilm: 81 - Kitabu-r-rikak, 23- Babu hifzi-1-lisani,
hadis br. 6477 i Mus!iiJIOVa zbirka hadiJa, 3/541, hadis br. 2091.
1'1 l-ladis biljei Buhari u .\abibu: isti kitab i bab, hadis br. 6478.

lO
 Svaki govor, bez spominjanj a Allaha Uzvienog, j e rizian.
Otuda se, Yjerovjesnikov, s.a.v.s., hadis doima sasvim
upozoravaj ue, kada u predaji 'Abdul laha b. Omera, r.a., i stie:
Ne govorite puno bez spominjanja A llaha, jer mnogo govora
hez spominjanja Allaha Uzvi.\:enog ini srce grubim i
okorjelim, a od A llaha Uzvi.fenog najudaljenUi su oni Njegovi
. .. .
ro bovi CIJa su srca gruba.'"

Vjernik, prije nego izgovori neku rije, obavezno razmi sli o

njoj i eventualnim posljedicama koj e bi te rijei mogle
proizvesti. Zato Hasan el-Basri, aktaul iziraj ui ovaj problem,
navodi da su neki prethodn ici govori li: Jezik vjernika je iza
srca. Kada hoe neto kazati prvo dobro analizira srcem, pa
tek onda izgovori jezikom. Za razliku od njega, jezik
dvolicnjaka je ispred srca. Kada hoe neto kazati, to izgovori
10
jezikom, a da to prethodno ne analizira srcem.
Koliko jezik moe nanijeti tete ovjeku najbolje potvruje
jedna merfu'-predaja, koju prenosi Ebu Se'id el-Hudri, r.a, a u kojoj
se prepozmje zabrinutost drugih ovjekovih organa koji se plae
njegovog djelovanja: Kada ovjek osvane, svi njegovi organi
opominju jezik i kau mu: 'Boj se A llaha, zbog na<;, jer ako si ti
ispravan i mi smo i!>pravni, a ako ti posrne. i mi emo s tobom/1 7
Neki l saovi, a.s., savremenici s u ga zamolili d a i m u_kae na
djelo koje e ih uvesti u Dennet, pa im je on savj etovao:
Nemojte nikako govoriti!!!, a na nj ihovu konstataciju da to
nikako ne mogu primj eniti i da moraju govoriti, on je rekao:
Onda govorite samo dobro!!! lli

11 Hadis biljei Tirmizi u .I'IIIW/11: 37- KitabLl-Z-zuhcl, 61. poglavlje, hadis br.
2411 i ocjenjuje ga kao hasenun-garihun. J nae, ovu predaju Albani smatra
slabom. (Vidi: Da'ijit-1-0ami'i-.r-sfgin ve iJadetu!JII, str. 904, hadis br. (>265.
!6 Ahmed rcrid, Bistro !//Ore jJobo:{po.rti i mptilno.rti, st r . 66.
17 l-ladis biljei Tirmizi u Sunenu: 37 - Kitabu-z-zuhd, 60- Ma Jae fi hifzi-1-

lisani, hadis br. 2407.

IK lhja11 'ulumi-d-din, 3/203.

ll
 Jo jedna izreka se vee za Al lahovog poslanika I saa, a.s.,
koj i je, kako se navodi, rekao: lbadet se sastoji od deset
dijelova. Devet njih je u .:utnji, a deseti u izbjegavanju ljudi. 19
Prve generacije muslimana su jasno defi n irale ovaj mali
organ u lj udskom tijelu i itekako su vodile rauna da kanaliu
njegovo kretanje dok su njegovu aktivnost pokuavali svesti na
atim1iranje istine i manifestiranje dobra. Kol iko je svijest prvih
muslimana bila prisutna prilikom upotrebe jezika,
najeklatantnije e nam doarati neki primjeri koje emo ovom
prilikom navesti.
Ebu Bckr, r.a., je, npr. , stavljao kamenie u usta kako bi to
manje govorio. Pokazivao je na svoj jezik i govorio: Ovaj
organ mi je donio brojne nevolje i be/aje i doveo me do ivice
.,,o
propastt.-
Abdullah b. M cs'ud, r.a., konstatira: Tako mi Allaha, osim
kojeg drugog boga nema, ni.\:ta nije pree zatvoriti na dui
period od jezika!, a Tavus dodaje: Moj jezik je zvijer, ako ga
12 J
pustun, pojesce me.
. . v '

Poznati ashab Ebu-d-Derda', r.a., lijepo savjetuje: Neka ti

ui dobro s/u.:aju ta usta govore, jer su ti data dva uha, a
jedna usta, kako bi vie sluao nego govorio/22
Koliko su svjesni vjernici vodili rauna o opasnosti jezika
koj i vreba ovjeka u svakom trenutku najbolje ilustriraju
primjeri Mensura b. el-Mu'tezza i Rebi'a b. Hajsema. Naime,
Mcnsur b. M u'tezz etrdeset godina n ije progovorio nakon
obavljenog jacijskog namaza, elei da mu posljednje rijei
prije spavanja budu zikr Allaha Uzvienog koji je obavio u

1'J Cit. dje lo 3/203.

,

201 Spom. djelo, 3/204. Vidi, takodc, lbnu-1-Kajjim, Bolest i lji ek, str. 236-237.
21 Spomen. djelo, 3/204; En-Nevcvi, Zbrika Vjerol!jesnikovih dova i !{ikrovr1, str.
675. i Hi.rtro more pobOf!osti i .ruptilnosli, str. 66.
22 Ahmed Ferid, cit. djelo, str. 66.

12
namazu i kako u govoru nakon namaza ne bi, eventualno,
izgovorio neto to bi devalviralo taj zikrullah! Rebi' b.
Haj sem, opet, nije progovorio punih dvadeset godina neto to
tretir<t rl:.:<ijaluk i ovosvjetske terne ! Kada bi se probudio u
... uru, uzeo bi papir i olovku i zapisivao bi sve to bi rekao i
izgovorio toga dana, a onda bi navee sve to analizirao ! 2 3
ovjek, doista, ima brojne mahane koje je nemogue
izbroj ati. One bivaju skrivene ukoliko ih ne otkr[je jezik i ne
priblii drugima. lm;lm Nevevi prenosi zanimlj i v dij alog Kaj sa
b. Sa'ide i Eksema b. Saj ftja. Jedan od nj ih dvoj ice je upitao
drugoga: Jesi li uspio pobrojati ljudske mahane?, a on mu
odgovori : Njih je nemogue pobrojati! Nabrojao sam do sada
osam hiljada razliitih ljud,kih mahana, i otkrio, tom prilikom,
jednu osobinu i kvalitetu, koje bude zadobio i njome se okitio
sakrit e sve mahane koje ima! Prijatelj ga je upitao: A koja je
ta osobina i kvaliteta'!!, a on je odgovorio: uvanje jezika!24
Prenosi se da je Abdullah b. Mes'ud, r.a., dok je boravio na Saffi
i uio telbijju, obrativi se svome jeziku, kazao: Jeziku, izgovori
dobro - pa e zaraditi, a preuti zlo - pa e biti spaen, prije
nego se moradne kajati! Prisutni, uvi te rij ei, upitae ga: Je li to
tvoj govor ili si te rijei uo od nekoga? Odgovorio je: Ne, nisu
moje rijei, ve sam uo Aflahovog Poslanika, s. a. v.s., kada kae:
ovjek veinu greaka nainijezikom!25

Nakon svega spomenutog, doima se sasvim logikim

zakljuak kraljeva Indije, Kine, Perzije i Bizantij e, koj i su,
kako navodi Ebu Bekr b. 'Ajja, aktualizirali opasnost jezika i
konstatirali njegovu veliku etnost i pogubno djelovanje. U
ovom kazivanju j edan od njih etverice kae: Kajem se za ono

Pogledaj ova dva zanimljiva primjera: lfJja11 'ulumi-d-din, 3/204.

2 1
24 L.lm-ka Vjeroi!Jemikovih tlova i :(jkrova,
str. 675.
25 Ovu predaju biljee Taberani, Ibn cbi-d-Dun'ja u Er-Samtu i Bejheki u
'
.5 u'abu-/-imanu. Hafiz lraki ovu predaju ocjenjuje dobrom. (Provjeri: lhja11
'11/umi-d-din, 3/202).

13
to sam rekao, ali se ne kajem za uno to nisam rekao!. Drugi
veli: Kada izgo vorim neku rije, una postqje moj gospodar i ja
ne mogu da je kontroliram, a kada je ne izgovorim, ja sam njen
gospodar, ja nju kontra/iram a ne ona mene! Trei ree: Ja se
ne mogu nacuditi onome koji govori: ako mu se vrati njegova
izjava- nakodi mu, a ako mu se ne vrati- nikakve koristi od
nje nema! etvrti dodade: Da povratim ono to nisam rekao,
26
lake m ije nego da po vratim uno lito sam ve izgovorio!

Jezik, uistinu, moe izazvati brojne neeljene negativne

posljedice svoj i m djelovanjem. Da bismo neutralizirati, i l i bar,
u naj manj u ruku, minimizirali njegovo tetno djelovanje,
moramo razotkriti iroku lepezu kanala koj ima on pojaava
svoj u bolest. Ukoliko definiramo te kanale i ograniimo
slobodan pristup govoru i rijeima u nj ih, itekako emo
sprijeiti negativne poslj edice koje mogu nastati tom pril ikom.
U narednim recima spomenut emo spomenute kanale preko
kojih jezik djeluje i ostavlja katastrofalne poslj edice.

Bes potre b an g ovo r

Bespotreban i l i suvian govor smatra se pokuenim . Otuda
e vjernik izgovarati samo ono to je neophodno da bi neto
izrazio ili opisao, a svaki "viak" govora e izbjegavati, upravo
zbog toga to u njemu nema koristi i l i to moe, a to je rizino,
pogrije iti i uzrokovati neku tetnu posljedicu zbog koje e se
kasnije kajati. Viak imetka, ukol iko ga ovjek posjeduj e, treba
podijeliti i tako oistiti svoj u glavnicu, a l i i viak svoga govora
treba odagnati od sebe, odbacivanjem bespotrebnog govora
prakticiranjem utnje.

26 Ibjau 'ulullli-d-din, 3/204.

14
 Ibrahim en-Neha'i, poznati uenjak iz generacij e tabi'ina,
)
jasno pri eti : Dvoje e unititi ovjeka: viak imetka i viak
govora/2 To je zbog toga to mnotvo govora rezultira dozom
lai i l i pretj eranosti, a mnotvo kapHala zavede ovjeka i uini
da sc on umisli da je neovisan i hvale vrijedan. Zato Hasan el
Basri konstatira: Onaj ko puno pria, puno i lae. Ko ima puno
imetka, puno i rijei. Ko ima loe moralne osobine, taj sam
#
sebe kanjava/2
Sve to ovjek treba kazati moe se izraziti malim brojem
rij ei. Nekada neije predavanje moete svesti na svega nekoliko
reenica. Sve ostalo je viak i bespotreban govor. Sve to osoba
moe iskazati sa jednom rijeju, a ilustrira to sa dvije, ta druga
rije je viak i smatra se pokuenom, pa makar u tome ne bilo
grijeha ili tete, upravo zbog toga to je ta druga rije, kako
primj euje Ibnu-I-Kajj im,29 mogla biti zikr Allaha Uzvienog,
uenje Kur'ana, izgovaranje istigfara ili donoenje salavata.
Prve generacije muslimana su manifestirale istinsko slijeenje
asnoga islama u svim segmentima ivota, pa ako analiziramo i ovo
polje djelovanja, otkriemo njihovu viziju u tom pogledu. Tako 'Ata'
b. ebi Rebbah naglaava: Generac{je koje su ivjele prije vm
prezira/e su suvi.an govor. Oni su suvinim smatrali sve, izuzev
Allahove Knjige, sunneta A/lahovog Poslanika, s.a.v.s., nareivanja
dobra, spreavanja zla ili izgovaranja onoga to je neophodno za
tvoj sopstveni ivot!, i onda nas pita: Zar se ne hi svako od vm
za5tidio, kada se otvori knjiga njegovih djela (na Sudnjem danu), da
veina registrovanog i zapisanog u njoj bude nekorisna i za njegovu
vjeru i za njegov dunja/uk? !30
Koliko su prve generacije bile svjesne opasnosti suvinog i
bespotrebnog govora, najbolje potvruje izjava jednog ashaba:

27 Cit. djelo, 3/211.

28 Ibid., 3/211.
str. 150.
2 j
Pogledaj: Jbnu-1-Kajjim el-Dcvzijje, Ho/est i ljek,
Ju Provjeri: cit. J jelo, 3/21 O.

15
Nekada mi neko neto kae, pa odgovoriti mu na to bilo bi mi
drae od hladne vode ednoj osobi, ali mu ne odogovorim iz
31
bojazni da bi moj govor bio suvian/
Najbolj i nain da se izbjegne svaka vrsta rizika u pogledu
naeg jezika i bespotrebnog govora je lina samokontrola i
osobno testiranje, kako je predlagao jedan mudrac. Naime, on
predlae sljedee: Kada se ovjek nae na nekom skupu ili
sijelu, pa zaeli da ne.fto ispria ili kae - neka, onda, uuti, a
ako bude utio, pa mu se dopadne njegova utnja i pone se
diviti sebi .to .uti- neka, onda, progovori!32
Zato I brahim et-Tejmi mudro savjetuje: Vjernik kada neto
hoe da kae, dobro razmisli, pa ako :e mu to koristiti, onda i
progovori, a ako nee, onda uti, a grdnik pusti jeziku, pa
l . /'z meye.
meJe ,. 133

Pretj e riva nj e u g ovo ru

Pod pretjerivanjem u govoru podrazumijevaju se preveliko
brbljanje, dugi uvodi i pokuaji, da se ono to se moe u kratkim
crtama saopiti, uljepava i dotjeruje odugovlaei u nedogled i,
na takav, nadasve ohol nain, pokuava graditi imid pismene,
obrazovane i rjeite osobe. Takva vrstu govora osudio je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rij eima koje prenosi Dabir, r.a: Najmri
su mi i najdalji od mog mjesta (u Dennetu) oni koji puno priaju,
3
koji su opirni u svom govoru i koji kitnjasta govore/ 4

31 EI-Gazali, cit. djelo, 3/210.

32 Ovu zanimljivu mudrost pogledati: lbjau 'ui111i11 -d-din, 3/21 1.
J3 Cit. djelo, 3/21 1 .
.14 H adis biljei Tirmizi u Sunentl.' 2B- Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 71 -Ma dae fi
me"ali-1-ahlaki, hadis br. 201 8 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Ahmed u
Mumedu, 2/369 i 4/1 93, 1 94.

16
 Fatima, r.a, Poslanikova, s.a.v.s., kerka prenosi hadis u
kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s., istie: Najgore u mom ummetu su
one osobe koje uivaju u raskoi, hrane se probranim jelima,
oblae luksuznu odjeu i prejeruju u govoru/35
Koliko je A llahov Poslanik, s.a.v.s, osuivao pretjerivanj e u
govoru, izliv rijei za koje ne postoj i nikakva potreba i
svojevrsno brbljanje, najbolje e i lustrirati hadis koj i prenosi
'Abdullah b. 'Amr, r.a: Allah, uistinu. mrzi onoga koji
pretjeruje u govoru i palaca svojim jezikom kao to krava ini
dok prezzva
. travu .136
Treba napomenuti da se pod kitnj astim, opirnim i
pretjeranim govorom podrazumij eva govor koj i rezultira
oholou i naglaenom rjeitosti, kako bi se i, na taj nain,
uzdiglo i izdvoj ilo nad drugima, to je, svakako, po islamskim
propisima pokueno i neprimjereno.

Govor o o n or: n e to nas s e n e t i e

.
Vrijeme koje je Allah Uzvieni podario ovjeku, ukoliko ga on
uspije iskoristiti na najbolji mogui nain, njegovo je najvee
bogatstvo i njegov neprocjenjivi kapital. Razumljivo, ako ga koristi
za ono to ga se ne tie, gubi ogroman dio tog kapitala, koji je
mogao obrnuti i oploditi da ga je iskoristio za ono to Allah
Plemeniti voli. Znajui za ljudsku oputenost, leernost i
bespotrebno gubljenje znaajnih poena na ovome svijetu, Allahov
'
35 H adis biljei Bejheki u J u'abu-1-imanu i Ibn ebi-d-Dun'ja u djelu Zenmm-1-gibeti.
Ovu predaju Albani ocjenuje dobrom. (Provjeri: Sahihu-1-Dami'i-s-sa/!,in' ve
zyadetubu, 1 /690, h adis br. 3705.)
36 H adis biljei Tirmizi u Sunem: 44- Kitabu-1-edcbi, 72 - Ma dae 6-l-fcsahati ve-
1-bcjani, hadis br. 2853 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ebu Davud u Suncnu:
Kitabu-1-edebi, 91 -Ma dae fi-1-muteeddiki fi-1-kelami, hadis br. 5005 i Ahmed
u Mumedu, 2/ 1 65 i 1 87. Ovaj h adis Albani ocjenjuje autentinim. (Vidi: SahJhu-1-

D;fpmi'i-.r-sa,giri ve zyadetubu, 1 /382, hadis br. 1 875.)

17
poslanik, Muhatmned, s.a.v.s., je upozoravao: Od ljepote islama
7
nekog O\!jekaje da se kloni onoga to ga se ne tie!3
ovjekova sklonost da se interesira za ono to ga se ne tie
je njegova elja da sazna neto od ega nee imati ni
dunj aluke a ni ahiretske koristi . Kloniti se onoga to se
ovjeka ne tie, ne znact udaljavanje od toga zbog
nezainteresiranosti, nepostoj anja elj e, htijenj a ili ovjekovih
prohtjeva, nego iskljuivo zbog respektiranj a islama i
udaljavanja od bilo koje vrste aktivnosti koj u Allah, d.., ne
preporuuje. Udaljavanje od onog to se direktno ne tie
odreene osobe je, ustvari, upotpunjenj i uljepavanje
njegove vjere. Naime, svaka osoba koj a je svjesna svoga
Gospodara i koja konstantno ima na umu da ga njegov
Gospodar prati, vidi, uje i nadzire, osjea potrebu, kako to
l ijepo artikuliraj u i slamski uenj aci kada komentiraju ovaj
hadis, da ostavi i izbjegne ono to ga se ne tie, a bavi se onim
od ega e imati koristi i Allahovu nagradu.38
Neki islamski autoriteti ustvrdili su da citirani hadis
simbolizira jedno ogromno etiko naelo. Oni smatraju da se
kompletan ovjekov bonton moe graditi na samo etiri hadisa:
J. Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan, neka govori samo dobro
ili, neka uti!; 2. Od ljepote islama jednog ovjeka je da se
kloni onoga to ga se ne tie!; 3 . Na upit jednog ashaba da ga

-'7 H adis biljei Tirmizi u Sunenu: 37 - Kitabu-z-zuhd, 1 1 . poglavlj e, hadis br. 231 8 i
ocjenjuje ga kao garib-i Ibn Made u .Sunenu: 36 - Kitabu-1-fiten, 1 2 - Keffu-1-
lisani fi-1-fitneti, hadis br. 3976. Ovaj hadis bilj ee jo Ahmed, Malik, Taberani,
H akim, Ibn Asakir i dr. Ibn Haer ei-Hejserni ga ocjenjuje hasen-predajom.
(Uporedi: El-Hejserni, Fethu-1-mubinli ferbiIEroe'in, str. 1 43). Meutim, on je, s
obzirom na brojne predaje koje jedna drugu pojaavaju, ocijenjen kao autentian.
(Provjeri: RijadttSsalihin, hadis br. 67 (izdanje. Daru-s-sekafeti-1-'arebijje, Damask,
1 994) i SahihuID:{tJtlli'issagjri ve '(jjadetuhu, 2/1 027, hadis br. 591 1 ).
JR Analiziraj zanimljiv Ibn Redebov komentar ovog hadisa: Dzami'ul'lllllmi ve
1-hikemi, str.1 29-1 37 i Buenje ambicija, 1 73- 1 84.

18
posavjetuje, Vjerovjesnik, s.a.v.s., mu je samo rekao: Ne srdi
sef i 4 . Pravi vjernik voli svome bratu ono to voli sebi/3 9
Kloniti se onoga to nas se ne tie je izuzetna vrl ina koj u
nije lahko priskrbiti u ivotu. Onaj k o s e okiti spomenutim
svoj stvom zaogrnuo se kvalitetom istinolj ubivosti, kao to Sehl
b. Abdullah upozorava: Onome koji govori ono .fto ga se ne
tie, uskraena je vrlina istinoljuhivosti! a to svojsto bi mu
uveliko otvorilo velike mogunosti obasipanja Allahovom,
d.., milou, a u suprotnom, kako i stie Hasan el-Basri, ta
milost i briga e biti uskraeni: U znake da je A llah Uzvieni
napustio i na cjedilu ostavio nekog roba spada i to .to mu je
. 40
dao da se zahavz omm sto ga se ne tzce .1
. .

Svi smo, naalost, svjedoci koliko je ovisnost o zanimanju za

neto to nas se ne bi trebalo ticati uprisuena u naoj praksi i
svakodnevnoj komunikaciji. Vrlo je bitno biti svjestan te tetne
osobine i pokuavati, koliko je u naoj moi, odagnavati je iz svoje
svakodnevnice i naeg praktinog ivota. Rijetke su osobe koje su
imune na tu vrstu bakterije koja hara u naim svakodnevnim
komunikacijama i kontaktima. Prethodne generacije su se, takoe,
borile sa tom tetnom osobinom. Tako Muverrek el-'fdli kae: Ima
neto to toliko i toliko godina pokuavam nauiti, a to mi nikako
ne polazi za rukom. No, ja se nikada neu okaniti da to postignem.
Kada su ga upitali o emu se radi, on je odgovorio: Pokuavam se
nauiti da se ne osvrem na ono to me se ne tiet1
Mi nismo svjesni opasnosti koju donosi ta loa osobina.
Koliko ta anomalija moe natetiti ovjeku najbolje e

ilustrirati hadis koj i prenosi Enes, r.a: Jedan mladi je poginuo

kao .fehid u Bici na Uhudu. Na trbuhu smo mu nali kamen koji
je vezivao zhog gladi. Majka mu je obrisala prainu sa lica i

.l?
Ibn ReJcb, Dami'u-1-'ulumi tle-1-hikemi, str. 1 30 i BudetJ! e ambicija, str. 174 i
El-Hejsemi, htiJu-1-nmbin /i Ierhi-1-Erbe'in, str. 145.
411 Histro 111ore pobofposti i suptilnosn; str. 68.
4 1 Ahmed FcriJ, dt. djelo, sLr.68.

19
rekla: 'Neka ti je prijatan Dennet, sinko!' Na ove riJeCI
Vjerovjesnik, s.a. v. s . , je reagirao: 'A otkud ti zna? l Moda je
govorio neto to ga se ne tie i rtario zbog onoga to mu ne
bi natetilo/42
Izbj egavanj e te tetne osobine moe ovjeku donijeti
nesluene blagodati. U nekim predaj ama kae se da
izbjegavanje onog to nas se ne tie moe ak rezultirati
Dennetom i njegovim ljepotama. U predaj i Muhammeda b.
Ka'ba spominje se da je jednom prilikom A llahov Poslanik,
s.a.v.s., dok je sjedio sa svoj im ashabima, rekao: Prvi koji ue
na ova vrata je jedan od stanovnika Denneta! Na vratima se
prvi poj avio 'Abdullah b. Selam, r.a. Ashabi su, nakon toga,
prili Abdullahu b . Selamu, r.a., i obavijestili ga o tome, a onda
ga zamolili: Reci nam o svom djelu koje ti smatra najboljim i
za koje oekuje A llahovu nagradu! On im je skromno
odgovorio: Ja sam slab, ali ako za neto oekujem A llahovu
nagradu onda je to zbog toga to nikome ne mislim zlo i .fto
3
izbjegavam ono to me se ne tie/4
Kako su tu osobinu definirale prve generacije muslimana,
naj bolje e doarati izj ava 'Abdullaha b 'Abbasa, r.a., koju
prenosi Mudahid: Petero mije drae od krda najboljih kamila
i konja: ne govori ono to te se ne tie, jer je to isprazno i ne
garantira ti da si po.fteen grijeha; ne govori o onome to te se
tie dok ne sazrije prilika za to, jer neko moe, ko govori o
onome .fto ga se tie, rei to na pogrdnom mjestu, pa da mu to
opet bude teret, ne nadmei se u govoru ni s razumnim ni s
nerazumnim, jer e te razuman nadgovoriti i osramotiti, a

42 Hadis biljdi Tinnizi u SW1enu: 37 - Kitabu-::-zuhd, 1 1 . poglavlje, hadis br. 2316 u

neto kraoj verziji i ocjenjuje ga kao garib. Hafiz Iraki kae da ga prenosi sa slabim
senedom Ibn ebi-d-DW1'ja u Es-Samh1. (lhjcm 'ulunn'-d-din, 3/206-207).
43 Ovo predanje biljei Ibn ebi-d-Dun'ja u Es-Sam/u. H afiz !raki za ovu predaju
kae da je murse! i navodi da se u njenom lancu prenosilaca nalazi Ebu
Nedih, o ijoj autentinosti su sc hadisk.i autoriteti razili. (Uporedi: Ihcyu

'ulumi-d-din, 3/207).

20
nerazuman e te uvrijediti; svog brata, kada je odsutan,
spominji po emu bi volio da i on tebe spominje i oprosti ono
.to bi volio da i tebi bude oproteno i odnosi se prema njemu
kako bi i ti volio da se on odnosi prema tebi i radi kao onaj
ovjek koji zna da e za dobro biti nagraen a za zlo kanjen/44
Pitanje nekoga o onome to nas se ne tie moe poroditi
neugodu ili, ak, i grijeh. Ve samo pitanje je gubljenje
vremena, a i odgovor onoga koga si upitao je, takoe, gubljenje
vremena, koje se moglo iskoristiti u korisnije svrhe. Ako
nekoga upita o nekom ibadetu koj i on izvrava, dovodi ga u
nezavidnu poziciju: da ti odgovori kako on taj ibadet obavlja i
tako doe u iskuenje narcisoidnosti i samohvale i l i da, iz
skromnosti, kae da ne izvrava taj ibadet, pa da doe u
iskuenje da slae! lli da, recimo, nekoga upita: Gdje si
krenuo ? Gdje ide? Mogue je da ta osoba ima razloga da
prikrije cilj tog svog putovanj a, pa ako ti kae gdje namj erava
ii, moe i mati neugodnosti, a ako ti prikrije . cilj svoga
45
putovanja, morat e slagati, i onda e ti biti uzronik toj lai !
Jedini nain da se ovjek udalj i od te loe osobine jeste stalna
svijest o svome Gospodaru, svijest da nas On nadzire, da zna u
svakom momentu ta govorimo i ta radimo i, permanentna
svijest o smrti koja nas oekuje i nakon koje treba polagati raun
za svaku rije koj u , smo izgovorili. Jedino nae vezivanje za
Allahovu, d.., rij e moe od nas udaljiti nae interesiranje za
ono to nas se ne tie. Zar moemo ostati imuni na takvu vrstu
ponaanja, nakon ovih rij ei Uzvienog: Mi stvaramo ovjeka i
znamo ta mu sve dua njegova haje, jer Mi smo njemu blii od
vratne ile kucavice. Kad se dvojica sastanu i sjednu jedan s
desne, a drugi s lijeve strane, nijedan od njih ne izusti neku rijec.r,
a da pored njega nije prisutan onaj koji bdije! (Kaf, 1 6- 1 8.)

44 Iija11 'ulumi-d-ditt, 3/207-208. Uporedi, takotie, bosansko izdanje, 5/285.

45 Pogledaj o ovome izvanrednu elaboraciju Imama Gazalija: cit. djelo, 3/208-
209 i bosansko izdanje, 5/286-287.

21
Otkriva nj e m a h a n a d r u g i h D s o ba
Sramote i mahane drugih osoba treba skrivati a jezik uvati od
irenja pria o tome. Iznalaenje mahana drugih osoba je apsolutni
haram, a jo ako upotrijebimo jezik da te mahane iznesemo i
drugima, to e taj haram uiniti jo drastinijim i pogubnijim.
Zlatno islamsko pravilo je da musliman treba zatiti muslimana,
prikrlti njegove mahane i rune osobine, kako bi na t: nain
sprij eio irenje smutnje i anarhije meu muslimanima.
Izuzetak iz ovog pravila su nepouzdane osobe koje tumae
vjeru, posebno prenosioci hadisa, koji, ukoliko se prihvate
nji hovi hadisi i nj ihova tumaenja vjere, mogu itekako okrnjiti
originalnost univerzalne ideje islama i umnogome falsificirati
njegovo uenje. Takve treba razotkriti narodu, kako bi bili
oprezni prilikom nj ihovog interpretiranja vjere i kako bi se
zatitil i od nj ihove smutnje.46
Ebu H urejre, r.a, u tom pogledu, prenosi hadis u kojem nam
Allahov Poslanik, s.a.v.s, upuuje izuzetno lijepe savjete: Ko
otkloni vjerniku neku dunja/uku nevolju, Allah e njemu otkloniti
nevolju na Sudnjem danu. Ko olaka onome ko je u teko:i, Allah
e njemu olakati na ovom i buduem svijetu. Ko prekrije mahanu
muslimana, Allah e njega prekriti na ovom i buduiem sv(jetu.
Allah je na pomoi robu dok je on na pomoi svome bratuf 7
Poslanik islama, s.a.v.s., prijeti da e otkrivanje i razglaavanje
neije mahane rezultirati A llahovim razotkrivanjem i sramoenjem
te osobe u njegovoj kui i najbliem okruenju. Abdullah b. Abbas,
r.a, prenosi predaju u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae: Ko prikrije
sramotu svoga brata muslimana, Allah e prikriti njegovu sramotu

46 Pogledaj o lo m e : Ibn Dckik cl-'ld, . ferhu-1-erhc'ine hadise-n-netJev

ijje, str. 1 47; El
H ej sem i , Fethu-1-mubin li ferhiI-Erhe'in, str.256-257 i Hasan ci-Medabigi,
Hrlfjjetu Fethi-1-mubini, str. 255-257.
47 ! ladis bilj ei Muslim u Sahzhu: 48 - Kitabu-z-zikri ve-d-du'ai vc-Hevbeti ve-1-
istigfari, 1 1 - Padlu-1-idtima'i 'ala tilaveti-1-Kur'ani ve 'ale-z-zikri, hadis br. 2699.

22
na Sudnjem danu. Ko razotkrije sramotu svoga brata muslimana,
Allah e razotkriti njegovu sramotu i osramotit e ga, na isti naan,
u njegovC?i vlastitoj kui/48
Sl inu predaj u prenosi i Abdullah b. Omer, r.a. U toj predaj i
se kae da je jednom prilikom Vjerovjesnik, s.a.v.s., sa
minbere glasno uzviknuo: Skupina onih koji ste primili islam
SV(!jim jezicima a iman jo uvijek nije uao u vaa srca,
nemojte uznemiravati muslimane, nemojte ih sramotiti i
nemojte iznalaziti njihove mahane, jer, zaista, ko bude
iznalazio m"ahane svoga brata muslimana, Allah e razotkriti
njegove mahane, a kome A llah bude razotkrivao njegove
mahane, osramotit e ga, pa makar usred njegove kue!
Abdullah, r.a., je j ednog dana, gledaj ui u Kjabu, izjavio: Ti si
velianstvena a velianstvena je tvoja svetost i ast, ali je ast
jednog vjernika kod Allaha vea od tvoje asti!49
Dakle, istraivanje tuih mahana i sramota i nj ihovo irenje
je, prema ovome hadisu, jasan znak da iman nije uao u srca
odreenih osoba, j er da je uao i da, na temelju njega, izgrauju
svoje kriterije, oito je da nikada ne bi radili ono to je tetno !
Komparacija asti Kjabe i asti vjernika i I b n Omerovo, r.a.,
preferiranje asti vjernika nad au svete Kjabe, sasvim zorno
ukazuje na nau obavezu zatite vjernike asti i zabrane
razotkrivanja njegovih mahana i sramota. Oito je da se ovo
Ibn Omerovo, r.a, kazivanje oslanja na Vjerovjesnikovu,
s.a.v.s., izjavu koja nikog od nas ne bi smjela ostaviti
ravnodunim.

H adis hiljei Ibn Made u Sunem;: 20 - K.iLabu-1-hudud, S Babu-s-siLri 'ale-

4 ij -

1-mu'mini ve defi-1-hududi bi--ubuhati, hadis br. 2546. Ovaj h adis je

ocijenjen hasen-predajom. (Vidi: dr. Fuad Sedi, Ve/ikignjcri, str. 2 1 8).
49 H adis biljei Tirmizi u Junmu: 28 - K.itabu-1-birri ve-s-siJeci, 85 - Ma dae fi

ta'zimi-1-mu'mini, hadis br. 2032 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun i Amed

u Mumedu, 4/421 i 424.

23
 Abdullah b. Amr, r.a, kae da je vidio Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., kako obilazi oko Kjabe i govori: Kalw si lijepa i kalwje lijep
tvoj miris! Kako si velianstvena i kako je veliantvena tvoja
svetost! Tako mi Onoga u ijoj je ruei Muhammedova dufa, at
vjernika, njegov imetak, njegova krv i nai:e lijepo mi(jenje o njemu,
uistinu su, kod Allaha, vei od tvoje asti i veliGamtvenosti!50
Uistinu je ast vjernika kod A llaha, d.., velianstvena.
Sauvajmo svoj j ezik da ne okrnj i ast vjernika koju Allah,
d.., toliko respektira ! Najbolj i nain da sauvamo svoj jezik
od te vrste grijeha je svijest o stalnom A llahovom nadziranju
svih naih postupaka i, posebno, prisjeanje na svoje mahane,
sramote i nedostatke, kao to nas savjetuje 'Abdullah b. 'Abbas,
r.a: Kada se odlui da spomene neke mahane svoga druga,
. .
s;etz se svo;"z'h mah ana.15 1

Ako se navedenom doda jo i izjava Alije b. Ebi Taliba, r.a,

onda svako od nas treba nai modalitete kako zaustaviti svoj
jezik u irenj u onoga to drugi rade i iznoenju nj ihovih grijeha
i sramota. Naime, Alija, r.a, je rekao: Isti grijeh imaju onaj koji
od nekog prenosi i iri ruan, bestidan i sramotan govor, kao i
5
onaj koji gaje izgovorio/ 2

Otkrivanj e svoj i h g rij e h a

Kako god je zabranjeno govoriti o mahanama drugih i
razotkrivati njihove sramote, zabranjeno je iznositi i govoriti o
svoj im mahanama, sramotama i grijesima. ovjek je takvo

50 Hadis biljei Ibn Made u .\'munu: 36 - Kitabu-1-fiten, 2 - Hurmetu demi-1-

mu'mini ve malihi, hadis br. 3932.
5 1 Ovu predaju biljei Du hari u EI-Edebu-1-mufredu: 1 52 - Babu-1-'ajjabi, p re da ja
br. 329, str. 1 2 1 .
52 Ovu predaju biljei Buhari u EI-Edebu-1-mufredu: 1 5 1 - H ab u n men semi'a

bifahict.in fccvaha, hadis br. 325, str. 1 20.

24
slabano bie, da ga ejtan vrlo brzo zavede i on, u svoJOJ
lahkomislenosti, poini neki grij eh ili sramotu, zbog ega se
kasnije kaje Allahu Uzvienom. Allah Plemeniti, iz Svoje
beskrajne milosti i plemenitosti, prata grij ehe Svoj im robovima,
koji to uine iz lahkomislenosti . Prema tome, kada Allah
Milostivi oprosti neki na grij eh, onda taj grijeh i vie ne postoji.
M eutim, mnogi od nas, iz svoj e naivnosti i nesmotrenosti,
neku uinjenu sramotu ili grijeh, svoj im jezicima prenesu
drugima, pa, onda, taj grijeh bude predmetom diskusij a i
rasprava meu ljudima. Uz to, aktualiziranje nekog grijeha i
sramote, popularizira te i inicira druge da, eventualno, uine
iste grijehe. Zato je islamsko pravilo - ne govoriti o svojim
mahanama, sramotama i grijesima, koje ovjek priini, kako
bismo minimiziral i nj ihovu tetnost i utjecaj na druge.
Poslanik islama, Muhammed, s.a.v.s., posebno je, u predaji
Ebu Hurejrea, r.a, upozorio na tu vrstu nae nesmotrenosti,
naglasivi: Svi :e moji sljedbenici biti sauvani izuzev oni koji
javno i otvoreno grijee, a odjavnih i otvorenih grijeha je kada
ovjek nou neto uradi i A llah mu to sakrije a on, osvanuvi,
rekne drugu svome: 'Ja sam sino uradio taj i taj grijeh! ' A llah
ga je ve bio sakrio, a o n osvanuo i objeloanjuje ono to je
Allah sakrio/53
Veliki islamski uenjak Et-Tibi, tumaei spomenuti hadis,
kae da e Poslanikovi, s.a.v.s, s ljedbenici biti sauvani od
ogovaranja drugih ljudi, ukoliko ne iznesu i ne objelodane taj
svoj grijeh. 54
Ukoliko ovjek sauva svoj jezik od objelodanj ivanja svoga
grijeha, postoj i velika vjerovatnoa i pritaj ena nada da e Allah

SJ Hadis biljee Huhari u Sahrhu: 78 - Kitabu-1-edeb, 60 Hahu setri-1-mu'mini

-

'ala nefsihi, hadis br. 6069 i Muslim u Sahihu: 53 - Kitabu-z-zuhd, 8 - Babu

n-nehji 'an hctlci-1-insani sitre nefsihi, hadis br. 2990.
54 Uporedi: Ibn Hadcr, Fethu-1-Ban; 1 0/502.

25
Uzvieni taj grijeh oprostiti i da ga nee objelodaniti ni na
S udnjem danu. uvanj e naeg jezika moe, uistinu, rezultirati
Allahovim' oprostom od dotinog grijeha. To nam, eksplicite,
potvruje autentina predaja 'Abdullaha b. Omera, r.a., u kojoj
Vjerovj esnik, s.a. v .s., naglaava da e Allah Uzvieni upitati
Svoga roba o grijehu koje je poinio na dunjaluku, a koje je
ovj ek skrio, pa mu ga i Allah prekrio, i, onda, na Sudnjem
danu, na Danu obrauna, rei e mu: Danas ti ga i pratam/55

Prianje o taj nama brane i ntime su prunika

Jezik je poput dounika koj i ima pril iku otkriti neku tajnu i
prenijeti je drugima. Zabranjeno je ovjeku i eni prenositi bilo
kakve detalje drugima nakon intimnog odnosa. Takvo
kazivanje je strogo zabranj eno i ono mora ostati u krugu
suprunika.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., eksplicite, govori o zabrani
takvog postupka u hadisu koj i od njega prenosi Ehu Se'id ei
Hudri, r.a: Najgori poloaj kod A llaha na Sudnjem danu e,
uistinu, imati c_ovjek ili ena koji imaju intimni odnos pa, nakon
5
toga, jedno od njih dvoje objelodani tajnu svog suprunika/ 6
U drugoj Muslimovoj predaj i koju, takoe, prenosi Ebu
Se'id el-Hudri, r.a., Vjerovjesnik, s.a.v.s., tu aktivnost jezika
proglaava pronevjerom emaneta, jer je brani ivot emanet i
oba brana druga ga moraj u uvati. U toj predaj i se kae:
Uistinu, najvea pronevjera emaneta kod Allaha na Sudnjem

55 Had is biljei Buhari u StJhihu: 7H - Kitabu-1-edeb, 60 - Babu setri-1-mu'mini

'ala ncfsihi, hadis br. 6070.
56 l- ladis biljei Muslim u StJhihu: Hi - Kitabu-n-nikah, 21 - Babu tahrimi ifai
sirri-1-mer'eti, hadis br. 1 437.

26
danu je da ovjek ima intimni odnos sa svojom enom i, nakon
7
toga, objelodani njenu tajnut
Imam Nevevi, komentiraj ui ovaj hadis napominje da j e
haram b i l o ta prenositi drugima o nainu spolnog akta sa
svojoj suprugom. ak i samo spominjanje spolnog akta je
mekruh, jer ta inf01macija ne donosi nikakvu korist drugima.5R
Ibn Kajj im i drugi ak dre da je to jedan od vel ikih grijeha. 5 9
Prianje o svom branom odnosu moe dovesti do
proj iciranja intimnih scena u glavama lj udi, tako da te scene
postanu ive poput scena sa filmskog platna. Otuda j e
Vjerovjesnik, s.a.v.s., svaku vrstu opisivanja strogo zabranio. U
predaj i Ebu Hurejrca, r.a., ta zabrana je istinski kategorina. On
prenosi da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., jednom prilikom, kada
je klanjao kao imam, okrenuo l icem ka nj ima i rekao: O
prisutna skupina!, a onda se obratio mukarcima: Ima li neko
od vas da prie svojoj eni, nakon to zakljuc.a vrata i skine
svoju odjeu, a zatim izae (nakon spolnog akta) govorei:
'Uinio sam to i to sa svojom suprugom!' Svi su utjeli. Tada se
okrenuo enama i postavio im isto pitanje. One su, takoe,
utjele. Tada se jedna djevojka propela da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., moe primijetiti i dovolj no uti, pa je rekla: Da, tako
mi Allaha, i oni i one priaju! Nakon toga, Vjerovjesnik,
s.a.v.s., je rekao: Znate li ta je slino onome koji tako postupi.
To je slino ejtanu i ejtanici, koji se sretnu na ulici i stupe u
intimni odnos dok ih ljudi gledaju!60
Trna ak ljudi koj i ne samo da prepriavaju drugima scene
intimnog odnosa sa svojom suprugom, nego se i hvale svojom

07 Hadis biljei Muslim u cit. djelu, cit. babu, hadis br. 1 437.
SR Nevevi, Jerhu Sahihi Mm/im, 10/8.
5 9 Uporedi: Ibnu-n-Nehhas, Tenbihu-1-gai/in 'an e'amali-1-dahi/in, str.282.
j
10 H adis hil jei Ebu Davud u Sunemt: Kitabu-n-nikah, SO - Babu ma jekrchu

min zikri-r-reduli ma jekunu men esahcthu ehlehu, hadis br. 2 1 74 i Ahmed

u Mumedu, 2/540 i 5 4 1 .

27
potencijom i veoma estim prilaskom supruzi. To je, takoe,
strogi haram. 6 1 Na taj nain ovjek otkriva ono to treba da bude
tajna branog ivota, a u isto vrijeme, on se hvali svojom
izrazitom potencijom, to moe itekako negativno utjecati na
psihu onoga koj i to slua: ako je mukarac pa nema takvu snagu
raalostiti e ga, a ako to tua supruga slua, a njen mu nije u
stanju redovno imati intimni odnos - raalostit e nju i, sasvim
mogue, doprinijeti neslozi i nesporazumu u tom braku.
Zbog spomenutih i drugih razloga, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je zabranio svaku vrstu prie i hvalisanja u tom
pogledu. Ebu Se'id el-Hudri, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: Haram je ponositi se i hvalisati svojom spolnom
162
potenq;om.
.

Za b ra n a p re n o e nj a o n og a to s e p ri a
ovjek treba da govori samo ono to je istinito, provjereno i
sigurno. Sve ono to nije dobro provjereno moe biti rizino i,
zato, svaka osoba treba izbjegavati govor i prenoenje drugih.
Upravo to ga moe i nesvjesno odvesti u la. Otuda, vjernik
treba uvijek imati na umu rijei svoga Gospodara, koji ga
upozorava na odgovornost svoj ih organa: Ne povodi se za onim
to ne zna! I sluh, i vid, i razum, za sve e se to, zaista,
. 63
odgovara/t.
A l lah Uzvieni, takoe, kae: On ne izusti n!jednu r!je, a
64
da pored njega n !je prisutan onaj koji bd!je.

61 Pogledaj: l bnu-1-Esir, En-NihajeluJigaribi-1-hadisi ve-1-esen; 2/337.

62 H adis biljei Ahmed u Musnedu, 3/29. Biljei ga, takoe, i Ebu Ja'la el-Mevsili.
Ova predaja je ocijenjena dobrom: (Vidi: lbnu-n-Nehhas, cit. djelo, str. 283).
6 El-Isra', 36.
M Kaf, 1 8.

28
 Ovaj rizik koj i moe nastati naim aktiviranjem jezika,
najbolje je ilustrirao Vjerovjesnik, s.a.v.s., u predaj i koju
prenosi Ebu Hurejre, r.a: Dovoljno je ovjeku lai da prenosi
5
sve to je uo!6
Imam M uslim, nakon ove Poslanikove, s.a.v.s., predaje,
citira poznatog uenjaka 'Abdurrahmana b . Mehdija, koj i kae:
ovjek nee moi biti imam, primjer drugim ljudima koji e oni
slijediti, sve dok ne prestane da pria ono to uje!66
Vjernik mora biti siguran u informacij u koju prenosi, u
suprotnom preutjet e je i nee dozvoliti i nesvjesno da padne
u movaru lai i baruinu lanog govora. Huzejfe, r.a., prenosi
Vjerovjesnikov, s.a.v.s., hadis u koj em se sasvim jasno
upozorava na pogubnost prenoenja onoga to ljudi priaj u :
Runa li je potapalica ovjeka koji govori: 'uo sam kako
ljudi priaju/ ,67
El-Hattabi, tumaei ovaj hadis, istie da se rij ei : uo sam
kako ljudi priaju koriste za govor za koj i se ne zna ko ga je
izrekao, niti j e potvreno da je taan. On dalje navodi da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokudio tu vrstu govora i naredio da
se ono to se uje dobro provjeri prije nego to se prenese
drugom. 6 8

65 Hadis biljei Muslim u Sabihu: El-Mukkadima, 3 - Babu-n-nehji 'ani-1-hadisi

bikulli ma semi'a, hadis br. S.
M Predaju biljei Muslim: cit. djelo, cit. bab, l /25 (izdanje: Daru Ibn Hazm,

Bejrut, 1 99 5.)
67 Hadis biljei Ebu Davud u Sunenu: K.itabu-1-edebi. 77 - Babu kavli-r-red7.uH:
"Ze'amu", hadis br. 4972. Ovaj hadis je ocijenjen vjcrodostojnom predajom.
(Provjeri: Sabz}m-1-Dami'i-s-sa,gin ve zyadetubu, 1 /547, hadis, br. 2846).
1'8 EI-Ezkar,
str. 542 i Zbirka Vjerorfemikovib dova i tfkrova, str. 754.

29
Og ovara nj e - i z u zet n o o pas n a otrica
j e z i ka
Jedna od najgorih osobina koju ovjek moe posjedovati je
ogovaranje. To je jedna od najveih tetnosti koju jezik moe
prouzrokovati. Tako je strogo zabranjena i Kur'anom i
sunnetom i konsenzusom islamskih uenjaka, ova negativna
osobina j e izuzetno prisutna meu svim kategorijama lj udi .
Allah, Gospodar svjetova, strogo zabranjuje ogovaranje. On
kae: O vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja
su, zaista, grijeh. l ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni
druge! Zar bi nekom od vas hi/o drago da jede meso umrloga
brata svoga, - a vama je to odvratno -, zato se bojte Allaha. Allah,
zaista, prima pokajanje i samilostan je. 69
Poreenje ogovaranja s konzumiranjem mesa umrlog brata
na najeklatantnij i nain govori o ovoj negativnoj osobini, ime
Allah Uzvieni ovu negativnost el i u korijenu iupati iz nae
prakse.
Ogovaranje nije nita drugo do elja da se omalovai i
ponizi drugi, da se obesnai njegova ast, devalvira njegov
ugled, te da se ismije pred drugima, dok je on odsutan.
Navedena anomal ija je sredstvo razaranja, jer onaj ko boluje od
spomenute bolesti ne ostavlja nikoga a da na njega ne baci
otrov ogovaranja. Zbog toga A l lah Uzvieni ovu tetnu naviku
uporeuje s konzumiranjem lj udskog mesa i, to je jo
drastinije, uporcuje to s mesom umrlog brata svoga ! ! !
Poslanik islama, s.a.v.s., je, u predaji Ebu Hurejrea, r.a,
strogo zabranio povrec:W ivota, imetka i asti muslimana,

69 E!-Httdpral, 1 2.

30
naglasivi: ivot, imetak i ast jednog muslimana strogo je
. ,ro
zabran;ena drugom muslzmanu
' .
Se'id b. Zejd, r.a., prenosi hadis u kojem se istie da je
omalovaavanje tue asti, j edan od naj veih grijeha. U njemu
Poslanik, s.a.v.s., napominje: Meu najvee grijehe spada
bespravno napadanje tue asti/ 7 1
Budui da ogovaranje itekako naruava ast i devalvira
dostojanstvo muslimana, jasno je da se vjernik mora kloniti
takve vrste djelovanja.
Ogovaranje je A llahov Poslanik, s.a.v.s., sasvim jasno
definirao u predaji Ehu Hurejrea, r.a., u kojoj se navodi da j e
upitao: Znate li taje ogovaranje? Ashabi su odgovoril i : A llah
i Njegov Poslanik to najbolje znaju! On je kazao: Ogovaranje
je da o svom bratu govori ono to on ne voli! - A ta ako je
istina ono to o njemu govorim ?! - zapita neko, a Vjerovjesnik,
s.a.v.s., odgovori : Ako to bude istina - ogovorio si ga, a ako ne
bude - onda si ga potvorio! 72 .
ak se u jednoj , dodue slabijoj Dabirovoj i Ehu Se'idovoj ,
r.a., predaj i napominje d a je ogovaranje qpasnije i od samog
bluda: Dobro se uvajte ogovaranja! Ono je gore od bluda!
ovjek poini blud i pokaje se, pa mu A llah primi pokajanje.

70 H adis biljei Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri vc-s-sile ti ve-1-adabi, 1 O

Babu tahrimi zulmi-1-muslimi, hadis br. 2564. (Vidi, takoe, Muslimova
7.birka hadisa, 3/254-255, hadis br. 1 775.)
7 1 Hadis biljei Ebu Davud u Suncnu: Kitabu-1-edeb, 37 - Babun fi-1-gibeti,

hadis br. 4876. Ovaj hadis je ocijenjen autentinim. (Provjeri: Sahihu-1-

D:(,ami'i-s-sagiri ve ifjadetllhu, 1 /439, hadis br. 2203).
72 H adis biljee Muslim u Sahihu: cit. kitab, 20 - Babu tahrimi-1-gibcti, hadis br.

25tl9; Ebu Davud u Srmerm: Kitabu-1-edeb, 37 - Babun fi-1-gibeti, hadis br.

4tl74 i Tirmi:li u Sunen11: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 23 j\ la dae fi-1-
gibcti, hadis br. 1 934 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.

31
Meutim, onome koji je Of/varao, Allah nee oprostiti sve dok
mu ogovarani ne oprosti! 3
Kol i ka opasnost vreba od ove vrste grijeha, najbolje ilustrira
Vjerovj esnikov, s.a.v.s., hadis u kojem se predviaju strahovite
sankcije za njegove poinitelje na Sudnjem danu. Naime, Enes
b. Malik, r.a., prenosi Poslanikove, s.a.v.s., rijei : Kada sam
bio na Mi'radu, proao sam pored ljudi koji su bakrenim
noktima sami sebi grebali lica i grudi, pa sam upitao:
'Dibrile, ko su ovi ? ' On je odgovorio: 'To su oni koji su
ogovarali druge ljude i devalvira/i njihovu ast/ '74
Vjerovjesnikovo, s.a.v.s., upozorenje Aii, r.a., kada je ona
rekla da je Safijja, r.a, niskoga rasta, elei time umanj iti njenu
vrijednost: Rekla si tako krupnu rije, koja bi, kada hi se
pomijeala sa morem, opoganila bi ga(5
Takoe je, kako prenosi A ia, r.a, jednom prilikom neki
ovjek spomenut po nekoj svojoj looj osobini u prisustvu
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na to je on primijetio: Ne bih
volio da sam romenuo nekoga na taj nain pa kad bi zauzvrat
dobio to i to/ 7

73 H adis biljee Ibn ebi-d-Dun'ja u djelu " ZenmJJI-1-gibeti': Ibn Hibban u Ed

Du'afau; Ibn Merdevjeh u Et-Tefsiru i Ebu-- ejh u Et-Tevbii'JII. Ova predaja je
ocijenjena slabom. (Vidi: Da'ifu-1-Dami'i-s-sagiri ve t!Jadetuhu, str. 324, hadis
br. 2204.)
74 Biljee Ebu Davud u Sunenu: Kitabu-1-eJeb, 37 - llabun fi-1-gibcti, hadis br.
4878 i Ahmed u Musnedu, 3/224. Lanac prcnosilaca ovog hadisa je
autentian. (Uporedi: Rijadu-s-sa/ibin, str. 448, hadis br. 1 526. i .labibu-1-Dami
s-sagin' ve :?jjadetubu, 2 / 9 2 6 hadis br. 521 3 .)
,

75 Hadis biljee Ebu Davud u Su11enu: Kitabu-1-edeb, 37 - Babun fi-1-gibeti,

hadis br. 4875; Tirmizi u Sunenu: 38 - Kitabu sifeti-1-kijameti, 5 1 . poglavlje,

hadis br. 2502 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Ahmed u Musned11,
6 / 1 89., s vjerodostojnim lancem prenosilaca.
76 Hadis je vjerodostojan i prenose ga isti prenosioci kao i u nastavku
prethodnog hadisa.

32
 Ebu Berze el-Eslemi, r.a., prenosi da je Vjerovj esnik, s.a.v.s,
rekao: O skupino onih koji vjerujete samo jezikom a iman jo
nije uao u vaa srca, ne ogovarajte muslimane i ne istraujte
njihove mahane, jer ko bude istraivao njihove mahane, A llah
f,
e otkriti njihove mahane. A u mahanu Allah otkrije,
osramotie ga u njegovoj porodici! 7
Dabir b. 'Abdullah, r.a, kae: Bili smo sa Allahovim
Poslanikom, s. a. v.s . , kojom prilikom smo osjetili smrad leine,
pa nas je upitao: Znate li kakav je ovo smrad? To je smrad
(ruan zadah) onih koji ogovaraju vjernike/ 711
'Abdullah b . M es'ud, r.a., prenosi : Sjedili smo sa
Vjerovjesnikom, s.a. v. s., kada je jedan ovjek napustio drutvo,
nakon ega je drugi ovjek poeo o njemu loe govoriti, pa mu
je Vjerovjesnik, s. a. v. s., rekao: 'lakaj prostor uz svoje zube! '
ovjek iznenaeno reagova: 'Za.iUo?! Nisamjeo nikakvo meso ! '
- 'Jeo s i meso brata svoga!' - odgovori mu Poslanik, s. a. v.s. 79
Poznat je sluaj Ma'iza, r.a., koji je uinio b lud i traio od
Vjerovjesnika, s.a.v.s., da izvri kamenovanje zbog tog
prijestupa, to "je, nakon njegovog petog priznanja, i izvreno.
Nakon toga Poslanik, s.a.v.s., je uo dvoj icu ljudi kako jedan
drugome govore: Zar ne vidi ovoga koga je A llah zatitio, a
dua ga nUe ostavila, sve dok nije kamenovan poput psa?!
Poslanik, s.a.v.s., je iao dok nije doao do leine uginulog
magarca, a onda je rekao: Gdje su ona dvojica ljudi, neka dou
i neka jedu leinu ovog magarca! Oni su zaueno upitali :

77 H adis biljei Ebu Davud u Sunenu: K.itabu-1-edeb, 37 - babun fi-1-gibeti,

hadis br. 4880.
7R H adis biljei Ahmed u MumedN, 3/35 1 . Ova predaja je pouzdana. (Vidi: E/-
1-itJ!a/u ve-l-haramuft-l-islami, str. 297 i izdanje na bosanskom: Halal i haram 11
islmr111, str. 406).
79 H adis biljei Taberani sa vjerodostojnim lancem prenosilaca. (Uporedi: El
Hala/u ve-l-haramllft-l-islami; str. 296 i izdanje na bosanskom: Halal i baram 11
is/am111 str. 405.) Slinu predaju sa potpunim lancem prenosilaca biljei i EI
Kuejri u Er-fl..iStJietu-1-kufejrijje, str. 404.

33
Allah ti se smilovao, A llahov Poslanie, pa zar se ovo jede? l
Poslanik, s.a.v.s., im j e na to rekao: Ono to ste maloprije
govorili o svome bratu, gore je od jedenja uginulog magarca.
Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, on (Ma 'iz) sada uiva
u ljepotama dennetskih rijeka! 8
Koliko je ogovaranje gnusno najbolje e ilustriratj sljedee
dvije predaj e :
Enes, r.a., prenosi d a je Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredio
ljudima da poste jedan dan, napomenuv i : Neka niko ne iftari
dok mu ja ne dozvolim! Lj udi su postili, a kada se no
pribliila, jedan ovjek je doao i rekao: Allahov Poslanie, ja
jo postim, pa dozvoli mi da se iftarim . On mu je dozvolio.
Tako su dolazili jedan po j edan, dok nije doao jedan ovjek i
rekao: A llahov Poslanie, dvije djevojke iz porodice jo uvijek
poste a stid ih da ti dou, pa dozvoli im da se iftare!
Vjerovjesnik, s.a.v.s., se okrenu od njega, na njegovu
opetovanu molbu ponovo se okrenu od njega, pa na ponovnu
molbu, ree mu: Njih dvije nisu posti/e! Kako e postiti neko ko
je itav dan jeo ljudsko meso?! Idi i naredi im, ako su posti/e,
neka povrate! Taj ovjek im je otiao i obavijestio ih o tome.
Nj ih dvije su povratile i to svaka po ugruak krvi. N akon toga,
ovjek se vratio Vjerovjesniku, s.a.v.s., i obavijestio ga o tome,
a on mu ree: Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua, da je to
ostalo u njihovim utrobama, progutala bi ih dehennemska
vatra/1 1

so H adis bilje:li Ebu Ja'la el-Mt:vsili. Hafiz lbn Kesir kae da su prt:nosioci ovog
hadisa autt:ncini. (Vidi: Teftir Ibn Kesir, 4/275 (izdanje na arap. jeziku) i str.
1 284 (izdanje na bosanskom jeziku).
81 Hadis biljee Ibn ebi-d-Dun'ja u Es-Sam/u i l bn Merdevjeh u Et-Tejsiru.
Hafiz 'I raki smatra da se u ovom lancu prcnosilaca nalazi Jezid er-Rt:kai koji
je slab kao prenosilac. (Vidi: li?Jau 'u/umi-d-din, 3/1 603). Ovaj hadis, takoe,
biljei Bejheki, preko Jczida b. Haruna, sa slabim senedom, iji je tekst hadisa
garib. (Uporedi: 'fef.rir l/m Kesir, 4/274.)

34
 U 'Ubejdovoj , r.a., predaj i stoj i : Kada se Poslanik, s.a. v . s . ,
okrenuo o d njega, o n je otiao a , posl ije toga, doao i rekao:
Allahov Poslanie, njih dvije umiru ili samo to nisu umrle!, pa
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., naredio: Dovedite ih! Kada su ih
doveli, on je naredio da se donese posuda i rekao jednoj od njih
dvije da povrati . Ona ja povraala gnoj , krv i sukrvicu, sve dok
nije napunila posudu. Naredio j e i drugoj da povraa, pa je i
ona uinila isto to i prva. Tada j e rekao: Ove dvije ene su
pusti/e od onoga to im je A llah dozvolio, a ijiarile se onim to
im je A Ilah zabranio. Sjedile su jedna kod druge i jele ljudsko
82
meso.

Razumlj ivo je da su ashabi, a iza nj ih tabi'ini, najbolje

razumjeli Allahovu, d. . , rije i postupak Al lahovog
Poslanika, s.a.v.s. Oni su najbolje definirali i ovu veliku
anomaliju u ivotu j ednog muslimana. Osvrnimo sc na neke od
nj ihovih upozorenja u tretiranJu ovog uprisuenog grijeha u
naem ivotu.
Ebu Hurejre, r.a., upozorava: Onaj ko jede meso svog umrlog
brata na dunjaluku, ono e mu biti ponueno i na ahiretu, i rei
e mu se: 'Jedi ga mrtvog, kao to si gajeo ivog!'
On, takoe, primjeuje: Neko od vas vidi trun u oku brata
svoga, a u svome oku ni balvan ne primjeuje!
'Abdul lah b. 'Abbas, r.a., savjetuje: Kada htjedne.\:
spomenuti mahane brata svoga - prisjeti se svojih!
Omer b. el -Hattab, r.a., nam upuuje ovakav nasihat: to
vie A lla_ha spominjite, jer je to - lijek, a uvajte se
!>pominjanja ljudi, jerje to - bolest!

R2 H adis biljei Ahmed u Musnedu, 5/43 1 , sa lancem prcnusilaca u kujem sc

nalazi n::imenovani pn:nusilac. Hadis biljei i Ebu .J a'la, koji ne spominje
neimenovanog prenosiuca. (Vidi Irakijevo tretiranje ovog hadisa: /ly(m
'11l11mid-d-din, 3/1 603-1 604.)

35
 Katade kae: Do nas je dola vijest da je kaburski azab
podije(jen na tri dijela: jedna treina je zbog ogovaranja,
druga zbog prenoenj9 tuih rijei a trea zbog neuvanja od
mokrae!
Hasan el-Basri upozorava: Ogovaranje, tako mi Allaha,
unitava vjeru bre nego to gangrena unitava tijelo!
Malik b . Dinar kae: Isa, a. s., je jednom prilikom prolazio
sa svojim pomagaima pored leine "jednog psa, pa" su oni
primijetili: 'Kako samo zaudara ovaj uginuli pas!' Isa, a.s., je
na to rekao: 'Kako su mu bijeli zubi!'
Dakle, I sa, a.s., nije htio nita runo rei ak ni o uginulom
psu, ve je pokuao nai neto lijepo na leu i to spomenuti. S
koliko tek panj e i brige bi tek mi trebalo da iznalazimo lijepe
osobine ili vrline nekog ovjeka, kada je to Isa, a.s., inio i u
sluaj u psa? !
A l ij a b. Husejn, r.a., je jednom prilikom uo nekog ovjeka
kako ogovara drugog, pa ga je upozorio: uvaj se ogovaranja
jer je to zain ljudskim psima/83
Koliko su se prve generacije muslimana uvale navedene
anomalije najbolje e odslikati primjer poznatog Ibrahima b.
Edhema. Naime, on j e bio pozvan na jednu gozbu, kojoj je
prisustvovao, a tu su ljudi u razgovoru spominjali jednu osobu
koja, iako je pozvana, iz nekog razloga nije prisustvovala
skupu. Ljudi su poel i govorkati kako taj ovjek nije prisutan
zato to je teak i muan, na to je Ibrahim reagirao: Oito je
da me moj nefs naveo da prisustvujem gozbi na kojoj se
ogovaraju (judi! Nakon toga je napustio taj skup i, kako se
navodi, nije j eo tri dana. 84

HJ Pogledaj ove primjere: Ihjau 'ulumiddin, 3 / 1 604-1 605 (izdanje na arapskom

jeziku) i 5/348-350 (izdanje na bosanskom jeziku).
e rjjje, str. 4D5.
84 Vidi ovaj zanimljiv primjer: Ebu-1-Kasim el-Kuejri, Er-Risaktu-1-k.JI!j

36
ta spada u ogovaranj e?

Islamski uenjaci smatraj u da j e ogovaranje kada se

spomene neka osoba po onome to ona ne voli, bilo da se radi o
njenoj tjelesnoj osobini, o njenom prakticiranj u vjere, nekoj
ovodunjalukoj osobini, duevnom svojstvu, moralu, imetku,
djeci, roditelj ima, supruzi, odj ei, obui, nainu hoda i
koraanja, specifinim pokretima, karakteristinom osmijehu,
namrgoenom licu i l i nekim drugim osobinama, svejedno da l i
to spominje rij eima, pisanjem, oponaanjem, namigivanj em,
pokazivanjem rukom, glavom i sl.
Ogovaranje je, dakle, spominj anje ovjeka po njegovom
imenu i l i spominjanje neke odreene skupine lj udi u cilj u
devalviranja njihovih vrijednosti. U to n e spada upozoravanj e
n a greke i l i grijehe, bez navoenja konkretnih imena i l i
skupina. Tako, npr., u ogovaranj e n e spada kada neko kae:
Neki ljudi kau to i to, i to je pogreno! Uradili su to iz
neznanja, ili grekom, ili it nemara! i sl.
Ako upotrUebi konstrukcije preko koj ih se razumije o kojoj
osobi govori, onda i to spada u gibet. N a pr., ako kae: Jedna
osoba koja je danas prola pored nas!, pa to ljude odmah
asocira na konkretnu osobu i oni shvate o kojoj osobi je rije.
Otuda je Vjerovj esnik, s.a.v.s., kada b i primijetio neto
negativno u neke osobe, on bi to aktualizirao u treem l icu,
kako se ne bi primijetilo o kojoj osobi se radi. On bi, npr.,
pitao: ta mislite o osobama koje rade to i to? l
Ipak, najperfidnij i oblik ogovaranja je kada se ovjek
pretvara da se sustee od ogovaranja i da svoj im govorom el i
postii neto l ijepo i plemenito, ali u pozadini postoj i elja za
poniavanjem neke l inosti. To se moe uraditi pohvalom
onoga koga elimo ogovoriti. Tako, npr., ovjek kae: Kako je

37
samo dobar i plemenit taj i taj! Kako je marljiv i vrijedan u
ibadetima, ali ga je zadesilo iskuenje kao i sve nas, puno je,
brate, nestrp(jiv! On spominje i sebe, ali, ustvari, cilj mu je
ogovoriti drugoga !
Isto tako, kada se spomene mahana nekog ovjeka, ali nje ne
primijete drugi, onda ima osoba koj e na to ele ukazati i viknu:
Subhanallah, kako je to udno!, elei time ukazati na
spomenutu mahanu. On spominje Allaha, d.., i zikr Ga ini,
ne radi Allaha, nego radi isticanja mahane svoga brata. On
Allahovo, d.., i me koristi za svoj e prlj ave cilj eve!
Takoe, kada kae: Izuzetno mi je ao to se deava sa
naim prijateljem i toliko mi je muno to prolazi kroz ovakva
iskuenja. Molim A llaha Uzvienog da ga oslobodi toga! To,
obino, biva lana zabrinutost, i u tome se, ustvari, skriva
isticanje mahana svoga brata i pokuaj umanj ivanja njegove
vrijednosti u oima drugih . Da je stvarno zabrinut za njega i da
eli iskreno A llaha Uzvienog da moli za oslobaanj e od
konkretnih iskuenja, on bi Allaha, d.., molio u samoi . 5

Kada j e dozvolj e n o og ovaranj e?

Ogovaranje, iako je strogo zabranjeno, postaje dozvoljeno u

specifinim situacij ama, kada se isklj uivo tom metodom moe
postii, erijatom doputen, eljeni cilj . Islamski uenjaci to
doputaju u est sluajeva:
1 . kada je nekome uinjena nepravda. Onaj kome je
nepravda uinjena moe otii predstavnicima vlasti i spomenuti
konkretan sluaj uinjene nepravde i konkretno ime, kako bi
se, mehanizmom vlasti i l i suda, navedena nepravda ispravila;

HS Vidi o ovim konkretnim elementima izvanrednu elaboraciju Imama Gazalija:

lhq/11 'ul11mi-d-din, .1 / 1 607- 1 6 1 O.

38
 2 . kada se eli pomoi osobi u ispravljanj u negativnosti i
vraanj u grenika na put dobra. Dozvoljeno je osobi koja je u
stanju sprijeiti injenje negativnih djela, rei: Taj i taj ini to i
to,pa ga opomene da to vie ne ini! Naravno, njegov cilj j e
isklj uivo mijenjanje stanj a, a nikako otkrivanje mahana druge
osobe ili devalviranje l inosti te osobe;
3. kada struna osoba bude upitana za neki propis iz neke
oblasti, npr., kada pitamo muftij u za fetvu ili milj enje o tome
kako postupiti prema ocu, majci, muu, eni i sl. koji su nam
uinili nepravdu. Jo je bolje, u tom sluaj u, izbjegavati
konkretno navoenje imena, nego uopeno pitati: ta misli o
onome kome su njegov otac, brat ili supruga nanijeli
nepravdu?;
4. kada se upozorava musliman na zlo. To se misli na
kritiko ocjenj ivanje prenosilaca hadisa i svjedoka, to je,
prema konsenzusu islamskih uenjaka, ne samo dozvoljeno,
nego i obavezno. Ako se dopusti da svako, bez provjere,
prenosi hadise, logiki je da e vjera biti falsificirana. Tako je i
sa novatorima u vjeri . Na to se mora obavezno upozoriti.
Takoe, ako j e neko upitan o buduem supruniku ili partneru
u nekom poslu, ukoliko takva osoba nij e vrijedna i moe
drugoj osobi nanijeti tetu, dotinu osobu treba upozoriti
rijeima: On ti nije dobar brani drug! , ili: On je lo partner!
ili Nemoj se s njim uputati u to i to! i s l . , i ne treba dalj e
iznositi detalje, ' kako bi s e izbj eglo govoriti ono to nije
neophodno za upozorenje;
5 . kada neko javno ini grij eh. To je sluaj sa notomim
pijanicom, pljakaem, nemoralnom osobom, koja to ini javno i
bez ikakva stida. O tim grijesima i ljudima govoriti, ako to stalno
ponavljaju i javno ine, ne spada u ogovaranje. Hasan el-Basri
napominje: Za trojicu ne vai ogovaranje: onoga koji slijedi svoje
prohtjeve, kojijavno ini grijeh i nepravednog vou, i

39
 6. dozovoljeno je spomenuti neij u i lou osobinu zbog
njegovog raspoznavanja. Npr., ako j e ovjek poznat po
nadimku Razroki, Hromi, Nijemi, S l ijepi, elavi i sl., onda je
doputeno spomenuti tu njegovu osobinu iskljuivo s ciljem
raspoznavanja, ali j e zabranj eno to initi s namjerom da se
ukae na njegovu mahanu i nedostatak. Ukoliko postoji
mogunost da se na ovj eka ukae nekim drugim imenom ili
nainom, onda to treba uiniti. 86
Ogovaranje u est spomenutih sluajeva postaje dozvoljeno.
Njih su islamski uenjaci izveli na temelj u vjerodostojnih
hadisa A llahovog Poslanika, s.a.v.s.

Kako treba postu piti onaj ko uje da se neko ogovara?

Onaj ko uje nekoga da ogovara vjernika, duan je stati u

zatitu vjernika. Ebu-d-Derda', r.a, prenosi da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: Ko zatiti ast muslimana, A llah Uzvi.eni e na
Sudnjem danu odvratiti vatru od njegovog lica. 87
Ukoliko se ovjek nalazi na nekom skupu ili sijelu, gdje se
ogovara neko od muslimana, dunost je opomenuti onoga koji
ogovara. Ako opomena rijeima ne urodi plodom, a iza toga ni
spreavanj e rukom, onda je obaveza napustiti to mjesto. Jo e
se ee ovjek usprotiviti ogovaranj u ukoliko sazna da se
ogovara njegov uitelj ili neko ko je poznat po svojoj dobroti,
estitosti i bogobojaznosti.

Rr. Vidi o ovim nainima: Ihjau 'ulumi-d-din, 3/1 620- 1 622; IV)adu-s-salihin, str.
450-45 1 ; EI-Ezkar, str. 489-491 i Zbirka V]erotjesnikovib dova i jkrova, str.
685-687 .
H? Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-siJeci, 20 - Ma dae fi
1 931 i ocjenjuje ga kao hascn:prcdaju i
z-zebbi 'an 'irdi-1-muslimi, hadis br.
Ahmed u Musnedu, 6/450, sa dobrim lancem prenosi laca.

40
Kako s e i s k u p i t i i po kaj at i od og ovaranja?

Svaki vjernik je duan, kada poini bilo koj i grijeh, pokajati

se istog momenta. Pokajanje za osobu koja se ogrijeila prema
A llahu Uzvienom ima tri uvjeta: da istog momenta prestane sa
grij eenjem; da se pokaje za ono to je uradio i da vrsto odlui
da to nikada vie nee uiniti.
Pokajanje za osobu koja se prema drugoj osobi ogrijeila, uz
tri spomenuta uvjeta, treba ispuniti i etvrti uvj et, a to je: da
otk loni nepravdu od osobe kojoj je nepravdu uinio, i li da trai
od njega da mu halali i oprosti to ga je ogovarao. Dakle,
ovjek je duan priznati dotinoj osobi da ju je ogovarao i
zatraiti od nje da mu halali takav postupak. Ako je onaj koga
smo ogovorit i umro, onda je nemogue od njega traiti halala,
ali zato uenjaci napominju: "Treba to vie traiti oprost i
upui vati dove za umrlog koj i je ogovaran i treba uiniti to
R8
vie dobrih djela!"
M udahid, objanjavajui kako se iskupiti za grij eh
ogovaranja, napominje: Iskupljenje za to to si jeo meso brata
svoga jeste da ga pohva/i i da moli za njega. 89
Koli ka je pogubnost onome koj i ogovara a kolika opet dobit
onome ko je ogovoren, najbolje e doarati primjer Hasana el
Basrija. Naime, prenosi se da je Hasanu doao neki ovjek i
rekao mu: Taj i taj te ugovorio! Hasan je tom ovjeku poslao
znaajnu koliinu svjeih hurmi, uz poruku: uo sam da si mi
poklonio solidan dio svojih dobrih djela, pa sam htio da ti se za
to oduim. Ofr/osti to ti ne mogu nadoknaditi onoliko koliko
tvoje vrijedi! 0

RR
7.birka Vjerot!Jemikovih dova i :?jkrova, str. 695.
R? lbjau 'ulumi-d-din, 3 / 1 622.
!>O Cit. izvor, 3/ 1 624.

41
K l eveta i p re n o e nj e t u i h rij e i
Kleveta i nemirne!, i l i prenoenj e tuih rijei s ciljem irenja
anarhije, svae i smutnje meu lj udima jedan je od velikih i
opasnih grijeha. Brojni su ajeti i hadisi koj i upuuju na tetnost
i pogubnost toga grijeha koje moe proizvesti na j ezik.
A llah Uzvieni upozorava da izbj egavamo ljude koj i se
slue time. On kae: i ne sluaj nUednog krivokletnika,
91
prezrena, klevetnika, onoga koji tue rijei prenosi!
Gospodar svjetova estoko prijeti klevetnicima: Te.ko
svakom klevetniku - podrugljivcu! 92 Neki, tumaei ovaj ajet,
pojanjavaj u da je klevetnik osoba koja prenosi tue rijei. 93
I mam B uhari je u Sahihu naslovio jedno poglavlje:
Prenoenje tuih rijei j e jedan od velikih grijeha. 94
U jednom vjerodostojnom predanj u se navodi da je
spomenuto poznatom ashabu H uzejfi, r.a., da jedan ovjek
prenosi tue rijei, na to je on rekao da je uo Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., kako prijeti: Nee ui u Dennet onaj koji
prenosi tue rijei/95
Osoba koja prenosi tue rijei imae itekakvih problema u
kaburu, putem kaburskog azaba i izvjesnog kanjavanja.
'Abdullah b . 'Abbas, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
proao pored dva kabura i rekao: Njihovi vlasnici su izloeni

91 EI-Kalelll, 1 0- 1 1 .
92 E/-Humeze, 1 .
9 3 Ifjau 'ttlumi-d-din, 3/1 624.

94 To je 49. poglavlje Kitabu-1-edeba. (Uporedi: Fethu-1-Bari, 10/487).

95 Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edeb, 50 - babun ma jukrehu
mine-n-nemimeti, hadis br. 6056 i E/-Edebu-1-mufredu: 1 50 - Babu-n
nemmami, hadis br. 323, str. 1 1 9- 1 20 i Muslim u Sahifm: 1- Kitab u- 1 -i man ,
45 - Babu bcjani galczi tahrimi-n-ncmimcti, hadis br. 1 05.

42
kazni. Ne kanjavaju se (po vama) zbog neeg velikog. Jedan
od njih je prenosio tue rijei, a drugi se nije uvao mokraie/ 96
I slamski uenjac i definiraju nemimet tj . prenoenje tuih
rijei kao prenoenje rijei i govora od drugoga onome o kome
su izgovorene, tako to e rei: Taj i taj o tebi kae to i to!
Meutim, pod nemimetom se ne smatra samo to, nego i
otkrivanje svega to neko nije zadovoljan da se otkrije, bez
obzira da li to bilo mrsko onom od koga sc prenosi i l i onom
kome se prenosi ili, pak, nekom treem, i bez obzira kojim
metodama se to uradilo, da li rijeima, pisanjem, davanjem
znaka i sl ., i bez obzira da li su to to se prenosi rijei, djela,
neka mahana ili nedostatak i sl. Naime, sutina nemimeta je u
otkrivanj u tajne i uklanjanj u zastora od svega ije je otkrivanje
nepoeljno.
Onaj ko vidi neto kod drugih lj udi treba da to preuti,
izuzev ako bi svoj im kazivanjem pribavio neku korist
muslimanima ili time sprijeio grijeh. Tako, ako bi vidio
nekoga da uzima i l i krade tui imetak, obavezan je da to
posvjedoi kako bi se ispunilo pravo oteenog i ukazalo na taj
oiti grijeh. Meutim, ako bi primij etio da ovjek krije svoj
sopstveni novac, pa to otkrije, onda bi to predstavljalo klevetu i
otkrivanje tajne. Jo je drastinije ako je ono to prenosi i
klevee mahana i nedostatak onoga o kome pria, onda j e
objedinio i ogovaranje i klevetu. 97
Inae, kleveta moe biti prakticirana zbog tri razloga: loe
namjere o onome o kome se pria i od koga se rijei prenose,
pokazivanje ljubavi i simpatije prema onome kome se to
prenosi ili prazna pria i beskoristan govor.

6 Hadis biljee Huhari u SabzJJII: 4 - Kitabu-1-vudui, SS Babun mine-1-kcbairi

-

en l a jcstctire min bevlihi, hadis br. 2 1 6 i Muslim u Sabih11: 2 - Kitabu-t

taharc, 34 - Babu-d-delili 'ala nedascti-1-bcvli, hadis br. 292.
97 Vidi u uvumc izvanrednu Gazalijevu elaboraciju u lhjrm 'ulumi- d-dim1,
3 / 1 626-1 627 i Ncvcvijcv, EI-Ezkar, str. 499.

43
 Koliko je prenoenje tuih rij e i opasno po ljude, najbolje
ilustriraj u Poslanikove, s.a.v.s., rij ei, koje od njega prenosi
Esma bint Jezid, r.a., u koj ima on tu kategorij u ljudi ubraja u
naj gore i naj etnije u drutvu. On, naime, kae: Hoete li da
vas obavijestim ko su najgori ljudi? l Ashabi su odgovorili:
Naravno. On j e kazao: To su oni koji prave razdor i zavaaju
one akoji se vole;oni koji prenose tue rijei i koji istrauju
mahane estitith!98
Dubejr b. Mut'im, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
99
zaprij etio: U Dennet nee ui onaj koji prekida veze! Jedni
tvrde da je to onaj koj i kida rodbinske veze 1 00, dok drugi tvrde
da je to osoba koja prekida odnose meu ljudima, tj . osoba koja
prenosi tue rijei drugima i tako zavaa ljude. 1 0 1
ta treba uiniti vjernik kada mu neko prenese tue rijei?
Kako se postaviti u toj situacij i? N ai asni prethodnici iz reda
uleme savjetuju sljedee:
l . da mu ne povj eruje u to to prenosi, jer treba biti svjestan
da je grenik onaj koj i klevee i prenosi tue rij ei, pa kako da
preuzima informacije od grenika i klvetenika. A llah Uzvieni
j asno naglaava: O vjernici, ako vam kakav grenik donese
kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo ne
uinite, pa da se zbog onoga .fto ste uinili kajete/ 102 ;
2 . da ga sprij ei i odvrati od toga, savjetovanjem i
pokuaj em da mu se takav in ogadi i runim predstavi, kao to
Allah Uzvieni napominje kada govori o tome kako Lukman

9H Hadis biljei Buhari u E/-Edehu-1-mufm/u: 1 50 - Babu-n-nemmami, hadis br.

324, str. 1 20 i Ahmed u Mumedu, 6/459.
99 H adis biljee Buhari u Jahihu: 78 - Kitabu-1-edeb, 1 1 - Babu ismi-1-kati'i,
hadis br. 5984 i Muslim: Mus/imova zbirka hadisa, 3/249, hadis br. 1 765.)
! OO Vidi: Mus/imova zbirka hadisa, 3/249.

101 U poredi: Iijau 'u/umi-d-din, 3/ 1 628

.
102 EI-Hudurat, 6.

44
savjetuje svoga sina: i trai da se dobra djela ine, a od
hravih odvraaj/ 1 03

3 . da ga ne simpatie i ne podnosi u ime Allaha, d.., jer j e

takav omraen kod Allaha, d.., a koga je Allah, d..,
omrazio taj i nama omraen treba biti;
4. da o osobi o kojemu se prenose loe rij ei ne pomisli
nita loe, jer bi to bilo sumnjienje, a to je Allah Uzvieni
zabranio: Klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su,
. . .. 0
uzstmu, grijeh l / 4 . ,

5 . da te ono to si uo da se o tebi govori ne inicira da se

pone baviti pijuniranjem, jer je to strogo zabranjeno, kao to
105
Allah Uzvieni kae: I ne uhodite jedni druge/ , i
6. da i sam ne uini ono od ega odvraa, pa da kae: Taj
i taj je meni ili o meni rekao to i to ", i tako i sam postane
06
klevetnik, onaj koj i prenosi tue rijei ili onaj koj i ogovara. 1
U tome treba da se ugledamo na nae asne prethodnike.
Tako se prenosi da je neki ovjek pred Omerom b.
Abdulazizom, spomenuo jednog ovjeka po neemu
negativnom, pa mu je Omer rekao : Ako hoe, razmotrit emo
tvoje stanje: ako si slagao - onda se na tebe odnosi ovaj ajet:
'A ko vam nekakav nepoten ovjek donese kakvu vijest, dobro
je provjerite/ '107, a ako si istinu rekao - onda se na tebe odnosi
108
ovaj ajet: 'Klevetnika, onoga koji tue rijei prenosi/ ' a t;zko

l ll.l Lukman,' 1 7.
1 04 EI-H11d:{f,rat, 1 2.
1 05 EI-Hudurat, 1 2.
1 06 Provjeri: !bja11 'ulumi-d-din, 3 / 1 627; EI-E kar, srr. 499; Zehebi, Kitabu-1-kebair,
z
str. 1 6 1 i dr. Fuad Sedi, Ve/ikignjesi, str. 203-204
107 E I-Hudurat, 6.
10H El-Ka/em, l l .

45
hoe oprostit emo ti? l ovjek uplaeno odvrati: Oprosti
vladaru pravovjernih, nikada vie ovaj grijeh neiu poiniti/ 1 09
Klevetnik, kada bude otkriven, postaje istinski ponien i
rastuen. Prenosi se da je jedan ovjek dugo putovao do jednog
mudraca kako bi od njega dobio odgovor na pitanja koja su ga
titila. Kada ga je pronaao, rekao mu je: Doao sam ti zbog
znanja i mudrosti koje ti je Allah Uzvieni podario! Pitao bih
te: O nebu i onome ta je tee od njega; o Zemlji i ta je
prostran ije od nje; o stijeni i ta je tvre od nje; o vatri i ta je
vrelije od f!ie; o stranoj zimi i ta je hladnije od nje; o moru i
ta je bogatije od njega i o siroetu i ta je ponienije od
njega? M udrac mu umno odgovori : ?otvora nevinog i estitog
tea je od nebesa; istina je vea i prostranija od Zem(ie: srce
zadovoljnog i skromnog bogatije je od mora, pohlepa i zavist
su vreli)e od vatre, potreba koju ima u svog roaka, koju ti on
uskrati i ne ispuni je, hladnija je i od najhladnije zime; srce
nevjernika tvre je i od stijene, a klevetnik i onaj koji prenosi
tue rijei, kada bude otkriven, p(inieniji Je. i od samog
siroeta/ 1 1 11
Vjernik treba upozoriti onoga koj i prenosi tue rijei i dati
mu do znanja da takav njegov postupak nije primjeren
musl i manu i da se toga treba kloniti. Prenosi se da je nekog
uenog i mudrog ovjeka posjetio njegov prijatelj i spomenuo
neto negativno o njegovom drugom prijatelju, na to mu je
ovaj odgovorio: Doao si mi u posjetu i nainio tri grijeha:
omrznuo si mi prijatelja, ispunio mi srce neim od ega je bilo
poteena i doveo u pitanje svoju povjerljivost/ 1 1 1
Zato nas Hasan el-Basri podstie na opreznost. On
upozorava: Ko tebi prenosi tue rijei, on i drugom prenosi

109 lbjau 'ulumi-d-din, 3 / 1 627 i Zbirka Vjerovjesnikovib dova i '.(!k rova, str. 697-698.
I lO
llja11 'ulumi-d-din, 3 / 1 626.
1 1 1 Iljau 'u/utili-d-din, 3 / 1 628 i Kitabu-1-kebair, str. 1 62.

46
tvoje rijei/ 1 12 Tako j e jednom prilikom halifa Sulej man b .
Abdu lmelik sjedio s a Zuhrijem, poznatim i slamskim
uenjakom, kada je doao neki ovjek, kome je Sulejman
rekao: uo sam da si o meni govorio to i to! ovjek mu je
iznenaeno odgovorio: Niti sam to ikada izgovorio, niti uope
znam za to! Sulej man mu na to dodade: Onaj ko mije to prenio
je iskren ovjek! Zuhri, uvi to, obrati se Sulej manu rijeima:
Klevetnik ne moe biti iskren! Sulej man mu odvrati : Istinu si
rekao!, a onome ovjeku koj i je bio optuen za te rij ei dodade:
. . .
Slobodan Sl, 1'd'l sa mtrom 1 selametom.1 1 1 3
Kakvim zlom moe rezultirati prenoenje tuih rijei i
kleveta mi to ni slutiti ne moemo! Kada se ve pojave nj ihove
pogubne posljedice, mi, tada, ostaj emo bespomoni i nemamo
naina da djelujemo. Najbolj i primjer za to je sluaj koj i
prenosi Hammad b. Seleme a biljee ga dvojica islamskih
velikana imam Gazali i hafiz Zehebi . U tom kazivanju j e
navedeno sljedee: Neki ovjek je prodao roba, naglasivi
kupcu: 'On, osim klevete, nikakve druge mahane nema!' Kupac
ga je sa zadovoljstvom kupio, jer je imao samo jednu mahanu.
Meutim, rob je neko vrijeme klevetu prikrivao, a onda, nakon
izvjesnog vremena, obratio se gazdarici, rekavi joj: 'Moj
gazda te ne voli, nego se pretvara. Nego, ja ti savjetujem da
uzme britvicu i, na spavanju, mu odsijee malo kose, koju u
ja zaarati, pa e te on puno zavoljeti! ' Nakon toga je otiao
gazdi i u povjerenju mu rekao: 'Supruga ti je nala ljubavnika i
eli da te ubije! Pretvara) se da spava, pa e se uvjeriti u to!'
I. uistinu, ovjek se pre{varao da spava. Ona je dola, nosei
britvu, a on mislei da e ga ubiti, ustane, preduhitri je u tome
i on nju ubije. Saznavi za to rodbina ubijene ene doe i ubije

1 1 2 Kitabu-1-kebair, str. 1 6 1 .
l l .l Spom. djelo, isti tom i stranica.

47
njenog mua. Nakon toga, izbio je pravi sukob izmeu njihove
dvije porodice/ 1 14
Koliko, zaista, jezik uini tete u ljudskom ivotu? ! To je
samo jedan primjer! A koliko ima primjera takvih i slinih koje
bismo mogli iznjedriti iz nae svakodnevnice. Koliko je puta
zbog takvih i slinih, svjesno i l i nesvjesno izgovorenih rijei,
dolo do sukoba izmeu prijatelja, rastave brakova, problema
izmeu razliitih vjerskih, nacionalnih, politikih i drugih
grupacija, nesporazuma meu dravama, pa ak i do samih
ratnih intervencija i sukoba? !
Na j e zadatak da kao vjernici, pokuamo eliminirati takvu
upotrebu jezika ili, u najmanju ruku, minimizirati tu nau
svakodnevnu naviku. I , ne samo to, nego se treba truditi pa to
iskorjenjivati i u naim porodicama, na naim radnim mjestima
i meu lj udima sa kojima komuniciramo, ako eventualno,
primij etimo takav vid upotrebe jezika.
Naime, mi treba da postupimo na nain kako su postupali
nai mudri prethodnici. Oni nisu samo kritikovali tu pojavu,
ve se se trudili da je iskorijene iz svoj e svakodnevnice,
iskrenim i dobronamjernim savjetima, to, eksplicite,
primjeujemo i iz sljedeih primjera.
Mudri Lukman, savjetuj ui svoga sina, kae: Siniu,
preporuit u ti neke osobine, ako ih bude stekao, ostat d
uvaavan i respektiran: budi jednako prijazan i prema onome
ko ti je blizak i prema onome koji to nije; svoju nepromiljenost
sustegni i od plemenitog i od prezrenog; uvaj svoju brau,
odravaj rodbinske veze i osigura} ih od toga da e pridavati
panju rijeima klevetnika o njima i rijeima ogovaraa koji
eli da te iskvare i da te prevare. Neka tvoja braa budu

1 14
Ihjau 'u/umi-d-din, 3/1 630; Preporod islamskih nauka, 5/384; Kitabu-1-kebair, str.
1 62 i Es-Semerkandi, Tenbihu-1-gajilin, str. 82.

48
sigurna, kada se rastane/e, da ih nee spominjati po
. . ,us
mahanama, kao nz om tebe.
Navodi se da je neki klevetnik napisao pismo Sahibu b .
'Abbadu, u kome upozorava n a imetak jetima, a l i g a podstie
da uzme iz njega, jer ga, navodno, siroe puno ima. Ibn 'Abbad
mu je na poleini tog pisma napisao: Kleveta je odvratna,
makar i istinita bila. A ko to kazuje kao savjet, onda je tvoj
gubitak vei od dobitka. Boe, sauvaj da primimo onoga koji
otkriva ono to je pokriveno. Da nisi ponien tom svojom
osobinom, kaznili bismo te onako kako zasluuje tvoje nedjelo.
?rok/etnie, ne gledaj mahane, jer A llah bolje to zna od tebe.
Molim Allaha da se umrlom smiluje, siroetu da pomogne i
imetak mu uvea a klevetnika neka prokune/ 1 1 6
Neki ovjek j e doao 'Amr b. 'Ubejdu kazuj ui mu da ga
Esvari spominje u svojim priama u negativnom kontekstu.
'Amr mu, nakon tih rijei, ree: Nisi ba ispunio oekivanja od
druenja sa tim ovjekom, jer si nam prenio ono to on pria,
niti si ispunio dunost prema meni, jer si mi rekao o mom bratu
ono to mi je mrsko. Reci mu da e nas smrt oslijepiti, ka bur
prihvatiti, Kijamet nas okupiti, a A llah nam presuditi, a On je
Allah najbolji!
Ove 'Amrove rijei treba da budu primj er svima nama kako
postupiti kada dobijemo vijest da neko o nama loe pria. Jeste
li u njegovim rij eima outili mrnju , zavist i opakost, kao to
je primjeujemo u posljednje vrijeme kod naih muslimana koj i
se, putem medija, svaaj u i , i z petnih ila se napinj u da to vie
otrovnih strijela punih mrnje, ponienja i potcjenj ivanja, upute
drugima koj i ne misle kao oni ! Konanu presudu, kako i
potcrtava 'Amr b. 'Ubejd, treba prepustiti Allahu, Gospodaru
svih svjetova.

115 El-Gazali, cit. djelo, 5/383.

1 16 lhja11 'ul11mi-d-din, 3 / 1 630
i Preporod islamskih nauka, 5/383.

49
 Miljenj e Jahjaa b . Eksema da je opasniji i tetniji onaj
koji klevei'e i prenosi tue rijei i od samoga sihirbaza, jer
takav napravi vi.fe tete u jednom satu nego to je uinJ
sihirbaz za itav mjesec, pa do izj ava nekih drugih autora daje
djelo klevetnika i onoga . koji prenosi tue rijei tetnije i od
djela samoga ejtana, zato to ejtan samo doaptava i navodi
a klevetnik i onaj koji prenosi tue rijei konkretno i direktno
djeluje, ' 1 7 samo nas dodatno podstiu da daleko vie
razmiljamo o tetnosti takve aktivnosti naih jezika!
Na kraju, molimo Allaha M ilostivog da nas sauva od
takvih otrovnih strijela koje se svakodnevno odapinju iz neij ih
usta ka nama i l i iz naih usta ka nekom drugom.

La , la n o o be anj e i la na zak l etva

La, lano obeanje i lana zakletva spadaju u najtee i
najvee grijehe - grijehe koj i mogu izazvati nesagledive
negativne posljedice. To je jedan od negativnih produkata
naeg jezika. U ovom radu e biti aktualiziran stav erijata o
spomenutim pitanj ima.
La, lano obeanje, lano svjedoenje i lana zakletva
veliki su grijesi. Koliko su ta svoj stva tetna najbolje potvruju
brojni kur'anski ajeti i Vjerovjesnikovi, s.a.v.s., hadisi u koj ima
se otro osuuj u ti veliki grijesi. Tako A llah Uzvieni u jednom
ajetu s Svojoj Knj izi naglaava da nee uputiti na Pravi put
onoga koj i mnogo lae: A llah nee ukazati na Pravi put onome
koji u zlu pretjeruje i koji mnogo /ae/ 1 1 8

117 V idi o ovim razmiljanjima: Tenbibu-1-gafilin, str. 82.

I IR Cafir, 28.

50
 U svojstva pravih i iskrenih vjernika Allah Plemeniti ubraja
udaljavanje od laganja i lanog svjedoenja: l oni koji ne
. - 11 1 9
- lazno.
sv;edoce
Dovoljno je pogledati ajet u kojemu Allah M ilostivi u istu
ravan smjeta mnogobotvo i laan govor i shvatiti koliki
grijeh predstavljaj u la, lani iskaz i lano svjedoenje: I
.
. poganz'h z. k/onzte
. se k umzra 0
k/omte se laznog govora.1 12
v

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je la uvrstio u licemjerna

svojstva, to, eksplicite, potvruj e njegovu opasnost po vjeru
ovjeka. Ebu H urejre, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao: Tri su znaka licemjera: kada govori - lae; kada obea
ne - i:;puni i kada mu se ta povjeri - iznevjeri/ 121

U predaj i 'Abdullaha b. 'Amra, r.a., spominj u se etiri

svojstva. U toj predaj i Poslanik islama, s.a.v.s., upozorava: Kod
koga se nau etiri svojstva bit e, uistinu, licemjer, a kod koga
se nae jedno od njih on ima jedno svojstvo licemjera. sve dok
ga ne ostavi, a to je: kada govori - lae, kad ta ugovori -
iznevjeri, kada obea - ne ispuni i kada ra.\prav(ja -
. . 1 1 22
pret;eru_w
Poslanik, s.a.v.s., u predaj i 'Abdullaha b . Mes'uda, r.a.,
upozorava na taj veliki grijeh napominjui da j e on uzronik
grijeenja a sa grijeenjem se stie do dehennemske vatre. U
toj predaj i Vjerovj esnik, s.a.v.s., j asno afirmira istinit govor a
upozorava na opasnost lanog govora, istiui: Drite se
iskrenosti, jer iskrenost vodi dobroinstvu a dobroanstvo vodi
u Dennet. ovjek e neprestano gcnoriti istinu i traiti istinu
sve dok se kod A llaha ne upie daje iskren. uvajte se lai, jer

l l? E/-Furkan, 72.
1 20 EI-Haddt 30.
121 H adis biljee Buhari u Sahihu: 2 - Kitabu-1-imani, 24 - Babu 'alamcti-1-
munafiki, hadis br. 33 i Muslim: Muslimova zbirka br1disa, 1 /6 1 , hadis br. 27.
1 22 Hadis biljei l3uhari u Sabibu, istom kitabu i babu, hadis br 34 i Muslim:
.
Muslimova zbirkrl badisa, 1 /60, hadis br. 26.

51
la vodi u pokvarenosti i grijeenje a pokvarenost i grijeenje
vode u Vatru. ovjek e neprestano lagati sve dok se kod
.
A llah a ne upzse da 1e lazac. 123

'Abdullah b. Mes'ud, r.a., poj anj ava, kako navodi Malik,

da ovj ek kada god slae, na njegovom srcu se pojavi po jedna
crna taka i, ukoliko nastavi sa takvom praksom, njegovo srce
totalno pocrni i tada se kod A llaha upisuje u osobe koje postaju
12
laci !
Vjerovjesnik, s.a.v.s., je kategoriki negirao d a vjernik moe
biti laac ! U predaj i Sulejma b. Safvana se prenosi da je
Poslanik, s.a.v.s., bio upitan, da l i vjernik moe biti kukavica i
krtica, pa je odgovorio da moe, ali j e na pitanje da li vjernik
moe biti laac, odluno odgovorio: Ne moe! 125
Lalj ivce Allah Uzvieni nee ni pogledati, nee sa nj ima
govoriti, niti e im oprostiti na Sudnjem danu, nego e im
pripremiti stranu kaznu, kao to Vjerovj esnik, s.a.v.s., prijeti u
predaj i Ebu Hurejre, r.a: A llah na Sudnjem danu tri osobe nee
ni pogledati, niti e s njima govoriti, od grijeha ih nee oistiti
a dobit e i teku kaznu: starac koji poini blud, vladar koji
lae i siromah koji je oho/1 126
Koliko je svojstvo lai bilo mrsko Allahovom Poslaniku,
s.a.v.s., najbolj e i lustrira hadis koj i prenosi Aia, r.a., a u kojem
se kae: A llahovom Poslaniku, s. a. v.s., nijedno svojstvo nije
bilo mre od lai! Kada bi neko u njegovom prisustvu slagao,

1 23 H adis biljee Buhari u Sabih: 78 - Kitabu-1-edeb, 69. poglavlje, hadis br.

6094 i Muslim u Sahihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 29 - Babu
kabhi-1-kezibi ve husni-s-sidki ve fadlihi, hadis br. 2607. (Vidi, takoe:
Muslimova zbirka hadisa, 3/272, hadis br. 1 809).
1 24 Vidi ovu mevkuf-predaju kod Malika u Muvettau: 56 - .Kitabu-1-kelam, 7 -
Babun ma dae fi-s-sidki ve-1-kezibi, predaja br. 1 8.
1 25 H adis je murse! i biljei ga Malik u Muvellau: 56 - Kitabu-1-kelam, 7 - Babun

ma dae fi-s-sidki ve-1-kezibi, h adis br. t 9.

1 26 Hadis biljei Muslim u Sahih: l - Kitabu-1-iman, 46. poglavlje, hadis br. 1 06.

52
Poslanik, s. a. v. s. , bi prema njemu os;ecao neku vrstu
nelagode, sve dok ne bi saznao da se taj ovjek, zbog te lai,
.
poka;ao .,, 27
La nije samo tetna, ona ak i zaudara, al i mi to trenutno ne
osjeamo. To meleki, obzirom na nji hovu suptilnost, itekako
osjeaju i udaljavaj u se od lalj ivaca, koj i svoj im laima
nadaleko ire neugodan miris i neprijatan smrad. 'Abdullah b.
Omer, r.a, prenosi Vjerovjesnikove, s.a.v.s., rijei u vezi s tim:
Kada osoba slae meleki se, zbog neugodnog mirisa te lai,
udalje na veliku udaljenost/ 128
La je svojstvo stanovnika Dehennema. Zbog toga to
svojstvo svakako treba izbjegavati. To je naglasio i Ebu Bekr
es-Siddik, r.a., kada je, nakon Poslanikove, s.a. v.s., smrti,
rekao: A llahov Poslanik, s. a. v. s., je prve godine stajao na ovom
mjestu na kome ja sada stojim, a onda je zaplakao i rekao:
'uvajte se lai, jer je ona grijeh a oboje (i la i grijeh) e u
Dehennem!" 29
Ta negativna osobina, koj u realiziramo naim j ezicima,
spada u najvee prevare. Tako je definira Allahov Poslanik,
s.a.v.s., u predajama N uvasa b. Sem'ana i Sufjana b. Usej ida u
koj ima se kae: Meu najvee prevare spada da kae neto
svom bratu, pa ti on povjeruje, a ti njemu slae/ 1 30

1 27 Hadis biljei Tinnizi u Sunemr. 28 - l(jtabu-1-bini ve-s-silcti, 46 - Ma dae 6-s-sidki

ve-1-kezibi, hadis br. 1 973 i ocjenjuje ga kao hasen/dobrom predajom.
l 28 Hadis biljei Tirmizi u Sunmrr. 28 - l(jtabu-1-bini ve-s-silcti, 46 - Ma dae 6-s-sidki

ve-1-kezibi, hadis br. 1 972 i ocjenjuje ga kao hasenun-dejjidun-garibun.

12 Hadis biljee Nesai u Sunem1 i Ibn Made u Sunenu. Lanac ovog hadisa je

dobar. (Vidi Irakijevu ocjenu u Iijau 'ulumi-d-dinu, 3 / 1 588).

1 30 Hadis biljee Buhari u EI-Edebu-1-mlljredu i Ebu Davud u Sllf/em1 od Sufjana

b. Usejida. Ibn 'Adijj ovu predaju smatra slabom . Meutim, Ahmed i

Tabcrani taj hadis biljee od N uvvasa b. Sem'ana s dobrim lancem
prenosilaca. (Vidi o tome ocjenu hafiza T rakija u lhjau '11/umi-d-dinu,
3/3/ 1 588- 1 589).

53
 Mnogi ljudi lau i izmiljaj u prie kako bi druge nasmijali i
zabavili. Treba naglasiti da je smijeh i oputanje islamom
dozvoljeno, ali ako se tom prilikom ne koristi la. Poslanik,
s.a.v.s., nikada, ni u ali, nije lagao. Naprotiv, on je otro
upozoravao na takvu aktivnost naeg jezika. U predaj i Behz b.
Hakima, od njegovog oca a on od djeda, kae se da je
Vjerovj esnik, s.a.s.v., otro kritikovao la prilikom
nasmij avanja drutva: Teko onome ko pria i tom prilikom
lae kako bi nasmijao drutvo! Teko njemu! Teko njemu/ 1 3 1
Kakva kazna e snai lalj ivca najbolje potvruje
Vjerovj esnikov, s.a.v.s., san a njegov san je istinit. Kako
prenosi Semure b. Dundub, r.a., Poslanik, s.a.v.s., je u snu
vidio dvoj icu ljudi, jednoga koj i je sjedio i drugoga koji je
stajao uz onog to je sjedio. Onaj koj i je stajao drao je
gvozdeni ara koj im je ubadao u usta onoga koj i sjedi i tako
ga vukao dok mu taj ara nije doao do zatioka. Tako je
ponavljao sve dok Poslanik, s.a.v.s., nije upitao, ta to znai, pa
mu j e odgovoreno: to se tie ovoga kome razgu/juju i cijepaju
vilice, on je bio veliki laac, priao je lai i od njega je ta la
prenoena na sve strane, pa e takvu patnju imati sve do
Sudnjeg dana/ 1 32
Prenosi se da je Musa, a.s., pitao Gospodara svjetova: Koji
Ti je rob, Gopodaru moj, najdrai?, na to mu je On
odgovorio: Onaj koji jezik ne koristi za la, ije srce nije
greno i iji spolni organ ne ini blud/ 1 33

1 1! ladis bilje:le Ebu Davud, Nesai i Tinnizi . Tinnizi ga ocjenjuje dobrom predajom
- hasen. (Vidi lrakijevu valorizaciju ovog hadisa: Ibjau 'ulumi-d-dtit, 3/1 590).
u2 Vidno opirniju verziju ovog hadisa biljei Buhari u Sahibu: 23 - Kitabu-1-

denaiz, 93. poglavlje, hadis br. 1 386. (Vidi, takoe: Bubarijeva zbirka hadtrr;,
2/ 399-400).
133 lbjrm 'ult1111i-d-din, 3 / 1 593.

54
 Mudri Lukman je savjetovao svoga sina: Siniu, uvaj se
lai! Ona je slasna kao meso prepelice kada ga ovjek tek
3
1spece.1 1 4
v

La no obeanj e

Vjemikovo obeanje je dug i emanet koje treba ispuniti u

cijelosti. Allah Uzvieni na to upozorava: O vjernici,
ispunjavajte obaveze/ 1 35
Ta osobina je krasila, pored ostalih, I sma'ila, a.s., kojeg
Allah Plemeniti u Svojoj Knj izi istie i hval i : I spomeni u
Knjizi Isma 'ila! On je ispunjavao dato obeanje/ 1 36 I mam
Kurtubi u svom tefsiru navodei predaje u vezi sa spomenutim
ajetom, kae da je to zbog toga to je Isma'il, a.s., obeao
jednom ovjeku da se u odreeno vrijeme sretnu. ovjek je
zaboravio na dogovoreni Sastanak, pa ga je Isma'il ekao itav
dan i no, a po jednoj predaj i tri dana i tri noi ! ak Jezid er
3
Rekai tvrdi da ga je lsma'il a.s., ekao ak 22 dana ! ! ! 1 7
Ispunjavanje datog obeanja bila je prepoznatljiva crta svih
Allahovi h poslanika. Ehu Davud biljei da je posljednj i
Allahov vjesnik, M uhammed, s.a.v.s., ak i prije nego to je
postao poslanik, ekao jednog ovjeka tri dana i tri noi, jer je
on zaboravio na obeani sastanak. 'Abdullah b. ehi el-Hamsa'
(u nekim predajama: el-Hansa'), ovjek koj i je zabrovaio na taj
sastanak, sjetio se nakon tri dana i pohitao ka tom mjestu i , gle,
uda: zatekao mladog Muhammeda, a.s., kako ga eka!

D4 Preporod islamskih na11ka, 5/335.

1 35 EI-Maida, 1 .
1 36 Merjem, 54.
m El-Kurtubi, EI-Dami'll Ji ahkami-I-K11r'rm, 1 1 / 1 2 1 .

55
Muhammed, a.s., mu je tada rekao: Mome, doveo si me u
neugodnu situaciju, ekam te evo ve tri (dana)/ 1 38
Koliko su ashabi vodil i rauna da nekome ne dadnu lano
obeanje najbolj e e nam posvj edoiti sluaj 'Abdullaha b.
Omera, r.a., koj i je, iako je bio na samrti, htio realizirati dato
obeanje. On j e na samrti rekao svoj im ukuanima: Jedan je
Kurejija zaprosio moju kerku. Ja sam mu dao neto slino
obeanju. Tako mi Allaha, ne elim da Allaha sretnem s
treinom licemjerja pri sebi! Pozivam vas za svjedoke da sam
. tl 39
mu dao SVOJU kcer
' ku za zenu.

La n a zakl etva i lano svjedoenje

Meu naj vee grijehe spadaj u lana zakletva i lano

svj edoenje. Ranije smo spomenuli da je Allah Uzvieni u
poglavlju El-Hadd u istu ravan stavio oboavanje kumira i
lani govor i lano svjedoenje, dok u poglavlju EI-Furkan
robove M ilostivog opisuje, pored ostalog, kao one koji ne
. tl 40
lazno.
SVJedoce
Kolika j e opasnost toga grijeha najbolje e doarati Ebu
Bekretova, r.a, predaj a u kojoj se navodi da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., upitao: Hoete li da vas obavijestim o najveim
grijesima'! To je ponovio tri puta. Nakon toga je rekao:
Pripisivanje A llahu druga, neposlunost roditeljima i lano
svjedoenje ili laan govor! Allahov Poslanik, s.a. v. s., je bio
naslonjen, pa je sjeo. Toliko je to ponavljao (tj . rijei : lano
svjedoenje ili lani govor) da smo u sebi rekli: 'Da hoe

13M H adis bilje:li Ebu Davud u Sunenu: K.itabu-1-edeb, 87 - Babun fi-1-'ideti,

hadis br. 4996.
1 39 Vidi ovaj primjer: lh;au 'ulumi-d-din, 3 / 1 586.

1 40 EI-Furkan, 72.

56
uutjeti! ' (tj . suosjeali smo sa nJ tm i nismo eljeli da ga to
uznemirava). 141
Dakle, lano svjedoenje i laan govor je Poslanik islama,
s.a.v.s., posebno izdvoj io i toliko ponavljao, kako bi ukazao na
njihovu izuzetnu opasnost i stravine posljedice koje mogu iz
toga proizai.
Hurejm b. Fatik el-Esedi, r.a, prenosi jedan, takoe,
upozoravaj u i hadis od Vjerovjesnika, s.a.v.s. u kome se kae:
Allahov Poslanik, s. a. v. s. , je jedne prilike, nakon klanjanja
sabah-namaza, ustao i rekao: 'Lano svjedoenje je ravno
irku! ', a onda je prouio kur'anski ajet: 'i izbjegavajte lani
govor, budite iskreno Allahu odani, ne smatrajte Njemu nikoga
2
ravnim! '(El-Hadd, 30) 1 4

Kad a j e l a d ozvo lj e na?

La nije zabranjena sama zbog sebe, nego zbog tete koj u

obavezno uzrokuje. Budui d a j e govor sredstvo koj im se
ostvaruju ciljevi, onda treba napomenuti da u situaciji kada se
cilj moe ostvariti i istinom i neistinitim govorom - tada je la
strogo zabranj ena! Meutim, ako se cilj ne moe ostvariti
istinom, a on je neophodan ili obavezan, onda la postaje
dozovoljenom. Tako je, naprimj er, zatita muslimanske krvi
obavezna, pa ukoliko bi se izgovaranjem istine ugrozio

141 H adis biljee Buhari u Sahihu: 87 - Kitabu-d-dijat, 2. poglavlje, hadis br.

687 1 i Muslim u Sahihu: 1 - Kitabu-1-iman, 38 - Babu bejani-1-kebairi ve
ekberuha, hadis br. 87. (Pogledaj, takoe: Muslimova zbirka badisa, 1 /7 1 ,
hadis br. 46.)
1 4 Z H adis biljee Tirmizi u Sunenu: 36 - Kitabu--ehadat, 3 - Ma dae fi
ehadeti-z-zur i ocjenjuje ga kao garib-predaju; Ebu Davud: Kitabu-1-akdije,
Rabun fi ehadet-z-zur, hadis br. 3599; Ibn Made u Srmer111: 1 3 - Kitabu-1-
ahkam, 32 - Babu ehadeti-z-zur, hadis br. 2372 i Ahmed u Musnedu, 4/ 1 78,
233, 321 j 322.

57
muslimanski ivot i stradala neka osoba zbog zulumara kojem
bi se istinita informacija pruila - onda je la obavezna, kako
bi se nevina osoba zatitila!
Tako Mejmun b. Mehran kae da je nekada la bolja od
istine! Za tu tvrdnj u on navodi primjer ovjeka koji nosi sablju
i p ita za drugu osobu koj u namjerava ubiti. Ako mu kaemo
istinu, otkrit emo ovjeka koj i e biti ubijen! Zbog toga se
istina mora preutiti i upotrijeb iti la, koja nam tada postaje
obavezna, kako b ismo sauvali ivot dotine osobe! 1 43
Takoe, ako se rat ne moe sprijeiti ili zaustaviti, ili se ne
mogu pomiriti zavaeni, ili se ne moe pridobiti neije srce da
afirmira dobro, izuzezv pomou lai, onda ona postaje
dozvoljena, samo je potrebno uvati se koliko god je to vie
mogue. Naime, ukoliko ovjek slae, postoj i bojazan da mu to
ne pree u naviku, pa da, eventualno, slae i kada za to ne bude
u nunoj situacij i .
Izuzetne situacije je Poslanik islama, s.a.v.s., opisao u
predaj i Ummu Kulsum bint 'Ukbe b . ebi M u'ajt, r.a., gdje kae:
Nije laac onaj koji nastoji izmiriti ljude, pa prenese dobro ili
kae dobro (lijepu rije) od sebe, u cilju njihova izmirenja/ 1 44
I slamski uenjaci, tumaei citirani hadis, kau da e ovjek
iznositi samo dobre osobine i l i dobra djela tih ljudi a
izbjegavati nji hove loe osobine i ono to su rekl i o drugima,
tako da to nee, ustvari, biti la, ve izbjegavanje spominjanja
loih osobina i stvari kod dotinih lj udi, kako bi, na taj nain,
doli do izmirenja dvije osobe. 14 5

1 4.1 Vidi ovaj primjer kod Gazalij a Preporod islamski/; nauka 5/337.
, ,

1 44 Hadis biljee Buhari u Sahihu: 53 - Kitabu-s-sulhi, 2. Babun lejse-1-

kazibullczi j uslihu bcjne-n-nasi, hadis br. 2692. i Muslim u Sabibu: 45 -
Kitabu-1-birri ve-s-silct:i vc-1-adabi, 27 - Babu tahrimi-1-kezibi ve beja ni -1-
mubahi minhu, hadis br. 2605.
1 45 Vidi o tome: Fetbu-1-Ban; 5/353.

58
 ak neki uenj aci idu dotle da kau da se moe upotrijebiti i
klasina la, hvalei jednoga drugome, kako bi se izmirili. Uz
to, spada i la u ratnim uvjetima kako bi se izbjeglo stradanje i
la ovjeka svojoj supruzi i supruge njemu, kako bi sauvali
branu zajednicu i postojeu hannoniju u braku. To se
ekspi licite prijeuj e u Muslimovom predanju u kojem, ve
spomenuta, Ummu Kulsum, r.a., kae: Nisam ula
Vjerovjesnika, s. a. v. s., da je dozvolio bilo ta od lai koje ljudi
prakticiraju, izuzev u tri momenta: u ratu, u pomirenju izmeu
ljudi i u prii ovjeka svojoj eni i enino} prii njemu/ 1 46

U mjesto la i - al uzija

ovjek e nekada doi u vrlo neugodan poloaj . Ako kae

istinu - moe nainiti velike neugodnosti, a ako slae - uinit
e grijeh. Tada ovjek sasvim slobodno moe pribjei aluzij i,
nekoj vrsti marifetluka i konkretno ne odgovoriti na
postavljeno pitanje. Prenosi se da je jedan od naih asnih
prethodnika govorio: U aluziji je ovjeku dovoljno izlaza od
laz t ., / 47
.

Poznat je sluaj Poslanika, s.a. v.s., i Ebu Bekra, r.a, kada su

bili u nekoj vrsti izvidnice u blizini Mekke, dobijaj ui
informacije o muricima, prije nego j e dolo do osloboenj a
Mekke. Upitani odakle dolaze, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je
odgovorio: Mine-l-rnai l Iz Vode, aludirajui da smo svi
stvoreni iz vode, to je bila istina, a prikrivajui da dolaze iz
Medine, jer bi ih onda neprij atelj otkrio i, tako, osujetio
oslobaanje Mekke. ovjek je mislio da se radi o p lemenu Ma'
iz Iraka i time se zadovolj io, te iznio vrlo vane i dragocj ene
informacije o kretanj u idolopoklonika iz Meke i tako

1 46 Muslim u Sahihu: cit. kitab, bab i br. hadisa.

1 47 Preporod islamskih nauka 5/342.
,

59
muslimanima olakao konano oslobaanje Mekke iz ruku
nevjernika 630. god.
Na kraju emo navesti neke pnmJer kako su se nast
prethodnici vjeto koristili aluzijom i marifetlucima kada su
eljeli izbjei la i tako se sauvati od grijeha, ali i izbjei
neugodnosti koje bi ih zadesile da su direktno kazali ono to su
mislili.
M uaz b . Debel, r.a, bio j e hazreti Omerov, r.a., namjesnik.
Kada se vratio kui, ena mu je prigovorila: Nisi donio svojoj
porodici ono .to je uobiajeno da donose namjesnici! l l On se
pravdao tako to joj je rekao: Nisam mogao jer sam imao
nadzornika! Ona na to primjeti: Kako je Omer mogao poslati
nadzornika za tobom, a bio si povjerljiv kod Poslanika, s. a. v. s.,
i Ebu Bekra? l Te njene rijei su se proirile meu enama, pa
kada je za to uo Omer, r.a., poslao je po njega i upitao ga:
Kako to tvrdi da sam za tobom poslao nadzornika? l Mu'az,
r.a, mu je odgovorio: Nisam imao drugoga izlaza nego da se
tako opravdam pred svojom enom! (mislei pod nadzomikom
na Allaha Uzvienog, koj i sve svojim znanjem zna i nadzire ! ) .
Nakon toga, Omer, r.a, s e nasmijao i dao mu neto, rekavi :
. 1148
1 . . . ovzm.
ZadovoyzJe
Ibrahim en-Neha'i, poznati uenjak iz druge generacije
muslimana, nije svojoj kerki govorio: Kupit u ti slatki, ve
je govorio: ta misli. da ti kupim slatki?, p laei se da,
eventualno, zaboravi i l i ne imadne mogunosti kupiti, da ne
doe u iskuenje da joj slae ! 149
Spomenuti uenjak, kada bi ga neko zvao a nije volio da ga
sretne i doeka u svojoj kui, rekao je svojoj sluavki: Reci 'mu
da me potrai u damiji, a nemoj mu govoriti da nisam ovdje
kako ne bi bila la!, a a'bi, veliki islamskih uenjak iz prvih

14K If?Jau 'ulunli-d-din, 3 / 1 599.

1 4? Cit. djelo, tom i strana.

60
generacija muslimana, kada bi ga neko traio a on bio u kui, a
nije volio da izlazi sa tom osobom, nacrtao bi krug i rekao
svoj oj sluavki: Stavi prst u ovaj krug i reci mu: 'Nije ovdje!'15 0
Mudro nas savjetuje Ibrahim en-Neha'i kako da postupimo
kada doemo u izuzetno neugodnu situaciju. On kae: Kada te
neko pritijesni, pa ne bude imao drugoig izlaza, a mrsko ti je
slagati, onda reci: 'A llah zna ta (ni)sam rekao o tome. ' Tako
e onaj koji slua misliti da se negira neto, a kod tebe e to
biti potvrda/ 1 5 1

Ps ovka, razvratan i ru an g ovo r

Psovka, razvratan i ruan govor posljedice su aktiviranja
naeg jezika. To su grijesi koj ih se moemo sauvati, uvajui
svoj jezik i palj ivo vodei rauna o tome ta izgovaramo.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., u predanju Abdullaha b. Mes'uda,
r.a., upozorava: Psovanje vjernika je grijeh a borba protiv
njega je kufr! 1 52 Pod psovanjem vjernika misli se na svaku
vrstu uznemiravanja. Svaka vrsta uznemiravanja vjernika je
strogo zabranjena. Allah Uzvieni to definira oitim grij ehom:
A oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju,
tovare na sebe klevetu i pravi grijeh. 1 53
to se, pak, tie borbe i ratovanja protiv vjernika, to je u
rijeima Poslanika, s.a.v.s., oznaeno kao kufr, islamski
uenjaci nemaju jdinstven stav. Dio uenjaka smatra da je to

I SO Ibid.
1 51 Preporod islamskih nauka, 5/342.
1 52 Hadis biljee Buhari u Sahihu: 78 - J(jtabu-1-edebi, 44 - babun ma junha

'ani-s-sibabi ve-l-le'ani, hadis br. 6044. i Muslim u Sahihu: 1 - !(j tabu-l

imani, 28 - babu bejani kavli-n-Nebijji, sallaUahu alejhi ve sellem: Sibabu-1-
muslimi fusukun ve kitaluhu kufrun, hadis br. 64.
1 53 EI-Ahzab, 58.

61
kufr ni'me (poricanje Al lahove b lagodati), a ne kufr koj i izvodi
iz vjere, drugi, pak, smatraj u da se tim hadisom isklj uivo el i
ukazati n a veliinu i opasnost dotinog grijeha, dok ima i onih
koj i smatraj u da se kufr u spomenutom hadisu odnosi na onoga
1 54
koj i taj grijeh smatra dozvoljcnim.
Ukoliko doe do psovanj a i vrij eanja, za to e grijeh snositi
osoba koj a je uzrokovala takvu reakciju, pod uvjetom da druga
osoba bude dostoj anstvena i ne pree mjeru u uzvraanju na te
uvrede. Ebu Hurejre, r.a., prenosi hadis Poslanika, s.a.v.s., u
kojem se kae: to se tie dvojice koji jedan drugog vrijeaju
(psuju), onaj koji prvi pone snosi sav grijeh, pod uvjetom da
drugi u svom odKovoru ne pree mjeru i ne kae vi.e nego to
Je nJemu receno
-
.,J55
o o

Pored toga, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je zabranio psovanje

mrtvih, kao to se navodi u Buharij inoj predaj i od Aie, r.a: Ne
psuj te mrtve, jer su oni nali ono to su sebi pripremi/i/ 1 56, dok
se u Tirmizijinom predanj u od M ugire b. u'be spominje: Ne
psuj te mrtve, jer to uznemirava ive/1 5 7
Uz to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio psovanje
vremena, vjetra, poviene temperature i pijetla.
Ebu Hurejre, r.a, prenosi da je Allahov Vjesnik, s.a.v.s.
kazao: Nemojte psovati vrijeme, jer je A llah vrijeme/m, a u
drugog duoj verziji Vjerovjesnik, s.a.v.s., navodi da je Allah
Uzvieni kazao: ovjek me uznemirava svojim govorom: 'Loa

1 54 Vidi o tome: dr. Muhammed Nu'ajm Jasin, El-Iman, str. 251 -252.
1 55 H adis biljee Muslim: MusliflJOVa zbirka hadisa, 3/274, hadis br. 1 81 2; Ebu
Davud u Sunenu: Ki tabu-1-edebi, 44 - Babu-1-mustebbani, hadis br. 4894 i
Tirmizi u Sunenu: 28 - Kitabu-'1-birri ve-s-sileti, 5 1 - Ma dae fi--etmi,
hadis br. 1 98 1 . i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
1 56 U pore di : Bubrmjina zbirktJ badisa (saetak), str. 306, hadis br. 701.
1 57 Uporedi: Sunm: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, S l - Ma dae fi--ctmi, hadis

br. 1 982.
m Hadis biljei Muslim: Mm/imova zbirka br;disa, 3/275, hadis br. 1 8 1 4.

62
li vremena!' Zato neka niko ne kae: 'Loeg li vremena! ', jer Ja
sam vrijeme. m Mijenjam njegove noi u dane, a kada
dnem .a
h Ije T cu
" "/
z h usmrtlll. 160

Ummu-s-Saib, r.a., je imala povienu temperaturu i loe se o

tome izrazila, pa j oj je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Nemoj
psovati groznicu, jer ona brie grijehe sinova Ademovih, kao
to ko vaki mijeh skida hru sa e/jeza/ 1 61
Zejd b. Halid el-Duheni, r.a, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,
uopozorio: Nemojte psovati pijetla. jer on budi na namaz/ 1 62
Ubejj b. Ka'b, r.a, prenosi da j e Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Nemojte psovati vjetar, pa ako vidite neto to ne volite,
prouite: 'A ilahumme inna nes 'eluke min hajri hazihi-r-rihi ve
hajri ma fiha ve hajri ma umiret bih i, ve ne 'uzu bike min erri
hazihi-r-rihi ve erri majiha ve erri ma umiret bihi!' - Allahu,
molimo te za dobro ovog vjetra, za dobro koje nosi i za dobro s
kojim je poslan, a utjeem ti se od njegovog zla, zla koji nosi i
zla s kojim je poslan/ 1 63 U drugim predanjima se kae: Nemojte
psovati vjetar, jer je on A llahova milost ljudima, nosi im milost
i kaznu, nego molite Allaha za njegovo dobro i utjeite se od
.
n;egovog zla., , 64

1 59 Tj. Ja uzrok ujem sve to se:: dogaa u tom vremenu.

1 60 Hadis biljei Muslim: Mu.rlimova zbirka hadisa, 3/274, hadis br. 1 8 1 3.
1 6 1 Hadis biljei Muslim u Sahilm: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti vc-1-ladabi, 1 4 -

Babu sevabi-i-mu'mini fima jusibuhu min meredin ev huznin cv nahve

zalike:: , hadis br. 2575.
1 62 Hadis biljei Ebu Davud u Stmerut: Kitabu-1-cdcbi, 1 1 2 - Ma dae fi-d-diki

vc-1-behaimi, h adis br. S 1 0 1 . H adis je vjerodostojan. (Vidi: Shihu-1-Dami'i

s-sagin ve '{!jedetuhu, 2/ 1 222, hadis br. 731 4).
1 63 H adi s biljei Tirmizi u Sunenu: 34 - Kitabu-1-fiten, 65 - Ma dae fi-n-nehji

'an sebbi-r-rihi, hadis br. 2252 i ocjenjuje ga kao hascnun-sahihun i Ahmed

u Munsedu, 5/ 1 23. Predaja je autentina. (Provjeri: Sabihu-1-Dami'i-s-sagiri ve
zyadetubu, 2/ 1 223, hadis br. 2538 i 731 5) .
I M H adis biljee:: Ibn Made u Sunenu: 33 - Kitabu-1-edebi, 29 - babu-n-nehji
'an sebbi r rihi, hadis br. 3727 i Ahmed u MIISnedu, 2/250, 268, 409, 437 i
- -

63
 Posebno je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upozorio na psovanje i
vrijeanje ashaba. U predaj i Ebu Hurejre, r.a, on energino
kae: Ne vrijeajte (ne psujte) moje ashabe! Ne vreajte (ne
psuj te) moje ashabe! Tako mi Onoga u ijoj je ruci moja dua,
kada bi neko od vas udijelio koliko brdo Uhud zlata ne bi
dostigao vrijednost njihovog mudda (pregrt) niti pola
njega/ 1 65
Hafiz Zehebi tvrdi da onaj koji napada i psuje ashabe izlazi
1
iz vjere i prestaje biti vjernik. 66
Psovka i vrijeanje Allaha i Njegovog Poslanika, s.a.v.sa.,
kao i temeljnih istina vjere, ne samo da su teki grijesi, nego, u
isti mah, poinioca izvode iz vjere i svrstavaj u ga u otvorene
nevjernike!
Ne treba vrijeati i psovati neije svetinje niti roditelje, jer
e to, ustvari doprinij eti, kako se navodi u nekim predajama, da
i oni ponu vrijeati i psovati nae svetinje i nae roditelje.
Tako Abdullah b. Amr, r.a, prenosi hadis u kojem se strogo
zabranj uje da ovjek psuje svoj e roditelje. Kako e ovjek
psovati svoje roditelje? ! Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae: U najvee
grijehe spada, uistinu, da ovjek psuje svoje roditelje! Neko je
upitao: A kako to ovjek psuje svoje roditelje, A llahov
Poslanie? On je odgovorio: ovjek psuje oca drugog ovjeka,
pa taj onda psuje njegova oca ili njegovu majku, pa mu taj
odvrati i psuje njegovu majku/ 1 6 7
Inae, svaki bestidan i besramnan govor islamom je
zabranjen i vjernik ga treba izbjegavati i svoj jezik palj ivo
uvati od onog to ima runo i razvratno znaenj e. Poslanik

5 1 8. Ovaj hadis je vjerodostojan. (Pogledaj: Sahihu-1-Dami'i-s-sagiri ve

zyadetuhu, 2 / 1 223, hadis br. 731 6).
1 6 5 Hadis biljee Buhari u Sabihu: 62 - Kitabu fadaili-s-sahabe, 5 . poglavlje,

hadis br. 3673 i Muslim, Muslimova !(/;irka hadisa, 3/225, hadis br. 1 746.
1 66 Kitabu-1-kebair; str. 237.

167 Buhari.Jina zbri/ea hadisa (saetak), str. 9 1 0, hadis br. 2008.

64
islama, s.a.v.s., jasno je naglaavao potrebu uvanja j ezika od
svega toga. Abdullah b. Mes'ud, r.a, prenosi predaju u kojoj je
Vjerovj esnik, s.a.v.s., jasno definirao vjernika: Vjernik ne
vrijea, ne proklinje, nije bestidan i besraman/ 1 68
Ukoliko se desi da se nekome omakne pa izgovori rune i
razvratne rijei, pravilo je da izgovori istigfar i zamoli Al laha
1 69
Uzvienog da mu oprosti taj grijeh!

Potvaranj e pote n i h o s o ba
Jezik se esto koristi i za potvoru i optubu neke estite i
potene osobe, npr. da j e poinila bludnu ili neku drugu
neasnu radnju i l i in. To se posebno pokuava imputirati
asnom i potenom vjerniku ili vjernici, kako bi im se
atakovalo na nj ihoy autoritet i ugled. Zbog toga Gospodar
svjetova otvoreno prijeti u Svojoj jasnoj Knj izi: One koji vole
da se o vjernicima ire bestidne glasine eka teka kazna i na
. .. 11
ovom 1 na onom svyetu; A llah sve zna, a Vl ne znate. 1 7
.

Allah Uzvieni prijetnjom prokletstvom i na ovom i na

onom svijetu, za one koj i potvore estite osobe, jasno
nagovjetava pogubnost te negativne osobine: Oni koji obijede
estite, bezazlene vjernice, neka budu prokleti i na ovom i na
.. f/ 7 J
buducem svyetu; nJ"hl' ce
ka patnJa nesnosna.

Analizirajui ove ajete dolazimo do zaklj uka da Allah

Milostivi spominj e estite vjernice, to, eksplicite, upuuje na

lGS Hadis je vjerodostojan . Biljee ga Tirmizi u S'unenu: 28 - Kitabu-1-birri ve-s

siJeci, 48 - Ma dac fi-l-la'neti, hadis br. 1 977 i ocjenjuje ga kao hascnun
garibun; Ahmed u Mumedu, 1 /404, 405 i 4 1 6 i Buhari u EI-Ede/m-1-flmjredu:
145 - Habun lejse-1-mu'minu bi-t-ta'ani, haclis br. 3 1 3 (Provjeri, takoe:
.

Sabibu-1-Dami'i-s-sagin ve zyadetuhu, 2/949, haclis br. 538 1 ) .

t m Vidi o tome: Nevevi, Zbirka Vjerovjesnikovib dova i zjkrova, str. 623-624.
1 70 En-N111; 20.
1 7 1 En-Nur, 23.

65
zakljuak da e ene ee biti predmet potvore. To najbolj e
ilustrira primj er A ie, r . a . , asne supruge Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., koju su licemjeri pokuali potvoriti. Allahova, d..,
odbrana i zatita te asne ene i nj ene estitosti - neka je Allah
s njom zadovoljan - izvrena je Njegovim direktnim
interveniranjem i afirmiranjem "njenog moralnog digniteta u
poglavlj u En-Nur, ime je svima bilo j asno o kakvom
neasnom imputiranj u licemjera se radi.
Meutim, koliko je potvora tetna i zarazna jasno i lustrira
ovaj Aiin, r.a., sluaj . I ako, znajui da je ona Poslanikova,
s.a.v.s., supruga a naa asna majka, ak su i neki vjernici
iznosili tu potvoru: Meu vama je bilo onih koji su iznosili
potvoru/ 1 72 Allah Uzvieni pita te vjernike: Zato, im ste to
j
uli, nisu vjernici i vjernice edni o drugima dobro pomislili i
rekli: 'Ovo je oita potvora!' 73
Koliko nas danas slua ovu Allahovu, d.., zapitanost? !
Koliko je danas muslimana, nakon optube nekoga na raun
drugog muslimana, spremno braniti njegovu ast i
dostojanstvo? ! Naalost, najvei dio muslimana danas se
utrkuje, nakon potvore nekog vjernika, da donosi konane
presude i iznosi svoje sumnje u pogledu njegove estitosti i
neporonosti. Posebno j e to izraeno danas u raznim
neobjektivnim medij skim kuama, koje poradi dunjalukih
prolaznih vrijednosti i materijalnog iara i l i senzacionalistike
vij esti, plasiraju vijesti i potvore bez ikakve provjere, dokaza i
argumenata, ne vodei rauna o negativnim posljedicama koje
e itekako pretrpjeti potvorene osobe. Ta potvora je izuzetno
opasna kada je u pitanj u optuba za blud.
Znaj ui da e se potvora iriti kao kuga, to je sluaj i u
dananjem vremenu, Allah Uzvieni je odredio mehanizme koji

!72 En-Nur, 1 1 .
1 73 En-Nur, 1 2.

66
e to sprij eiti i tu pojavu minimizirati. On kae: One koji okrive
po.tene ene, a ne dokau to s etiri svjedoka, sa osamdeset
udaraca biem izbiujte i nikada vie svjedoenje njihovo ne
primajte; to su neasni ljudi, osim onih koji se poslije toga pokaju
i poprave, jer i Allah prata i sami/ostanje/ 1 74
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je taj grijeh ubroj io u jedan od
najteih grijeha i toga se mus l imani posebno moraj u uvati.
Naime, Ehu Hurej re, r.a, prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao: Klonite se sedam tekih grijeha! Ashabi su upitali : A
koji su to, A llahov Poslanie? On je odgovorio: Pripisivanje
Allahu druga, sihir, ubijanje nedune osobe, uzimanje kamate,
bespravno troenje imetka siroadi, 'bjeanje s bojnog polja i
potvaranje za blud estitih i bezazlenih vjernica/ 1 75

Pro k l i njanj e
Jedan od produkata naeg jezika j e i proklinjanje, koje je
islamom izriito zabranjeno. Poslanik, s.a.v.s., j e vjernika jasno
definirao, u hadisu Abdullaha b. Mes'uda r.a: Vjernik ne
vrijea, ne proklinje, nije bestidan i besraman/ 1 76
Vjerovjesnik, s.a.v.s., je zabranio, u predanju Semure b.
Dunduba, r.a, da jedni druge proklinjemo, rekavi: Nemojte se

1 74 F.n-Nur, 4-5.
m Haclis biljee Buhari u Sahihtr. SS - Kirabu-1-vesaja, 23. poglavlje, haclis br. 2766 i
Muslim u Sahih1r. 1 - Kirabu-1-imani, 38 - Babu bejani-1-kebairi vc ekberuha,
haclis br. 89. Vidi, takoe: Muslimova zbir/ea hadisa, 1 /7 1 -72, haJis br. 47.
1 76 H adis biljei Tirmizi u Sunmu: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 48 - Ma dae
fi-1-la'neti, haclis br. 1 977 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun. Ovaj hadis
biljei, takoe, Duhati u E/-Edebu-1-mufredu; Ahmed u Mumedu, Ibn Hibban u
Sahihu i Hakim u Mustedreku, a hadiski strunjaci ga ocjenjuju autentinim.
(Vidi: Sahihu-1-Dami'i-s-sagiri ve ifjadetuhu, 2/949, hadis br. 538 1 .)

67
meusobno proklinjati Allahovim prokletstvom, niti Njegovom
srdzvbom, mtz V hennemom ./ ] 77
Dze
A llahov Poslanik, s.a.v.s., je zaprijetio onima koj i proklinj u
d a nee imati mogunosti zagovornitva niti svjedoenja na
Danu sudnjem. U predanj u Ebu-d-Derda'a, r.a, j asno se
naglaava: Oni koji puno .grok/inju nee biti na Sudnjem danu
8
svjedoci niti zagovarai/ 1
Pogotovo prijatelj ne smij e imati osobinu proklinj anja, kao
to Vjerovjesnik, s.a.v.s., upozorava u predanj u Ebu Hurejre,
r.a.: Prijatelj ne treba biti onaj koji proklinje! 1 79
Prokl inj anje nekoga ko nam je prijatelj i koga volimo u
svakom sluaj u e nam donij eti tetu. Ako onaj koga
proklinjemo to zaslui i ta kletva ga stigne, kasnije emo aliti
za tim. Ako, pak, ne bude zasluio tu kletvu, ona e se vratiti
nama i, opet, emo al iti. To se posebno odnosi na nae
proklinjanje djece. Roditelj , naalost, to u ljutnj i izrekne, a
kasnije, kada se ta kletva i proklinj anje ostvari, al i i kaje se do
kraj a ivota. Otuda se uvanje j ezika od takve vrste aktivnosti
doima, istinski, mudrim i pohvalnim.
Pogotovo kada se zna da je proklinjanje vjernika Allahov
Poslanik, s.a.v.s. uporedio sa njegovim ubistvom, to na
najeklatantnij i nain i lustrira tu runu osobinu, koj a je produkt
naih jezika. Sabit b. Dahhak prenosi da j e Vjerovjesnik,

1 77 H adis biljee Ebu Davud u .Stmenu: Kitabu-1-edebi, SO Babun fi-1-la'ni,

hadis br. 4906; Tirmizi u .\'unem1: 2H - Ki tabu-1-birri ve-s-sileti, 48 - tna dae
fi.J.Ja'neti, hadis br. 1 976 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i 1:3uhari u EI
Edebtl-1-mufredu: 148 - Babu-t-tela'uni bila'netillahi ve bigadabillahi vc bi-n
nari, hadis br. 321 .
1 7R l-ladis biljei Muslim: Muslimova zbrika badisa, 3/278, hadis br. 1 82 1 . j 1:3uhari

u EI-Edebu-1-mrifredu: 1 46 - Babu-1-le'ani, hadis br. 3 1 7.

1 79 l-ladis biljee Muslim u Sabihu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 24 - Babu-n

nchji 'an la'ni-d-devabbi ve gajriha, hadis br. 2597 i I3uhari u EI-Edebu-1-

"'lffredtl, 1 46 - Babu-1-Ic'ani, hadis br. 3 1 8.

68
s.a.v.s., upozono: Proklinjanje vjernika je kao njegovo

ubistvo/ 1 80
Sam Vjerovjesnik, s.a.v.s., j e izbjegavao proklinjanje, pa
ak i idolopoklonika, kao to prenosi Ehu Hurejre, r.a, da su
jednom prilikom neki predlagali Poslaniku, s.a.v.s: Prokuni
idolopoklonike!, na to je on dostojanstveno odgovorio: Ja
nisam poslan da proklinjem, nego sam poslan kao milost. 1 8 1
Koliko j e opasno proklinjati neku osobu, pogotovo ako ona
to nije zasluila, najbolje potvuj u Vjerovjesnikove, s.a.v.s.,
izjave u koj ima se izriito kazuje da e neopravdana kletva stii
onoga ko proklinje a ne onoga kojeg neko proklinje. To je jo
jedan argument koj i ide u prilog potrebi ozbiljnijeg i
odgovornijeg pristupa ovom problemu. Tako u predanj u I bn
'Abbasa, r.a, Poslanik islama, s.a.v.s., jasno istie: Ko prokune
nekoga, a on to ne zasluuje, to se prokletstvo vrati na onoga
. . 11112
ko gaje 1zrekao .
Fascinantan j e opis samog procesa koj im proklinjanje dolazi
do onoga ko ga je izrekao i njegove, uistinu, zanimlj ive
putanje. A llahov Poslanik, s.a.v.s., je tu putanju kletve detalj no
opisao u predanju Ebu-d-Derda'a, r.a: Kada ovjek neto
prokune, to se prokletstvo uzdigne ka nebu, pa se pred njim
zatvore nebeske kapije, a zatim se vrati prema zemlji, pa se

IRO H adis biljee Buhari u Sabihu: 78 - Kitabu-1-edcbi, 73 - Babun men ekferc

ch ah u bigajri te'vilin fchuve kema kale, hadis br. 61 OS i Muslim u SrJbthu: 1 -
Kitabu-1-imani, 47 - Babu galezi tahrimi katli-1-insani nefsehu, h adis br. 1 1 O.
IRI H adis biljei Muslim u Sahih11: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 24 - Babu-n
nchji 'an la'ni-d-dcvabbi ve gajriha, hadis br. 2599. Vidi, taknc1e: Muslilflova
zbirka badiw, 3/278, hadis br. 1 822. Ovaj hadis, takoe, biljei i Buhari u
svom EI-Edebu-l-nmjred11, 1 49 - Babu la'ni-1-kafiri, hadis br. 322.
1 82 H adis biljee Ebu Davud u Sunem: Kitabu-1-edebi, SO - Babu fi-1-la'ni,
hadis br. 4908. i Tirmizi u SrmmJt. 28 - Kitabu-1-birri vc-s-sileti, 48 - Ma
dae fi-1-la'neti, hadis br. 1 978 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun. Hadiski
strunjaci ovu predaju ocjenjuju vjerodostojnom. (Vidi: Sahihu-1-Dami'i-.r
Jaf!.iri ve jadetubu, 2/1 241 , hadis br. 7447.)

69
pred njim zatvore i zemaljske kapije, a onda krene desno i
lijevo i kada ne nae nikakvog izlaza, krene prema onome ko je
proklet i spusti se na njega, ako je on to zasluio, a ako nije,
. . .
vrat1 se na onoga ko gaje zzrekao .,1 83
Koliko j e opasno proklinjanje najbolje e i lustrirati dva
hadisa koj e b i lj ei I mam Muslim u koj i ma se jasno uoava da
nemamo pravo koristiti ono to smo proklel i .
'lrnran b. Husajn, r.a, kazuje: Dok je A llahov Poslanik,
s. a. v.s. , bio na jednom od svojih putovanja, deva jedne
ensarijke se uzjogunila, pa ju je ona prokle/a. Kada je to uo
Vjerovjesnik, s. a. v. s. , rekao je: 'Skinite opremu sa ove deve i
pustite je, jer je ona prokleta! ' 'Irnran, ashab koji prenosi ovaj
hadis, prisjeaj ui se tog dogaaja, kae: Kao da sada gledam
u tu devu kako slobodno luta, a niko od ljudi ne eli da je
uhvati/ 1 84
Ebu Berze el-Eslemi, r.a., pripovijeda: Neka djevojka je
jahala na devi koja je nosila prtljag drugih ljudi. Kada je bila
u blizini Allahovog Poslanika, s . a. v.s., prolazivi kroz neki
klanac, deva se uzjogunila, pa djevojka ree: 'Stani! Allahu,
prokuni je! ' Nakon toga, Vjerovjesnik, s. a. v. s., je rekao: 'S
. . .
nama nece' putovati deva kOJa Je prok!eta., ,1 85
U dva spomenuta sluaja radi se o devi, ali analogno tome,
sve to prokunemo ne bi trebalo koristiti. U naim uvjetima to
moe biti i automobil, koj i usljed kvara, obino ovjek
prokune, pa ukoliko to uini - ima li ga pravo vie koristiti?!
Otuda je, vrlo bitan oprez i svjesno uvanje jezika od te vrste
angamana! ! !

IH.l H atlis biljei Ebu Davud u Sunem1: Kitabu-1-edebi, SO - Babun fi-1-la'ni,

hadis br. 4905. Ovaj hadis ocijenjen je hasenom/dobrim. (Pwvjeri: S'ahibu-1-
Dami'i-.r-.ragiri ve :(jjadetuh111 1 /343, hadis br. 1 672.)
1 R4 Muslim, Sabih: 45 - Kitabu-1-birri ve:: - s-silcti, 24 - Babu-n-nchji 'an la'ni-d

devabbi vc gajriha, hadis br. 2595.

1 85 Cit. djelo, kitab i bab, hadis br. 2596.

70
 Treba, na kraju, spomenuti da je, prema islamskim
uenjacima, strogo zabranjeno proklinjanje muslimana koj i ne
ini grijeh zbog kojeg zasluuj e da bude proklet. Meutim,
dozvoljeno je openito proklinjati one koj i imaju neke osobine
zbog kojih zasluuj u da budu proklinjani, npr. Dozvoljeno je
kazati: Da A llah prokune nasilnike!, Da A llah prokune onoga
koji ini to i to!; Da A llah prokune nevjernike! i sl.
Neki smatraju da nije grijeh prokleti imenom i prezimenom
one koji ine neki oit grijeh, dok imam Gazali to smatra:
zabranjenim, izuzev onih za koje zasigurno znaino da su umrli
kao nevjernici, poput faraona, hamana, Ebu Dehla i nji ma
slinih. To je zbog toga to je proklinj anje udaljavanj e od
Allahove, d.., m ilosti, a mi ne znamo na emu j e umro
grenik ili nevjernik. to se tie, pak, onih koje je poimenino
prokleo Allahov Poslanik, s.a.v.s., nj ih je dozvolj eno
proklinjati, jer je on sigurno znao da su te osobe umrle kao
nevjernici. Ukoliko je osoba nevj ernik danas, ne znai da e
biti i sutra, pa kako moemo prokleti muslimana? ! Dozvoljeno
je jedino rei: A llah ga prokleo ako umre kao nevjernik, a
A llah ga poJtedio Svog prokletstva ako umre kao musliman/ 1 86

Rijei koje je pokude no i l i zabranjeno

izgovarati
Ima rij ei ili reenica koje je zabranjeno ili pokueno izgovarati.
Najbolji nain da se to prevazie je stalna panja u govoru i
pokuaj da se razmisli prije nego to se neto kae. Izgovaranje tih
rijei moe biti pokueno ili totalno zabranjeno.

IRI> Vidi o tome oprinije: lhjau 'ulumi-d-din, 3 / 1 570- 1 57 1 i 7./JirkrJ

Vjerovje.rnikovib dovrJ i rfkrova, str. 708-709.

71
 Brojni su primjeri pokuenih rijei koje treba izbjegavati u
naem govoru.
Aia, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Neka niko
od vas ne kae: 'Moja je dua .fostala zla!', nego neka kae:
'Moja je dua postala gruba/ '1 8 Termini /ekisetlgruba i daet
ili habuset/zla, prema Hatabiju i dr. islamskim uenj acima ima
isto znaenje, ali termin lekiset j e ljepi, pa obzirom da je
Poslanik islama, s.a.v.s., uvij ek loa i runa imena mijenjao u
l ijepa i ljepa, onda nas to upuuje na zaklj uak da i kada
govorimo o bilo emu, onda treba da se koristimo to ljepim
izrazima. 1
xx

Tako isto, prema predajama, ne treba govoriti: To mi se

gadi!, nego kazati: To mi se ne svia, ili to mi ne prija/ 1 119
Takoe, Poslanik islama, s.a.v.s., zabranjuje da se govori
lijepo o vinovoj lozi od koje se proizvodi vino koje opija. Vai l
b . Hudr, r.a, prenosi predaj u u kojoj Poslanik islama, s.a.v.s.,
upozorava: Nemojte govoriti za vinovu lozu da je el
kerm/plemenita, nego recite: 'Groe i vinova loza! ', a u
predanj u Ebu H urejre, r.a. , kae: Nemojte vinovu lozu nazivati
el-kermlplemenita, jerje el-kerm/plemenito srce vjernika ! 1 90
Hattabi, tumaei ovaj hadis, kae da se Allahov Poslanik,
s.a.v.s., pobojao da ljepota tog imena ne podstakne vjernike na
konzumiranuje vina. Zato je zabranio nazivati ga takvim
imenom! 1 9 1

1 R7 H adis biljei Buhari u Sahihu: 78 - Kitabu-1-edebi. 1 00 - Babun la jeku!:

H abusc.:t m:fsi, hadis br. 6 1 79.
1HH Vidi o ovome: Fethu-1-Bmi, 1 0/579.
1 H9 U poredi: "/.birka Vjeror!Jesnikovib dova i '{}krova, str. 7 1 2.

1 90 H adis biljee Buhari u Sahibu: 78 - Kitabu-1-edeb, 1 02 - babu ikavli-n

Ncbijji, sallallahu 'a1ejhi vc sellem: lnneme-1-kermu kalbu-1-mu'mini, hadis
br. 61 H3. i M uslim u Sabihu: 40 - Kitabu-1-elfazi mine-1-edcbi, 2 - Babu
kcrahcti tesmijeti-1-'inebi kcrmen, hadis br. 2247 i 2248.
1 9 1 U poredi: Zbirka "Vjerovjesnikovib dova i '{}krova, str. 7 1 3.

72
 Vjerovjesnik, s.a.v.s., je upozoravao lj ude da izbjegavaj u
izgovaranj e rijei u koj ima s e tretira propast ljudi, kao to se
navodi u predanju Ebu H urej re, r.a., u kome se kae: Kada
ovjek

J
e: 'Ljudi su propali!', on je onaj koji je najvie
propao!
Pod tim se, po islamskoj ulemi, misli na ovjeka koji druge
smatra grenim i loij i m od sebe, pa se moe desiti da se
uzoholi i uzdigne iznad ostalih, a to je izuzetno loa osobina. S
druge, pak, strane, to je znak da on ini jo vei ffirijeh od nj ih,
1
a to je da ispituje, istrauje i iri njihove mahane. 3
Poslanik, s.a.v.s., je, takoe, zabranio da se licemjerima
obraamo lijepim rijeima kako bismo zadovoljili njihovu
sujetu ili kako bismo im se umilili radi naih interesa, kao to
je praksa nekih dananjih muslimana. Burej de, r.a, prenosi da
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jasno upozorio na to: Nemojte
licemjera oslovljavali rijeju 'gospodine ', pa makar i bio
ugledan, jer ete tako rasrditi svoga Gospodara/ 1 94
Takoe, zabranjeno je govoriti: ta htjedne Allah i taj i taj
ovjek!, ve se moe kazati: ta htjedne Allah, a zatim ta htjedne
taj i taj ovjek!, 195 kao i : Kia namje pala zbog poloaja zvijezda!.
Ako to ovjek izgovori iz nehata - ini grijeh, a ako vjeruje u to to
govori - postaje nevjernik. Isto tako, zabranjeno je rei: Ako uradi

1 92 Hadis biljdi Muslim u Sabthu: 45 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 41 - Babu-n

nehji min kavli: Heleke-n-nasu, hadis br. 2623.
1 1 Vidi opirniju elaboraciju islaksih uenjaka: Zbirka Vjeroljesnikovih dova i
jkrova, str. 7 1 4.
1 4 Hadis bilje7.i Ebu Davud u Sunmu: Kitabu-1-edeb, 80 - Babun la jekulu-1-
memluk "rabbi" ve "rabbeti", hadis br. 4977. i Ahmed u Musnedu, 5/346 i
347. Ovaj hadis, takoe, biljee Nesai u Stmemt i Hakim u Mustedreku. Ova
predaja je ocijenjena autentinom. (Vidi: Sahihu-1-Dami'i-s-sagin ve jjedetuhu,
2 / 1 234, hadis br. 2589 i 7405.)
l 95 Ebu Davud, Srmen: Kitabu-1-edeb, 80. poglavlje, hadis br. 4980. Hadis,

takoe, biljee Nesai u Sunenu i Ahmed u Musnedu. Hadis je vjerodostojan.

(Uporedi: Sabiihu-1-Dami'i-s-sagin' ve :dJadetuhu, 2/1 234, hadis br. 2590 i
7406.)

73
to i to, onda sam ja jevrej ili kranin ili . . . onda ja nemam sa
islamom nita! Ako to izgovori neki musliman, pri punoj svijesti i
bude u vezi s tim ozbiljan - prestaje biti musliman i smatra se
1 96
odmetnikom od vjere!
Posebno je vrlo opasno lj ude etiketirati kao nevjernike, to
je, naalost, masovna pojava meu muslimanima danas. Na taj
rizik i opasnu pojavu kao rezultat nae brzopletosti i aktiviranja
malog organa - jezika, upozorio je Allahov Poslanik, s.a.v.s., u
predaj i koj u prenosi Ibn Omer, r.a: Kada ovjek nekome kae:
'Nevjernie! ', jedan od njih je nevjernik. Ako ne bude u pravu,
te e se rijei vratiti na njega/ 197

Po n i avanj e , u z n e m i rava nj e ,
pod r u g ivanj e i i s m ij avanj e
N egativne posljedice djelovanja naeg jezika mogu se
mani festirati u poniavanj u, uznemiravanju, podrugivanju i
ismijavanj u drugih. Treba se trudi ti da na govor oslobodimo
od spomenutih negativnih osobina. A llah Uzvieni jasno
zabranjuje takvu vrstu odnosa prema drugima, rekavi: O
vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju, moda su
oni bolji od njih, a ni ene drugim enama, moda su one bolje
od njih. J ne kudite jedni druge i ne zovite jedni druge runim
nadimcima! O. kao je runo da se vjernici spominju
podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne pokaju - sami sebi
eme nepravdu. 1 911
vo

l% Provjeri: Nevevi, cit. J jelo, str. 71 S.

1 97 H adisbiljee Buhari u Sahih11: 7 8 - Kitabu-1-cdebi, 73 - Babun men ekfcrc
chahu bigajri te'vilin fchuve kerna kale, hadis br. 7 1 03 i 7 1 04 i Muslimt
Muslimova zbirka hadisa, 1 /73, had is br. SO.
1 9R E I-Hudurat, 1 1 .

74
 U znemiravanje i vrijeanje vjernika posebno je naglaeno
kao teak grij eh . A l lah Uzvieni o tome vel i : A one koji
vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na
. .
sebe k/evetu l pravz grlj"eh .l / 99
Druge osobe mogu biti uznemiravane na razne naine.
Najee se to ini j ezikom. Posebno se u hadisima A llahovog
Poslanika, s.a.v.s., naglaava opasnost uznemiravanj a komija.
Tako u hadisu koj i prenosi Ehu Hurej re, r.a., Vjerovjesnik,
s.a.v.s., precizno napominje: Ko vjeruje u A llaha i Sudnji dan
.
.
neka ne uznemzrava svoga komsl.JU.1200 . .

U jednoj Buharaj inoj predaji, koju prenosi Ebu urejh, r.a.,

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je tri puta izgovorio zakletvu: A llaha
mi, nee vjerovati!, pa je na pitanje ashaba: A ko to, A llahov
Poslanie?, odgovorio: Onaj ij i komija nije siguran od
. . . 1201
nJegovog uznemzravan;a.
Ebu H urejre, r.a., prenosi da je neki ovjek doao
Vjerovjesniku, s.a.v.s., alei se na komiju koj i ga j e
uznemiravao. T o je inio dva ili tri puta. Nakon to je
uznemiravanje potrajalo, Poslanik, s.a.v.s., je tom ovjeku
savjetovao da iznese stvari iz svoj e kue i ostavi ih pored puta.
Kada je to urdio, ljudi su se raspitivali za razlog, pa kada su
saznali, proklinjali su njegovog komiju, nakon ega mu je taj
komija doao i rekao mu: Vrati svoje stvari! Od mene nee
doivjeti vie nita to ete uznemiriti/202

1 99 EI-Ahzab, 58.
200 H adis biljee Buhari u S'abihll'. 78 - Kitabu-1-edebi, 31 - Babun men kane ju' minu
billahi ve-1-jevmi.l-ahiri fela ju'ze darehu, haclis br. 6018.; Muslim u Sahibtr. 1 -
Kirabu-1-imani, 1 9 - babu-1-hassi 'ala ikrami-1-dari, haclis br. 47 i Ebu Davud u
Sunenll'. Kirabu-1-edebi, 1 29 - babun fi hakki-1-divari, hadis br. 5 1 54.
20 1 H adis biljei Buhari u Sobihu: cit kitab, 29. poglavlje, hadis br. 601 6.
202 Hadis biljei Ebu Davud u Sunenu: Kirabu-1-edebi, 1 29 - Babun fi hakki-1-
divari, hadis br. 5 1 53.

75
 Posebno, opet, treba voditi rauna da ni jezikom ne
uznemirimo i ne uvrijedino osobu koja voli Allaha i koj u Allah
voli . Dakle, radi se o krajnje pobonim i bogobojaznim
osobama. Ebu H urejre, r.a., prenosi hadisi-kudsijju u kojoj
Poslanik islama, s.a.v.s., naj av lj uj e Allahov rat takvim
osobama. On kae: A llah Uzvieni je rekao: 'Ko uznemiri
03
Moga pravog roba (evliju), Ja u mu najaviti rat!! ! '2
Analiziraj mo : koliko mi koristimo svoj jezik u poniavanju,
uznemiravanj u, podrugivanju i ismijavanju drugih osoba? !

N ad m etanj e i ras p rava

Nadmetanje i rasprava su este posljedice djelovanja jezika.
One, uglavnom, izrode oholost, mrnju i svau. Otuda je
A llahov Poslanik, s.a. v .s., takvu aktivnost jezika definirao
pogubnom, kao to vidimo u predaj i 'Abdullaha b. 'Abbasa,
r.a., u kojoj Vjerovjesnik, s.a.v.s. , jasno naglaava: Nemoj se
nadmetati u govoru sa svojim bratom, nemoj se ismijavati s
0
njim i nemoj mu obeavati ono to nee ispuniti!2 4
U drugoj Ibn 'Abbasovoj predaj i , Poslanik, s.a.v.s.,
upozorava: Dovo(jno je ovjeku grijeha da bude uporan u
. . . ,205
sva 1 1 raspravz.

20J H adis biljee Huhari u .\'abihu: 8 1 - Kitab-r-rikak, 38 - 13abu-t-tevadu'i, hadis

br. 6502 i Ibn Made u Sunenu: 36 - Kitabu-1-fiteni, 1 6 - 13abun men
turda lehu-s-selamete mine-1-fiteni, hadis br. 3989. .
204 H adis biljei Tirmizi u .\'unenu: 2!3 - Kitabu-1-hirri ve-s-sileti, 58 - Ma dae
fi-1-mirai, hadis br. 1 995 i ocjenjuje ga hasen-garibom, dok ovo predanje
Al bani ocjenjuje slabim. (Provjeri: Da'ifu-1-Dami-.r-sa,l',iri ve t!Jedetuhu, str. 906,
hadis br. 6274.)
20 Hadis biljei Tirmizi u istom djelu, u istom kitabu i babu, hadis br. 1 994 i
ocjenjuje ga kao gari b-predaju, dok ga Albani ocjenjuje kao slab. (Uporedi:
/Ja'ifu-1-Dami-s-sa,giri vc i!Jadetubu, str. 6 1 O, h adis br. 41 86.)

76
 Vjerovjesnik, s.a.v.s., garantira dennetske ljepote onome ko
ostavi raspravu, nadmetanje i svau i to kada bude u pravu, ne
elei time izazvati nesporazume i jo vee nedoumice. U
predaj i Enesa b . Malika, r.a., Allahov Vjesnik, s.a.v.s., ovako
obeava: Ja garantiram dvorac u podnoju Denneta onome ko
ostavi raspravu, pa makar bio u pravu; garantiram dvorac u
sredini Denneta onome ko ostavi la, pa makar i u ali, i
garantiram dvorac u najljepem dijelu Denneta onome ije
ponasan;e b ude 1yepo
v .. . 2oo
Prethodne generacije muslimana i islamski uenjaci prije nas
definirali su pogubnost djelovanja jezika, pa su se maksimalno
uvali od toga. Brojni su savjeti prethodnika koj i ukazuj u na
tetnost nadmetanja i raspravljanja. Evo samo nekih:
Navodi se da je Isa, a.s., savjetovao: Onqj ko puno lae gubi
ljepotu; ko raspravlja s ljudima, nestaje mu dostojanstva; ko se puno
brine, oboli mu organizam a ko ima lo ah/ak, kanjava sam sebe!
M udri Lukman ovako savjetuj e svoga sina: Siniu, ne
raspravljaj sa uenim, pa da te ponize!
Omer b. el-Hattab, r.a., podvla i : Nemoj traiti znanje zbog
troje, a nemoj ga ni ostavljati zbog troje. Nemoj ga uiti kako
bi se s drugom rasprav!jao, niti da bi se njime ponosio, niti da
bi se njime pokazivao pred drugima. Nemoj ga ostavljati zbog
stida da ga trai; niti to smatra da ti ne treba, niti to si
zadovoljan svojim neznanjem!
Ebu-d-Derda', r.a., upozorava: Dovoljan ti je grijeh da se
stalno rasprav/jai
Prenosi se da je Imam Ebu H anife upitao Davuda et-Taija:
Zato si se povukao ?! On mu je odgovorio: Kako bi se opirao

206 Hadis biljei Tirmizi u Sabihu: cit. kitab i bab, hadis br. 1 993 i ocjenjuje ga
hasen-prcdaju. Ovaj hadis biljee jo i Ebu Davud i i Ed-Dija'. Albani ga,
takol1e, vrednuje kao hasen-predaju. (Uporedi: Sabibu-1-Dami-s-sagiri ve
jadetubu, 1 /306, hadis br. 1 464.)

77
svome nefsu kada je u pitanju rasprava! Ehu Hanife mu
dodade: Prisustvu} skupovima i sijelima, sluaj, ali ne govori!
Davud veli : Posluao sam njegov savjet i nisam na.fao teeg
samosavlaivanja od toga!
Muslim b. Jesar kae: Dobro se uvajte rasprave, jer je to
trenutak u kojem se uc.en pokazuje kao neznalica a ejtan
koristi njegovu greku!.
Malik b. Enes upozorava: Rasprava uzrokuje tvrdou srca i
rezultira mrnjom!
Ibn ebi Lej l a kae: Ne raspravljam sa svojim prijateljem, jer
ili u ga natjerati da slae ili u ga rasrditi!
Bilal b. Sa'd vel i : Kada vidi ovjeka da puno pria, da
mnogo raspravlja i da je zadivljen svojom priom, neka zna
daje propao!
Mejmun b. Mihran je upitan zbog ega je ostavio svog brata bez
odgovora nakon postavljenog pitanja, na to je on mudro odgovorio:
Zato to ne elim da se s njim raspravljam ili svaam!207

Svaa
Svaa obino nastaje kao pretj erivanje u govoru kako bi se
ostvarila materijalna i l i neka druga korist. Znaj u i u kakve
neugodnosti svaa moe dovesti neku osobu, A llahov Poslanik,
s.a.v.s., je to posebno isticao i na to itekako upozoravao. U
predaj i Aie, r.a., Vjerovjesnik, s.a.v.s., j asno naglaava:
A llahu je najmri estoki svaalica!208

2U7 Ove i druge primjt:re vidi: lhjau 'ul11mi-d-din, 3/ 1 559- 1 56 1 .

20K Hadis biljee Buhari u Sahihu: 93 - .K.itab-1-ahkam, 34 - Babu-1-cleddi-1-
hasmi, hadis br. 7 1 88. i Muslim u Sabihll'. 47 - .K.itabu-1-'ilmi, 2 - Babun fi-1-
clcddi-1-hasmi, hadis br. 2668.

78
 Svaa izraste iz nadmetanja i rasprave. Naime, osoba koja
osjeti da ga j e druga osoba nadvladala, obino se preputa
svai. esto svaa, naalost, dovede do nesagledivih negativnih
posljedica, to j asno govori o naoj obavezi da svoj jezik
pokuamo udalj iti od ove aktivnosti koj a l ahko moe
devalvirati naa brojna pozitivna dostignua.

Hva lj e nj e u z d i zanj e n ad d ru g i m a
Hvaljenje i uzdizanje nad drugim veoma esto se
manifestira nai m jezicima. To su osobine koje su prezreli
Allah i Njegov Poslanik, s.a.v.s. A llah Uzvieni to j asno
napominje kada kae: On dobro zna sve o vama, otkad vas je
stvorio od zemlje i otkad ste bili zameci u utrobama majki
vaih; zato se ne hvaliite bezgrenou svojom - On dobro zna
onoga koji se grijeha kloni. 209
Svaka vrsta hvalisavosti i oholosti, ime se uzdie iznad
drugih, zabranjena je. A llah takve ne voli. On kae: /, iz
oholosti, ne okrei od ljudi svoje lice i ne idi zemljom
2
nadmeno, jer A llah ne voli ni gordog ni hvalisavog. 1 0
Oholost i hvalisanje dovelo je Iblisa do kufra i Allahovog
prokletstva. On se nije pokorio Ademu, a.s., zbog svoje obijesti,
hvalisavosti i uzdizanja nad drugima. Allah o tome jasno kae: A
kad rekosmo melekima: Poklonite se Ademu!, oni se poklonie, ali
211
lb/is ne htjede, on se uzoholi i postade nevjernik.
Budui da su svi ljudi nastali od zemlje i da su svi bili
zameci u utrobama svoj ih maj ki, onda niko nema prednost nad
drugim . Zbog toga Allahov Poslanik, s.a.v.s., pouava vjernike

209 En-Nedm, 32.

210
Lttkmall 1 8.
,

211 E I-Bekare 34.

,

79
da j edni prema drugima budu skromni i da se meusobno jedan
nad drugim ne uzdiu. U predaj i '!jada b. Himara, r.a, on
savj etuje: A llah Uzvieni mi je objavio da budete ponizni jedni
prema drugima tako da ne inite nasilje jedni drugima i da se
meusobno jedan nad drugim ne uzdiete/212
Koliko je skromnost prema muslimanima l ijepa osobina,
najbolje e i lustrirati primjeri naih asnih prethodnika. Hasan
el-Basri kae: Skromnost je da izae iz svoje kue i koga god
sretne od muslimana da ga smatra boljim od sebe/213
Jedan ovjek vidio je drugog ovjeka kako se na svome konju
oholo ponaa za vrijeme obavljanja hada, dok njegove sluge
razgone narod ispred njega, kako bi on proao. Nakon toga, on je
tog ovjeka vidio u Bagdadu, kako bos, upav i zaputen hoda, pa
ga je upitao: ta se dogodilo s tobom ?, a on mu odgovori: Ja sam
se na mjestu gdje ljudi treba da budu skromni oholio i uzdizao, pa
me A llah, na mjestu gdje se ljudi uzdiu, ponizio/214
H valisanj e, uzdizanje i oholjenje esto se manifestiraju
jezikom. Znaj ui za drastino rigorozan stav islama prema tim
osobinama, treba da se trudimo i u svojoj svakodnevnici
izbacimo ili minimiziramo ove loe osobine.

Hvalj e nj e d ru g e o s o be
Kako god svoj jezik moramo uvati od proklinjanja,
napadanja i kritikovanja drugih osoba, isto tako treba voditi

21 2 I-ladis biljee Muslim u .\"abibu: 51 - Kitabu-1-d:lenncti, 1 6 - Babu-s-sifatilleti

ju'refu biha fi-d-dun'ja ehlu-l-d7.enneti vc ehlu-n-nari, hadis br. 2865; Ebu
Davud u Sunenu: Kitabu-1-edebi, 45 - Babun fi-t-tevadu'i, hadis br. 4895 i
Ibn Made u Sunenu: 37 - Kitabu-z-zuhdi, 1 6 - Babu-1-beraeti mine-1-kiberi
vc-tcvadu'i, hadis br. 4 1 79.
2 1 3 Dr. Fuad Sedi, Velikip,ri jesr; str. 1 23.
2 1 4 Cit. djelo i strana.

80
rauna da ne pretjeramo u hvaljenj u drugih osoba, upravo zbog
toga to takvo nae ponaanje moe biti itekako
kontraproduktivno i pospjeiti, u sluaju odreenih osoba,
hvalisavost, narcisoidnost, oholost i zadovoljstvo onim to je
do tada uinj eno.
Poslanik islama, s.a.v.s., u predaj i Ebu Musaa el-E'arija,
r.a., ukazujui na etnost koritenj a jezika u ove. svrhe,
kritikovao je ljude koj i su prekomjerno hvali l i j ednog ovjeka:
Upropastili ste ga i unitili!215
Dakle, treba voditi rauna da nekog prekomjerno ne
hvalimo, pogotovo kada je ta osoba prisutna. U tome ovjek
treba imati mjeru. U predaj i Ebu Bekreta, r.a., kae se da je
neki ovjek pohvalio drugoga u prisustvu Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., pa mu on ree, ponavljaj ui to nekoliko puta: Teko
tebi! Glavu si mu skinuo! A ko nekoga ve morate hvaliti, onda
kaite: 'Ja ga takvog poznajem, a A llahu e polagati raun, i ni
za koga ne tvrdim daje bezgrean prema A l/ahu/ '2 1 6

Pri govaranj e za u i nj e n o d o b ro dj e l o
j
Prigovaran e za uinjeno djelo u islamu se definira kao
2
veliki grijeh. 7 To se posebno odnosi na sluaj kada se nekome
da sadaka. Allah Uzvieni o tome nedvosmisleno u Kur'anu
kae: O vjernici, ne kvarite milostinju prigovaranjem i
uvredama, kao to to ine oni koji troe imetak svoj da bi se

21 5 Hadis biljee Buhari u Sahihll'. 78 - K.itabu-1-edebi, 54 - Babun ma jukrehu

mine-t-temaduhi, hadis br. 6060 i u El-Edebu-1-mufredu: 1 53 - Babun ma
dae fi-t-temaduhi, hadis br. 335, str. 1 23. i Muslim u Sahihll'. 53 - Kitabu-7.
zuhdi, 1 4 - Babu-nehji 'abni-1-medhi iza kane fihi ifratun, hadis br. 300 1 .
21 r. H adis biljee Buhari u Sahihll'. 78 - Kitabu-1-edebi, 54. poglavlje, hadis br.
606 1 . i Muslim u Sabihu: 53 - K.itabu-z-zuhdi, 1 4. poglavlje, hadis br. 3000.
217 Uporedi: Zehebi, EJ.Kebair, str. 1 51 i dr. Fuad Sedi, Velikigrijesi, str. 1 98.

81
ljudima pokazali, a ne vjeruju ni u A llaha ni u onaj svijet; oni
su slini litici sa oskudnom zemljom kad se na nju srui
pljusak, paje ogoli; oni nee dobiti nikakvu nagradu za ono to
su radili. - A onima koji nee da vjeruju A llah nee ukazati na
pravi put. 218

Imam Kurtubi , tumaei ovaj aj et, navodi da se ovdje poredi

onaj koj i djela ne ini u ime Allaha Uzvienog s glatkom
stijenom ili kamenom, na kojoj ima, dodue, neto zemlje, pa
se ini da je ta zemlja plodna i korisna. Meutim, kada naie
buj ica, ona tu stijenu ostavlj a glatkom i razotkriva je, kao to
prigovaranje i licemjerstvo, pri injenju djela, razotkriva
neiskrenost nijjeta njihovog poinioca. Kurtubi posebno
potcrtava da veina islamskih uenj aka tu vrstu sadake, za koju
se prigovara, Allah Uzvieni ne prima, tako da ona biva
posebno obiljeena i oznaena, pa je melek koj i pie dobra
djela uope i ne evidentira. 2 1 9
Islamski uenjaci se razilaze tretiraj ui ovu tematiku. Jedni
kau da onaj koji udijeli sadaku, pa poslije prigovori, nema
nikakvog sevapa od tog djela i bit e grean zbog prigovora.
Drugi smatraju da on zbog toga gubi sevap, ali nema grijeha.
Trei, pak, dre da ima nagradu, ali ona nije uveana, i uz to e
22
biti grean zbog prigovora. 0
Allah, d.., ne voli ovjeka koj i uini neko dobro djelo pa
poslije prigovori zbog toga to je uradio. Otuda, Allah Uzvieni
pohvalj uje osobu koja uini dobro djelo, koje ne poprati s
prigovaranjem i uvredama. On kae: One koji troe imetke
svoje na A llahovom putu, a onda ono to potroe ne proprate
prigovaranjem i uvredama, eka nagrada u Go5podara

218 EI-Hekare, 264 .

219 El -Kurtubi, EI-Dami'u li ahkami-1-Kur'an, 3/31 1
22o Cit. djelo, tom i strana.

82
njihova, - mcega se oni nee bojati ni za im oni nee
. 221
tugo vatz.
Nakon toga, Uzvieni odmah napominj e : Lijepa rije i
izvinjenje vredniji su od milostinje koju prati vrijeanje/222 I ,
onda, u treem ajetu, u tom nizu, kae: O vjernici, n e kvarite
svoju milostinju prigovaranjem i uvredama. . .
Vjernik treba uiniti ono to je uinio Osman b. A ffan, r.a.,
tj . uiniti dobro djelo, ali ne propratiti to prigov a ra nj em ,
uvredama ili hvaljenjem svoga dobroinstva. Povod objave
ajeta: Oni koji troe imetke svoje na A llahovom putu, a onda
ono to potroe ne proprate prigovaranjem i uvredama, eka
nagrada u Gospodara njihova, je sluaj Osmana, r.a., koj i je
prilikom opremanja islamske voj ske na Tebuk, donio 1 . 000
zlatnika i istresao ih u krilo Allahovog Poslanika, s . a . v . s . ,
nakon ega ih je Vjerovjesnik, s.a.v.s., mijeao u svom k ri l u,
govorei : Osmanu, nakon ovog djela, ne moe na.-koditi
nikakav grijeh!223
Ehu Se' id el-Hudri, r.a., kae: Vidio sam tada da je A Ilaho v
Poslaniik, s . a. v. s., digao ruke i uio dovu za Osmm /(/,
govorei: 'Gospodaru moj, ja sam zadovoljan s Osmann m pa i
Ti budi s njim zadovoljan '. Navodi se da je tako Vjerovj esn i k .
s.a.v.s., molio sve do zore, pa j e obj avljen citirani ajet!224
Allahov Poslanik, s.a.v.s., prijeti onome koji prigovara nakon
uinjenog dobrog djela, da Allah na Sudnjem danu s njim nee
razgovarati, niti e ga pogledati, niti od grijeha oistiti, nego e ga
estoko kazniti! Ehu Zerr, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a. v . s . ,
napomenuo: Allah na Sudnjem danu nee razgovarati s tri l "n"/c
ljudi, niti e ih pogledati, niti od grijeha oistiti, nego e ili ;jc.;r .\, 1

22 !EI-Bekare, 262.
m El-Bekan, 263.
223 Hadis biljei Ahmed u M11sned11,
5/63.
224 U oredi: Ibn Hiam,. Es-Simfll-11-mlm'iJefll, 4/380. i EI-Kurtubi, cit. djdn, .\/." ' ' "
p

83
kazniti! Na ovo je Ebu Zerr, r.a., rekao: Izgubljeni su i propali!, a
onda je upitao: A ko su oni: Allahov Poslanie? Vjerovjesnik,
s.a.v.s., je odgovorio: Onaj koji nosi dugu odjeu iz oholosti; onaj
koji prigovara i vrijea za udijeljenu sadaku i onaj koji prodaje
robu, lano se zak/if!jui/225
Dakle, kada uradimo neko djelo, neka to isklj uivo bude u
ime Allaha i Njegovog zadovolj stva i da u tome osjetimo slast i
ljepotu uinjenog djela. Treba po svaku cijenu izbjegavati
hvaljenj e uinjenim djelom ili, to je jo gore, prigovaranje i
vrij eanje nakon tog djela. Djelo se inekako moe uiniti, ali
ga j e veoma teko sauvati i ne devalvirati. ejtan, kada nas
ve ne moe sprijeiti da uinimo dobro djelo, radi na tome da
ga obezvrij edimo svoj im jezicima nakon realizacije tog djela.
Zbog toga je Muhammed b. Sirin, veliki islamski
uenjak iz druge generacije muslimana, nakon to je uo nekog
muslimana kako se hvalie drugom ovjeku djelima koja je
1
uinio, savjetovao tog o eka: uti, jer nema sevapa od dobrih
djela koja se nabrajaju/22

Saaptava nj e dvoj i ce u p ri s u stvu t reeg

Ukoliko s e u jednom drutvu nau tri osobe, onda j e dvjema
osobama zabranjeno saaptavanje u prisustvu tree. To se
temelji na hadisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji prenosi
Abdul lah b. Omer, r.a: A ko se nau tri osobe. neka se, onda.
dvije osobe ne saaptavaju u prisustvu tree/22 7

225 Hadis biljei Muslim u Sahihu: 1 Kimbu-1-imani, 46. poglavlje, hadis br. 106.
-

226 Zehebi, El-Kebair, str. 1 52; Kurtubi, cit. djelo, 3/3 1 2 i dr. F. Sedi, Veliki
grijesi, str. 200.
227 Hadis biljee Duhari u S'abihu: 79 -Kitabu-1-isti'zan, 45 - Babun la jetenada
isnani dune-s-salisi, hadis br. 6288 i Muslim u Sahihu: 39 - Kitabu-s-selami,
1 5 - Babu tahrimi munadati-1-isnejni dune-s-salisi, hadis br. 2 1 83.

84
 U predaj i Ibn Mes'uda, r.a., koju biljee Buhari, M uslim,
Tirmizi, Ehu Davud i Ibn Made, isti autori koj i bilj ee i
prethodno predanje Abdullaha b. Omera, r.a., pojanjava se da
e treu osobu saaptavanje raalostiti.
Pojanjavajui tu situaciju A llahov Poslanik, s.a.v.s., u
predajama koje smo citirali, zabranjuje saaptavanje dvoj ice u
prisustvu treeg, sve dok se skupina ne povea. Kada bude vie
ljudi, onda ta zabrana prestaje vaiti. To vidimo iz Ehu
Davudove predaje u kojoj Ehu Salih pita Ibn Omera, r.a: A ta
8
ako budu etverica? On je odgovorio: Onda nema smetnje! 22
To je i logino, jer e uvijek trea osoba misliti da druge
dvije osobe neto o njoj ovore ili joj spremaj u neto to e se
negativno na nj u odraziti . 2 9
To se jasno nazire u Tirmizijinoj predaj i : Saaptavanje
dvojice u prisustvu tree osobe, uznemirava vjernika, a A llah
Uzvieni ne voli takvo uznemiravanje!230

V i e z n aan i d vo s m i s l e n g ovo r
To je forma govora koja je esto prisutna meu ljudima, ali
joj oni ne pridaju puno znaaja, smatraj ui da nije tetna i
opasna poput, npr. lai i sl. Meutim, ovakva upotreba jezika
je, na neki nain, u ravni lai i potrebno je biti oprezan kada je
ova forma izraavanja u pitanju. Naime, vieznaan i
dvosmislen govor je izgovaranj e rijei koja ima jedno
znaenje, ali se misli na neko drugo znaenje koje ta rij e nosi,

22R Biljei ovo predanje u .l'unen: Kitabu-1-edebi, 26 - Babun fi-t-tenadi, hadis br. 4852.
229 Vidi o tome: . Kurdi, Islamski bonton, str. 231 -232.
230 H adis biljei u Sunenu: 44 Kitabu-1-edebi, 59 Ma dae Ja jetenadesani
- -

dune salisin, hadis br. 2825.

85
a koj e je u suprotnosti s prvim znaenjem te rij ei. To j e,
ustvari, neka vrsta prevare i obmane.

I slamski uenj aci su o ovoj formi izraavanja rekli sljedee:

Ukoliko za to postoji neki opravdan, erijatski, razlog koji nosi
ope koristi, onda je dozvoljeno koristiti takve rijei. Ako za to
ne postoji opravdan razlog, onda je to pokueno, ali nije
strogo zabranjeno koristiti dvosmislene rijei, osim u sluaju
ako se time nastoji nepravedno uzeti neije pravo ili negirati
231
istina. U tom sluaju to postaje strogo zabranjeno - haram!

Sufjan b. Esed, r.a., prenosi da je Al lahov Poslanik, s.a.v.s.,

u vezi s tim rekao: Velika je prevara da svome bratu govori
neto, i da ti on vjeruje, a ti, u osnovi, govori lai!232
Ibrahim en-Neha'i, poznati uenjak iz generacije tabi'ina,
navodi primjer kada je dozvoljeno koristiti dvosmislene rijee,
pa kae: Ako neko uje da si o njemu neto rekao, ti reci: 'A llah
Uzvi.\'eni najbolje zna jesam li o tebi ita rekao ', pa taj pomisli
du negira. da si ita rekao o njemu, a tvoj je cilj kazati da
233
A llah Uzvi.\'eni najbolje zna to to si o njemu govorio.

Pj e s m a i poezij a
Pjesma i poezija mogu b iti dobre i pozitivne ako afirmiraj u
isti n u a mogu, takoe, biti loe i negativne ako afirmiraj u zlo,
nemoral i nepravdu. One su kao no koj i ima dvije otrice: ako
se upotrijebi za dobro - rezultira dobrim, a ako se upotrijebi za
zlo - rezul tira zlom !

2.11 /'.Ilirka Vjerovjesnikovih dovu i :dkrova, str. 754-755.

.12 l l adis biljc;i. i Ebu DavuJ u Sunemr. K.itabu-1-edeb, 76 - Babun fi-1-me'aridi,
hadis br. 4.97 1 . Ovu predaju biljee jo Buhari u E/-EdebN-1-mlljredN; Ahmed
u Mumedu i Taberani u EI-Mu'dtmN-1-kebiru i ocjenjuje sc slabim. (Provjeri:

Da'ifu-1-Dami'i-s-sagin' ve :dfedetNhN, str. 607, hadis br. 4.1 62.)

2 .11 N cvcvi, cit. djelo, str. 755.

86
 Naalost, mnogi ljudi koriste se jezikom, kada je u pitanj u
pjesma i l i poezija, veliaj ui strasti, pohote, opisuj ui ensko
tijelo, podstiui na nemoral i destruktivno djeluj u na itaoca
ili sluaoca. Takva vrsta pJesme ili poezij e islamom je
energino zabranj ena.
'Abdullah b. Omer, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: Da se nekome od vas utroba napuni gnojem,
bolje muje nego da se napuni poezijom!234
Pod tim se, naravno, podrazumij eva poezija koja
destruktivno djeluje i odvodi od Kur'ana, sunneta i islamskih
235
propisa. U tom smislu je i Allah Uzvieni osudio pjesnike i
one koji ih sluaju: A zavedeni slijede pjesnike. Zar ne zna. da
oni svakom dolinom blude i da govore ono to ne rade, tako ne
govore samo oni koji vjeruju i dobra djela ine, i koji esto
Allaha spominju, i koji uzvraiaju kad ih ismijavaju. (E.f
u 'ara', 224-227.)

Dakle, ovdje se misli na one pjesnike koj i su zavedeni i koj i

druge zavode i odvode od Allahovog puta, a ne one, koje Al lah
izdvaja, koji vjeruju, rade dobra djela i Al laha spominju.
Naalost, danas brojni autori pjesama i poezije odvode od
Allahovog puta, afirmiraju nemoral i zavode ljude na
stranputicu, tako da bi se mnoge dananje pjesme mogle
svrstati u nedozovljenc. Mi treba da uvamo svoj jezik od
citiranja, recitiranja i pjevanja takvog sadraj a, kako se ne
bismo strovalili u ambis grijeha!

2-'4 l-ladis biljee 13uhari u Sahih1r. 78 - Kitabu-1-edebi, 92 - babun ma jukrehu

en jckune-1-galibe 'alc-1-insani--i'ru hatta jesuddchu 'an zikrillahi ve-1-'ilmi
ve-1-Kur'ani, hadjs br. ll . 1 54. i u EI-Edebu-1-nujredu, 384. poglavlje, hadjs br.
873, str. 291 -292. j Tjrmizj u .l'ullmll: 44 - Kitabu-1-edcbj, 7 1 . poglavlje,
hadjs br. 2.852 j ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun.
2.l 5 Vidi opirnije o tome: dr. J usuf ci-Karadavi, Halal i haran u islonJu, str. 384-389.

87
al a
ala j e u islamu dozvoljena, ali ustraj avanje u ali j e
zabranjeno, zbog toga to e tada ovj ek biti obuzet igrom i
izigravanj em . Pretjerivanj e u ali uzrokuj e mnogo smij eha, a
mnogo smijeha umrtvlj uj u srce, nekad ak uzrokuje i mrnju.
ala nekada uzrokuj e i odsustvo dostoj anstva.

Poslanik islama, s.a.v. s . , se, takoe, alio, ali to nikada nije

prelazila mj eru, niti lj udsko dostoj anstvo, niti se time
zaobilazila i ugnj etavala istina. Zna se da se alio s nekom
staricom, rekavi joj da nee starice ui u Dennet, a onda joj
pojasnivi da e svi vjernici ui mladi u dennetske perivoje.

Enesu b. Maliku, r.a., Allahov Poslanik, s.a.v.s., obratio se

jedanput, alei se, rij eima: Ja ze-1-uzunejni - Vlasnie dva
j
uha. 2 6
Ashabi su j ednom prilikom rekli Vj erovjesniku, s.a. v . s . :
A llahov Poslanie, ti se s nama ali?!, a o n j e n a t o rekao: A li
ja nikada ne govorim drugo izuzev istine!237
Problem j e to mi u naoj komunikaciji pokuavamo biti
dosj etlj ivi, zanimlj ivi i alj ivi i to, kroz alu i zabavu,
iznesemo neistinu i, na taj nain, pogrij eimo. Dakle, ala je
dozvolj ena ukoliko se niko u njoj ne vrij ea, ukoliko ne
afirmira la i ukoliko njenim iznoenjem ne zavodima lj ude od
istine ili prakticiranj a islamskih propisa.

Svjedoci smo, naalost, raznih komedij a ili kominih

filmova koj i zabavljaj u vjernike, tako da ih udalj e od

2]6 H adis biljei Tirmizi u Sunen11: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 57 - Ma d7.ae

fi-1-mizahi, hadis br. 1 .992 i ocjenjuje ga kao sahihun-garibun i Ebu Davud
u SunenH: Kitabu-1-edbi, 89 - Babun ma dae fi-1-mizahi, hadis br. 5.002.
237 H adis biljee Tirmizi u Sunenu: 28 - Kitabu-1-birri ve-s-sileti, 57 - ma dae

fi-1-mizahi, hadis br. 1 .990 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun i Buhari u Ef.

EdelmlmHjred: 1 33 - Babu-1-mizahi, hadis br. 265, str. 1 03.

88
obavlj anj a ibadeta ili ih zavedu pa odreeni namaz propuste iz
njegovog vremena i klanjaju ga kasnije. Svaka vrsta takve
zabave i ale, makar u njoj i ne bilo neistine, zabranj ena je, jer
udalj ava ljude od ibadeta i odvodi ih od sjeanja na Al laha
Uzvienog.

Mnogi ljudi misle da e to vie izmisle ili slau - ispriati

bolju alu i biti duhovitij i . Otuda se doimaju izuzetno mudrim
nai' starij i Bonjaci koj i su se alili, ali ne udalj ivi se od istine.
Sj eate se nj ihovih lijepih ala i doskoica, kada djeci koj a
voze bi cikl, kau: Eto, okree ti se toak!; ili kau djetetu : to
si to obuo jednu desnu a jednu lijevu cipelu ?!
Ova vrsta ale moe zadovolj iti i nau e za alom i
zabavom, ali i ostati u domenu ljudskog dostojanstva i istine.
Budui da meleki biljee ono to kaemo, pokuajmo se
potruditi pa i u ali govoriti iskljui vo istinu !

89
 POZ ITIVN I AS P E KTI J EZ I KA
Jezik j e, uistinu, ma sa dvij e otrice. Od toga koju otricu
aktiviramo, zavise i posljedice koje emo osjetiti u
svakodnevnom ivotu. U prethodnom poglavlju navedeno je
sasvim dovoljno argumenata koj i bi trebalo da nas nagnaj u na
duboko razmiljanj e o negativnoj otrici naih jezika. To bi
trebalo da nas inicira da razmiljamo o pozitivnim efektima
naih jezika i mogunostima kako da ih na pravi nain
upotrijebimo i tako ispunimo Vjerovj esnikov, s.a.v.s., zahtjev
da govorimo samo ono to je afirmativno, i l i da utimo !
Klasificarili smo, u ovom djelu, prvo negativne aspekte
djelovanja jezika i nakon toga, preli na pozitivne. To je
uinj eno s namj erom ! Naime, htjeli smo da nas negativni
aspekti naprosto probude, pokrenu i protresu. Tek nakon toga
znaajnijim i upeatlj ivijim doimaj u se pozitivni aspekti
djelovanj a j ezika, to, vjerovatno, ne bi bilo tako uolj ivo da
nije bilo ovakve klasifikacije. Nadamo se, da e se itaoci,
nakon spominjanja svih tetnosti i pogubnosti koje mogu
nastati negativnim djelovanj em naih j ezika djeluj ui na na
ivot, ast i vjeru - osjetiti potrebu i dodatno se aktivirati da
uine da j ezik djeluje korisno, pozitivno i afirmativno. Na taj
nain zadovolj it e Stvaraoca tog organa, jer zbog toga je, u
sutini, jezik i stvoren i ukomponirao u ljudski organizam.
Na narednim stranicama proitat emo kako se jezik moe
afirmativno upotrijebiti i biti od izuzetne koristi za ovjeka i
drutvo, i to na ovom i na buduem svijetu.

90
U e nj e K u r'ana
Allah Uzvieni se, putem uenja Kur'ana, obraa Svoj i m
robovima. Uenje Allahove Knj ige najbolje je sjeanje na
Allaha Plemenitog. Teko je nai neto velianstvenije od
izgovaranja rijei Uzvienog, Plemenitog i Monog naim
malim organom - jezikom. To je poast koj u je Allah ukazao
Svojim robovima, elei ih time uzdignuti nad drugim
stvorenj ima, posebno ih nagraditi i uz to, spustiti na njih Svoj u
milost i smirenost i okruiti ih svojim bezgrenim stvorenj ima
- melekima. Sve te vrijednosti i ljepote sadrane su u Ehu
Hurej rinom, r.a, predanju gdj e Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae:
Nikad se ne sastanu ljudi u nekoj A llahovoj kui radi
uenja A llahove Knjige i njena meusobna prouavanja a da
se na njih ne .\pusti smirenost, da ih ne obavije milost, da ih
meleki ne okrue i da ih A llah ne spomene pred onima koji su
kod Njega. 238
Uz to, Kur'an, kao Allahov govor, sadri nabolji lijek i
eliksir za srce, kao to Allah Uzvieni kae: Mi objavljujemo u
Kur'anu ono to je lijek i milost vjernicima. 239 On, Uzvieni,
takoe, vel i : O ljuidi, ve vam je stigla poruka od Gospodara
240
vaeg i lijek za vaa srca.
Gospodar svjetova najavljuj e ogromne nagrade onima koj i
ue, itaju i analiziraju Njegovu Knjigu: Oni koji A llahovu
Knjigu itaju i namaz obavljaju i od onoga ime ih Mi
opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati
nagradi koja nee nestati da ih On prema onome to su radili

23R H adis biljt:i Muslim: Muslimova zbirka had1sa, 3/346, hadis br. 1 888.
239 El-Isra', 82.
240 Junu.r, 57.

91
nagradi i jo im zz obilja Svoga da, jer On mnogo prata i
.
blagodaranJe. 24 1
Znaajno je napomenuti da e Kur'an biti jedan od
zagovornika na Sudnjem danu, pa je otuda njegovo uenje
posebno vrijedno. Ebu Umame el-Bahili, r.a., prenosi da je uo
kako Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae: Uite Kur'an, jer e on
242
na Sudnjem danu biti zagovornik onima koji su ga uili.
Za svaki proueni kur'anski harf deseterostruko se
nagrauje, kao to se navodi u hadisu Abdullaha b. Mes'uda,
r.a., kada Vjerovjesnik, s.a. v.s., jasno obeava: Ko proui jedan .

harf iz A llahove Knjige bit e mu upisano dobro djelo, s tim .fto

se dobro djelo deseterostruko nagrauje. Ne kaem da je elif
lam-mim harf, ve da je elif- harf, lam - harf i mim - harf 243
Vano je stalno uiti Kur'an, jer emo tako zadobiti mjesto i
pozicij u na Sudnj em danu uz posljednj i ajet koj i smo prouili
na dunjal uku. To se temelj i na predanj u Abdullaha b. Amra,
r.a. , gdje Poslanik, s.a.v.s., kae: Onome ko je uio Kur'an bit
e reeno: 'Ua i penji se kao to si ga uio i na dunjaluku!
Tvoje je mjesto uz zadnji ajet na kome si se zaustavio/244
Otuda je izuzetno vano konstantno uiti Kur'an, poto ne
znamo kada e nam doi smrtni as. Jer, ima li ita dostojnije i

241 Fatir, 29-30.

242 H adis biljei Muslim u Sahihu: 6 - Kitabu salati-1-musafirine, 42 - Babu fadli
kiraeti-1-Kur'ani, hadis br. 804.
243 Hadis biljei Tirrnizi u Junenu: 46 - Kitabu fadaili-1-Kur'ani, 1 6 - Ma dae funen
karee harfen mine-1-Kur'ani ma lehu mine-1-edri, hadis br. 29 1 0 i ocjenjuje ga
kao hasenun-sahihun-garibun. Ovaj hadis, takoe, bilj ee Buhari u Et-Tarihu i
Hakim u EI-Mustedreku. Albani ga ocjenjuje autentinim. (Uporedi: Sahihu-1-
Dami-i-s-sa.?Jri ve :?jjadetuhu, 2/ 1 1 03-1 1 04, hadis br. 6469.)
244 Hadis biljei Tirmizi u Sunenu: 46 - Kitabu fadaili-1-Kur'ani, 1 8. poglavlje,
hadis br. 29 1 4 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun; Ehu Davud u Junenu,
hadis br. 1 40 1 i Ahmed u Musnedu, 2/ 1 92. Albani ovo predanje ocjenjuje
vjerodostojnim. (Uporedi: .lahihu-1-Dami'i-s-sagiri ve zyadetuhu, 2/ 1 349, hadis
br. 8 1 2 1 .)

92
velianstvenije nego svoj jezik upotrijebiti u uenje Allahovih
rijei i zavriti dunjaluki ivot rijeima iz A llahove Knj ige ! ?
Treba naglasiti da s e muslimani mogu uzdignuti iznad
drugih samo uenjem i primjenom Kur'ana. Omer b. El-Hattab,
r.a, prenosi Vjerovjesnikove, s.a.v.s., rijei u koj ima se jasno
naglaava: A llah {:e sa Svojom Knjigom neke ljude uzdii, a
. ,2 5
druge spustztz. 4
.

Poslanik islama, s.a.v.s., govorei o najbolj im ljudima meu

muslimanima, istie one koj i ue Kur'an i koj i njemu druge
pouavaju. U predanju Osmana b. Affana, r.a, Vjerovjesnik,
s.a.v.s., decidno kae: Meu vama je najbolji onaj ko ui
246
Kur'an i njemu drugog pouava.
Najbolje testiranje nae ljubavi prema Allahu moe se
izvriti upravo putem uenja Kur'ana. Osoba koja tvrdi da voli
A llaha, najprecizniju potvrdu za to dobit e na taj nain. O
tome je poznati ashab Abdullah b. Mes'ud, r.a., kazao: Ko hoe
da sazna da li voli A llaha, neka se provjeri Kur'anom, pa ako
se ispostavi da voli Kur'an, neka zna da voli i A llaha, jer
2
Kur'an je A l/ahov govor. 4 7
Svaka pametna osoba treba da se trudi kako bi se, to je
mogue vie, umilila i pribliila svome Gospodaru. Najbolj i i
najizvjesniji nain tog pribliavanja, kako navodi poznati
ashab, Habab, r.a., upravo je posredstvom uenja asnog
Kur'ana: Pribliava) se A llahu UzviJenom ime hoe i koliko

245 H adis biljei Muslim u Sahihu: 6 - Kitabu salati-1-musafirine, 47 - Babu fatlli

men jekumu bi-1-Kur'ani vc ju'allimuhu, hadis br. 8 1 7 .
246 Hadis biljee Buhari u Sahihu: Kitabu fadaili-1-Kur'ani, 66 - Kitabu fadaili-1-
Kur'an, 21 - Dabun hajrukum men te'alleme-1-Kur'ane ve 'allemehu, hadis br.
5027; Tirmizi u Sunemr. 46 - Kitabu fadaili-1-Kur'ani, 1 5 - Ma dae fi ta'limi-1-
Kur'ani, hadis br. 2907 i ocjenjuje ga kao hascnun-sahihun i Ebu Davud u
Sunemr. Kitabu-s-salati, Babun fi sevabi kiraeti-oi-Kur'ani, hadis br. 1 452.
247 Ahmed Ferid, Bistro more poborosti i suptilnosti, str. 98.

93
god hoe, ali znaj da Mu se niim blie neeS: moi pribliiti.
kao Njegovim govorom - Kur'anom!248
Iskrena i A llahu predana dua, uistinu, se nikada ne moe
zasititi uenja Kur'ana. Jezik takve osobe je u stalnom uenju
Kur'ana ili zik.rullahu, im mu se ukae prilika za to. Osman b.
Affan, r.a., je, u toim smislu, rekao: Da su vam srca ista, ne
biste se mogli zasititi govora svoga Gospodara. 249
Kua u kojoj se ui Kur'an puna j e meleka, dobra i berieta.
S druge strane, kua u kojoj se to ne ini, puna je ejtana,
prazna i tijesna onima koj i u njoj ive. To stanje najbolje je
definirao Ebu Hurejre, r.a, naj vei prenosilac hadisa meu
ashabima. On kae: Kua u kojoj se ui Kur'an prostrana je
svojim ukuanima, u njoj je veliko dobro, prisutni su meleki. a
naputaju je ejtani, a kua u kojoj se ne ui Allahova Knjiga,
tijesna je ukuanima, malo je dobra u njoj, naputaju je meleki
.
a nastanJ UJU SeJtanz. 2 50
. . .

Uenje Kur'ana rezultira pribliavanjem meleka i njihovim

lj ublj enjem uaa u elo, kao to tvrdi Sufjan es-Sevri, veliki
islamski uenjak: Kada ovjek (pro)ua Kur'an, melek ga
.
pO l'JUb z' medu ocz. 25 1
Uenj e Kur'ana, izmeu ostalog, poveava memoriju, kao
to smatra Alija b. Ebi Talih, r.a: Troje poveava memoriju a
smanjujejlegmu: koritenje misvaka, post i uenje Kur'ana. 252
Uistinu Kur'anu treba pridavati veu panju: uenjem,
svakodnevnim iitavanjem, dugotrajnim meditiranjem i,
svakako, praktinim realiziranjem njegovih ajeta. Imam El-

248 l s ti izvor i strana.

24Y I sti izvor i strana.
25 El-Gazali, O:?jv!Javanje 1!}erskih anosti, 2/232 (izdanje: Bookline, Sarajevo,
2004.) i El-Gazali, Tajne uenja K.Jtr'ana, str. 20.
25 1 O:(fv!javanje o/erskih anosti, 2/233 i Tajne uenja Kur'ana, str. 22.
252 O:ijv!Javarye !!}erskih anosti, 2/234 i Tajne uenja Kur'ana, str. 23 .

94
Gazali u svom naj poznatijem djelu Oivljavanje vjerskih
znanosti, kae da je u Tevratu navedeno:
Robe Moj, zar Me se ne stidi? J Kada ti doe pismo od
nekog tvog prijatelja, dok si na putu, ti skree s puta, sjeda,
da bi ga proitao i razmiljao o svakom slovu, pazei da ti ta
ne promakne. A ova Moja Knjiga tebi je objavljena. Pogledaj
.koliko Sam tebi u njoj opirno govorio i koliko Sam ti puta
ponovio da razmilja o njenoj irini i dubini, a ti joj okree.v
lea! Zar sam ti Ja beznaajniji od nekog tvog prijatelja!?
Robe Moj, kad sjedi kod tebe neko od tvojih prijatelja, ti mu
se okrene cijelim svojim licem i preda se njegovom govoru
punim srcem. Ako neko progovori ili te ometa da ga slu.a,
skrene mu panju da prestane. Evo Mene, Ja sam se tebi
okrenuo i tebi govorim, a ti se srcem okree od Mene. Zar si
dozvolio da ti Ja budem bezvredniji od nekog tvog
. , . ....r.,253
pryateya
.

Treba da budemo ponosni i poaeni to na mali jezik

moe izgovarati i uiti savrene Allahove ajete ! Meutim, u
isto vrijeme, ne smijemo dopustiti da samo formalno
izgovaramo Allahove rijei, j er one nisu dole zbog forme, ve
da se o nj ima duboko razmilja i da budu realizirane u naoj
svakodnevnoj praksi. Zato islamski uenjaci predlau da,
prilikom uenja Kur'ana, vodimo rauna o sljedeim
momentima:
l. Razumijevanju vanosti i uzvienosti A llahovog govora,
kao i A llahove dobrote i blagosti prema Svojim stvorenjima
Uzvieni Gospodar spustio je Kur'an s Ara Svoje
uzvienosti, tako da ga mogu razumjeti siuni i nemoni
robovi Njegovi. To najbolje svj edoi koliko velika je Allahova
naklonost prema Njegovim robovima. Nadnaravni govor

253 O:?jv!Javanje 1!Jerskih ':(!/anosti, 2/236 i Tajne uthnja !VIr'ana, str. 27.

95
sputen je na nivo da ga mogu razumjeti i shvatiti ogranieni
lj udski umov i !
2. Respekt prema Govorniku
Kada neko od nas pone uiti Kur'an, odmah se treba
prisjetiti veliine Govornika, koj i mu se Kur'anom obraa,
shvataj ui da ono to tada ui i izgovara svojim jezikom nije
lj udski govor, ve govor Uzvienog, Naj veeg, Naj mudrijeg!
Respekt govora postie se respektom Govornika. Ne moe se
spoznati veliina Govornika, sve dok se ne razmisli o
Njegovim osobinama, svojstvima, uzvienosti i Njegovim
djelima ! Zbog takvog svjesnog respekta prema onome koji
govori Kur'anom, poznati ashab Ikrime b. ebi Dehl, r.a., je,
kada bi otvorio Mushaf i htio poeti uiti njegove asne ajete,
padao u nesvijest, govorei : Ovo je govor mog Gospodara!
Ovo je govor mog Gospodara!
3. Prisutnosti srca i prestanka razmiljanja o svemu drugom
Kada uimo Kur'an treba se svim biem usredsrediti na to
uenj e i srcem i mislima biti prisutan. Biljei se da su mnogi
nai asni prethodnici iz minulih generacija ponovo prouili
ajet ukoliko, pri njegovom prvom uenj u srce nije bilo
prisutno. Takav postupak mogu iznjedriti samo respekt prema
Allahu i Njegovoj Knjizi i totalna prisutnost srca i misli pri
uenju.
4. Razmiljanju
Ova odlika, koja bi trebalo da krasi svakog onoga ko ui
Allahovu Knj igu, slijedi, iskljuivo, nakon sranog prisustva.
Naime, esto ua, uei Kur'an, slua sam sebe, prati samo
tedvidska pravila ili prati svoj e milozvuno uenje elei da
ono bude to bolje i ljepe" a zapostavlj a razmiljanje o
znaenj u onoga to ui i svojevrsnu kur'ansku poruku, zbog
koje je Kur'an i objavljen. Otuda j e Poslanikova, s.a.v.s, praksa
bila da Kur'an ui polagahno i razgovjetno/terti/, jer takvo

96
uenje izvana omoguava razmilj anje i razumijevanj e iznutra.
Zato Alij a b. ebi Talih, r.a., upozorava: Nema hajra u ibadetu u
kojem nema razumijevanja (fikh), kao ni u uenju u kojem
nema razmWjarija (tedebbur) !
Zna s e d a j e Allahov Poslanik, s.a.v.s., esto ponavaljao
Bismillu i l i neki ajet vie puta. To su in i l i i brojni ashabi.
Jedan od naih asnih prethodnika je uio suru Hud est
mjeseci, ponavljaj ui je i razmiljaj ui o njoj !
5. Pronicarije u znaerija onoga to se ui
To je traenje odgovaraj ueg smisla za svaki ajet, budui da
se u Kur'anu spominju osobine i svojstva Allaha Uzvienog,
Njegova djela i kreacije, sudbine i stanja Njegovih poslanika i
vjerovjesnika, stanja i stradanja onih koj i koj i su poricali vjeru,
Njegove naredbe i zabrane, te Dennet i Dehennem. Zato
Abdul lah b. Mes' ud, r.a., kae: Ko eli znanje prvih i kasnijih
generacija, neka prouava Kur'an.
Alija, r.a., je bio posebno okupiran pronicanjem u znaenja
Allahove Knj ige. Otuda je izuzetno razumijevao aj ete. On vel i :
Vjerovjesnik, s.a. v .s. , mi nije povjerio nita to nije kazao i
drugima, izuzev to Allah Uzvieni daje Svome robu mo
razumijevarija Svoje Krijige, pa neka svako tei postizanju te
sposobnosti ". Zbog svoje vanredne ljubavi prema Kur'anu,
kome je prilazio s krajnj im respektom i ljubavlju, ali i
proniui u njegova mudra znaenja, Alija, r.a., priznaje: Kada
bih htio, natovario bih sedamdeset deva komentarom sure El
Fatiha!
6. Pokuaji osloboenja od svih zapreka za razumijevanje
kur'anskog teksta
Naime, vie j e zapreka i mehanizama koji sputavaj u ovjeka
da razmij eva tekst Kur'ana i pokua ga implementirati u svom
ivotu. Navodimo samo neke:

97
 a) ejtan uaa esto zavr.v na razliite naine kako bi
panj u usmjerio na neke formalnosti i time susli1.1 zanemario.
Otuda uai esto previe brinu o ishoditu harfova j nj ihovom
izgovoru, pa uope nemaj u priliku razmiljati o sutini
kur'anske poruke i njenom znaenju . Jo, ako ua ima lijep
glas, ejtan ga tada navede da brine o u ljepavanj u glasa i

njegovoj milozvunosti i, dok p<;>dredi panj u tehnici uenj a,

sasvim zapostavi znaenje ajeta i njihovu primjenu.
b) Slij epo slijeenje odreenog mezheba, pravca ili
razmiljanja sputava uaa da izae iz okvira takvog koncepta
miljenja, pa razumijevanj e ajeta podredi tom pravcu i nainu
razmiljanja, to ga dovede do ogranienih i l i pogrenih
tumaenja Allahove Knj ige.
e) Oholost, strast ili injenje grijeha. Sve to je uzrok
tamnj enja i hranja srca, to je poput prljavtine na ogledalu
koja spreava i onemoguava da se istina jasno ukae. to je
jaa oholost, strast ili grijeh to je vei zastor nad znaenjem
A l lahove Knj ige, a to se ovjek vie oslobodi tih natruha, sve
vie mu se ukazuju jasna znaenja kur'anskih ajeta. Al lah
Uzvieni je to j asno naveo u Svojoj Knj izi: A pouku e
prihvatiti samo onaj koji se Njemu obraa!254; . . . da hi
razmislio i opomenuo se svaki rob koji se Gospodaru svome
obraa255 i Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!256
Otuda ne treba da se ude oni koj i ovosvjetskim i luzijama daju
prednost nad ahiretskim b lagodatima to nisu slovom Kur'ana
definirani kao pametni i to im, bez obzira na naune titule, ne
mogu biti razotkrivene tajne A llahove Knj ige !
d) Da proita i tumai Kur'an samo na jedan nain,
ezoteriki ili egzoteriki, i da smatra da je to konana istina. To

2 54 El-Mt/min, 1 3.
2 55 !Vtj, 8.
256 Ez-Zumcr, 9.

98
je, takoe, j edna od vel ikih zapreka i ejtanovih zamki na putu
pravilnog rasuivanja kada su u pitanj u ajeti Allahove Knj ige.
7. Shvatanju i razumijevanju daje Kur'an lino njemu
usmjeren, a ne nekom drugom
esto uai, dok prate znaenje Kur'ana, smatraj u da su
mnogi ajeti upueni drugom a ne njemu, da se prijeti drugima a
ne njemu. To je pogreno shvatanje. Svaki ajet treba razumjeti
tako to emo smatrati da je upuen upravo nama i, tek onda,
moemo oekivati pravu promj enu i stvarnu transformaciju u
naem praktinom ivotu. Zato je Muhammed b. Ka'b el
Kurezi isticao: Do koga dopre Kur'an, kao da A llah Uzvieni s
njim direktno razgovara!, a Malik b. Dinar uae j e pitao: ta
je Kur'an zasijao, o uai Kur'ana, u vaim srcima?!, a onda
odmah odgovarao: Kur'an je za vjernike proljee, kao to je
kia pro(jee za zem(ju!
8. Doivljavanju kur'anskog teksta
Pod doivljavanjem kur'anskog teksta podrazumijeva se da
uaevo srce bude pod razliitim doj movima, shodno

razliitosti ajeta i onog to oni ilustriraju. Tako e se ua, pri

spommJ anj u Allahove prijetnj e, osjeati malehnim i
beznaajnim, a u sluaj u ajeta koj i govore o oprostu i nagradi -
tako blaenim, veselim i sretnim. Spominjanjem Denneta,
osjetit e ljepotu i slast, a spominjanjem Dehennema osjetit e
strah i apatiju za dunjalukom.
Zna se da je Allahov Poslan ik, s.a.v.s., plakao kada su
navoeni ajeti koj i su govorili o tome kako e on biti svjedok
protiv svoga naroda. Posebno ga se dojmila scena koja govori o
odgvornosti i kanjavanju onih koj i ga nisu slijedili.
Takoe se zna da su mnogi ,poboni i osvijeeni vjernici
padali u nesvijest kada su ueni ajeti o prijetnjama i
dehennemski m kaznama, a neki su, ak, i umirali sluajui
takve ajete ! Zato je uveni Hasan el-Basri rekao: Tako ni

99
A llaha, ne osvane dan u kojem se A llahovom robu koji ua
Kur'an i vjeruje u njega ozbiljnost i tuga ne poveaju, a radost
i oputenost umanji, ne povea plakanje, a smijeh umanji, ne
poveaju rad i zalaganje, a umanje odmor, ljenarenje i
dangubljenje! Vuhejb b . el-Verd priznaje: A nalizirali smo ove
predaje i poruke i nismo nali nita njenije za srca i snanije
za prisutnost tuge od uenja Kur'ana, pronicanja u njega i
' 'l ' . .
razmzs yan;a o n;emu.1257

N a m az
Ako je uenje Kur'ana, Allahov govor upuen nama, onda je
namaz na govor, dova i molba upuena Gospodaru svjetova.
To je posebna ast koj a se ukazuje siunom robu, da ue u
odaj e svoga Gospodara i svoj i m j ezikom Mu se obrati rijeima
koj e On voli i za koj e nagrauje. Kontakt i susret s
Gospodarom i V ladarom svjetova j ednostavnij i je od kontakta s
dunjalukim vladarima. Tom prilikom nema ni prevodioca, ni
portira, ni tjelohranitelja, ni sekretara, niti skeretarica, bez ijeg
doputenj a danas nismo u stanj u kontaktirati, niti se susresti s
bilo kojom znaajnijom osobom koja se nalazi na nekom
poloaj u. U namazu, mi direktno, bez posrednika, ulazimo u
odaje Naj veeg Vladara i obraamo mu se bez prevodioca.
Bekr b. Abdullah o tome slikovito kazuje: ovjee, ako eli.
u:i kod svoga Gospodara bez doputenja i razgovarati s Njim
bez prevodioca, onda ui! Upitae ga: Kako to?, a on i m
odgovori : Kada temeljito uzme abdest i pone da klanja,
uao si kod svoga Gospodara bez doputenja i razgovara s
l\-I
r JT 'Lm
. '
bez prevodzoca.125/f

257 O ovome opirnije konsultiraj: !haju 'ulumi-d-din, 1 /509-521 ; O:?iv!Javanje

vjerskih znannrti, 2/253-274. i Trgne uenja Kur'ana, str. 55-86.

m El-Gazali, Oivljavan je vjerskih znrmostz; 1 l 4(,7.

1 00
 Ako se jo zna da je namaz propisan na nebesima, a ne na
Zemlj i, onda j e to jo jedna potvrda njegove velianstvenosti i
posebnosti. Zar se neim drugim osoba moe vinuti toliko u
duhovne visine, kao to to moe namazom, koji je u sebi
sintetizirao i uenj e Kur'ana, i dovu, i istigfar, i salavat, i
traenje utoita i pomoi od Gospodara svj etova? ! Drugim
rijeima, sve ono to je pozitivno, suptilno i krajnje afirmativno
personificirana je namazom.
Namaz je, moe se slobodno rei , fabrika kroz koj u prolaze,
odgajaj u se i izgrauju ljudi, oplemenjuj ui svoj a svojstva,
osobine i navike. Namazom se briu i poliraju hra due i srca.
To je mehanizam koji neutralizi ra sve negativne strane u
ovjeku. N ajbolju potvrdu za to nalazimo u rijeima
Plemenitog Gospodara koj i kae: Namaz, uistinu, odvraa od
. . /259
razvrata 1 o d svega sto ;e ruzno.

Sve u namazu je jae, bolje, sjajnije, izrazitije i

djelotvornije: i uenje Kur'ana, i dova, i zikr, i istigfar, i
salavat . . . Moglo b i se rei da se sve to, putem namaza, uzdie u
vel ike duhovne visine odakle izgleda jo vee, djelotvornije i
velianstvenije.
Pogledajmo samo neke hadise i uvjerimo se u spomenutu
konstataciju.
Namazom se briu i neutraliziraju grijesi, kao to se vodom
isti prljavtina. To jasno poruuj e Poslanik islama, s.a.v.s., u
hadisu Ebu Hurejre, r.a., u kojem on pita ashabe: ta mislite
kada bi pred vratima jednog od vas proticala rijeka u kojoj bi
se on pet puta dnevno kupao, da li bi na njemu ostalo imalo
prljavtine?! Prisutni ashabi su odgovorili: Ne! Ne bi ostalo
nita prljavtine! Na to je Vjerovj esnik, s.a.v.s., konstatirao: To

259 E/- 'Ankebut, 45.

101
je primjer pet dnevnih namaza, pomou kojih Allah brie
poinjene grijehe/260
Ebu Hurejre, r.a., takoe, u vezi s neutraliziranjem grijeha
namazom, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Pet
dnevnih namaza i duma do dume otkup su za grijehe
poinjene izmeu njih, ako se ne urade veliki grijesi. Ramazan
do ramazana je otkup za u meuvremenu poinjene grijehe,
ako se kloni velikih grijeha. 26 1
Zanimljiv je i Ebu Umamin, r.a, hadis koji, takoe, govori o
otklanjanju, ienj u i neutraliziranju grijeha namazom. N aime,
u ovom hadisu, on kae:
Dok smo sjedili s Allahovim Poslanikom, s. a. v.s., u damiji,
doe neki ovjek i ree: 'Allahov Poslanie, ja sam zasluio
.
kazn u262, p a; e zzvrsz nada mnom.l '
. .

Poslanik, s. a. v.s. , ne odgovori. ovjek to ponovi i ree:

'A llahov Poslanic.e, ja sam zasluio kaznu, pa je izvri nada
mnom ! '
Poslanik, a.s., opet nita ne ree. Potom je prouen ikamet
za namaz. Kada je A llahov Poslanik, s.a. v.s., otiao, Ehu
Umame je rekao: ovjek je krenuo za Poslanikom, s.a. v. s. l ja
sam slijedio A llahovog Poslanika, s. a. v.s., da vidim ta e mu
odgovoriti.
ovjek je stigao Poslanika, s.a. v.s. , i rekao mu: 'A llahov
Poslanie, zasluio sam kaznu, paje izvri nada mnom!'

260 Hadis biljee Buhari u Sabihu: 9 - Kitabu mevakiti-s-salati, 6 - I3abun: Es

Salavatu-1-hamsu keffaretun, hadis br. S28. Muslim u Sabibu S - K.itabu-1-
:

mesadid, Sl - Habu-1-.m eji ile-s-salati, hadis br. 667.

26 1 H adis biljei Muslim: Muslimova zbirka badisa, 1 /21 6, hadis br. 203.
262 OitO je da se ovdje radilo o grijehu za koji dotini ashab misli da treba nad
t.jir .
. <iti fiksnu kaznu - hadd.

1 02
 Allahov Poslanik, s. a. v. s., ga je upitao: 'Kada si iziao 1
svoje kue, zar nisi uzeo abdest i upotpunio ga'! ! ' Rekao je:
'Jesam, Allahov Poslanie'.
Poslanik, s. a. v. s . . je nastavio: 'Zatim si s nama klanjao
namaz ? ' Rekao je: 'Jesam, A llahov Poslanie '.
Allahov Poslanik, s.a. v. s., je, potom, rekao: 'Zaista je Allah
oprostio tvoju kaznu ', i l i je rekao: grijeh. 263
Vrijednost uenja Kur'ana u namazu posebno je naglaena
vrednovana. U to emo se uvjeriti iz sadraja hadisa Ebu
H urejre, r.a., u kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s., pita ashabe: Da li
hi neko od vas volio da nae tri velike, steone i debele deve
ada se vrati svojoj porodici? Ashabi su, logino, odgovoril i :
l(ako da nel Poslanik, s.a. y . s . , je odgovorio: Tri ajeta koja neko
>d vas proui u namazu su bolja od tri velike, steone i debele
leve. 2 M

I vrijednost zikra u namazu je posebno istaknuta u hadisima

, .llahovog Poslanika, s.a.v.s. To se jasno vidi iz predaje Enesa
l . Malika, r.a., koji kae: Doao je neki ovjek i uao u saf
; adihan pa je prouio: 'El-Hamdu lillahi hamden taj}iben
1 zubareken fihi'. Kada je Allahov Poslanik, s. a. v.s, zavrio
namaz upitao je: 'Ko je prouio spomenute rijei? l ' Ljudi su
,;uta/i. Ponovo je upitao: 'Ko je od vas prou6o te rijei? Nita
. oJe nije tim rekao ?!' ovjekje tek tada priznao: 'Doao sam
::adihan pa sam to rekao '. Poslanik. a.s., je dodao: 'Vidio sam
dvanaest meleka kako se natjeu ko e ih podignuti '. 265
Koliko je zikru llah bitan u namazu, ili odmah nakon
namaza, kako je inio i A llahov Vjesnik, s.a.v.s., najbolje e
nam potvruju rijei koj e prenosi Ebu Hurejre, r.a: Ko na kraju
svakog namaza kae trideset i tri puta subhanellah, trideset i

263
l ladis biljei Muslim, Mu.rlimova zbirka badi.ra, 3/401 -402, hadis br. 1 936.
264 H adis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 1 /348, h adis br. 395.
265 H adis biljei Muslim, MuslimotJa zbirka hadisa, 1 /259-260, hadis br. 271 .

1 03
tri puta e/-hamdu /il/ah i trideset i tri puta A llahu ekber - i to je
devedeset i devet, pa izgovori La ilahe ille/lahu vahde hu la
erike /eh, lehu-I-mutku, ve lehu-1-hamdu, ve huve 'ala ku/li e) '
in kadir, tako namirujui na stotinu, bit e m u oproteni grijesi
266
pa makar ih bilo koliko morske pjene.
Zar treba vei podsticaj naim j ezicima da uine neto to e
usreiti i nj ih i sve ostale ljudske organe? ! Zar ovjek moe
oekivati veu privilegij u i ljepe rastereenje? ! Ko nam moe
ponuditi vie i bolje od naeg Gospodara, a ko to bolje i
uinkovitije izraziti od naih jezika?!
N igdj e ovj ek nije blii Allahu Uzvienom, kao dok stoji
skrueno pred svojim Gospodarom u namazu, posebno kada je
na seddi. Poslanik islama, s.a.v.s., je, izmeu ostalog, o tome
izrekao, za nas, znaajne rijei, koj e bismo trebali primijeniti .
Ehu Hurejre, r.a, prenosi da j e Allahov Poslanik, s.a.v.s,
rekao: Kada imam izgovori amin i vi izgovorite. Uistinu,
onome iji se izgovor rijei amin podudari sa aminovanjem
meleka, bit e mu oproteni uinjeni grijesi.
Ibn ihab je rekao: Allahov poslanik, s.a. v. s.. bi govorio:
'Amin '/267
Ebu Hurej re, r.a., u drugom predanju, prenos1
Vjerovjesnikove, s.a.v.s., nJect : Kada imam izgovori:
'Semi'allahu limen hamideh! ', vi recite: 'A llahumme Rabbena
leke-1-hamd! ', jer onaj ije se izgovaranje ovih rijei podudari
sa izgovarnjem meleka, bit e mu oproteni ranije poinjeni
.. . " 6
grlj est., 2 8

266 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 1 /293-294, hadis br. 31 4.
267 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 1 /284, hadis br. 284. Ovaj
hadis, takoe, biljc7.e Buhari i Nesai.
268 H adis biljee Buhari, Buhanjina zbirka hadisa, 1 /6 1 4 i Muslim u Sabibu:
poglavlje o namazu, 1 /257, hadis br. 409.

1 04
 Ebu H urej re, r.a., takoe, prenosi da je A llahov Poslanik,
s.a.v.s, rekao: A llahov rob je nablii svome Go.spodaru kada je
na seddi, zato, dok ste u tom poloaju, uite to vie dove. 269
Koliko su znaajni sedda i ono to izgovorimo dok smo u
tom poloaj u, ' vel iaj ui Allahovu mo, snagu i veliinu,
najjasnije doaravaj u Vjerovj esnikove, s.a.v.s., rijei, koje
prenosi Ebu Hurejre, r.a: Kada ovjek proui ajet koji
obavezuje na seddu, pa je uini, ejtan se udalji plaui,
govorei: 'Teko njemu!' (u drugoj u predaj i stoj i : Te.fko meni!)
' ovjeku je nareeno da uini seddu pa je uinio i zasluio
Dennet, a i meni je nareeno da uinim seddu pa sam to
odbio i zasluio Vatru '. 2 70
Namaz je svojevrsni mi'rad, a na mi'radu se sve bolje i
izotrenije vidi. To je zorno pojasnio upravo Allahov poslanik,
M uhammed, s.a.v.s., koj i je bio poaen tim inom uzdignua.
Budui da smo mi sljedbenici asnog Poslanika i Allahovog
Vjesnika, s.a.v.s., ukoliko prihvatimo stvarni 'ubudijjet u
svakodnevnom ivotu, zbog ega je, prema s lovu Kur'ana,
posljednji AllahoY Vjerovjesnik, s.a.v.s., uzdignut do Sidreetu-
1-muntehaa, onda emo, shodno tome, i mi doivjeti i outiti
takvu visinu i veliinu. To je mogue samo posredstvom
namaza. Namaz je, slikovito kazano, na B urak koj i m se
penjemo i uzdiemo u naj vee nebeske sfere.
Ovdje je izuzetno bitno istai da se uzdignue ini, pored
suptilnog treptaja srca i zadivljenog ushita due, i izgovaranjem
. odreenih rij ei i aktiviranjem jezika, ime se otvaraj u nebeske
kapije i dolazi do nesluenog boanskog carstva.
Vrlo bitno je ne izgovarati samo fom1alno odreene rijei,
ve treba, to je mogue vie, da tu bude prisutno nae srce.
Treba pokuati namaz klanjati tako kao da je to poslj ednj i

269 Hadis biljei Muslim, Mus/imova zbirka hadisa, 1 /2H l , hadis br. 298.
270 H adis biljei Muslim, Muslimova zbirk(J hadisa, 1 / 329, hadis br. 369.

1 05
namaz u naem ivotu, kao to savjetuj e Allahov Poslar e,
s.a.v.s., u predanj ima Ebu Ejjuba, Sa'da b. ebi Vekkasa, n
Omera i Enesa, r.a: Kada klanja namaz, klanjaj ga kao da ti_;e
. . . ,271
poslyednJI.
Stvarnu skruenost i istinsku odgovornost u namazu najbolje
su potvrdili nai asni prethodnici. Posluajmo Hatima d
Esamma, pogledajmo kako je on pristupao namazu i, onda,
komparirajmo na namaz, tokom kojeg sve pratimo i vidimo,
ak i najmanje pomjeranje onoga koj i klanja do nas. Naime,
kada je Hatim bio upitan o svom namazu, ovako ga je opisao:
Kada se priblii namasko vrijeme, propisno i temeljito
uzmem abdest, doem do mjesta na kojem elim namaz obaviti,
pa tu zastanem radi potpune koncentracije. Nakon toga
ponem klanjati, zamislivi Kjabu ispred sebe, Sirat-upriju
ispod nogu, Dennet s desne. Dehennem s lijeve strane, a
meleka smrti iza mojih lea. Zamiljam da mi je to posljednji
namaz. Tako klanjam izmeu straha i nade, dok tekbir donosim
uvjerljivo, Kur'an uim pravilno, rukju inim ponizno a seddu
inim skrueno. Sjedam na lijevi kuk i ispruam lijevo, a
uspravljam desno stopalo, podvijajui veliki prst. To sve inim
s iskrenou, pobonou i skru.5enou i, onda, opet ne znam:
l "272
da li mi je namaz primljen ili nije?
Abdulvahid b. Zejd navodi usaglaen stav islamskih
uenjaka da ovjek od svog namaza ima samo onoliko koliko
2 3
je u njemu bio prisutan! 7 Zato, budimo prisutni dok
obavljamo namaz, jezikom ispravno izgovarajmo ono to
uimo u namazu! Ne dozvolimo da obavimo seddu, mislei da

27 1 H adis biljee Ibn Made u Sunenr1, Bejheki u Bz-Zuhdu, H akim u MI/Jtedreku i

ocjenjuje ovo predanje autentinim. Ovaj had.is prenose jo i Ibn-n-Nedar i

Ebu Muhammed el-Ibrahimi u djelu Kitabu-s-salat. Albani ovu predaju ocjenjuje
dobrom. (Provjeri: Sahihu-1-Dami'i-sagiri ve <jjadetuhu, 2/705, had.is br. 3.776.)
' '!/'"' '"'l!lli-d-d-iil, :'?70 i O:ff!o!javanje zjerskih anosti; 1 /470.

2 73 Otfvb'avan je 1!/r:.".ib '<::.no.'"

'00.

1 06
se time pribliavamo Allahu Uzvienom, a da se podijele
grijesi od te sedde na stanovnike jednog grada, kako navodi
274
jedan uenj ak, svi bi propali !
Uistinu, uz prisutsvo srca, j ezik moe proizvesti u namazu
takve plodove koje mi nismo u stanju ni naslutiti ! Zato,
upotrijebimo ga i zaposlimo to j e mogue vie u namazu -
tom direktnom kontaktu s naim Gospodarom, i dosegnimo
nesluene duhovne visine i posebna suptilna prostranstva!

Dova
Dova je sr ibadeta i oruje svakog vjernika. Ona je jedino
oruje na koje nema embarga, jer niko je zabraniti ne moe.
Ako je ne moemo izgovoriti glasno, moemo je, jednostavno,
izgovoriti usebi, i na taj nain, onemoguiti bilo koga da nas
. sprijei u obraanj u Gospodaru svj etova zbog neke potrebe.
Inae, dova se upuuje isklj uivo Allahu Uzvienom,
Gospodaru svih svjetova! Ona je, kako navodi rahm. Mehmed
ef. Handi tajanstveni put kojim se crpi duhovna snaga s
glavnog izvora. Ona je oslonac kada svi oslonci oslabe, kada se
nada u potpubosti izgubi. 2 75
Dova je bila sunnet i praksa svih Allahovih poslanika, neka
je Allahov mir na sve nj ih ! Kur'an spominje nj ihove dove u
raznim prilikama i razliitim situacijama. l u ovom segmentu
se na njih treba ugledati, jer su oni kao najbolj i l ijenici
ljudskih dua, najbolje znali kako i ta ovjek treba od Allaha
Milostivog da trai i moli, kako bi okrijepio duu i dobio
svojevrsnu duhovnu snagu s njenog pravog i nezamuenog
IZVOra.

274 Cit djelo, 1 /531 -532.

275 M. Handi, Zbirka izabranih dova iz K11r'ana i hadisa, str. S.

1 07
 Posljednj i Allahov vjesnik, Muhammed, s.a. v.s., je i u ovom
pogledu za nas najbolj i uzor. Nj egove dove prenesene su u
brojnim hadiskim zbirkama i ne predstavljaju samo skup
obinih molbi, traenja neega, nego u nj ima iskri stvarnost i
bit ivota, put ka ljudskoj cjelovitosti i svako dobro na oba
svijeta.
Na jezik moe nam podariti brojne A llahove blagodati, ako
ga budemo znali iskoristiti na najbolj i nain. A zar ima boljeg
naina nego ovim malim organom i otvorenog srca zavapiti
svome Gospodaru i zatraiti ono to je najbolje i
najsvrsishodnije za nas? ! Naravno da mnogi lj udi ne znaju ta
je za nji h bolje u datom trenutku i kada je najpogodnije vrijeme
za dovu. O tome je detaljno govorio na uzor i najbolji ovjek
svih vremena - Poslanik islama, Muhammed, s.a.v.s.
Treba napomenuti da su broj ne hadiske zbirke zabiljeile
njegove savjete u vezi s tim i, da bismo se na naj cjelovitiji
nain obratili naem Gospodaru, najbolje je upuivati dove
koje je sam Gospodar svjetova spomenuo u Svojoj Knj izi
Svoj im robovima i Njegov Poslanik, s.a.v.s., u svojoj
dvadesettrogodinjoj poslanikoj praksi, uei i h svakodnevno
i pokazujui svoj im sljedbenicima kako i oni to treba da ine.
Poslanik islama, s.a.v.s., je uio takve dove, kako navodi
poznati islamski uenjak, 'Ali el-Kari, u koj ima je sadrano sve
to vodi spasu i to upozorava na ono to vodi propasti. Uz to,
A l lahov Poslanik, s.a.v.s., traio je od Allaha M ilostivog sve
to je pohvalno i moralno, a nije traio nita runo, pokueno i
negativno ili loe. Od A llaha Uzvienog traio je zatitu i
27
pomo uei dove. 6
Naravno, j ezik ima izuzetnu ulogu pri uenju dove, jer se
jezikom finalizira odluka srca i treptaj due. Meutim, treba
raunati da, i pored izgovaranja teksta odreene dove, duboko

276 M. H andi, istO djelo, str. 5.

1 08
razmiljamo o njenoj poruci i sadraj u i da je duboko outimo
u dubini srca i due. Ako uimo, npr., dovu kojom je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., pouavao j ednog prezaduenog ashaba
da je upuuj e Allahu P lemenitom, uvidjet emo da mu je on
preporuio da Gospodara mol i da ga sauva l ijenosti i slabosti,
to jasno ukazuje na potrebu za pregalakim radom i
savladavanjem l ijenosti, jer je i to razlog zapadanja u krizu i
prezaduenost. Uz to, rekao mu je da moli za izbavljenje iz
takvog stanja, to ovjeka psihiki oslobaa od svih ivotnih
problema u koj ima se nae, jer e, oslanjanjem na Gospodara
svemira, sve lake i bezbolnje rijeiti.
Upravo radi toga i brojnih drugih razloga kur'anske i
pejgamberske dove imaj u prednost nad svim ostalim dovama
koje ljudi iznjedre i ponekada proue. Zbog toga je od velike
vanosti to su nek i islamski uenjaci sakupili u zbirke, pored
kur'anskih, i Vjerovjesnikove, s.a.v .s., dove i, na taj nain,
omoguili ljudima da se njima slue.
Postoje odreeni uvjeti koje treba ispuniti da bi dova bi la
primljena. Na poznati autoritet, rahm. Mehmed-ef. Handi, u
uvodu u svoj u poznatu zbirku izabranih dova, navodi: Meu
uvjete, da dova bude primljena, pa prvom mjestu spada, da se
dotini kloni harama u jelu, piu i odijevanju, a zatim da u
svojoj dovi bude prema A llahu potpuno iskren. Dobro je prije
dove uiniti neko lijepo i korisno djelo. Zbog toga se
preporuuje, da se prije dove klanja namaz. Jedan od adaba
dove je, da se dova ini pod abdestom, da se okrene prema
Kihli, da ovjek prije dove A llahu izrazi zahvalnost, da uz dovu
proui i sa/avat na Pejgambera, a.s. , da digne ruke prema
ramenima, da uljudno i skromno moli, da A llaha moli
Njegovim lijepim imenima (E/-Esmau-1-husna), da se u dovi
proture dobri ljudi, da se glas previe ne die, da onaj, koji
dovu ini, prizna svoje grijehe, da odluno A llaha moli, da je
pun nade da e postignuti ono to moli, da opetovano moli, da
ne rekne: 'Molio sam, ali se ne prima!', da ne moli ono .fto je
1 09
grijeh ili nemogue, da nakon dove potare rukama svoje lice i
slino. Kao dobar uslov, da dova bude primljena je, da se za
dovu bira vrijeme, pa i mjesto . . . Sve, to smo naveli, zasnovano
je na valjanim i dobrim hadisima i pouzdanim vjerskim
izvorima. . . U sluaju nude, kad se neto od navedenih adaba i
propusti, nema smetnje, jerje dova kao i ostali zikr!2 77
Kako j e i naglaeno, postoj i pogodno vrijeme za dovu.
Treba pokuati pronai ga. Dabir, r.a., prenosi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: U noi zaista ima jedan momenat, pa
ako ga rob musliman potrefi, traei u njemu dobro, Allah e
mu ga dati. Taj momenat je prisutan u svakoj noi. 278
No je izuzetno pogodna za dove. Posebno period iza
ponoi, pa do zore, upravo kada lj udi spavaju. Ehu Hurejre,
r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Svake noi,
kada proe njena prva treina, Allah Uzvieni silazi na
zemaljsko nebo i govori: 'Ja sam vladar, Ja sam vladar. Ko e
Me zamoliti za neto pa da mu udovoljim? Ko e od Mene
traiti neto pa da mu dam"! Ko e od Mene oprost traiti pa da
Mu oprostim? ' l tako On neprestano pita sve do zore?79
Spomenut emo samo neke dove koje je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., uio, s ciljem i nadom da emo ih i mi esto uiti i
njima se okoristiti.
Ferve bin Nevfel el-Ede' i je rekao: Upitao sam A i.u. r.a.,
o dovi kojom se Allahov Poslanik, s. a. v.s., obraao svom
Gospodaru, pa je rekla: 'Uio bi: 'A llahumme inni e 'uzu bike
min erri ma ami/tu ve erri ma lem e 'amel. ' - A llahu, utjeem
Ti se od zla onoga to sam uradio i od zla onoga to nisam
uradio. 280

277 M. Handi, cit. izvor, str. 1 3- 1 5.

m H adis biljei Muslim, Muslimova zbirka had1ia, 1 /341 , hadis br. 388.
279 H adis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 1 /341 , hadis br. 389.
2H0 l- l adis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/325, hadis br. 1 865.

i 1o
 Ibn 'Abbas, r.a., prenosi da bi Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
uio: Allahumme leke eslelrJIU, ve bike amentu, ve 'a/ejke
tevekkeltu, ve ilejke enebtu, ve bike hasamtu. A llahumme inni
e 'uzu bi 'izzetike la ilahe illa Ente en tudilleni, Ente-1- hajju/lezi
la jemu tu ve-1-dinnu ve-1-insu jemutun .
- Allahu, Tebi sam se predao, u Tebe sam povjerovao, na
Tebe se oslonio, Tebi se kajem i u ime Tvoje se borim. A llahu,
utjeem se Tvojom veliinom, nema boga osim Tebe, nemoj me
odvesti u zabludu. Ti si ivi koji ne umire a dini i ljudi
.
um1ru. 281
Ebu Hurejre, r.a., veli da bi Poslanik, s.a.v.s., kada bi bio na
nekom putovanj u i kada bi osvanuo, uio dovu: Semi 'a sami 'u
bi hamdillahi ve husni belaihi alejna. Rabbena sahibna ve efdil
'alejna 'aizen bil/ahi mine-n-nari. - Neka uje onaj ko uje i
neka svjedoi onaj koji svjedoi nau zahvalu Allahu i Njegovo
lijepo iskuenje prema nama. Gospodaru, budi na saputnik282,
pa prospi Svoje blagodati na nas i zatiti nas od Vatre. 283
Ebu Musa el-E 'ari, r.a, prenosi. da je Poslanik, s.a.v.s., uio
ovu dovu: Allahummagfir li hatieti, ve dehli, ve israfi fi emri
verna Ente e 'alemu bih i minni.
A /lahummagfir li diddi ve hezli, ve hatii ve amdi ve ku/lu
za/ike indi.
Allahummagfir li ma kaddemtu verna ehhartu verna esrertu
verna e 'a/entu verna Ente e 'alemu m inn i. Ente-1-mukaddimu ve
Ente-1-mu 'ehhiru ve Ente 'ala ku/li .fej'in kadir.
- Allahu, oprosti mi greke, neznanje i propuste u djelima.
Ti ih poznaje bolje od mene.

2 ' Hadis biljei Muslim, Mm/imova zbirka had1sa, 3/326, hadis br. 1 866.
22 Tj . uvaj nas i pazi.
283 H adis hiljdi Muslim, Mus/imova zbn-ka had1sa, 3/326, hadis br. 1 867.

Ill
 A llahu, oprosti mi propuste koje sam nainio u zbilji ili ali,
nenamjerno ili namjerno, jer svega toga sigurno imam.
A llahu, oprosti ono .lito sam uradio i to u uraditi, .to sam
tajno i javno uinio. Ti to bolje poznaje od mene. Ti si Onaj
koji uzdie i poniava i Svemoan Ti si. 284 .
Ebu Hurejre, r.a. , prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
uio ovu dovu: Allahumme as/ih li dini/lezi huve 'ismetu emri.
Ve as/ih li dun'jajelleti jiha me 'ai, ve as/ih li ahiretilleti flha
me 'adi. Ved 'ali-1-hajate zijadeten li fi kulti hajrin, ved 'ali-1-
mevte raheten li min kulli errin.
- A llahu, uvrsti moju vjeru jer ona mi je najvanija,
popravi moj dunja/uk, gdje ivim i moj ahiret, koji me eka.
Uini mi ivot berietnim - u dobru i uini mi smrt poteenom
285
od svakog zla.
'Abdul lah b. Mes'ud, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,
uio ovu dovu: A llahumme inni es 'e/uke-1-huda ve-t-tuka ve-l
l 'afafe ve-l-gina.
- A llahu, traim od Tebe uputu, bogobojaznost, zdravlje i
2
neovisnost od ljudi. 86
Zijad b. Erkam je rekao: Rei u vam samo ono to je
A llahov Poslanik. s. a. v.s., uio: Uio je: ' A llahumme inn i e'uzu
bike mine-l- 'adzi ve-l-kese/i, ve-l- dubni, ve-1-heremi, ve
azabi-1-kabri. '
A llahumme ati nefsi takvaha ve zekkiha Ente hajrun men
zekkaha, Ente velijjuha ve mev/aha.

2R4 H adis biljei Muslim, Mu.r/imova zbirka hadz:ra, 3/327, hadis br. 1 868.
2ss Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/327-328, hafdis br. 1 869.
2H6 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/328, hadis br. 1 870.

1 12
 Allahumme inni e 'uzu bike min 'ilmin lajenfe ', ve min ka/bin
la jahe', ve min nefsin la tebe ', ve min da'vetin la justedabu
leha.
- Allahu, utjeem Ti se od slabosti, lijenosti, kukaviluka.
krtosti, duboke starosti i kaburskog azaba.
A llahu, daj mojoj dui bogobojaznost, oisti je, jer si Onaj
koji due isti, Ti si njihov vlasnik i nadzornik.
A llahu, utjeem Ti se od beskorisnog znanja, srca koje se ne
boji, nezasite due i dove koja se ne usliava. 28 7
Ebu Malik el-Ede'i prenosi od svog oca da je on sluao
Vjerovjesnika, s.a.v.s, kada mu je neki ovjek doao i rekao:
Allahov Poslanie, ta da kaem kada neto traim od svog
Gospodara?
Poslanik, s.a:v.s., je rekao: Reci: 'Allahummagflr li
verhamni, ve 'afzni, verzukni' - A llahu, oprosti mi i smiluj mi se.
Zatiti me i opskrbi.
28x
Potom je sastavio svoje prste do palca, rekavi : l ovim
rijeima e sastaviti i svoj dunja/uk i ahiret. 289
Abdu-1-'Aziz (tj . Ibn Suhejb) j e rekao: Katade je upitao
Enesa: 'Koju je dovu Allahov Poslanik, s.a. v.s. , najvie uio? '
Rekao je: Najvie je uio dovu: 'A llahumme atina fi-d-dun 'ja
haseneten ve fz-1-ahireti haseneten ve kina azabe-n-nar. '
- Allahu, daj nam na ovom i onom svijetu dobro i sauvaj
nas dehennemske kazne.
Enes, r.a., kada bi uio dovu, uio bi ba ovu dovu, a kada bi
290
elio da proui drugu dovu, uz nj u bi prouio i ovu dovu .

287 Hadis bilje.<i Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/328-329, hadis br. 1 87 1 .
2HH Tj. povijao je piste pri navoenju rijei, u dovi, d a bi njegove rijei bile
upeatljivije i da bi ih ljudi bolje zapamtili.
2RO H adis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/329, hadis br. 1 872.

1 13
 A l ija, r.a, prenosi da mu je A llahov Poslanik, s.a. v .s., rekao:
Reci: 'Allahumehdini vesdudni!' - A llahu, uputi me i ukai mi
9
na prav1 put.,2 1
o

Kako je i spomenuto, jedan od uvjeta da bi dova bila

primljena j e i injenje nekog dobrog djela prije dove. N ajbolj i i
naj i lustrativnij i primjer za takvu vrstu dove je hadis 'Abdullaha
b. Omera, r.a., koji prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Trojica ljudi su se zaputila na dalek put, te ih zatee
kiJa pored jedne peine u koju uoe da se sklone. Meutim,
jedna stijena odroni se i potpuno zatvori ulaz u peinu. Oni
tada jedan drugom reko.k 'Jedini nain da se spasimo iz ove
situacije je da zamolimo A llaha, d. ., da ukloni ovu stijenu
zbog dobrih djela koja smo uinili. '
Prvi tada ree: 'Allahu dragi, ja sam imao stare i iznemogle
roditelje i njih bih nahranio prije svoje djece. Jednog dana
traio sam bolj u pau svome stadu, pa nisam doao na vrijeme,
te sam ih, nakon Jto sam im namuzao mlijeka i donio, zatekao
kako spavaju. Nezgodno mi je bilo da ih probudim, ali i da
prije njih nahranim i napojim svoju djecu, pa sam ekao s
posudom u ruci, gledao kada e se probuditi i tako stajao sve
do zore dok su djeca oko mojih nogu plakala od gladi. Zatim su
se roditelji probudili i popi/i svoj dio mlijeka. Dragi A llahu,
ako sam ja to uinio iskljuivo zbog Tebe, a ne zbog neeg
drugog, odmakni nam stijenu s vrata ove peine. ' Allah ju je
pomjerio i oni su ugledali nebo!
Drugi ree: 'A llahu dragi, ja sam imao jednu blinju radicu,
koju voljeh tako jako kao .to ovjek moe voljeti enu, pa sam
je poelio imati, ali ona mi to ne dopusti, sve dok joj ne dadoh
120 zlatnika. Napatio sam se dok sam sakupio 1 20 zlatnika i
kada sam joj doao i priao kao to mukarac prilazi eni, ona

290 H adis biljei Buhari, Buharijina zbirka hadisa, str. 935, hadis br. 2084. i
Muslim: MsiSiimova zbirka badisa, 3/330, hadis br. 1 873.
29 1 Hadis biljei Muslim, Mus/imova zbirka bad1'sa, 3/330-331 , hadis br. 1 874.

1 14
ree: 'Allahov robe, boj se Allaha, i ne raskida) prsten moje
nevinosti bespravno. ' Nakon togaja sam se odmakao od nje, pa
ako sam ja to uradio iskljuivo zbog Tebe, spasi nas ove
nedae u kojoj se nalazimo. '
Stijena se ponovo malo pomjerila.
Trei ree: 'Allahu dragi, ja sam drao najamnika za jednu
mjeru rie, pa kada je zavrio posao, rekao je: 'Daj moju
zaradu!' Ja sam mu ponudio tu koliinu rie i on je to odbio
odbio. Meutim, ja sam tu njegovu koliinu sijao sve dok
nisam od nje kupio krave i osigurao za njih pastire. Nakon
izvjesnog vremena on je doao i rekao: 'Boj se A llaha i ne
zatiri nepravedno moje pravo! ' Ja sam mu na to odgovorio:
'Idi tamo kravama i njihovim pastirima i uzmi ih!' On mi ree:
'Boj se A llaha i ne izigrava} se sa mnom!' Rekao sam mu: 'Ne
izigravam se s tobom! Uzmi te krave i njihove gonie!' On je
sve to uzeo i odveo. Allahu dragi, ako sam ja to iskljuivo zbog
Tebe uinio, spasi nas iz ove nevolje. '
22
Stijena se tada potpuno pom}erila. 9
Ibn 'Abbas, r.a., prenosi da bi Allahov Poslanik, s.a.v.s, kada
bi imao neku potekou uio ovu dovu: La ilahe illellahu-1-
'azimu-l-halim. La ilahe ille/lahu Rabbu-1- 'ari-1- 'azim. La
ilahe illellahu Rabbu-s-semavati ve Rabbu-1-erdi ve Rabbu-1-
'ari-1- 'az im.
- Nema boga osim A llaha, Velianstvenog i Blagog. Nema
boga do Allaha Gospodara A ra velianstvenog. Nema boga
do Allaha Gospodara nebesa i Zemlje i Gospodara asnog
Ara. 293

292 H adisbiljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/333-334, hadis br. 1 875.
m Hadis biljei Buhari, Buhari.Jina zbirka hadisa, str. 933, hadis br. 2079. i
Muslim, Muslimovazhirka hadisa, 3/334, hadis br. 1 876.

1 15
 Treba naglasiti, kako je i navedeno, da e dova biti usliana,
ukoliko se ne pokae nestrpljenje i pourivanje. Ebu H urej re,
r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Dova e ovjeku biti
usliavana sve dok ne bude molio za grij'eh, prekidanje
rodbinskih veza i dok ne bude pourivao.
Upitan je: Allahov Poslanie, ta je to pourivanje?
Odgovorio je: Da rekne: 'Molio sam i molio sam, ali mi nij'e
usliana dova!, pa da klone i okani se dove. '2 94
Pored strpljenja, onaj koj i dovu ui, treba biti odluan u dovi
i ne sumnjati da e Allah ispuniti njegovu dovu. Ebu Hurejre,
r.a., prenosi da je A llahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Neka niko
od vas ne govori: 'Oprosti mi, A llahu, ako hoe. Smiluj mi se,
Allahu, ako hoe! ' Neka bude odluan u dovi pa e Allah
uraditi ta hoe. Njega niko ne moe prisiliti. 295
Dova za odsutnog brata je primljena. Ne treba se brinuti,
ukoliko on ne zna da mi za njega dove upuujemo, da li e i on
za nas Allahu dove upuivati. To e initi melek koj i je
zaduen za to. Tako Safvan tj . 'Abdullah b. Safvan, kae:
Doao sam u am i otiao do Ebu-d-Derdaa, njegovoj ku-i.
Meutim, nisam ga naao. Naao sam Ummu-d-d-Derda ' koja
me upitala: 'Da nee ove godine na hadd?' Rekao sam:
'Hou. ' Kazala je: 'Zatrai za nas hajr, jer je Allahov Poslanik,
s. a. v. s., rekao: 'Dova muslimana koju uputi za svog bratu u
njegovoj odsutnosti je primljena. Melek, koji je uz njega,
zaduen je da kad god neto od dobra zatrai musliman za
svoga brata, kae: Amin! I tebi A llah dao isto to! ' Krenuo sam
na pij'acu i sreo Ebu-d-Derdaa, pa mi je ponovio isto,
prenosecz to od Y jerov;esm'ka, s.a. v. s. 296
u

294 Hadis biljei Buhari, Rubarijina zbirka badisa, str. 933, hadis br. 2078. i
Muslim, Muslirnova zbirka badisa, 3/335, hadis br. 1 877.
295 Hadis biljei Buhari, Bubarijina zbirka badisa, str. 933, hadis br. 2077. i

Muslim, Muslirnova zbirka hadisa, 3/335, hadis br. 1 878.

296 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/337-338, hadis br. 1 882.

1 16
 Zabranjeno j e uiti dovu za ubrzanje kazne na ovom svijetu.
Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., obiao
nekog muslimana koj i je toliko oslabio da je bio kao pile. Kada
mu je doao rekao je: Da li si neto molio ili traio ? Rekao je:
'Jesam: Govorio sam: 'A llahu moj, kaznu kojom e me kazniti
na onom svijetu, daj mi na ovom. '
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: 'Subhane//ah! Ne moe
to podnijeti! ZaJto nisi rekao: 'A llahu moj, daj mi i na ovom i
na onom svijetu dobro i sauvaj me vatre. J97
Treba strplj ivo podnositi nevolje, razliite probleme i bolest,
smatrati to kunjom i moliti Gospodara svemira da nam ih
olaka ili otkloni. Zabranjeno je, zbog neke tegobe ili
iskuenja, traiti smrt, jer ona nastupa samo kada Allah odredi.
Najbolje je to prepustiti Allahu Uzvienom koji najbolje zna
ta je za nas bolje: ivot ili smrt ! Na to nas upozoravaju dva
predanja:
Enes, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
Neka niko od vas ne trai smrt zbog neke tegobe koja ga
zadesi. Pa ako je prisi(jen da neto poeli, neka kae: 'Daj mi
ivota, A llahu, dokje dobar za mene, a usmtri me kada mi smrt
hude bolja. J98
Ehu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Neka niko od vas ne trai smrt. Neka ne moli za nju prije
nego o doe, jer kada od vas umre neko restaju i njegova
djela. Zivot jerniku samo poveava dobro. 2 9

297 Hadis biljei Muslim, M11slimova zbirka badisa, 3/338, hadis br. 1 883.
298 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/339, hadis br. 1 884.
299 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka badisa, 3/339, hadis br. 1 885.

1 17
Z i k r Al l a h a U zv i e nog
Podosta j e islamskih imperativa koje m i zapostavljmao.
Jedan od nji h je, svakako, i institucija zikra, koji je, nakon
uenja Allahove Knj ige, najbolj i ibadet. U sluaj u mnogih
muslimana zikr je danas sveden na naj manju moguu mjeru.
Neki, naalost, smatraj u da je dovolj an samo namaz kako bi
bio upotpunjen i usavren njihov iman, te da je razmiljanje,
kao vid pribliavanja Allahu Uzvienom, prioritenije od zikra,
budui da su sav svoj zikrullah sveli, iskljuivo, na pet dnevnih
namaza, a u sluaju nekih, samo na dumu i bajram-namaze.
Nj ihove stavove demantira A llah Plemeniti u Svojoj asnoj
Knj izi gdj e kae: U stvaranju nebesa i zemlje, u izmjeni dana i
'. . . 300
noc1 su, zmsta, znamen;a za razumom obdarene.
Problem j e to su mnogi zastali na ovom ajetu, ij i kontekst
ovim rijeima nije upotpunjen, nego Gospodar, u sljedeem
ajetu, pojanj ava ko su pametni i razumom obdareni . To su,
kako Allah M ilostivi, jasno i nedvosmisleno, kae: Oni koji i
stojei, i sjedei, i leei A llaha zikr ine i o stvaranju nebesa i
Zemlje razmiljaju: 'Gospodaru na, Ti nisi ovo uzalud stvorio,
JOI
hvaljen Ti budi i sauvaj nas patnje u vatri!
Komentiraj ui ova dva ajeta, Sejj id Kutb, rahimehullahi,
kae: Ovo razmiljanje ini jednu vrstu ibadeta. U to se uklapa
i sjeanje na na A llaha - zikrul/ah, ime se ukazuje, ovom
ukupnou, na dva kretanja, dvije vane injenice.
Prva injenica: Razmiljanje o A llahovim stvorenjima,
promatranje otvorene svemirske knjige i sljeenje - praenje
Kreatorove - Allahove ruke, kretanje ovog svemira i prevrtanje
stranica ove knjige - jeste ibadet, i to najiskreniji ibadet,

300 Alu 'Imran, 1 90.

301 Alu 'Imran, 1 9 1 .

1 18
spominjanje A llaha Uzvi.fenog na najiskreniji nain. Kad bi se
poveza/e znanosti koje istrauju sr svemira, njegove zakone,
njegovu energiju i ono to je u svemiru skriveno, kad bi se te
znanosti poveza/e sa sjeanjem na Stvoritelja ovog svemira, s
osjeanjem uzvienosti Stvoritelj"a i Njegove dobrote, odjednom
bi se to izmijenilo i pretvorilo u ibadet Stvoritelj"u svemira.
ivot bi se uvrstio ovim naukama i usmjerio prema A llahu.
Meutim, materijalistiki - nevjerniki smjer prekida svaku
vezu izmeu Svemira i njegova Stvoritelja, prekida svemirsko
znanje i iskonsku vjeitu istinu, pa se zbog toga nauka
pretvorila, a ona je najljepi Allahov dar ovjeku, u prokletstvo
koje progoni ovjeka i usmjerava njegov ivot u mrski pakao, u
nemirni i prijetei ivot i du.fevnu prazninu koja progoni
ovjeka kao to to ini osioni ejtan.
Druga injenica: A l/ahavi znaci u svemiru javlj"aju se u
svojoj inspiriujuoj stvarnosti, ali samo pobonim srcima
pobonih ljudi koja A llaha spominju stojei, sjedei i leei. To
su oni lj"udi koji razmilj"aju o stvaranju nebesa i Zemlj"e i o
smjeni dana i noi. To su oni pred cijim oima se otvaraju
velike istine, sadrane u stvaranju nebesa i zemlje i
smjenjivanju dana i noi. Oni su ti time povezani s boanskim
programom koji vodi ka spasu i dobru. Meutim, oni koji stoje
skrtenih ruku pred pojavnostima ovozemalj"skog ivota i
dopiru do nekih tajni svemirskih moi, bez ovog povezivanja i
spajanja, oni rue ivot, rue sami sebe tim tajnama do kojih su
doli, pretvaraju svoje ivote u nesretan pakao i nemir koji gui
ovjeka. Oni zavravaju srdbom A llahovom i Njegovom
kaznom na kraju kruenja.
To su dvije nune injenice koje izlae ova slika to je
Kur'an ocrtava pametnima, u momentu okretanja, odaziva i
povezivanja.
To je tren koji predstvalja istotu srca i vedrinu due. To je
momenat ibadeta. To je taj prvi doticaj srca pametnih lj"udi

1 19
putem razmiljanja o stvaranju nebesa i Zemlje i smjenjivanju
noi i dana, osjeajui daje to ibadet, zikrullah, i povezivanje s
Allahom. To je doticaj koji utiskuje u osjeaj pametnih
iskonsku istinu o izvedbi svemira i odvezuje im jezike da
veliaju A llaha Uzvienog i odstranjuju svaku pomisao da je
stvaranje ovog svijeta neistina!302
Zanimlj ivo je da j e u ovom ajetu prvo istaknut zikr -

spominjanje Allaha Uzvienog, pa tek onda fikr - razmiljanje

o Njegovim znakovima koje j e on rasprostro po vasioni i nama
samima! Nije to sluajno: da bi voda bila ista, neophodno je
da bude ista i posuda u koju emo je nasuti. Dakle, jasno je da
se misli preiavanj u zikrullahom! Zikr j e, drugim rijeima,
filter koji preiava misli i ne dozvoljava otrovnim i
pokvarenim mislima da se infi ltriraju u ljudska srca. Da b i
ovjek ushieno uskliknuo: Gospodaru na, nisi Ti ovo uzalud
stvorio!, potrebno j e ienje srca i naih misli zikrom! Ako bi
se kojim s luajem red deavanj a izmijenio, ovjek bi ve
drugaije konstatitrao, to je evidentno na primjeru sekularista,
materijalista, ateista i dr., koj i taj redoslijed ne respektiraju!
Jezik je mali, siuni i nemoni organ kojem je Allah
U zvieni dao mogunost da izgovara naj vee ime i da zaradi
naj vee ahiretske nagrade. Spominj ui Allaha Svemogueg
jezik se prefinj uje i postaje dostojan mjesta i pozicije zbog
koj ih je, ustvari, i stvoren! Njegova uloga je konstantno
sjeanje na Onoga koj i nas je stvorio, pa, otuda, A l lah Uzvieni
i kae: O vjernici, esto A llaha spominjite!303
Svaki islamski propis ima koliinu, mjeru i vrijeme
izvravanja, izuzev zikra Allaha Uzvienog. Zikr Al laha
Uzvienog nije determiniran ni koliinom ni vremenom. Kad
god nam se ukae prilika, u svakoj situaciji, u svako vrijeme i

.12 Scjjid Kutb, U okrilJu Kur'ana, 4/20 1 -203.

>o3 E/Ahzah, 4 '1 .

1 20
na svakom asnom mjestu moe se zikr initi ! ak se ide dotle
da se zikr tol iko puno i neprekidno ini da drugi pomisle da
osoba nije pri pameti, kao to prenosi Ehi Se'id el-Hudri, r.a.,
da je Allahov Vjesnik, s.a. v .s., rekao: Toliko spominjite A llaha
Uzvienog. dok vam ne kau: 'L uaci! J04
Koliko treba zikrullah prakticirati, najbolje e il ustrirati
Poslanikove, s.a.v.s., rijei, koje prenosi Mu'az b. Debel, r.a.
Naime, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je j ednom prilikom bio upitan:
Koja su djela najvrednija?, pa j e odgovorio: Da prese/i na
ahiret, a da ti jezik bude vlaan od zikrullaha/305
U autentinom hadisu, koj i prenosi Ehu Hurejre, r.a. , o
sedam vrsta osoba koje e zadobiti mogunost boravka u
Allahovom hladu na Sudnjem danu, kada drugog hlada osim
Njegovog nee biti i gdj e e posebno uivati, pored ostalih,
navodi se osoba koja spomene Allaha u samoi, pa pusti
suzu/306
Naalost, pojedinci misle da je zikr tek gubljenje vremena i
institucija koja ima fakultativnu vanost. Oni kao da ne
shvataju da je zikr obligatna dunost svakom punoljetnom i
pametnom muslimanu. Neka malo dublje analiziraj u kur'anske
ajete i Vjerovj esnikove, s.a.v.s., hadise u koj ima se, sasvim
jasno, tretira ova institucija i , eksplicite, inicira njeno
kontinuirano injenje.

04 Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 1 /68 i 7 1 . Ovaj hadis biljee jo i Ibn

<
Hibban u Sabihll; Hakim u Mustedreku; Bejhcki u S t/abll-1-imanll i Ebu J a'la ei
Mcvsili u Mu.rnedll. Albani OVll predaju ocjenjuje slabom. (Provjeri: Da'f(li-1-
Dami'is-sagiri ve zyadel11h11, hadis br. l l 08, str. 1 56.)
305 H adis biljee Ibn Hibban u .labih11; Bcjhcki u 11'abu-l-iman11 i Taberani u
djelu E.d-Du'a'. (Provjeri valorizaciju ovog hadisa k od hafiza El-'Irakija u:
lbaj11 '11l11mi-d-din, 1 / 536.)
306 H adis biljee Du hari u .labi/m: 1 O - Kitabu-1-ezani, 36 - Babu n men delesc
fi-1-mesdidi jenreziru-s-salate, hadis br. 660 i Muslim u .labihll: 1 2- Kitabu
z-zckjat, 30 - Babu fadli ihfai-s-sadekati, h adis br. l 03 1 .

121
 Mi smo, pored namaza, duni konstantno zikrullah initi, jer
esto nismo u stanj u obaviti namaz kako treba s obzirom na
nau veliku vezanost za dunjaluk i dunjaluke poslove, pa je
upravo, otuda, zikr divna prilika da to, bar donekle popravimo.
Da je naa obaveza Allaha Uzvienog spominjati i zikr Ga
initi, i mimo namaza, j asno istiu kur'anske rijei:
- A kada namaz zavrite, A llaha spominjite, i stojei,
. . .
SJedecz, z 1ezecz. 13 o 7
, v ,

- A kada se namaz obavi, onda se po zemlji raziite i

A llahovu blagodat traite i Allaha mnogo spominjite, da biste
postigli to e/ite/308
Svjedoci smo da ima ljudi koj i kritikuju one koji, po njima,
poj aano ili intenzivnije zikr ine, govorei da u tome
pretjeruju, dok oni, u isto vrijeme, beskorisno sijele tamo gdje
se A llah Uzvieni gotovo i ne spomene, traaj ui, ogovaraj ui i
priaj ui ono od ega nikakve koristi nema! Zar oni ne itaju
Kur'an i ne nalaze u njemu naredbe poput ovih:
- l zikr ini Gospodara svoga i Njemu se potpuno
posveti/309
- I zikr ini Gospodara svoga ujutro i navee, ponizno i sa
,J/0
strah opostovanJem.

I zikr ini Gospodara svoga ujutro i predvee, u jednom

-
dijelu noi radi njega namaz obavljaj, dugo Ga nou hvali!3 1 1
Pravi sljedbenik Allahovog Poslanika, s.a.v.s., je upravo
osoba koj a Allaha Uzvienog stalno zikr ini. To precizira
Gospodar svjetova kada kae: Vi u A llahovom Poslaniku imate

307 En-Nisa', 1 03.

JQij EI-Dutmt'a, 1 0.
Jn? EI-Mu!{J_etnmi/, !!.
3 1 0 EI-A 'raf, 205.
31 1 Ed-Debr, 25-26.

1 22
divan uzor za svakoga ko se nada Allahovoj milosti i nagradi
na Onome svijetu i koji esto A llaha zikr ini!3 12
Islamski uenjaci navode preko stotinu koristi zikrul l aha.
Mi, ovom pril ikom, istiemo samo neke:
- to je mehanizam koji udalj ava, poniava i neutralizira
ejtana i njegovo doaptavanje,
- zadovoljava Gospodara svj etova,
- odagnava brigu, tugu i sjetu iz srca,
- ubrizgava u srce radost, zadovoljstvo i sreu,
- jaa srce i tijelo,
- svjetlom prekriva l ice i srce,
- uzrokuje opskrbu,
obasipa onoga koj i zikr ini ljepotom, prijaznou
pri v lanou,
- ini onoga koj i zikr ini omiljenim i volj enim u drutvu,
- daje onome ko zikr ini stalnu kontrolu i svijest nad
sobom, tako da ini ibadet A llahu Uzvienom kao da Ga vidi,
- ini onoga koji prakticira zikrullah svj esnij i m i
postojanij im u vraanj u Allahu Uzvienom, tako da j e njemu
intenzitet pokaj anja puno vei nego u onih koj i to ne
prakticiraju,
- onoga koji zikrullah ini pribl iava A llahu Uzvienom,
- otvara vrata spoznaje Gospodara svjetova,
- omoguuje da ga Gospodar Zemlje i nebesa spomene kod
Sebe i u drutvu boljem od onog u kojem je onaj koj i zikr ini,

312 EI-Ahzab, 2 1 .

1 23
 - zikr odrava srce ivim, jer bez njega ono postaje mrtvo;
kao to tvrdi Ibn Tejmijje - da je zikrullah za srce ono to je
voda za ribu, pa ta bi se desilo s ribom da je odvoje od vode,
- brie, odstranjuje i neutralizira grijehe,
- otklanja se otuenost i svojevrsna hladnoa izmeu roba i
njegovog Rabba; ta otuenost otklanja se iskljuivo
zikrullahom,
- zikrullah u rahatluku daje posebne rezultate onda kada
onaj koj i je uio zikrullah doe u neugodnu i bezizlaznu
situacij u,
- spaava od Allahove kazne,
- to je uzrok sputanja A llahove smirenosti i milosti na
Njegove robove i uzrok prisustva meleka skupovima na kojima
se Allah spominje,
- to je uzrok zauzetosti jezika i njegovog uvanja od
ogovaranja, prenoenja tuih rijei, lai i besramnog govora,
- to je garancija da onaj koji ga izgovara nee stradati i biti
nesretan na Sudnjem danu,
- zikr, s plaam u osami, rezultira ulaskom u hlad
A llahovog ara na Sudnjem danu, kada ostali ljudi budu
izloeni jaini i estini Sunca,
- okupiranje zikrom uzrokuje vrednije Allahovo davanje i
darove, nego to e ih dobiti oni koj i trae i mole,
- zikrul lah predstavlja i presonificira dennetske sadnice,
- ono to se dobija za zikr ne dobija se ni za jedan drugi
vid ibadeta,
- konstantno sjeanje na A llaha Uzvienog odstranjuje od
ovjeka zaboravlj anje i samozaborav,

1 24
 - zikr je svjetlo, onome koj i ga ctm na ovom svijetu, u
kaburu i tokom prelaska preko Sirat-uprije,
- zikr odstranj uje iz srca pogreke i nedostatke,
- zikr se uporeuje i stavlja u istu ravan s oslobaanjem
robova, rtvovanjem materijalnih sredstava na A llahovom putu
i borbom svojim ivotom na Allahovom putu,
- zikr ini najplemenitij im Allahovog roba koji umre a
jezik bude vlaan od spominjanja Allaha,
- zikr otklanja i neutralizira grubost srca,
- to je lijek i najbolj i el iksir za srce i njegove bolesti,
- to je uzrok Allahovog blagoslova i blagoslova meleka na
osobu koja zikr ini,
- zikr je uzrok okupljanj a meleka na dunjaluku,
- zikr je uzrok to se Allah Uzvieni hvali i ponosi Svoj i m
robovima koj i Ga spominju pred melekima,
- zikr je uzrok to e onaj koj i bude kontinuirano
spominjao Allaha Uzvienog ui u Dennet nasmijan,
- zikr olakava tekoe i ini ih daleko podnolj ivij im,
- zikr daje i poveava snagu i ovjek neto ne moe uiniti
bez zikra, kao to to moe uiniti sa zikrullahom ili nakon
nJega,
- zikr predstavlja zatitni mehanizam izmeu onoga koj i ga
ini i Dehennema,
- meleki trae oprost za onog koj i zikr ini A llaha
Uzvienog, isto kao to trae oprost za onoga koj i se iskreno
Allahu Uzvienom pokajao,

1 25
 - konstantni zikrullah ini ovjeka sigurnim od
licemjerstva, jer l icemjer ne moe stalno i mnogo zikr Allaha
Uzvienog initi,
- zikrullah daje posebnu slast koj u ne priskrblj uje nijedno
drugo dobro djelo, pa su, otuda, skupovi na koj ima se zikrullah
ini uporeeni s dennetskim baama i nj ihovim plodovima,
- zikr ini blistavim lice onoga koj i ga ini na dunjaluku a
sjajnim na ahiretu,
- zikru llah je vrednij i od dove, jer se njime hvali i velia
Allah Uzvieni, dok se dovom trai udovoljenje neke
ovjekove potrebe. 3 1 3
Koje vrijednosti, fadi lete i ljepote ovjek moe osjetiti uz
zikrullah najbolje e ilustrirati samo neki hadisi Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., koje emo navesti. Ovi hadisi najbolj i su
pokazatelj koliko jezik moe afirmativno djelovati i koliko
dobra moe donijeti pojedincu, njegovoj porodici i njegovom
zavretku ovog i sretan boravak na buduem svijetu. Evo samo
nekih hadisa naeg asnog uzora, s .a.v.s:
Ehu Hurejre, r.a., prenosi da j e Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: A llah Uzvieni je kazao: 'Ja sam prema Svom robu
zavisno od njegovog odnosa prema Meni. S njim sam kada Me
spomene. Pa ako me spomene u sebi, i Ja njega spomenem u
Sebi. Ako Me spomene meu uglednicima, i Ja u se njega
sjetiti meu boljim od njih. Ako Mi se priblii pedalj, Ja u se
njemu pribliiti lakat. Ako se on Meni priblii lakat, Ja u se
njemu pribliiti na razmak rairenih ruku. Ako mi doe idui,
Ja u njemu trei. J / 4

m Upuredi vrijednosti zikrullaha: Ibn Kajjim, F.I-Vabilu-s-sajjib mine-1-kelimi-t

laj;i'b, str. 6 1 - 1 43.
1 1 4 Hadis
biljee Buhari u Sahihu: 97- Kitabu-t-tevhid, 1 5. poglavlje, hadis br.
7405 i Muslim, M11slimova zbirka badisa, 3/343, hadis br. 1 886.

1 26
 A llah Uzvieni u Kur'anu kae: Sjeajte se vi Mene, pa u se
i Ja sjeati vas!31 5 Koje li asti za siunog ovjeka da ga se
Gosrodar svj etova sjea i da ga spominje. Poznati tabi'in,
uenJ lk iz druge generacije muslimana, Sabit el-Bunani, kae:
Ja, u. <;tinu, znam kada me se sjea i kada me !!.pominje moj
Gosp. darf Prisutni su zaueno upitali kako to zna, a on im j e
l akon. iki odgovorio: Kada s e ja Njega !!.jetim i spomenem Ga,
. . ' . ,3/6
tad s, z on mene S.Jeca 1 spomene me.
V rijednost sakupljanja isklj uivo radi zikra i spominj anja
Allaha Uzvienog, hvalei Ga i slavei, rezultira A llahovim
ponosom pred melekima. Kako nam je drago kada nas neko
spomene pred uglednim ljudima, a kako bi tek trebalo da
budemo poaeni kada nas Gospodar svjetova spominje, i to
pred bezgrijenim biima - melekima. O tome poznati ashab
Ebu Se'id el-Hudri, r.a., kae:
MuavUajejednom priao nekoj halki u damUi i upitao: 'ta
vas je navelo da se tu sakupite i sjednete? ' Rekli su: 'Sjeli smo
da bismo zikr inili A llaha Uzvienog. ' On je, ponovo, upitao:
' Tako vam A llaha, samo ste se s tom namjerom okupili ? '
Odgovorili su: 'A llaha nam, samo smo s e zato okupili. ' On je,
tada, kazao: 'Nisam traio od vas da se zakunete A llahom zato
to sumnjam u vau iskrenost. Niko nUe bio na takvom stepenu
kod A llahovog Poslanika, s. a. v. s, kao ja a da je prenio manje
hadisa od njega. '
Poslanik, s.a. v.s., je jednom prilikom doao do jedne ha/ke
svojih ashaba i upitao. 'ta vas je okupilo tu? ' Rekli su: 'Sjeli
smo da spominjemo A llaha Uzvienog, da mu zahvaljujemo to
nas je uputio u islam i odlikovao nas njime. '
Rekao je: ' Tako vam A llaha, samo ste se zato okupili?! '
Odgovorili su: ' Tako nam A llaha, samo smo se zato okupili.'

m EI-Rekara, 1 52.
316 ll!lau 'ulumi-d-din, 1 /534.

1 27
 Rekao je: 'Ja nisam traio da se zakunete A llahom, to sam
sumnjao u vau iskrenost, nego to mi je doao Dibril i
obavijestio me da se Allah ponosi vama pred melekima. J / 7
Dakle, svako nae spominjanje Allaha Uzvienog rezultira
Allahovim spminjanjem nas u jo boljim skupovima, a ima li
velianstevnijeg skupa od skupa bezgrijenih meleka, pred
koj ima nas A l lah Plemeniti spominje kada Ga mi zikr inimo? !
Znaajno j e naglasiti da Allah Uzvieni ima posebne meleke
koj i posj euj u skupove gdje se zikrullah ini, kao to prenosi
Ebu Hurejre, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
A llah ima posebne meleke koji putuju traei skupove gdje
se zikri. Kada nau takav skup, sjednu s njima i jedni druge
obaviju krilima i tako se redaju dok ne ispune prostor izmeu
nebesa i Zemlje. Kada se ljudi raziu s tih skupova, oni se
uzdiu i penju na nebesa. A llah ih tada pita, a On od njih to
bolje zna: 'Odakle ste doli? ' Oni odgovaraju: 'Dolazimo od
lJ
1 e s lave3 / , ve lzca;u 1 e3 / 9 .
" v 7'
Tvo;"z"h ro bova sa zem t e. om 7'
M
.

potvruju Tvoju jednou 20, zahvaljuju Ti32 1 i trae od Tebe. '

On e upitati: 'ta trae od Mene? ' Rei e: 'Tvoj Dennet. '
Upitat e: 'Jesu li oni vidjeli Moj Dennet?' Rei e: 'Ne,
Gospodaru. '
Rei e: 'Kako bi ga tek traili da su ga vidjeli?!'
Rei e: 'l od Tebe trae zatitu. ' Upitati e: 'Od ega trae
Moju zatitu? ' Rei e: 'Od Tvoje vatre, Gospodaru '. Upitat e:
'Jesu li oni vidjeli Moju vatru? ' Rei e: 'Ne '. Rei e: 'Kako bi
tek traili zatitu od nje da suje vidjeli?!'

31 7 Hadis biljei Muslim: M11slimova zbirka hadisa, 3/346-347, hadis br. 1 889.
m ine ti tcspih, tj. izgovaraju: Subhanallah!
3 1 9 Ue tckbir, tj. izgovaraju: Allah11 ekber!
320 Ue tchlil, tj. izgovaraju: u ilahe il/el/ah!
321 Izgovaranjem: EI-Hamdll lt"llahi!

128
 Rei e: 'l oprosta od Tebe trae J22. Rei e: 'Ve sam im
oprostio i dao ono to su traili i spasio ih onoga od ega su
zatitu traili '.
Rei e: 'Gospodaru, meu njima ima jedan rob grenik, on
je naiao i sjeo sa njima?!' Rei e: 'l njemu sam oprostio. Oni
su narod u ijem drutvu ne moe niko biti nesretan '. 323
Pogledajte: Koja je ljepota islam? ! Kakva velianstvena
milost Gospodara svjetova? ! ak i ako nisi od onih koj i zikr
ine, nego se samo nae u njihovoj blizini, zapahne te ljepota
Allahove m i losti ! ! ! Zato, ako nita drugo ne moe, makar
simpattztraJ bogobojazne i one koj i Allaha Uzvienog
spominj u i nemoj ih smatrati otkaenim, ako eli da Allah
Plemeniti Svoj kiobran milosti natkrili i nad tobom - Svojim
robom ! I ne zaboravi : Kada kia pada pokisnut e i onaj koj i
eli da bude mokar i onaj koj i ne eli. Samo je bitno da na kiu
izae! l ovdje je i sto: Kada Allah M ilostivi sputa milost, ona
e zahvatiti i one koj i je namjerno izazivaj u i one koji su u
nj ihovom drutvu. Otuda druenje sa pobonim
bogobojaznim ljudima moe donijeti samo dobro, sreu i
sigurnu profit!
Inae, Poslanik islama, s.a.v.s., je mukarce i ene koj i
Allaha Uzvienog mnogo spominju nazvao preteama, tj .
pobjednicima i ampionima. U predanju Ebu Hurejre, r.a., se
kae: Jednom prilikom je A llahov Poslanik, s. a. v.s., i.ao nekim
putem u Mekki i proao je pored brda zvanog Dumdan, pa je
rekao: 'Krenite, ovo je Dumdan. Muferriduni su pretee '.
Upitali su: 'Ko su muferriduni ? ' Rekao je: 'Oni koji mnogo
spominju i one koje mnogo spominju A llaha Uzvienog'. 324

.122U e istigfar, tj. izgovaraju: Estaf!}iru/lah!

323 Hadis biljei Buhari: Buhanjina zbirka hadisa, str. 937-939, hadis br. 20!l9. i
Muslim: Muslimova zbirka hadisa, 3/347-348, hadis br. 1 890.
324 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/349, hadis br. 1 89 1 .

1 29
 Postavlja se p itanje: ta j e naj isplatnije izgovarati jezikom?
Svakako, to su rijei koje je lahko izgovoriti a koje donose
vanredne nagrade i nezamislive dobiti. U tom pogledu Ehu
Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Po.slahik, s.a.v.s., rekao:
Dvije rijei su lahke jeziku, teke na vagi i drage Svemilosnom,
a to. su: Subhanellahi ve bihamdihi subhanel/ahi-1- 'azim/Neka
je slav/jan i hvaljen A llah, neka je slavljen Allah
Velianstveni/325
Allahov Vjesnik, s.a.v.s., je svoj plemeniti jezik konstantno
koristio za zikrullah i pokazao nam kako to svakodnevno treba
initi, od buenja iz sna pa sve dok se oi ne zatvore i ne zaspe.
Koliko mu je zikrullah znaio i koliko je on zikrullahom
zraio, najbolje e i lustrirati rijei koje od njega prenosi njegov
vjerni drug Ebu Hurejre, r.a.: Da kaem: Subhanellahi ve-1-
hamdu /illahi ve la ilahe ille/lahu va/lahu ekber!, drae mi je
326
. od svega to Sunce obasjava.
Tako Duvejrijja, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
jednog j utra, nakon to je klanjao sabah-namaz, iziao od nje
rano a ona je ostala u damij i. Vratio se nakon to je Sunce
ve izilo a ona je i dalje sjedila u damij i .
U pitao j u je: Jo s i u poloaju u kojem sam te ostavio ? l
Rekla je: Da. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: Poslije tebe sam
rekao etiri rijei tri puta. Kada bi se izmjeri/e s onim to si ti
rekla do sada, prevagnule bi. To su: Subhanellahi ve bi
hamdihi 'adede halkihi ve rida nefsihi ve zinete 'arihi ve
midade kelimatihi./Slavljen je Allah i Njemu pripada hvala,
koliko ima Njegovih stvorenja, koliko je On zadovoljan, koliko
je. teak Njegov prijesto i koliko ima tinte s kojom su ispisane
Njegove rijei!

3 2s Hadis biljei Muslim, Mll!limova zbirka hadisa, 3 /358-359, hadis br. 1 904.
326 Hadis biljei Muslim, Mus/imova zbirka hadisa, 3/359, hadis br. 1 905.

1 30
 U drugoj predaj i se kae: Subhanellahi 'adede halkihi,
subhanellahi rida nefsihi, subhanellahi zinete 'arihi,
subhanellahi midade ke/imatihi - Slavljen je Allah koliko ima
Njegovih stvorenja, slavljen je A llah koliko je On zadovoljan,
slavljen J_e A llah oliko !e teak egov '!rijesto a yen je
. . .
A llah ko/tko Lma tmte kojOm su lSptsane Njegove rueczt
Koliko je znaajno zikrullah prakticirati od buenja ujutro
do poinka nou, najbolje e i lustrirati Vjerovjesn ikove,
s.a.v.s., rijei. Ebu Hurej re, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: Ko kae kada osvane i omrkne: Subhanellahi ve
bihamdihi! - Neka je slavljen i hvaljen Allah!, stotinu puta,
niko na Sudnjem danu nee doi s neim boljim od njega, osim
puta. 3 28
. . .v
onoga kO .Je rekaa kao 1 on, l"ll' Vlse
Vjesnik islama, s.a.v.s., j e uzor musl imanima u svim
segmentima ivota. Tako je i kada je u pitanju zikrullah. On je
praktino pokazao ta treba uiti kada svane, ta uiti u toku
dana, kada izlazimo iz kue, kada u nju ulazimo, ta uiti
prilikom ulaska u toalet i naputanja toaleta, koji se zikrul lah
ini prilikom prilaska eni i sl., pa sve do veernjeg
32
zikrullaha. 9 Tako, kada padne no, on preporuuje sljedee:
'Abdullah b. Mes'ud, r.a., je rekao: Kada bi Poslanik,
s. a. v. s., omrknuo rekao bi: 'Emsejna ve emse-1-mu/ku li/fah.
Ve-1-hamdu fil/ah. La ilahe ille/lahu vahdehu la erike leh.
Allahumme inn i es 'eluke hajre hazihillejle ve hajre ma jiha. Ve
e'uzu bike min .iierriha ve erri mafiha.
Al/ahumme inni e 'uzu bike mine-l-kese/i ve-1-heremi ve sui-
1-kiheri vejitneti-d-dun j' a ve azabi-1-kabri. '

127 H adis biljei Muslim, Mu.rlimova zbirka hadisa, 3/357, hadis br. 1 902 .
.l2R H adi s bi lj i Muslim, Muslintova zbirka badisa, 3/358, h adis br. 1 903.
e
rz m
:\29 O a ni vrstama zikrullaha opirnije pogledati k j ig E n N ev cv i EI
n u: - ,
Ezkar (na arapskom j e zik u, izdanje: Daru-l-huda, Rijad , 1 996. i, takoe, od
is tog autora na naem jeziku:Zbirka Vjerovjesnikovib dova i k rova, izdanje:
EI-Kclimeh, Novi Pazar i Bookline, Sarajevo, 2005.

131
 - Zanoi/i smo i zanoila je A llahova vlast. Hvala Allahu.
Nema drugog boga osim A llaha i On nema ortaka.
A llahu, daj mi dobro ove noi i dobro koje je u njoj. A
utjeem Ti se od zla ove noi i zla koje je u njoj.
A llahu, utjeem Ti se od lijenosti, nemoi i tegobne starosti,
od dunja/uke smutnje i kaburskog azaba.
El-Hasan b. 'Ubejdul lah je rekao: Zubejdje dodao u toj dovi
od Ibrahima b. Suvejda od A bdurrahmana b. Jezida od
A bdullaha, to je pripisao Pos/aniku, s. a. v.s . : 'La i/ahe
il/e/lahu vahde hu la .erike /eh, lehu-l-mu/ku ve /ehu-1-hamdu
ve huve 'ala ku/li ej 'in kadir' - Nema boga osim A llaha,
Jedinog koji nema sudruga, Njemu pripada vlast i hvala i Onje
svemoan. '
A u drugoj predaji stoj i : Kada bi osvanuo rekao bi to isto, s
ovom iztrljenom: 'Osvanuli smo i osvanula je A llahova
vlast. . . '. 33 0
Zanimlj iv je, takoe, Poslanikov, s.a.v.s., prijedlog
zikrullaha koj i je ponudio Aliji i Fatimi, r.a., u zamjenu za
slugu kojeg je Fatima, r.a., traila od njega, zbog tekih i
napornih poslova koj e je obavljala.
'Ali b. ehi Talih, r.a., prenosi da se Fatima, r.a., poalila na
bolove u ruci koje je zadobila od runog mlina. Poslaniku,
s.a.v.s., je tada dolo roblje. Otila je kod njega, ali ga nije
nala. Nala je Aiu, r.a., i obavijestila je o tome. Kada je
Poslanik, s.a.v.s., doao Aia, r. a , ga je obavijestila da je
dolazila Fatima, r.a.
Alija, r.a. kae: 'Poslanik, s. a. v.s . . je doao kod nas a mi
smo ve bili legli. Poeli smo ustajati a un je rekao: 'Lezite! ',
pa je sjeo izmeu nas. Ja sam ..ak o:,jetio hladnou njegovih
stopala na svojim prsima.

330 H adis biljei Muslim, Muslimova zbirka badira, ) 13:' l -3'i2, hadis br. ! 894.

1 32
 Rekao je: 'Hoete li da vas poduim boljem od onog to ste
traili? Kada legnete prouite: 'A llahu ekber! ' trideset i etiri
puta, trideset i tri puta: 'Subhane/lah! ' i trideset i tri puta: 'El
hamdulillah! ' To je vamje bolje od sluge '.
U drugoj predaj i se dodaje: A lija je rekao: 'To nisam
izostavio otkako sam uo od Allahovog Poslanika. s.a. v.s. '
Reeno mu je: ak i u noi Siffina ?!'w Rekao je: ak i u toj
' 332
noe t.
.

Znaaj zikrullaha je i u tome, to ukoliko bi neko pnJe

spavanja, uei zikr, preselio na drugi svijet, preselio bi u
islamu !
El-Bera' b. 'Azib, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: Kada legne u postelju, uzmi abdest kao za
namaz. zatim lezi na desnu stranu, a potom reci: 'A llahumme
inni es/emtu vedhi ilejke, ve fevedtu emri ilejke, ve elde'tu
zahri i/ejke, ragbeten ve rehbeten ilejke, la melde 'e minke illa
i/ejke. Amentu bi kitabikel/ezi enzelte ve bi nebijjikellezi
erselte'.
- Ja sam predao, A llahu, svoje lice Tebi, prepustio sam sve
svoje Tebi, predao sam svoja lea Tebi, iz elje i straha prema
Tebi. Nema spasa od Tebe osim kod Tebe. Ja vjerujem u
Knjigu koju si objavio i u Tvog Vjerovjesnika kojeg si poslao.
Neka ti ove rijei budu posljednje, pa ako umre te noi,
umrijet e u islamu.
Rekao je: Pa sam ih ponovio da ih zapamtim i rekao:
'Vjerujem u Tvog Poslanika kojeg si poslao ', paje rekao: 'Reci:
'Vjerujem u Tvog Vjerovjesnika kojeg si poslao '. 333

J.ll To je no u kojoj su sc sukobili Alija r.a, i amlije, poznata kao no Siffina.

,

Si ffin je mjesto u blizini Eufrata .

.m Hadis biljei Muslim, Mtslimova zbirka hadisa, 3/362-353, hadis br. 1 895.

1 33
 l lijeganje i buenje ide obavezno sa zikrullahom. Time se
na najbolj i nain potvruje da niti moemo ivjeti a ni zaspati
bez A llahove volje i odreenja. To je najbolji nain priznavanja
Allahove moi, snage i supremacije u svemiru i na Zemlj i .
El-Bera' b. 'Azib, r.a., je rekao: Poslanik, s. a. v. s. . bi, kada bi
legao u postelju, rekao: 'A IIahumme bismike ahja ve hismike
emu tu.
- S Tvojim imenom, Allahu, ivim i s Tvojim imenom
umirem.
A kada bi se probudio rekao bi: 'El-Hamdu /illahillezi
ahjana ba'de ma ematena ve i/ejhi-n-nuur'.
- Hvala Allahu koji nas je oivio nakon to nas je usmrtio i
T" 4
J\<
r ;emu 33
cemo se vratztz.

Brojni su hadisi koj i govore o tome. Navest emo, radi

ilustracije, samo neke:
Prenosi se od 'Abdullaha b. Omera, r.a., da je on naredio
nekom ovjeku da, kada legne u postelju, rekne: Allahumme
halekte nefsi ve Ente tevejfaha leke mematuha ve mahjaha. In
ahjejteha fahfazha ve in emetteha fagfir leha. A llahumme inn i
es 'e/uke-l- 'afzje.
- Allahu, Ti si stvorio moju duu i Ti e je usmrtiti. Tebi
pripada njen ivot i smrt. Ako je oivi, sauvaj je a ako je
usmrti, oprostijoj. Allahu, od Tebe traim zdravlje.
ovjek ga je, potom, upitao: Jesi li ti to uo od Omera?
Rekao je: uo sam to od onog koji je bolj"i od Omera, od
Al/ahovog Poslanika, s. a. v. s/335

m l ladis biljei Buhari, Bubarijina zbirka hadisa, s tr 93 1 , hadis br. 2074. i

.

Muslim, MuslilltOtJa zbirka hadisa, 3/353, hadis br. 1 896.

334 H adis biljei Buhari, Bubanjina zbirka hadisa, str. 93 1 , hadis br. 2073. i
Muslim, Muslimova zbirka badisa, 3/354, hadis br. 1 897.

1 34
 Suhej l je rekao: Ebu Salih bi nam nareivao, kada bi neko
od nas htio da zaspi, da legne na desnu stranu i proui:
'Allahumme Rabbe-s-semavati ve Rabbe-1-erdi ve Rabbe-1-
'ari-1- 'azim. Rabbena ve Rabbe kulli ej 'in Ja!ika-1-habbi ve-n
neva. Munzile-t-Tevrati ve-1-/ndili ve-1-Furkani. E 'uzu bike
min erri ku/li ej 'in Ente ahizu bi nasijetihi. A llahumme Ente-
1-evvelu Je /ejse kableke ej 'un, ve Ente-1-ahiru Je /ejse ba 'deke
ej 'un. Ve Ente-z-zahiru Je /ejse Jevkake .ej 'un, ve Ente-1-hatinu
Je /ejse duneke .ej 'un. Ikdi 'anne-d-dejne, ve agnina mine-1-
Jakri '.
- Allahu, Gospodaru nebesa, Zemlje i velianstvenog A ra!
Na Gospodaru i Gospodaru svega. Ti si Onaj koji daje da
pucaju sjemenke i kopice. Ti si spustio Tevrat, lndil i Kur'an.
Utjdem Ti se od svega to je u Tvojoj vlasti. Ti si prvi i prije
Tebe nema nita. Ti si posljednji i poslije Tebe nema ni.fta. Ti si
iznad svega i iznad Tebe nema nWa. Ti si skriven i nita Te ne
spreava od shvatanja Tvojih stvorenja. Ukloni od nas dug i
sauvaj nas siromatva.
To je on prenio preko Ehu Hurejre od Poslanika, s.a.v.s. 33 6
Ebu Hurejre, r.a. prenosi da j e Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Kada neko od vas doe do svoje postelje, neka uzme
unutranji kraj pokrivaa, neka ga otrese na svoju postelju i
neka proui Bismillu, jer on ne zna ko je poslije njega spavao
na njoj.
A kada htjedne da legne, neka to uini na desnu stranu i
neka rekne: 'Subhanekellahumme Rabbi, bike veda 'tu denbi,
ve bike erJe 'uhu. In emsekte nefsi Jagfir leha, ve in erselteha
JahJezha bima tahfezu bihi 'ibadeke-s-salihin '.
- Neka je Tebi slava, A llahu, Gospodaru moj. S tvojim
imenom lijeem i ustajem. A ko uzme moju duu oprosti joj, a

335 Hadis biljei Muslim, Mus/imova zbirka hadisa, 3/354-355, hadis br. 1 898.
JJ6 Hadis biljei Muslim, Mus/imova zbirka hadisa, 3/355, hadis bt. 1 899.

135
ako je vrati sauvaj je onako kako uva Svoje dobre
robove. 33 7
Enes, r.a., prenosi da bi A llahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi
legao u postelju, rekao: E/-Hamdu /il/ahi/lezi et 'amena ve
sekana ve kefana ve avana. Fekem mimmen la kafl}e lehu va la
mu 'vi - Hvala A llahu koji me je nahranio, napojio, uinio me
neovisnim i dao mi smjetaj. Koliko li je samo onih koji nemaju
skrbnika niti smjetaja?338
Vjerovj esnik, s.a.v.s., je pouavao ljude ta treba da
izgovaraj u u zikrullahu. To je nabolji pokazatelj da treba
izgovarati ono to voli A llah i Njegov Vjesnik, s.a.v.s., a ne
initi ono to oni nisu preporuili, j er moemo rei neto to ne
bi bilo u granicama kur'ansko- sunnetskih okvira.
Musa ei-Duheni prenosi od Mus' aba b. Se' ida a on od
svog oca, r.a., da je rekao: Neki beduin je doao A llahovom
Poslaniku, s. a. v.s. , i rekao: 'Podui me rijeima koje u uiti!'
Poslanik, s.a. v. s., je rekao: 'Reci: 'La ilahe ille/lahu vahdehu la
erike !eh. Allahu ekber kebira, ve-1-hamdu /il/ahi kesira.
Subhane//ahi Rabbi-l- 'a/emin. La h avle vela kuvvete illa
bil/ahi-l- 'azizi-1-hakim '.
- Nema boga osim A llaha. On je Jedini i nema ortaka. Allah
je najvei i neka mu je neizmjerna hvala. Neka je slava
Gospodaru svjetova. Nema moi niti snage osim sa A llahom
Velianstvenim i Mudrim.
Beduin j e rekao: To je za Mog Gospodara a ta ima za
mene?
Poslanik, s.a. v.s., je rekao: 'Reci: 'A llahummagfirli verhamni
vehdini verzukni'.

337 Hadis biljei Buhari, Buharijina zbirka hadisa, str. 932, hadis br. 2076. i
Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/356, hadis br. 1 900.
.l1R Hadis
biljei Muslim, Mus/imova zbirka hadisa, 3/356, hadis br. 1 90 1 .

1 36
 . . . . H9
- A llah u, oprostz. mz, smz ,u; mt se, uputt. me t. opskr.h1. me:
Posebno treba izgovarati rij ei koje su drage Allahu
Uzvienom. Poslanik islama, s.a.v.s., je otkrio koje su to rijei.
Ebu Zerr, r.a., prenosi da j e Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Hoid li da te obavijestim koji je govor najdrai A llahu
Uzvienom ? Rekao sam: 'Allahov Poslanie, obavijesti me o
najdraem govoru A llahu Uzvienom ? '
Rekao je: 'Najdrai govor A llahu Uzvienom je:
uo
Subhane/lahi ve bihamdihi '_ .
Svaka osoba je eljna sevapa i svako tei da ih to prije i to
vie zaradi. J edan od naina vanredno brze i nmogostruke
zarade sevapa i munjevitog brisanja i ienja od grijeha je,
upravo, izgovaranje zikrullaha. Pogledaj mo ta o tome kae
S ' ad b. ebi Vekkas, r.a: Bili smo kod A llahovog Poslanika,
s. a. v. s., kada nas je upitao: 'Zar ne moe neko od vas zaraditi
svakog dana po hiljadu sevapa? '
Neko od prisutnihi ga je priupitao: 'Kako da neko od nas
zaradi hiljadu sevapa? '
Rekao je: 'Neka izgovori stotinu puta subhanellahi! Za to
djelo e mu se upisati hiljadu sevapa ili izbrisati hiljadu
. . h a ,. ]4 1
grije
Zar neto moe priskrbiti bre i bolje sevape a odagnati i
neutralizirati grij ehe od zikrul laha? Kada proitamo hadis Ebu
Hurej re, r.a, ustanovit emo da je zikrullah posebna privilegija
za vjernike, ime se oni uzdiu nad drugima i zadobijaju ono
to se moe smatrati velianstvenim, nevjerovatnim i
fantastinim. Da ovaj hadis nije autentian, vrtjeli bismo
glavama i s nepovjerenjem razmi ljali o njemu. Meutim, radi

m Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/359-360, hadis br. 1 906 .
.140 ! ladis biljei Muslim,
Muslimova zbirka hadisa, 3/360, hadis br. 1 907 .
.141 Hadis biljei Muslim,Muslimova zbirka hadisa, 3/362, hadis br. 1 909.

1 37
se o vjerodostojnoj predaj i u koj u nema nikakve sumnje i koja,
svakako, uliva veliku nadu u srca vjernika. Naime,
Vjerovj esnik, s.a. v .s., jasno podvlai:
Ko kae: 'La ilahe ille/lahu vahdehu la erike /eh, lehu-l
mu/ku ve lehu-1-hamdu ve huve 'ala kulli ej'in kadir', u jednom
danu stotinu puta, imat e nagradu kao da je oslobodio deset
robova, upisat e mu se stotinu sevapa i izbrisat e mu se
stotinu grijeha i to e mu biti zatita od ejtana taj dan sve dok
ne zanoi. Na Sudnjem danu nee niko doi od njega sa boljim
djelom, izuzev onaj ko je to ee inio. A ko kae:
'Suhhanellahi ve bihamdihi!' u jednom danu, stotinu puta, bit
e mu izbrisani grijesi, pa makar ih bilo koliko morske
pjene'. 342
Koja privilegija i ast za siunog, nemonog i od praine
stvorenog ovj eka: da malim j ezikom spominje Velikog,
Svemonog A llaha, Stvoritelja njega i svega ostalog! Pored te
privilegije i asti, koritenjem jezika na taj nain, dolazi se do
nesluenih dereda i vanrednih nagrada! Pa zar, i nakon ovoga,
jezik ne upotrij ebiti, sa zadovoljstvom, za zikrullah ! ?

Po kaj a nj e i t rae nj e o p rosta

Pod traenjem oprosta - istigfarom misli s e n a traenje
oprosta od Gospodara svjetova za grijehe koje ovjek svjesno
i l i nesvjesno poini. Ukol iko se ovjek iskreno pokaje svome
Rabbu, on e mu pokriti grijehe ne samo na ovome svijetu, ve
e ih prekriti i oprostiti i na buduem svijetu i tako ga sauvati
od sramote i ponienja. S obzirom da je istigfar, pored srca,
produkt i naeg jezika, veoma vano je jezik koristiti i u te

142 H adis biljei Buhari,

Buhanjina zbirka hadisa (saetak), str. 936, hadis br.
2086. i Muslim, Muslii!IOVa zbirka hadisa, 3/36 1 ' hadis br. 1 908.

1 38
svrhe, kako bi nai grijesi bili neutralizirani a mi sauvani od
sramote i bolne kazne,
I stigfar je traenj e oprosta za uinjene grijehe, esto se
zajedno spominje s pokajanjem, pa u tom s luaju istigfar znai
traenje oprosta jezikom, a pokajanje vrstu odluku srca i
namjeru drugih organa da e prekinuti initi grijehe. I sta
pravila i kriterij i koja vae za dovu vae i za traenje oprosta.
Allah M ilostivi e oprostiti grijehe svakome Svome robu koj i
iskreno zatrai od Njega oprost z a grijehe, posebno ako s e to
uini u pravom asu, kao to je vrijeme pred zoru, i l i poslij e
obavljenog namaza, kada On, naroito, prima pokajanje i
oprata uinjene grijehe.
Poslanik islama, M uhammed, s.a.v.s., je precizno definirao
kako se to ini. On je, ustvari, pokazao najbolj i modus za
traenje oprosta, time to emo istigfar zapoeti zahvalom
Allahu Uzvienom, zatim priznati svoje grij ehe i, na kraju,
uputiti molbu Gospodaru za oprost, kao to navodi
Vjerovjesnik, s.a.v.s., u predanju eddada b. Evsa, r.a: Nqjbo/ji
istigfarje da rob izgovori: 'A llahumme Ente Rabbi la ilahe illa
Ente, halekteni ve ene 'abduke, ve ene 'ala 'ahdike ve va 'dike
mesteta 'tu, e'uzu bike min erri ma sana'te, ebuu leke bi
ni 'metike 'alejje, ve ebuu leke bi zenbi, igfir li, feinnehu la
jagfiru-z-zunibe illa Ente! ' - A llahu, Ti si moj Gospodar. Nema
boga osim tebe. Ti se me stvorio i ja sam Tvoj rob. Drim se
date obaveze i obeanja, koliko mogu. Utjeem ti se od zla koje
sam poinio. Priznajem blagodat Tvoju prema sebi i priznajem
grijeh svoj, pa mi oprosti, jer samo Ti oprata grijehe! Nakon
toga je rekao: 'Ko izgovori ovaj istigfar, vrsto ubijeen u ono
to izgovara. pa umre taj dan prije smrknua - bit e stanovnik

1 39
Denneta, a ko to izgovori vrsto ubijeen u te rijei, pa umre
tu no prije svanua, bit i:e, takoe, stanovnik Denneta! J43
Jedan od najbolj ih naina traenja oprosta jeste da osoba, kako
kae, Allahov Poslanik, s.a.v.s., u predanju Zejda, r.a., izgovori:
Estagfirullahil/ezi la ilahe illa Huve-1-hajju-1-kajjumu ve etubu
ilejhi! - Molim Allaha Uzvi.fenog. osim kojeg drugog boga nema,
koji je ivi i Vjeni. da mi oprosti grijehe i primi pokajanje!
Poslanik, s. a. v. s. , nakon toga kae: 'Ko izgovori ove rijei bit (;e
mu upro.teno. pa makar pobjegao i s bojnog polja! J44
Vjerovjesnik, s.a.v.s., je podsticao ljude na traenje oprosta,
ali je i sam traio oprost od Gospodara svemira i time nam
pokazao kako to treba initi, iako mu je Allah Milostivi
oprostio i prole i budue grijehe. On to jasno, u predanju Ibn
Omera, r.a., istie: Ljudi, pokajte se A llahu, jer ja mu se kajem
dnevno po sto puta. 345
B uhari biljei predanj e Ebu H urejre, r.a, u kojem Poslanik,
s.a. v.s., kae: Tako mi Allaha, ja oprost traim od Allaha i
3
kajem Mu se svakodnevno vi.fe od sedamdeset puta! 46
Nesai biljei predanje Ibn Omera, r.a., u koj em navodi da je
uo da Vjerovjesnik, s.a.v.s., prije nego bi napustio neki skup

:143 r l adis biljei Huhari u Sabib:

80 - Kitabu-d-da'vat, 2 - Babu efdali-1-istigfari,
haclis br. li306. Pored Buharije ovaj hadis biljee i Ehu Davud, Nesai, Ibn
Made, Ahmt:d, Ibn Hibba11 i Hakim u svoj im hadiskim zbirkama.
144 Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 49 - Kitahu-d-da'vat, 1 1 8 - Fi du'ai-d-dajfi,

haJis br. 3577 i ocjenjuje ga kao garib-predanjc; Ebu Davud u Sunet111:

Kitahu-s-salati, Babun fi-1-istigfari, hadis br. 1 5 1 7 i H akim u M11Stedrektt u
Ki tabu-d-du'ai, 1 /5 1 1 i ocjenj je ovaj hadis autentinim. S tom ocjenom
slae se i hafiz Zchcbi.
345 H adis biljei Muslim, Muslimova zbirko badisa, 3/37 1 , hadis br. 1 9 1 CJ.

w . Bu hari, Sabib: SO - Kitabu-d-da'vat, 3 - Babu istigfari-n-Nebijji, sallallahu

'alejhi ve sellerne, fi-1-jcvmi ve-1-lcjleti, hadis br. 6307.

1 40
i l i sijelo, stotinu puta proui : Estagjirullahellezi la ilahe illa
Huve-1-hajju-1-kajju,mu ve etubu ilejhi/34 7
Kol iko su pokajanje i i stigfar znaajni dovoljno je navesti
Vjerovjesnikove, s.a.v.s., rijei koje govore koliko Al lah
Uzvieni voli pokaj anje Svoga roba i koliko mu se obraduje.
'Abdull ah b. M es'ud, r.a, kae da j e uo A l l ahovog Poslanika,
s.a.v.s., kako govori:
A llah se vi.e obraduje pokajanju Svog roba vjernika nego
ovjek u pustoj, neplodno} i su.\:noj zem(ji koji sa sobom vodi
jahalicu na kojoj su njegova hrana i pie. U takvoj zem(ji
ovjek je zaspao, probudio se i vidio da mu nema jaha/ice.
Traio ju je sve dok nije oednio, a potom je rekao: 'Vratit u
se na n?jesto na kojem sam bio i spavat u dok ne umrem '.
Stavio je glavu na svoju nadlakticu da umre. Kad se
probudio, vidio je uz sebe svoju jahalicu na kojrj su bili
njegova hrana i piie.
A llah se vie obraduje pokajanju Svog roba vjernika nego
taj ovjek koj i je prona.\:ao svoju jaha licu i opskrbu. 3411
Inae, ovjek nikada ne smij e gubiti nadu u A l l ahovu
milost, ve e svaki momenat svoga ivota koristiti da se umi l i
svome Gospodaru. Zar ovjek moe izgubiti nadu u Allahovu
milost i njegov oprost nakon predanja Ebu Se'ida el-H udrija,
r.a, u kojem Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae:
Davno prije vas, bio je jedan ovjek koji je ubio devedeset
devet osoba, pa je upitao za najuenijeg ovjeka na svijetu, te
su ga uputili na jednog poboinjaka. On ode do spomenutog
pobonjaka i ree mu da je ubio devedeset devet osoba, pa ga
onda upita, ima li za njega oprosta od A llaha. Na to mu

.147 1-'ei/JI(-/Ban;
1 1 / 1 04.
14R
Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/372, hadis br. 1 9 1 7.

141
 pobonjak ree da za njega nema oprosta. ovjek ustade, ubi
tog pobonjaka i broj ubijenih namiri na stotinu.
Zatim je ponovo upitao za najuenijeg ovjeka na svijetu, pa
ga uputie na jednog uenjaka, kome je on otiao i ispriao da
je ubio stotinu osoba, a zatim ga upita ima li za njega te vbe?
Uenjak mu na to ree: 'Svakako! Ko te spreava da uini
tevbu? l Idi u tu i tu zemlju, u njoj ive ljudi koji iskreno A llahu
robuju, pa im se i ti pridrui u njihovom robovanju, i nipoto se
ne vraaj u svoju sredinu, jerje ona pokvarena'.
ovjek se uputi ka toj zemlji, ali ga negdje na pola puta
zadesi smrt. O njemu nastade spor izmeu meleka milosti i
meleka kazne. Meleki milosti rekoe: 'Onje do.\:ao kao pokajnik
od grijeha i srcem svojim okrenut prema A llahu!'
Meleki kazne rekoe: 'On nikada nije uinio nijedno dobro
djelo! '
Tada melekima stie jedan melek u ljudskom liku, koga oni
uzee za sudiju da im presudi. Melek sudija im ree: 'Izmjerite
rastojanje izmeu jednog i drugog mjesta, pa kojem od njih

bude blii, njemu i pripada '.

Meleki izmjerie rastojanje i ustanovie da je blii zemlji
kojoj je bio krenuo, te ga uzee meleki milosti. 349
Znaajno j e napomenuti da Allah danonono prata. Zato
ne iskoristiti takvu mogunost i ne upotrijebiti jezik za
izgovaranje istigfara, prije nego Sunce grane sa zapada ili prij e
nego to dua zapne u grlu.
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: A llah Uzvieni prua Svoju ruku nou da oprosti onome .
ko je zgrijdio danju. l on isprui Svoju ruku danju da oprosti
onome ko je zgrijeio nou, sve dok Sunce ne izae sa zapada.

149 H adis biljei Muslim, Mus/imova zbirka hadisa, 3/387-388, hadis br. 1 9 1 9.

1 42
 Ebu H urejre, r.a., prenosi da j e Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: Ko se pokaje prije nego Sunce izae sa zapada, A llah e
. . J50
mu oprostili.
Abdul lah b. Omer, r.a., prenosi da je Vjerovj esnik, s.a.v.s.,
rekao: Allah Uzvieni, uistinu, prima pokajanje Svoga roba,
sve dok mu dua ne stigne u grlo!351
Saosjeanje i milost majke spram svoga djeteta svima je
poznata. M ajka je spremna sve uiniti za svoj e dij ete, pa ak i
svoj ivot rtvovati ! Meutim, Allahova milost prema
Njegovim robovima nadvladava saosjeanj e i milost majke
spram svoga djeteta.
Omer b. el-Hattab, r.a., prenosi: A llahovom Poslaniku,
s. a. v. s., je dovedeno roblje. Meu njima je bila jedna ena koja
je traila svoje dijete. Kada ga je nala meu robljem, uzela ga
je, pris/onila ga uz stomak i podojila.
Tada nas je Allahov Poslanik, s.a. v. s. , upitao: 'ta mislite da
li bi ova ena bacila svoje dijete u vatru? '
Odgovorili smo: 'Ne, tako nam Allaha ona to ne b i uinila
kada bi to mogla izbjei '.
Allahov Poslanik, s. a. v. s. , je rekao: 'A llah je milostiviji
prema Svojim robovima nego ova majka prema svom
djetetu '. 352

.1so
Hadis biljei Muslim, Mus/imova zbirka hadisa, 3/389, hadis br. 1 921 .
.lS t
H adis biljee Tirmizi u Sunem1: 49 - Kitabu-d-da'vat, 99 fi fadlui-t-tevbeti
-

ve-1-istigfari, hadis br. 3537 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun; Ibn Made

u S1menu: 37 - Kitabu-z-zuhd, 30 - Babu zikri-t-tevbeti, hadis br. 4253. i
Ahmed u Mu.rnedu, 5/ 1 74. Hadis jo biljee Bejheki u .u'abu-1-imanu; Ibn
Hibban u Sabibu i Hakim u Mustedreku, ocjenjujui ga autentinim. S tum
ocjenom se slae i hafiz Zehebi. Albani ovaj hadis smatra dobrim. (Vidi:
Sabihu-1-Dami'i-s-sagiri ve zyadetubu, 1 /386. h adis br. 1 903.)
352 Hadis biljei Muslim: Mus/imova zbirka badisa, 3/392, hadis br. 1 926.

1 43
 N a temelju izloenog jasno se uoava da Allah P lemeniti
tol iko voli Svoj e robove da im prata i naj vee grijehe, pod
uvj etom da Ga zamole i zatrae oprost od Njega. U hadisi
kudsijj i, koju od Vjerovjesnika, s.a.v.s., prenosi njegov vjerni
drug Enes b. Malik, r.a, stoj i :
A llah Uzvi.\:eni kae: 'O ovjee, sve to Me zamoli.\: i
zatrai da ti oprostim, Ja :u ti oprostiti! O ovjee, kada bi
tvoji grijesi do neba doprli, pa Me zamolio da ti oprostim, Ja
bih ti oprostio! O ovjee, kada bi mi do.5ao sa grijesima kolika
je Zem(ja, a onda Me sreo ne pripisuju:i Mi nikakva .\udruga,
5
Ja bih ti ko/ikoje ona oprosta dao! J

Sal avat n a Vj e rovj e s n i ka , s . a .v. s .

Salavat na Al lahovog Poslanika, s.a.v.s., ibadet je nareen
kur'anskim ajetom: A llah i meleki Njegovi donose sa/avat na
Vjerovjesnika. O vjernici, donesite i vi na njega salavat i aljite
mu pozdrav/354
Kolika je ast za jednog obinog Allahovog roba, siunog
ovjeka, da ini ono to ine A llah - Gospodar svjetova i
Njegovi meleki, da blagosilja A llahovog poslanika,
M uhammeda, s.a.v.s. ! Allahovo donoenj e salavata na
Poslan ika, s.a.v.s., kako napommJe Ebu-1-'A i ije, je Njegovo
hvaljenj e Vjerovjesnika, s.a.v.s., u prisustvu meleka, dok
b lagosiljanje i donoenje salavata, to ine meleki, oznaava
nj ihovu dovu i molbu za njega. S lino promilja i uveni

101 l ladis biljee Tirrni7.i u Sunenu: 4') - Kitabu-d-da'vat, 99 - fi fadli-t-tevbeti

ve-1-istigfari, hadis hr. 3540 i ocjenjuje ga kao gari b-predanje; A h med u
Musnet/11, 5 / 1 54 i Darimi u Sunenu, 2/322. Albani ga uvrtava u autentine
predaje. (Uporedi: SiLri/etu-1-ehadisi-.r-.rabiba, hadis br. 1 27.)
354 fii-Abzab, 56.

1 44
Sufjan es-Sevri, kada tvrdi da Allahov salavat predstavlja
milost, dok salavat meleka predstavlja istigfar! 3 55
Ajet koj i je naprijed citiran nedvojbeno ukazuje na visoki
poloaj i poziciju Poslanika islama, s.a.v.s., kod Gospodara
svjetova i Njegovih meleka, s obzirom da ga oni blagosiljaj u i
donose salavat na njega. Allah Uzvieni, uz to, nareuje i
niem svijetu da ga i on blagosilj a i pozdrave mu alje, a da

tako, u hvaljenj u Allaha uestvuju oba svijeta: i vii i nii ! 56
Ne udi onda to Sehl b. Abdullah smatra da je salavat na
Vjerovjesnika, s.a.v.s., najvrij ednij i ibadet; Omer b. el-Hattab,
r.a. , smatra da se dova zadrava ispred nebeskih kapija i ne
dosee do nebesa sve dok se salavat na Poslanika, s.a.v.s., ne
donese. Sulejman ed- Darani nas upuuje da prouimo jedan
salavat prije nego neto zamolimo Allaha Uzvienog, a da
drugi prouimo nakon nae dove, pa, budui da Allah
Plemeniti prima salavate, moemo oekivati da nee odbiti ono
to od Njega traimo, a to je sadrano u formi nae dove i
potrebe izmeu ta dva salavata. 3 5 7
U hadiskim zbirkama navedeni su brojni hadisi koj i podstiu
vjernike da izgovaraj u i ue salavate na posljednjeg Allahovog
Vjesnika i M i ljenika, s.a.v.s. Evo samo nekih primjera:
Abdurrahman b. Avf, r.a., kazuje da je doao kod Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., zatekavi ga na neobino dugoj seddi.
Poslanik, s.a.v.s., mu je nakon toga rekao: Doao mi je melek

3 55Uporedi: Tif.rir Ibn Kesir, str. 1 080 (izdanje na bosanskom jeziku);

Muhammed 'Ali es-Sabuni, Sajvetu-t-tefasir, 1 2/7 1 ; Tirmizi, Es-Sunen, 2/356
i Ahmed ferid, Bistro more pobofposti i suptilnosti, str. 1 1 1 .
J56 Pogledaj: Tif.rir Ibn Kesir, str. 1 080 (izdanje na bosanskom jeziku); B1stro more
pobo{!1osti i S11ptilnosti, str. 1 1 1 i Mens ur Valj evac, Vrijednosf i a!qj donole'?}a
sa/avala, str. 8 .
.m Pogledaj zanimljivu elaboraciju o vrijednosti salavata: El-Kurtubi, EI

Oami'u li ahkami-1-Kur'an, 1 4/225. Pogledaj, takoe: Mensur Valjevac, cit.

djelo, str. 27.

1 45
Dibril i rekao: 'Ko na tebe donese sa/avat, ja u njega
blagosloviti, i ko tebi selam poalje, ja u njemu poslati!', pa
sam iz zahvalnosti prema A llahu na seddu pao!358
Dakle, radi se o tome da e meleki b lagosloviti onoga ko
blagoslovi Poslanika, s.a.v.s. U predanju Ebu Hurejre, r.a.,
navodi se da e i Allah Uzvieni ak deseterostruko
blagosloviti svakog vjernika, ukol iko on blagoslovi Allahovog
Poslanika, s.a.v.s: Ko mene blagoslovi jednom, A llah e njega
blagosloviti deset puta. 359
'Abdullah b. Mes'ud, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a.v.s.,
najavio: Na Sudnjem danu najprei e mi biti oni ljudi koji su
na;vtse donos1'l1' salavat na mene. 3611
v

Ebu H urejre, r.a., prenosi da j e Allahov M i ljenik, s.a.v.s.,

poruio: Ne pravite od mog kabura mjesto za svetkovanje, ve
donosite sa/avate na mene i se/ame mi aljite, jer e mi vai
sa/avati i selami stii, ma gdje vi hi!i!361
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
upozorio: Ponien i osramoen bio ovjek kod koga se ja
spomenem, a on ne donese sa/avat na mene, ponien i
osramoen bio ovjek koji doeka ramazan, pa mu ramazan
proe prije nego mu bude oproteno, i ponien i osramoen bio

m Hadis biljei Hakim u Mustedreku, 1 /550 i ocjenjuje ovu predaju

autentinom.
359 H adis biljee Muslim: 4 - K.itabu-s-salati, 1 7 - Babu-s-salati ale- n N ebijji,
' -

sallallahu alejhi ve selleme, ba de +te chhudi, hadis br. 408. Hadis, takoe,
' '

jo biljee i Ti rmiz i, Nesai i Ebu Davud.

360
Hadis biljei Tirmizi u Stmenu: 2 - l<itabu-s-salati, 21 - Ma dae fi fadli-s
salati 'alc-n-Nebijji, sallallahu 'alejhi ve sellem, hadis br. 484. i ocjenjuje:: ga
dobrom predajom. Ovaj hadis , takoe, prenosi i Ibn Hibban u Sahibu: hadis
hr. 2.389.
361 H adis biljee Ebu Davud u Sunenu: J<itabu-1-menasik, Babu zijareti-1-kuburi,
hadis br. 2.042 i Ahmed u Musned11, 2/367. Ovaj hadis Imam Ne:: vevi
ocjenjuje autentinim. (Provjeri: l{jjad11-s-salihin, str. 4 1 3, h adis br. 1 .401 .)

1 46
ovjek kod kojeg roditelji doekaju starost, a oni ga ne uvedu u
Dennet/362
Jedan od uvjeta za Poslanikov, s.a.v.s., efa'at na Sudnjem
danu je upravo donoenje salavata na njega na ovom svijetu.
Abdullah b. Amr, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao: Ko donese sa/avat na mene, ili zamoli za mene visok
poloaj u Dennetu, zasluio je da se za njega zauzmem na
. 363
Sudn;em danu.
Inae, osoba u ijem prisustvu se spomene Vjerovjesnikovo,
s.a.v.s., ime, a ona ne donese salavat na njega, okarakterizirana
je krtom. O tome Vjerovjesnik, s.a.v.s., u predanju A l ij e b. ehi
Taliba, r.a., kae: krtac je onaj u ijem e,risustvu ja budem
spomenut, a on ne donese sa/avat na mene!" 64
Imam Tirmizi napominje da treba bar jedanput u toku sijela
5
ili sastanka donijeti salavat na Poslanika, s.a.v.s. 36
Usuprotnom, zaalit e svako od nas na Sudnjem danu to to
nije inio, kao to se navodi u predanj u Ehu Hurejre, r.a., gdje
Vjesnik islama, s.a.v.s., nagovjetava: Nijedna se grupa ljudi
nee sastati i posjediti - bez spominjanja A llaha i donoenja
sa/avat na Vjerovjesnika, s. a. v. s., - a da zbog tog svog sastanka

36 2 H adis biljei Tirmizi u Sunenu: 49 - Kitabu-d-da'vat, 1 01 - Babu ka vii

Resulillahi, sallallahu 'alejhi ve sellem: "Ragimc cnfu redulin", hadis br.
3.545 i ocjenjuje ga kao hasenun-garibun. Ovaj haclis biljei i H akim u
Mustedreku. Ovaj hadis Albani smatra vjerodostojnim. (Uporedi: Sahifm-1-
Dami'i-.r-.ragiti ve zyadetuhu, 1 /659, hadis br. 351 0.)
:163 H adis biljei Muslim u Sabihu: 4 - Kitabu-s-salati, 7 - Babu istihbabi-1-kavli

misle kavli-1-muezzin, hadis br. 384. Ovaj hadis jo biljee Tirmizi, Ebu
Davud i Ncsai.
3f4 Hadis biljee Tirmizi u Sunenu: 49 - Kitabu-d-da'vat, 1 01 . poglavlje, hadis

br. 3.546 i ocjenjuje ga kao hasenun-sahihun-garibun; Ahmed u Musnedu,

1 /201 i Hakim u Mustedreku, 1 /549.
36' Vidi: Es-Sunen, 5/5 1 5.

1 47
nee na Sudnjem danu zaaliti. A ko Allah htjedne, On e im
oprositi, a ako htjedne, kaznit e ih! "366
Inae, salavate na Vjerovjesnika, s.a.v. s., moemo uiti u
namazu, na teehhudu, prije predavanja selama, a moemo to
initi i van namaza, u razliitim vremenskim intervalima.
Najbolja forma za izraavanj e salavata je upravo ona koju je
preporuio Allahov Poslanik, s . a.v.s. Najpoznatij i je, u
islamskoj literaturi esto spominjani salati-ibrahimijja, koj i mi
uimo na posljednjem teehhudu u namazu. Buharija, M uslim i
mnogi autori hadiskih zbirki od Abdurrahmana b. ebi Lej le,
prenose da kae kako ga je sreo Ka'b b. 'Udre i upitao: Zar da
ti ne poklonim jednu hediju o kojoj sam uo od Vjerovjesnika,
s. a. v.s. ?! Odgovorio sam: 'Svakako, pokloni mi je! ' On je
rekao: 'Pitali smo Allahovog Poslanika, s. a. v.s: 'A llahov
Poslanie, A llah nas je pouio kako da selam dostavljamo, ali
kako se donosi sa/avat na vas, Poslanikovu porodicu?! '
Poslanik, s . a. v.s. , j e rekao: 'Recite: 'A llahumme sal/i 'ala
Muhammedin ve 'ala ali Muhammed, kerna sal/ejte 'ala
Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke hamidun medid.
A llahumme barik 'ala Muhammedin ve 'ala ali Muhammed
kerna barekte 'ala Ibrahime ve 'ala ali Ibrahime, inneke
hamidun medid. '
- A llahu, blagoslovi Muhammeda i njegov porod kao to si
blagoslovio Ibrahima i lbrahimov porod. Ti si, uistinu, hvaljen
i potovan. A llahu, daj beriet Muhammedu i porodu njegovom
kao to si ga dao Ibrahimu i Ibrahimovom porodu. Ti si,
. .
" z postovan. 367
uzstmu, h valyen .

366
Hadis biljei Ahmed u Musnedu, 2/446, 453, 48 1 i 484. Hadis jo biljee
Tirmizi i Ibn Made. Albani ovaj hadis ocjenjuje autentinim. (Pogledaj:
Sahihu-1-Dzami'i-s-sagin" ve zyadetuhu, 2/98 1 , hadis br. 5607.)
367 H adis biljei Buhari u Sahi!JII: 60 - Kitabu-1-enbija', 1 0. poglavlje, hadis br.
3370. i Muslim u Sahihu: 4 - I<itabu-s-salati, 1 7 - Babu-s-salati 'ale-n-Nebijji,
sallal!ahu 'alejhi ve selleme, ba'de-t-teehhudi, hadis br. 406.

148
 Na temelj u Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., predanja u vezi sa
salavatima, zakljuujemo da se oni mogu uiti u razliitim
prilikama, kao npr. : pri spominjanju imena Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., poslije odsluanog ezana i ponavljanja rijei
ezana koje izgovara muezzin, prilikom u laska i izlaska iz
damije, prilikom uenja dove, petkom i uoi petka, umjesto
sadake, prilikom rukovanja, prilikom zvonjenja uha, kada neto
zaboravimo, prilikom pisanja pisma ili knj ige, prilikom
ustajanja i naputanja sastanka ili sijela, dok neki islamski
uenjaci spominju jo da se ui i prilikom dumuanske i
bajramske hutbe i kine dove, prilikom vjeridbe, u poetku
govora i l i nastupa, a nakon zahvale Allahu Uzvienom, tokom i
posl ije j ela, prilikom mirisanja rue i dr. 3 6M
Gdje god spomenemo Poslanika, s.a.v.s., i donesemo salavat
na njega, bit e zabiljeeno, vrednovano, nagraeno i A llah
Uzvieni e jo bolj e uzvratiti . ak imaju posebni meleki, kako
biljee Nesai i Ahmed, koj i putuju po svijetu i koj i su zadueni
da prenose Vjerovjesniku, s.a.v.s., nae selame koje mu
uputimo. 3 69
Poslanik islama, s.a.v.s., nas otuda uvjerava, u predanju Ebu
Hurejre, r.a., u sljedeu injenicu: Nema nikoga ko meni selam
nazove, a da mi A llah du.u ne vrati, kako bih mu odgovorio na
370
selam/
U predanju Ebu Bekra, r.a., navodi se da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: Puno donosite sa/avate na mene, jer je A llah
zaduio jednog meleka uz moj kabur da mi, kada neko od mojih

.1r.s
Opirnije o ovome: Mensur Valjevac, spom. djelo, str. 23-32.
369 Ibid., str. 36.
370 Hadis biljei Ebu Davud u Stmenu: Kitabu-1-menasik, Babu zijareti-1-kuburi,

hadis br. 204 1 . lmam Nevevi lanac prenosilaca ovog hadisa ocjenjuje
autentinim. (Vidi: l{ijadu-s-salihin, str. 4 1 3, hadis br. 1 .402.). Albani ovaj
hadis smatra dobrim. (Uporedi: Sabibu-1-Dzami'i-s-sagin ve ifjadetubu, 2/99 1 ,
hadis br. 5.679.)

1 49
sljedbenika donese sa/avat na mene, kae: 'Muhammede, evo
taj i taj, sin tog i tog, donio je sa/avat na tebe! J71
Moe li se, nakon striktnog slijeenja Poslanika islama,
s.a.v.s., ostvariti bolja, jaa i vra veza s naim uzorom, nego
to se moe postii uenjem salavata na njega i dostavljanjem
selama njemu? ! Zato da svoj jezik ne iskoristimo za uenje
salavata i selama na naj veeg i najplemenitijeg sina ljudskog
roda, vezujui se, i na taj nain, za njega. Na taj nain
otvaramo mogunost da on zagovara za nas sutra, na Sudnjem
danu.

Trae nj e zatite od Al l a h a
Traenje zatite o d Allaha Uzvienog postie se, takoe,
naim j ezikom. Brojni su primjeri Vjerovjesnikovih, s.a.v.s.,
preporuka u tom pogledu. On j e traio od Allaha Plemenitog da
ga sauva svake vrste zla i svih vrsta iskuenja kroz koja
ovjek prolazi. Izgovaranjem ovih rij ei ovjek se na najbolji
nain okiti mehanizmom zatite od lj udi, dina i svega to bi
mu moglo nauditi. Zato, prouimo neke od ovih mehanizama
zatite, inei to svakodnevno, kako bismo bili sauvani od
svih vrsta iskuenja, spletki i smutnj i.
'Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., uio ove
dove da b i se zatitio: A llahumme inni e'uzu bike min fitneti-n
nari, ve azabi-n-nari, ve fitneti-1-kabri, ve azabi-1-kabri, ve min
erri fitneti-1-gina ve min erri fitneti-1-fakri. Ve e 'uzu bike min
errifitneti-1-mesihi-d-deddal.
A llahummergsil hatajaje bi mai-s-seldi ve-1-beredi, ve
nekki ka/bi mine-1-hataja kerna nekkajte-s-sevbe-1-ebjeda mine-

37 1 H adis
biljei Dejlemi u Msmzedul:firdevsu. Albani ovaj hadis ocjenjuje
dobrim. (Provjeri: Sahihu-1-Dami'i-s-sagiri ve ifjadetuhu, 1 /263, hatlis br. 1 207.

1 50
d-denesi, ve ba 'id bejni ve bejne hatajaje kerna ba 'adte hf!:jne-1-
meriki ve-1-magribi. A llahumme inni e'uzu bike mine-l-kese/i
ve-1-heremi ve-1-me 'semi ve-1-magremi ".
- Allahu, od Tebe traim zatitu od vatre, kahurske smutnje i
kazne, od zla smutnje bogatstva i zla smutnje siromatva.
Utjeem Ti se od Deddalove smutnje.
A llahu, operi moje grijehe snijegom i gradom i oisti moje
srce od grijeha kao to oisti. bijelu odjeu od prljavtine.
Allahu, udalji me od grijeha kao to si uda!jio istok od zapada.
Allahu, ja Ti se utjeem od lijenosti, starosti, grijeha i duga. 3 72
Vjernik, dok j e u namazu, u direktnom je kontaktu sa svoj i m
Gospodarom, p a s e Vjerovjesnik, s.a.v.s., koristio tom
posebnom prilikom da se obrati svome Rabbu i zatrai od
Njega zatitu od raznih nedaa, nepogoda i smutnji, to bi i mi
trebalo da prakticiramo.
Urve b. Zubejr je rekao da ga je Aia, r.a., supruga
Poslanikova, s.av.s., obavijestila da je Poslanik, s.a.v.s., traio
od Allaha Uzvienog zatitu u namazu: Allahumme inni e 'uzu
bike min 'azabi-1-kabri ve e 'uzu bike min fitneti-1-mesihi-d
deddali ve e'uzu bike min fitneti-1-maja ve-1-memati.
A llahumme inni e 'uzu bike mine-1-me 'semi ve-1-magremi.
.
- A llahu, utjeem ti se od kaburske kazne. Utjeem ti se od
Deddalove smutnje i utjeem ti se od smutnje ivota i smrti.
Allahu, utjeem ti se od grijeha i duga.
Rekla je: Neko ga je upitao: 'Mnogo se utjeeJ od duga,
Allahov Pos/anite?!' Odgovorio je: 'ovjek, zbog duga, kada
. .,
govon - laze a kada o beca - pronev;erz . 13
.
v '

Nemo, lijenost, kukaviluk i krtost negativne su osobine

koj ih se ovj ek treba kloniti i traiti zatitu i pomo od AJiaha,

.m H adis biljei Muslim, M11slimova zbirka badisa, 3/365, hadis br. 1 .9 1 0.

m H adis biljei Muslim, M11slimova zbirka hadisa, 1 /287-288, had is br. 306.

151
da ga sauva od toga. Poslanik islama, s.a.v. s., pokazao j e kako
to treba initi, dodavi, uz te negativne osobine, i A llahovu
zatitu od kaburskog azaba i ivotnih i smrtnih iskuenja,
koj ima je ovjek izloen.
Enes b . M al ik, r.a., prenosi da bi Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
uio sljedeu zatitnu dovu: A llahumme inni e 'uzu bike mine-1-
'adzi ve-l-kese/i ve-1-dubni ve-1-buh/i ve e 'uzu bike min azabi-
1-kabri ve min fltneti-1-mahja ve memat.
- Allahu, utjeem Ti se od nemoi i lijenosti, kukaviluka i
.krtosti, od kaburskog azaba i ivotnih i smrtnih iskuenja. 3 74
Ebu Hurej re, r.a., prenosi da bi Vjerovj esnik, s.a.v.s., traio
zatitu od loeg odreenj a, nesree, zlobe neprijatelja i
nepodnolj ivih iskuenja. 3 7 5
Al lah Uzvieni j e milostiv prema robovima Svojim, to
vidimo po broj nim blagodatima koj ima nas je obasuo. Da bi te
blagodati potrajale treba traiti Allahovu pomo i zatitu i tako
ih sauvati od nestanka i iezavanj a.
'Abdullah b. Omer, r.a., prenosi da j e Allahov Poslanik,
s.a.v.s., uio ovu zatitnu dovu za dugotrajnost Allahovih
blagodati: A llahumme inni e 'uzu bike min zevali n 'imetike, ve
tehavvuli 'afijetike, vefudaeti n 'imetike, ve demi 'i sehatike.
- U(jeem Ti se, A llahu, od nestanka Tvojih blagodati,
preobraaja Tvoje zatite, Tvoje iznenadne kazne i svake vrste
Tvoje srdbe. 3 76
Allahov Poslanik, s.a. v.s., traio j e Allahovu zatitu od
raznih prirodnih nepogoda, koj e ovj eku esto donesu brojne
neugodnosti, kao to to ine uragani, taj funi, cunamij i i dr.

1 74 HaJi s biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, str. 366, hadisa br. 1 9 1 1 .
3 75 Ovo predanje biljee Buhari, Buharijina zbirka hadi.ra, str. 934, hadis br. 2080.
i Muslim, MusliHIOVa zbirka badisa, 3/366, hadis b r. 1 9 1 2.
.176 Hadis biljei Muslim, Muslitnova zbirka badisa, 3/367, hadis br. 1 9 1 3.

1 52
 Tako Aia, r.a., Poslanikova, s.a. v.s., asna supruga,
prenosi : Kada bi zapuhao vjetar Allahov Poslanik, s. a. v. s, je
prouio: 'Allahumme inni es 'eluke hajreha, ve hajre mafiha, ve
hajre ma ursi/et hihi. Ve e 'uzu bike min erriha, ve erri ma
fiha, ve erri ma ursi/et hihi'.
- A llahu, traim od Tebe dobro ovog vjetra, dobro koje je u
njemu i dobro zbog kojeg je poslan. Utjeem Ti se od njegova
zla, od zla koje je u njemu i od zla zbog kojeg je poslan.
Nastav i la je: Kada bi se naoblailo i oekivala ki.a,
promijenila bi se njegova boja. Izlazio bi i ulazio. Iao bi
naprijed i nazad. Kada bi pala kia, briga bi odlazila od "!iega.
To sam primjeivala na njegovom licu.
Upitala sam ga o tome pa je rekao: 'A ia, mogue je da
bude kao kada je narod Ad rekao: 'l kad ugledae oblak na
obzorju, koji se prema dolinama njihovim kretao, povikae:
'Ovaj nam oblak kiu donosi/ Jn
O Adu i ovom dogaaju govore sljedei ajeti : l kad ugledae
oblak na obzorju, koji se prema dolinama njihovim kretao,
povikae: 'Ovaj nam oblak kiu donosi!' - Ne, to je ono to ste
pouriva/i: vjetar koji vam bolnu patnju nosi, koji, voljom
Gospodara svoga. sve rui. l ujutro su se vidjele samo
nastambe njihove; tako Mi kanjavamo narod greni/378

Dakle, jezik moe, itekako, odigrati znaajnu ulogu u

traenj u zatite od Onoga koj i jedini titi i uva Svoje robove
od svih vrsta belaj a i iskuenja.
Zato da svoj jezik ne iskoristimo i na tom planu
preduhitrimo neku od A llahovih kazni ili j e minimiziramo?!

377 Hadis biljei Muslim, Muslimova zbirka hadisa, 3/397-398, hadis br. 449.
'78 EI-Ahkqf. 24-25.

1 53
Lij e pa rij e
Rije, koju ovjek izgovori moe biti lijepa, afirmativna i
lijek za srce i duu, a moe biti i runa, destruktivna i stres i
bolest za srce i duu. I slam nas ui da izgovaramo rijei koje e
afinnirati dobro i plemenito, a zabranjuje nam da jezik
koristimo za afirmiranje neistine, razvrata i smutnje.
Lijepa rije podstie pozitivnu energiju u lj udima i jaa
zdrave plodove koj i bujaju u ljudskim biima. Najljepu
definicij u lijepe i rune rijei izrekao je Gospodar svjetova u
Svojoj Knj izi, kompariraj ui je s l ijepim stablom iji je korijen
duboko usaen u zemlji i runim i iupanim drvetom, kada
kae: Zar ne vidi kako A llah navodi primjer - l(iepa rije kao
lijepo drvo: korijen muje vrsto u zemlji, a grane prema nebu;
ono plod svoj daje u svako doba koje Gospodar njegov odredi.
a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili. A runa
rije je kao runo drvo: iupanom drvetu s povr.ine zemlje
nema opstanka. 3 79
Uz to, Gospodar svjetova, lijepu i runu rije uporeuje s
vjernikom i nevjernikom pa, nakon citiranih ajeta, nastavlja:
Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovom i na
onom svijetu, a nevjernike e u zabludi ostaviti; Allah radi ta
hoe. 380
Lij epa rije je, kako je definirao Poslanik islama, s.a.v.s.,
izuzetni zatitini mehanizam od dehennemske vatre. U
predanj u 'Adijj b. Hatima, r.a. , kae se da je Vjerovjesnik,
s.a.v.s., spomenuo dehennemsku vatru, pa kao da se okrenuo
licem od nje, a onda rekao: Bojte se Vatre! Zatim se ponovo
okrenuo tako da smo pomislili da gleda u nj u, a potom rekao:

379 Ibrahim, 24-2(J.

3Bo lhrahim, 27.

1 54
Zatitite se od Vatre pa makar sa pola hurme, a ko ni to ne
nae, onda neka se zatiti od nje lijepom rijeju. E
111

Podsticanje na dobro a odvraanje od zla je svoj evrsna

sadaka.
Ebu Zerr, r.a., prenosi da su neki Poslanikovi, s.a.v.s.,
ashabi rekli Poslaniku, s.a.v.s. : A llahov Poslanie, bogatai su
nas pretek/i u sevapima. Oni klanjaju kao to i mi klanjamo,
poste kao to i mi postimo i daju od vika svog imetka sadaku.
Poslanik, s.a. v. s. , je upitao: 'Zar vam A llah nije omoguio
da dajete sadaku? Svaki tespih je sadaka. Svaki tekbir je
sadaka. Svaka zahvala A llahu je sadaka. Svako dono.enje
te h/ila je sadaka. Podsticanje na dobro je sadaka. Odvraanje
od z/aje sadaka. U spolnom odnosu za nekog od vasje sadaka.
Upitali su: 'A llahov Poslanie, zar e neko od nas za
upranjavanje svojih strasti imati nagradu ?!'
Rekao je: 'ta mislite kada bi ih upranjavao u haramu, da
li bi za to imao grijeh ? Zato, ako ih bude upranjavao u hala/u,
. ' " 382
zmat ce nagradu .
Dakle, izgovaranje rij ei, Subhanallah! , El-hamdu filfah i
La ilahe i/le/lah, o emu je ranij e bilo rijei, Poslanik islama
ubraja u sadaku. Uz to, nae podsticanje na dobro i nagovor da
drugi rade dobro i na angaman da ih ubijedimo da ostave
loe, nastrane i negativne osobine Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
takoe, ubraja u sadaku. On eli istai da j e jezik veoma jak
mehanizam za zadobijanje velikih blagodati, pa zato ga onda
ne iskoristiti za afirmiranj e dobra? !

Jij l H adis biljde Buhari u Sahilm: 78 - Kitbu-1-eclebi, 34 - I3abu tibi-1-kclami,

had is br. 6.023 i Muslim, Mu.rlimova zbirka bat/isa, 1 /471 , hadis br. 535.
38 2 J i
at!is biljei Muslim u Sabihu: 1 2 - Kitabu-z-zekjat, 1 6. poglavlje, hadis br.
1 006. Vidi, takoe: Mus/imova zbirka hat/isa, 1 /478, hadis br. 545.

1 55
 Lijepa je svaka rije koja afirmira i podstie na dobro.
Lijepa, blaga i utjena rije naem bratu, sestri, komiji i
prijatelj u je, i bez novca, svojevrsna podijeljena sadaka. To se
nazire iz brojnih Vjerovjesnikovih, s.a.v.s., hadisa. M eutim,
pozivanje u Allahovu vjeru i na pokuaj da ljudima prikuimo
ljepote vjere Naj ljepega, kako bi ih i oni outili naj ljepim,
prema izvorima islama, predstavlja naj ljepu, najtananij u i
najsuptilniju od lijepih rijei.
Gospodar svjetova nas pita: Zar iko na dunjal uku moe
iskazati ljepu rije od takve? ! Ima l i poete, pjesnika i oratora
koj i moe izrei rije koja e se vie vrednovati i biti ljepa
nego vjernik koj i pozove u Allahovu vjeru, a uz to, to potvrdi
svojim svakonevnim prakticiranj em. O tome Gospodar
svjetova sasvim jasno i nedvosmisleno kae:
A ko govori ljepe od onoga koji poziva A llahu, koji dobra
djela ini i koji govori: 'Ja sam, doista, musliman! JII.l
Rije i angaman da se Allahova rije dostavi i priblii
ljudima naziva se da'vom. Ona ima neprocjenj ivu vrijednost u
irenj u i prezentiranj u Al lahove vjere i njen utjecaj na drutvo
treba da bude izuzetno velik, kako bi se ono zatitilo od
djelovanja ideoloke i spoljne naravi . S pravom se moe rei da
je da ' va tvrava koja brani islam od neprijatelj skog djelovanja
koj e je primj etno na svakom koraku.
Vanostima i vrijednostima daije, onoga koj i svoj im
jezikom i praktinim djelovanjem inetrpretira Allahovu vjeru,
moemo prii sa vie aspekata:
l . Sa aspekta onoga u ta dalja poziva

On poziva Allahu, Njegovom zadovoljstvu i Dennetu, o

tome govori ve spomenuti ajet, kao i dva sljedea ajeta:

.JHJ i:'ussilet, 33.

1 56
 O narode moj. ta je ovo, ja vas pozivam da vas spasim, a vi
mene pozivate u vatru: pozivate me da ne vjerujem u Allaha i
da prihvatim Njemu ravnim onoga o kome ba nita ne znam, a
ja vas pozivam Silnome, Onom_e koji mnogo pratu. 384
2. Sa aspekta njegovog zanimanja i angaovanja

Angaman na da 'vetskom planu svakako je jedan od

najasnijih angamana, jer su to inili Allahovi poslanici kao
najasnij i i naj ugledniji predstavnici ljudskog roda:
O poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili, da
(judi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred A llahom
imali. A A llah je silan i mudar. 385
3. Sa aspekta nagrade

Allah, d.., obeava onima koj i afirmiraju dobro, a

posebice onima koj i podstiu druge na Pravi put, veliku
nagradu. U hadisu Ebu Hurejre, r.a., navodi se da je Vjesnik
islama, s.a.v.s., poruio: Ko poziva na Pravi put, ima ngaradu
onih koji ga slijede, a da se njima nita od toga ne umanji; a ko
poziva u zabludu nosie grijehe onih koji a slijede, a da se pri
tome nikome od njih grijesi nee umanjiti. 86
U drugom hadisu stoj i : Tako mi A llaha, da A llah;reko tebe
uputijednog ovjeka bolje ti je nego stado kamila, 38 a u drugoj
predaj i stoj i : Da A llah preko tebe uputu jednog ovjeka bolje ti
3
je nego sve to Sunce obasja od istoka do zapada. 88

3H4 El- M1/min, 41 -42

385 En-Nisa, 1 65
3HI H adis biljei Muslim u Sabihu: 47- K.itabu-1-'ilmi, 6 - Men scnnc sunnetcn
haseneten ev sejjieten, ve men de'a ila huda ev dalale, hadis br. 2674.
387 Hadis biljee Buhari u Sahihu: 62 - l<.itabu fadaili-s-sahabe, 9 - Babu
menakibi Ali b. cbi Talib, radijcllahu 'anhu, hadis br. 3.70 1 . i Muslim,
Muslimova zbirksa badisa, 3 / 1 22, hadis br. 1 640 .
388 Hadis biljei Et-Tabcrani.

1 57
 Zar se, nakon obeanja ovakve nagrade, jezik moe
upotrijebiti na bolji, ljepi, djelotvornij i i konstruktivniji
nain? ! Zar, uistinu, ovjek moe ostvariti, bilo kojim drugim
sredstvima, vei biznis nego to to moe uiniti jezikom? !
Pogledaj mo: naputiti samo jednu osobu da krene ka Allahovoj
milosti, vrednije je od svega na svijetu! ! ! Allahu ekber ve
lillahi-1-harnd! Nudi li nam iko ovakvu zaradu? !
Da'wetsko angairanje se u Kur'anu nekada spornmJ e
eksplicite a nekada implicite. U 1 08 . ajetu sure Jusuf, Allah,
d.., je eksplicite tretirao to pitanje, a Ibn Kesir u Tefsiru,
tumaei ovaj ajet, tvrdi da je poziv upuen ljudima i dinirna,
i da je to poziv u svjedoenje da nema drugog boga osim
Allaha, i da je sljedbenik Poslanika, s.a. v.s., duan to slijediti i

iriti; a Alusi i Zarnaheri veliki komentatori Kur'ana) u
3
svojim tefsirirna to potvruju. 9
J neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i
traiti da se ini dobro, a od zla odvraati, - oni e to ele
postii. J ne budite kao oni koji su se razjedinili i u miljenju
podvojili kada su im ve jasni dokazi doli, - njih eka patnja
velika. Na dan kada e neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeli.
Onima u kojih lica budu crna, rei e se: 'Zato ste, poto ste
vjernici bili, nevjernici postali? Pa iskusite patnju zato to niste
vjerovali! ' A oni u kojih lica budu bijela, bie u A llahovoj
milosti, u njoj e vjeno ostati. 3 90
Islamski uenjaci razilaze se u vezi s utemeljenosti da've: da
li je ona fard- i- 'ajn svakom punoljetnom rnuslirnanu, muku ili
ensku: ili je to fard-i-kifaje .
U prvospornenutorn ajetu j asno se nazire obligatnost
da'vetskog angamana za svakog sljedbenika Poslanika,
s.a.v.s., i u torne se ulema slae, dok u sluaju druga dva

-'R9 Vidi: Abdullah Ahmed Mensuri, Fadailu-d-da'weti ilellah, str 35-37 .

.>90 Alu Imran, 1 04- 1 07.

1 58
spomenuta ajeta postoj i razilaenje meu u lemom: od
obaveznog angaz1ranj a svakog pripadnika islama, do
obaveznog anairanj a nekih pripadnika, kako bi s drugih ta
obaveza spala. 9 1
U svakom sluaju, ulema se u potpunosti slae da je, na
temelj u Kur'ana, da'wa postala obaveza za svakog punoljetnog
muslimana i muslimanku. 3 92
Poslanik i slama, Muhammed, s.a.v.s., nazivan je da'ijom i
jasno mu j e Gospodar svjetova napomenuo da je s tim cilj em i
poslan itavom ovjeanstvu:
O Vjerovjesnie, Mi smo te poslali kao svjedoka i kao
donosioca radosnih vijesti i kao poslanika koji opominje, da -
po Njegovom nareenju - poziva k A llahu, i kao sveti/jku koja
. . J93
Sl) a.

M i ne moemo biti poslanici niti vjerovjesnici, j er je krug

Allahovih vjesnika - neka je A llahov mir i spas na sve nj ih
zatvoren dolaskom Muhammeda, s.a.v.s. Meutim, m i moemo
biti daije kao to su i oni b i l i i pozivati u istu vjeru u koj u su
oni pozivali . Ima li vee asti i dostojanstva nego nazvati se
da'ijom - kao to je Allah Uzvieni svog posljednjeg poslanika,
Muhammeda, s.a.v.s., nazvao u navedenom ajetu? ! U svemu
tome nam itekako moe pomoi na jezik. Pa zato ga ne
iskoirisititi u dobijanju ovih i ovakvih privilegija, nagrada i
poasti?!
Uostalom, svi poslanici dolazili su svoj i m narodima,
pozivaj ui ih u vjeru u Allaha i <?boavanje samo Njega, na
nain kako im je to propisano. To vidimo u primjeru, koj i
Allah u Kur'anu navodi, u vezi s Nuhom, a.s . :

39! Ibn Kesir, TejsimI-!Vtr'ani-1-aifm, 1 /5 1 7- 5 1 8; Er-Razi, F..t-Tefsim-1-Kebir,

7/1 77; dr. Abdui-Kt:rim Zt:jdan, Usulu-d-dawe, str. 309-3 1 0.
392 Vidi A.A. Mensuri, cit. djdo str. 5.
m EI-Ahzab, 45-46.

1 59
 Mi smo poslali Nuha narodu njegovu. 'O narode moj ', -
govorio je on - 'Allahu se klanjajte, vi dugog boga osim Njea
nemate! Ja se doista plaim za vas patnje na Velikom danu. J 4
H udom, a.s . :
I Adu - brata njihova Huda. 'O narode moj ', - govorio je on
- 'A llahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate, vi
samo neistine iznosite. J95
Salihom, a.s. :
A Semudu - njihova brata Saliha. 'O narode moj ', govorio je
on - 'A llahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega nemate!
Evo vam znaka od Gospodara vaeg: ova A llahova kamila za
vas je znak. Pustite je neka pase po A llahovoj zemlji i ne
zlostavljajteje pa da vas patnja nesnosna stigne! 96
u'ajbom, a . s . :
A Medjenu - njegova brata u'ajba. 'O narode moj ', -
govorio je on - 'A llahu se klanjajte, vi drugog boga osim Njega
nemate! Dolazi vam jasan dokaz od Gospodara vaeg, zato
pravo na litri i na kantaru mjerite i ljudima stvari njihove ne
zakidajte, i red na Zemlji ne remetite kad je ve na njoj
uspostavljen red. To je bolje za vas, ako vjerujete. J97
Tako su svi poslanici, bez izuzetka, pozivali u monoteizam:
Mi smo svakom narodu poslanika poslali: 'A llahu se
klanjajte, a kumira se klonite!' I bilo je meu njima onih kojima
je A llah na pravi put ukazao, a i onih koji su zasluili da ostanu

394 EI-Earaf, 59.

ws
H11d, 50.
396 EI-Earaf, 73.
397 EI-Earaf,85.

1 60
u zabludi; zato putujte po svijetu da vidite kako su zavrili oni
H
koji su poslanike u la utjeriva!i. 3 9
Allah, d.., je poastio ummet Njegova poslanika
Muhammeda, s.a.v. s., da budu njegovi sauesnici u asnoj
misij i , pa ih je, upravo zbog tog da'vetskog angairanj a, nazvao
najbolj im narodom to se ikada pojavio na Zemlj i , " to je jasno
primjetno u sljedeem ajetu:
Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: traite da
e{ine dobra djela, a od neva(jalih odvraate, i u Allaha
vjerujete. A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, hi/o bi
ho/je za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, veinom s u
. . . 399
nev;ermct.

Kurtubi, u Tefsiru, tumaei ove aj ete, kae da je u

angairanje u dobru i odvraanju od loeg temeljna razlika
izmeu vjemika i nevjem ika.
J
Ovim se ajetima aludira da e upravo da' wetsko angairanje
naj izrazitije svoj stvo vjemika. 00 Pogreno je shvatanje da ovu
misiju treba da ispunjavaju samo tzv. vjerski ljudi, tj . ulema.
To je obaveza svih muslimana, dok je posebna obaveza uleme
da detalj e i pojedinosti islamskih propisa upotpuni i prezentira
lj udima.
Reci: 'Ovo je put moj, ja pozivam k A llahu, imajui jasne
dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi, i neka je hva!jen A l/ah,
riO!
ja Njemu nikoga ne smatram ravnim.
U ovom ajetu se jasno odreuje ponaanje svakog vjernika.
Ibn Kesir, u Tefsiru, tumaei prethodni ajet, kae da je Allah
naredio svome Poslaniku, s.a.v.s., da 0bavijesti ljude da je put

.WH En-Nabi, 36.

'1'1
Alu lmmn, 1 1 O.
40 Vidi: El- Kurtubi, IJ./ Damiu li ahkami-1-Kur'an, 8/ 1 84- 1 88 i S. Kut b, U
okti/;/1 Kur'ana, 1 /32-34.
40 1 Ju.ruf, '] 08.

1 61
da'vetskog angairanja u ime Allaha, uz raspolaganje jasnim
argumentima, njegov put, nain i pravilo. 4 02
U hadisu koj i prenosi Ibn Abbas, r.a., Poslanik, s.a.v.s.,
nareuj e prisutnom da obavijesti odsutnog o onome to sazna;
to najbolje i potvruje tu obavezu. 403
U ajetu :
l neka meu vama hude onih koji e na dobro pozivati i
traiti da se ini dobro, a od zla odvraati, - oni e Jta ele
post tet.
o ' o
404

Propis se odnosi na one lj ude koji e se posebno predati tom

poslu ; kako istie Ibn Kesir, iako su svi duni raditi koliko im
4
njihove mogunosti dozvo(javaju. 05

Posebna ekipa ljudi koj i e se spremati za takve poduhvate,

svakako su oni koji e svakog momenta biti spremni napustiti
svoj e mjesto boravka i uputiti se u mjesta gdje je takav kadar
potreban, kao to je bio sluaj s odlaskom M u ' aza ibn Dcbela
u Jemen, M us'aba ibn Umejra u M einu i dr. ; kao i ona grupa
daija koja e svojim istraivakim i naunim angamanom
prodrijeti u sutinu mnogih islamskih propisa i, na utemeljen
nain, prezentirati islam i pozivati u njega, to ne mogu uraditi
ire muslimanske mase niti svaki sljedbenik islama.
ta na kraj u rei o da'vetskom angamanu vjernika?
Nesluene su mogunosti naeg djelovanja u ovom domenu, a
jezik u tome, uistinu, moe biti dragocjen. Koristimo se onda
jezikom onako kako A l lah P lemeniti eli pa emo osjetiti slast
imana, ljepotu islama i velianstvenost Gospodara!

402 Ibn Kesir, 1 / 5 1 H.

40:\ Hadis biljei 13uhari u s vom .labibu.
404 A lu [JJJran, 104.
405 Tlm Ke.rir, 1 / 5 1 8.

1 62
ZAKLJ U AK
Iz onog to je navedeno jasno nam s e ukazuju dva puta na
koje nas j ezik vodi : put sree i l ijepog zavretka i put nesree i
loeg zavretka. Vidjeli smo da jezik moe obezvrijediti i
devalvirati i naa najbolja djela, djela u koja smo utkal i na rad,
trud i zalaganje i, odjednom, ih uiniti bezvrijednim i
nevidlj ivim, kao to proljetni sunani zrac i otope i unite
gromadu snijega koju smo fom1iral i u toku zimskog perioda.
K oje to, dakle, hladnjae i friideri treba da ouvaj u gromade
naih djela? ! U ovom sluaj u to je - jezik. On je u stanj u
ouvati kompletnu kol iinu naih dobrih djela, ali, u isto
vrijeme, u stanju je, naalost, i sve ih unititi i obezvrijediti.
Aj eti, hadisi i brojni savjeti ashaba, tabi'ina i naih asnih
prethodnika dovoljno su osvijetlili ovu oblast, tako da samo
slijepi, gluhi i nijemi nee osjetiti nj ihovu poruku i duboko
razmisliti o svemu to je navedeno. Upravo je razmiljanje o
ovom problemu, koj i mnogi smatraju drugorazrednim,
raunajui da je jezik mali i bezvrijedni organ, bilo je c i lj ovog
rada.
Nadam se da e ovo tivo mnoge inicirati na svjesno
praenje aktivnosti njihovog jezika, jer e jedino tako sauvati
svoja djela. alosno je da mnogi od nas vode rauna o svoj i m
regali ma, v itrinama, prozorima i vratima od drveta, stalno
motrei i pratei da im crv ne ue u drvo i ne pojede ga iznutra,
pa ga, zbog toga, premazuju raznim preparatima, dok, na
drugoj strani, uope ne motre kako im jezik, kao najopasnij i i
naj razornij i crv, u lazi u dobra djela i totalno ih unitava ! ! !
Najgore i naj opasnije je to to e se mnogi nadati uspjehu
na Sudnjem danu, raunajui na svoja djela, ne razmiljajui o
nj ihovom unitavanju i devalviranj u putem svojih jezika. A
doi e Dan najpreciznijeg mjerenja, kada e djela biti mjerena

1 63
na A l lahovoj mizan-terezij i ! Kako se samo j adno i emerno
osj ea svako od nas kada stavi novac u dep, ali kada treba da
plati odreenu robu koj u je ve kupio, shvati da mu je novac
ispao i da nema ime platiti?! Koliko je crvenila na licu, jada u
srcu i neugodnog osjeaj a pred drugim lj udima? !
Daleko e se j adnije i bjednij e osj eati onaj od nas, koj i
doe mislei da ima brojna djela na raspolaganj u i stane pred
Gospodara svemira, a onda, pred itavim maherom:
nepoznatih, rodbine i poznanika, shvati da je bankrot, da nita
nema. Kakav e to biti osj eaj , j ad i emer? ! O tome nas, na
vrij eme, upozorava Allahov Poslanik, s.a.v.s., namjerno i s
cilj em pitaj ui svoj e ashabe, kako navodi Ebu Hurejre, r.a:
Znate li ko je bankrot? Ashabi su odmah odgovori l i : Bankrot
je, po nama, ona osoba koja nema ni novaca niti kakve robe!
Meutim, Vjerovj esnik, s.a.v.s., ih upozorava: Bankrot, iz mog
ummetaje osoba koja doe na Sudnji dan s namazom, postom i
zekjatom, ali je psovao onog, po tvorio onog, u imetku zakinuo
onog, prolio krv onom, udario onog. . . Pa e se svakom od njih
dati dio njegovih dobrih djela, a ako mu nestane dobrih djela
pr(ie nego to se svima odui, onda e se uzeti od njihovih loih
djela i prebaciti na njega, pa e onda, zajedno s njima, biti
baen u dehennemsku vatru/4116
Eto ta uini, u ovom sluaj u , ovaj naj tetnij i organ naeg
tijela. Meutim, njegova otrica nije samo negativna. On ima i
svoj u itekako l ij epu, pozitivnu i humanu ulogu. Nijedan ljudski
organ ne moe opustiti osobu, razrahatiti njeno bie, razgaliti
j oj srce i otopiti j oj duu kao to to moe druga strana otrice
j ezika! Zato da svoj j ezik ne iskoristimo da bude od koristi i
nama i drugima? !

406
Hadis biljei Muslim u Jdbih11: 45 - K.i tabu-1-birri ve-s-sileti ve-1-adabi, 1 5 -
Babu tahrimi-z-zu1mi, hadis br. 25 8 1 .

1 64
 Nadam se da e ova knj iga pomoi da i mamo palj ivij i
odnosa prema ovom naem malom organu i da e nas, bar
donekle, potai na razmiljanje i zabrinutost i osvijestiti nas
kako bismo obj ektivno mogli sagledati obje otrice ovog
organa, opredjeljujui se za brigu o njegovoj pozitivnoj otrici,
to i jeste krajnj i cilj ovog tiva.

1 65
KO R I TENA LITERATU RA

l. E/-Kur'ani-1-kerim, prijevod Besim Korkut, Medina, 1 4 1 2.

g. po H .
2 . Ahmed, b. Hanbel e-ej bani , EI-Musned, El-Mektebu-1-
islami, Bej rut, 1 983.
3 . El-Aibani, M uhammed Nasiruddin, Da 'ifu-1-Dami'i-s
sagiri ve z!jadetuhu, El-Mektebu-1-islami, Bej rut, 1 990.
4. Sahihu-1-Dami 'i-s-sagiri ve zijadetuhu, El-Mektebu-1-
islami, Bej rut-Damask, 1 988.
5 . Silsiletu-1-ehadisi-d-da'ife ve-1-mevdu 'a, Mektebetu-1-
me'arif, Rij ad, 1 992.
6. Silsiletu-1-ehadisi-s-sahiha, Mektebetu-1-me'ari f, Rijad,
1 99 5 . S lovenij i , Saraj evo, 1 984.
7 . E I - A i usi, M ahmud, Ruhu-1-me'anifi tef<;iri-1-Kur'ani-/
'azimi ve-s-seb 'i-1-mesani, Bej rut, bez god. izdanja.
8. El-Bcjheki, Muhammed b. H usejn, u 'abu-1-iman, Daru-1-
kutubi-1-'ilmijje, Bej rut, 1 990.
9. EI-Buhari, M uhammed b. I sma'i l, Buharijeva zbirka
hadisa, prij evod i komentar: Hasan kapur, Odbor IZ
Prijedor, 1 974.
l O . Buharijina zbirka hadisa (saetak), prijevod: Mehmedalija
Hadi, El-KaJem, Saraj evo, 2004.
l l . EI-Edebu-1-mufred, 'Alemu-1-kutub, Bej rut, 1 404. H .
1 2. Es-Sahih, Daru ihjai-t-turasi-1-'arebi, Bej rut, bez god.
izdanja.
1 3 . Ed-Darimi, Abdullah es-Semerkandi, Es-Sunen, Daru-r
rejjan li-t-turas, Kairo, 1 987.
1 4. Ehu Davud, Sulej man es-Sidistani, Es-Sunen, Daru ihj ai
s-sunneti-n-nl.!bevijjeti, bez mj esta i god. izdanja.

1 66
1 5 . Ibnu-1-Esir, Medduddin el-Dezeri, En-Nihajetuji garibi-
1-hadisi ve-1-eseri, Daru ihjai-t-turasi-1-'arebi, Bej rut, bez
god. izdanja.
1 6. Ferid, Ahmed, Bistro more pobonosti i suptilnosti, AlO,
Zenica, 1 999.
1 7. EI-Gazali, Ebu Hamid Muhammcd, lhjau 'ulumi-d-din,
Daru-1-kitabi-1-'arebi, Bejrut, bez god. izdanja.
18. Oiv(javaf!}e "!ierskih znanosti, Bookline, d.o.o., Sarajevo, 2004.
1 9. Preporod islamskih nauka, Libris, Saraj evo, 200 5 .
2 0 . Tajne uenja Kur'ana, prijevod: hfz. Demail Ibranovi,
M IZ Travnik, 1 997.
2 1 . Ibn Hader, Ahmed b. 'Ali ei-'Askalani, Fethu-1-Bari hi
.ferhi Sahihi-1-Buhari, Daru-r-rejjan li-t-turas. Kairo, 1 987.
22. El-Rakim, Ebu Abdullah en-Nejsaburi, E/-Mustedreku 'a/e
s-sahihajni, Daru-1-fikr, Bej rut, 1 978.
23. Handi, Mehmed, Zbirka izabranih dova iz Kur'ana i
Hadisa, Saraj evo, bez god. izdanja.
24. El-Hejsemi, Ahmed b. Hader, Fethu-1-mubin li erhi-1-
Erhe 'in, Daru-1-kutubi-1-'ilmijje, Bej rut, 1 978.
25. Ibn Hibban, M uhammed el-Busti, Ed-Du 'afa ', Daru-1-
ma'rife, Bej rut, 1 992.
26. Es-Sahih, Mu'essesetu-r-risale, Bej rut, bez god. izdanja.
27. Ibn H i am, Es-Siretu-n-nebevijjetu, Daru-1-kitabi-'arebi,
Bej rut, 1 987.
28. Jasin, dr. M uhammed Nu'aj m, El-iman teme/j-sutina
negacija, prijevod: dr. Zuhdija Adilovi, Organizacija
islamskog preporoda - Bahrejn, Travnik, bez god. izdanja.
29. lbnu-1-Kajj i m ei-Devzijje, Bolest i lijek, EI-Kelimeh, N.
Pazar i Bookline d.o.o. Sarajevo - N. Pazar, 2003 .
30. Ed-Dau ve-d-devau, Daru Ibn Kesir, Damask-Bej rut, 1 989.
3 1 . El- Vabilu-s-sa_jjib mine-1-ke/imi-t-tajjih, Daru-r-raidi-1-
'arebi, Bejrut, 1 98 5 .
3 2 . EI-Karadavi , dr. Jusuf, El-Hala/u ve-1-haramuji-1-islami,
Mektebetu-1-dedid, Tunis, bez. god. izdanja.

1 67
3 3 . Halal i haram u islamu, N I PP Lji ljan, Sarajevo, 1 997.
34. Kurdi, efik, Islamski bonton, Islamska pedagoka
akademija, Zenica, 200 5 .
3 5 . E1-Kurtubi , Muhammed b. Ahmed, El-Dami 'u li ahkami-1-
Kur'an, Daru-1-hadis, Kairo, 1 996.
36. E I-Kuej ri, Ebu-1-Kasim 'Abdu1kerim, Er-Risaletu-1-
ku.iiejr{J.je, Matbe'atu Hassan, Kairo, 1 974.
37. Kutb, Scjj id, U okrilju Kur'ana, FIN, Sarajevo, 1 997.
38. lbn Made, M uhammed el-Kazvini, Es-Sunen, Daru-1-
hadis, Kairo, 1 994.
39. Malik, b. Enes, EI-Muvetta ', Daru-1-hadis, Kairo, 1 993 .
40. EI-Mcdabigi, Hasan b. 'Ali, Haijetu Fethi-1-muhini li
.\:erhi-1-Erhe 'in, Daru-l-kutubi-1-'i1mijje, Bej rut, 1 978.
4 1 . Mensuri, 'Abdullah Ahmed, Fadailu-d-da 'veti ile!lahi ve
me.\:ru 'ijjetiha fi-1-Kitabi ve-s-Sunneti, Matbe'atu sefirin,
R ijad, 1 993.
42 . Muslim, b. Haddad en-Nej saburi, Es-Sahih, Daru Ibn
Hazm, Bejrut, 1 99 5 .
43 . lbnu-n-Nehhas, Muhjiddin ed-Dimiki, Tenbihu-1-gajilin 'an
e'amali-1-dahilin, Daru-l-kutubi-l-'i1mi.ij e, Bej rut, 1 987.
44. En-Nesai, Ebu 'Abdurrahman, Fadailu-s-sahabe, Daru-s
sckafe, Kazablanka, Maroko, 1 984.
4 5 . Es-Sunen, Daru-1-tikr, Bejrut, bez god. izdanja.
46. En-Ncvevi, Muhj uddin Ebi Zekerijja, El-Ezkar, Daru-l
huda, R ijad, 1 996.
47. EI-Minhad, .erh Sahihi Muslim b. ei-Haddad,
Mektebetu dari-1-fijhai, Damask, bez god. izdanja.
48. R{jadu-s-salihin, M ektebetu dari-s-selam, Rijad Mektebetu
dari-1-fihai, Damask, 1 994.
49. Rijadu-s-salihin (Vrtovi pobonih), Organizacija za pomo
projektima podizanja damija, Travnik, 1 994.
50. Zhrika Vjerovjesnikovih dova i zikrova, Bookl ine d.o.o.
Saraj evo i El-Kelimch, N. Pazar - Sarajevo, 2005 .

1 68
5 1 . Er-Razi, Fahruddin, Et-Tefsiru-1-kebir, Bejrut, bez god.
izdanja.
52. Ibn Redeb, Ebu-1-Fered el-Hanbeli, Buenje ambicija,
Bookline, Sarajevo, 2004.
5 3 . Dami'u-1- 'u/umi ve-1-hikemi, Daru-1-Me'mun l i-t-turas,
Damask, 2003.
54. Es-Sabuni, Muhammed 'Ali, Safoetu-t-tefasir, Daru-1-
Kur'ani-1-kerimi, Bejrut, 1 98 1 .
5 5 . Scdi, dr. Fuad, Veliki grijesi, T PA, B i ha, 2004.
56. Es-Semerkandi, Ebu-1-Lejs el-Haneti, Tenbihu-1-gajilin,
Daru-1- fikr, Bej rut, 1 989.
57. Et-Tirmizi, Ebu 'Isa Muhammed, Es-Sunen, Daru-1-kutubi-
1-'ilmijje, Bej rut, bez god. izdanja.
58. Tirmizijina zbirka hadisa, prijevod i komentar: Mahmut
Karal i, Eli lbrahim-paina medresa, Travnik, 1 999-2000.
59. Valjevac, Mensur, Vrijednost i znaaj dono.fenja salavata,
Nakibendijska tekija - Pehare, Zenica, 200 1 .
60. Ez-Zehebi, emsuddin, Kitabu-1-kebair, Daru-1-kitabi-l
'arebi, Bejrut, 1 986.
6 1 . Zejdan, dr 'Abdu-l-Kerim, Usulu-d-da've, Daru-1-vefa', El
Mensura, 1 992.
62. Ez-Zemaheri, Tefsiru-l-KeHaf, El-Istikame, Egipat, bez
god. izdanja.

1 69
B I LJ E KA O AUTO RU

Prof. dr. efik Kurdi roen je 6. aprila 1 95 8 . god. u

Piljuiima kod Tenja. Nakon zavretka Gazi Husrev-begove
medrese 1 978. god., zavrava Islamski teoloki fakultet u
Saraj evu, 1 982. go., na kojem, nakon odsluenja vojnog roka,
i diplomira.
Radi kao imam na podruju Tenja i Doboj a do odlaska na
postdiplomski studij 1 986. god.
Magistarsku tezu odbranio je 1 990. godine na I slamskom
pravnom fakultetu, najstarij eg islamskog univerziteta na
svijetu, Ez-Zejtuna u Tunisu, iz oblasti hadisa i hadiskih
znanosti.
Od 1 990. god., kratko je radio kao imam u Sarajevu, a
nakon toga je postavljen za glavnog i odgovornog urednika
mjesenog asopisa Islamska misao.
Jedan j e od pokretaa medrese Dr. A hmed Smajlovi u
Zagrebu, ij i j e bio profesor i jednu kolsku godinu direktor.
Trenutno je predava Hadisa i Da'we na I slamskom
pedagokom fakultetu u Zenici i gostuj ui profesor na
Islamskom pedagokom fakultetu u Bihau na predmetu
Da'wa, te na Fakultetu za islamske studije u Novom Pazaru, na
predmetu Hadis, kao i na postdiplomskom studiju
novopazarskog Univerziteta.
Objavlj ivao je svoje originalne radove i prijevode u
Zborniku radova islamskog pedagokog fakulteta u Zenici,
Zemzemu, Glasniku, Preporodu, Islamskoj misli, Kabesu,
Mu 'allimu, Novim horizontima i dr.
Preveo je Muslimovu zbirku hadisa koja je tampana u tri
toma.

1 70
 Jedan je od prevodilaca Te.fsira Ibn Kesira na bosanski
jezik, koj i je obj avljen i Sahihu-1-Buharije, koj i je u pripremi
za tampu.
Tri djela su mu prevedena i objavljena 2004. godine na
albanskom jeziku. To su: Ramazan i teravih-namaz u svjetlu
hanefljskog jezika (Ramazan i dhe namazi i teravive ne driten e
medhhebit hanefij); Brak i intimni odnosi u islamu (Martesa
dhe marredheniet intime ne islam) i Kultura ponaanja prema
roditeljima, djeci i rodbini (Kultura sjelljes ndaj .femilijeve,
.familjes dhe .fare.fisit).
Recenzent je i redaktor preko trideset objavljenih djela.
Ovo mu je esnaesto autorsko djelo. Do sada mu je
tampano petnaest zasebnih djela. Meu najznaajnij im su:
Ebu Han{fe i namaz u hanefljskom mezhebu (200 1 ) ; Velikani
hadiskih znanosti (2003) i Islamski bonton (2005).

171
 Sad raj
. U VO D S

N EG ATIVN I ASPEKTI J EZ I KA 9
Bes potreban g ovor 14
Pretj e rivanj e u govoru l6
G ovor o o n o m e to nas se ne t i e l 7
Otk r ivanj e mahana d ru g i h o s o ba 22
Otk r i vanje svoj i h g r ij e h a 24
Prianj e o taj n ama b rane i n t i m e s u p r u n i k a 26
Zabrana p r e n o e nj a o n o g a t o s e pria 28
Og ovaranje - i z u zetno o p a s n a otrica j e z i ka 30
- ta s pada u ogovaranj e? 37
- Kada j e d ozvolj e n o og ovaranje? 38
- Kako treba postu piti onaj ko uje
da se neko ogovara? 40
- Kako s e i s k u p i t i i po kaj at i od ogovaranj a? 41
K l eveta i p r e n o e nje tui h r ij e i 42
La , l a n o obea nj e i l a n a zakl etva 50
- La n o obeanje S5
- La n a zakl etva i lano svj e d oenj e S6
- Kada je la d ozvolj e n a? S7
- U mj e sto lai - a l u z ij a 59
Psoka, razvratan i ruan g ovor 61
Potvaranje pote n i h osoba 6S
Pro k l i nj a nj e 67
Rijei kojeje pokueno ili zabranjeno izgovarati 71
Poniavanje, uznemiravanje, podrugivanje i ismijavanje 74
Nad meta nj e i ras p rava 76
Svaa 78
Hvalj e nj e i u z d i z a nj e n ad d ru g i ma 79

1 72
Hvalj e nj e d ru g e o s o b e 80
Pri govaranj e z a u i nj e n o d o b ro dj e l o 81
Saaptavanje dvoj i ce u p r i s u stvu treeg 84
Viez n aan i dvos m i s l e n g ovor 85
Pj e s m a i poezij a 86
ala 88

POZ ITIV N I ASPEKTI J EZ I KA 90

U e nj e K u r'ana 91
Namaz 1 00
Dova 1 07
Z i k r A l l a h a U zvi e n og 1 18
Pokajanj e i traenj e o p rosta 1 38
Sal avat n a Vj e rovj e s n i ka, s . a.v. s . 1 44
Tra e nj e zatite o d Al l a h a 1 50
Lij e pa rije l 54

ZAK LJ UAK 1 63
Korite n a l ite ratu ra 1 66
B i lj e ka o autoru l 70
Sad raj 1 72

1 73