Lj

lje - tek, samo

lje - tek, samo

lje - tek, samo

lje - tek, samo

ljeljen - jelen

ljepir - leptir

ljepir - leptir

ljepirica - leptirica

ljepos - ljepota

ljepos - ljepota

ljepos(t) - ljepota

ljepos(t) - ljepota

ljepostan - lijepa nastamba

ljesti - ulaziti, ui

ljiljak - imi

ljuba - draga

Ljubav - bog ljubavi, Eros, Amor

Ljubi - Amor, bog ljubavi

ljuben - koji pripada ljubavi, ljubavan

ljuben - koji pripada ljubavi, ljubavan; ljubeno - s ljubavlju

ljuben - ljubljen
ljubezan .- ljubav

ljubezniv - ljubazan

ljubezniv - ljubazan

ljubeznivo - ljubazno

ljubezno - ljubazno

ljubeznost - ljubav

ljubeznost - ljubav

ljubi - dragi

ljubi - ljubovca, ljubav

ljubi - ena, supruga

ljubi ena, supruga

ljubi - dragi

Ljubi - pohrvaeni Amor, Eros, bog ljubavi

ljubl(j)eno - ljubazno

ljublen - mio, drag; ljubleno - milo, ljubazno

ljubovca - ljuba, ena

ljubva - ljubav

ljubva - ljubav

ljubvom - ljubavlju

ljucki - tui

Ljudevit - "knez posavske hrvatske (IX vijek po Isusu), koji die bunu proti Frankom"
(Vladimir Maurani)

ljudje, ljudi

Ljuk, luk
ljupina - ljuska

ljusnuti - pljusnuti, udariti

ljut - litica, hrid

ljut - litica, stijena

ljut - stijena; peina

ljut (gen. ljuti) - hrid, litica, stijena

ljuven - ljubavan; drag, ljubak

ljuven - ljubavan; drag, ljubak

ljuven - ljubavni

ljuven - ljubavni

ljuven - ljubavni

ljuven - prijatan, drag, ljubak; ljubavan

ljuven - v. ljuben

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

ljuvezan - ljubav

M
ma - ama, ali; moja

ma - ima

ma - moja

m - moja

m - moja

m - moja

m - moja

maa (tal.) - mrlja

maan - od maa

Macer - Emilije Macer, rimski pjesnik, Ovidijev prijatelj, autor djela De viribus
herbarum

mauhica, Viola tricolor, vrsta cvijeta: no i dan

madle (njem.) - djevojke

madron, madrun, matrun, vrsta bolesti trbune, bedrenica ili kostobolja. Od talijanskog:
madrone, matrone

Maestoso (tal.) - sveano; glazbena oznaka tempa

magajnast - pogrean, nesavren

maganja (tal.) - mana, greka, grijeh

maginja - plod koji raste na planiki

magnes - magnet

magnus parens (lat.) - veliki otac, praroditelj

magnutje - asak, trenutak; prolaznost

Mh - mahovima

mah - mahovina
mah - tanka dlaka, maak

mahala (tur.) - gradska etvrt

mahatma - "velika dua", indijski poasni naziv za voe i suce

mahija - magija, arolija

mahom - odmah

mahrama (tur.) - rubac

maina (tal.) - tiina, bonaca

majales (lat.) - sveanost, zabava u prirodi (prvotno u mjesecu maju, a kasnije i inae)

majdan (tur.) - rudnik, kamenolom; prenes. bogati izvor

majdan (tur.) - rudnik; kamenolom

Majdan se zove svaka gora, u kojoj se kakova ruda kopa; po rudi se i zove eljezni
majdan, zlatni majdan itd. Takva Majdan-gora ima u Bosni. (Vidi Kukuljevia: Putovanje
po Bosni.)

majdin - sitni novac

majestetian (lat.) - velianstven, uzvien

majnje - manje

majnkati (tal.) - nedostajati

majolika - pocakljena i oarana keramika roba (naziv prema otoku Mallorki); ovdje vr
od takve gline

majuan - malen

makulica - priti na licu

mala bratja - franjevci

malahan, maljahan - malen, malean

malati - slikati, bojiti

malina - malost, osobina neega to je malo

malinski - mlinarski

mal-kaduna (tur.) - draga eno moja

malo manj' - malone, gotovo, umalo

malokrat - rijetko

malom, melin, mlin. Od madarskog: malom

malomani, oko Male Gospojine, na poetku jeseni

malta (njem.) - mitnica, brklja na ulazu u grad, na kojoj se plaala pristojba

mam - odmah

mama - mamac, meka

mama - zamamnost, mamljenje, primamljivost

mamen - mahnit

mamen - zamamljen

mamiti se - varati se, obmanjivati se

man - uzalud

man - uzalud

man - uzalud

man, mani - uzalud

man, mani - uzalud

Mandalica - nekada poznata gostionica u donjoj Ilici (i danas postoji Mandaliina ulica)

Mandaljena - misli se na spjev Ignjata urevia Uzdasi Mandaljene pokornice (1728)

mandragora (lat.) - biljka otrovnica (bunovina); u antiko vrijeme se upotrebljavala za

uspavljivanje

Mandrovi, Adam (1839-1912) - glumac, redatelj i pedagog, jedan od organizatora

kazalinog ivota u Zagrebu, Beogradu i Sofiji
Manduevac - potok koji je nekad izbijao, silazei s Medvednice, na dananjem Trgu
bana J. Jelaia u Zagrebu; obnovljen je istoimeni zdenac

manen - lud, mahnit

manen - lud, mahnit

mani, manom - meni, menom

mani, mn, mni - meni

manipuo (tal.) - naruje, smotak

manjara - sjekira

manji - manje

manjina - pomanjkavanje, opadanje, slabljenje; mana, nedostatak

manjurica - redovnica nieg reda (koja ivi izvan samostana)

manom - menom

manom - sa mnom

mantegnato i giorni passati - proveo protekle dane

mantelit - vjerojatno vojnik ogrnut mantelinom (tal. vojnika kabanica)

Mantua - Mantova, grad u Italiji, rodno mjesto Vergilijevo

Mantua - Mantova, grad u sjev. Italiji

Mantuan Poeta - rimski pjesnik Vergilije, roen u Mantovi

mao - malen

mao - malen

mao - malen

mao - malen

mao - malen, mali

mao - mali
mao - mali

maovast - mahovast, nalik na mah, mahovinu

mar - briga; imati mar - brinuti se, nastojati

marati - mariti, hajati

mar - oujak, mart

marcel, muar, avan

Marcijal, Marko Valerije (45-104 n. e.), starorimski pjesnik, poznat po epigramima

marcijalan - koji pripada Marsu, bogu rata, ratniki, borben, hrabar

mariti - mraiti, tamnjeti, mrknuti

marcok (tal.) - lav na grbu (mletakom); moda od rijei Marco (svetac zatitnik
Venecije)

Marcus Antonius Drusus - izmiljeno starorimsko ime

marha - imovina, imutak (dem. marica)

marha, stoka, marva. Od madarskog: marha

Marica - rijeka u Bugarskoj

marija, vrsta novca

Markaj, avo kada se imenuje odreenim imenom

markat (lat. mercatum - njem. Markt) - trg, trnica

markli - mrk, mrkli, taman

Marko - Marko Aurelije (121-180 n. e.), rimski car i filozof stoik

marof - majur

Marsija - u starogrkoj mitologiji jedan od Silena, pratilaca boga Bakha (Dioniza); naao
je frulu koju je odbacila Atena i svirajui u nju natjecao se s Apolonom i pobijedio ga;
Apolon mu je za osvetu oderao kou i iskopao oi

marsiti se - mrsiti se, smuivati se, zamravati se, remetiti se

Marte - Mars, rimski bog rata

Marte - Mars, rimski bog rata

Martinovi Ignjat (1755-1795), franjevac, pa profesor univerziteta u Lavovu, opat u

Peti, jakobinac, osniva tajnog drutva za irenje slobodarskih ideja. Zbog "uvrede
velianstva" osuen na smrt i smaknut na budimskoj poljani

martinska guska, guska koja se kolje na dan svetoga Martina

martir (gr.) - muenik

martiri di Roma (tal.) - rimski muenici

maa - misa

maa (kajk.) - sv. misa

maa, misa

maina - mahovina

Masinisa - v. Sofonizbe

maiti se - skoiti, mahnuti se, vinuti se

maska - mazga

maskariti - aliti se, recitirati kao maska

maklin - trnokop, budak

Maslinska gora - v. Getsemanska bata

masnica - mrsno meso

mast - boja

masten; masne rei - uglaene (laljive, neiskrene) rijei

mastiti - bojati

masur (tal. masseria) - kuhinjski pribor

Matija - Matijas Korvin (1458-1490), hrvatsko-ugarski kralj; narodna ga predaja pamti

kao dobrog i pravednog vladara (Kralj Matija)
Matija, kralj - v. Korvin, Matija

matraga - batina, toljaga

matroz (hol.) - mornar, brodar

mav (tur.) - plav, modar, azuran

mavasija - malvazija (vino)

Maximus est asinus.

mazati - laskati, udvarati

mazd - mast od groa

Mazepa, Ivan Stepanovi (1644-1709) - ukrajinski hataman, pristavi uz vedskog kralja

Karla XII. morao bjeati u Tursku; esta tema u umjetnosti

maurana (tal.) - cvijet

me - moje

me commendo vobis - preporuam vam se

me - ma

me - ma

me - ma

me - ma

me - ma

me - ma

meiti - gnjeiti

meiti - mekati, omekavati

meovoj, ovjek koji se bije maem, dvobojnik, duelant

med - meu; za, nakon

mea - susjed s kojim granii nae zemljite

Medeja, ena argonauta Jazona, pobila je vlastitu djecu za osvetu muu koji se zaljubio u
drugu.

medeni - slatki

medeniti - sladiti medom

medet (tur.) - u pomo, milost (tu rije izgovaraju muslimani kad umiru)

medet (tur.) - uzvik: upomo, pomagaj!

medtim - meutim

Medvednica, Zagrebaka gora, Sljeme

Medera - Megara, jedna od triju Erinija (srdi), boginja osvete

mega - mojega

Megera - u gr. mitologiji jedna od triju Erinija (lat. Furije), boginja osvete; prenes. zla,
svadljiva ena

megla - magla

megnenje, ono - tren oka

mehema (tur.) -sudnica

mehen - mahovina

Mehmet-Alijeva damija - damija u starom gradu Kairu

mej - meu

mej (2. l. sing. imper.) - imaj

mej i meju - meu

mejdan (tur.) - boj - dvoboj

meju - meu

mejutoj - meutim, uto

mekota - livada
mekota - meka zemlja, oranica

mekota - njiva, poljana, livada

mekovec, mekuac, puhlivec, sibarit

mela - imala

melek (tur.) - aneo

Melita-- Malta

melja - brano

meljati - kaljati, prljati

Melkizedek - starozavjetni vladar Jeruzalema u vrijeme Abrahamovo; simbol

blagonaklonog sveenika

melona (tal.) - dinja

memi, memu - mojemu

Memnon - sin Zore, vladar crnaca u Egiptu, pretvoren je u zlatan stup koji je u zoru
obasjan prvim tracima sunca zujao i tako pozdravljao svoju majku

Menandar - starogrki komediograf, predstavnik nove atike komedije

Menelao - Menelaj, spartanski kralj, brat Agamemnonov; zbog njegove se ene Helene
vodio trojanski rat

mene-tekel (aram.) - zapravo mene-tekel-ufarisin, izbrojeno ,vagnuto i razdijeljeno, tj.

Bog je izbrojio dane tvoje vladavine, odvagnut si i pronaen prelaganim, tvoje e
kraljevstvo biti podijeljeno; rijei koje je babilonskom kralju Baltazaru ispisala plamena
ruka na zidu; rijei znae prijetnju o skoroj propasti, upozorenje na opasnost

menje - stariji oblik za dativ i lokativ imenice ja, meni

menkati - manjkati, nedostajati

menten, kabanica. Od madarskog: mente

mentovati se (ma.) - rijeiti se, osloboditi se

mentuvati - osloboditi, odrijeiti; liiti

mentuvati - osloboditi; liiti

mentuvati se - osloboditi se, liiti se

merati - tamnjeti

mercina - strvina

meritati (tal.) - zasluivati

merkati, merkavec, primjeivati, opservirati, opservator. Od njemakog: merken

Merkurio - Merkur, rimski bog krasnorjeivosti, trgovine, putova, glasnik bogova

merli, merliki, mrtvac, mrtvaki

merlo (tal.) - zupano krunite, zupci na vrhu zidina

merteljan - mrtvaki; smrtni

mertuk (ma.) - mjera za ito ili vino

mertuk, mjera. Od madarskog: mrtk

meslien (tur.) - bosiljak

messer (tal.) - gospodin, plemi

messer Niccolo - gospodine Nikola

metar - uitelj

metral (tal.) - maestral, sjeverozapadni vjetar

metrija - majstorov posao, obrt, vjetina

metrija - obrt, majstorstvo

metrija - posao, zanat

metrija - vjetina; nijednom metrijom - ni na jedan nain

metanisati (gr.) - klanjati se, ropski puzati

metati - bacati, rigati

metati - stavljati, bacati (drugo znaenje u pjesmi Taj zna ljubiti)

metemtoga - meutim

metljika - metlika, tamaris, vrsta grma

Metodov grad - moda Brno, kao glavni grad Moravske gdje je Metod djelovao, a moda
i Solun, gdje su roeni iril i Metod

metropoliten - metro, podzemna eljeznica

metul - leptir

metul, leptir

metul, metulj - leptir

metulj - leptir

metulj - leptir

metulj - leptir

meu - meu

meu - meu

meu - meu

meu - meu

meu - meu

meu - meu

meu - meu, izmeu

meuto - meutim

mezgra - sok u drvetu, trop

menar, crkvenjak koji skuplja milodare za vrijeme mise. Od njemakog: Messner

mezopan, vrsta starinskog sukna

mezzo dormendo - napola spavajui

Mickiewicz Adam (1798-1855) - poljski romantiki pjesnik, autor epa Gospodin Tadija

Mickiewicz, Adam (1798.-1855.) - najvei poljski pjesnik romantizma, autor epa

"Gospodin Tadija"; utjecao na nau stariju knjievnost

Mickiewicz, Adam (1798-1855) - najvei poljski pjesnik (Gospodin Tadija, Djedovi itd.);
utjecao na nau stariju knjievnost

Mida - mitski kralj Frigije; pretvarao u zlato sve ega se dotakao

mido - elik

mido - mjed, bakar

Mignon - jedna od najpoznatijih Goetheovih pjesama, u kojoj djevojica Mignon pjeva o

svojoj enji za talijanskim sunanim jugom

Mihajlo - predio u Lapadu ispod brda Petke, sa crkvicom sv. Mihajla i grobljem
dubrovake vlastele

Mihajlo arkanel - sveti Mihovil, Mihael, arkaneo, "vojskovoa vojske nebeske" voa
je i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anela; voditelj blaenih dua u raj, vagatelj dua
na Posljednjem sudu. Branitelj je apokaliptine ene i pobjednik sedmoglavog
apokaliptinog Zmaja. Ikonografski se na Zapadu prikazuje kao krilati aneo, odjeven u
tuniku, s plamenim maem ili kopljem u ruci ili u vojnikoj opremi, u oklopu, kacigi, sa
titom i kopljem.

miholjice - ciklame

mijazam (gr.) - kuno isparavanje; prije nego to su otkrivene bakterije, dralo se da se

zarazne bolesti ire isparavanjem

mijenice - gajde

Mikloui Tomo (1767-1833), kapelan, profesor pjesnitva i humanistike, upnik,

vicearhiakon, kajkavski pisac, prigodniar, pjesnik, sastavlja kalendara, izdava knjiga

mila - vjerojatno bi trebalo imila

milak, gen. milka - ljubav

milati (se) - pomaljati se, pokazivati se

militi - milovati, ljubiti

militi - voljeti; smiliti se; aliti

militi (koga) - voljeti, ljubiti

miljen - drag

milmiris - miomiris

milo - ao

miloduh - mirisan

miloa - milost

miloa - milost

miloa - milost ljubav, ljubaznost, ljubeljivost

miloa - milost ljubav, ljubaznost, ljubeljivost

miloa - milost, milosre

miloa - milost, milosre

milost - milost; blagost; slava; izvrsnost; plemenitost; nadahnue; pobonost

milotih - "kovanica pjesnikova. Sravni u engiu: lakokril, nemilostan, krilonog,

beutan, zveketan" (Vladimir Maurani)

milovati - milovati; aliti

milovati - smilovati se komu

Milton, John (1608-1674) - engleski pjesnik, autor spjeva Izgubljeni raj; Tasso,
Torquato (1544-1595) - talijanski pjesnik, autor epa Osloboeni Jeruzalem; Camoens
(1525-1578) - portugalski pjesnik, autor epa Luzitanci; sva su trojica bili u prilici zaraditi
imetak, ali su zavrili u neimatini

miluvati - saaljevati, smiliti se

Minerva - rimska boica mudrosti (gr. Atena)

Miniato - breuljak blizu Firence, na kojemu je crkva San Miniato

miniti (prez. minim) - mijeniti, tj.: 1. misliti, drati; 2. govoriti, spominjati (u Akad. rjen.
stoji da se u Hektorovievim stihovima: "I dohode ini s kojima naredno ljubav me tva
mini sareno i medno" [Dom Mavru kalujeru] "ne moe razabrati pravo znaenje";
mislim da ono proizlazi iz prethodnog konteksta gdje je rije o jednom prijatelju koji je
Hektoroviu pripovijedao to je sa dom Mavrom govorio o pjesniku; na taj se kontekst
nastavljaju citirani stihovi, pa mora biti jasno da su to isto Hektoroviu govorili i drugi s
kojima ga je ljubav dom Mavrova spominjala) (B. Klai)

minivati (prez. minujem) - znaiti

minjavati - mimoilaziti

Minos - v. Niso

minovati - zalaziti, prolaziti

minovati (prez. minujem) - prolaziti, prelaziti, nadilaziti

minuta - prola, minula

minuti - proli

minutih - prolih, minulih

mioko - milo

mir - svijet; zid

mir - zid

mira - mirisava smola nekih arapskih stabala

mira - mjera, veliina; s mirom - umjereno, s mjerom

Mira (zapravo Myrrha), ki Cinire (gr. Kinyras), kralja ciparskoga, koja se zaljubila u
oca i neprepoznata postala njegovom ljubavnicom; pretvorena je u biljku mirtu (mra,
mrta).

Mirabeau, Honor-Gabriel Riquetti (1749-1791), znaajni govornik i voa Treeg stalea

u vrijeme franc. revolucije; vodio raskalaen privatni ivot

miri - zidine

miri - zidine

miri - zidine

miri - zidine

miri - zidine
miri - zidovi, zidine

mirijada (gr.) - veliko mnotvo, bezbroj

mirijada (gr.) - vrlo velik broj, bezbroj

mirilo - mjerilo

miriti - mirisati

miriti - mjeriti

mirlica (tal.) - ipka

mirluh - miris

mirnuti - zamirisati

Mirra (zapravo Myrrha), ki Cinire (gr. Kinyras), kralja asirskoga, bila je "s griha"
pretvorena u biljku mirtu (mra, mrta).

misal - misao; nakana, odluka

Mica, -e = miica; obje u narodu.

miani - sugraani, mjetani

miu se - mjestim se, premjetam se, miem se, kreem se

Miserere - poetak psalma Miserere mei deus (Smiluj mi se gospodine)

Mieti, Sabo Bobaljevi "Gluac" (1529-1585), dubrovaki pjesnik i vlastelin

neobuzdanog temperamenta, nadimak Gluac dobio jer je zbog bolesti ogluio, pisao na
talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e satire, Jeupka, Arijadna u
odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesnike poslanice suvremenicima (Vetranoviu, M.
Driu, Pelegrinoviu, D. Ranjini i dr.)

Misir - arapski i turski naziv za Egipat

Misir - turski i arapski naziv za Egipat

Misir (tur.-ar.) - Egipat

misirkinja - vrsta sablje

misirlija, iz Misira, iz Egipta

misirski klun, vrsta turskog topa

mison - misaon; zamiljen, zabrinut

mistagogija (gr.) - uvoenje u vjerske tajne, misterije, arobnjatvo

mito - nagrada, plaa

mito - plaa, nagrada

mito - plaa, nagrada

mito - plaa; valja meutim pripaziti na stih: "Onda mi dan svita, po raju onda grem kad
tebe, od mita sokole, gdi nazrem" (u prijanjim izdanjima stavljali su urednici u drugom
stihu zarez ispred sokole, pa je smisao stiha ispadao: kad tebe od mita (tj. od plae),
sokole, gdjegod ugledam, to nije imalo mnogo smisla; ali ako se stavi zarez ovako kako
je ovdje stavljeno, dobiva se sintagma od mita sokol, koja moe odgovarati ovoj stavci u
Akad. rjen. (s. v. soko): "kao apozicija nalazi se imenica mitar, trojemitar, plemi,
tinjiar. Na ruci im stahu sokoli mitari. Maruli. Moj sivi sokole, mitaru prilijepi.
Vetrani..." (mitar inae znai: ptica mujak koja se mitari, tj. mijenja perje) (B. Klai)

mitra (gr.) - biskupska kapa

mjed - novac (pored uobiajenog znaenja)

mjehur-gnijezdo - ahura (gusjenija)

mjentovati (tal.) - spominjati

mjentovati (tal.) - spominjati

mjet - mjesto, umjesto

mjete - mjesto

mjete - umjesto

mladenac - mladi

mladiti se - pomlaivati se

mlahav - slab

mlahavost - slabost, nemo

mlajahan - mlaahan, mlad

mlajahti - mlaahni

mlaji - mlai

mlatiti usti - govoriti svata, trabunjati

mlatiti usti - govoriti svata, trabunjati

mletvina, ito to se ima mljeti

mlivo - ono to se melje, brano

mljezimac - mezimac, miljenik

mlogo - mnogo

mnin'je - mnijenje, miljenje, sud

mniti - misliti

mniti - misliti, drati

mniti - misliti; prez. mnju i mnim; mni i mnije, mni i mnije... imperf. mnjah,
mnjae...; pril. sad. mnei i mnijui; part. akt. mnio, mnila, mnilo

mniti - misliti; prez. mnju i mnim; mni i mnije, mni i mnije... imperf. mnjah,
mnjae...; pril. sad. mnei i mnijui; part. akt. mnio, mnila, mnilo

mniti (prez. mnem) - misliti; mniti krivu - smatrati krivim

mniti se - initi se

Mnje snjilos' veernoje njebo (rus.) - Prisnilo mi se veernje nebo

mnokrat - mnogo puta

mnokrat - mnogo puta, esto

mno - mnotvo

mno - mnotvo

mno (gen. mnoi) - mnotvo, mnoina

mnoastvo - mnotvo
mnoati - mnoiti, umnoavati, pojaavati (se)

mnoati - mnoiti, umnoavati, poveavati

mnozi - mnogi

moba - skupno obavljane poljoprivrednih poslova; prenes. guva, mete

moi - pored obinih znaenja jo i: svladati, nadvladati: "nu sebe sam moi lipa je stvar
vele neg druzih primoi (razumni toj vele)" (Luci u pjesmi Istomu Jeronimu, st. 47. 48)

mono - jako, silno

mono - jako, veoma, vrsto

mono - snano, vrsto, jako, vrlo

modlin, kalup za peenje kolaa. Od latinskog: modulus

modoru - ptiar

mog - mogu, moan

mog - mogu, moan

mogila (rus.) - grob, raka, jama

mogu - moan

mogu - moan

mogu - moan

mogu - moan, silan, jak

moguan - moan

mogustvo - mo, sila, snaga

mohojar, mohojarski, vrsta starinskog sukna

mojlba - molba

Mojses - Mojsije

Moje - Mojsije
Mokatamske gore - breuljak iznad Kaira

moke - moe

mol - gusjenica; glista (koja ivi u zemlji)

molati (tal.) - pustiti

molno - jako

moljen'je - moljenje, molitva

molju - molim

Moloh - kod Feniana i drugih ist. naroda bog sunca, vatre i rata, kojemu su prinosili
ljudske rtve

Moloh - kod Feniana, Kartaana i dr. bog sunca, vatre i rata (prinosili su mu ljudske
rtve)

molto - mnogo, veoma

mol - mu

moma - djevojka

momica - djevojica

monada - u Leibnizovoj filozofiji nedjeljivo bie

monikord (gr.) - glazb. instrument s jednom icom

Monogram je mogue itati kao K. C. P. (Katarina Contessa Patai) ili kao C. P. K.

(Cataria Patai Keglevi).

monsignore (tal.) - preasni, preuzvieni; naslov visokih crkvenih dostojanstvenika

mora - biljka maurana

morae - mogahu

morda, morebit, mort, mozibit - moda

morebit - moda

morebit - moda
moret - moda

Morfej - starogrki bog sna

Mori - Arapi, Mauri, gusari

Morija (tal.) - kuga, pomor, epidemija

morija (tal.) - kuga, pomor, epidemija

Moriski - Mauri, Arapi

morje - more

morje - more

morje - more

morje - more

moro - Arapin, Crnac (pjesnik misli na narodnu pjesmu "Marina kruna")

Moro - Maurin, Arapin; moe znaiti i openito crnac, a onda i ovjek tamnije puti

morovran - crni, vrani

mort, buka u itkom stanju. Od njemakog: Mrtel i latinskog: mortarium

morti - moda

morti - moda

monja - kesa

monja - kesa (za novac)

monja - kesa, novarka

monja - kesa, novarka

monja - kesa, novarka

monja (lat.) - kesa, vrea, tobolac

monja, monjar, kesa, dep, onaj koji sabire, skuplja. Od latinskog: marsupium
monjorezec, depar, tat, ovrhovoditelj, pljenitelj, varalica

mosur (tur.) - ledenica, stalaktit

motar - biljka matar, urac

moz' - mozak

moz - mozak, modina

mo' - moe

mo' - moe

mojani - modani

mozul, mazol, ir, gnojna oteklina, ovjek gubav, bijedan, gnojan

mraka - tama, mrak

mramorje - mramor

mramorkome - kao mramor

mramorkome - kao mramor

mravlja - mrav

mravlje - mravi

mraziti - omrazivati, ocrnjivati

mraziti se - mrziti se, ne militi se, ne svidati se

mra - biljka mirta, kadulja

mra - mirta, ljekovita biljka

mriti - umrijeti

mriti (prez. mrem) - umirati

mrkijenta - strijena uz more

mrmrati - mrmljati
Mrnjavii - vlasteoska obitelj, zatim dinastija u Makedoniji.

mrtvostajan - nepokretan

mu - moju

muan - kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan

muan - kojemu je muka, bijesan, ljutit; nevoljan, bijedan, jadan

muan - muan, izmuen

muanje - utnja

muan'je - utnja

muati - utjeti

muati - utjeti, preutjeti

muati (prez. muim) - utjeti

muati (prez. muim) - utjeti; muimo - utimo!

mue - muei, utke

mue - utei

mue - utke

mue - utke, utei

mue - utke, tiho

Mucij - Mucije Scevola, starorimski junak koji je htio ubiti etrurskoga kralja Porsenu kad
je ovaj opsjeo Rim; u zabuni je umjesto kralja ubio njegova tajnika; uhvaen je i udaren
na muke, pri kojima je sam stavio svoju desnu ruku u vatru; tom je portvovnou toliko
zadivio Porsenu da je ovaj napustio opsadu (Ostavi samo s lijevom rukom, Mucije je
prozvan Scaevola, tj. Ljevoruki)

muiti (i bez se) - trpjeti, patiti

muditi - dangubiti; kasniti

Mudrica - Minerva, boica mudrosti

mudroskupina - zbor mudrih, akademija, drutvo uenih

mudroznanci - uenjaci

Muha - Moha, mjesto u junoj Maarskoj pored kojega se 29. kolovoza 1526. odigrala
glasovita bitka u kojoj su Turci porazili ugarsku vojsku, nakon ega su gotovo cijelu
Ugarsku osvojili Turci

muhurli-gadara zbulana v Stambulu, turska sablja, otrobrida, u Carigradu puncirana.

Od turskog: mhr, peat, ig i gaddar, okrutan

mka - brano

mka - brano

muka - muka; brano

muka, brano

Mulier, tabacum, vinum,

mulja (tal. molla) - ukosnica

munara (ar.-tur.) - minaret, toranj damije

munara (tur.) - minaret, toranj damije

Munibio - Mulciber, bog Vulkan, rimski bog vatre i kovake vjetine (gr. Hefest)

munila - mirta, bosiljak

munka (ma.) - radnik, rukotvorac; spretan ovjek, "maher"

Murat Otmanovi - turski sultan (bilo je nekoliko sultana s tim imenom)

Murava - Morava, rijeka u Srbiji

murava - vrsta morske trave

Murave - Morave (kraj Sesveta)

murina - otrovna morska riba iz porodice jegulja

muro - pomast

muronosica - mironosica, ena koja nosi pomast

murtela (tal.) - mirta, mra

muanka, maanka, vrsta jabuke. Od njemakog: Moenchs' Apfel

muji - prid. prema muha

mukat - vrsta vinove loze i groa

mukater - muketir, vojnik naoruan muketom (starinskom vojnikom pukom na fitilj;

B. Klai)

muskoza - miris, odn. smrad

mustai - brkovi

mustai - brkovi

mustai, brci. Od francuskog: moustache

mutra - vojnika vjeba

mutuluk (tur.) - nagrada donosiocu dobre vijesti; doglasnina

mutlast, mutak, utljiv, tup, gluhonijem

mu - 1. mu; 2. seljak, kmet

mu - ovjek; seljak

mu - seljak

mu - seljak; ovjek

mu, muek, seljak, sinonim za kmeta, sebra. Ruski: muik

mua - muza

mua - muza

muata - udata

muatica - udata ena

muatica - udata ena

muek - seljak
muzka - harmonika

muzkat - svirati (osobito na harmoniku)

muzovir (tur.) - zlikovac, zlotvor, spletkar; laac, varalica; klevetnik

N
na konac - na kraju, konano

na konac - na kraju, konano

na kraci - ukratko

na mejdanu junakomu itd.

na molitvu stati - poeti se moliti

Na mukah" (prijevod njemakog zapisnika):

na peanje - za peenje

na smrt se dati - ubiti se

na - emu, radi ega, zato; na to

nacikati - ukrasiti (?)

nain - nain, postupak

nain - s nainom - kako treba, kako valja, kako je dobro i pravo

nad - elik, eljezo

nad (gen. nadi) - nada, ufanje, pouzdanje

nadajti - nadii

nadajti - nadii, nadivjeti, nadvladati

nadeda - nada

nadhoditi - nadilaziti, nadmaivati

nadii se - uzdii se

nadigovati - podizati

nadijati se - nadati se

nadijati se - nadati se

nadijati se (s genitivom) - nadati se

nadiliti - nadijeliti, nadariti, obdariti; nadiljen - nadaren, obdaren

nadiliti - podariti, razdijeliti

nadiliti - razdijeliti

naditi - nadii, natkriliti

naditi (se) - nadjeti (se), nadjenuti (se), nataknuti (se), nadodati (se)

nadjeja - nada

nadladati - nadvladati

nadolagati - nadolagati, nadometnuti laima

nadomirati - nadomjerati, naknaivati, nadoknaivati

nadoripan, palatin

nadra - njedra

nadra - njedra

nadra - njedra

nadre - njedra

nadripan, zapravo kraljevski namjesnik, ali se upotrebljava u omalovaujuem smislu

kao nadripisar. Od madarskog: nadorispan

nadsei - nadvisiti, pretei, preteknuti

Nadson, Semjon Jakovljevi (1862-1887) - ruski pjesnik, pesimist

nadvesti se - nadviti se, nadnijeti se nad

nadvor - napolje; da duu dam nadvor - da ispustim duu, da umrem; dati nadvor -
izdati, objaviti (knjigu)

nadvor - napolje; dati nadvor - izdati, objaviti (knjigu)

nadvor - van

nadvor - vani; van

nafarbana Toskana, misli se galerija Strossmayerova

nagledati - zavirivati

naglic (njem.) - karanfil

naglost - spremnost

nagnenje - nagon; sklonost, naklonost

nahajati - nalaziti

nahajati - nalaziti, pronalaziti

nahajati se - nalaziti se

nahoditi - nalaziti; nahoditi se, nalaziti se

nahoditi (se) - nalaziti (se)

nahodivati - nalaziti (se)

naj - nas

naj - nek, neka

naj - neka

naj - neka

naj - neka; nemoj

naj - nemoj; nek, neka

naj leaci nasladuju.

naj menj - najmanje

Naj, nek

Najade - rijene vile

najam - plaa

najde, najdu - v. najti

najedno - zajedno

najednu - odjednom, odjedanput

najempot - najedamput

najempt - najedamput

najenput - najedamput

najkoli - osobito, poglavito

najlie - najvie, osobito

najlie - najvie, osobito

najmre - naime, to jest

najmre - osobito

najparvo - najprije

najte - nemojte

najti - iako, premda

najti - iako, premda

najti - nai

najti - nai

najti - nai; najti se - nai se, zatei se

najti (3. l. pl. prez. najdeju) - nai

najti (prez. najdem) - nai

najti (prez. najdem) - nai

najti se - desiti se

naju - gen. duala zamjenice mi, esto se upotrebljava umjesto na

naju - gen. duala zamjenice mi, esto se upotrebljava umjesto na

naju - nas

naju - nas (dual)

naju - nas (ostatak duala)

naju - nas (ostatak duala)

naju - nas, na (dual)

naju - nau; nas (ostatak duala)

najve(e) - najvie, osobito

najvee - najvie, iznad svega

najveki - najvei

naja, tavan, od: na hie, na kui, nad kuom

nakaj - nato, emu

nakaj - zato

nakanjenje - namjera

nakara (tal. nacchera, perz. nakara) - glazbeni instrument sastavljen od dvije metalne
ploe kojima se udara

nakazati - kazniti; nakaziti

nakazati - nakaziti, uiniti bolesnim, nagrditi

nakel - na tlo, na zemlju

nakinen - ukraen, ureen

nakiniti - nakititi
nakiniti - nakititi, ukrasiti

nakladati - nadodati, nadometnuti, tovariti

naklanjati - poklanjati

naklasti se - postaviti se

naklecavati - duboko se klanjati

naklicivati - zazivati

nakloniti - pokloniti; pokloniti se, nakloniti se

nakon - napokon

nakov - nakovanj

nalagati - potvoriti

nalip - nalijep, biljka (tal. nappello) i otrov od nje, pa otrov uope

nalip - otrov

nalip - otrov

nalip - otrov

nalip - otrov

nalip - otrov, gorina

nalip - otrovno bilje (belladona) - voe mu je crno, glatko i svijetlo, nalik na lijepe
djevojake zjenice; tko ga okusi, odmah umre. Takova bilja ba sa zrelim voem vidio je
pjesnik puno u gorama samoborskim. (Opaska iz Vrazove ostavtine)

nalip, nalijep - otrov

nalip, nalijep - otrov

nalipati (prez. nalipam i nalipljem) - napadati, naskakivati, nalijetati, natravati, nasrtati

nalog i naloga - mnoina, teret; navala

naloga - bijeda, zlo, nevolja, stiska

naloga - hrpa, mnotvo; stiska, tima; navala; bijeda, zlo, nevolja

naloga - navala, stiska, mnotvo, masa, vreva

nalukavati - izvirivati

naluknuti se - izviriti

namesto - umjesto

naminiti - namijeniti

naminiti - odluiti

namirati - namijerati

namirati - namjerati (tj. navrivati mjeru), napunjati, namirivati, nadoknaivati

namirce - namjerno

namiriti - namjeriti

namiriti - platiti, dati

namirivati - ciljati

namirnik - namjernik, sluajni gost

namisliti - naumiti

namuran (od tal. rijei innamorato) - zaljubljenik

napartiti - opteretiti

Napeje - nimfe dolina i izvora

napijati - nazdravljati

napirati - napadati, navaljivati

napisati - nacrtati

napitati - nahraniti

napitati - nahraniti
napitati - nahraniti

naplaati - naplaivati

naplativati - naplaivati

napojnica - napitnica, zdravica

napokonji - posljednji

napokonji - posljednji; napokonji dan - sudnji dan

napotlam - napokon

naprait - naprasit, silovit, nagao

naprav - pravo

naprava - djelo; odjea

naprava - ukras

napraviti - nadoknaditi (pored uobiajenog znaenja)

napraviti - napraviti; prirediti, udesiti

napravljati - pripremati, opremati, ureivati

napren - natovaren

napre - naprijed

napre - v. napriti

napreda se - preda se

naprej vhajati - pretjecati, ii ispred nekoga

napridak - napredak, napredovanje

napridovati - unapreivati

naprian - koji je na preu, brz, nagao

napriti (prez. napru i naprem) - uprijeti, naprijeti, navaliti, prionuti, uznastojati; udariti,
napasti (isp. napirati)
napritkovati - napredovati

napruditi - donijeti korist, ugodu, ugoditi

napruditi - koristiti

naprvo nositi - iznositi, predoivati, prikazivati

naprvo zeti - razmotriti, pogledati

napulitanski - napolitanski (iz Napulja)

napuniti - ispuniti, napuniti; nadoknaditi

napuniti se - izvriti se, ispuniti se

napuno - potpuno, sasvim

naputivati - upuivati

narad - biljka iz koje se vadi mirisna mast

narastivati - rasti

narav - priroda

narav - priroda, ud (u mukom rodu: po naravu svomu, ali i u enskom: K si Bog i

narav od svake naravi)

Naris - Narcis

Naris, Nariz - Narcis, u grkoj mitologiji lijepi mladi koji se zaljubio u svoju sliku u
vodi i umro na obali potoka; iz njegova tijela izrastao je cvijet prozvan njegovim imenom

narciza (gr.) - narcis, sunovrat

narei se - proglasiti se

naredan - estit, dobar, valjan; redovit, obian, prav

naredan - estit, dobar, valjan; redovit, obian, prav

naredan - estit, dobar, valjan; redovit, obian, prav

naredba - neto naredno, skladno, red

narediti - odrediti, postaviti

naredno - uredno, pospremljeno

narekuvati - naricati

narikla - morski pu

naripiti - nahrupiti, navaliti

narodjen'je - roenje

narokovaa - naricaljka, tualjka

naru - korist, probitak; uiniti naru - pomoi, biti pri ruci

naruati - kazati, objaviti, predati

naruati - naruiti, kazati

naruati - naruivati; poruivati

naruen'je - navjetenje

naal - v. najti

nascati, namokriti

nasjati - posijati, zasijati

naetati - naii, susresti

nasiu - nasitim

nasladan - sladak

nasladiti - zasititi

nasladivati - uivati

nasladnit - sladak

nasladno - slatko

nasladnost - slatkoa, slast, naslada

naslajen'je - naslada; veselje, radost; utjeha

naslajevati - naslaivati

naslediti - slijediti

nasledovati - slijediti

nasleduvati - slijediti

nasliditi - slijediti

naslidovati - slijediti

nasmijanje - smijeh

Naso - Publije Ovidije Naso (43. pr. n. e. - 17. n. e.) - rimski pjesnik, autor Elegija ex
Ponto i Metamorfoza; car August prognao ga na Crno more (Pont), gdje je i umro

nasreuhitavec, hazarder

nastati - poeti

nastaviti - staviti na to, uputiti

nastavljati se - postavljati se, suprotstavljati se, izlaziti na megdan

Nato se onda dopustilo tom Goetiu da ostane kod svog preanjeg iskaza, s obzirom
na neobinu njegovu tjelesnu slabost, jer daljnje ispitivanje sa muenjem ne bi bilo
provedivo bez opasnosti po njegov ivot.

nastor - borba; pakost, zloba

nastorivati - navaljivati, pritiskati; progoniti

nastran - u stranu

nastuditi se - nazepsti

nastupati - navaljivati

nastupiti - pogaziti, satrti

nava - vez

navavati - naivati
naven - naiven

nathitati - nadilaziti, natkriljivati, nadmaivati, nadvisivati

nathoditi - nadilaziti, nadmaivati, natkriljivati, nadvisivati

natkloniti se - nagnuti se

natlii - natovariti, navui

Natolija - Anadolija, azijski dio Turske

Natolija - Anadolija, nekadanji naziv za Malu Aziju

natpisa - natpis, naslov (. rod)

natra - prea, kudjelja

natriti - staviti

natruhliti - oploditi, uiniti trudnom

natruniti - napuniti

natsloniti se - nasloniti se

natura - priroda

natura (lat.) - priroda; narav, ud

naturalski - prirodni

natus (lat.) - roen

nauen'je - znanost; nauk; uenost

nauitelj - uitelj

naujen'je - povreda, teta (od nauditi)

naukijer - nautiar, navigator

Nausikaja - ki fenikog kralja Alkinoja u Homerovoj Odiseji, nala je Odiseja na

morskoj obali i zaljubila se u njega.

nav - brod
nav (gen. navi, lat. navis) - laa, brod

navadan - obian

navaja - navaa, navodi

naval (lat.) - brodarina, pomorska vozarina

navalivati - navaljivati

navari (prez. navargu i navargnem, 3. pl. navargu) - navri, nametati, natrpati

navarsit - navrsit, nemio, ljut, estok

navek - uvijek

navek - uvijek, stalno

navernuti - dometnuti, dodati

navida - zavist

navidie - naioe [?]

naviditi - pronai, otkriti

navidnost - zavist

navidovati - zavidjeti

navik(a) - zauvijek

navika - zauvijek

navis(t) - zavist

navistiti - navijestiti, razglasiti, proglasiti

navistiti - navijestiti, razglasiti, proglasiti

navkup - zajedno; uzajamno

navkupe - zajedno

navlaek, vrsta obue, kao nazuvak

navlanji - navlastit, osobit, najvei

navlast - hotimice, namjerno

navraskati - namrtiti

navuiti se - nauiti (se)

navuk - nauk

navuk - nauk

nazaj - natrag

nazaj - nazad

Nazaranin - Nazareanin

nazavati - nazivati

nazavati - nazivati, zvati

naegnati - natoiti

nagati - zapaliti

nazi - nagi, goli (mn. od nag)

naimati - stiskati

nazlob - zlo, zloba, mrnja

nazlob - zloba; mrnja

nazloban - zloban

nazlobnik - zlobnik, mrzitelj

nazlobnost - zloba

nazlobuvati - mrziti

nazoi - okam u oko

nazoi biti - biti nazoan

nazoje - prisustvo

nazopet - iznova, ponovo

nazopet - opet, ponovno

nazvestiti - navijestiti

nazvestiti - navijestiti, obznaniti, objaviti

nazvestiti, nazveati - navijestiti, navijetati

nazvistiti - navijestiti

ne - nema; nije

ne - nije

ne - nije

ne - nije

ne - nije

ne - nije; ne moi - nije mogue, ne moe se

ne bud ljubit vee srna - nemoj se vie srdito protiviti ljubavi

Ne jeden krinjari judicijum koruptni"

ne em - neu

ne vim - ne znam

ne vim - ne znam

ne, nej - nije

nebavac - jadnik, siromah, nesretnik

nebavac - jadnik, siromah, nesretnik

nebite - nebeski svod; horizont

nebitje - nenazonost; nepostojanje

nebog - jadan

nebog - jadan

nebog - jadan

nebog - jadan

nebog - jadan, bijedan

nebog - jadan, nesretan, tuan

nebog - jadan, ubog

nebog - ubog, jadan

nebogat - siromaan

nebor - jadnik, bijednik

nebore - jadan, nesretan

nebore - jadnie (vok. od nebog)

nebosklon - obzor, horizont

nebosklon - obzor, horizont

nebosklon - obzor, horizont

neboac - jadnik, kukavac, bijednik

ne' - nee

ne' - nee

neesan - nesretan

nede - nigdje

nedobitan - nepobjediv

nedohod - besputan, kojim se ne moe hoditi

nedostajan - nedohvatan, nedohvatljiv

nedostojan - nezasluen, nezavrijeen

nedvojnost - sigurnost

neg - ali, nego, no, ve

neg - izvan, osim, tek; ve

neg - nego, ali; samo

neg - osim

neg(o) - samo

nega - nema

nega - nema

nga - nema

negda - nekad

negdo - netko

Negdo gospon mora biti:

negdo, netko

negli - kamoli

nego, netko

negve (ma.) - okovi, lanci

negve (ma.) - okovi, lanci

negve (ma.) - okovi, lanci

nehar - nemilosrdnost; nezahvalnost

nehar - nezahvalnost

nehar - nezahvalnost; nemilosrdnost

neharan - nezahvalan
neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharan - nezahvalan

neharnik - nezahvalnik

neharnik - nezahvalnik

neharnost - nezahvalnost, nemar, nehaj

neharstvo - nezahvalnost

neharstvo - nezahvalnost

neharstvo - nezahvalnost

neistolnano, neprotumaivo

neizdrian - neodveziv

neizreen - neizreciv, neiskazan

neje - nije

neje - nije

nejin - njezin, njen

nejna - njezina, njena

Nek vam projde misal nujna,

nek, nego

neka - neva, nevjesta

neka me - nemoj me..., pusti me, ostavi me, proi me se!

nekaj - neka

nekaj - neto

nekod - nekamo, nekuda

nelagodan - slab, bolestan

nelud - razborit

Nemeka - Njemaka

nemilan - nemio

nemiloma - nemilice, nemilo; nemilosrdno

nemilosca - nemilost

nemiloa - nemilost

nemio - nemilosrdan, okrutan

nemira - neizmjernost

nemnin - neminovan

nemo - bolest

nemo - bolest

nemo - bolest

nemorgljiv - koji ne mrmlja

nempavica - pojam za prodrljivicu

nemre - ne moe

nemre - ne moe

nemre - ne moe; nemrem - ne mogu; nemree - ne mogahu

nemrem - ne mogu

nemki - njemaki
nemkutar, vapar, ovjek koji se prodao Nijemcima. Kulturtrger u ironinom smislu.
Kolonizator

nenadejano, iznenadno, nenadano

nenadna - iznenada

nenasit - pelikan

nenaviditi - mrziti

nenaviditi - nenavidjeti, mrziti

nenaviditi - nenavidjeti, mrziti, prezirati

nenaviditi - zaviditi

nenavidljiv - zavidan

nenavidno - zavidno

nenavidnost - zavist

nenavidost - mrnja, zavist

nenavidost - zavist, ljubomora; mrnja

nenavis - mrnja, prezir

nenavis - mrnja, zavist

nenavist - zavist

neohatren - neokljatren, neobrezan

Neper - Dnjepar

nepodhiban - iskren

nepodobno - neprilino

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir
nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokoj - nemir

nepokojan - nemio, teak

nepokojan - nemiran

nepomljiv - nemaran, nebrian

nepomnja - nemar, nebriga

nepomnjiv - nemaran, nebrian

nepomstvo - nemir, nebriga, nepanja

neponjatan (rus.) - nepojmljiv, neshvatljiv

neponstvo - nepanja

neposkok - poskok, vrsta zmije

nepovolnost - neprijatnost, neugodnost

neprav - nepravedan

nepravden - nepravedan

nepredan - (as) u koji nisam predao, tj. bojao se

neprijazan - neprijateljski

neprijazan - neprijaznost

nepriklon - nemilostiv

neprilian - neslian; zao, opak

nepristajan, nepristavan - neprekidan

nepristav - neprestano

nepristav - neprestano

neproast - neprolazan

neprotivan - neitljiv, kojega je nemogue protiti, proitati

Neptun, Neptuno - starorimski bog mora (gr. Posejdon)

neput (tal.) - neak

neput, neputa (tal.) - neak, neakinja

ner - nego

ner - nego

ner - nego

ner - nego

ner - nego

ner i nere - nego; osim, ako ne; pri ner - prije nego

ner, nere - nego

ner, nere - nego

nerazbrat - nepromiljen

nerazlog - nerazumnost, nerazboritost, nepravda

neredno - bez reda, mimo reda; nemilo (pored uobiajenog znaenja)

neredno - bez reda, neugodno, okrutno

nereide - ki morskog boanstva Nereja, vladara Egejskog mora; imao je 50 keri, od

kojih je najvanija Tetida, Ahilejeva majka

Nereide - starogrke nie boginje, morske nimfe, keri morskoga boga Nereja i Doride,
pratilice Posejdonove

Nerej - starogrki morski bog, otac velikog broja keri - nimfa Nereida
nesan - nesanica

nesaznan'je - nezahvalnost

nee - netko

nescjena - mala vrijednost

nescjena - neast, sramota

nesem, nesi, neso - nisam, nisi, nisu

nesihu - v. nesti

nesin - izrod

nesklad - nesloga, razdor, nesuglasica

neskladan - nesloan, razdoran

neslast - gorina

nesmeran - neizmjeran

nesmeran, nesmiran - neizmjeran, velik

nesmerno - neizmjerno, silno, jako

nesmira - nepravda, nasilje

nesmiran - neizmjeran, golem

nestalen - himben, nepostojan, varljiv; nevjeran; nestalnost - himba, nepostojanost,

varljivost

nestalen - promjenljiv, nevjeran

nestalnost - promjenljivost, nevjera

nestalnost - varljivost, nepostojanost, nevjernost

nestanovit - nestalan

nestanovit - nestalan, nepostojan

nestavno - nestalno
nestavnost - nestalnost

nesti - donositi, donaati

Nesujetak = unverletzt (nepovrijeen).

nete - nee

netopir - imi

netora - nezgoda, neprilika

neumi - nevjet, neupuen, neiskusan

neumolan - neumoljiv

neumoljen - neumoljiv

neumrli - besmrtni

neuzmono - nemogue

neva - nevjesta, mlada ena

nevera - nevjera

nevernik zbantuvani, pobunjeni veleizdajnik

nevidini, dua nekrtenog nezakonitog djeteta, ubijenog u porodu ili jo u utrobi

majinoj, koja luta noima po svijetu u obliku svijetlee kugle, traei smirenje,
otkupljenje i izbavljenje

nevie - nevjeto

nevistac - zarunik

nevodno vino - isto, nerazvodnjeno vino

nevoljen - muen nevoljama

nezahodni - trajan, stalan, est ("nezahodni gost ree se u ali za onoga koji esto
dolazi..."; Akad. rjen.)

nezdrav (gen. nezdravi) - bolest

nezgovoran - neizreciv
nezgovoren - neizmjeran

nei - jedna bolest

nezmonost - nemo

neznan - nepoznat

nezvist - nevjeran

n - nema

ni - nije, nema

ni, nije

ni - neto

ni - neto, ita

ni - nita

ni - trava koja je tek iznikla

nic, nica, nice - niice

niemur - neemu

niemuran - nitavan; nevaljao; tat

niemuren - isprazan; tat

niemurnjak, niemuren, frivolus, nizato upotrebljiv

niesar - niega

nici, nicih, nicim - v. niki

nidan - nijedan

niga - njega; ljubav, milovanje, maenje

nigda - negda, jednom; nikad

nigda - nekad
nigda - nekad, katkad, jednom

nigda(r) - nikada; nekada

nigdar - nikad

nigdar - nikad

nigdar - nikad

nigdar - nikada

nigdar - nikada

nigdar - nikada

nigdar i nigdare - nikada

nigder - negdje

nigder - nigdje

nigder - nigdje

nigdi - negdje

nigdir - nigdje

nigdir i nigdire - nigdje

nigdo - nitko

nigdo, nigdor - nitko

nigdo, nitko

nigdor - nitko

nigdor - nitko

nigdor - nitko

nigdor - nitko

nijemski - njemaki
nika - neka, nekoja

nika - neka, nekoja

Nika - starogrka boica pobjede

nikad(a) - nekad(a)

nikada, nikadar - nekada

nikadar - nekada, koji put

nikadar - nekada, koji put

nikadar - nikada

nikaj - nita

nikaj - nita

nikaj - nita

nikaj, nitar - nita

nikakor - nikako

nikakore - nikako

nikakore - nikako

nikejski koncil - u maloazijskom gradu Nikeji odrana su dva vana crkvena koncila
(325. i 787. godine)

niki - neki, netko

niko i nikor - nitko

nikoko - nekako, nekoliko

Nikt nie wiedzial... (polj.) - Nitko nije znao, zato su bili zamiljeni. "Ja znam (ree
pjesnik), aneo je prelijetao". Svi su uoili gosta, no nisu ga svi poznali.

niktore - nitko

nikudar - nikuda
Nilo - Nil, velika egipatska rijeka

nim - nijem

nim - nijem

nim - nijem

nim - nijem

nima - nema

nima - nema

nima - nema

nimahu na pamet - ne imahu na pameti

nimbus (lat.) - ugled, slava; nedostian, nepristupaan poloa

nimfa - gr. boginja nieg reda; nimfe su predstavljale razliite prirodne sile

nimfa - nia boginja u grkoj mitologiji; lijepa djevojka

nimfa - u starogrkoj mitologiji jedna od boginja drugoga reda (bilo je gorskih, rijenih,
morskih i dr. nimfa)

nimfolept (gr.) - od nimfa zaluen, zanesen

nimiti - nemati

nimost - njemost

nindri- nigdje

ninfa (gr.) - nimfa, vrsta starogrke nie boice; ljepotica, vila

ninja - sada

Nireo - Nirej, jedan od najljepih grkih ratnika pod Trojom, kojemu je, meutim,
nedostajala hrabrost

ni - nita

ni - nita
Ni, Nis, mitski kralj u Megari u Grkoj, imao je ker Scilu odn. Skilu (u naem tekstu
ila po tal. itanju), koja je ocu iupala iz glave zlatnu vlas (po nekim izvorima:
grimiznu), o kojoj je ovisio njegov ivot i sudbina drave; tu je vlas dala Minosu,
neprijatelju oevu, na to se Nis pretvorio u kopca, a Scila u grabeljivu morsku pticu
ciris (ciridu).

niati - njihati, ljuljati

niati - njihati, ljuljati

niati - glasati se kao sova

nie - nita

nie - nita; za nie - nipoto

nie - nitko

nie - nitko

nie - nitko

niekoji, nitarija, nitko i nita

nievnik, nitarija, nikogovi

niskostvo - malodunost

Niso - kralj Megare na Siciliji, ija je sudbina ovisila o purpurnu pramenu njegove kose;
kad je vodio rat protiv kretskoga kralja Minosa, koji je opsjedao njegov grad, ki Skila
odsjekla mu je taj pramen i odnijela ga Minosu, ali ju je Minos prokleo kao izdajicu
vlastitoga oca

nitar - nita

nitar - nita

nitar - nita

nitar i nitare - nita

nito - neto

nito, nitor i nitore - neto

nitor - nita
nitor - nita

nitor - nita

nitor(e) - nita; nitor(e) ne manje - uza sve to, pa ipak

nitor, nitore - nita

nit - niti

nit vu niem ni krivina,

nitac - nt

niti - njegovati, podravati

nititi - nijetiti, podjarivati

nitko - netko

nitkor i nitkore - nitko

nitkor, nitkore - nitko

nitkore - nitko

nitkore - nitko

nizdola - prema dolje

nizdola - prema dolje

nizina, niina - nitavilo

nina - njena, njegovana

Nizo - kentaur Nes, v. Dianira

nizok - nizak

nizok - nizak

nizoko - nisko

noblesse (franc.) - plemstvo

noevati - noiti

noi pervom vusnenje - u prvom nonom snu

Noctis sub silentio - U nonoj tiini

nocuj - veeras

ng - nogu (gen. pl.)

nog(o) - nego

nohat (gen. nohta) - nokat

non omnis moriar (lat.) - neu sav umrijeti; tj. ostavljam iza sebe djela po kojima e me
pamtiti (Horacije)

non so dove - ne znam gdje

non son - nema

norc - budala, luda, glupan

norc - luda

norija - ludost

norija - ludost, budalatina

noriti - roniti

noriti - roniti

norma, zapovijedani crkveni blagdan. Od latinskog: norma, propis

nosac (dem.) - nosi

nosilo (zlatno), barokna nosiljka, feudalna

noka - umanj. od nos, nosi

noka - umanj. prema noga (noica)

noter do - sve do

Nova Indija - Amerika

novak - novi vojnik

noviti - obnavljati

noviti - obnavljati

noviti - obnavljati

noviti se - obnavljati se

novski drokun - zmaj iz Novog, tj. Herceg-novog, koji je bio pod turskom vlau, za
razliku od Kotora koji je bio mletaki; zmaj se nalazio na turskom grbu

nozdra - nozdrva

nu, nut - uzv. nu

nujan - neveseo, tuan

nujan - tuan, zabrinut, snuden

numen (lat.) - boanski mig, znak boje volje; boanstvo uope

numeru (lat.) - broj

numija - nejasna rije

nuna - zipka

nunati (izraz iz djetinjeg jezika) - spavati

nunzio (tal.) - glasnik; papin poslanik, nuncij

nut - eto

nut - eto, evo

nut - eto, no

nut - gle! vidi!

nut - no, eto, evo

nut, nuti - nu

nuternja, utroba; z nuternje prorokuvati znai proricati iz ptijeg droba

nutri - unutra

nuzan'je - potapanje

nuzati - potopiti

Nymphe - na latinski nain pisano nimfa, starogrka nia boginja

Nj
njadra - njedra

nj - njih

nje - njih, njega, njezin

nje - njih; njezin

nje - njoj; vu nje - u njoj

nje, njeje - njezin

nje, njeje - njezin

njega (gen. os. zamj. on u slubi posv. zamj.) - njegov

njej - njoj

njeje - nje; njezin, -a, -o

Njeje - njezino

njejega - njezina (gen. pl.)

njeki - neki

Njemen - rijeka u dananjoj Bjelorusiji i Litvi; utjee u Baltiko more

njemki - njemaki

njih - njihov
njih - njihov

njih sloih u kitu - (pjesme) skupih u zbirku

njijati - njihati, ljuljati

njiju - njih

njiju - njihov (dualski oblik)

njo - nju, ju, je

njustovina (ma.) - kunovina, kunino krzno

O
O mores (lat.) - O obiaji, tj. O kakvo li je to ponaanje

O Patria! Dolce nome... - O domovino, slatko ime

ob - o

ob - o, uz, pri

ob - u

oba bota (dual) - oboje ete biti

obagnati - optrati

obajti (prez. obajdem) - obai, obii

obaliti - oboriti, sruiti

obaliti - oboriti, sruiti

obaliti - oboriti, sruiti, svladati

obarovati - uvati, ouvati

obarovati - obraniti
obarovati - obraniti, zatititi, ouvati, sauvati

obarovati (ob-varovati) - ouvati, obraniti

obarovati, obaruvati - uvati, ouvati

obatriti - ohrabriti

obatriti - ohrabriti

obeno - uobiajeno, obino; ope

obinski - opi, zajedniki

obderati - odrati, zauzeti, osvojiti; zadrati, zaustaviti; sauvati

obderavati - pridravati se

obdraati - postati drag

obdulja - nagrada trkau; utrka; viteka hrvatska igra

obdulja (tur.) - utrka

obeaj - obeanje

obenuti - uvenuti

ober - iznad, ponad

ober - iznad, ponad, povrh

ober - iznad, povrh, vie od

ober - v. obrati

oberh - iznad

obernuti - okrenuti

oberstar (njem.) - pukovnik

obersudac - nadsudac

obeseliti - obradovati, razveseliti

obeseliti - razveseliti

obeseliti se - razveseliti se

obetati - obeati, zavjetovati se, obvezati se

obeteati - oboljeti

obeza - obveza

obeza - obveza

obhajivati - oblaziti

obhiavati - obuhvaati

obhitati - obuhvatiti

obhititi - obuhvatiti, zahvatiti

obhoditi - ophoditi, obilaziti, traiti

obi - obje

obian - blag, lijep, ljubazan (pored normalnog znaenja)

obian - prikladan, pristao, lijep

obino - lijepo

obino - ugodno

obiuvati - sauvati

obide - obie

obide - obie

obijti - obii

obiknuti se - naviknuti se

obil - obilan, obilat

Obili, Milo (?-1389) - srpski plemi, prema narodnoj predaji i usmenoj knjievnosti on
je ubio turskog sultana Murata u bitki na Kosovu
obilnost - obilje

obimlivati - obuhvaati; obimlivati se - grliti se

obimljati - grliti

obirati - birati, izabirati

obist - obijest; obist garla - neumjerenost u jelu i pilu

obist garla - neumjerenost u jelu i pilu

obistraniti - opkoliti

obistraniti - opkoliti, obuhvatiti

obit - obeanje

obit - obeanje

obitan'je - obeanje

obitati - obeati

obitati - obeati, obeavati

obitati - obeavati

obitati (prez. obiu i obitam) - obeati, obrei; obitati se - zavjeriti se, zarei se

obitati (prez. obitju) - obeati

obitati se - nadati se

obitati se - obrei se, obeati, obvezati se

obiti - obuhvatiti, obuzeti

obitil - obitelj

obitovati - obeavati

objaati - jaati

objaati - ojaati
objaiti - ojaati

objestran - obostrance, s obje strane

objeti - obuhvatiti

objeti - obuhvatiti; zagrliti; obuzeti

objeti - obujmiti zagrliti

objist - obijest

obladati - ovladati

obladati - ovladati, svladati; zavladati, prevladati

obladati - pobijediti, nadvladati

obladati - svladati, nadvladati

obladati - svladati; ovladati

obladavnik - pobjednik, vladar

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas - vlast

oblas(t) - vlast

oblasno - dostojanstveno

oblast - mo, snaga, jakost

oblast - vlast

oblast - vlast

oblast - vlast
oblast - vlast, mo, snaga

oblast - vlast, vladanje, ravnanje, mo, jakost

oblediti - zalediti; problijedjeti

Obleka - odjea, haljine

oblien - oblikovan

obliiti - objaviti, oitovati, pokazati

oblika - odjea

obliniti se - ulijeniti se

obliniti se - ulijeniti se, postati lijen

oblisti - obilaziti

oblitati - oblijetati

obliti - ljeti

obliti - ljeti, u ljeto

obliza, sladokusac

obljubiti - zavoljeti

obljubiti - zavoljeti, zamilovati

obljubiti se - zavoljeti se

oblok - prozor

oblok - prozor

oblok (ma.) - prozor

oblomiti - prelomiti

obmititi - podmititi, potkupiti

obnajati - optoiti, ukrasiti, okititi, nakititi

obnoriti - poluditi

oboj - uzv. jao

oboliti - rastuiti, zadati komu bol

obor - tor, ograda, mjesto za stoku

oboriti se - spustiti se, nagnuti se; zapasti (sunce)

obosti - ubosti

obotiti - otei

obraati - okretati, obrtati

obraati - okretati; mijenjati

obramba - obrana

obramba - zatita

obraniti - izraniti, pozlijediti

obraniti - raniti

obrati - izabrati

obrati - izabrati

obrati - izabrati, odabrati

obrati - odabrati

obratiti - okrenuti

obraz (rus.) - slika, svetaka sliica

obrediti - urediti

Obri - Avari

obrist, pukovnik. Od njemakog: Oberst

obrizati - obrezati (muki ud)

obrnit - obratiti, osvrnuti

obrnoti (se), obrnuti (se) - okrenuti (se); navesti, skloniti (na zlo)

obrnuti - okrenuti, svrnuti

obrok - ono to je nekom odreeno, pa i sudbina ("zgodal se taj obrok protivnikom

mojim" - neka se takva sudbina dogodi mojim protivnicima; Pari Eleni)

obrov - opkop, prokop, korito (rijeke)

obriti - zahvatiti vrh, zavladati, ovladati

obrtni - koji se okree

obrubiti - orobiti, oplijeniti, opljakati

obrum - mamac, meka

obanitel, varalica, mistifikator

obanost - pogrda, psovka

obsijan'je - obasjanje

obsine - opsjedne, zauzme

obsiniti - zasjeniti

obsjednik - opsjedatelj

obslanjati - okruivati

obsluiti - odrati, ouvati; izvriti, ispuniti

obteren - obuzet

obteriti - opteretiti

obticati - optjecati

obuditi - potaknuti

obuditi - probuditi

obuditi se - probuditi se
obuhititi - obuhvatiti, pojmiti

obujati - obuzeti, zaokupiti; osvojiti, obuhvatiti, proeti

obujeti - obuzeti, dohvatiti

obujmjen - obuhvaen

obuziti (ob-uziti) - obuhvatiti uzama, zarobiti, svezati

obveriti - izvriti

obvrii - okriviti, optuiti

obzida - zid oko neega, bedem, ograda

obzivati - obzijevati, zijevati oko ega

obznaniti - rei, priopiti, objaviti

o (zapravo oi, prez. ojdu i ojdem, ou i oem) - pustiti, ostaviti, napustiti, zanemariti;
otii

o (zapravo oi, prez. ojdu i ojdem, ou i oem) - pustiti, ostaviti, napustiti, zanemariti;
otii

o, oi (prez. oem) - ostaviti

o, oi (prez. oem) - ostaviti

o, oi (prez. oem) - ostaviti

o, oi (prez. oem) - ostaviti

oa - otac

oa (stari) - djed

oac - "rupa na prstenu u kojoj stoji dragi kamen" (Akad. rj.)

oahtati - oeati, izgrepsti

oamati - dugo ekati, ukoiti se od ekanja

oi (prez. oem i ojdem) - pustiti, ostaviti, okaniti se, zanemariti; otii; proi, minuti
oi (prez. oem) - ostaviti

ocijerati - kesiti se

oikati - oekivati, ekati

oin - oev

ociriti - isceriti, iskesiti

oititi - oitovati, objaviti, iznijeti na vidjelo

oititi - oitovati, objaviti, iznijeti na vidjelo

oitovati se - objaviti se

oituvanje - iskazivanje, pokazivanje

oivestno - oevidno

od davnja - odavna, ve dugo

od jezika od svih naju - svih nas koji govorimo istim jezikom

od jezika od svih naju - svih nas koji govorimo istim jezikom

od ljuvezni potajnice - tajne posrednice u ljubavi

od mila - od alosti

od nevolje, glada brani.

od potribe jest - potrebno je, treba

od zalih - od zala

odajti - otii

odar - krevet, leaj

odar - krevet, postelja, leaj

odarvati se - othrvati se, oduprijeti se

odbii - pobjei, raspriti se

odbignuti - pobjei, udaljiti se

odbigovati - izbjegavati

odbirati se - odvojiti se

odckvrnuti - oskvrniti

oddaljati - udaljavati

oddiliti - udaljiti

oddiljati - udaljavati

oddojiti - odojiti

odduriti - zamrziti; odbiti

oem, oe - v. oi

oem, oe, oe - v. o

odnije - odjea, odijelo

oder - hodider, hajde

Oder - Odra

odti - odjenuti

odhajati - odlaziti

odhajati - odlaziti

odhoditi - odlaziti

odhoditi - odlaziti

odi - ovdje

odi - ovdje

odi, odijte, odiju - v. oditi se

odia - odjea, plat

odien - slavan, proslavljen

odien - slavan, proslavljen

odiiti - pohvaliti, proslaviti

odihaj - predah

odijeliti se - odvojiti se, rastati se

odijeljen'je - rastanak

odijeljen'je - rastanak

odije - odjene

odiliti - rastaviti

odiliti - v. oddiliti

odiliti se - odijeliti se, odvojiti se, rastati se, oprostiti se, otii, poi

odiliti se - rastati se

odiliti se - rastati se

odiliti se - rastati se

odiliti se - rastati se

odiliti se - udaljiti se

odiljati - v. oddiljati

odiljati se - rastajati se

odiljen'je - rastanak

oditi - odjeti, odjenuti

oditi - otii

oditi (se) - odjenuti (se), obui (se), zaogrnuti (se)

odizada - straga, odzada

odje - ovdje

odjesti se - odjenuti se

odkol - otkad, otkako

odkole - otkad

odlaiti - odgaati, zavlaiti

odliiti - odluiti

odlog - olakanje, odgoda

odluak - odluka

odluen'je - odluka, nakana; zamisao

odluiti - odluiti, odrediti; odvojiti, odijeliti

odluiti - odrediti

odmetac - povraz

odmetati se - odricati se

odmitati (part. odmiui) - odbacivati

odmiti - odvratiti, odgovoriti

odmjena - zamjena

odnaati - odnositi

odneti (odnam, odne, odni) - ukloniti

odnimiti - oduzeti

odnimiti - oduzeti

odnud - odonuda, otuda

Odoakar - gotski kralj iz V. st. n. e; 476. g. svrgnuo posljednjeg rimskog cara i postao
prvi barbarski vladar Italije

odojiti - v. oddojiti
odoljen - ljekovita trava (lijek od nje umiruje rad srca)

odor - krevet

odor - plijen

odor - trud, muka; plijen, pohara

odovdi - odavde

odperti - otvoriti

odprauljati - otpremiti, otpuivati

odpraviti - otpremiti, otputiti

odpravljati - upravljati, usmjeravati

odpriti (odpru) - otvoriti

odpuditi - otjerati, odagnati

odpuati - otputati

odrenem - prez. od gl. odgnati

odreni - prez. 3. l. sg. od glagola odgnati

odriti - oplijeniti, opljakati

odastak - odlazak

odsei se - odvojiti se, udaljiti se

odsedoh - odsjedoh (konja Pegaza, tj. sjahao sam)

odsesti - sjesti; sjaiti

odskoiti - uskoiti (iz vojske), odmetnuti se

odsuditi - osuditi

odsujeno - presueno, odlueno

odtei - odlazei ostaviti

odtri - odhrvati

odudriti - uzvratiti udarac

oduravati - mrziti

oduriti - zamrziti; odbiti

oduziti (od-uziti) - rijeiti uza, osloboditi

Odvajati se = od neega se dijeliti, neto ostavljati.

odvari - odbaciti, odstraniti, odrei

odvee - odvie

odvetina, advocatura, ono to se plaa odvjetniku, advokatu

odvetek - batinik, nasljednik

odvetek - odvjetak, batinik, nasljednik; potomak

odvezati - odrijeiti

odvi - odvie

odvit - odvjet, odgovor

odvitnica - odvjetnica, zagovornica

odvjetan - koji se moe ispriati, odgovoran

odvratiti - uzvratiti; odvratiti, okrenuti

odvratiti se - odvratiti se, odstupiti, napustiti

odvri (prez. odvrem) - odbaciti

odvrii - odvri, odvrgnuti, odbaciti, odrei (se)

odvriti se - odvrgnuti se

odak (tur.) - ognjite, dimnjak; dvor, kula, kua, dom

oddenuti - otjerati
odenuti (prez odenem) - otjerati

odzgar i odzgor - odozgo

oficij - molitva (iz brevijara)

oficij (lat.) - moljenje brevijara, slubena molitva

ofrustati (tal.) - izbievati

Og - amorejski kralj u Baanu

ogada - gaenje

ogajn - vatra

ogarditi - nagrditi

ogenj - oganj, vatra

ogerli, okovratnik

oglan - djeak, momak

oglavlje - dio konjske opreme koja je konjima na glavi

ogled - primjer; ogledalo, zrcalo

ognen - vatren

ognivo - kresivo

ognjenit - vatren

ognjeniv - vatren

ognjeina, vrsta poreza, koji se plaa po pojedinom ognjitu

ogoj - pogodnost

ogovor - ogovaranje; osuda; ugovor, pogodba

ogriviti - (nejasno znaenje)

ogrizivati - brstiti
ogrljaj - ogrlica

ogrustan - odvratan

ohajati - ostaviti, zapustiti

ohajati se - okaniti se

ohajati se - ostaviti se, pustiti, okaniti se

ohiniti - prevariti

ohoditi - ostavljati, naputati

ohoditi - pustiti, ostavljati, izostavljati, zanemarivati

oholas - oholost

oholas - oholost

oholas - oholost

oholas - oholost

oholas - oholost

oholast, oholija, oholstvo - oholost

ohotnost - enja, elja, volja, tenja

ojavljati se - odazivati se

oje - ostavi (od ojti, oi)

ojmo - ajd'mo

ojt(i) - v. o

ojti - ostaviti

ojti (prez. ojdem) - ostaviti, izostaviti, propustiti, zanemariti; okaniti se

k - oiju (gen. pl.)

okazionalizam - smjer u filozofiji 17. st. koji je uzajamno djelovanje due i tijela tumaio
neposrednim boanskim utjecajem
okiniti (ma. kin - nakit, ures) - uresiti

okol - krug, tabor, zbor

okoli - krug, svemir

okoli - okolina (sve to nekoga ili neto okruuje: krug, okrug, svijet, prostor, kolo,
toak, obod, okvir, ograda, opseg, kugla, pojas uzduha, klima, podneblje - sva su ta
znaenja [i jo neka druga] navedena u Akad. rjen.)

okoliti - ogrliti

okon - konac, kraj, smrt

okon - oko, okolo

okoran - okrutan

okoran - otvrdnuo, otar

okoran - otvrdnuo, otar, krevit

okoren - okorio, tvrd; strog

okornost - okrutnost

okoruniti - okruniti

okosit - osoran, "koji se okaa na koga" (Akademijin rjenik)

okoljiv - grub, svadljiv, naprasit

okraj polna - oko podneva

okrepeti - ukoiti se, odrvenjeti

okriliti - okruiti, zakriliti, zatititi; obuzeti, obuhvatiti

okripivati - okrepljivati

oksjena - v. hoksjena

oktrojirka (prema franc.) - neto nametnuto odozgo, naroito zakoni koje donese najvia
dravna vlast bez sudjelovanja narodnih predstavnika; samovolja

okulari (tal.) - naoale

ol - il, ili

olenjka, uljenica

olika - maslina

oljubiti - zavoljeti

omaknuti - poderati, otrcati

oman - "oman" je valjda balzam "amonium" koji spominje i Vergilije u eklogi III, 89. i
IV, 25 (tefani)

omarziti se - omraziti, ogaditi

omarznuti - omrznuti, smrznuti se

omazati - namazati

omaziti - omazati, namazati

omeglavec, varalica

omeknuti se - sruiti se, spuznuti

Omer - Homer

Omer - Homer, starogrki pjesnik Ilijade i Odiseje

omiljati - onemoati; onesvijestiti se

omiljati - onesvijestiti se

Omir - novogrki nain itanja imena Homer

omiti - umiti, oprati

omraza - mrnja

omraza - mrnja, zavada, neprijateljstvo

on - on; onaj

on - onaj

On peut tout, quand on veut. Jacottet. (franc.) - Sve se moe kad se hoe.
onada - onda, tada

onager (gr.) - vrsta divljeg magarca

onak - onakav

onak(o) - ovako, tako

onas - odmah; onda

onde - ondje

onde i ondi - ondje

ondruna - nejasna rije (Akad. rj.)

oni - oni; onaj

ontrat - onda

opaiti - izopaiti, pokvariti

opadanje - padanje

opalizacija - prelijevanje boja, ljeskanje, blijetanje (prema dragom kamenu opalu)

opartiti se - opteretiti se, natovariti se

opaaj - opasaj, pojas; biti dobra opaaja - biti irok u struku

opasti - pasti

opasti - pasti

opazan - oprezan

opina - drutvo

opina - druba

opiti - obiavati

opiti - obiavati

opiti - obiavati
opiti - obiavati

opiti - obiavati; upotrebljavati

opei - zagrijati, upaliti

operan - vrijedan

opernguker (njem.) - kazalini dalekozor

opervi - prvi put

ophititi - obuhvatiti, ogrliti

ophoditi - opkoljivati

Opiano - Opijan, grki pjesnik (II. st. pr. n. e.), autor didaktikog epa O ribolovu

opirati - prati, ispirati

opirati - prati, ispirati

opitati - upitati

oplahen - uvenuo

oplaiti - uplaiti

oplasnuti - splasnuti

oplaviti - plavilom obojiti

opleak - vrsta enske koulje

opoldne - oko podne

opor - otpor

oporuiti - posvetiti, namijeniti

oprava - djelo

oprava - haljina

oprava - haljina; odijelo

oprava - odjea

opravica - haljinica

opraviti - izvriti

opraviti - uiniti, izvesti; opravdati; spraviti

opraviti - uiniti, obaviti

opraviti se - spraviti se, pripraviti se

opravljati - initi, raditi

opretiljati - udebljati se, ugojiti se

opriti se - oduprijeti se

oproenje - oprost

oprostiti - osloboditi; ukloniti, olakati

opruditi - opuriti, udariti

opaniti - osramotiti; opanost - sramota, sramoenje

opsinuti - osvijetliti

opsivati - opsijevati, obasjavati

opstraniti - opkoliti, okruiti

opstupiti - okruiti, opkoliti, opsjesti

opsuditi - osuditi

optei - optrati

opticati - optjecati, trati amo-tamo, optrkivati (pored obinog znaenja: tei okolo)

optren - optereen

optren - optereen

opuati - naputati
opustiti - ispustiti

ora - sat (vrem.)

ora - sat (vrem.), vrijeme

ora - sat; ora suda Bojega - trenutak Bojega (posljednjeg) suda

orajiti - ispuniti (rajskom) radou

oral - orao

oranj - redak

Orao - Austrija (koja u grbu ima orla)

oraje - orahova uma

orate pro nobis - molite za nas

Orcagna, (Andrea di Cione, 1308-1377) - firentinski slikar i graditelj

ordonanc (franc.) - vojnik dodijeljen komandi za prenoenje naredbi, za vrenje sitnih

kancelarijskih poslova i sl.

Orfej - mitski pjeva iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i
zvijeri da ga sluaju.

Orfej - u starogrkoj mitologiji pjeva koji je svojim pjesmama pokretao drvee i peine i
krotio divlje zvijeri

orfejski - pridjev prema orfeum (gr.-lat.), zabavite, muziko drutvo

Orfeo - Orfej, mitski pjeva iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga sluaju.

Orfeo - Orfej, mitski pjeva iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga sluaju; kada je njegova ena Euridika umrla od zmijinog ugriza,
Orfej ju je pokuao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekrio uvjet da se nee osvrtati
da je vidi prije nego to izae na povrinu

Orfeo - Orfej, mitski pjeva iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga sluaju.

Orfeo - Orfej, mitski pjeva iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga sluaju.
organi - orgulje

organi (mn.) - organ, orgulje

orih - orah

Orion - u starogrkoj mitologiji sin Posejdona, divovski lovac, po kojemu je nazvano i

sazvjee

ormanica - laka senjska laa

orologio (tal.) - sat; misli se na posebno konstruirani sat u Tore del orologio u Veneciji na
Trgu sv. Marka, u kojemu dvije velike muke figure otkucavaju tono vrijeme

oroslan - lav

oroslan - lav

oroslan (ma.) - lav; zenit

oroslan, oroslanski, lav, lavlji. Od madarskog: oroszlan. Turski: arslan, lav

orsag - drava, zemlja; orsaka velika gospoda - dravni odlinici, plemii, magnati

orsag - drava; zemlja

orsag - drava; zemlja

orsag (ma.) - drava, zemlja, kraj

orsag (ma.) - zemlja, drava

orsag, drava. Rusag, regio. Od madarskog: orszg

oad - otiavi

osal - magarac

osao - magarac

oarbiti se - otrbiti se, okrezubiti

oe - jo, jote

osel - magarac
osel - magarac

Osib, Osip - Josip

osiditi - osijediti

osin - sjena

osin - sjena

Osip Baramatin - Josip iz Arimateje, bogati Isusov sljedbenik koji mu je poklonio

grobnicu. Maruli ga zove Baramatin zbog pogrenog itanja latinskog ab Arimathaea

osjak, Senatula tinctoria, vrsta biljke

osjeka - oseka

oskoruva - oskorua, vrsta voa

okropiti - pokropiti

oskuben - poupan

oskupsti (prez. oskubem) - upati

oskupsti (prez. oskubim) - upati

oslaati - osladiti

oslak - magari

olja - magarea

olji - magarei

olji - magarei

olji - magarei

osmuditi - opaliti, oei

osmujiti, spriti, opei

osnobiti - ozlijediti

osnovati - izmisliti
osnovati se - izmisliti

osoj - osojna, sunana strana

osojan - koji je u sjeni, sjenovit, zasjenjen

opotan - osramoen, ponien

opotati - osramotiti

opotati - osramotiti, narugati se; opsovati

ostajenje - ostanak

ostar - otar

ostati - ostaviti

ostati - pored obinog znaenja jo i: prestati, okaniti se, proi se, ostaviti, zakazati,
zatajiti (oba posljednja glagola u znaenju: ne izvriti, iznevjeriti nade)

ostati - pored obinog znaenja jo i: prestati, okaniti se, proi se, ostaviti, zakazati,
zatajiti (oba posljednja glagola u znaenju: ne izvriti, iznevjeriti nade)

ostati na rosi - ostati usjedjelica

ostavljati - ostavljati, odricati se; proputati, zapostavljati

Ostija - grad na uu Tibera, luka grada Rima

ostinuti - ohladnjeti

ostinuti - ohladnjeti, omlitaviti

ostraviti se - ostati zaaran, zaljubiti se

ostriti - otriti

otro (tal.) - jugo, juni vjetar

osud - osuda

osujen - osuen; osudenik

osupnost - strahota, zaprepatenost

osvaditi se - optuiti, okriviti

osvalina, presvalina, vrsta crkvene kmetske dae, koja se plaa na dan svetoga
Osvalda

osveen'je - posveenje

osvem - osim

osvjetljavati se - osveivati se

otai, otajti (prez. otajdu i otajdem) - otii

otae - otie

otaj - potajno

otaj - taj

otaj - tajno, potajno

otajti - v. otai

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar

otar - oltar, rtvenik

otar - oltar, rtvenik

otavan - mokar, vlaan, natopljen

otin - oev

otdliti se - udaljiti se

otegnuti se - protegnuti se, rastegnuti se

otepsti - otresti
otezati - odvraati, odvlaiti

othajanje - odlazak, odlaenje

othajati - odlaziti

othajati - odlaziti; bjeati; letjeti

othititi - odbaciti

othititi - odbaciti

otijemna - lantina, motka na brodu koja dri jedro

otim - otmica

otimlivati - otimati

otirati - naputati

otien - odbijen, otisnut

otiten - odbijen

otit - v. hotiti

otiti - otii

otiti (prez. otidem, imp. otidi) - otii

otiti pro - otii, nestati

otkladati - proputati

otkli - otkad, od kada

otkojiti - othraniti, podii na noge (dijete)

Otman - Turin; otomansko carstvo, Turska

oto - eto

oto - eto

oto - evo
oto - to

oto -eto

otole - odavle

otomaljski - otomanski, turski

otonjaj - malo, slabo, povrno

otonjaj - povrno, malo, slabo

otpirati - otvarati

otpreti - otvoriti

otpreti - otvoriti; otpirati - otvarati

otprt - otvoren

otribiti - otrijebiti, oplijeviti, oistiti, isprazniti

otrok - dijete

otrok - dijete

otsuda - odavle

otuje - otuda

otuje - otuda, odavle

otvri se - odrei se, odbaciti

ouvertura (franc.) - predigra, uvod

ov - ovaj

ov - ovaj

ov i ovi - ovaj

ovaditi - optuiti, okriviti

ovainiti - osramotiti, oskvrnuti

ovda - ovuda

ovde i ovdi i ovdika - ovdje

ovehati - poveati

ovenuti - uvenuti

ovenuti - uvenuti

overstlajdnandissa, potpukovnica

Ovid - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
uvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, pie dvije glasovite
zbirke elegija Tristia i Ex Ponto

Ovidij - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
uvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, pie dvije glasovite
zbirke elegija Tristia i Ex Ponto; ljubav od bludnih en odnosi se vjerojatno na njegovo
djelo Ars Amatoria

Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor uvenih
Metamorfoza; prognan na Crno more, gdje je i umro, pie dvije glasovite zbirke elegija
Tristia i Ex ponto.

Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor uvenih
Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, pie dvije glasovite zbirke
elegija Tristia i Ex Ponto.

Ovidio - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
uvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, pie dvije glasovite
zbirke elegija Tristia i Ex Ponto.

ovo - eto, evo

ovo - ovo; evo

ovolici - ovakvi

ovsenjak, kruh zobeni, zobenjak

odenuti - otjerati

odenuti - otjerati

odenuti - otjerati
ozebiti - ozepsti

oet - ocijeen

oica - lica

oidati - oekivati

ozirati se - obzirati se, pogledavati; mariti, brinuti se

oiti - oivjeti

oznanjen - objavljen, proglaen

oznobiti - uiniti jadnim

ozoja - odvie, suvie; veoma

ozoja - veoma, mnogo

ozriti se - osvrnuti se, pogledati

ozriti se (prez. ozrim se) - obazreti se, osvrnuti se

ozubiti se - oprijeti se, postati zubat, suprotstaviti se, "pokazati zube"

oura (lat. usura - kamate) - lihva

oura, lihvar, foenerator. Od latinskog usura: kamate

ozvati - zvati, nazvati

P
paati - smetati, dirati

pacati, stavljati u "pac", u salamuru. Od njemakog: Beiz

paiti - smetati, prijeiti, koditi

paiti - smetati, koditi, uditi

paolat, caluatica, poculica, enska pea. Od madarskog: patyolat, najfinije platno

pacta conventa (lat.) - sporazum, ugovor (ovdje ugovor iz 1102. kojim su Hrvatska i
Ugarska sklopile personalnu uniju)

padim - palim

Padva - Padova

Paestum - danas mjesto Pesto jugoistono od Salerna u junoj Italiji, neko grki grad;
poznat po ruevinama dorskog Neptunovog hrama iz 5. st. pr. n. e.

pahati - mahati, vijoriti

pain (gr.) - pean, pobjednika pjesma, pjesma zahvalnica, hvalospjev

pajda, drug, prijatelj u zlu, suprug. Po madarskom: bajtrs, pajts

pajnkrt, dijete nezakonito

pak - opet, nanovo, onda, zatim

pak - opet, nanovo, onda, zatim

paka - opet, nanovo

paka - pak, zatim

paka - potom

paki - pa, pak; opet, zatim, onda, ponovo

pala (tur.) - sablja

palaa - blagovaonica; soba

Palade - nadimak boice Atene

Palade - pridjevak Atene, grke boica mudrosti, kao jake i hitre djevice

palandra, bludnica u najbrutalnijoj psovci, kao flundra, ena koja se doskitala iz

nepoznata svijeta, iz zloglasnih daljina, "iz Flandrije"

palanjek, stup, kolac. Od latinskog: palanga

pala - krvniki ma

Palatin - jedan od sedam rimskih breuljaka; v. sedmera brda

palazzo (tal.) - palaa

palenica, procijep za prste. Vrsta sredovjenog muila

Palestrina, Giovani Perluigi da (1525-1594) - talijanski skladatelj, autor glasovite Mise

pape Marcela; njegov stil postao je uzor crkvene vieglasne glazbe

palingenezija (gr.) - ponovno raanje, reinkarnacija

palmeta (franc.) - ukras u obliku palmina lista ili granice

palok - " 'na paloku' se uzima kad je neto metnuto tako da moe svatko uzeti i odnijeti, t.
j. nije sakrito ni zakljuano" (Akad. rj.)

palo (ma.) - ma

pamet - spomen, uspomena, sjeanje

Pampeluna (Pamplona) - grad na sjeveru panjolske, nekad prijestolnica kraljevine

Navarre

Pan - starogr. bog uma, zatitnik stada i pastira

Pan - starogrki bog uma, pokrovitelj stada i pastira

pan (e.) - gospodin

pan (tal. panno) - tkanina, sukno, haljina

pana (tal. pancia) - trbuh

panador (tal.) - vrsta sukna sa zlatnim nitima

panati, povezivati se, spletati se, ljubakati. Od njemakog: Pantscherl, potajno

ljubakanje

pancijer - oklop

pandemonij (gr.) - skup zlih duhova

panegirik (gr.) - hvalospjev, pretjerano hvaljenje nekoga ili neega

panjka - kleveta

pantera - patronta, torba za puane naboje

pantlek (prema njem.) - traka, vrpca (oko eira)

pantun (malaj.) - malajska pjesnika vrsta sa strofama od etiri unakrsno rimovana stiha

paoma - palma

paoma - palma

paoma - palma

paoma - palma

paomni - prid. prema paoma, palma

paperu - papir

Papini, Giovanni (1881-1956) - talijanski knjievnik, pisac fantastinih i apsurdnih pria,

buntovan anarhist, ateist; kasnije smireni obraenik

papranjen - zapapren

para - ini se

para - dua

paradiomska - rajska

paradi - raj

paradiom - raj

parati se - initi se

parija - prija, dota

parfen (franc.) - parfem

Parid - Paris, sin trojanskog kralja Prijama koji je oteo lijepu Helenu, to je bio povod
trojanskog rata

parija - u Indiji ovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "neist"

parija (ind.) - u Indiji ovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "neist"

parilo, kipuom vodom preliveno meso ili rublje u kipuoj vodi; od pariti, vaporare
parip (gr.) - konj, kljuse, konjusina

pariti - initi se

parjati - ostaviti

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parjati - ostaviti, napustiti, odagnati

parkli, pande

parlati (tal.) - govoriti, rei

parlavita, brbljavac. Od francuskog: parler i vite, govoriti i brzo

Parnas - prebivalite Muza u starogrkoj mitologiji

parnja - raspra, spor

parona (tal.) - gospoa, gospodarica

parsi - prsa

parst - prst

parsura - prsura, tava

part (lat.) - dio, strana

parta (ma.) - vrpca za glavu, nakit na glavi djevojke koji je oznaka djevojatva

parun (tal.) - zapovjednik broda

parvanji - prvanji, prvotan, prijanji

parvo - prvo, prije

pasac - pojas, pasica

Pasanec Andrija, uz Gupca i Gregoria, jedan od voa seljake bune 1573

pasati - opasati pasom

pasati - pasti, opasivati

paiti se - uriti se

paiti se - uriti se

pasivati (tal.) - prolaziti

pasko nositi - brinuti se, uvati, nadzirati, paziti

pamaga (tur.) - papua

Pasoglav - ime mongolskog kralja u narodnoj predaji; Mongole, ali i Hune i Avare, na
narod nazivao je Psoglavci

pasoglavci - narodni naziv za Avare i Tatare (Mongole) koji su 1242. provalili u Hrvatsku

paovabec, ded paovabec, mlaka proljetna kia, koja mami travu da poraste za pau

pasti - 1. pasti; lei; 2. opasivati, pasati; 3. pasti, hraniti

pastirnica - pastirska pjesma

Pastourelle (franc.) - pastorala, pastirska pjesma

pat - ugovor

patakun, vrsta starinskog novca

patancija (patantija) - lumbarda, granata

patancija, eksplozija topa, odjek grmljavine topovske

patarenac - bogumil

patarinski - patarenski, heretiki, bezboniki

patekar - ljekarnik, apotekar

pater (lat.) - otac; redovnik

Patria o mea creatrix, patria o mea genitrix (lat.) - Domovino, moja stvoriteljko,
domovino, moja roditeljko! (Katul)

patrio qui more (lat.) - koji po obiaju otaca

patriti - pripadati, dolikovati

patrun (tal.) - kapetan broda

patrun (tal.) - upravitelj, zapovjednik broda

pav - paun

pav - paun

pav - paun

pava, paun

pavilon, zastava. Od francuskog: pavillon

Pavlimir - drama hrv. pjesnika Junija Palmotia (1606-1657)

pavoina - pauina

pavuk - pauk

Pazipha, Pasifaja, ena Minosova, sestra Kirkina, majka Fedrina (v. sljedeu biljeku).

pe - ii e; po njih senja pe - po njima e ii sanja

pean (gr.) - zanosna pjesma, hvalospjev

pean (gr.) - zanosna pjesma, hvalospjev

Peantov Philoktet (Filoktet), jedan od Grka koji su poli na Troju; kad su Grci putem
prema Troji pristali na otoku Hrisu da obnove zalihe pitke vode Filokteta je ujela zmija u
nogu i rana mu se dala na zlo te je strano zaudarala; zato ga drugovi ostave na otoku
Lemnosu da tamo umre; bogovi su meutim htjeli drugaije, pa kako je Filoktet bio
posjednik nepogreivih Heraklovih strijela, odredili su da od njegove ruke ima pasti
Paris; to se i dogodilo i odatle "prispil na rasap od Troje", gdje je ozdravio te nije trebao
"nogu pritarti."

pea - komad

pea (tal. pezzo) - komadi, dio

peal - bol

peal - bol, tuga, alost, jad, bijeda, nevolja; otidi k peali, otidi da te n - (kao dananje
npr.) idi do jada, idi nevidom

peal - tuga

peal - tuga, nesrea

peal - tuga, alost

peal - tuga, alost

peal - tuga, alost, tjeskoba; briga, skrb

peal - alost, tuga

peal (rus.) - tuga, bol

pealan - tuan, tjeskoban; zabrinut; brian, skrban

pealno - brino, skrbno, usrdno

peanje - peenje; na peanje - za peenje

peao, peal - bol, tuga

peaon - alostan

pei se - brinuti se

peiti - ugristi

ped - pedalj (. roda)

pedepsa - kazna

pedepsa - kazna

pedepsa - kazna

pedepsa (gr.) - kazna

pedepsa (lat.) - kazna

pedepsan'je - kazna, kanjavanje

pedepsanje (lat.) - kanjavanje

pedepsati - kazniti

pedepsati - kazniti

pedepsati - kazniti

pedepsati - kazniti

pedepsati - kanjavati

pedepsati, pedjepsati, pedipsati - kazniti

pedipsa - kazna

pedipsa - kazniti

pedipsan - kanien, pedepsan

pedipsati - kazniti

pedipsati - kazniti, kanjavati

pedjeps - kazna

pedjepsan - kanjen

pedjepsan - kanjen

pedjepsati - kazniti

pedut (tal.) - kormilar

Pegaz - krilati konj iz grke mitologije, simbol pjesnikog nadahnua

pehnuti - taknuti, ubosti

pejati - voditi

pekel - pakao

pekel, pakao

peklar, prosjak. Od njemakog: Bettler

pekljar, petljar (od njem. rijei Bettler) - prosjak

pekva, zdjela u kojoj se pee peenje

pelati - voditi

pelati se - voziti se

pelati, voditi

pelda - primjer

pelda - primjer

pelda - primjer

pelda (ma.) - primjer, uzor

pelegrin (lat.) - putnik, hodoasnik

pelenica, prisveta - pelena u koju je Bogorodica povila Isusa. Relikvija presvete pelenice
uva se u dubrovakoj katedrali.

pelin, pelina (pridjev) - gorak, gorka

pelina - rastuena, tuna, ogorena

pelivan (tur.) - cirkusant, akrobat

peljat (ak.) - voditi

peljati - voditi

peljati - voditi

peljati - voditi, nagoniti, poticati

Pemka - ehinja

Pemko - prema Pemac, Pemska (od njem. Bhmen), donekle podrugljivi naziv za ehe i
eku

Pen - pjen (gen. pl.)

Penat - v. Bat
penati - starorimski kuni bogovi

pendisati (tal.) - visiti

pender (tur.) - prozor

pender (tur.) - prozor

pender (tur.) - prozor

pender (tur.) - prozor

pender (tur.) - prozor

pengan (tal.) - naslikan

pengati (tal.) - slikati

pengatur (tal.) - slikar

peniz - nejasna rije (Akad. rj.)

Pensando al Bel ch' eta non cangia o verno (tal.) - Mislei na Lijepo to ga ne mijenja
ni vrijeme ni godinje doba

pentur (tal.) - slikar

pepsin - ferment u eluanom soku koji rastvara bjelanevine i time pomae probavi
hrane

per amorem dei (lat.) - za ljubav boju

per aspera (lat.) - dio latinske poslovice Per aspera ad astra - kroz trnje do zvijezda

per li primi - prvih dana

per moji dui - na moju duu, doista

per pedes apostolorum (lat.) - nogama apostola, tj. pjeice, kako su hodali apostoli

Perat - Perast, grad u Boki kotorskoj

perasti - pernati, krilati (konj perasti - Pegaz)

perche stare boncompani (tal.) - da ostanu u dobrim odnosima

perdliv - koji isputa vjetrove, prdi

perdo (perda) - ograda, naslon

perdulek, omalovaujui izraz za sitniavu osobu

peren - pernat, iskien perjem

perenit - zakien perjem (perjanicom)

Pergam - tvrava u Troji, a katkad i zamjena za samu Troju; takoer i antiki grad u
Maloj Aziji (danas Bergama u Turskoj)

perie - pera (za pisanje), pisaljke

periculum in mora (lat.) - opasnost je u odgaanju

perje - perjanica, nakit za kacigu ili vojniki eir

perkelt, telei gula. Od madarskog: prklt

perla - biser

perlat - prelat, crkveni dostojanstvenik

pernica - blazina, perina

pero - krilo (pored obinog znaenja)

perorirati (lat.) - opirno, patetino govoriti

peroti - krila

perin soldaki, Glechoma hederaceum, vrsta biljke

Perso - Perzej, starogrki mitski junak, koji je ubio Meduzu, oslobodio Andromedu i dr.
(ne Andromahu, kako navodi Ranjina)

perona (lat.) - osoba

perona (lat.) - osoba, linost

Perun - slavenski vrhovni bog gromovnik; Maurani ga koristi umjesto Jupiter (Zeus)

Perun - staroslavenski vrhovni bog

Perun - vrhovni slavenski bog-gromovnik

perut - krilo

pervlje - ranije

pervo - prije

psan - pjesma

peke - dar, poklon

peke uiniti - darovati

peteh (pl. petesi) - pijevac, kokot

peti - pjevati

peti - pjevati

peti - pjevati

pti - pjevati

peti (poju, pojem) - pjevati

petje - pjev, pjevanje; pjesma

petje - pjevanje

ptje - pjevanje

Petka - brdo iznad Grua u Dubrovniku

petlarija (njem.) - prosjaenje

petljar - prosjak

petljar - prosjak

petljar - prosjak

petljarski - prosjaki

petra - Igra rijei: latinski (grki) "petra" znai kamen.

pezda, ovjek koji puta vjetrove (tiho)

pezdec, puvanjak, emissio crepitus ventri taciti

Phedra, Fedra, ki Minosa i Pasifaje, ena Tezejeva; zaljubila se u svoga posinka,

Tezejeva sina iz prvoga braka, Hipolita, a kad ju je ovaj odbio, optuila ga je za nasilje i
objesila se; time je prouzrokovala i smrt Hipolitovu pod kopitima vlastitih njegovih
konja.

Philis, Filida, ime prijateljici starorimskog pjesnika Horacija.

Philomena, zapravo Filomela, ki atenskoga kralja Pandiona i sestra Prokne, ene

trakoga kralja Tereja; kad ju je ovaj oskvrnuo, Prokna je Tereju (u sporazumu sa
sestrom) vlastitoga sina Itisa zaklala i priredila za jelo; kad je Terej spoznao sav uas,
navalio je na ene, no Prokna se pretvori u slavuja, a Filomela u lastavicu; sam Terej
pretvorio se u pupavca koji stalno goni slavuja i lastavicu.

Phoebus - Feb, jedan od nadimaka boga Apolona, kao boga svjetla i sunca

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

pia - hrana

piccolo (tal.) - konobarski naunik

pice - kotica

pie - pie; v. pitje

Pierko Buni (1780-1846) - dubrovaki pjesnik i dramski pisac; god. 1813-1814, kad je
propadala francuska vlast u Dubrovniku, vrlo se hrabro borio protiv Francuza i bio teko
ranjen; kad poslije toga nije u rodnom mu gradu uspostavljena nekadanja sloboda, otiao
je u emigraciju, no kasnije se vratio

pifar - svirala

pifkati - svirati na svirali

pihati - puhati

pihati - uzdisati

pihati - uzdisati

pihati, dirati, doticati

pijar - pehar, vr

Pijast - gostoljubivi poljski teak, otac Zemovita, mladog junaka koji je prema
pripovijedanju Martina Gallusa pobijedio u Gnjeznu kneza Popjela i sam postao knezom

pijerg (gr.) - toranj, kula, tvrava

Pijeride - muze, vile, nazvane prema pokrajini stare Makedonije: Pijerija (napomena iz
Vrazove ostavtine)

pijerski - blagdanski, sveani, pirski

pijerski - blagdanski, sveani, pirski

pijevac - pjesnik

pika, koplje. Od njemakog: Picke

pikast - tokast, pjegav

pikat (tal.) - jetra

pilav - tursko jelo od rie

pilda (ma.) - primjer, uzor

pilicari (tal. pellicciaio) - krznari, koari

piligrin (lat.) - putnik, hodoasnik

pili - pie

piljug - klica, mladica

piljug - klica, mladica

pilko, grobar, u zagrebakom lokalnom znaenju. Od latinskog: vespillo

pimfarata - svirka

pina - pjena

Pinij - Monte Pincio, breuljak u Rimu

Pindar (oko 518-442), starogrki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najvei
starogrki liriar

Pindaro - Pindar (oko 518-442), starogrki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao
najvei starogrki liriar

pinez - novac

pinez - novac

pinez - novac, novi; novci, bogatstvo

pinez (staronjem.) - novac

pinta, vinska mjera od dvije holbe, to jest dva polia, to jest litra. Pod tim simbolinim
imenom osnivali su se poetkom osamnaestog stoljea po zapadnoj Hrvatskoj klubovi u
kojima se plemstvo opijalo. Ti slavni plemenitaki vinski fakulteti traju od odlaska
Turaka pak sve do konca 18. st. Per pintas multas diu vivat clara facultas! Francuski:
pinte

Pinturicchio, Bernardino (1455-1513), talijanski slikar, poznat po svojim freskama u

Vatikanu, meu kojima se nalazi i prizor sa Aleksandrom VI. Borgijom

pipica - slavinica

piple - pile

Piram - v. Tisbe

Pirito - Piritoj, starogrki junak; pratilac i pomonik Tezejev prilikom oslobaanja

Prozerpine; zbog oholosti bogovi su ga kaznili tako to je morao zauvijek nepomino
sjediti na jednom mjestu
piac - pjeak

pisam i pisan - pjesma, popijevka

pisan - pjesma

pisan - aren

pisan - aren

pisan - aren, kien, ukraen

pisan - ukraen, kien; aren

pisan, aren

pisana peenka, peenica

pial - svirala

piati - pitati, zvidati

pie - pile

pie (pl. pienci) - pile (pilii)

pisk - pisak, zviduk

piska, svira, truba; od piskati, derati se, cviljeti, buiti

pismo - natpis; knjiga (pored dananjeg znaenja)

pismo - ara, vezeni nakit

pismo - v. knjiga

pismo - v. knjiga

pisnivac - pjesnivac, pjesnik

pisnivac - pjesnivac, pjesnik

pistranga, pastrva. Od madarskog: pisztrng

pitan den - sudnji dan

pitati - 1. hraniti; 2. pitati, traiti, moliti

pitati - pored obinog znaenja jo i: traiti, iskati

pitati - pored obinog znaenja jo i: traiti, iskati; ne pitam te rii - ne traim te stvari

pitati - traiti

pitati pitanja - dosuivati sud (pravdu)

pitati se - hraniti se

Pitija - Fintija; v. Damon Pitagorik

pitje - ispijanje, pijenje; v. pie

pitje - pie

pitje - pie

pitom - ljubazan, prisan

pitomina - neto pitomo; "govori se od dragosti milu eljadetu" (Akad. rj.)

pitomina - pitom kraj (u Hektorovievoj pjesmi Franetu Hektoroviu u prenesenom

znaenju od dragosti mladom, dobrom ovjeku)

Pittijev dvor - Palazzo Pitti, uvena firentinska galerija

pitvina, pilo, pie

pizdra (gr.) - neprijateljstvo, mrnja, zloba

pidriti - radoznalo promatrati, fiksirati

pizma (gr.) - neprijateljstvo, mrnja, zloba, pakost

pjaca, placa (tal.) - trg

pjanivati - opijati se

pjenez - novac

pjenez - novac

pjenez - novac
pjenez - novac

pjenez - novac

pjenje - pjevanje

pje - idui pjeice

pjeac - pjeak

pjesan - pjesma

pjesanca - pjesma

pjesnivac - pjesnik

pjeti - pjevati

pjeti - v. peti

plac (njem.) - mjesto; trg, trite

plaan - plaan, tuan, alostan

plaho - silovito

plahta, platno, na kojem se spava u postelji, arav

plahtica (boja), kaloper

plajbajz, olovka. Od njemakog: Bleistift

plakaje - plaui

plakati - 1. plakati, oplakivati; 2. moiti

plakati (s akuz.) - oplakivati

plakati (s. akuz.) - oplakivati

plaman - plamen

plamenom smrt donih - spalih

plamik - plamen
plan - plam, plamen

plandie - mjesto ili vrijeme za plandovanje, za popodnevni odmor

plandie - plandite, mjesto gdje se odmara, poiva

plandite - mjesto gdje se odmara, poiva

plandovati - odmarati se

planita - planeta, nebesko tijelo

planka, daska. Od latinskog: planca

planta - stabljika

planta, biljka. Od latinskog: planta

plastika (gr.) - ovdje: likovne umjetnosti u najirem smislu

plav - brod, laa

plav - brod, laa

plav - brod, laa

plav - brod, laa

plav - brod, laa

plav - brod, laa

plav - brod, laa

plav - brod, laa; plavica - laica

plav - lada

plav - laa

plav - laa

plavati - plivati

plavati - ploviti
plavca - brodi, laica

plavca - brodi, laica

plavca - brodi, laica

plazae - lagane plitke plesne cipele

plebanu (sredlat.) - upnik

plemen'je - plementina

plena - pelena

plereus (franc.) - tuna vrba; takoer i: znak alosti za pokojnikom (flor)

Plevna - Pleven, grad u sjevernoj Bugarskoj; u rusko-turskom ratu pod ruskom opsadom
1877. 143 dana; poraz kod Plevena razlog je zato je Turska zatraila primirje 1878.
Nakon toga na Berlinskom kongresu formirane su i priznate nezavisne balkanske drave
(Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora), a Austrija je okupirala BiH.

plin - plijen; plinovi - pljenovi

plinak - plijen, pljeni

Plinijo - Plinije Mlai (61-113 n. e.), autor glasovitih pisama s obiljem podataka o
povijesti i kulturi Rima

plinuti - plijeniti

plinuti - tei, plaviti

pliiv - elav

pliiv - pljeiv, elav

pliti - plivati

pliti - plivati, ploviti

pliti (prez. plijem) - plivati

pliti (prez. plijem) - plivati

pliti (prez. plijem) - plivati

plizati - plaziti, puzati

pliiti - pliziti, plizati, kliziti, oklizivati se, omicati se

pljeiv - elav

pljeljiv - elav

pljg - plug

pln - pun

plniti - puniti, ispunjavati

ploditi - poveavati

plojahu se - impf. od ploditi se

plomb, olovo, Od latinskog: plumbum

plot - ograda uope, pa i iva ograda, a u prenesenom znaenju i zasjeda

plot (rus.) - put, tijelo

plov - plivanje, plovidba

plovan - upnik

Plovdin - Plovdiv, grad u Bugarskoj

ploviti - tei

plten - puten, tjelesan

plugo - plug

plujati (prez. plujim) - tei, strujati

plundra, pljenitelj. Germanizam od plndern

Pluton - bog podzemnog svijeta

pluvijal (lat.) - kabanica; dio sveenike bogoslune odjee (sprijeda otvoreni ogrta)

Plynie woda, plynie, / po kamikach huczy, - / Kto nieumie wzdychac, milo go nauczy.
(polj.) - Tee voda tee, po kamenju bui, Tko ne umije uzdisati, ljubav e ga nauiti.
pn - visio je (od peti)

Po - Pad, rijeka u sjev. Italiji

po - prijedl., pored obinog znaenja jo i na: po k put - na koji nain, kojim sredstvom

po (prij.) - po; zbog; nakon, poslije; od; po ime - imenom; po kopno - kopnom; po
razlogu - razumno

po (prijedl.) - pola

po ime - po imenu

po kopno - kopnom

po razlogu - razumno

po razlogu - razumno

po tlehu - po tlu (isp. tleh)

poblaziti - pomilovati

pobluditi - pomaziti

pobluditi - prevariti se, pogrijeiti

pobluditi (koga) - dopratiti nekoga kroz lutanja do cilja

poboje se - razbolio se

po - poto

poalo - poelo, poetak

poalo - poetak, iskon

poati - poeti

poati - poeti

poati - poeti; vrlo esto u aor. poah, poa..., 3. pl. poae; poan (poam) - poevi

poati - poeti; vrlo esto u aor. poah, poa..., 3. pl. poae; poan (poam) - poevi

poel - v. poelo
poelo - poetak

poelo - poetak (isp. poalo)

poetje - poetak

poin - ini, aranje

poiniti - baciti ini, zaarati

poitak - poinak, mir, smirenje, odmor

poitan - potovan

poitanje - potovanje

poitati - kazivati, izbrajati; potivati, odavati poast

poitati - potovati

poitati - potovati

poitati - prouavati, raspravljati o emu; kazivati, iznositi, nabrajati

poitati (prez. poitam) - astiti, potovati

poten'je - poast, ast, potovanje, dostojanstvo

potiti - poastiti

potiti - potovati, poastiti

pouditi se - zauditi se

podagram tollere nescit medicina, medicina je bespomona pred ulozima

podale - podalje

podanak - dno, podnoje

podati se - predati se

podbiti - pokoriti, podjarmiti

podegalec, podeganje, palikua, poar podmetnut

podganjati - tjerati

podhiba - himba, prevara, dvolinost, zloba

podhiba - nevjernost

podhibnik - himbenik, pokvarenjak

podimina, vrsta poreza koja se plaa po dimu

podirati - derati, cijepati

podirati (prez. podiram) - derati, trgati, kidati, cijepati

podivati se - podizati se, pomaljati se

podjeti - podnijeti

podjeti - podnijeti; poduzeti

podlagati (prez. podlagam) - podvrgavati, pokoravati

podnamiti se - podignuti se

podne - jug

podoba - slika, kip

podoban - potreban, koristan, dostojan, vrijedan

podoban - slian; prikladan, podoban

podobati - zasluivati

podobati - zasluivati

podobati (se) - pristojati se, dolikovati

podobati se - pristojati se

podobno - prikladno, zgodno, dolino

podobriti - popraviti se

podolje - dolina
podpirati - podupirati

podponom - potpuno

podpunom - potpuno

podraiti - nadraiti, razdraiti

podriti - potegnuti, trgnuti, izvaditi, izvui

podriti - potkopati, podrovati, razvaliti, razoriti

podrug - jedan i pol

podsesti - opsjesti, opkoliti; prisvojiti

podsjek - prag

podstupiti - odvaiti se, usuditi se; podstupiti se - odvaiti se, usuditi se; pribliiti se

podstupiti - opsjesti, podsjesti

podstuplivati - odvaiti se, poduzeti

podstupovati - odvaiti se; poduzimati

podvezati se - obvezati se

podvii - podii

podvignuti - podignuti

podvizati - podizati

podvraati - obarati, ruiti

podvratiti - oboriti

poeti - pjevati, opjevavati

pofukivati - fukati, zvidati

pogaa - kola, bijeli kruh

poganje - poganstvo
pogarditi - prezreti, pokuditi, ukoriti, izgrditi

pogarjen'je - pogrenje, pogrda, pokuda

pogib - pogibelj

pogiba - propast, pogibelj, opasnost

pogibelnost - pogibija

pogibil - pogibelj, opasnost

pogiblenje - propast

poginuti - nestati

poginuti - nestati

poginuti - nestati, propasti

poginuti - pasti, opasti, nestati

poglavica - poglavar, knez, prvak

poglavit - glavni; ugledan

poglednik - vidikovac

pognati - pognati, potjerati; nositi, ponijeti

pogoaj -

pogodica - povlastica, olakica

pogor - zgarite, ognjite, plamen

pogovorenje - opovrgnue, odricanje, opoziv

pogovoriti - progovoriti, porazgovoriti

pogrepsti - ukopati, sahraniti

pogruen (rus.) - skruen, pokoran

pogruziti - potopiti
pogubiti - izgubiti

pogubiti - izgubiti

pogubiti - izgubiti; glavo pogubiti - poginuti

pogubiti - pogubiti, upropastiti

pogubiti - satrti, unititi; izgubiti

pogubiti - unititi, upropastiti; poraziti

pogubivati - gubiti

pogublen - izgubljen

pohajati - pohaati

pohajati - prelaziti

poharliti se - pohrliti, pohitjeti, pouriti se; poharliti se na blago - polakomiti se

pohiu - v. pohititi

pohitati - zahvaati, posezati; pohvatati, prihvatiti

pohitati se - hvatati se, laati se

pohititi (prez. pohiu i pohitim) - primiti, prihvatiti, uzeti

pohinina, vrsta poreza koja se plaa po kui

pohlep - pohlepa, pouda, pohota

pohlipan - pohlepan

pohlipiti - biti pohlepan

pohlipnost - pohlepnost

pohotin'je - pohota, pouda, udnja

pohotiti - htjeti

pohrana - uteda
pohranjenje - pohrana, riznica

pohvatiti - prisvojiti

poi - zatim

poiskat - potraiti

poiskati - potraiti

poita (lat.) - pjesnik, poeta

poj - pjevaj

poj - poi, hajde

poj - v. peti

pojata - tala

pojati - 1. pjevati; 2. primiti; pojami - primivi

pojati - 1. pjevati; 2. uzeti, ponovo uzeti

pojati - 1. primiti; 2. pjevati

pojati - pjevati

pojati (prez. pojmu i pojmem, tok. pojeti) - uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojati se -
primiti se ega, pobrinuti se oko ega, poduhvatiti se ega; aor.: pojah, poja...

pojati (prez. pojmu i pojmem, tok. pojeti) - uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojam -
uhvativi

pojati, pjeti (prez. pojmem) - povesti, uzeti sa sobom

pojaviti - okrijepiti

pojavljati - pokazivati

poje - pjevajui

poje - poe; da zaman ne poje - da ne propadne

poje, poje, pojemo - v. peti

pojem - v. peti

pojimati - prihvaati

pojti - poi

pojti - poi

pojti - poi

pojti - poi

pojti - poi (vidi u pjesmi Sretan povratak dvadeseti stih: Poj mi sad zbogom, sokole.).

pojti - poi, otii

pojti - poi; poeti

pojti (prez. pojdu) - poi

poju, poju - v. peti

pokajan - koji se kaje

pokarati - opomenuti

pokehdob (kajk.) - poto, budui da

pokehdob, poto

pokihdob - poto; jer, budui da

pokimati - kimnuti

Poklad - Karneval, Mesopust

pokle - budui da, jer, poto

pokle - budui da, jer, poto

pokle - poto

pokle (ak.) - otkad

pokle, pokli - budui da, jer, poto

poklecivati - klecati

pokli - budui da

pokli - budui da

pokli - budui da

pokli - budui da, poto

pokli - jer; poto, nakon to

pokli - poto

pokli - poto, budui da

pokli - poto, nakon to, jer, budui da

poklisar - poslanik

poklom - dar, poklon

poklon - tovanje, ast

pokoj - mir

pokoj - mir, mirovanje

pokoj - mir, mirovanje; da stoje u pokoj - da stoje na miru, da ne rade nita

pokoj vzeti - smiriti se, usnuti

pokojan - miran, spokojan

pokojan - miran, spokojan

pokojan - smiren, spokojan

pokojiti - umiriti; mirovati, poivati; ivjeti u miru

pokojiti - umiriti; mirovati, poivati; ivjeti u miru

pokojiti se - smiriti se

pokojiti se - smiriti se
pokol - kad, dok, otkad

pokol - kad, poto, budui da

pokolu - poto

pokom - poto, kada, nakon to, budui da

pokonac; na pokonac koncu - napokon

pokonji - posljednji

pokonji - posljednji

pokora - pokornost, stega, disciplina; pokora

pokoren'je - pokajanje

pokovati - okovati

pokovati - okovati

pokratiti - umanjiti

Pokret - list Hrvatske napredne stranke, zastupao napredne ideje toga vremena

pokriliti - pokriti

pokrita - hipokrita, licemjer

pokuinka - lastavica

pol - pola

polaa - palaa

polaa - palaa

polaa - palaa

polaa - palaa

polaa - palaa

polag - pokraj
polag - uz, po, prema, kraj; zbog

polag - uz, pored, pokraj, kod

polahanje - olakica

polakati - olakati

poldan - podne

poldne - podne

poldnjeno - podnevno

poleg - po, prema

poleg - pokraj, kraj

poleg - pored, pokraj

poleg - pored, uz

poleg - premda

polek - pokraj, uz, kraj

polgi - prema; za

poli - pola

poli - mjerica od pol litre, politrenjak

poli, mjera za tekuinu, pol sajtlika, ein halbes Seidel

polinica - pljuska, zaunica

polina - vrsta zrikavca

polipa - ljepa

polipsati - prestati, oslabiti

poljetni - poluljetni tj. onaj koji dolazi u pola ljeta

poljubiti - ljubiti, uzljubiti, zavoljeti

poljubiti (koga) - zaljubiti se u koga, obljubiti

poljubiti se - ljubiti se, uzljubiti se

poljubljen - ljubljeni

poljubljen'je - ljubav

poljutiti - uiniti ljutim

polmi - imi

polne - podne; okraj polna - oko podneva

poluan - blaen, sretan

Polue - v. Kastor

poludne - jug

poludne - podne

poludnji - podnevni

polutnik - ekvator

poluvjerstvo - krivovjerstvo, hereza, luteranstvo

poluvjerstvo - protestantizam

polza (rus.) - korist, dobitak, profit

pma - palma

pma - palma

pma - palma

pomaamara, brbljavac, klevetnik. Od talijanskog: poma amara, gorka jabuka

pomajnhanje - nestanak, nedostatak; iznevjera

pomajnhati - ponestati

pomajne - manje
pomarsiti - pomrsiti, ukloniti

pomeknjenec, qui ubique se inmiscet, ubique adesse vult, ambiciozan treber, koji se
gura naprijed svim moguim sredstvima, karijerist

pomenuti - spomenuti, sjetiti se

pomerjeti - poumirati, izginuti

pomermljivati - mrmljati

pomesti - zamesti, ugrabiti

pomiliti - pomilovati

pomiluvati (s akuz.) - saaliti se, smiliti se

pomiluvati (s akuz.) - smilovati se, saaliti se

pominati - razgovarati

pominati - spominjati, sjeati se

pominek - razgovor; spominjanje

pominuti - minuti, proi

pomirati - umirati

pomistiti se - pomaknuti se

pomistiti se - pomjestiti se, promijeniti mjesto, odmaknuti se, ukloniti se

pomivaj se zlatovlasa - umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlas

pomivaj se zlatovlasa - umij se vodom u kojoj se kuhala trava zlatovlas

pomniti - brinuti se, mariti

pomniti se - sjetiti se, mariti, hajati

pomnja - briga, skrb, nastojanje

pomor' mi - pomogni mi

pomoriti - poubijati; poginuti, izginuti

pompejanski - koji se odnosi na Pompeje, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n. e.
zatrpala erupcija Vezuva, iji su ostaci naeni ouvani ispod pepela

pomrnjen'je - mrmljanje

ponajlako - polako, polagano

ponaati - grditi, psovati

ponaati se - ponositi se, gizdati se

ponavljati - obnavljati

pondriti - pognjuriti, zaroniti

ponetra (tal.) - prozor

poni - dakle

poni - dakle

poni - dakle; svakako

ponikivati - obarati, sputati, naginjati se

poniknuti - oboriti, spustiti; potei

ponirati - posrtati, propadati

ponitor - nipoto, nikako

ponitore - nipoto, nikako

ponistra (tal. finestra) - prozor

ponien'je - poniznost; ponienje; preziranje

ponieno - ponizno

poniiti se - poniziti se

poniivati se - ponizivati se

ponjva - tava

ponjva, posuda u kojoj se kuha ili pee

ponos - hod

ponoviti - obnoviti

ponoviti - obnoviti

Pont - Crno more

ponujati se - nuditi se

ponuziti - potopiti

popasti - spopasti, zgrabiti; posuti, pokriti

popasti - uhvatiti, zgrabiti

popeak - ara

popek, pupoljak

popeljati - povesti

popeljati (se) - dovesti (se)

popevati - pjevati

popevka - pjesma

poplesan - pogaen

poplesti - pogaziti, poharati

poplesti - pogaziti, poharati

popliniti - oplijeniti, opljakati

popostenjati - malo postenjati

popovstvo - sveenika sluba, ast

popraiti - opriti, opei; pretvoriti u pepeo

poprik - poprijeko

popustiti - propustiti, napustiti, ostaviti

porabiti - porobiti, podvrgnuti pod svoju vlast

porajati (prez. porajam) - poraati, raati

porat (lat.) - luka

porat (tal. porto) - luka

porat (tal.) - luka

porat (tal.) - luka

porat (tal.) - luka

poraz - pogibija, propast; jad, nevolja, zlo

poraz - pogibija, propast; jad, tuga, bijeda, nevolja, nesrea, zlo, muka

poraz - pogibija, propast; jad, tuga, nesrea

poraati - v. poraziti

poraen'je - posjek

poraziti - pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmuiti, napasti, raniti

poraziti - pogubiti, ubiti, upropastiti; ojaditi, svladati, izmuiti, napasti, raniti

poraziti - udariti, unititi

poreda - zajedno

porene - v. pognati

porfiran (gr.) - grimizan, purpuran

porkolab, krvnik. Od madarskog: porkolb

porojen'je - roenje, poroaj

Porsena - v. Mucij

porubiti (tal. rubbare) - oteti, ugrabiti, opljakati

poruati - poruivati
porugan - pogren, izrugan

porugan'je - poruga, rug

poruk - jamac

poadi, poal - v. pojti

posaditi - posjesti

poaka, aka zrnja ili neeg to se moe zgrabiti punom akom

posal - 1. posao; 2. poslanik

posal - poslanik, glasnik

poaliti - narugati se, uvrijediti; izrugati

posarnuti - posrnuti

poscati - pomokriti

poscati, pomokriti

posei - posjei

Posejdonov sin - bik je bio posveen bogu mora Posejdonu

posel - poklisar, poslanik

posesti - zaposjesti, svladati, zarobiti; posjedovati

posidati - posjedovati

posigati - posezati

posilati - poiljati, slati

posilati - poiljati, slati

posil'je - nasilje

posipni prah, pijesak kojim se suila vlaga tinte po pismima

poskitati - dati; pruati, poklanjati

poskratiti - pokratiti, malo skratiti

poskubsti, poskubeti, skubsti, upati, raufen, rupfen, vello

poskuiti - zajaukati; raalostiti se

poskupo - malo

posla - poslije

poslabiti - oslabiti

poslija - poslije

poslija - poslije

poslija - poslije

poljica - kuga

poljica - kuga

poslom - v. posal 2.

poslovajne - rad

poslovanje - rad

posluno - oprezno

posluenje - sluba

posnik - ispovjednik

posoba - za tu rije Akad. rjen. veli da joj je znaenje tamno i navodi est primjera od
kojih ni u jednom ne moe pojam protumaiti; meutim - barem za primjer iz pjesme U
pohvalu grada Dubrovnika: "(Dubrovnik) pravdom stanje tvardi, posobu i ljubav, na nj
da se rasardi nitkore nima prav" - moglo bi se poi od tumaenja koje daje Vladimir
Maurani u Prinosima za hrvatski pravno-povijesni rjenik; tamo se posoba tumai kao
rije koja znai "zdruenje ili udruenje u svrhe politike ... druba u boju, udruga za
pomo meusobnu", odakle do pojma "saveznici" zacijelo nije daleko; slino znaenje
ima i rije obljuba (tj. obeanje, zadana rije) od koje opet nije daleko do rijei ljubav, pa
ako se uzme da stanje moe znaiti drava, a tvrditi isto to i utvrivati, onda se
spomenuti stih moe shvatiti tako da Dubrovnik pravdom utvruje dravu i svoje
saveznike i pomagae, te da nitko nema prava da se na nj rasrdi (B. Klai)
pospih - pospijeh, brzina, hitnja, urba

pospijeati - uriti, hitati

pospjeh - brzina

pospjeh - brzina, urba; na pospjeh - urno, na brzinu

pospjeh - brzina, urba; na pospjeh - urno, u urbi

pospjean - hitar

pospjean - hitar, brz

posreda - usred

posredu - usred

Post nubila Phoebus (lat.) - poslije kie sunce

postajati - zastajati, zastajkivati

postati - zastati; nastati

postejl - postelja

postel - postelja

potenje - ast

poten'je - ast, poast, potovanje; slava, dika (pored obinog znaenja)

poten'je - ast, poast, potovanje; slava, dika (pored obinog znaenja)

potenje - ast, potovanje

poten'je - ast, potovanje

potentati (lat.) - zadrati se, izgubiti vrijeme

potiti - potovati

postojati - kratko vrijeme stati

postol - cipela
postolac - cipelica

postupati - stupati po nekome, tj. iza nekoga, dakle: slijediti

postupati - stupati, koraati

postupiti - koraknuti

postupiti - pristupiti, doi

posutra - prekosutra

posvet - svjetlo

posvetilie - otajstvo

posvetilite - rtva

posviu - posvijetlim

posvistiti - posvijestiti, uiniti svjesnim, opomenuti, pokarati, prekoriti

posvistiti - urazumjeti; opomenuti

posvojiti - prisvojiti; obuzeti

posvruiti - svruiti, istopiti

pot - put

pot - put, cesta; putovanje

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot - znoj

pot, znoj
potajiti - sakriti

potajnik - tajnik

potajnuti - zatajiti

potakati se - hrtiti

potarti (se) - potrti (se)

poteete - potrite

potepuh, skitnica

poteavati se - tuiti se aliti se,

potezan - potaknut, zaveden, nagnan

poteati se - teiti, nastojati, truditi se, revnovati; hrliti, uriti se

poteiti se - pohrliti, pouriti, pospjeiti

poticati - trati

Potifar - rije je o eni Egipanina Potifara, koja je napastvovala Josipa i zbog njegovog
odupiranja ga oklevetala

potipati - ticati, doticati

potipati se - potepati se, posrtati, spoticati se

potirati - zatirati, tlaiti, upropaivati

potiati - potiskati

potiiti - potisnuti

potiiti - stiati

potiti se - znojiti se

potkladati - podvrgavati

potlaiti - potisnuti, prezreti, odbaciti

potlam - poslije
potlam - poslije

potlam - poslije

potlam - poslije, kasnije

potlam - poslije, kasnije

potlam - poslije, zatim

potlem - poslije

potlje - poslije, kasnije

potmasti - taman, mraan; potmuo, zloban

potoiti - primaknuti

potoiti - uiniti da to potee; potoiti ri - progovoriti, prozboriti; potoiti ruku - staviti,

spustiti ruku; misal potoi - misao kae, naloi

potok - potok; rijeka

potolast - sloboda; ugodnost

potomtoga - nakon toga

potonji - posljednji

potopariti - potpaliti

potovati - putovati

potpirati - podupirati

potplat - taban

potratiti - potroiti, utamaniti, ubiti, zatrti, pogubiti

potraviti - pogaziti

potrbiti - istrijebiti

potrepsti (prez. potrepem) - pogaziti

potresnuti - prihvatiti se
potriba - potreba; prilika, zgoda

potribljiv - potrebit, siromaan

potribovati - potreban biti, potrebovati, nemati

potribina - oskudica, nuda

potrinkati - popiti

potropati, razbiti, slupati, zdrobiti

potrti - slomiti, razruiti, unititi

potrti - sruiti, razruiti, razvaliti, razbiti, unititi

potrusati - posuti, posipati

potuiti - uguiti, unititi

potverdovati - potvrivati

potvor - okrivljenje

potvoriti - okriviti

potvrjen'je - potvrda, jamstvo

poufati - povjeriti

pouraniti - obnoviti, posvijetliti

pousser le rgiment a la Cravate, izvjestan nain vojnikog taktikog obuhvatanja

pomou konjanike navale s krila

povaditi - povoditi

povajati - odnositi

povari - podlei; baciti, odbaciti

pove - reci! pripovjedi!

pove - reci, priaj!

povedati - kazati, rei, izrei

povedati - pripovjedati, rei

povedati - rei, kazati, pripovijedati, ispripovjediti

povedati (2. l. sing. imper. pove) - rei

povedati (prez. povem) - priati

povehnuti - uvenuti

povekanje - poveanje

povekati - poveati

povekati - poveati

povekavati - poveavati

povekivati - poveavati

povela (part. perf. od glag. povenuti) - povenula

poveleti - zapovjediti, naloiti

povenivati - venuti

povernuti - vratiti (se)

povernuti se (z grehov) - vratiti se (sa grenoga puta)

poverviti - poi, otputiti se

povi - v. poviditi

povidati - govoriti, pripovijedati

povidati - odavati

povidati - rei

poviditi - ispriati, rei

poviditi - kazivati

povisno - povjesmo
poviti - rei

poviti (se) - poviti; omotati se

povlaiti oi - mrko pogledati

povojlno - povoljno, po volji

povoljan, -jlna - povoljan, po volji

povoljica - ugoda, radost

povoljno - rado, lako, slobodno

povor - vrh brda, litica, presrt

povorje - zbirna imenica prema povor, vrhunci

povri - pobacati

povrnuti se - vratiti se

povrtnica - v. Zrinski, Jure

povse piti - opiti se, napiti se (alkohola)

povsemsega - nakon svega, nakon toga

povsud - posvuda

povsud - posvuda

povsud(a) - posvuda

povui oima - mrko pogledati

pozabiti - zaboraviti

pozabiti - zaboraviti

pozabiti - zaboraviti

pozabiti (prez. pozabim)- zaboraviti

pozajti (prez. pozajdu i pozajdem) - pozai, zalutati; pozaal - zalutao

poati - poeti

pozauna (njem.) - vrsta limenog glazbala osobite grae s pominim registrima, trombon

pozavati - pozivati, zvati

pozdravak - pozdrav

Pozdravlenje - jutarnje i veernje zvonjenje crkava, Pozdrav gospin, Angelus

pozdravlenje - pozdrav

pozdravljen'je - pozdrav

podriti - poderati

poelin'je - elja, udnja, pouda

poerati - poderati

pozinuti - zinuvi prodrijeti, progutati

poziraj - pogled

poirak, jednjak

pozirati - promatrati, gledati

poirati - derati, prodirati

pozirati (prez. poziram i pozirem) - gledati; poziraje - gledajui

pozivati se - initi priziv, apelirati

poznati - spoznati, upoznati, uvidjeti; priznati; dati se poznati - ukazati se

poznavati - spoznavati, uviati

pozoj - zmaj

pozoj - zmaj, adaja

pozoj, zmaj, adaja

pozor - pogled
pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled

pozor - pogled; oko

pozovivati - dozivati se

porti - prodrijeti, progutati

pozrin'je - pozrenje, pogled

pozriti - pogledati

pozriti - pogledati

pozriti - pozreti, pogledati

pozriti - promotriti, pogledati, pripaziti

poriti - prodrijeti, poderati

pozriti, pozrijeti - pogledati

po'at - pokakljati

pouditi - poeljeti

pozvanje - poziv

praju - govorim (zastarjeli oblik prez. 1. lica od gl. praviti - govoriti, kazati,
pripovijedati)

Praksitel (oko 390-330 pr. n. e.) - glasoviti grki kipar

pram - prema, nasuprot

pramalet - proljee

praniok - zaklonjen od vjetrova i suncu izloen vanjski prostor; sunalite

pranger, palus infamans, sramotni stup. Od njemakog: Pranger

prangija - mali top, muar

prasac divjak - vepar, divlja svinja

praati - pitati

praati - pitati

praati - pitati

praati - pitati

praati - pitati, moliti

praskva - breskva

praskveno - breskvino

prate - roba, razne stvari

prate - roba, razne stvari

pratfan, tava, tepsija. Od njemakog: Bratpfanne

prav - pravo

prav (imen. . r.) - smjer, pravac, upravljanje, vladanje

prav (prid.) - prav, neduan, poten, pravedan

pravad - stari gen. pl. od pravda (sa danas neuobiajenim umetanjem nepostojanog a:
pravada)

pravden - pravedan

pravden - sudski

pravica - pravda; pravien - pravedan

pravim - govorim

praviti - govoriti, kazati

praviti - govoriti, kazati

praviti - govoriti, kazati, rei

praviti - govoriti, kazivati

praviti - ispravljati

praviti - pripovijedati, govoriti, kazivati, kazati

praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga esto i pralju) - kazati, rei, govoriti

praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga esto i pralju) - kazati, rei, govoriti

praviti se - iskazivati se, prikazivati se

pravljati - govoriti, kazivati (isp. praviti)

pravljati - govoriti, kazivati (isp. praviti)

pravljati - govoriti, kazivati; pripovijedati

pravo - pravedno, po pravdi

praiti - paliti, ei, priti

praznost - blud; preljub

praznost - dokolica

praznovati - besposliariti

praznovati - stajati besposlen

prija (tur.) - miraz

prebaviti - pribaviti

prebendar, sveeniki in. Praebenda, dohoci sveeniki. Od latinskog: praebeo, dajem,

dodajem

prebijati - probijati

prebirati - premjeravati

preblediti - problijedjeti

prebliivati - pribliavati se
prec(e) - odmah

prec(e) - veoma, vrlo; prec zadovoljno - sasvim po svojoj volji; kako sam eli

prei - prijetiti

preinati - pretjerivati

preudan - predivan, aroban

precvesti - procvasti

preda, plijen. Od latinskog: praeda

predati - drhtati

predati - plaiti se

preden (gen. predena) - nit, konac

predi - prije

predislovlje - proslov

predjeti se - promijeniti se

predrago - preskupo

predsuda - predrasuda

preganjati - progoniti

pregato - molio

pregibivati - pregibati

pregnati - prognati, izagnati

pregovoriti - progovoriti

pregreha - grijeh, sagreenje

pregriha - grijeh

pregriiti - sagrijeiti
prehaati - prelaziti

prehamljen, zapregnut, zasedlan, zauzdan. Od rijei ham, madarski: hm

prehiniti - prevariti, zavesti

prehiniti - prevariti; prehiniti se, prevariti se

prehititi se - prevrnuti se, prebaciti se

preigrivati - igrati se; poigravati

preja - prea

prejeti - prihvatiti

prejica - preica

prejti - proi

prejti (prez. prejdem) - prei

prekaniti - prevariti

prekerenje - prekraj

preklinjati - proklinjati

prekrasti se - prokrasti se, provui se

prekroto - preteko, prejako, veoma, estoko

prekrvnik - veliki krvnik

prelejati - proliti

prelesan - zamaman, aroban

prelude (franc.) - preludij, predigra

prem - ba, upravo, doista

prem - rije sa vrlo razliitim znaenjima: upravo, ba doista, veoma, preko mjere, tek,
istom, odmah, otprilike; prem ako - premda, mada
prem - rije sa vrlo razliitim znaenjima: upravo, ba doista, veoma, preko mjere, tek,
istom, odmah, otprilike

prem - upravo, ba

prem - upravo, ba

prem - upravo, ba; tek, istom; odmah

prem ako - iako, premda

prem ako - premda, mada

premagati - biti jai, nadmaivati, pobjeivati

premagati - pobijediti, svladati

premah - veina, vei dio

premaliti - u proljee

premalitje - proljee

premda i prenda - premda, iako

premenjati - mijenjati, izmijeniti

premil - premio

preminenje - promjena

preminiti - promijeniti (se)

preminjati - mijenjati

preminjenje - promjena

preminovati- odlaziti, umirati

preminuti - minuti, ieznuti, nestati; propasti; umrijeti

premisliti - promisliti, razmisliti

premoi - nadvladati, svladati

pren - iako
prenebiti - nadvladati, svladati

preobrati - odabrati

prepasno - zaprepateno

prepelati se - prevesti se

prpodoban - svet

prepojasati - opasati

prepouid - zabrana

prepruditi - rasuti, rasipati

preprut - paprat

prepunec, Glechoma hederaceum, vrsta biljke

prepuati - preputati, doputati

prepuivati - preputati, doputati

prepustiti - propustiti

pres - bez

pres - bez

prea - urba

presejnuti - presahnuti

preiti - uriti

preskonan - beskonaan, vjean

preslaviti - proslaviti

preno - urno

prepan - prea, tijesak

prepan - tijesak, prea

pretimati - procijeniti

pretimavati - potivati, cijeniti

pretimavati - potivati, cijeniti

prestissimo (tal.) - oznaka za vrlo brzo izvoenje u glazbi

prestreiliti - ustrijeliti

presvalina, vidi: osvalina

pretapljati - pretapati, preiavati

pretirati - otjerati

prevalemus (lat.) - na latinski aljivo stvoren izraz od prevaliti, sa znaenjem: izlupati,

izbatinati

preve - previe

preve - previe

prevideti - izvidjeti, doznati, utvrditi

previjati (tanc) - izvoditi (kolo, ples)

previi - previnji

previtil - pretio, debeo

prevlei - prevui, provui

Prvost, Marcel (1862-1941) - francuski knjievnik

prevraen'je - izvrtanje, neurednost

prevrat - revolucija

prevri se, preobraziti se

prevzeti - preuzeti; prevzeti se - uobraziti se

prevzimati - preuzimati

prez - bez
prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez - bez

prez, preza - bez

preei - vrebajui

pree - predsjednik

prezimec, prosinac, decembar

preiti - vrebati

premehkek - preteak

prezmoan - vrlo moan

prezmoen - silan, mogu, uzmoan, poglavit

prezmono - vrlo mono

prezredno - neuredno, razuzdano

prezzakon'je - bezakonje

prge - pregrt, akovet

pri - 1. prijedl. kod, uz; 2. pr - prije

pri - 1. prijedl. kod, uz; 2. pr - prije; 3. u primjeru "ajme, kad outi drugi se glas potom,
tebe da je nitko porazil nemilo, a znat ne mogoh tko, ni za koje dilo, neg veljah: pri ti je
sarcem tvard i gori od ljute tej zmije k ti zled satvori" ini mi se da rije pri ima znaenje
kao i eko pry, tj. vjerojatno, po svoj prilici, bit e i sl. (B. Klai)

pri - prije

pri - prije; pri ner - prije nego

pribil - prebijel

pribirati - prebirati, vagati, razmiljati

pribitak - korist, dragocjenost

pribiti - 1. pribiti, zabiti, zabosti; 2. pobiti, potui; 3. (prez. pribudem) biti, boraviti,
prebivati

pribiti - narasti, biti vei

pribivati - prebivati, boraviti

pribliati se - pribliavati se, bliiti se

pria - u primjeru "(Dubrovnik) kroz gore i luge po svitu svej mie targovce brez druge
zabave i prie" Akad. rjen. "ne razabira znaenje"; mislim da bi se iz konteksta moglo za
rije pria izvesti znaenje ijekav. prijea, tj. zapreka, to bi s prethodnom rijeju zabava
u znaenju, prigovor, zamjerka inilo razumnu cjelinu (isp. i glagol prijeati, ikav.
priati, koji znai spreavati, a prijeati se - prepirati se, svaati se) (B. Klai)

prian'je - prepirka, raspra

prian'je - prijeanje, zapreka

priati - poeti

priti - prieti, poeti

priti - prieti, poeti

priati - sprijeiti, spreavati, smetati, ustavljati

priati se - prepirati se, svaati se, rjekati se, sporiti se; raspravljati; ljuttti se
priati se - sporiti se

prietek - poetak

prieti - poeti

prieti - poeti

prieti - poeti

prid i prida - pred, ispred

pridan - vrijedan

pridart (predrt) - poderan, troan

pridati - dodati; predati; pridati se - predati se

pridavak - dodatak

pride - v. priti

pridelivati - privreivati

prii - predi

pridi - prije

pridje - prije

pridjevak - nadimak, privarak

pridnji - prethodni, prijanji

pridnji - prijanji, prednji

pridnji - prijanji, prednji

prdo - dou

pridoe - v. priti

pridu - v. priti

pridvor - trijem, hodnik

prigajati se - dogaati se

prigledati - paziti na to, motriti

prignuti - 1. prignuti (glavu); 2. ganuti, usmjeriti, skloniti koga na to, privoljeti koga na
to

prignuti se - pokloniti se, sagnuti se

prignutje - naklonost

prigodati se - dogoditi se, zgoditi se

prigoenje - pogodak; dogaaj

prigoditi - dogoditi se; prigoditi se - nai se; dogoditi se

prigoditi se - dogoditi se

prigoivati (se) - dogaati se

prigovarati se - svaati se

prigrien'je - sagrjeenje

prigriiti - grijeiti

prigudjuju - svirajui na glazbalu, gudei

prigvozditi - pribiti avlom

prihajati - dolaziti

prihajati - dolaziti

prihilan - varljiv, prevrtljiv; besida prihilna - neiskrena rije

prihiljen - prevrtljiv

prihiniti - prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijeti

prihiniti - prehiniti, prevariti, zavesti; zaluditi, zaslijepiti, zanijeti

prihiniti - prevariti

prihiniti - prevariti
prihiniti - prevariti, zavesti

prihiniti (se) - prevariti (se); zaluditi, zaludjeti

prihod - dolazak

prihoditi - dolaziti

prihoditi - dolaziti

prihoditi - dolaziti

prij - prije

prija - prije

Prijap - starogrki bog plodnosti, vrtova i vinograda; simbol rasploivanja; prenes.

pohotan ovjek

prijati - primiti

prijati - primiti

prijati - primiti

prijati - primiti

prijati - primiti, zadobiti, uzeti

prijati (prez. prijam) - primiti; prihvatiti

prijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part. akt.
prijali - primili

prijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part. akt.
prijali - primili

prijavlivati - oglaivati se

prijavljati - pojavljivati se

prijazan - prijateljstvo; dobrota; ljubaznost

prijaliv - prijazan

prijazljiv - prijazan
prijetan - prijatan

prijeti - doekati, prihvatiti, primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti

prijeti - primiti; uhvatiti

prijetka - prijetnja

prijimati - primati

prijimati - primati

prijimati - primati, prihvaati

prijimati (prez. prijimlju i prijimljem) - primati (prijemati)

prik - preko

prik - teak, opak

prikarcan - prekrcan

prikazan - utvara, strailo

prikazan'je - dar

prikazati - darovati, namijeniti (pored obinog znaenja)

prikazati - darovati, namijeniti (pored obinog znaenja)

prikazati - pokloniti, daruvati, podariti

prikladati se - prilagoivati se
prikljee - sredinji prostor kue to se zove drugdje vea (napomena iz Vrazove
ostavtine)

priklonit, pokoran

prikor - sramota

prikovan'je - prikovanost

prikresti se - prikrasti se, priuljati se

priletiti - preletjeti

prileno - ponizno, smjerno

prilian - slian

prilian - slian, nalian (pored obinog znaenja)

prilian - slian, nalik

prilino - primjerno, prikladno, skladno

prilika - oblik, lik, slika; primjer, uzor

prilika - osoba

prilika - osoba; slika, lik; primjer, uzor (pored uobiajenog znaenja)

prilika - primjer (pored ostalih znaenja)

prilika - slinost, usporedba; primjer; lik, pojava; osoba

prilika - slika, pojava

prilika - slika, pojava; kip

prilika - slika, portret

prilika - slika, prilika, poredba; lik, oblik; slinost

prilikovati - nalikovati, sliiti

prilizivati - ulagivati se, ulizivati se

priljubiti se - omiljeti, svidjeti se

priloiti - pridruiti se; priloiti se - prilagoditi se

priloiti (se) - prilagoditi (se)

priloivati - prilagati

priluiti se - prikloniti se, prikljuiti se

primagati - nadvladati, pobijediti

primagati - nadvladati, pobijediti

primagati - premagati, pobjeivati, primorati

primagati - premagati, pobjeivati, primorati

primagati (prez. primagam) - premagati, pobjeivati, nadjaavati, svladavati (isp.

primoi)

primalit - proljee

primalitu - u proljee

primaljetje - proljee

primaljetje - proljee

primedan - premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladak

primedan - premedan, u kome je vrlo mnogo meda, presladak, vrlo sladak

primeknuti se - primaknuti se

priminiti - porediti, izjednaiti

priminiti - primijeniti

priminuti - preminuti, umrijeti

primirlivo - paljivo - tono

primitelj - primatelj, prihvatiteij

primli - primi, primaj!

primnog - premnog, velik

primoi - 1. pomoi, pripomoi; 2. nadvladati, svladati, pobijediti

primoi - nadvladati, pobijediti

primoi - pobijediti

primoi - pobijediti

primoi - premoi, pobijediti, nadjaati, svladati (isp. primagati)

primoi - savladati

primogu - premogu, silan

primuiti - izmuiti; uutkati

prinicati (prez. priniem) - nagibati se, sagibati se; pribliavati se

priniti - prenijeti, donijeti

pripad - sluaj

pripaa - paa

pripasti se - prepasti se

pripeenje - dogaaj; doivljaj

pripeenje (kajk.) - dogaaj

pripeenje, od pripetiti se, dogoditi se, dakle: dogaaj

pripeljat se - dovesti se

pripeti - staviti

pripetiti se - dogoditi se

pripetiti se - dogoditi se

pripetiti se - dogoditi se, zbiti se

pripivati - prepijevati, popijevati, pjevati

pripivati - prepijevati, popijevati, pjevati

priplaviti se - prebroditi; doi plovei

pripliti - preplivati

pripljuti - preplivati

pripodobiti - izjednaiti

priprehtati - uvrebati

pripriiti - preprijeiti, sprijeiti, zakriti (put), zaustaviti

pripriti (priprii, prez. pripridu i pripridem) - prii, doi

priproina - iskrenost, jednostavnost, priprostost, bezazlenost

priproina - jednostavnost, bezazlenost

priprosto - jednostavno

priprostvo - iskrenost; poniznost

pripun - prepun

pripustiti - spustiti

prirei - prorei

priroditi - jo roditi, uza to roditi

prirok - prigovor

prirok - prijekor; sramota, uvreda; nepravda, ljaga, krivnja

prirok - prikor, sramota, teta

pria - urba

pria - urba, hitnja

priad - priavi

priadi, prial, prila - v. priti

priastan - budui
priastje - dolazak

priastje - dolazak

prisei - dosei

prisedati - prisjedati, zapeti (u grlu)

priseliti - preseliti

priesni - budui, dojdui

prisesti - prisjesti, posjesti

prisii - presjei

prisidac - predsjednik

prisidati - prisjedati, zapeti (u grlu)

prisiditi - presjediti, prosjediti

prisihati (prisiu) - presahnjivati, sahnuti, venuti

prisisati (prez. prisiu i prisiem) - sahnuti, presahnjivati, suiti se, venuti

prisie - sahne

prisisti - prisjesti, posjesti

prisivati - presijavati

priskati - prskati

priskoan - spreman priskoiti, brz, hitar

prilac - pridolica, doljak

prislonja - rukohvat, ograda, priruje, "gelender"

prispodoban - slian

prispodoban. - slian

prispodoben - slian
prispodobiti - usporediti

pristanak - prestanak

pristan'je - prestanak

pristati - 1. prestati; 2. pristati, privoljeti, pristupiti, pridruiti se, pripadati; ostati pri
emu, ustrajati

pristati - prestati

pristati - prestati

pristavati - pristajati

pritivati - pretivati (trajno prema pre-titi), itati, proitavati

pristojati - prestajati, stojei proboraviti

pristojati se - pristajati, odgovarati

pristojati se - pristojiti se, dolikovati

pristojati se - ticati se, odnositi se

pristol - prijestolje

pristol'je - prijestolje

pristrati - prostrti

prit - bol

prita - izreka, pouka, pria

pritargati - pretrgati, prekinuti

pritarpiti - pretrpjeti, podnijeti

pritarti - pretrti, presjei, prepiliti

pritei - pretei

pritecnik - onaj koji pritjee, pritie (u pomo i sl.)

priti - doi
priti - doi

priti - prii

priti - prii, doi

priti - prii, doi; zadesiti

priti - prii; doi

priti (1. l. sg. prez. pridem) - doi

priti (3. l. sing. prez. pride) - doi

priti (3. l. sing. prez. pride) - doi; ui

priti (prez. pridem)- doi

pritil - debeo

pritio - debeo

pritka - kolac

pritka - kolac

pritoman - susretljiv, prijatan

priuzeti - zakinuti

privartati - prevrtati

privelik - prevelik

priveran - prevjeran, najvjerniji

priveran - vrlo vjeran

prividiti - predvidjeti, unaprijed vidjeti

privoliti - pristati, odobriti

privoljiti - pristati, odobriti

privratiti - prevratiti, prevrnuti, obratiti

privri - promijeniti

privriditi - povrijediti, uvrijediti

privrijen'je - uvreda

privuiti - priuiti (se)

priz - bez

prizal - pre-zao, vrlo zao

prizal - veoma zao

prieni (2. l. imp. sign. od glagola prignati) - nagnaj, potakni

prieniti - pritjerati

prieti - pomusti

priivati - preivati, pa odatle duevno preivati, tj. ponovno proivljavati (u mislima)

priivati - uivati

primeiti (primehiti) - oteati

prizrivati - dozrijevati, sazrijevati

prjee - prije

prjee - prije, prvo

prjea - urba; na prjeu - u urbi

prliti - priti

prliti - priti

prliti -priti, paliti

probabilan (lat.) - vjerojatan, mogu

probeljivati - bijeljeti se

probuklo - klanac, provalija, ponor

pro - odlazi! dalje!

pro - protiv

pro - protiv

pro oditi - otii od...

procaftiti - procvjetati

procaptiti - procvjetati

procimba - procjena

prociniti - procijeniti, prosuditi

prociniti se - procijeniti se, ispitati se

procmiljeti - procviljeti

protati - proitati

protiti - proitati

protiti - proitati

proctiti - proctjeti, procvasti

proctiti, proctijeti - procvjetati

proctjeti - procvjetati

prouzorje - praskozorje

procvativati - cvasti

prodetvo - propovijed

prodekuvati - propovijedati

prodil - proglasio (isp. diti)

prodiljati - odlagati, odugovlaiti

prodol - dol, dolina (pa i mjesto kakvo moe biti u dolini, tj. obraslo drveem)
profeta - prorok

prohajati - prolaziti

prohoditi - prolaziti

prohoditi - prolaziti

prohojati - prohaati, prolaziti

projd - prou

proje - proe

projti - otii

projti - proi; doprijeti

Prokletstvo - drama Milana Ogrizovia u suradnji s Andrijom Milinoviem

prokljat - proklet

Prokra - Prokne, v. Tereo

prolegati (prema tal.) - proitati

proletiti - pored obinog znaenja (proi u letu) jo i: proi kroz neto, pa i probiti
(strijela srce)

prolitati - prolijetati, probijati (isp. proletiti)

prom(a) - prema

prominjen'je - promjena

promilenje - pomiljanje

pronostik (gr.)- prorotvo, proricanje, slutnja

propast - ponor, provalija, bezdan

Propercio - Propercije

Properco - Propercije (Sextus Propertius, oko 50-15), rimski liriar, pjesnik brojnih
elegija, u kojima opjevava svoju ljubav prema lijepoj i hirovitoj Cintiji
proplatiti - prosjei, probosti

propuditi - protjerati, prognati

prorene - protjera

Prorok sa Jasne Poljane - ruski knievnik Lav Nikolajevi Tolstoj (1828-1910),

glasoviti humanist

proal - v. projti

proasnost - prolost

proasnost - prolost

proasnost - prolost, davnina

proast - prolost

proast - prolost

proastan - proli

proen'je - oprost, oprotenje

proenje - oprost; rastanak; proenje (u)zeti - oprostiti se, rastati se

proen'je pitati - oprostiti se, traiti oprost, pozdraviti se (na rastanku)

proenje vuzeti - oprostiti se

proecija - procesija

Proserpina - Prozerpina, ki Zeusa i Demetre, na glasu zbog svoje ljepote, koju je oteo
podzemni bog Had (Pluton)

prosesti se - propasti

prosid - prosijed

prosinuti - obasjati

prositi - moliti

prositi - pored obinog znaenja (moliti, prosjaiti) jo i: pitati, traiti, iskati, zahtijevati
prositi - pored obinog znaenja: (moliti, prosjaiti) jo i: pitati, traiti, iskati, zahtijevati;
prositi se - pristojati se, dolikovati; kako se gdi prosi - kako gdje treba, kako zahtijevaju
prilike

prosivati - prosijavati

proskerbiti - nabaviti

prola - v. projti

pronja - molba

pronja - molitva

prost - slobodan; sam

prost - slobodan; siguran, bezbrian; prost grihov - oproten od grijeha

prost grihov - oproten od grijeha

prostarti - prostrijeti

protenje - crkveni god, hodoae

proten'je - oprost

protimanje (lat.) - tovanje

protimati (lat.) - tovati, cijeniti

prostiti - oprostiti

protiti - proitati

prostriti - prostrijeti; pored toga: pruiti, ispruiti, protegnuti; prostral (tok. prostro) -
pruio, ispruio, protegnuo

prostriti (se) - prostrijeti (se), lei, izvaliti se

prosvititi - prosvijetliti

prosvitivati - svijetliti

prot(i) - protiv; prema; nasuprot

protei - proi, protrati

protega - dimenzija, opseg, obimnost

protejski - pridjev izveden prema starogrkom morskom boanstvu Proteju, koji je imao
sposobnost poprimanja lika razliitih ivotinja; prenes. prevrtljiv

proticati - protjecati, prolaziti

proticati (prez. proticam) - protjecati

protiv - nasuprot

protiv - prema (pored obinog znaenja)

protiv - prema (pored obinog znaenja)

protiv i protiva - protiv, nasuprot

protiva - protiv, suprot, nasuprot; protiva ke t' e do - koje e ti izai u susret

protivan - neprijateljski

protivei - koji se protivi

protiviti (bez se) - biti protivan, suprotstavljati se

protivina - protivtina; stvar protivine - nevolja

protoiti - provui

protrapiti - prokopati, obraditi (zemlju)

protulet - proljee

protuleten - proljetan

protuletje - proljee

protuletje - proljee

protuletji - proljee

protuletno vreme - proljee, proljetno vrijeme

protulitje - proljee

protuenje - tuba
prova - pramac

providati - brinuti se za to

provriti - probiti

proz - kroz

proz - kroz

proz - kroz

prozorje - praskozorje

prozorje - zora, osvit, jutro

prorti - prodrijeti

prozriti - pogledati

prozriti - prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati

prozriti - prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati

prporue - ophod koji moli da padne kia; oni koji sudjeluju u njemu nose na glavi
vijenac od trave prpora

prs - prst

priti - postajati prhak, osipati se, trunuti

prucati se - ritati se

prud - korist

prud - korist

prud - korist, probitak, hasna

prud - ljunak

prudan - koristan, plodan

prudan - koristan, probitaan

prudan - koristan, probitaan

prue - pruge, trake, vrpce, are

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti

pruditi - koristiti, hasniti

pruditi - koristiti, hasniti

prugla - batine, iblje

pruglo - zamka

pruglo - zamka, mrea (za hvatanje ptica)

prut - iba (kao simbol vlasti)

pruzi - skakavci

prvi - prvi put

prvina - prvi plod

prvlje - prije

prina - pijesak

prina - pijesak

prina - pijesak

paniti - sramotiti; psovati; karati, kuditi

Psiha - gr. ljepotica u koju je bio zaljubljen bog ljubavi; personifikacija due

psiti - varati, lagati (kao pas)

psos - pogrda, psovka

psost - pogrda, hula

psovan'je - uvreda

Punj - danas unj, uvala na otoku Lopudu

ptak - pti

ptineni - ptiji

Ptolomeo - Ptolomej (oko 100-170 n. e.) - astronom i matematiar, ija je geocentrina

teorija svemira dominirala sve do Galileja i Kopernika, te ju je kao svoje uenje
prihvatila i crkva

puca - djevojka

pucek - djevojica

pucica - djevojca

puina (danja) - sredina dana

puh - pepeo

puh, die Haselmaus

puhliv, ovjek plah i mekuac, koji zgre samo za sebe. U prenesenom smislu: sebeljubiv

puhovec, mekuac

puklast - grbav

puklavka, grbavica. Od njemakog: Buckel, grba

puklina - pukotina

pukica - mala puka, puica

puljak - mjehur na vodi

pultronija (tal. poltrona - naslonja) - lijenost

pulz (lat.) - bilo, puls

punta, buna

puntar - buntovnik; puntarski - buntovniki

puntar (njem.) - buntovnik, ustanik

puntar, buntovnik. Od njemakog: Bund, savez

pur (lat.) - ist

purgar (njem.) - graanin, malograanin

Purgarija naa ne jenoga je Vramca. 1235. Bela Kral zidati i nachinati vchini varas
Gerchku goriczu v Zagrebe, i da onem purgarom velike prauicze. Ali vezda je lucztuo
vunem nezlosno i okorna i terda vrata, malo imaiuchi gizdaui, Wchenim i mudrim ludem
nepriateli i protiuniczi iesu. 1578. A. Vramecz. Poznati citat iz Vrameve kronike, kao
kulturnohistorijski zanimljiv autobiografski detalj koji ilustrira odnos izmeu ovoga
naega knjievnika i grada Zagreba

puriflam, oganj od baruta, eksplozija praha, puani prah. Od njemakog: Pulverflamme

purpira - porfir, grimiz

pua - pusto, pustopoljina

puati - putati, naputati, ostavljati; isputati (duu)

puati se - doputati

puina - pustinja

puina - pustinja

puivati - naputati

puka - puka; top

puka - puka; top

pulec (prema njem.) - kitica (cvijea)

pulec, snop, pila. Od njemakog: Bschel

pusta - pustinja

pusta (ma.) - prostrana ravna stepa u Maarskoj

pustara - pustinja

pustara - pustinja

pustinik - pustinjak

pustuju (od pustivati, prez. pustujem) - putati

put - pored obinog znaenje jo i: nain, sredstvo; po k put - na koji nain, kojim
sredstvom

put - put; tijelo; koa, put

puta - putunja, brenta, abar, plosnato bure

putaa, volja, voljaa, gua; u peradi: kesa na jednjaku kao predeludac

putir (gr.) - aa, vr

putir (gr.) - kale, aa

puto - pluto

Q
quarta pars - etvrti dio

quartana - povratna (svaki etvrti dan)

Qui bene bibit, bene dormit,

Qui bene dormit, non peccat.

Qui non peccat, venit in coelum,

Quo? Vae ruis quo sceleste! (lat.) - Kamo? Kamo hrli naopako!

Quomodo, cur, quando? (lat.) - Kako, zato, kada?

R
rab - rob
rab - rob

raba - rad

raba - robinja

raba - robinja, ropkinja; sluavka, slukinja; raba kupovita - kupljena robinja

raba - robinja, sluavka

raba - slubenica

rabar - v. hrabar

rabdomant (gr.) - raljar, arobnjak

rabiti - raditi

rabiti - raditi, djelovati, nastojati, truditi se

rabiti - trebati; traiti, zahtijevati

raiti - htjeti, udostojati se

raiti - htjeti, eljeti, izvoljeti

raiti - udostojati se, htjeti

raiti (se) - htjeti, eljeti

rad - koji eli, eljan; biti rad - eljeti; imati rada - eljeti

Radak-patarenac -

Radamant - mitoloki kretski kralj i zakonodavac, jedan od sudaca u podzemnom svijetu

(pored Eaka i Minosa)

radi - rado

Rahel - Rahela, u bibliji ki Labanova, ena Jakovova, majka Josipova

raici - nejasna rije

Raizuli - marokanski sultan (1868-1925), pobunjenik protiv sultana u Carigradu; bio je i

protivnik poznatog revolucionara Abd-el-Krima, koji ga je zarobio, te je u zarobljenitvu
i umro
rajati - raati

rajevan - rajski, bogat, blaen

rajevina - rajski uitak, slast, naslada

rajngla, zdjela, posuda za kuhanje. Od njemakog: Reindl

rajni - rajski

raje - radije

raje - radije

rakamati (ak.) - vesti

raketlina - raketa

rakita - niska ibljasta grmolika vrba

rakni, haljina, ogrta, plat, kabanica, vrsta odjee

ram, rame, ramen - rame

Ramayana - veliki staroindijski ep iz 4. ili 3. stolj. pr. n. e.; prikazuje pustolovine

kraljevia Rame u borbi za otetu mu enu

ramazan (tur.) - mjesec posta za muslimane

ramo - rame

Rampsiniti - staroegipatska dinastija iz koje potjeu faraoni pod imenom Ramzes

ranja - posuda, "rajndlika"

ranjati - ranjavati

ranjik, rajnjki, vrsta porajnskog srebrnog novca, rajnski forint, rhenanus

ranje - jutro, osvit

ranjenji - jutarnji

ranketan (tal.) - ueen, upaljen

ranirati se (franc.) - dobiti inovniki rang, rasporediti se u novi inovniki razred

rapa - rupa

rapa - rupa, krapa

rasarjen'je - srdba, zlovolja

rainiti - pogaziti

rainiti - razruiti, unititi

rascufan, razderan, raupan

raskazati se - raspripovijedati se [?], "razglagoljati se" [?]

raskidati - unitavati, razarati, ruiti

raskladati - kuditi, objeivati

rasklenjivati - rastavljati

raskoa - rasko, ljepota, krasota, bogatstvo

raskoiti se - uivati rasko, radovati se, naslaivati se

raskusiti - rasjei

raslaiti - zasladiti

raspan - Akad. rjen. toga pridjeva nema, ali bi se moglo pomiljati na tal. raspare -
turpijati, a prema tome i lijepo izraditi, dakle: raspan luk - lijepo izraen luk

raspartiti - rasteretiti

raspasti - rasploditi, razmnoiti

raspetje - raspee

raspotan - razuzdan

rasprava - kleveta, ogovaranje

raspraviti - pogrditi

rasran - razljuen, ljut

rasren - ljut, rasren

rasren - razljuen

rasriti - rasrditi

rast - uzrast, stas; dob

rastarkom - razbacano

rasti - hrasti

ratimati (lat.) - prosuditi

Rast - rastu

rat - rt, iljak

rt - vrh

rat (gen rati) - rat (enski rod!)

rat (gen rati) - rat (enski rod!)

rat (gen. rati, enski rod) - rat

rat ( r., gen. mn. rati) - rat

rat initi komu - ratovati protiv koga

rataj, ora

rt-i zove se iljak od budi kakova oruja.

ratiti se - boriti se

ratiti se - boriti se

ratiti se - sporiti se, boriti se, ratovati

ravno - upravo

ravno - upravo

razabrati - pojmiti, spoznati; razluiti

razajti - razii se
razaliti se - razliti se

razamati (prez. razamim) - raznijeti

raati - klati, ubijati

raati - klati, ubijati

razbii se - razbjei se, pobjei

razbirati - izbirati

razbirati - tumaiti, prepoznavati, itati

razbluda - rasko, uivanje

razbluda - rasko, uivanje

razbluda - uitak, naslada, slast, ljubav pohota, maenje

razbludno - draesno, lijepo (pored uobiajenog znaenja)

razboj - bitka

razbubnati - razglasiti

razdan - razdrt

radei - uei, zapaliti

radei - uei, zapaliti

radei - uei, zapaliti

radei - uei, zapaliti

razdiliti se - odijeliti se, rastati se, rastaviti se, otii

razdiljati - dijeliti, rastavljati

razdiljati se - rastajati se, rastavljati se

razdiljati se - razdijeliti se

razdiljen'je - rastanak
razdramiti - razbuditi se, razdrijemati se

razdriiti - osloboditi, rijeiti

razgledati - promatrati, prosuivati

razgnjiv - gnjev, srdba

razgojiti - razdebljati, razjaati, uveati

razgojiti - razdebljati, udebljati

razgovor - pored obinog znaenja jo i: zabava, radost, ala, uitak; utjeha

razgovor - pored obinog znaenja jo i: zabava, radost, ala, uitak; utjeha

razgovor - utjeha, nada, spas; radost, slast, ala, uitak, zabava (pored drugih znaenja)

razgovor - utjeha, savjet

razgovor - utjeha, savjet

razhajivati - razilaziti se

razhojati se - razii se

razibrati - razabrati

razide - razjede

razigrivati - razgibavati

raziju - raziu (tj. raz-zidu, od raz-zidati, razoriti)

raziteljan - razoran

razivati - raz-zijevati, razjapljivati

razkladati - kuditi

razkoa - rasko; dati se razkoi - biti raskoan

razlik - razlian, razliit, raznolik, raznovrstan

razlik - razlian, razliit, raznolik, raznovrstan

razlik - razliit

razlik - raznolik, razan

razlikov - razliit

razlog - raun

razlog - razum

razlog - razum; umovanje; raun; razlog, uzrok; po razlogu - razumno, po zakonu

razloj - (groma, vjerojatno udar ili tako neto)

razluan - razlian, razliit, protivan, suprotan

razluati se - rastavljati se, odjeljivati se

razluiti - odluiti

razluiti - razdvojiti, rasturiti, odijeliti

razmai - pomaknuti

razmetati - razarati, unitavati

razmetati - razruiti, unititi

razmi - nego, tek, jedino, osim

razmi - nego, tek, jedino, osim

razmi - nego, tek, jedino, osim

razmi - osim

razmi - osim

razmi - osim

razmi - osim

razmi - osim, nego, tek, jedino

razmirje - nemir, svaa, razmirica

razmirje - nemir, uznemirenost

razmirje - razmirica

razmitati - razbacivati, razmetati

razmititi - razmaziti, raznjeiti

razmniva - sposobnost matanja, fantazija

razok - nepravilan

razpami - v. razpeti

razpeti - raspeti, razapeti (jedra)

razpraviti - pogrditi

razpravljati - ogovarati, klevetati

razrediti - rasporediti

razsarditi - rasrditi, razljutiti

raztimati - rastresti, raspriti; razlikovati

raztarti - prepiliti

raztei - potroiti

raztratiti - rastroiti, potraliti

raztriti - rasprostrijeti

razuviditi - promotriti, razmotriti

razval - razvalina, ruevina

razvudenje, razudba, sectio anatomica

rde, crven

Rdee morje - Crveno more

rebernja - rebarca
r - stvar; rije

reen'je - izreka

recte habes frater (lat.) - pravo ima brate

red - nain

redine - ivica

rednji - onaj koji dolazi po redu, koji mora doi (rednja kupa - posljednja aa)

redovan - redovniki

Reduta - jedna od tadanjih zagrebakih dvorana za zabavu i sastajanje

regbi - rekao bih, reklo bi se

regetati, kikotati

regetlin, raketa, trag gorueg eksploziva. Od njemakog: Rakete

regnikolarni klate, to jest druba, koja se skuplja oko raznih regnikolarnih deputacija.
Od latinskog: regnicola, stanovnik kraljevine

regula vitae (lat.) - pravilo, zakon ivota

regula - regrut, vojnik u prvim mjesecima vojne slube

reki - rekavi

reliquiae reliquiarum (lat.) - ostaci ostataka (nekad monog kraljevstva hrvatskog)

remeta (gr.) - pustinjak

Remete - selo nekad pokraj Zagreba, danas dio grada, gdje se nalazi poznati pavlinski
samostan s crkvom Gospe Remetske

remiati - skloniti u luku

Reno (lat. Rhenus)- rijeka Rajna

repaa - zvijezda repatica, kometa

repaa zvijezda - zvijezda repatica, kometa

repaa, zvijezda repatica, kometa

repudiare, odbiti, odbaciti

repuac - vrsta biljke i njezin korijen, prostjenak, postenjak; jede se na salatu (Akad. rj.)

reputatja - dobar glas, ugled

requiem aeternam (lat.) - vjeni mir

requiescat (lat.) - poivao (u miru)

re, prepeeno, tako peeno, da se na povrini prepeene materije javlja kora, kao prvi
znak karbonizacije. Od njemakog: resch

reiti - rijeiti, osloboditi

ret - zatvor

ret (njem.) - zatvor, tamnica

retauracija, izbor opinskih ili upanijskih funkcionara. Od latinskog: restauratio

resti - rasti

resti - rasti

resti - rasti

resurrectio (lat.) - uskrsnue

Retra - srednjovjekovno kultno sredite baltiko-polapskih Slavena

retratati (tal. ritrarre, ritrattare) - pretresati, raspravljati

rezeda (lat.) - biljka krasnica, katanica

rezeda (tal.) - vrsta mirisne biljke krasnice; nai izrazi: katanac, katanica, ljubimac

Rgueda - Rgveda, najstarija zbirka Veda, staroindijskih svetih knjiga

ribazajm (njem.) - trenica, ribe

ri - 1. rije, glas, govor; izpuan'je rii - govorenje; ri prostirati - govoriti; 2. stvar

ri - rije; pored obinog znaenja esto i u smislu: stvar

ri - rije; pored obinog znaenja esto i u smislu: stvar

ri - stvar (pored obinog znaenja)

ri - stvar, posao

ri prostirati - govoriti

riljiv - govorljiv, brbljav

riljiv - rjeit, razgovorljiv brbljav

rimati se - prepirati se, rjekati se

ridak - rijedak; riji - rjei

rianka - seljanka

Ridi Pagliaccio! (tal.) - Smij se, pajac!; arija iz opere Pagliaccio tal. kompozitora
Ruggiera Leoncavala (1858-1919)

rif (ma.) - stara maarska mjera za duinu (70 cm)

rifeoska gora - gorje Ural (lat. Ripphaei Montes)

riganio (tal) - biljka origano, mravinac; osim kao zain koristila se i u lijeenju

rigla, poklopac od zdjele. Od njemakog: Riegel, zasun

rih - rekoh

rih - rekoh (v. riti)

rih - rekoh; v. riti

rihtar - sudac (naelnik); ili: mali ritar, tj. opinski sluga koji po selu oglaava (bubnja)
novosti (V. Novak)

rihtar, sudac. Od njemakog: Richter

rijeh - rekoh

rijeti - rei

rijeti - rei
rijeti - rei

riji - v. ridak

rika - rijeka

rinica, naunica, minua, kolut. Od njemakog: Ring

rinjihu - od rinuti - tjerati

ris, arobni krug kojim se okruuju arobnjaci prije aranja ili sazivanja neistih duhova i
mranih sila

rica - rijeca

rian - pravoslavac

rie - rekoe

risiti - resiti

risovina - risovo krzno

rit - rei

rit, rijet - rei

ritek - slama

riti - rei

riti - rei

riti - rei

riti - rei

riti - rei

riti - rei, govoriti

riti - rijeti, rei; rih - rekoh; rie - rekoe

riti - rijeti, rei; rih - rekoh; rie - rekoe

riti se - boriti se; napasti

riti, rijeti - rei

riti, rijeti - rei

riti, rijeti - rei

Riva degli Schiavoni (tal.) - Slavenska obala, naziv dijela obale u Veneciji; ime je dobila
po Hrvatima

riz - rez, rezanje

riza - sveenika haljina

rja - ra

robaa - koulja

rob'c - rubac

robec, rubac, marama

roaj, balak od maa

roiti se - dogovoriti se

Roda - grki otok Rod (u en. rodu i kod nekih drugih starijih pisaca; razlog e biti u
tome to je rije Rodos i u gr. jeziku en. roda)

Rodan (lat. Rhodanus) - Rhne, rijeka u Francuskoj

Rode - Rodos, grki otok

Rodioti - Roani, stanovnici otoka Roda

Rodiotski otok - otok Rod (v.)

roivati - radati

rodlati se (njem.) - sanjkati se, saonati se

Rodulf esar - Rudolf II (1552-1612), austrijski car, od 1527. hrvatsko-ugarski kralj

rojen'je - roenje; rod

rk - ruku (gen. pl.)

rok - sluaj, udes (pored obinog znaenja); kim rokom - kojim sluajem

rok - vrijeme

rokovnica, daa, koja dospijeva na dan svetog Roka

rol, okrugla tepsija. Od njemakog: Rohr

rom - hodoae (prema Roma, Rim)

Romanija - Rumunjska

romar (tal.) - hodoasnik

romar, hodoasnik, zapravo hodoasnik koji putuje na poklonstvo papi u Rim.

Upotrebljava se u opem smislu za vjersko hodoae

romon - glas

romor - glas, romon, skladno pjevanje (ovdje u prenes. znaenju)

rondela - okrugli nasad u vrtu, cvjetnjaku, parku

ronto, gen. rontala - more to ga levanat valja, valovi od levanta; tzv. "mrtvo more,
valovi (pojam se koristi na dubrovakim otocima, etimologija je nejasna)

ronzina - zujanje, brujanje

rosa mistyca (lat.) - tajanstvena rua

rotanje - buka

rotati - lupati, stvarati buku

rota - zakletva, prisega

rota - zakletva, prisega, zadana rije

rota - zakletva, prisega, zadana rije; istino brez rote - tako je oito da ne treba
zaklinjanja

rotno - lukavo

rotno - potajno, tajno

roa - cvijet
roza - rua

roa - rua; cvijet

roa - rua; cvijet uope

roa (lat.) - rua

roa (pl. roice) - cvijet (cvijee); roni - cvjetni

rodanik - horoskop

rozga - grana biljke penjaice

rozga - prut, tap

rozga - prut, tap

roica - cvijet, cvjeti

roica - ruica

romarin, Rosmarinus officinalis, rumarin

ronjak, svibanj, maj

rt - vrak (strelice)

rtat - otar

rub - rubac

rubaa - koulja

rubaica - kouljica

rubazinje - neka trava

rubec - rubac, marama

rubenina - rublje

rubint - rubin

ruati - rukati
rati, rikati. "Oroslan da rukne v taj palir telei..."

ruiti se - rukovati se

rud - rumen, crven

rudast - kovrave kose

rude - kovrica, uvojak, vitica

Rudolf II (1552-1612) - rimsko-njemaki car, sin cara Maksimilijana, okrunjen za

hrvatsko-ugarskog i ekog kralja

rufijan (tal.) - hulja, nitkov, lupe; svodnik

rug - ruglo

ruga - poruga

rugo - ruglo, sramota, pogrda, podsmijeh

rugost - ruglo

ruj - uto-crvenkasti cvijet

Rujni krin - crveni ljiljan, grb grada Firence

ruk - rika, krik, vapaj, vika, graja

rukosad - "vinograd ili to drugo rukom zasaeno" (Akad. rj.)

Rumelija - nekadanji naziv za Turske pokrajine u Europski; kasnije se odnosi samo na

turski dio Trakije (istono od rijeke Marice u Bugarskoj)

rumelka - grimiz, purpur

rumenit - rumen

rumeniv - rumen

rumenjahan - rumenkast

rumenjivati - rumenjeti se

rumeno more - Crveno more

Rurikova kua - Rusija (po predaji se uloga osnivaa ruske drava pripisuje varjakom
knezu Ruriku, koji je god. 862. doao u Novgorod)

rus - crven

rus - crven

rusa - rua

rusa - rua

rusa - rua

rusa - rua

rusa (tal.) - rua

rusa (tal.) - rua

rusag (ma. orszag) - drava, kraj

rusag (ma. orszag) - drava, zemlja, pokrajina, podruje

rusag (ma. orszag) - kraj, drava

rusag (ma. orszg) - kraj, zemlja, drava

ruan - koji je crna ruha, crnoruh

rusmarin - rumarin

rusticus, kmet, seljak, mu

rusula - rua

ruta - ruta, rutvica (biljka)

ruta - vrsta ljekovite trave

Ruta Moapka ili Moabljanka - glavni lik istoimene biblijske knjige

Rutenka - Rusinka, Ukrajinka (naziv se odnosi osobito na zapadne Ukrajince, u

Karpatima i Bukovini)

ruan - ruin (pored uobiajenog znaenja

ruan (cvijet) - ruin cvijet

Rue od grada - ruglo od grada

ruica Saronska - biblijski pojam lijepe ene (Pjesma nad pjesmama)

ruiti - tropotati

rvanja - borba, svaa

rvati (se) - boriti (se), ratovati, napadati

S
s - s; iz

s udom - udei se

s istinom stati - biti istinit, iskren

s mirom - umjereno

s mirom - umjereno

Sa - sva

sabinski tempi - hramovi Sabinaca, nekadanjih stanovnika sredinje Italije

sabljuditi - sauvati

sabljusti (prez. sabljudem) - ouvati

sabljusti (prez. sabljudem) - sauvati

sd - plod

sd - voe, plod

sd - voe, plod

sade - sada
saden - koji donosi plod, voni

sadruiti - spojiti

sadruiti (koga) - zdruiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u drutvu

sadruiti (koga) - zdruiti, ujediniti; pratiti, popratiti, biti u drutvu

saeta (tal.) - grom, munja

Safo - sapfa, starogrka pjesnikinja s otoka Lezbosa (oko 600. pr. n. e.)

sagrada - zgrada

sagrien'je - grijeh

sahat (tur.) - sat, ura

sahraniti se - spasiti se

saj - ovaj

saj - ovaj

saj - ovaj

saj - ovaj

saj - ovaj, taj (gen. sega, se; dativ semu, sej; akuz. su; lok. sem; instr. sim; gen. pl. sih;
dat. pl. sim; instr. pl. simi)

saj - ovaj; ta

saj - taj, ovaj

saj- ovaj

saj, sa(j), se(j) - ovaj, ova, ovo

saj, sa(j), se(j) - ovaj, ova, ovo

saj, sa, se - ovaj, ova, ovo

saja, sajast, sajav, aa, aav

sajav - aav
sajavica, vrsta puke, koja ostavlja aav trag

sajdani, svilen. Germanizam prema: Seide

sajene - saene

Sajna - Seine, u Parizu

sajti - sai

sajun (tal.) - komad tkanine od saje, fine tkanine, koji se nosi preko prsiju

sakati - traiti, pitati

saki - svaki, svatko

sakod - svuda

sakojaki - svakojako, na sve naine

sakojake - svakakve

sakvaki - svakakav

Sala del maggior consiglio (tal.) - Vijenica Velikog vijea u mletakoj Dudevoj palai

salamandra - salamander, kameleon

Salom - starije ime za Jeruzalem

salpati (tal.) - dignuti (sidro); otploviti, odjedriti

sam - pored obinog znaenja jo i: jedini

sam - pored obinog znaenja jo i: jedini

samanj - sajam

sambea - skok na jednoj nozi

amlast, sulud, luckast, kao muha bez glave

amlijanjka, damascenska sablja

samodilo - samovoljno
samoho - slobodan

samoho - slobodan

samoho - slobodan

samoho - slobodan, svojevoljan, dragovoljan

samovar (rus.) - naprava za kuhanje aja

samum (ar.) - pjeana oluja

sanan - sanen, snen

sandal (ar.) - fino crveno drvo iz Indije, slui za dobivanje ulja i pravljenje boja

Sandalji - hercegovaka velikaka porodica

sandak - visoki dostojanstvenik

sanj - san

sanjinec, sanjik

sankilot (franc.) - revolucionar, rodoljub

sapa, topla para koja se pui iz nozdrva ili nosnica

saplun (tal.) - pjena (morska)

Sappho (VI. st. pr. n. e.) - glasovita grka pjesnikinja s otoka Lezba

sapsovati se - svaati se

sara (tur.) - remenar, sedlar, koar, samardija

Sarbalj - Srbin

sarce - srdace

sarce - srce

saren - srdaan

saren - srdaan
sardace - srdace

sarditi (se) - srditi se, ljutiti se

sardito - srdito, zlovoljno

sarditost - srdba, zlovolja

sarjen'je - srdba, srdnja

sarmatski - Sarmati su poetkom nae ere ivjeli u prostoru od Baltika do Crnoga mora

Saron - ime jedne pokrajine u starom Izraelu (v. ruica saronska)

Saron - ime pokrajine u staroj Palestini, poznat po prekrasnim ruama; "rua saronska" je
biblijska metafora za lijepu enu

saronska rua - (po imenu pokrajine Saron u Izraelu), lijepa djevojka

sartije (gr.) - vrlo vrsta uad na brodu koja pridrava jarbol, pripona

saruk (tur.) - turban, muslimansko pokrivalo za glavu

sarba - srdba, gnjev

sas (gen. sasi) - sok, ono to se sisa

saad - v. sajti

Sasen - otok na albanskoj obali nasuprot grada Valone (Avlon)

sasnovati - sisati

saspin'je - saspjenje, svretak, rasulo, propast

saspiti - saspjeti, dospjeti (neemu) do kraja, unititi, upropastiti, potroiti; propasti

saspiti - unititi, upropastiti

saspivati - saspijevati (isp. saspiti), propadati, stradavati

sasvima - sasvim, posve, potpuno

sasvima - sasvim, posve, potpuno

sat - gen. pl. imenice (broja) sto; pet sat - pet stotina
satanas (lat.) - sotona

satir - u starogrkoj mitologiji nie boanstvo, pohotni kozonogi i dlakavi demon

satje - sae

Saturn - rimski bog vremena i plodnosti, otac Jupitera, Neptuna i Plutona; jeo je svoju
djecu

Saturno - Saturn, rimski bog vremena i plodnosti, koji jede vlastitu djecu

satvar - stvar

satvar - stvar

satvoriti - stvoriti

satvoriti se - pretvoriti se

satvoriti se - stvoriti se, postati

Saverijo - sv. Franjo Ksaverski (1506- 1552) - svetac i misionar, redovnik Drube
Isusove. Kao student u Parizu sprijateljio se s sv. Ignacijem Loyolom, osnivaem Drube
Isusove. Djelovao kao misionar u Goi (Indija), Malaki, na Molukim otocima i u Japanu.
Umro na otoku Sancian u Kini.

savie - suvie

savie - suvie

savruiti - ugrijati

saati - stisnuti, zatvoriti

saziju - saziu, sazidaju

saznan'je - razboritost, spoznaja

saznati - ispitati, spoznati, upoznati

saznati se - ispitati se, promotriti se, upoznati samoga sebe

sazvati - pozvati

sbantovati (ma.) - uznemiriti

sbrati - zbrati, sabrati, sakupiti

scalina, mokraa

scati, poscati, mokriti

scherzo (tal. ala) - malo glazb. djelo u ivom tempu; ovdje slika, sliica

scijena - cijena

scijena - vrijednost, cijena, potovanje, ast

scijeniti - misliti, smatrati, drati

scijeniti - misliti, smatrati, drati

scijeniti, sciniti - misliti, drati, smatrati

scijenjen - cjenjen

sciniti - misliti, smatrati; cijeniti

sciniti - prosuditi, procijeniti; cijeniti

sciniti (prez. scinju i scinim) - scijeniti, misliti, drati, smatrati; cijeniti, potovati

sciniti (prez. scinju i scinim) - scijeniti, misliti, drati, smatrati; cijeniti, potovati

sciniti se - cijeniti se, smalrati se

sciniti, scijeniti - cijeniti; misliti, smatrati

Scio etenim, nonnullos diversum statuere, et nostra scripta ita carpere, ut nihil ex scriptis
nostris possint probare, nisi quod ipsis pulchrum esse videatur. Etiamsi quis rosas
loqueretur, essent tamen, quibus suae rosae urticam olerent. Adeo enim guidam sunt
corrupto iudicio, ut etiam de his male loquantur et iudicent, quae teste eorum conscientia
probent, faciunt id, quia facilius est aliena carpere, quam propria praestare, sunt namque
in aliorum scriptis censores oculatissimi, in suis vero caecunientes.

sd, sdi - ovdje

sdvora - izvana

se - sve

s - svi
se - ta (vidi st. 6 u pjes. Izbiraj si ljubu: "se mi ne bu dugo iv").

se ne mora - ih umire

se ne zani - se ne pouzda

se, sve

sebar - seljak, kmet

sebar - seljak, kmet, podlonik

sebije - sebinost

sebirad - sebinjak

sebirade - sebino

sea - sjeina, dio ume gdje se sijeku stabla

sei - dosei, dokuiti, dohvatiti

Seconda primavera (tal.) - drugo proljee

secunda pars - drugi dio

sed. sede, sedi, sedosmo, sedoste - v. sesti

Sedeslav = izdajica, koga ubi Branimir.

sedmera brda - grad Rim izgraen je na sedam breuljaka (Palatin, Kapitol, Kvirinal,
Celij, Aventin, Janikul i Viminal)

sega - gen. sing. zamj. saj (v.), toga, ovoga

sega, segaj, sej, sem - v. saj

segaj - ovoga

segaj - ovoga

segaj - ovoga

segaj, sega - ovoga

segalitnji - ovogodinji (segaljetnji)

segur (tal.) - siguran

seguran - siguran

segurnost - sigurnost

sehnuti - osuiti se, usahnuti

sehnuti - sahnuti

eiana, vrsta turske puke

sej - ovaj

sejmen (tur.) - straar, pandur

sejnjmen - sajmeni; sajamski

sejnski - senjski

seka (tal. sega) - morska stijena, greben

sekt (franc.) - ampanjac

sel - sel (gen. pl.)

selam (tur.) - pozdrav

Selduk - pripadnik jednoga turkmenskog plemena koje je u doba kriarskih ratova

dralo pod svojom vlau neke dijelove Male Azije i Palestinu

Selena - gr. boginja Mjeseca

Selena - starogrka boginja Mjeseca

selo - sjelo (ekav.); selo je u oku - zapelo je za oko

emer - emer

semi, svima

semper et ubique (lat.) - uvijek i posvuda

senca - sjena

senca - sjena, sjenka

senca, sjena

senica - sjenica (vrsta ptice)

senja - sanja

senja - sanja, san

senja - sanja, san

senokoa - livada, sjenokoa

Senokrat - Ksenokrat (396-314), grki filozof, Platonov uenik

senso - prijatelj

ent, neisti duh, hudi duh, demon, prikaza, sablast, avo

enuti - krenuti

spar (franc.) - odjeljak, odvojena prostorija u lokalu (rujni vjerojatno stoga to je u

takvim prostorijama namjetaj presvuen crvenim barunom)

eptanje - aptanje

eptati - aptati

septemviralska tabula - stol sedmorice, Tabula septemviralis, prizivni sud sa sjeditem u

Peti koji je rjeavao albe protiv presuda Kraljevskog Sudbenog stola (Tabula regia
iudiciaria), Banskog stola (Tabula banalis) i Tavernikalnog stola (Sedes tavernicalis).
Sastojao se (sud sedmorice) od 21 lana. Predsjedao mu je palatin ili kraljevski
namjesnik, a u njihovoj odsutnosti dvorski sudac (iudex curiae regiae). Uz predsjednika u
sastav suda ulazila su 4 prelata, 7 velikaa i 9 obinih plemia. Adam Patai bio je jedan
od prelata suda sedmorice u vrijeme kada mu Katarina posveuje Pesme Horvatske.

septuh, vrsta starinske tkanine

seraf (hebr.) - aneo najviega reda

seraf (hebr.) - serafin, aneo najvieg reda

seraf (hebr.) - serafin, aneo najvieg reda

serafin (hebr.) - aneo najvieg reda

erbet (tur.) - medovina

erbet (tur.) - osvjeavajue slatko pie, medovina

serbiti - svrbjeti

seren - srdaan

serdada (tur.) - mali sag za klanjanje pri molitvi muslimana

ereg - eta; vojska

ereg (ma. sereg) - mnotvo, eta

ereg (ma.) - gomila, mnoina; eta

ereg (ma.) - niz, red, mnotvo, eta

ereg, vojska; erean, ereanin. Od madarskog: sereg

eregbontov, top, kojim se moe pobiti itava eta. Madarizam: bont, unitavajui

Serena - Sirena

Serena - Sirena

serena - sirena

serenata (tal.) - ljubavna pjesma

serean (prema franc.) - vojnik (andar) u nekadanjoj Vojnoj Krajini

ereanka, vrsta puke

sereanska kapa, od sereanin (prema franc. sergeant) - andar u nekadanjoj Vojnoj

krajini; u irem smislu: vojnik uope; kasnije: poljski uvar, poljar

earac - ika

sesti - sjesti

estoper - buzdovan

etnik - onaj koji vie u svatovima (?)

etovati - hoditi, ii, uriti

etuvati - uriti se, pouriti se; etuvati nad glavu - zahtijevati neiju glavu (ivot)
etuvati - uriti se; kretati se

etuvati - uriti se; kretati se

etuvati - uriti se; etuvati hitro - naglo se otputiti, pouriti se

sfaliti - iznevjeriti

sfaliti - prevariti, obmanuti

sfaljivati - iznevjerivati

sferski (gr.) - nebeski, nadzemaljski

sfinks - sfinga

sfriuntksuntati, izdevetati nekoga temeljito. Germanizam od frisch und gesund, kakvim

se pozdravom biuju znanci korbaima na Herodeovo, na spomen nevino zaklane
djeice jeruzalemske

sfrutan, frutati. ovjek sfrutan prije izgona iz grada proao je kroz palir iba. Od
latinskog: frustare, ibati, bievati

sfundati, unititi, ubiti, upropastiti. Od latinskog: affondare

sgar - odozgo

sginuti - poginuti

sgipsti - propasti

sgoditi - ugoditi; v. zgoditi

sgoditi se - dogoditi se

sgoriti - izgorjeti

sgovoriti - dogovoriti

sgrien'je - sagrjeenje

sgubiti - izgubiti

shajati - izlaziti

shajati - izlaziti; zavravati; padati

shajati - proizlaziti

sharan - uniten

sharati - unititi

sharati - unititi; potroiti

shincati se, hincati se, kobila se hinca kad osjeti pastuha. U prenesenom smislu: izmoditi
se neurednim ivotom

shod - balkon

shoditi - izlaziti, silaziti

shoditi - izlaziti; ishoditi, postii

shoditi se - sastajati se, skupljati se

shoditi se - skupljati se

shrana - uvanje; pohrana, spremite

shrana - pohrana, pribjeite

shraniti - ouvati, potovati

shraniti - othraniti, odgojiti

shraniti - sauvati

shraniti - sauvati, spasiti, pohraniti

shraniti - sauvati, spremiti, pohraniti

shraniti - sauvati, spremiti, pohraniti

shustiti - epati, spopasti, uhvatiti

si - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita
znaenja" (Akad. rjen.); u naim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica elju
ugasila); kad si - kada, kada li (u elji da se neto to prije zbude)

si - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita
znaenja" (Akad. rjen.); u naim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica elju
ugasila); kad si - kada, kada li (u elji da se neto to prije zbude)
si, sij - ovaj

si, svi

iba - naprava u mlinu koja rasporeuje zrnje da tankom strujom pada ravnomjerno u
rvanj

ibila - Sibila, ena proroica (u klasinoj starini); u prenesenom znaenju: gatalica (B.
Klai)

Sibila - starorimska mitska proroica; vodilja Vergilijeva kroz podzemni svijet

Sibile - starogrke i starorimske proroice

ibre, ibe

Sic itur ad astra! (lat.) - Tako se ide do zvijezda!

ica, vrsta puke. Bit e germanizam od schiessen

sii - sjei

sid - sijed

side - v. sisti i siti

siditi - sijedjeti

siditi na sudu - suditi

Sierra (panj.) - gorje, planinski vijenac; u panjolskoj postoji Sierra Morena, Sierra
Nevada itd., ali se ne zna na koje se gorje misli

sigati - posezati

sigati - sezati, hvatati, dosezati

signare cum ferro, igosati gvoem, paliti po ljudskoj koi razne igove: ljiljan su nosile
bludnice, a tatu je bio ueen klju

sigra - igra

sigrati - igrati

sigrati se - igrati se
sigrati se - igrati se

sigur - siguran

sigur - siguran

siguro - sigurno

sih - v. saj

sijevo - usjev

sika (tal. secca) - greben, sika

ikati se - ljuljati se

Sikej - Sihej, mu Didone; bio je jedan od najbogatijih ljudi Fenikije, te ga je na prevaru

ubio Pigmalion; nakon toga Didona je izbjegla iz Fenikije i iskrcala se na
sjevernoafrikoj obali, gdje je utemeljila grad Kartagu

siku - sijeku (od inf. sjei)

sikur (tal.) - siguran

ila - Skila; v. Niso

Silen - jedan od pratilaca boga Bahka (Dioniza); veseli pijani starac

silen - silan

silnjak, avo, nasilno bie

silovati - prisiliti

silovati se - truditi se, nastojati, siliti se

silvan (lat.) - umski duh

sim - ovamo

sim - ovamo, simo

simbot - krvnik [?]

sime - sjeme
sime - sjeme

sime - sjeme

Simeon - bugarski car, vladao od 893-927.

simtamati, zvoniti simo-tamo, ustranu; tako se zvoni na pogreb, oluju i vatru

sin, sinca - sjena, hladovina

sina - sjena

sina - sjena

sinagoga - idovski hram, templ

sinca - sjena

sinca - sjena

sinca - sjena, sjenka

sinca - sjena, sjenka

indrova planka, tanka daica, kojom su pokriveni krovovi. Latinski: scandula

sinder, sindir (tur.) - lanac

sindir (tur.) - lanac, verige, okovi

sindir (tur.) - lanac; okovi

sindirlija, metak ispaljen iz puke, nabijen sindirli-zrnjem. Sindir, lanac. Sindirlija,

Kettenkugel. Sindirlija je i puka, nabijena takvim zrnjem

sinekira (franc.) i sinekura (lat.) - dobro plaena sluba koja ne zahtijeva nikakav rad

sinija (tur.) - niski stol za blagovanje

Sinj - Senj (u pjes. Knjigu pie Deli-aga i Podie se ormanica)

sinjal (tal.) - znak, signal, biljeg

sinjur (tal.) - gospodin

intar, ivoder. Od njemakog: Schinder

sinir - verige, lanac, okov

sinir (tur.) - lanac, okovi

sion - silan

sion - silan, nasilan, jak, vrst

sion - silan, nasilan, jak, vrst

sionik - silnik

ip - iljak, otrica

ip - iljak, vrak (maa)

ip - vrak, iljak

ip - vrak, iljak

sipant - izop, mirisna biljka iz porodice usnaa, grm modrih i ljubiastih cvjetova

sipant (lat.) - izop, mirisna biljka

ipelina - vrsta vinove loze i groa (ipel)

ipiun Afrikan - Scipion Afriki, rimski vojskovoa (234-183. pr. n. e.), pobijedio
Hanibala u drugom punskom ratu

sipji - sipin, od sipe

ipka - pojas

ipu, svira na frulu, piska, trumbenta. Madarski: sipos

ira (tur.) - slatko vino, mot

irati (prez. iram) - iriti

siringa - svirala

sis - sa

sisti - sjesti

sit tuge - pun tuge

sit venia verbo (lat.) - neka bude doputeno rei

siti - sii

sivati - sijevati

siver - sjever

siver - sjever

sixtina (lat.) - estostih, pjesma sastavljena od est strofa sa po est stihova i jednim
dodatkom od ti stiha

sizati se - dizati se, uzvisivati se

sjahati - objahati, pritijesniti

sjati (prez. sjamem) - obuhvatiti, primiti u sebe

sjem - osim

sjemo - simo, ovamo

sjemo - simo, ovamo

sjemo - simo, ovamo

sjemo - simo, ovamo

sjenca - sjena, hlad

ska - skau

skajati - okajati

skakati u tanci - plesati

skala (tal.) - stuba

skala, peina, stijena

skaline (tal.) - stube, stepenice

skanje (tal. scagno) - sprud, pjeani pliak

kapular (talij. scapolare - spasiti) - amajlija oko vrata sa slikom sveca koju nosi neka
osoba da se zatiti od nesrea

skapulati se (tal.) - osloboditi se, izbaviti se

skarabea - skarabej, balegar, kotrljan, govnovalj, vrsta kukca kornjaa koji od izmetina
pravi kuglice (u starom Egiptu se smatrao svetim)

skarcanje - krtarenje

skarletina, purpur. Od turskog: iskerlet

skaska (rus.) - pria, bajka

skaljivati - kaljati

skazan - znak, dokaz, primjer

skazanje - prizor

skazanje - propovijedanje, nauavanje

skazati - iskazati, pokazati, ukazati

skazati - kazniti

skazati - kazniti

skazati - pokazati, oitovati, izloiti

skazati - rei; iskazati; pokazati; skazati se - iskazati se, pokazati se

skaivati - iskazivati

skazivati - iskazivati, pokazivati, predstavljati, oitovati

skazivati - iskazivati; skazivati se - iskazivati se

skazliv - himben, prijetvoran

skazovati - kazivati, priati

skauvati - iskazivati

skauvati se - pokazivati se, pojavljivati se

skeiti - cviljeti, skiati

kenderbeg, Juraj - ura Kastrioti Skenderbeg (1414-1468.), albanski plemi i

proturski borac; najvei albanski nacionalni junak. U mladosti bio je na turskom dvoru,
islamiziran; nakon bitke kod Nia 1443. okrenuo se protiv Turaka i vratio katolicizmu. 25
godina uspjeno branio Albaniju od turskih napada, koji su je nanovo osvojili tek nakon
njegove smrti.

Skenderija - Skadar, grad u Albaniji

skerb - briga

skerban - brian

kerbav - krezub

skerbeti - brinuti

skerbiti - brinuti se

skerbnost - skrb, briga

kerbozub - krezub

kerlac - eva

kerlec - eva

kerlec, eva, Alauda arvensis. kerlec z opicum, strnadica, Emberiza citrinella

skersnivati - pojavljivati se

skipiti - izmiljeti

sklad - sloga

skljuiti - stegnuti

skljuivati - stezati

skljusiti - prignuti, poniziti, podvrgnuti, svaliti

sklo - staklo

sklon - sklonite, zaklon

sklopar (tal.) - kukuljica (dio redovnike odjee)

skmiiti se - zatamniti se

skoiti - pasti na koga (o drijebu)

koda (njem.) - teta, kvar

koditi - tetiti

kolan - uenik, kolarac

kolj (tal.) - otok

skolke, mrtvaka nosila, odar

kolnik - uitelj

skolopendra, vrsta dlakave gusjenice

skomine, sok, koji se cijedi iz usne upljine, izazvan kiselinama ili tekom

skonajnje - kraj

skonan - propao, uniten

skonanje - kraj

skonan'je - kraj

skonan'je - kraj, konac

skonanje - svretak, smrt

skonati - dokrajiti, unititi; skonati se - unititi se

skonati se - unititi se, nestati

skonavanje - svretak

skonavati - svravati; pogibati; dokrajivati (se); skonivati se - dokrajivati se

skonavati (prez. skonajem) - ubijati, unitavati, satirati

skonavati (prez. skonajem) - ubijati, unitavati, satirati

skonica - skok na objema nogama

kopi - ukopljena ivotinja

koplen - utrojen, kastriran

skopos - nain pjevanja, pjesma

skoreniti - iskorijeniti, istrijebiti

koriti - skoriti

kornja, izma

kornje - izme

skoro - gotovo

skosman - nepoeljan, neuredan

skot - ivotinja, stoka

skot - ivotinja, stoka, smet

skovati - stvoriti

skoze - zbog, radi, kroz, preko

skoznovati - bdjeti; biti u brizi

skoznuvati, skozenj, bdjeti, bdilac

skradnji - posljednji

skradnji - posljednji, zadnji

skradnji - posljednji, zadnji

skradnji - posljednji, zadnji

skraja - dokraja

krapa - pukotina, lijeb u kru; rov, spilja

krat, avo
skratiti - uskratiti

skratiti - uskratiti

skrativati - uskraivati

skrb nositi - brinuti se

krilak - eir

krilak, eir

kripan'je - krgut

skrien'je - uskrsnue

skrivaju - krijui se, potajno

skrivalac - skriva (igra)

krivan (tal.) - pisar, inovnik

skrivati - grijeiti, bivati kriv

skriviti - iskriviti

skriviti - skriviti, biti kriv

krlaec - eiri

krlak - eir

krlec - eva

krljaki - eirii

krljak - klobuk, eir

skrobut - povitina, divlja trava

krofule (lat.) - bolest guke, oteenost vratnih lijezda, tuberkuloza lijezda

skrounovit - tajni

skrovan - skriven, prikriven, tajan

skrovan - tajni

skrovan, skroven - skriven, tajni

skroven - skriven

skroviti - tajiti; skrivati

skrovnomce - tajno

skrovnopisec, ovjek koji vodi brigu o dogaajima i prilikama i biljei ih u potaji

skrovnost - tajna

skrovnostih tolnanik - tajni savjetnik

skruati se - kajati se

skrit - krgut

skritati - krgutati

skube - upaju (od gl. skupsti)

skubei - v. skupsti

skubiti - ljubiti

skubu, skubui - v. skupsti

skuati - jaukati, uzdisati, stenjati

skucati (prez. skucam) - uzdisati, stenjati (Akad. rjen. s napomenom: Kod Lucia bi
ovdje moglo biti i skuati, jer slovo z [kako je u originalu, op. B. K.] upotrebljava i za c i
za ) (B. Klai)

skuati (prez. skuim i skuam) - uzdisati, stenjati (isp. skucati)

skuiti - stisnuti, podjarmiti, svinuti; stenjati, uzdisati

kuda (tal.) - talir, stari dubrovaki i mletaki novac

skufija (tal.) - enska kapa

kufija (tal.) - enska kapa

skugor - jauk, agor

skukuti - jaukati, plakati, kukati

skula - kola; hoditi na skulu - ii u kolu

kulja - rupa

kulja - rupa

skunka, vrsta vodozemca, nedorasla aba

skup - lakom, pohlepan; krt

skup - krt

skup - skup, skupina; zajednica

skupitelj - iskupitelj

skupljen'je - iskupljenje

skupnovlada - drava

skupos - krtost

skupost - lakomost, pohlepa, pouda

skupost - krtost

skupost - krtost

skupina - zajednica, skup, zbor, druba

skupsti - upati, tui

skupsti (prez. skubem) - upati

kur - taman, mraan

kur (tal.) - taman

kur (tal.) - taman

kur (tal.) - taman, mraan

kur (tal.) - taman, mraan

kuri, mraan, opskuran, sumraan. Od latinskog: obscurus

kurina (tal.) - tama

kurinost - tama

skurita - plavilo, crnilo

skusa - iskuavanje

skuati - okusiti, okuati

skusiti - iskusiti

skuiti - iskusiti

skusiti - iskusiti, iskuati, probati; skunjava - iskuavanje

skusiti - okusiti, okuati

skunja - iskuenje; prikaza

skusti - upati

skuze - suze

skvarjen - odbaen, osuen, proklet

skvarjenje - prokletstvo, osuda, kazna (relig.)

skvarnost - oskvrnjenje

kver - trg

kvorc, vorak

skvrn - neistoa, mrlja, ljaga, grijeh, rugoba

slaati - sladiti, zaslaivati, uivati u slatkoi

slai - slai

slaci - slatki
slaiti - sladiti, biti sladak; goditi

slaiti - sladiti, uivati

slaiti se - naslaivati se

slaiti, svlaiti, skidati

sladci - slatki

sladobizec, sladokusac

slajati - sladiti, zaslaivati

slajati (slaati) - v. slaati

slaje - slae

slaje - slae

slaji - slai

slaji - slai; slaje - slae

slaji - slai

slk, Convolvulus, vrsta biljke penjalice

slana - smrznuta rosa u jesen i proljee, solja, solika

slap - val

laprek, gnjilo jaje, muak

slatica - slatka mendula (vrsta voa)

slatki janu, Pimpinella anisum

slatkoujan - koji je sladak i ugodan za sluanje

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj
slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavic - slavuj

slavi - slavuj

slavi - slavuj

slavi - slavuj

slavi - slavuj

slaviak - slavuj

slaviek - slavuj

slaviek - slavuj

slaviek - slavuj

slavja - slavuj

slavja (gen. slavje) - slava

slavka - slavujica, enka slavujeva

slaziti - silaziti

slednji - sljedei

slekel (inf. slei) - svukao

slekla - svukla

leta (staronjem.) - vrsta, soj

lezinski - leski, iz njem. pokrajine leske (danas Poljska)

slih - sluh, sluanje

slikost - slinost, slika

slikovati - nalikovati

slime - sljeme

slimiti - skinuti; spustiti

slinka - vrsta ribe, babica, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoe i slinke
znai raditi uzaludan posao

sliati - sluati, uti

sliati - sluati, pokoravati se; pripadati; uti

sliati - sluati; sliiti - uti

sliiti - sluali, uti

sliiti se - uti se

slisti (prez. slizem) - sai

slivkati, od muke upijati vlastitu slinu, jecati

sljednji - posljednji

sljedstvo - posljedica

sljepar - varalica

sljesti - spustiti se

lju - aljem

sljuat - sluati

slnce - sunce

slobod (gen. slobodi) - sloboda

slobod (gen. slobodi) - sloboda

sloboditi (prez. sloboju, slobou) - osloboditi

slog - stil

sloniti - naslanjati
loprok, klaonica

lopruk (njem.) - klaonica

slove - v. sluti

slovem - v. sluti

slovenski orsag, hrvatski, slavonski, ilirski, slovenski su sinonimi

sloviti - iriti glas, biti na glasu

slovo - rije

slovo - rije

slovo - rije, govor, glas (pored obinog znaenja)

slovo - rije, govor, glas (pored obinog znaenja)

sloiti - sastaviti

sloiti se - sjediniti se

sluiti - sastaviti

slut - slutnja

sluti (prez. slovu i slovem) - sloviti, biti na glasu, biti slavan

sluti (slovu, slovem) - sloviti

sluben - usluan, koji slui

slubeni - usluan, koji slui

slubeno - dolino

slubeno telo - tijelo koje slui

sluica - sluga, sluitelj

sluiti dvor - udvarati nekome, biti zaljubljen ("hofirati", "praviti kur")

sluivati - sluiti
slzan - suzan

slziti - suziti, plakati

s'm - sam, jesam

smagljiv - eljan, poudan

smagnuti - priti, saizati

smajnkivati - nestajati

smakati - namakati, natapati

smaman - lud, budalast

smamija - prijevara, himba

smamiti - zaludjeti, prevariti

smanjkavati (prez. smanjkajem) - umanjivati

smarca - smrca (dem. od smrt)

smardei - smrdljiv

smarsiti (se) - zatrti, izbrisati

smart - smrt

smartna plima - smrt

smaiti - pei, priti, saizati

smea - nemir, bol, nevolja

smea - smutnja

smea - smutnja, nemir

smea - smutnja, nemir

smea - smutnja, neprilika

smea - smutnja, neprilika

smea - smutnja, neprilika

smea - smutnja, neprilika; bolest

smea - smutnja, nered

smea - tuga, nevolja

smehljat se - smijeiti se

smejat se - smijati se

merklav - balav

merkli - sluz, bale

smert - smrt

smetan - pun smea

smetiti - sramotiti

smetnja, pometnja, kaos

smetno - neisto, nepospremljeno, neureeno

smicati (prez. smiem) - namicati, nabavljati; smicati beside - namicati rijei, govoriti

Smiiklas, Tade (1843-1914) - hrvatski povjesniar, sveuilini profesor, predsjednik

JAZU

smil(j)iti se - smilovati se

smilenje - samilost

smilen'je - smilovanje, milosre

smiljen - umiljat, milostiv

smiljen'je - skromnost, poniznost

smiljen'je - skromnost, poniznost

smiljivati - poticati na smilovanje, na saaljenje, umilostivljivati

smin - smion, smjel; sminija - smionija, smjelija

smin i sminan - smion, hrabar

smin'je - smjenje, smionost, hrabrost, odvanost

smin'je, smjen'je - smjelost, hrabrost

smino - smiono, hrabro

sminost - smionost, hrabrost

Sminthej (gr.) - jedan od pridjevaka boga Apolona ("tamanitelj poljskih mieva")

mirati (njem.) - podmazivati; mititi, podmiivati; udvarati se

mok (njem.) - nametljiv, beznaajan novinar, piskaralo

mucijan (njem.) - prljavac; krtac

smiriti se - smiriti se, pomiriti se

Smirna - starogrki grad u Maloj Aziji, danas Izmir

smirno - mirno, smirujue

smirno - smjerno

smiati (se) - smijeati (se), pomijeati (se)

smisiti se - smijeati se, pomijeati se

smitati - ostaviti

smiti - smjeti

smiti - smjeti

smjenstvo - smjelost, hrabrost

smjes - mjeavina, smjesa; kaos, nered, zbrka

smnijevi - misli

smoi - svladati, nadvladati

smok - hrana
smok - hrana

smokva krivica - kriva smokva

smorac - vjetar s mora, jugo, maestral

smrca - smrt

smrtljiv - smrtonosan

smuati - izazivati smutnje

smucati se, sklizati se, vui se

smuda, ena koja je igosana, stigmatizirana, peatom zapeaena. Od smuditi, osmuditi,

igosati, peatom oznaiti, sramotno kazniti, stigmatizirati. Rije je u zagrebakom
lokalnom govoru jo iva za pojam ene sumnjivog morala u malograanskom i
flistarskom smislu

smudnik, top, barut

muglati, premuglati se, prekrijumariti se. Od njemakog: schmuggeln

smunja, kao i smuda, ena sumnjiva u udorednom pogledu

snaga - istoa, urednost

snaga - istoa; snaga

snapati - sisati

snaiti - istiti

snebie - zauenost, zapanjenost

nefov drek, ljukino blato. Od njemakog: Schnepfendreck

snea - snaa, udavaa

sneica - snaica, snaha

snesti - donijeti

snesti se - skupiti se

sneti - skinuti
snevarkom - nenadano

nicar, rezbar, drvorezbar, gumbar, ostrugar, kipar, zlatar. Od njemakog: schnitzen

snieno - ponizno

sno - sino

snoka - sino

snoka - sino

snoka - sino

nofati, mrkati burmut. Od njemakog: schnupfen

snositi - stjecati

snovati - navijati, pripremati preu (natru) za tkanje

snubok, prosac

so - su, jesu

so (li) - jesu (li)

sobstvo - osoba

oca, vrsta puke; u prenesenom smislu: ljubovca. Od njemakog: Schatz

soan - mokar, suzan, zaplakan

soiti - putati sok

soje - suje, lozje, suharci

sodit - suditi

Sofonizbe (3. st. pr. n. e.) - ki kartaanskog vojskovoe Hazdrubala (brata

Hanibalovoga), ena zapadnonumidskog kralja Sifaksa, preudata za istononumidskog
vladara Masinisu; otrovala se poto je Scipion razorio Kartagu

sofra (ar.) - stol, trpeza

sofra (tur.) - stol

soha, grana suha, na kojoj netko visi: vjeala

sojuznik, saveznik. Od ruskog: sojuz, savez

sok lozja - vino

soka, sokaec, sokaica, kuhar, kuharica

soklin (lat.) - vreica

Solferino - selo juno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vodstvom
Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecija

Solferino - selo juno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod vodstvom
Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je ostala Venecija

solicit - brz, hitar

solilokvij (lat.) - razgovor sa samim sobom

oltar - psalam

oltarske knige - psaltir

solze, suze

somar (iz ma. szamr; V. Novak) - magarac

somnambul (lat.) - mjesear

Somsedvar (Szomszedvr), Susedgrad kraj Zagreba, u doba seljake bune jedan od

utvrenih gradova Tahijevih

Sonetto di Bartolommeo Nale in lode del signor Domenico di Simone Zlatari (tal.) -
sonet Bartolomeja Naljekovia u slavu gospodina Dominka imunova Zlataria

sophia (gr.) - mudrost

sopsti - sisati

sopun - sapun

or (ma.) - ulica, sokak

sordina (tal.) - naprava za priguivanje zvuka

soriti - oboriti, strovaliti, sruiti

or, sudbina. Od latinskog: sors. - Odnosi se na geslo Zrinskih: "sors bona nihil aliud"
(dobra sudbina i nita drugo)

otar kolendar - nekad u Zagrebu kalendar "Zagrebaki otar", s literaturom

najpopularnije vrste

sz - suz (gen. pl.)

soza - suza

soziti - suziti, vlaiti se

p (ma.) - svirala, pisak

spanik - zavodnik, varalica

pag - dep

paler, niz u redu svrstanih ljudi. Od njemakog: Spalier

spametan - pametan, mudar

spametuvati se - sjetiti se

pan (ma.) - nadstojnik feudalnog imanja

pan, upan, knez, dostojanstvenik uope, provizor, nadglednik feudalnog imanja,

nadzornik kmetova: Madarski: ispn

pancerati se, etati se. Od njemakog: spazieren

panga, vezanje uetom za kaznu. Od njemakog: Spange. U Austriji kazna u vojsci,

ukinuta tek pod konac Prvog svjetskog rata 1914-18

Spanja - panjolska

parati (njem.) - tedjeti

Sparanin - Spartanac

sparoina - sparoga; takoer i trnje u kojemu raste sparoga (Akad. rj.)

spaen -spasonosan
specija - osobite stvari

spedajm - pedalj

spelati, speljati - izvesti

speljati - izvesti

speljati - izvesti

spenga - spuva

spengati - naslikati

spenza (lat.) - novac, hrana

spenza (lat.) - novac, troak (za hranu); hrana, jelo

spenati - uraditi brzo

sperditi - pustiti vjetar

sperdljiv - koji puta vjetrove

sperhliv, sperhnuti, truo, natruo, trunuti

spesso - esto

spet - opet

spet - ponovo

spetenje - obuzdavanje

speti - sapeti, sputati

spetiti - opaziti, ugledati

spetiti - primijetiti, opaziti

spetiti - primijetiti, opaziti

pica (njem.) - vrh, vrak, iljak

spijevac - pjesnik
spijevalac - pjesnik

spila - spilja

spila - spilja

spila - spilja

spingarda (tal.) - baca, hitalo, balista (vrsta oruja)

spiniti - zapjeniti se

spisanje - opis

spisati - napisati; opisati

spisati - opisati; spisavati - opisivati

pitalj - bolnica

spitavati - ispitivati

spitavati - ispitivati

spivati - pjevati

spivati - pjevati

spivati - pjevati; ispjevati; opijevati

spjeiti - uriti

spjevalac - pjesnik

spjevalac - pjesnik, pjeva

spjevalac - pjesnik, pjeva

spjevalac (vok. spjevoe), spjevalac, pjesnik, pjeva

splakati - zaplakati

spleen (engl.) - nastranost, udljivost

spleen (engl.) - tuga, jad, dosada, sumornost, zlovolja

splitati - plesti, snovati

Spljet - stari ijekavizirani naziv za Split

sploh - jednostavno

spluti se - sliti se

spniti - sapeti

spod - ispod

spod - ispod

spod - ispod

spodoban - slian

spodoben - slian

spodobiti - usporediti

spodobnost - slinost

spogajnanje - prekoravanje, predbacivanje

spoganjati - sjeati se

spogoniti - prekoriti, predbaciti

spokoreti se - pokajati se

spokoriti - podnijeti pokoru

spola; za spolom - za redom

spoli - pored, uz

spomena - pamenje

spomenek - razgovor

spomenuti se - sjetiti se

spominak - sjeanje, uspomena, razgovor

spominati - spominjati; spominati se - sjeati se

spominati se - podsjeati se, razgovarati

spominati se - razgovarati se

spominjanje - sjeanje; razgovor; spominek - sjeanje, spomen

sponeast - oholost

sponesti se - uzoholiti se

sponosei - krnjei, omalovaavajui, umanjujui

spopati, vidi: zapopati

sporo, sporu - jako, mnogo, veoma, vrlo

pot - grdnja, pogrda, ruglo

pot - kuenje, karanje, grenje (potati - grditi, kuditi); sramota

pot - pogrda, poruga; ruglo; sramota

pot - sramota, ruglo

pot, poruga

potan - sramotan

potati se - rugati se

potati se - rugati se

potati se, potavati se - rugati se, izrugivati se

potica - sramotica

potica - sramotica, ruglo

potovanje - ruganje

spovid - ispovijed

spovid - ispovijed, priznanje

spoviditi - ispovjediti, rei

spovijedati - pripovijedati, priati

spovime - pripovijedam

spoviti - rei

spozabiti (se) - zaboraviti

spozabiti se - zaboraviti

spoznanje - spoznaja; priznanje

spoznati - upoznati; shvatiti; priznati

spoznati se - priznati

spoznavati - priznavati; prepoznavati; poznati

spoznavati - uviati; prepoznavati; otkrivati

spraskati - ispaliti

sprava - oprema

sprava - oprema (ovdje: konjska)

sprava - priprava, priprema (pored ostalih znaenja)

spravan - napravljen; odjeven; spreman; opremljen

spravan - pripravan, pripremljen

spravan - spreman, pripravan

spraven - pripravan, spreman

spravie - sabor

spravie - sabor, mjesto sastanka

spravie, sabor, zbor, dogovor, kongregacija, skuptina

spraviti - napraviti, nainiti; spraviti pla - plakati

spraviti - sakupiti, sastaviti

spraviti - sastaviti, sainiti; gdo je tebe na to spravil - tko te je to toga doveo, tko je to od
tebe uinio

spraviti - spremiti, pospremiti

spraviti - spremiti, prirediti, nainiti

spraviti - spremiti, prirediti, nainiti; otpremiti; spraviti se - spremiti se; opremati se;
sastati se; uputiti se

spraviti pla - plakati

spraviti se - pripremiti se

spraviti se z kim - sloiti se, zdruiti se s kim

spravlati - initi

spravljati - pnpravljati

spravljati - sabirati; slagati, sastavljati; spremati; ureivati

spravljati - spremati

spravljati se - pripremati se

spravno - spremno

spraiti - saei

spraiti - saei

spreitavati, spoznavati, shvaati

sprehaati se - etati, prolaziti

sprejti se - proetati se

sprekrizman, ovjek lukav, namazan svim mastima pa i mau svete Potvrde. Od grkog:
chrisma

spremeniti, izmijeniti, promijeniti

spretiklati, raskomadati. Od njemakog: stckeln

Spreva - Spree, rijeka u Berlinu

sprevajati - sprovoditi, pratiti

sprianje - oprotaj

sprid - ispred, sprijeda

sprid - sprijeda

sprid - sprijeda

sprobuditi se - probuditi se

sprot, sproti - odmah

sprotiviti - usprotiviti se

sprotivnost - neprijateljstvo, protivnitvo

sprovajati - ispraati

sprovoditi - provoditi; otpremiti

sprovojati - sprovoditi, pratiti

spruiti - ispruiti; opaliti

spuga - spuva

spuniti - ispuniti, izvriti

spuniti - ispuniti, izvriti

spuri, Verbena officinalis, vrsta biljke

spurjan (tal.) - izvanbrano dijete, kopile

spustiti - ispustiti

spuziti - izai puzei

spuznjak smardljivi, sir mekan, naroito spremljen i fermentiran

srabljivec, vrsta vinskog glinenog vra

sraimski - koji pripada Sracinima, odnosno Saracenima, Arapima

srakar, u pogrdnom smislu: ovjek, koji je sam svoj vlastiti ugled zaprljao

rankola - opkop, jarak [prema njem. die Schranke]

sraen - spren

srazitelj - unitavalac

sr - srika, sr

sran - srdit, ljut

sreno - srdano, od srca

srno - odvano

srda - srdba

srda - srdba, gnjev, vrag, avao, bijes, demon

srda, srdba - srdba, gnjev

srdan - ljut, rasren

srebarn - srebren

srebrnjak, vr vinski od srebra; novac

srid - sred, nasred

srida - sredina

sridovitvo - umjerenost; stati u sridovitvo - biti umjeren

srma (tur.) - srebrni konac koji se upotrebljava za filigran; srebro

srmali orda (tur.) - srebrom okovana sablja

srok - znak, dokaz

sta - su (dual)

sta (dual) - ste

stabar - stablo, deblo

Stacije, Publije Papinije (40-96 n. e.) - rimski pjesnik; autor epa Tebaida po uzoru na
Vergilija i zbirke pjesama Graa; pisao ablonsku poeziju hvalei cara Domicijana

tacun, duan

stagna - staza

stajati (prez.: stajem) - ustajati; prestajati; biti

stakmiti (se) - sloiti (se), sjediniti (se)

stalen - vjeran, postojan

stali - stanje

stalnost - postojanost; vjernost

stalnost - vjernost, postojanost

tamet - prea od vune

stampa (tal.) - tisak

stan - kua, dom; stanje

stan - kua, dom; stanje

stan - nastamba, sobica

stanak - sastanak

stanie - prebivalite

stanjati (tal. stagnare) - zaustaviti

stan'je - 1. stanje; poloaj; 2. prebivanje, boravak

stan'je - prebivalite, boravite, stan, dom; drava, zaviaj; vlast, vladanje; stalnost,
vrstoa (pored drugih znaenja)

stan'je - prebivalite, boravite, stan, dom; drava, zaviaj; vlast, vladanje; stalnost,
vrstoa (pored drugih znaenja)

stanje - sastamba; boravite, prebivalite; stan

stanje - stan, obitavalite

stanovan - stanovit, koji tvrdo stoji (isp. stanac-kamen)

stanovit - vrst, stalan

stanovit - stalan, vrst

stanovit - stalan, vrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguran

stanovit - stalan, vrst, tvrd, otporan, jak; nepokretan, postojan, siguran

stanovit - stalan, postojan, vrst, siguran, nedvojben

stanovito - vrsto, sigurno

stanovito - sigurno

tapiti se - oslanjati se, podtapljivati se

starati se - postajati star, starjeti

starati se - postajati star, starjeti

stari (prez. starem) - strugati

stargaa - strugaa, ribe

Stari Hvar - Starigrad na otoku Hvaru; Novi Hvar - grad Hvar na istoimenom otoku

Stari, nadimak Ante Starevia, kako su ga zvali u vlastitoj stranci

stariina - starjeina, samostanski poglavar

starka, stranji dio tijela

starmiti - odobravati

starmiti - strmiti (to): 1. initi strmim, naginjati (se), obarati (se); 2. teiti za im,
nastojati, hlepiti; 3. uzdizati, penjati

starpina - strpljivo

starpina - strpljivo

starpiti - trpjeti, podnositi, otrpjeti

starpljen'je - strpljenje, strpljivost

starpljiv - strpljiv

starti - strti

starv - v. starti

stariti se - uvati se

starzme - nejasno

stasan - visok

stati - stajati, ustrajati, ponaati se, drati, biti, boraviti, opstojati; ustati, dignuti se;
poeti; ste i stei - stojei; stati gori - ustati; stati na molitvu - poeti se moliti; stati
mniti - poeti misliti; stati u sridovitvo - biti umjeren

stati - stajati; nastati; stanovati; stati se - sastati se

stati - ustati

stati gori - ustati

stati se - boraviti, ivjeti

stati se - sastati se

stati se - ustati; stati se gorika - ustati

stati se gorika - ustati

stati se, ustati na bunu

stati u sridovitvo - biti umjeren

tatiti - smjestiti se

stavan - vrst, siguran

stavan - stalan

stavan - stalan, postojan, vrst

staviti se - postaviti se, odluiti se (pored obinih znaenja)

staviti se na bolezan - uznastojati oko bolesti

stavni - vrsti

stavnost - stalnost

te - v. titi

steen'je - dobit, steevina

stei - 1. stei, zadobiti; 2. v. stati

stei - stojei

sti - stojei

stei se - istei se, otei

stei se - zatei se, skupiti se

stegance - bedro

stekal, steki - v. stei

stekelce - stakalce, aica

stekli, bijesan

steklo - aa

templ (njem.) - peat

tentati - provoditi vrijeme radei

stepihlep, skitnica, probisvijet

stepljati se - zagrijavati se, ugrijavati se

stere - satre

stermnost - strmovitost, strmina

sterzivati - strzavati

Stesikor - Stesihor, grki korski pjesnik iz june Italije iz 7/6. st. pr. n. e.; tvorac junake
himne i trijade; od njegova djela sauvani su samo fragmenti
teti - htjeti

teti - htjeti

teti (part. perf til) - htjeti; tilo se je tebe - prohtjelo ti se

Stevo - Hefest, bog kova, mu Afroditin

steza - staza

steati - uiniti

steenje - ustezanje, obuzdavanje

stezivati - stezati

stezulja - luaka koulja

tibra, tributum, porez, daa. Njemaki: Steuer

sticati - stjecati se

sticati se - skupljati se

tifletlin, izmetina. Od njemakog: Stiefel

stig - stijeg, barjak, zastava

stig - stijeg, barjak, zastava

stig - zastava, stijeg

tiglec - eljugar, konopljarka

tiglec (dem. tigleec) - eljugar

tiglec (njem.) - ptica eljugar

tiglic (njem.) - eljugar

stiha - tiho, neujno

Stiks - u gr. mitologiji jedna od rijeka u podzemnom svijetu preko koje je Haron
prevozio due preminulih

tila - htjela
tima (njem.) - glas

timati - misliti

timati - misliti

timati - misliti; to ti se tima - to misli (o tome)

timati (tal.) - misliti, drati, smatrati

timati se - drati se, smatrati se

timati, misliti, smatrati, razmiljati, cijeniti, potovati. Od talijanskog: stimare

stin - stijenj

stin'je - stijenje

stinuti - hladiti se

stinuti - hladnjeti, poputati u revnosti

stinuti - hladnjeti; gasiti se

stinuti - mrznuti, hladnjeti

stinuti - mrznuti, zepsti

stirati - istjerati

stirati - satirati, nititi

stirati - satirati, unitavati

tiri - etiri; tirinajset - etrnaest

tiri - tajerci

stiskivati - stiskati

titi - itati

titi - itati; tei - itajui; ti - itaj!, tio si - itao si

titi - itati; tei - itajui; tin'je - itanje

tivati (tal.) - naslagati, sloiti teret

Stjepanov dom - zagrebaka katedrala (rije dom, lat. domus, znai i katedrala)

stlp - stup

to - tko

to - tko

to (u kajkav. dijal.) - tko

to teaci prideluju,

to zae - to pogrijei

stoiti se - istoiti se, istei

stog - skup (pored obinog znaenja)

stoje - stojei

stojni Biograd - Stolni Biograd, Szkesfehrvr, grad u Maarskoj juno od Budimpete,

do 14. stoljea Ugarska prijestolnica

stoka - steevina

stokrat - sto puta

stokrat - stotinu puta

stol - sjedite, zbor

tola (lat.) - sveana odjea, obino u obliku pojasa ili ala

stolica - sudnica

stol'je - prijestolje

stolmaiti - protumaiti; pismom stolmaiti - opisati

stolno mesto - prijestolnica

stomanja (venet. tal.) - koulja

tomf (njem.) - izma

stontina - moda stentina, od tal. stento u znaenju jad, emer, nevolja (Akad. rj.)

topela - sandala, papua

stopt - sto puta

stoprav - istom, tek; netom

stoprav - tek

stopro - istom

stoprv - tek, istom

stora (franc.) - zastor u irini itavog prozora

storiti, (prez. storin) - stvoriti (vidi st. 4. u pjes. Mnogo on moe).

stoza - staza

stoer - pol (sjeverni, juni)

stoernik, kardinal

straen'je - troak

Strahinj-ban - Banovi Strahinja, junak narodnih pjesama, vjerojatno Nenad Strahinja ili
Strahinji, gospodar Konavala i Trebinja u 14. stolj.

strahos - strah, strahota

strajati - ustrajati; troiti

strajnski - stran, tuinski

stran - dio

stran - izvan, sa strane, s boka; stran puta - izvan puta, na stranputicu, na stranputici

stran - strana

strana - kraj, drava

strana - zemlja (pored obinih znaenja)

stranka; v strankah - tu i tamo, naokolo

strailo koruzno, ptije strailo

stratilo - stratite, gubilite, muilite

stratiti - izgubiti, potroiti

stratiti - ubiti, unititi

straviti - oarati

straviti - zatraviti, oarati

straviti (se) - straiti (se), zastraivati (se)

stravljen - oaran

stravljen - oaran, omaijan

stravljen - zaaran, zatravljen

stranik - straar

stranik - straar, uvar

stren - satrt

stresivati - otresati

streti - satrti, unititi, upropastiti

stri - satri (od gl. satrti)

trici (njem.) - deran, uliar

stric-vujc, onomatopejska imitacija zvuka, kada snijeg kripi pod petom. Rije je iva i
danas, a oznauje jaku studen. Kae se: denes je bogme stric-vujc!

triga, vjetica. Od latinskog: strix, odnosno grkog: stri(n)ks

striha - streha

stril - strijela

stril - strijela

striliti - strijeljati
strimenak - stremen

strmiti - stremiti, teiti, eznuti, hlepiti

strmogled - alosna vrba

troca, nadimak biskupa Josipa Jurja Strossmayera

troca, vrsta puke; puka i kokot puani trocaju

trok (njem.) - roda

trok, roda. Od njemakog: Storch

stroka - stona bolest

strom - stablo

trop (tal.) - sljeme na zgradi

stropan, slupan; razbijen

stroiti - potroiti

stroivati - troiti

trovitver (njem.) - "slamnati udovac", mu kojemu je ena otputovala na neko vrijeme

strucati, prisiliti nekog. Od njemakog: trutzen

struka - vrsta, podrijetlo, rod, znaaj (pored obinih znaenja)

strusiti - povrijediti koga, nakoditi komu

tuca, vrsta puke. Od njemakog: Stutz

tucer - gizdalin, playboy

stucija - pehar [prema njem. des Stutzglas?]

stuiti se - udruiti se, ugreznuti u to

stuha - mitsko bie iz narodne predaje, "kao vile ili avoli" (Akad. rj.)

tuka, germanizam od Stck, to znai komad; u prenesenom smislu: top

stumaen'je - prijevod

stumaiti - istumaiti, protumaiti

tunfica (njem.) - arapica

stup - 1. korak, stupaj; 2. deblo, stablo; 3. opsada ("I nee se Troja travicon zelenit sita
trudna znoja pod stupom deset lit"; Od lika ljubenoga, st. 78)

stup - kip, lik, tijelo (pored obinog znaenja)

stup - korak

stup - korak, stupaj

stupa - stopa

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupaj - korak

stupalo - stopalo

stupom - korakom

stura (tal. stuoia) - asura, rogozina, prostirka

turak - zrikavac

stuiti - oplakati

stvar - stvar, in, djelo, posao; stvar protivine - nevolja

stvar protivine - nevolja

stvor - nain, izgled

stvorac - tvorac

stvorac - tvorac, stvoritelj, zaetnik

stvoren'je - 1. stvorenje, stvor; 2. stvaranje, djelo

stvoriti - uiniti, napraviti

stvorjenje - stvor

Sub Iove divo (lat.) - pod otvorenim nebom ("pod Jupiterom")

sub rosa (lat.) - "pod ruom", povjerljivo, u povjerenju, tajno

uba - zimska kabanica (podstavljena krznom)

uba (ma.) - kouh, vunena kabanica

subaa - zamjenik bae (v.)

sudrani - nejasno znaenje (Akad. rj.)

sufragija (lat.) - sufragan, katoliki sveenik koji ima pravo sudjelovati i glasovati u
duhovnikom skupu

suhar - suha grana, suharak

suhost - kopno, suho mjesto

suj - suh

suj - v. saj

sujen'je - sud, suenje, prosudba, miljenje

ujle-bujle (tur.) - amo-tamo

suk - cjepanica

suknja - prvenstveno enska donja odjea, no kod Lucia u poemi Pari Eleni (st. 189,
190) imamo Menelaja u suknji: "Pucam (Paris) ter zavidim, smarca mi omili, suknjom
kada vidim svojom da te (Helenu) krili" iz ega bi se moglo izvesti znaenje: plat (B.
Klai)

sulac (tal. solazzo) - zabava

Sulamit- ljubav idovskog kralja Salomona, opjevana u Pjesmi nad pjesmama

Sulamitka - ljubav kralja Salomona iz Pjesme nad pjesmama

sulica - motka za hodanje

sulica - sulica, strijela (vrsta oruja)

sulica - vrsta koplja

sulica - vrsta koplja

Suliman - Sulejman Velianstveni (1494-1566), turski sultan, osvaja Rodosa, pobjednik

u bitki na Mohau, neuspjeno opsjedao Be, poginuo pri opsadi Sigeta

Sultan Suliman - od tri turska sultana koji su nosili to ime, najpoznatiji je Sulejman
Velianstveni (1494-1566), turski sultan, osvaja Rodosa, pobjednik u bitki na Mohau
1526, neuspjeno opsjedao Be, poginuo pri opsadi Sigeta 1566.

um - um (gen. pl.)

umerika - neka vrsta trave

Summum mundi trinum:

sumnjen - sumnjiv, neizvjestan; sumnjen biti - sumnjati, dvoumiti

Sunamka - Abizaga Sunamka, djevojka u Bibliji koja je dvorila cara Davida

sunece - sunace

sunen - sunan

sunenica, Helianthus annuus, suncokret

supro - protiv

suprotgovoriti - protiviti se

suprotiv i suprotiva - protiv

suprotiva - protiv

suprotivan - protivan, suprotan; nasuprot

Surija - Sirija
Surija - Sirija

surka - vrsta kaputa od sukna s gajtanima, dio narodne nonje u nekim krajevima
Hrvatske

surla - svirala

surla (tur.) - svirala, frula

susestvo - susjedstvo

unjati - umiti, ukati

sustaviti se - zaustaviti se; uspraviti se

sustentati se - prehranjivati se

sustezivati - ustezati se

sut - obasut, posut, razasut, oboren

suum cuique (lat.) - svakome svoje

suajn - zarobljenik - suanj

suajnstvo - ropstvo - suanjstvo

sualost - saaljenje, suut

suan - suanj, rob

suan - zasunjen

Suzana - u bibliji lijepa ena koju su dva starca nepravedno optuili za nemoral nakon
to ih je ona odbila; svojom je mudrou spasio Danijel i dokazao krivnju staraca, koji su
pogubljeni

suzen - suzan, pun suza

suzen'je - plakanje

suzeti (prez. suzmem) - primiti, obuhvatiti, prihvatiti

sv - njegova

svaa - svatovi
svada - svaa

svada - svaa

svada - svaa, prepirka

svaditi - okriviti, koriti

svakas - svakoga asa, neprestano

svakoli - uvijek

valer (prema franc. rijei chevalier) - milosnik, dragan; enskar, lola

valjer - ljubavnik

svarbeica, svrab, vrsta kone bolesti pod pazuhom

varc (njem.) - bez novaca, "vorc"

svarh i svarhu - iznad, nad; na

svarha - svrha, svretak

svarha - svrha, svretak

svaran - svran, savren, potpun

svaran - svran, savren, potpun

svare - savren, potpun

svaren - savren

svareno - savreno, potpuno, posve

svarno - savreno, potpuno

svarno - savreno, potpuno

svartati - svrtati, okretati, obraati

sve - svoje

sve - svoje
sve - svoje

sveati - svijeati, zakljuiti na vijeu

sveena - v. svetiti

svecki - svjetski

sve - neprekidno, stalno

svede, sveden - v. svesti

sveer - neprekidno, stalno

svedosmo - v. svesti se

svega - svoga

svej - sve, uvijek

svemog - svemogu

svemu - svomu, svojemu

sveren - savren

svereno - savreno, potpuno, posve

sver - grana

sver, granica

sveseliti se - postati veseo, razveseliti se

svesti - dovesti, skupiti, sabrati; sastaviti, sklopiti; nadsvoditi

svesti se - sakupiti se, sabrati se

svet'c - svetac

svetcki - svjetovni

Sveti Donat - breuljak kraj Rogake Slatine u Sloveniji

Sveti Kralj - zagrebaka katedrala, posveena sv. Stjepanu, prvom kralju Maarske (975-
1035), koji je pokrstio svoj narod
svetiti - svetkovati

svetiti (se) - svijetliti (se)

svetokrug - aureola (krug oko glave svetaca)

svevolja - svojevolja, samovolja

svia - primjer, pouka

svichi - svjetski

svidati - brinuti se

svidati se - doi do svijesti, osvijestiti se

sviditi se - svidjeti se, postati svjestan, uvjeriti se, osvjedoiti se

sviditi se - uvidjeti, ispitati samoga sebe

svidoastvo - svjedoanstvo; izvoditi svidoastva - svjedoiti

svidoen'je - dokaz

svidostvo i svidotvo - dokaz

svidokovati - svjedoiti

svigdi - uvijek

svijeati - svijetliti

svijem - sasvim, potpuno

svijetiti - svijetliti

svijetiti - svijetliti

svikati se - vikom se sabrati, podii viku i skupno navaliti

svim - sasvim

svim - sasvim, potpuno

svion - svilen
svioni - svileni

sviroica - sviraljica

sviroka - sviraljka

svis - svijest

svist - savjest; svijest

svist - svijest

svist - svijest

svit - 1. svijet, svjetovni ivot, svjetovnost; na svit - na svijetu; 2. savjet

svit - osvit

svt - savijen, svinut

svit - savit, savijen, isprepleten

svit - savjet

svit - savjet

svit - savjet, vijee, dogovor, pouka, opomena

svt - svijet

svt - svijet

svt - svijet; na sviti - na svijetu

svit - svjet, savjet, vijee

svit - svjet, savjet, vijee

svt, svta, svto - savit, savijen

svita - haljina

svita - haljina, odjea

svita - odjea
svita - odjea

svita - odjea, odijelo, ruho

svita - sveana haljina

svita - svita, ruho, odjea

svita (dan) - svie

svite - odjea, odijelo

svitilnik - svjetiljka, baklja

svititi - savjetovati; svijetliti

svititi - svijetliti

svititi - svijetliti

svitlina - svjetlost, svjetlo

svitlui - svijetlei

svitnjak - vrpca kojom se veu gae

svitovan - svjetovan; svjetovnjak

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet

svjet - savjet,
svjetilnica - svjetiljka, lampa, fenjer

svjetiti - savjetovati

svjetlac - iskra, blijesak

svjetlica - krijesnica

svjetlomrcati - svjetlucati

Svjetlonoa - Lucifer, poglavica avola

svjetluti - svijetlei

svjetnik - savjetnik

svjetnik - savjetnik

sv - svoju

svod - skup, zbor

svoditi - izvoditi

svoj - njegov; njezin

svojad - svojta, rod, rodbina

svojad - svojta, rod, rodbina

svojljub - sebeljub, sebinjak

svrha - kraj, konac

svrha - svretak

svren - savren

svreno - savreno

svr - grana

svu - svoju

svu - svoju
svude, svudi - svuda

svudije - svuda

svuki - svukavi

szeti - obuzeti, proeti

seen'je - rtva paljenica

scjena - cijena, vrijednost

scjena - vrijednost

sckniti - zakasniti

- s; zbog

- prij. s

-s

andor esti - papa Aleksandar VI. Borgia, poznati razvratnik

antav (ma.) - epav

apranjen - posut afranom

antekler - v. Chanteclair

ara, arka, vrsta puke

atan, sotona

avati - slati

ap - tap
ap - tap

apci - ake

ava, napoj, spirine, uope gnoj i blatna voda

e - e; e - e; o - u

editi - tedjeti

editi - tedjeti

edriti - smilovati se, dati, udijeliti

ekati - doekati

erbav, krezub

esivati - esati

et - tetan

eta - teta

iati - tititi

it - tit

it - tit

it - tit

itak - mali tit

opet (tal.) - puka

opit (tal. schioppetto) - puka

urica - turak, cvrak

ut - bedrena kost

ut - zglavak

vrknjen - kvrgav, poguren

e - jo

ebig (njem.) - otrcan; pril. jadno

edba - etnja

edrvan (tur.) - vodoskok, bazen pokraj damije

edrvan (tur.) - vodoskok, bazen, osobito uz damiju za ritualno umivanje

edrvan (tur.) - vodoskok, fontana

ef, cijev kojom se crpe sisajui vino iz lagva. Njemaki: schpfen, crpsti

ega (tur.-ar.) - ala; lukavost, prevara, obiaj

egav - lukav, podmukao

egavost (tur.-ar.) - mudrost, lukavost; muiavost

egliv - veseo, domiljat

egljiv - nestaan

T
ta - taj

t - to; t vsa - to sve

tabor - logor; vojska; rat

tabora, ovjek koji utaboren logoruje, ratnik

tabornjik, general. Madarski: tbornok

Tabularij - dravni arhiv na zapadnom kraju Foruma u Rimu (sagraen god. 78. prije
Krista)

tabulis rotundis (lat.) - pri okruglim stolovima

ta - tako

ta - tako
ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

ta - tako

tacih - v. taki

take, der Schiebkarren, kolica s jednim tokom

tacki (tat) - kradljivski, lopovski, tatski

Ta - kotrljaju

tadara - tada

tadbina - kraa

Tagan-Roga - Tanganrog je grad i luka u istoimenom zaljevu na sjeveroistonoj obali

Azovskog mora

Tagblatt - Agramer Tagblatt, zagrebake novine na njemakom

Tahi Franjo (Ferenc, Ferko), vlastelin susjedgradski i stubiki, siledija i krvnik

kmetova, protiv kojega je 1573. planula seljaka buna, koju je hrvatski feudum krvavo
skrio. - Jo tristapedeset godina nakon njegove smrti stubike seljakinje cjelivaju izmu
na reljefu njegove nadgrobne ploe, stavljene u donjostubikoj crkvi, da bi stekle
plodnost u raanju. - Tahi je bio jedan od najeksponiranijih protestanata, odiozan
zagrebakom kaptolu kao lutoran. Luther kao i papa podjednako su bili protivni
seljakim pokretima. Kada ban i biskup Drakovi skida glavu Gupcu, on samo nastavlja
Tahijevo djelo iz feudalne solidarnosti

taj - 1. zamj. taj, 2. zamj. ta

tajat - tajiti

takaj - takoer

takaj, takaje - takoer

takaje - takoer

taki - odmah

taki - odmah

taki - takav

takmen - jednak, nalik, slian

takmen - jednak, ravan, slian

takmen - koji se moe s nekim takmiti, jednak, nalik, slian

takmen - koji se moe s nekim takmiti, jednak, nalik, slian

takmen - ravan, uspravan; isti

takmenik - takmac

takmo - samo, nego samo

tako mi dobre staje - tako mi dobrog stanja, sree (?)

tako mi dobre staje - tako mi dobrog stanja, sree (?)

takoj - tako

takoj - takoer

takoj - takoer

takojer - takoer
taku - tako

takuje - takoer, na isti nain

takur - tako

talam i talamos (gr) - soba za mladence, brana odaja

Talete - Tales iz Mileta (oko 625-546 pr. n. e.), grki filozof, fiziar, astronom i
matematiar, osniva prve filozofske kole; jedan od sedam legendarnih mudraca

Talija - muza komedije

Talija - muza pokroviteljica komedije; simbol kazalita uope

Talija - u starogrkoj mitologiji muza pokroviteljica komedije

Talije hramovi - Talija je muza zatitnica komedije, tj. kazalita; dakle: kazalita

taljanka, puka nabavljena iz Italije

taljur - tanjur

talmi - polu, napola, nepravi; talmi-klub - klub talmi-aristokracije, tj. tobonjih viih
drutvenih slojeva

talstvo - nejasna rije

Tamar - u Bibliji ki kralja Davida

tamaa - ala, la

tamaan - aljiv

tamaiti - aliti se

Tamerlan - Timur Lenk, mongolski osvaja (1336-1405)

tamnjak - zlikovac, lopov

tamnos - tama

tamnost - tama, mrak, tmina

Tana - staro ime za rijeku Don u SSSR-u

tanac - ples

tanac - ples

tana - sastanak, dogovor

tanaac - ples

tanaac - ples

tanc - kolo, ples

tanac - ples

tancati - plesati

tancati - plesati

tancati (njem.) - plesati

tanina - potankost; u prenesenom smislu "teko razumljiva stvar" (Akad. rjen.), pa

onda i bistrina uma, otroumnost, razum, pamet, domiljatost; razglabanje, ralanjivanje,
analiza

tanina - tankoutnost

tanjahat - tanak, tanahan

tanko - potanko, podrobno

tanko - potanko, podrobno

tankoprelja - osoba koja tanko prede; sprava za predenje, predilica

tantalovski kruh - nedohvatljivi zalogaj hrane; prema mitu bogovi su Tantala kaznili tako
da je boravio u vodi, koja bi mu se izmicala kad bi za njom posegnuo, a iznad njega su
bile grane s voem koje bi vjetar odmakao kad bi ih pokuao dosegnuti

tantati (lat. tentare) - napastvovati, dovoditi u iskuenje, nagovarati

tanuan - tanahan

tarantas (rus.) - pokrivena putnika koija

taraska - vrsta vatrenog oruja, lumbarda, starinski top; taraski id - tit za obranu od
taneta
taraska, manji top

tara (ma.) - tit; meta

targ - trgovina, trgovanje; initi targe - trgovati

targati - trgati

tarh, trh, teret

tarn - trn

tarnikmeter, tavernicus, magister tavernicorum regalium, sudac visokih sudova,

blagajnik vrhovni tih sudskih foruma; indirektno: vrlo ugledno lice. Madarski:
trnokmester

tarpeza - trpeza, stol

tarpeza - trpeza, stol

tarpin'je - trpljenje, bol

tarpiti - trpjeti, podnositi

tarica - trstika

tarica - trstika, trska

Tartari - Tatari, Mongoli

tarti - trti

tarzan - trzan, livada, tratina, poljana

tarzan (.) - livada, travnjak

ta - tat, isprazan, ohol; prazan, uzaludan; bezvrijedan

ta - tat, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, nitav

ta - tat, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, nitav

tae - praznije

taina - tatina (isp. taad)

taina - tatina (isp. taad)

taina - tatina, ispraznost, oholost

taka (njem.) - torba; dep

Tasso - v. Milton

tatar - glasnik

tataranka, vrstapuke

taiti - tjeiti, umirivati

te (od gl. tkati) - tka

te - hoe, e (vidi st. 9 i 10 u pjes. Djevojka ukleta u koutu i st. 3 u pjes. Frane i Lijana).

Teba - grad u Egiptu. U Bibliji povezan s imenom Amon.

tebe (dat.) - tebi

teca, tetka, u zagrebakom govoru onaj usijani peat, kojim su igosani zloinci. Bula

tecete - v. tei

tei - 1. trati, juriti; 2. tei

tei - hitjeti, hrliti, nagliti, uriti se, trati

tei - trati

tei - trati

tei - trati, hititi

tei - trati; utrati, prodrijeti

tei (2. l. pl. imper. tecete) - trati, hrliti, uriti se

tei (prez. teku i teem) - trati; tekui - trei

tei (prez. teku i teem) - trati; tekui - trei

teda - tada
teda - tako da

tedeum - prema poetnim rijeima kranske himne Te Deum laudamus (lat.), Tebe Boga
hvalimo

teferi (tur.) - zabavljanje, veselje

tefter (tur.) - popis

teg - posao, rad, napor; teina, uteg; vlaenje, vuenje

teg - posao, rad, napor; teina, uteg; vlaenje, vuenje

teg - rad

teg - rad, posao

teg - teaki rad

Tegetov - pohrvaeno ime austrijskog admirala Wilhelma Tegetthoffa (1827.-1871.), koji

je pobijedio talijansku mornaricu pod Visom god. 1866.

teglo - part. akt. glagola tegnuti - odluiti, prohtjeti se, krenuti i sl.

tegnuti - dodirnuti

tegnuti - dotaknuti, dohvatiti, dirnuti; tegnuti ruku - rukovati se

tegnuti - uzeti, potegnuti

tegota - teina

teh - aj

teh za vunienje, aj za pospjeenje probave

tej - te

teja, vrsta vrtne rue, rua ajnjaa, Rosa indica, die Teerose

tek - trk, tranje

tekija (tur.) - derviki samostan

tekija (tur.) - derviki samostan

teku, tekui - v. tei

teku, tekui - v. tei

teleak - naprtnjaa s ukrasom od telee koe

teleologija (gr. telos - svrha) - filozofski nauk prema kojemu je sve u prirodi
svrsishodno (Aristotel)

telesa - v. telo

telo - tijelo

telovni - tjelesni; svjetovni

tem bole - to vie

tempal - hram

tempal (lat. templum) - hram, svetite

tempal (lat.) - crkva, hram

tempal, templo (lat.) - hram, crkva

tempi - v. sabinski tempi

templo (lat.) - hram

Tempora! Mores! (lat.) - Vremena! Obiaji! (varijacija uzvika O tempora, o mores!, tj.
udnih li vremena, udnih li obiaja)

tempore nocturno (lat.) - u nono doba

Temudin - pravo ime Dingis-kana (12-13. st.), osnivaa mongolskog carstva i jednog
od najveih osvajaa svih vremena

tenac - vukodlak, vampir

tenina, sjenetina

tenda, ator. Talijanska rije. Od latinskog: tendere

tenfati, pirjati, krompir se tenfa u rajngli. Od njemakog: dmpfen

tenja - sjena
tenja - sjena

tenja - sjena

tenja, sjena

tenor (lat.) - nain govora, duh nekog djela ili sastavka, smisao, sadraj, pravac

teni - tanji

tentoga (med tem toga) - meutim, dotle

teplina - toplina

teplina - toplina, vruina

tepti (tur.) - sud, kazna

ter - i, pa, te (veznici)

ter - i, pa, te (veznici)

ter - te

Ter Borch, Gerard (1617-1681)- nizozemski slikar

ter i tere - te, pa, i

ter(e) - i, te

ter(e) - te, i (vezn.)

ter(e) - te, i (vezn.)

ter(e) - te, i, pa

teremtete! (ma.) - maarska psovka, vrag ga odnio

Tereo - Terej, mitski traki kralj, saveznik atenskog kralja Pandiona i mu njegove keri
Prokne; Terej se zaljubio u njenu sestru Filomelu, te je pokuao obljubiti razliitim
prisilama i laima; da bi je sprijeio da o tome govori, Terej joj je odsjekao jezik;
oslobodila ju je i osvetila njena prevarena sestra Prokna, tako to je Tereju zajedno s
Filomelom za veeru pripremila njegovoga omiljenoga sina; bogovi su ih kaznili tako to
su Tereja pretvorili u pticu Kukumavku, Filomelu u lastavicu, a Proknu u slavuja

terg - trg
tergati - otimati

terknuti - trknuti

Termopile - klanac u Grkoj, u kojem su u borbi s Perzijancima 480. pr. n. e. izginuli svi
Spartanci pod kraljem Leonidom

termuntana - vrst vjetra

tern erni, Prunus spinosa, vrsta biljke

terpeti - trajati

terpiti - trajati

terplenje - trpljenje, patnja

terplivost - trajnost

tertia pars - trei dio

tee, na tee, natate

teer - s teerom - posvema, do kraja

tesnoa - tjeskoba

tesnost - tjeskoba

testir (tur.) - dozvola, doputenje

Tever - Tiber, rijeka koja protjee kroz Rim

Tever - Tiber, rijeka koja protjee kroz Rim

Tealja - Tesalija, pokrajina u sjev. Grkoj

tean'je - rad, posao, napor

teati - raditi, obraivati zemlju

teati - raditi, poslovati, djelovati, naprezati se (isp. teg)

Tezeo - jedan od najveih starogrkih mitskih junaka, sin Egejev ili Posejdonov; ubio
Minotaura na Kreti i dobio Arijadnu za enu, te izvrio niz drugih junakih djela
tezijem - tim

teiti - obraivati zemlju

teiti - raditi; teiti, teaiti

Thales - grki filozof iz Mileta, jedan od sedam legendarnih mudraca; koristei se svojim
znanstvenim spoznajama mudro je uloio novac u poslove i mnogo zaradio, kako bi
sugraanima pokazao vrijednost filozofije i znanosti, ali je prezirao bogatstvo

Theba - Teba, starogrki grad; Vidri ga na stari nain pie u pluralu ("s lirom iz Theba"),
prema grkom Thebai, odn. Tebe

ti - taj

ti - ti; taj

Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor
melankolinih elegija

Tibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor
melankolinih elegija

Tibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor
melankolinih elegija

Tibulo (Albije Tibul) - rimski elegiar

ti - ptica

ticati - dirati

ticati (prez. tiem) - tjecati, trati (isp. tei)

tiek - ptiica

Ticino - rijeka u sjevernoj Italiji, izvire u vicarskoj, uvire u rijeku Po

tihe - tih (gen. pl. zamj. taj)

tijam - ak, a

tijara (gr.) - trostruka kruna rimskoga pape

tije - tie
tijem - dakle

tije - v. titi

tikati - ii amo-tamo

tikvica - posuda

tilce - tijelce

Tilen - keltski nadimak boga Marta

tilo - tijelo

tilu poklisari svarhe su njegove - tijelu su glasnici njegova svretka, tj. smrti.

timar - imanje, dvor, leno

timar - posjed, imanje

Timok - rijeka u istonoj Srbiji

timor - kr, kamenjar, stijenje

Timot - Timok, rijeka u istonoj Srbiji

Timoteo - Timotej (oko 450-360), grki pjesnik i glazbenik iz Mileta; pisao ditirambe,
himne i nomose

timpan, bubanj

timun (tal.) - kormilo

timun (tal.) - kormilo

timunijer (tal.) - kormilar

timuniti (tal.) - kormilariti, upravljati

tinja - sjena

tinja - sjena

tio - tiho

tio - tiho
tio - tiho

tio, tijo - tiho

tir - zvijer

tiranu (gr.) - tiranin

tirati - tjerati, istjerivati

tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) - tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. neim)

tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) - tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. neim)

Tirena - ime pastirice u istoimenoj drami Marina Dria

tiriti - tjerati

tiriti - tjerati

tiriti - tjerati

tiriti - tjerati

Tirtej - grki pjesnik iz VII. st. pr. n. e., glavni predstavnik ratnike elegije

Tirtej - grki pjesnik, 7. stoljee prije nove ere, svojim elegijama poticao je Spartance na
boj, njegove su se koranice pjevale uz frulu kad je vojska ila u bitku

Tisa - rijeka, pritoka Dunava; izvire u Ukrajini, protjee kroz Rumunjsku i Maarsku i u
Srbiji utjee u Dunav sjeverno od Beograda

Tisbe - Tizba i Piram - dvoje zaljubljenika iz grkog mita, koji su vodili ljubav kroz
pukotinu jednog zida; oboje poinili samoubojstvo zabunom, mislei da je onaj drugi
mrtav

tiati (prez. tiim) - stiskati, vrsto drati

tie - aor. glagola tisnuti (tok. tiskoh, tite...), tisnu, potisnu, rinu, gurnu, turnu, baci

Tice = tihomice

tiiti - potiskivati, tititi

tisi - tii
tisih - tihih

tisijem - tihim

tiiti - tjeiti

tiskno - tijesno, usko

tisto - tijesto

tisukrati - tisuu puta

Titani - mitski divovi koji su se pobunili protiv Zeusa, ali su pobijeeni i baeni u Tartar,
mrano podzemlje

titi (prez. tijem) - debljati, tustjeti, toviti (se)

Tito Brezovaki, prebendar Sv. Marka u Zagrebu, pjesnik i komediograf, u svojoj pjesmi
"Horvat Horvatom horvatski govori" ("Novi kalendar za leto 1801.") ovako tumai
prednosti i koristi tlake:

titulu (lat.) - naziv, naslov, natpis

tja - a, ak, sve do

tja - a, ak, sve do

tja - a, ak, sve do

tja - ak

tja - ak, sve do

tja - sve do

tja - tamo

tja - tamo

tja (do) - sve (do), ak (do)

tjemenik - zenit

tjerati (prez. tjerim) - tjerati

tjerim - v. tjerati
Tkali, Ivan (1840-1905) - hrvatski povjesniar

tkunja - dunja

tlaka, rabota, robota, tlaa, tlanik, klaka, tlaka: peja, konjska, peaka, tlaiti, calcare,
nogama gaziti, labores jobagionales praestare, tlaku davati, robotati, tlaku kao radnu
snagu u formi prisilnog rada feudalnom gospodaru odstupiti besplatno, robovati.

tlapiti - buncati

tlapiti - glumiti, hiniti

tleh (gen. tleha) - tlo

tlii - tui

tma - tama, tmina

tmas - tama, tmina

tmast - taman

toi au vina rujna,

tocijanka, vrsta puke

tociljiti - brusiti, otriti

toiti - lijevati; plakati

toiti - rastakati, izgrizati, izjedati; toiti se - okretati se, vrtjeti se

to - takoer

toga - tuga

toga - tuga, alost

togo - toga

toj - to

toje - takoer

tojer - takoer
tk - tolika; tke - tolike

tk - tolika; tke - tolike

tok - u to se strelice ulau

toka mi te (od talijanskih rijei mi tocca) - moram te

toki - tolik

toko - toliko; tako

tokoj - takoer

tokoj i tokoje - tako, takoer, isto tako

tokoj(e) - takoer

tokoj(e) - takoer

toli - toliko

toli - toliko

toli - toliko

toli - toliko

toli - toliko, tako

tolikoj - takoer

tolikoj i tolikoje - isto toliko

tolna - savjet; tolna initi - odrati savjetovanje, savjetovati se

tolna - savjet; tolnanik - savjetnik

tolvaj - razbojnik, zloinac

tolvaj (ma.) - lopov

tolvaj morski, pirat, morski razbojnik, gusar

tolvaj, razbojnik. Madarski: tolvaj

tolvajski (ma.) - lopovski

tomiti - kriti, nijekati, zatomljivati

tomruk (tur.) - trupac, panj; klade, srednjovjekovna sprava za muenje

tonot - zamka, mrea

tonot - zamka, mrea

tonot, tonotac - zamka, mrea

tonota - mrea, zamka

tonota - vrsta ribarske mree

tonota - zamka, klopka

tonota - zamka, mrea

topferl, nona posuda. Deminutiv od njemakog: Topf. "Beki topferl" u politikom

smislu: dvorski topferl - chaise perce na kome je Louis XIV. primao poklisare

topiti - grijati

toporie - dralo za sjekiru

toraja - nevolja

tot - onda

tot - tako

tot dobre, tot hude - jednako dobre kao i zle

Tot, Slovak. Madarski pogrdni naziv. "Tt nem ember" - Slovak nije ovjek

tot, tote, toti - tu, ovdje

toteka - tu, ovdje; tamo, ondje; tada, onda

totu - tamo, ondje

totu - v. toteka

totu, ovdje
Tout vive... (franc.) - Sve ivi kroz kontrast i protimbu.

tovarac - magarac, magari

tovarac - magari

tovari - drug, prijatelj

tovaru - drug

tovaru - drug

tovaru - drug, pratilac; putni tovaru - suputnik

tovaru, tovari, tovaruica, tovariica, tovaritvo, drug, brani drug, druica, drugarstvo

tovaruica - drugarica

tovarutvo - drugarstvo; drutvo

toviti - hraniti, gojiti, nastojati oko ega, uvati

tovor - breme, teret, tovar

tovor - teret

toni - tuni

trabant (tal.) - pratilac, satelit

trabulja - rasko, rasipanje

trabuljati - rasipati

traen'je - troenje

Traci - Traani

trau - v. tratiti

trag - do traga - do istrebljenja, do unitenja

trag - pleme, narod

trag - podrijetlo, rod, soj (pored obinog znaenja)

trag - trag; na tragove - natrag

trak - srh

trak - vrpca

traka - pojas, tkanica, vrpca; u prenesenom smislu: zraka, svjetlost

tram - greda

tram (njem.) - greda

transa - (kod Kranjevia en. roda), isto to i trans (lat.), zanos, ekstaza, ushit,
hipnotiki san

trapiti - muiti

Trasimako - Trazimah, gr. retor i sofist iz druge pol. 5. stoljea

trat (tal. tratto) - as, trenutak; potez

trata - potroak

tratiti - privui, udariti

tratiti - troiti

tratiti - troiti

tratiti (prez. trau i tratim) - troiti

trator - krasuljak (cvijet)

trator - krasuljak, vrsta cvijeta

trator - tratinica

trator - vrsta cvijea

tratorak - mediteranska biljka, primog, akant

Travemnde - luka pored grada Lbecka u Njemakoj na Baltikom moru, odmaralite i

ljeilite

travestirati (lat.) - knjievno prikazati neku ozbiljnu stvar u novom, karikiranom obliku
traviti - oarati

traviti - propadati

traviti - zaarati

tre - trsje, vinograd

trclak, ovjek nespretan, pomalo slabouman, mutavac, bedaek

trde (mic) - tvrdih miica

trdi - tvrdi

tremfus, tronog na ognjitu, trozub. Od njemakog: Dreifuss

tremovnik - trijem, hodnik

trendofil - vrsta cvijeta, trandovilje, tenda

trente - [?; prepisivaeva greka?]

trenue - mig, trenutak

trepati - gaziti, gnjesti

trepet - drhtanje, drhtaj; trepetati - drhtati

trepetati - drhtati; tresti se

trepiti - strepiti, plaiti se

treptati - udarati, gaziti

treti - trei

treti - trei; trojak

treti - trei put

trg - trgovina, trgovaka roba

trg - trgovina; roba kojom se trguje

trg (mno. trzi) - trgovina; trgovaka roba

trgaica - beraica

trgtva - berba

trh - teret

trh - teret, breme

trh - teret, teina

tri fertala na cupajz, samoborska fraza kojom se najavljuje podne. Bit e novijeg
datuma, jer cupajz u zagrebakom lokalnom suvremenom znaenju znai varivo, a rije
je prvi lansirao Nestroy u jednoj svojoj lakrdiji. Vidi: cupajz

triba - potreba; triba je - potrebno je

triba, trijeba - potreba; triba je - potrebno je, treba; ni triba - nema potrebe

tribada (gr.) - lezbijka

tribati - trebati, biti potrebno, morati; tribi je - potrebno je, mora se; ni tribi - ne treba

tribi je, trijebi je - treba

tribovanje - zahtjev

tribuje - treba

trijebi - treba

trijebi - treba; trijebi (j)e - treba

trijebi je - treba, potrebno je

trijemi - trima; za trijemi bregi - iza tri brijega

trijes - grom

trijes - grom

trijes - munja

trijes, trijesak - grom

trijesak - munja
trijesk - grom

trikoloran (lat.) - trobojan

trikrat - triput

trikrati - triput

Trimalhion - bogati skorojevi; lik iz Petronijevog Satirikona

tringelt (njem.) - napojnica

trinkati (njem.) - piti

trinket (tal.)- malo jedro na prednjem jarbolu

Tripartitom, Tripartitum opus juris consuetudinarii incliti regni Hungariae, pravno djelo,
na kome je ustavno pravo kraljevine Madarske stoljeima poivalo. To Verbczyjevo
djelo preveo je na hrvatski Ivan Pergoi 1574.

triptih (gr.) - slika od triju spojenih dijelova

tripudij (tal.) - klicanje od veselja, velika radost

tris - munja

tri - triput

tri - triput

tri - triput

tri - triput

tri - triput

tri - triput

tri - triput

tris, trijes - grom

trisak - grom

trisak - grom
trisak - tresak; grom

trisk - grom, tresak, prasak

triskanje - treskanje

triskavina - grmljavina

trispida - noga od stola

triste et jocosum (lat.) - alosno i smijeno

trjesak - grom

trka - tobolac

trka - tulac (za strelice)

trma - lavendula, mirisna biljka plavih cvjetova

trnac - vinograd

trnac - vonjak

trogar - nosa

troha - mrva, sitnica

troj - trojak

trojeljiv - trostruk, trovrstan

trojstruni dar od boga dan, slobodan prijevod lumperajske popijevke za prvih decenija
18. stoljea:

trombeta - trublja

tronu (gr.) - prijestolje

troskot - divlja trava, korov

troskot - korov

trov - otrov

trovan - otrovan, pun otrova

trovna povrtnica - v. Zrinski, Jure

trpliven - strpljiv, snoljiv

trpuc, terputec, Plantago, vrsta biljke

trsan - travnjak

trsan - travnjak

trica - trstika

trsje - vinograd

trljika - trstika

trst - trstika

trtica - trskin tap

trtvo - trgovina, trgovanje; trac - trgovac

trta - trs, okot

trtati - posrtati

trtati - posrtati

trti - napadati, navaljivati, unitavati, ruiti

trubenta, trublja

truc (njem.) - prkos

trucati - prkositi, poticati, siliti, nuditi

trucati, prkositi. Od njemakog: trotzen

trud - rad, napor, posao

trud - rad, napor, posao

trud - trud, napor, rad; tekoa, muka; vjeba; umor

trudan - skrhan, umoran

trudan - teak, naporan, muan

trudan - umoran

trudan - umoran

trudan - umoran

trudan - umoran

truen - umoran

truditi - muiti, ispaivati

truditi - patiti se, trpjeti; raditi

truditi - patiti se, trpjeti; raditi

trudno - teko, muno

trudnost - trud, zamorenost

truga - lijes

truha - trun

truhav - slab

truhav - truo, slab

truhina - trule, raspadanje

trujati - truditi se, muiti se

trujati (akav. za tokav. truati) - v. truditi

trujen - v. truditi

trujen'je - trud, rad, muka

trulo - kupola

trumbetari - trubai

trumbita (ma.) - truba

trun (gr.) - prijestolje, tron

trus - potres

trus - potres

Trac, Katarina - Katarina Frankopan Traka

tran - livada

trec - trgovac, prodava

trnik - trgovac

tui se - lutati, potucati se

tui se - potucati se, lutati, tumarati

tudi - takoer

tudje - odmah, sad, iznenada, opet

tuj - tada, sada (pored obinih znaenja)

tuj - tada, sada (pored obinih znaenja)

tuj - tu

tuj - tu

tuj - tu, ovdje; ovamo

tuj - tu

tuj - tu

tuj - tuda

tujc, tuinac, stranac, neznanac

tuje - tue

tujina - tuina

tuki - tolik
tkljat - tuckati

tuko - toliko

tukoj(e) - takoer

tul - tulac za strijele

tulica - tulac, tobolac (sa strijelama)

tulikaje - takoer

tuliki - toliki

tuliko - toliko

tulipa (tur.) - tulipan (cvijet)

tumbak, uta mjed

tumban - dugaak rubac kojim su ene pokrivale glavu

tumban - turban

tumban - turban

tumban (tur.) - turban, vrsta pokrivala za glavu u muslimana

tunja - dunja

tunja - tona

Turak - Turin

turan - toranj

turan - toranj

turan - toranj, kula

turan - toranj, kula, tvrava

turan (tal.) - toranj

turen - toranj
Turica - rjeica u Pounju, nedaleko Dubice

turma (lat.) - karavana; vojni odred; skupina, grupa ljudi; povorka; krdo

turn - toranj

turn - toranj

Turn - v. Lavina

turniek - tornji

turris eburnea (lat.) - "toranj bjelokosni", "kula od bjelokosti", pojam neeg uzvienog

turvitati - tumarati

tuiti - guiti, priguivati

tutako - tu, ovdje

tutako - tu, ovdje

tutako - tu, ovdje

tuti (tal. tutti) - svi

tuvaru - drug; tuvarutvo - drugarstvo

tubeno - tuljivo, tugaljivo

tuen'je - tugovanje, naricanje

tuica - tuga

tuica - tuga, jad, bol

tuica - tuga, jad, bol

tuiti - tuiti se, tugovati

tuiti - uzdisati, jadikovati, tugovati; oplakivati

tuiti se - tuiti se, aliti se

tva - tvoja
tva - tvoja

tva - tvoja

tvard - tvrd

tvardji i tvarji - tvri

tvardogutec, koji moe da guta tvrde stvari

tvardost - tvrdoa, vrstina, tvrdokornost; strogost, okrutnost

tvarja - tvra

tve - tvoje

tve - tvoje

tve - tvoje

tverdan - tvrd

tverdno - vrsto

tverdnost - tvrdoa

tv - tvoju

tvoren'je - stvorenje

tvoriti - okriviti, potvoriti

tvoriti - potvoriti, sumnjiiti

tvrdijel - tvrava

tvrditi - utvrivati

tvu - tvoju

tvu - tvoju

U
u besidu zalihu zahode - zapoinju jalovi razgovor

u dan - po danu

u miru najbolju - po najboljoj mjeri (pjesnikoj metrici)

u pisneh na miru - po dobroj metrici, u dobrim stihovima.

u uzi - na uzici

u uzi - na uzici

ubah - sasvim; ubah mao - sasvim malen

ubati - izbjegavati, izbjei, pobjei

ubignuti - pobjei, izbjei

ubjei - pobjei

ubjel - alabaster

ubliditi - problijediti

ubljusti (prez. ubljudem) - sauvati, ouvati

ubogarstvo - siromatvo

ubogo - malo

uboka haljina - od boa (tur.) - komad platna, umatanje

uboastvo - ubotvo, siromatvo

ubraniti - obraniti, sauvati

ubrditi - poi uzbrdo

u - u to

uan - vian, naviknut

uera - juer

ueti - poeti, zapoeti

uiniti se - nainiti se, postati; uiniti se lovikom - postati ovjek

uckniti - zakasniti

uckniti - zakasniti

una, une - v. uan

uuvati se - ouvati se, sauvati se

udan - tetan

udarivati - udarati

udil - neprestano; odmah

udilje - uvijek, jo uvijek, neprestance

udirati - udarati, tui

udjeljati - izdupsti

udorac - udarac

udren'je - udarac

udran'je - vrstoa, snaga

udrati polje - drati megdan

ufan - pouzdan, siguran

ufanca - nada

ufan'je - nada

ufan'je - nada

ufan'je - nada

ufan'je - ufanje, nada, pouzdanje; imati ufan'ja - nadati se

ufano - pouzdano, jamano

ufati - nadati se
ufivati - nadati se

ugajati - ugaati

ugodan - drag, mio; ugodan

ugodno - drago, ugodno

Ugolino Gherardesca - talijanski velika koji je zajedno sa svojim sinovima, po

zapovjedi nadbiskupa Ruggiera sa svojim sinovima poginuo od gladi. U Danteovoj
Boanstvenoj komediji Ugolino u paklu neprestano jede Ruggierovu lubanju

ugota - magarica

Ugrin - Maar

ugriiti - ogrijeiti se; ugriiti zakona - ogrijeiti se o zakon

Ugrovlah - Rumunj

uharaiti - staviti pod hara

uharli - uhrlo, uskoro, ubrzo

uharli - uhrlo, uskoro, ubrzo

uhiliti - liiti, oplijeniti, biti sam

uhiliti - oalostiti, ucviliti

uhiliti - usliati

uhiljen - lien, otet, jadan

uhiljen - ojaen

uhititi - uhvatiti

uhoditi - ulaziti

uhoriti - doi u horu, u pravo vrijeme, pogoditi pravi as

uhraniti - sauvati

uhraniti - sauvati
uhvati se - ufati se, nadati se

ujam - uur, nagrada (odreeni postotak brana) mlinaru za meljavu

ujati - uzeti, uhvatiti

ujde - v. ujti

ujidati - ujedati

ujidljiv - koji ujeda, grize

ujimati se - oklijevati, ustruavati se

ujimati se (prez. ujimlju se i ujimam se) - ustruavati se, kratiti se

ujisti - ujesti, ugristi

ujistinu - uistinu, doista

ujti (prez. ujdem) - pobjei

uk, uka - naziv slova u u staroslavenskoj azbuci

ukaliti se - uprljati se, zablatiti se

ukaniti - prevariti

ukanjivati - varati

ukazati - pokazati

ukazati - pokazati

ukazati se - iskazati se; pojaviti se

ukladati se - paati se, dirati se

uklasti (prez. ukladem) - izricati, iskazivati

uklon - klanjanje, odbijanje

ukobiti - sresti

ukovati - iskovati
ukredom - kradom, kriom

ukripljen - ukrijepljen, uvren

ukriti se - sakriti se

ukruniti - okruniti, ovjenati

ulaki - na ulaku: poput ulaka, glasnika, glasonoe; brzo, hitro, mijenjajui konje na
postajama

ulafa (tur.) - plaa, nagrada

uli - ulje

uliiti - liiti, uskratiti

uliiti - prestupiti, povrijediti

uliiti (se) - liiti (se), odbiti, ostati bez ega

ulite - konica

ulisti - ui

ulisti - uljesti, ui

ulisti (prez. ulizem) - ui

ulizati - uiniti glatkim

ulize, ulizi, ulizoe - v. ulisti

ulj - uplje dno, konica, ulite

ul'je - ulje

uljudan - drag

uljudan - krasan, lijep

ulmi (tur.) - mrtav

ulogi - podagra, kostobolja

Ulriko - v. Fridrik
umaknuti se - ukloniti se, pobjei

umarli - smrtan

umarli (lovik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, as smrti

umarli (lovik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, as smrti

umarti - umrijeti; u umriti

umati - ukrasti, oteti

umehanje - omekanje

umehati - smekati

umehivati - smekivati

umi - onaj koji umije, vjet, uman, spreman, umjean

umi - onaj koji umije, vjet, uman, spreman, umjean

umi - umjean, iskusan, vjet

umie - umijee, vjetina

umiliti - poniziti

umiliti se - umiliti se, skruiti se

umiljen - ponizan

umiljen - ponizan, pokoran, skruen, edan

umiljen - ponizan, skroman

umiljen - ponizan, skroman

umiljen - ponizan, smjeran

umiljen - ponizan, smjeran

umiljeno - umiljato, ponizno

umiljeno (lat.) - ponizno

umiljenstvo - poniznost, skruenost

umiljenstvo - poniznost, smjernost

umin'je - umijee, vjetina

umistiti - smjestiti

umiti - umjeti, znati

umiti se - umiti se, oprati se

umjetonstvo - poznavanje

umlje - zbirna imenica prema um, sve to je ljudskim umom steeno, osobito kultura i
civilizacija

umoliti - namoliti

umoliti se - namoliti (koga)

umor - kuna bolest, kuga

umor - smrt

umor - smrt

umoren'je - mrtvljenje, morenje; trapljenje

umoriti - umoriti, umrtviti

umrli - smrtan

unde venit (lat.) - odakle dolazi

unebljuiti - iznenaditi

unest - estit, poten

uniti - unijeti

unititi - raspaliti

unititi se - unijetiti se, upaliti se, razgorjeti se, uzjariti se

uniiti - poniziti
unova - opet, ponovno

upad - propast, otpad

upadni - pali, otpali, pakleni

upasti - upasti; klonuti, postati maloduan

upaziti - opaziti

upeljati - uvesti

upeljati - uvesti

upengati - naslikati

upetiti - pogoditi, zamijetiti, zapaziti

upiti - vapiti, zazivati

upraati - pitati

upraati - pitati, moliti

upraati - upitati

upraati - upitati

upreti - uprijeti

upros - pitanje, molba

uprositi - upitati

uprositi - upitati

uprostiti - upitati

upuati - gubiti, proputati

upustiti - napustiti, ostaviti

uput - odmah

uraniti - zadati ranu

uraziti - uvrijediti, povrijediti

urbarijalen, odnos, kojim se odreduje relacija i nain, kako treba kmet da plaa svoje
dae i terete gospodinu kome je to duan kao podlonik

ureda - odmah

ureda - odmah

ureda - skoro, odmah

uredba - odredba, nareenje

ureha - nakit, ures

ureha - nakit, ures

ureha - ures, krasota

ure - v. ureha

uriiti - odrediti, naznaiti

urvina - strm obronak s kojega se odronjava zemlja

us - uz

usae - vene

usati - razdraiti

ueresi - naunice

uetati - uetati se, ui

ushraniti - uzgojiti, sauvati

usii - odsjei

usijati - posijati, zasijati

uikati - umiriti, uspavati

uikati - umiriti, uspavati

usil - nasilno
usilan - muan; nasilan, estok, nagao

usiliti - prisiliti

usiliti se - prisiliti se, nastojati

usilos - sila, mo; patnja

usilos - sila, potreba

usilovati - nastojati, truditi se

usilovati se - prisiljavati se

usion - prisilan

usion - silan, moan

uskisliti - nabujati, narasti

uskoiti - pobjei, izbjei

uskok - bijeg, bjeanje

uskoleman - pokoleban

uskore i uskori - uskoro, doskora, naskoro

uskori - skoro, uskoro, naskoro

uskos - usprkos, unato

uskrien'je - uskrsnue

usliiti - dati komu ili emu lik; nalikovati

usloniti - nasloniti

usloniti (se) - osloniti se

usmarditi se - usmrdjeti se

Uspenskij sobor - crkva u moskovksome Kremlju iz 1479, u kojoj su se krunili ruski

carevi

uspetiti - obuzdati
uspitati - zamoliti, zatraiti

uspojati (prez. uspojem) - zapjevati

usprenuti - trgnuti (oda sna, iz mrtvila), uznastojati, poletjeti, pohitati

uspreati - uvrebati

usprohoditi - proi

usta - ue (pored obinog znaenja)

ustarati se - ostarjeti

ustarpin'je - strpljivost

ustarpiti - ustrajati, podnijeti

ustarpljen'je - strpljenje, strpljivost

ustei - stei

ustei (prez. usteku i usteem) - potrati, ustrati, popeti se (trkom)

ustegnuti - suspregnuti, obuzdati; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i pilu

usternuti - suzbiti, povui natrag; utrnuti, zatrnuti

ustinuti - ohladnjeti

ustoj - pored toga, osim toga

ustrapan - uprskan, poprskan, namoen

ustravan - koji iri stravu, zastraan

ustubiti se - ukoiti se

usudrano - nejasno znaenje (Akad. rj.)

usus (lat.) - obiaj, navada

uta - utva, vrsta divlje patke

utajati se - skriti se, izbjei

utarti - otrti, obrisati

utaati - utaiti, miriti, utiavati, umirivati

utaiti (se) - ublaiti (se), utiati (se)

utei - izbjei

utei se - utei se, pribjei

utegnuti - zavrijediti, zasluiti

utergnuti - slomiti

uteiti - utjeiti

utezati (prez. uteu i uteem) - uvlaiti

uteivati - uspijevati

uticati - bjeati

utih - utjeha

utirati - brisati

utiiti - imati veliku vanost

utien'je - utjeha

utiska - tjeskoba; nevolja

utunjiti se - upustiti se

utuiti - uguiti

uvada

uvajati - uvaati

uvari - uvri, uvrgnuti, uvui, ugurati

uveoe - vok. jedn. od imenice uvelak, sa grane otpalo nedozrelo voe, prije vremena
uveli plod

uviku - uvijek (u negativnim reenicama: nikad)

uvit - uvjet

uvri - baciti, uvrgnuti

uvrii se - rijeiti se (ega), osloboditi se

uza - konopac; ropstvo

uza - sveza, uzica; zatvor

uzaman - uzalud

uzamniti se - priiniti se, pomisliti

uanca - obiaj

uati - obiavati; upotrebljavati

uzbaniti se - postati ponosit

uzbii (prez. uzbignu i uzbignem) - uzbjei, uzmaknuti

uzbljusti (prez. uzbljudem) - usuvati

uzboliti se - razboljeti se

uzbraniti - zaprijeiti, ne dopustiti

uziniti - uiniti, napraviti

uzuditi se - zauditi se

uzdan'je - pouzdanje, nada, povjerenje

uzdar - dar koji se daje kao uzvrat na dobiven dar

uzdar - zahvalnost, uzvrat

uzdarati - posjedovati, sauvati, zadrati; odrati; podnositi

uzdarati - uzdrati, posjedovati, imati

uzdarati se - uzdravati se

uzdati - uzdati se, nadati se, vjerovati

uzdihati - uzdisati

uzdivjaiti - nainiti divljakom; postati divljak

uzdvignuti - uzdii

uzdvignuti - uzdignuti, dignuti

uzdvizati - uzdizati, dizati

uze - v. uza

ueliti - poeljeti, zaeljeti

uzenija (tur.) - stremen, u to jaha utie noge

uzeti - htjeti

ugan - raspaljen, oduevljen

uzgledati - gledati, promatrati

uzgovoriti - progovoriti

uzhoditi - ushoditi

uzi - v. uza

uie - uitak

uziskati (uzitem) - zaiskati, zatraiti

uziti - uzai

uziti - uzii

uiti - uivati

uziti (prez. uzidem) - uzii, popeti se, uzljesti

uiviti - iskoristiti, izrabiti

uzletati - uzletjeti

uzmajnkati - propustiti
uzmama - obmana

uzmanak - greka, propust

uzmetnuti - popeti

uzmilovati - poaliti

uzmnoan - moan

uzmnono - mogue

uzmoliti - zamoliti

uzmoan - veliajan, silan, moan

uzmono - mogue

uzmonost - mo

uznati - doznati, saznati, spoznati

uzni - uznik

uzom - v. uza

uzorit - krasan, divan, lijep

uzovit - uzlast, vorav, uvijen; lukav

uzplandovati - otpoinuti

uzradatati - radovati, poticati na veselje

uzresti - uzrasti

uzrti, uzriti - ugledati, opaziti

uzrit - sazreti

uzriti - ugledati, opaziti

uzroiti - ukoriti

uztarpiti - ustrajati, podnijeti

uztezati - susprezati, obuzdavati, sputavati, spreavati, ometati

Uzumkazani - "ime nekom tatarskom plemenu" (Akad. rj.)

uura (lat. usura - kamata) - lihva; initi uure - lihvariti

uzvirati - pojavljivati se

uzvien'je - uzvisivanje

uzviivati - uzvisivati, hvaliti, slaviti

uzvrgnuti - podii

uzvui - potegnuti, povui

V
v i - prij. u

v o - u oima

v, va, vu - u

va - u

vabac (tok.) - ptica koja je mamac za druge ptice kad ih ptiari hvataju

vabiti - mamiti; zvati, pozivati

va - u to, na to, do ega

vaden - naviknut, nauen

vadlati se (kajk.) - kladiti se

vadle (njem.) - listovi na nozi

vadlja - oklada

vadluvati - priznati, priznavati

vahtar - nona ptica pjevica

vaj - (uzvik) jao!

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad

vaj - jad, tuga

vaj - jad; (uzvik) - jao!

vaj - nesrea

vaj - nesrea

vaj - uzv. jao

Vajati, vajar, rezbar.

vajda (iz ma.) - vojvoda

vaju - vas (ostatak duala)

vakacija - kolski praznici

vala, obilno mnogo, gomila neega

Vale - zdravo

vale (lat.) - latinski pozdrav na rastanku

Valentajn - v. Zrinski, Jure

valinik, tovarni, teretni konj. Od francuskog: valise, odnosno talijanskog: valigia

valja - vrijednost

valja - vrijednost

valjati (tal.) - vrijediti

valovanje (ma.) - priznanje

valovati - priznati; oitovati

valovati (ma.) - priznati; priznavati; darovati

vals - valcer

valur (tal. valore) - vrijednost

valuvanje, priznavanje, ispovijedanje

valuvati - priznati, priznavati

valuvati - priznati, priznavati

valuvati - valovati, vrednovati

van'jelist - evanelist

van'jel'je - evanelje

van'jelski - evaneoski

vanjelski - evaneoski, po evanelju

vanjku (ma.-njem.) - jastuk

vanshajanje, izlaz iz neeg. Exodus

vao - val

vaoga - alga, morska trava

vapa - vapi

vapor (tal.) - parobrod

var - nadzor, uvanje; imiti var - nadzirati, paziti, uvati

var - varka

var - varka, prevara

var (od tal. guardia) - straa, uvanje; imati var - paziti, straiti, uvati

vara - grad

vara, varo - grad

varba - vrba

vari - vri, vrgnuti, baciti

varh - vrh, iznad (prijedlog)

varh - vrh, prijedlog sa nekoliko znaenja: varh tebe - o tebi, varh naravi - iznad naravi,
vrhunaravan; varh toga - poradi toga

varh - vrh, vrhunac

varh i varhu - nad, vrh, uvrh, povrh

variete (franc.) - kazalite za razliite zabavne predstave; vrsta nonog kluba sa zabavnim
programom

variti - grijati

varl - vrlina, vrsnoa

varli - vrli, divlji, neprijazni (pored obinog znaenja)

varlost - vrlina

varmea (ma.) - upanija

varnuti se - vrnuti se, vratiti se

Varon, Marko Terencije (116-27. pr. n. e.) - rimski svestrani uenjak, pisao o
najrazliitijim podrujima

varsta - vrsta

vartal - vrt

vartiti se - vrtjeti se
varvija - tiska, guva; varvijami - tiskajui se, gurajui se

varvijami - tiskajui se, gurajui se

varviton (gr.) - glazbalo slino liri (takoer i barbiton)

varz, vare - v. vari

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vas - sav

vs - sav

vas - sav, itav, cio

vas, vsa, vse - sav, sva, sve

vaina - gad, pogrda

vaina - gad, pogrda

vaina - sramota, pogrda, uvreda

vainiti - sramotiti, grditi

vasiljok (rus.) - razliak

Vainton - George Washington (1732-1799), prvi predsjednik SAD

vatina - nevolja, zlo

Vavek, uvijek

vavik - uvijek

vaz - vas, sav

vazam - uskrs

vazam - uzevi

vazam - v. vazeti

vazdakrat - svaki put, uvijek

vazdakrat - uvijek, svaki put

vazdakrat - uvijek, svaki put

vazdi - svuda, svagdje

vazdi - vazda, uvijek; svuda

vazdi - vazda, uvijek; svuda

vazeti - uzeti

vazeti - uzeti

vazeti - uzeti

vazeti - uzeti

vazeti (prez. vazmu i vazmem) - uzeti

vazeti (prez. vazmu i vazmem) - uzeti

vagati - ugati, upaliti, spaliti

vazimati - uzimati

vazimati - uzimati

vazmen - uskrsni

vazmi - v. vazeti

vera - juer

vera - juer

vera - juer
viniti - uiniti, nainiti

viniti nainiti - dati nainiti

vdati se - predati se, pokoriti se

vdil - neprestano

vdo - uzdu

ve - li, ded, daj, ba; rijeca za isticanje

ve - ove

ve - rijeca s najrazliitijim znaenjima: li, daj, ba

ve - rijeca s najrazliitijim znaenjima: li, daj, ba

ve - vie

ve - vie

ve - vie

ve - vie

ve - vie

ve - vie

ve - vie

ve - vie; nego, ve

ve odn. vee - vie; nego

ve odn. vee - vie; nego

ve(e) - vie

ve(e) - vie

ve(e) - vie, jae

ve, vee - vie

veati - vijeati, pretresati

vee - vie

vee - vie

vee - vie

veekrat i vekrat - ee, esto

veer - uveer

veeriti se - mraiti se

veiti - poveavati

vekrat - vie puta - esto

venom ognje = v venom ognje - u vjenom ognju

ved, vedene, vedihu - v. vesti

vedahna - stara, ofucana

vede - ta

vedri, vjetar koji razvedruje

veja - grana, hvoja

vk - svijet

vek - vee, vie

vekiveni - vjeni

vekiveni, vekveni - vjean

vekivekoma, vekvekoma, vekveke - vjeno, uvijek, zauvijek

vekom - zauvijek

vekoveen - vjean

veki - vei
veki - vei

veki - vei

vekveni - vjeni

vekvekoma - zauvijek

Vela vrata - mjesto na Kvarneru

vele - veoma

vele - veoma, mnogo

Velebi - Velebit

velekrat - esto, esto puta

Veli Tabor - Veliki Tabor, srednjovjekovni dvorac-tvrava u Hrvatskom zagorju

veldo, vele

velikem glasom - u sav glas

velju - velim, kaem

velkomenjak, kolovoz, august, mjesec Velike Gospoje

velmi - veoma

velmi - veoma

velmi - veoma, vrlo

velmi - vrlo, veoma

vem - ta

venac - vijenac

venek - vjeni

vendar - ipak

vendar - ipak
vendar - ipak, ali

venec - vijenac

venec dreva - kronja drveta

venjati se - gegati se

venj'c - vijenac

Venus - Venera, rimska boginja ljepote i ljubavi; planeta Venera

Venus - Venera, rimska boica ljepote (gr. Afrodita)

Venus - Venera, rimska boica ljubavi (gr. Afrodita)

Venus - Venera, starorimska boica ljubavi i ljepote

ver (tal.) - istinit, istinski, pravi

ver(a)s (lat.) - stih

vera - prsten; vjernost

vera - vjera

veran - vjeran; vjernik

veras (lat. versus) - stih

veras (lat.) - stih

veras (lat.) - stih

verbuvanka, pjesma koja se pjeva kada se verbuju plaenici, novaci i vojnici uope. Od
njemakog: werben

veri (prez. verem) - baciti; zabaciti

verh - iznad - nad

veriga - ogrlica; lanac

verl - marljiv, vrijedan, radin

verlo - vrlo
verno - vjerno

vernost - vjernost

vernuti se - vrnuti se, vratiti se

verovati - vjerovati

versi (lat.) - stihovi

verstan - slian; jednak

vertal - vrt

vertal - vrt

vertlarija - vrtlarska vjetina

veruga - lanac

veruvani itkapisec, naturalistiki opisiva ivota, vjeran, vjerodostojan kroniar svog

vremena

verviti - skupljati se

verzoto, stihotvorac

verzu (lat.) - stih

verzu, stih. Od latinskog: versus

ves - sav

ves - sav

ves - sav

ves (gen. i akuz. vsega) - sav

ves, selo. Nova Ves zagrebako kaptolsko predgrae

ves, vsa, vse - sav, sva, sve

ves, vsa, vse - sav, sva, sve

ves, vsa, vso - sav, sva, sve

ves, vsi - sav, svi

vesak - ljepilo

vesak - ljepilo

vea, vjetica

veerica - pralja

vesiti - biti vezan

Vesna - staroslavenska boginja proljea

Vesna - staroslavenska boica proljea i mladosti

vesper (lat.) - veernja (sluba boja)

Vesta - starorimska boica domaeg ognjita

vestalka - uvarica hrama starorimske boginje ognjita Veste; vjena djevica

vesti - voditi

vetak - ovako, tako; vete - ovaj, taj; veto - ovo, to; vetoj - u ovoj, u toj

vete - ovaj

veter - vjetar

vetr - vjetar

vetraci - vjetrii

Vetranovi je bio u samostanu izvan grada (Mljet, Sv. Andrija).

vezda - sad, sada

vezda - sad, sada

vezda - sad, sada

vezda - sada

vezda - sada
vezda, sada

vezdaj - sad

vgajati - ugaati

vgajati - ugaati

vgodan - ugodan

vgoditi - ugoditi

vgodno - ugodno

vgreenje - pogreka; grijeenje

vgreiti - sagrijeiti

v'gsnit - ugasnuti

vi - v. viti

vi - v. viti 1.

vi - vam, vama (kao dativ), vas (kao akuzativ)

vi - zna (v. viti)

vie - vijee

vinji - vjeni

vid i vide - ba, istina je

videti se - initi se; meni vidlo se - meni se priinilo

vidin'je - vienje, pogled; gledanje, razmatranje

vidit - vien, ugledan, potovan

viditi - 1. vidjeti; viju (viu) - vidim; vij (vi) - vidi!; vijae - viae; viditi se - initi se,
izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znaj

viditi - 1. vidjeti; viju (viu) - vidim; vij (vi) - vidi!; vijae - viae; viditi se - initi se,
izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znaj
viditi (se) - vidjeti, pogledati, ugledati, spaziti; viditi se - initi se

vij - v. viti 1.

vijahu, vijaju , vijae, vije, viju - v. viditi (se)

vijati - zavijati

vijati (se) - viati, gledati, initi se

vijati se - lebdjeti, nadlijetati, lutati

vije -v. viti

vijek, vijeku - uvijek; uz negaciju - nikad

vijem - v. viti

vijem - znam (v. viti)

Vijenac groba = rub groba = Rand.

viju - znam (v. viti)

vik - ikad; uz negaciju: nikad

vik - uvijek

vik - uvijek, ikad; s negacijom - nikad

vik - uvijek; (uz negaciju) nikad

vik - vijek; pri vika - odvijeka, oduvijek; va vik vikom - u vijeke vjekova

vik - vijek; vas vik - uvijek

vik(u) - uvijek

vik, vijek - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, vika - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, vika, viku - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, viku - uvijek; uz negaciju - nikad

vik, viku, vijek, vijeku - uvijek; uz negaciju - nikada

vik, viku, vijeku - uvijek; (uz negaciju) - nikad

viknuti se - naviknuti se

vikomnji i vikovnji - vjean, vjeit, neprestan

vikovnji - vjekovni, vjeni, vjeiti

vikuvinji - vjeni

vikuviti - vjeno

vl - vil (gen. pl. od vla)

vil - vila, djevojka

vil - vila, djevojka

vil - vila, draga

vila - vila, djevojka

vila - vila; djevojka, ljepotica

villa (lat.) - vila, ljetnikovac

vilovati - biti nestaan, ludovati

vim - v. viditi

vim - v. viditi

vim - v. viti

vim - v. viti 1.

vim - znam (v. viti)

vim - znam; (od viti - znati)

vim - znam; ta, ipak

vim, vime - znam (v. viti)

vim, vime - znam (v. viti)

vimda - ipak

vimdar - ipak

vimo - v. viti 1.

vinac - vijenac

vindar - ipak

vinie - vinograd

vinjaga - vinova loza

vinjage - vinske pjesme

vinjeta (franc.) - ukras u knjizi ili rukopisu u obliku sliice ili napisa

vinu- uvijek, neprestano

viola - 1. ljubica; 2. viola (glazbalo)

violica (lat.) - ljubiica

vipera (lat.) - zmija otrovnica

vir - izvor

vira - vjera, povjerenje; davi viru - povjerovavi

vira - vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren

vira - vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren

vira - vjera; dati viru - vjerovati (komu)

Virilio - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide,
Bukolika (Ekloga) i Georgika.

Virdilije - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide,
Bukolika (Ekloga) i Georgika.

Virdilio - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide,
Bukolika (Ekloga) i Georgika.
virenica - vjerenica, zarunica

Virgil - Vergilije, Publije Maron (70-19. pr. n. e.), rimski pjesnik; autor Eneide, Bukolika
(Ekloga) i Georgika. Upravo na ovo zadnje djelo, didaktiki spjev o ratarstvu, odnose se
rijei Hote zemlju teat, Virgili poni tit

virostovnik, virostovnik virostuje, virostuvati, bdilac, bdilac bdije, bdjeti. Madarski:

virrasztani

vi - v. viti

vi - zna (v. viditi 2)

vi - zna (v. viti)

vi - vjet; vie, vjeto; viu initi - nauiti, uputiti

Viegrad - dio Praga

viina - uzvienost; visina, vrhunac; dostojanstvo

visk - vrisak

Visla - rijeka u Poljskoj

vinjina, vinjevo drvo, kronje u vonjaku vinjevom

visoka gospa - Katarina Zrinska

viste, vi - v. viti 1.

vistovit - svjestan

Vita nuova - prvo Danteovo djelo (1283-1292)

viti - 1. znati; 2. savijati

viti - znati

viti - znati

viti (prez. vim) - znati

viti (prez. vim, vijem, vime, viju) - znati

viti (prez. vim, vi, vi...) - znati

viti (prez. vim, vi, vi...) - znati

viti (prez. vim/vijem, vi, vi...) - znati

vitija, vitije - pjesma; palma

vitiznanec, poeta

Vito - planina u Bugarskoj

Vitruvije (70-25. pr. n. e.) - rimski arhitekt i graditelj; autor glasovitih Deset knjiga o
arhitekturi

vivat terque quaterque beatus (lat.) - ivio blaenik i trei put i etvrti put

vivat! (lat.) - ivio!

Vivat, crescat, floreat (lat.) - ivio, rastao, cvao

Vivijana - ime zavodnice u vie knjievnih djela

vjedinen - sakupljen; stavljen u jedno...

vjekut - trajan, vjean

vjest se - ugristi se

vjetaki - znalaki

vjeti - uhvatiti

vjeti - uloviti, uhvatiti, zarobiti

vjetric - vjetar

vkaniti - prevariti

vkaniti - prevariti

vkaniti - prevariti; vkanjuvati - varati

vkaniti (se) - prevariti (se)

vkanjivati - varati

vkanjuvati - varati
vkanlivost - prijevara

vkonati - okonati, zavriti; unititi

vkup - skupa, zajedno

vkupe - skupa, zajedno

vlaiti - vui

vlaiti - vui

vlauga, ena koja se vue preko plotova

vladan'je - vladanje, drava, oblast

vladavac - vladalac, gospodar

vladavac - vladar, upravlja, glavar

vladika - gospoa

vladika - gospoa (plemenita roda)

vladika - gospodin, gospodar

Vladislav - poljski kraljevi, sin Zygmunda III, koji je sa svojom vojskom u bitki kod
Hoima 1621. pobijedio tursku vojsku pod vodstvom Osmana II (tema Gundulievog epa
Osman)

vlagati se - podati se, utjecati se

Vlah - na otocima i na obalama Jadrana stanovnik predjela udaljenih od mora

Vlahija - Vlaka, juni dio Rumunjske, neko neovisna kneevina i turski vazal

vlas - vlast

vlas - vlast

vlas - vlast

vlaih - vlastitih

Vlasi - Rumunji (?!); sveti Vlasi - sveti Vlaho, zatitnik Dubrovnika

vlaki - hercegovaki

vlei - vui

vle - vuku

vlesti - ui, unii

vlesti - ui, unii

vlii - ui

vloviti - uhvatiti

vloviti - uloviti

Vlta, Vltava - rijeka koja protjee kroz Prag

vmanj - lo, zao

vmehati - umekati; omekati

vmeknuti se - umaknuti se, utei

vmere - umre

vmertelni - smrtni

vmertelnik - smrtnik

vmestiti - smjestiti

vmiljeno (lat.) - ponizno

vmir - neprestano

vmirati - umirati

vmiati - umijeati

vmivati - umivati

vmreti - umrijeti

vmrknuti - omrknuti, potamnjeti, pomraiti se

vnemar staviti (zaveri) - zanemariti

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogi - mnogi

vnogo - mnogo

vnogo - mnogo

vnogo - mnogo, jako; vnogokrat - esto, mnogo puta

vnutar - unutra

'vo - evo

'vo - evo (elid. od ovo)

Voc-a = volak = volac = mali vol.

voci - voditelji

vodac - vodi

vogel - ugao

vogel, ugao

Vogerski orsag - Ugarska

voj - vo, vodilja

voj - voa

vojask - vojski

vojka - vodilja, voditeljica

vojnba - zadah, smrad

vojnica - bojinica, mjesto bitke

vojnjav - smrdljiv

vojno - mu

vojno - mu, dragi

vojno - mu, suprug

vojno - mu, suprug

vojno - mu, suprug

vojno - suprug, mu

vojsk, vosak

volja - ili

voljiti - voljeti

volom odn. volovom - volovima

vomitorijum, prostorija za bljuvanje, bacanje. Od latinskog: vomare

vonjha, vonj, smrad

vonjui - smradan

vordati - borati, guvati, uljati; mijeati

voriti - varati

voriti (se) - varati (se)

vos - vosak

voevati - eljeti

vox populi (lat.) - glas naroda

vogat - ugati, zapaliti

voz - vozova

vposred - usred

vraati - gatati

vraiti - lijeiti

vraiti - lijeiti

vrastvo - lijek

vrastvu - lijek

vratvo - lijek

vratvo, lijek

vrag - neprijatelj

vragomlek, vrsta biljke

vrak - vrag

Vramec Antun (1538-1587), kanonik zagrebaki, pisac kroniar, opozicionalac u stalnim

sukobima sa zagrebakom opinom, biskupijom i Kaptolom. Pop, pa raspop, oenjen,
vjena nemirna lutalica po naim upama i javnim slubama. Vidi:"Purgarija naa"

Vramec, Antun (1538-1587) - hrvatski kroniar

vratvo - lijek

Vratnik - prijevoj na Velebitu kod Senja

vraziti - ubiti, zaklati

vrazivati - ranjavati

vraji ris - kolobar koji mora oko sebe nacrtati onaj koji se nada doivjeti neku aroliju

Vrbnik - mjesto na hridinama otoka Krka, stari frankopanski grad o kojemu pjeva
narodna popijevka Vrbnie nad morem

Vrbska - Vrbovsko

vri - metnuti, staviti

vri (2. l. sing. imper. vrzi) - baciti; metnuti

vre - v. vriti

vre - ve

vre - ve

vre - ve

vre - ve

vre - ve

vre - ve

vre, ve

vre, ve, vie

vred - odmah

vred i vreda - brzo, ubrzo

vred(a) - odmah, smjesta

vred(no) - odmah

vred, vreda - odmah

vrh(u) - iznad, ponad; o

vrh, vrhu - nad, ponad; o

vrii - baciti

vrii - vri, vrgnuti, staviti

vrid - vrijed, bol

vrid - vrijed, bol, teta

vrijati - vrijeati

vrijed - ozljeda
vrimen i vrimenji - vremenit, prolazan; svjetovan, zemaljski

vrimenit - star, vremean

vrimenovati - provoditi vrijeme, ivjeti

vriti - vreti

vrl - opak, zao

vrl(i) - zao, opak

vrlei - vredniji, bolji

vrlina - zloa, okrutnost

vrnit - vratiti

vrnuti se - vratiti se

vrpa - hrpa

vrpa - hrpa, gomila

Vrpolje - selo u okolici ibenika

vrtek - vrti, batica

vru - revan, vatren, estok

vruak - vrelo, izvor

vrue - revno, vatreno, vrue

vrui - pril. prez. glagola vreti: gorei plamtei, hlepei, eznui ("I mnozi mogui
vladavci svi rabe oholijom vrui da tebe porabe" U pohvalu grada Dubrovnika, st. 31, 32)

vruina - revnost, ar, vruina

vruiti - grijati

vruiti - grijati

vrulja -izvor

v's - sav
vsa - sva; sve

vsa - sva; sve

vsa - sve

vsagdar - uvijek

vsak - svaki

vsaka - svaka

vsaka - svaka

vsakdanji - svagdanji

vsaki - svaki

vsaki - svaki

vsaki - svaki

vsakoja()ki - svakojaki

vsakojaki - svakojak, razan, razliit

vse - sve

vse - sve

vse - sve

vse - sve

vse - sve; vsemi = z vsemi - sa svima

vse - sve; vsi - svi

vse, vsei - sve; vsi - svi

vsei - odsjei, odrubiti

vsedil - stalno, uvijek

vsedilje - stalno, neprestano

vsegda(r) - uvijek

vsegdar - uvijek

vsegdar, vsigdar - uvijek

vsego - svega

vsejedno - svejedno

vsemogu - svemogu

vser - sve

vsevdil - stalno, neprestano

vshodni, istoni

vsi - svi

vsi - svi

vsi - svi

vsigdar - svagda, uvijek

vsigdar - uvijek

vsigdar - vazda, uvijek, svagda

vsigde - svugdje

vsigdi - svagda

vsigdi - svugdje

vsikud - svukud

vsred - usred

vstati - ustati

vtei - utei

vtei se - utei se, skloniti se

vteie - utoite

vtegnuti - uspjeti, poi za rukom

vtepsti se - okaljati se, uprljati se

vteti - oteti

vtikati - uticati, stavljati u

vtiiti - utiati, zatomiti, umanjiti

vtiskati - utisnuti

vtragliv - lijen; spor, trom; gadan, oduran; nemaran

vu - u

vu - u (prijedlog)

vu pervom vremene - neko, jednom

vud - ud

vudi (pl.) - udovi

vudriti - udariti

vudriti - udariti

vufati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se

vufati se - uzdati se, pouzdavati se

vugibati se - sklanjati se, ugibati se

vuglen - ugljen

vuhlen - laljiv, prijevaran, licemjeran

vuhliti - laskati, lisiiti, obmanjivati

vuhlovati - biti prijevaran, licemjeran

vuhnica, uka, dio ljudskog ili ivotinjskog uha

vuho - uho

vuhovan - varljiv, prijevaran

vuhovati - varati

vuhovati - varati

vuhovati - varati, biti prijevaran

vuhovit - prevaran, lukav

vuhovit - varljiv

vuhovni podhibnik - metafora za zrcalo: varljivi pokvarenjak.

vuhven - lukav, prijevaran

vujti - pobjei, otii

vujti - pobjei, utei

vujti - utei, pobjei

vuk med nogami, upaljena, naribana koa meu nogama

vukana - prijevara, la

vukaniti - prevariti

vukrvavljen - okrvavljen

vukup - zajedno

vulica - ulica

vulje - ulje

Vulkan - rimski bog vatre (gr. Hefest)

Vulkan - rimski bog vatre i kovake vjetine (gr. Hefest)

vulogi, reuma, kostobolja, podagra

vulolivec, reumatik
vumarati - umarati

vumekati - smekati, umekati

vun - van

vun spustiti - izbaciti (tane iz lumbarde); vun vzeti - izvaditi

vun, vunka - van; vun zneti - izbaviti

vuna - vidi: zemelska vuna

vune - vani

vunka - van

vupanje - nada pouzdanje; vupati se - nadati se, pouzdavati se

vupanje - nada, pouzdanje, ufanje; vupati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se

vura - ura

vura (njem.) - sat

vurazovati - ranjavati

vu (mn. vui) - u

vusnuti - usnuti, zaspati

vusta - usta

vusta - usta

vusta - usta

vustnica - usnica

vutel, foraminosus, upljikav (crvotoan)

vuz - uz

vuza - zatvor, uza, tamnica

vuzda - uzda
vuzdu - uzdu

vuzem - uskrs

vuzem, vuzemski, Uskrs, uskrsni

vuzeti glavu - skinuti glavu, pogubiti, smaknuti

vugati - zapaliti

vzapiti - zavapiti, uzviknuti

vzdih - uzdah

vzelo me je na nje - prigodilo mi se [?], palo je na me [?], zapalo me

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti

vzeti - uzeti; zauzeti

vzeti (1. l. sing. prez. vzame) - uzeti

vzeti (prez. vzemem) - uzeti

vziti - uzai, ui

viti - uiti

viti se - uiti se, nauivati se

viti se - uivati; vi' se - uivaj, nauivaj se

vivati - uivati

vivati - uivati

W
Wawel - dvorac nekadanjih poljskih kraljeva u Krakovu

wildeovski - prema engl. piscu Oscaru Wildeu, koji se povodio za modom, te i sam znao
lansirati po koju modnu novost

wolno i oczyna (polj.) - sloboda i domovina

X
Xeres de la Maraja - pjesniki pseudonim Milana Begovia

Z,
z - prij. s; iz

z-s

-s

z - s; iz; od

z kem - s kojim

za - za; sa

za - zbog, poradi (pored obinog znaenja)

za me radi - mene radi

za nie - nikako

zabadav - uzalud

zabav - zabit

zabav (gen.: zabavi) - zanimanje, posao; briga

zabava - uznemirivanje
zabaviti - prigovoriti, zamjeriti

zabit - zaborav

zabit - zaborav

zabit - zaborav

zabit - zaborav

zabiti - 1. zabiti, utui; 2. zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti - zaboraviti

zabiti (prez. zabim) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudem i zabudu) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudem) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudu i zabudem) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudu i zabudem) - zaboraviti

zabiti (prez. zabudu) - zaboraviti

zabiti (prez.: zabudem) - zaboraviti; zabiti se, zaboraviti

zabiti (se) - zaboraviti

zabiti (se) - zaboraviti

zabitje - zaborav

zabitje - zaborav

zabitje - zaborav
zabitljiv - zaboravan

zabivati - zaboravljati

zabivati - zaboravljati

zablejati se, zabuljiti se u neto

zablen - zaboravljen

zabljen - zaboravljen

zablujen'je - zabluivanje, zabluda

abnjak, Ranunculus, movarna biljka

zabranivati se - zabranjivati se

zabude - zaboravi

zabudu - v. zabiti

zaburmuen - obojadisan od burmuta, sitno samljevenog duhana koji se umrkava

za - jer

za - jer, zato

za - zato

za - zato

za - zato

za - zato

za - zato, zbog ega; jer, budui da

za - zato, zbog ega; jer, budui da

za - zato; jer

za - zato; jer

za - zato; jer
za - zato; jer

za - zato; jer

za - zato; jer

za - zato; jer, budui da

zaariti - zaarati

zaarivati - zaaravati

zaast - est, poest

zaati - zaeti

zaerlenjivati - pocrvenjivati

zaeti - poeti

zaeti - zapjevati; zainjati - pjevati

zaetje - zaee

zai - zalutati, sii s puta

zai - zalutati, skrenuti s puta, pogrijeiti

zaci(a) - poradi, zbog

zaci(a) - poradi, zbog

zaci, zacje - radi, zbog

zacije - zato

zainjati - pjevati

zainjati - pjevati

zainjati - pjevati

zainjati - poinjati

zainka - pjesma
zacje - zato

zackniti - zakasniti

zad - odozada, straga

zad - straga

adan - edan

zadadjeti - pokropiti

zadiati - zamirisati

zaditi - zapodjenuti, pokrenuti; zadati, nanijeti komu to

zaditi (prez. zadiju i zadijem) - zadjeti, staviti; zaditi ma - probosti; zaditi smart - ubiti

zadivati - zadijevati, uznemirivati, dirati

zadnica - stranjica

Zadnji glasi - zvonjava za mrtvacem

zadnjom - zadnji put, posljednji put

zadoblenje - dobitak

zadosta - dosta

zadosti - dosta

zadosti - dosta, dovoljno

zadosti viniti - udovoljiti

zadovoljan - dovoljan, dostatan

zadovolje - dovoljno, dosta, dostatno, dobro

zadovoljno - dasta, dovoljno; obilno

zadovoljno - dovoljno

zadruan - praen, koji ima drutvo

zadu - odozada, straga

zadubljivati se - zakopavati se

zaduiti - priguiti

zaduiti - priguiti

zagarliti - zagrliti

zagarljen'je - zagrljaj

agati, piliti. U prenesenom smislu: hrkati. Od njemakog: sgen

zagledati - ugledati; zagledati se

zagnati - izagnati, protjerati

zagnjiti - sagnjiti

zagoda - na vrijeme

zagoda - na vrijeme, pravodobno

zagoniti - odgonetnuti, pogoditi

zagoniti se - navaljivati

zagovoriti - prozboriti

zagranak - granica, ogranak

zagriiti - sagrijeiti

zagrubiti - izgrditi

zagrubiti - runo uiniti, zamjeriti se

zagubiti - pogubiti, ubiti

zagusiti - poeti otimati, grabiti (kao gusar)

zahajati - zalaziti

zahajati - zalaziti
zahititi - odbaciti

zahititi - odbaciti; zabaciti

zahman - uzalud

zahman - uzalud

zahman - uzalud

zahman - uzalud, zaman

zahod - silaenje s puta

zahod - zalaz

zahod - zalazak, zalaenje, zapad

zahod, sunen - zapad Sunca

zahoditi - skretati, silaziti s puta, lutati

zahoditi - zalaziti; ii za im, baviti se; zahoditi u besidu - zapoinjati razgovor

zahoditi se - domoi se ega

zahotiti - zahtjeti

zahvara - grekom umjesto zakvara, teta (Akad. rj.)

zaimati - uzimati u zajam

zain-oldi (tur.) - uzalud

zaiskivati - traiti

zaisto - doista

aja - ea

aja - ea

zajac - zec

ajan - edan
zajati (prez. zajmu i zajmem) - 1. zajeti, zauzeti; 2. uzajmiti

zajati se - poeti, nastati

zajdni - na kraju, konano

zajec - zec

zajima - kabao, vedro

zajmanje - grabljenje

zajti - izai; zai

zajti - otii, poi

zajti - zai, ui

zajti - zai; zajti u ljubav - ljubavno se naslaivati

zakaj - jer, budui da

zakaj - zato

zake - zato

zaklad - zalog

zaklad - zalog, obeanje, zavjet

aklina, vrea, vreetina. Od njemakog: Sack

zaklop - posuda ili kutija u kojoj je neto spremljeno, zakljuano, skriveno

zaklop - sprava kojom se neto zaklapa, zatvara; poklopac

zakon - brak; vjera

zakon - nain

zakon - zakon, pravilo; odreenje; obiaj; izbor; stanje, poloaj

zakratiti - uskratiti

zakratiti - uskratiti
zakrativati - uskraivati

zakriknoti - uzviknuti, zazvati

zakriknuti - kriknuti, poviknuti, zavapiti

zakriknuti - poviknuti

zakriti - skriti; zakriti se - skriti se

zakrivati se - skrivati se

zal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici takoer dolaze); estok, nemio, neprijazan

zal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici takoer dolaze); estok, nemio, neprijazan

zalejati se - zaliti se

zalih - prevelik, premnogi, suvian, zalian, izlian; od zaliha - zalino, izlino,

nepotrebno

zalih - zalih, suvian; nezgodan; zaliha besida - suvian, nepotreban razgovor

zalijati - zalijevati

zaliniti - zalijeniti, ulijeniti

zalinja - suvina (isp. zalih)

alju - alim

zaloaj - zalogaj, mamac

aluvati - naricati, plakati; suze naj ti alujem - zbog tvojih suza neka nariem (plaem)

aluvati se - aliti (zbog ega), kajati se

zaman - uzalud

zaman - uzalud

zaman - uzalud, uludo; zaman vri - zanemariti, odbaciti

zaman (tur.) - uzalud

zaman i zamani - uzalud, bez svrhe

zaman(i) - uzalud; zaman projti - propasti

zaman(i) - uzalud; zaman projti - propasti

zaman, zamani - uzalud

zamani - uzalud

zamani - uzalud

zaman-stan'je - besposlenost

zameran - oznaen

zameran - sjajan, izvrstan

zamiivati - izbjegavati

zamijerati - ugledati

zamiran - divan, lijep, udan

zamirati - promatrati, motriti, opaati; biljeiti; ispitivati; zamjerati

zamiriti - 1. opaziti; 2. zamjeriti, prekoriti, ukoriti

zamiriti - opaziti

zamiriti - primijetiti, zagledati

zamiriti - zapaziti, vidjeti

zamirljiv - poman, toan

zamitati - zabacivati; izbjegavati

zamjenit - uzajaman

zamjeran - naoit, krasan

zamjerno - divno, lijepo; udno

zamnijeti - odjeknuti

zamore - zamorje, kraj preko mora, tj. Italija

zamorica - vrsta smokve

zamotan - zapleten, zamren

zamotavka, zapletaj

zamrijeti - umrijeti

zamuati - preutjeti

zamuditi - propustiti (vrijeme, priliku), zakasniti

zamuditi - zakasniti, promaiti

zamu pe - poi e za mua, udat e se

zanerati - zaglibiti

zaniti se - pouzdati se

zanjedarje, zanidarje - njedra

zanjoriti - zaroniti

zanka - zamka

zanoftica, kukec, gnojna upala ispod noktiju

zanoriti - zaroniti

zanoriti - zaroniti

zanoriti - zaroniti

zapaati - sprijeiti, onemoguiti, smetati

zapahati, zavijoriti se

zapeljati - odvesti, uvesti

zapeljati - odvesti; zavesti

zapeljati - zavesti; odvesti

zapeljuvati - zavoditi, odvoditi

zaperdnuti - pustiti vjetar

zapere - zatvori

zapiniti - zapjeniti

zapirati - zatvarati

zapjeti - zapjevati

zapopati, slijepiti popom. Od njemakog: Pappe, gusta mjeavina od brana i vode

zapovrnuti - ponovno zapoeti

zapratiti - otjerati, prognati

zapreti - zatvoriti

zapreti - zatvoriti

zapreti (part. pas. zaprt) - zatvoriti

zapriti (prez. zapru i zaprem) - zaprijeti, zatvoriti; zaprie - zatvorie

zapriti (se) - zatvoriti (se)

zaprliti - zapuhati

zaprve - isprva

zapuhnuti - puhnuti; zatrubiti

zapuati - preputati

zapuziti - zai

zar (tur.) - vanjska odjea muslimanki; zavjesa, zastor

arati - podsticati ar

zariti - paljivo promatrati, zuriti, uporno gledati

arcuvati se, aruvati se - otkupiti se

ardin (tal.) - vrt, perivoj

zareznik - kukac, insekt

arlost - prodrljivost

zarno - zrno

zarok - zavjet, obeanje

arovit - pun ara

zaruiti - odluiti

zaruki - zaruke

zaruti - zarevati

zasad - granica, mladica; iba koja se cijepi

zaal - v. zajti

zaeptati - zaaptati

zasesti - postaviti zasjedu, stati u zasjedu

zasiniti - zasjeniti

zaskkat - zapomoi, zajecati

zakraban, zakrabuljen, zakrinkan, maskiran

zaslipiti - zaslijepiti

zasloniti se - skriti se, zastrijeti se, pokriti se

zasluenje - zasluga

asnutje - uas, uasnutost

zasretiti - sresti

zastanak - sastanak

zastati - susresti, sastati; nai; zastati se - sastati se

zato - jer
zato - jer (isp. za)

zato - jer (isp. za)

zastupati se - zaslanjati se, braniti se, tititi se

zastupiti - obraniti, zatititi

zasve - iako

zasve - ipak

zasve - ipak; zasve da i zasve jer - unato svemu to, premda

zasve - unato tome to, ipak, iako, premda

zasve da - premda, mada

zasvijetiti - zasvijetliti

zasvititi - zasvijetliti

zat' gospoda tlaku jemlju.

zatarti (se) - zatrti (se)

zaterti - zatrijeti

zatonik - bojnik, borac, junak, vitez

zatonik - junak; pobornik; borac u dvoboju

zatoj - zato, stoga

zatrajati se - zadrati se

zatraviti - oarati

zatraviti - oparati, opiniti

zatravljen - zaaran

zatravljen - zaljubljen, oaran

zatrujen - zatruen, utruen, umoran; ostavljen, zabaen, odbaen

zaudriti - zapahnuti, omamiti (mirisom)

zaufivati - povjeravati

zaupiti - zavapiti

zavari se - zabaciti se

zavarnuti - zavrnuti, prevrnuti, preokrenuti

zavarnuti se - zavrnuti se, vratiti se

zavdati - zadati, nanijeti

zavdavati - zadavati

zaveati se - zavjetati se, zavjetovati se, zarei se; namjenjivati, obeavati

zaveati se - zavjetovati se

zaveri - zabaciti

zaveri, zavergnuti - odbaciti; izgubiti

zavernutje - povratak

zaverenje - kraj, svretak

zavesti - odvesti

zavez(a) - obveza

zavezan - obvezan

zavidost - zavist

zavijati se - zamatati se

zavijevati - zavijati

zavikal - navikao

zavitati se - zavjetovati se

zavjeti - obuzeti; zauzeti

zavjeti - zauzeti, osvojiti

zavoditi - voditi amo-tamo

zavraivati - vraati se

zavrek, zametak u enskoj utrobi

zavrii se - oploditi se, zaeti

zavsim(a) - sasvim

zavusnuti - usnuti, zaspati

zavuspiti - uspavati

zazavati - zazivati, zvati

zaeti - zaklopiti, zatisnuti

zagati - zapaliti

zaigati - paliti

zaimati - stezati

zazriti - zapaziti

zazriti (prez. zazru i zazrem) - zamjeriti, osjetiti zazor

zazriti (prez. zazru i zazrem) - zamjeriti, osjetiti zazor

ban - drveni sud za tekuinu

zbantovati - smetati, uznemiriti

zbantovati (ma.) - ometati, uznemirivati; omesti, uznemiriti

zbatriti, ohrabriti. Od madarskog: btor

zbaviti - izbaviti

zbaviti - izbaviti; izgubiti; zbaviti se - izbaviti se

zbavljati - trpjeti, snositi

zbeteati, oboljeti. Od madarskog: beteg, bolest

bir, plaeni dounik, uhoda

zbirati - izabirati; zbrati - izabrati

zbirati - izbirati

zbirati - sabirati

zbirati - skupljati

zbit - izbijen, pretucn

zbljusti (prez. zbljudem) - sauvati

zbljusti (prez. zbljudem) - sauvati

zbljusti se (prez. zbljudem se) - sauvati se

zblodtti - smutiti, pobrkati

zbrati - sabrati, skupiti

zbrojiti - izbrojiti

zbuiti - postati buan

zbudil - probudio

zbuditi - probuditi; zbuditi se - probuditi se

zbuditi se - dogoditi se

zbulan, ovjek igosan, zapeaen, oznaen znakom sramotnim kao bludnik, krivac, tat,
grenik. Od latinskog: bullare, peatom igosati, peatiti

zburkanje - nemir, uzrujavanje

zda - sada

zdahnuti - uzdahnuti

zdaj - sad

zdaj - sad
zdalee - iz daleka

zdalka - daleko

zdalka - izdaleka

zdati - zadati, dati; sagraditi

zdavati - davati, odavati

zdavati - davati, odavati

zdaviti - zadaviti, ubiti

zdavna - odavno

zdavnja - davno

zd, zdi - ovdje

zdehnenje - uzdah, uzdisanje

zdehnuti - uzdahnuti

zdeliar, ovjek koji ivi na tuem kruhu

denuti - dognati

zderanje - opstanak

zderati - drati; izdrati; odrati; sauvati; sadrati, imati; zadrati; uskratiti; zderati se -
ustrajati; ponaati se

zderavanje - suzdravanje, sustezanje

zderivati - drati - zadravati

zdeman, desetkovan

zdiiti - proslaviti

zdigani - uzdizani, uzdignuti

zdigati - dizati

zdigavati - dizati
zdigivati - podizati

zdihavanje - uzdah, uzdisanje

zdihavanje - uzdisanje

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihavati - uzdisati

zdihivati - uzdisati

zdiliti - podijeliti

zdivati - initi

zdivati - metati - stavljati

zdivljati - podivljati

zdizati - podizati

zdravje - pozdrav, pozdravlje (pored obinog znaenja; takvo se znaenje moe

pretpostaviti iz stiha: "Zdravje tebi ovoj alju sin Prijama, k zdravje i pokoj more mi
dat sama", gdje su dva razliita znaenja iste rijei sasvim oita [Pari Eleni, st. 1, 2]) (B.
Klai)

drempavec, ovjek naderan, nepokretan, debeljko

zdrepati, zgaziti, zdrobiti

drib - rod, stali, vrsta

zdriiti - odrijeiti

zdrsnuti se - trgnuti se

zdruiti se - skruiti se

zdruan - v. zadruan
zdruzgati, zgaziti, spljeskati

zdruiti koga - sastati se s kim; initi nekom drutvo, pratiti

zdruiti koga - sastati se s kim; initi nekom drutvo, pratiti

zdrati - sadrati; uzdravati

zdravati - pridravati, odravati

zduha - duha, miris, vonj

zdvignuti - uzdignuti

zdvizati se - uzdizati se

zdvojavati - zdvajati

zdvora - izvana

ze - s, sa

ze - s, sa

zebran - izabran

zebran - odabran, odlian, slavan, plemenit

zebrati se - sabrati se, skupiti se

zefir (gr.) - topli blagi vjetar; lahor, vjetri

eja - ea

eja - elja

ejan - edan

ejati - eati

ejni - edni

zejtin (tur.) - ulje

zeksleksiravati, stavljati na temelju previnjeg dopisa beke carske kancelarije ustav i sve
ustavne odredbe izvan zakonske snage. Od latinskog: ex lex
ela - elja

zelenit - zelen

zelenko - konj sive, zelene boje

elina - eljene stvari, ono to je eljeno

elin'je - elja

elin'je - elja, pouda

elizan - eljezan, od eljeza, vrst, jak

eljan - lijep, drag, mio

eljar (njem.) - slobodni kmet, slobodnjak

zel'je - bilje

zel'je - bilje

zel'je - bilje

zelje - trava; povre

eljno - lijepo, osjeajno

elud - ir

elud - ir

elud, ir

elva, kornjaa

zemaljstvo - kopno

zemelska vuna - [?]

zemljak - poljoprivrednik, seljak

enih - zarunik

Zenova - Genova
entil (tal. gentile) - fin, otmjen, plemenit

zenuti - cvasti, cvjetati

zenuti - cvjetati, pupati

zenuti - klijati, nicati

zenuti - klijati, zelenjeti se

zenuti - pognati, prolistati

zenuti - prolistati, pupati, cvasti

zenuti - pupati, cvasti

epito - vrsta krzna

erak - gorak

erati - derati

zere - malo

erie - v. riti

erjav, dral

zescati se, pomokriti se

zeslim - nedovoljno jasna rije; moda: stolica (njem. Sessel)

zesresti - susresti, sastati

zestati se - sastati se

estoina - estina

zeti - uzeti

zevsema - sasvim

zevsema (kajk.) - sasvim

eje - ee
ein (lat. jejunium) - post, posni dan; ein initi - postiti

einati - postiti

zeznati - saznati

zezvati - sazvati

zezvedavec, radoznao

zgajati - pogaati; zgajati se - dogaati se

zgajati - ugaati (isp. zgoditi); zgajati se - dogaati se, zbivati se

zgajati se - dogaati se

ganica - rakija

ganje, ganica, lomaa i rakija peena

zganjka, zagonetka

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odozgo

zgar - odzgora

zgar, zgara - odozgo

zgara - odozgo
zgerbaviti se - izbrazdati, naborati

zgerljivati - grliti

zgibal, zgibla, zgiblo (inf. zginuti) - nestati, propasti

zgibati - nestati, propasti

zgibati - pogibati; zgibati se, uklanjati se

zgibica, zglob

zgingavanje, slabljenje uslijed bolesti

zginuti - izginuti

zginuti - nestati

zginuti - nestati, poginuti, propasti

zginuti - poginuti; nestati

zginuti - propasti, izgubiti se, nestati

zginutje - pogibija; nestanak

zgizdati se - uzoholiti se

zgizditi - uzoholiti se

zgizdivati - oholiti se

zgled - pogled

zgledati - izgledati

zgledati - promotriti, uoiti

zgnesti - zgnjeiti, stisnuti

zgodati se - dogoditi se

zgodati se - dogoditi se, zgoditi se, desiti se

zgoditi - dogoditi se; pogoditi; zgoditi se - dogoditi se

zgoditi - ugoditi

zgoditi - ugoditi

zgoditi - ugoditi; isp. sgoditi

zgodivati - dogaati se; zgodivati se - dogaati se

zgoivati - v. zgodivati

zgon - naganjanje, strka, vreva

zgoniti - goniti, nagoniti, tjerati u hrpu, zbijati

zgor i zgori - odozgo

zgoriti - izgorjeti

zgornica - gospodarica

zgovarati - razgovarati se

zgovor - razgovor

zgovoren'je - razgovor

zgovoriti - izgovoriti, izrei; opravdati, ispriati

zgovoriti (se) - dogovoriti

zgrajen - izgraen, sagraen; moje je srdace s pelinom zgrajeno - moje je srce puno
pelina, gorine

zgriha - grijeh, prijestup

zgriati - grijeiti

zgrien'je - grijeh, pogreka, prijestup

zgriivati - grijeiti

zgriivati - grijeiti

zgrubati - postajati grub, grubjeti

zgubiti - izgubiti; pogubiti; zgubiti divstva glas - izgubiti djevianstvo

zgubiti - izgubiti; pogubiti; zgubiti se - izgubiti se

zgubiti - pogubiti

zgubiti - satrti, unititi; pogubiti

zgubiti - unititi, upropastiti; pogubiti

zgubiti divstva glas - izgubiti djevianstvo

zgubivati - gubiti

zgublenje glavno, amissio capitis, smrtna kazna, gubitak glave

zgubljen'je - gubitak

zgudi (slov. knji.: zgdaj) - rano

i mi - iv mi (bio)

i ti - iv ti (bio), tako ti

ziahotiti - poeljeti

zibaa, zipka

zibati, njihati, ljuljati

zibelj, zipka

zibrati - izabrati

zic, sjedalo na kolima. Od njemakog: Sitz

zii (prez. zidem - izaem) - izai

zidanca - klijet, pivnica

idovin - idov

igant - gigant, gorostas, div

zigrati - igrati se

zijak, prodavati ili kupovati zijake. Kerempuhovska, frkljevaka fraza za blesavo

ljenarenje i zurenje u nekog tko je isto tako zinuo te se udi papinoj maki
iliti se - muno ivjeti, muiti se u ivotu, naporno raditi, truditi se, nastojati, naprezati
se

ilj - ljiljan

ilj - ljiljan

ilj - ljiljan

ilj (tal. giglio) - ljiljan

zimljiavec, zimljiavka, grozniavac, grozniavka

zimni - zimski

zimolezina, zimzelen

ing (prema tal.) - cink

ipon (fanc.) - podsuknja

irni - koji se hrani irom (stoka)

irovina, daa, koja se plaa na ir

zis mene - od mene

ika, Jan (1370-1424) - voa husita, eki nacionalni junak

ziskavati - zahtijevati, traiti; kukati (za neim)

ziskavavec, istraiva

ziskivati - istraivati

itak - ito, hrana

itak - ivot

itca - ica

itek - usjevi ita

itek - ivot

itek - ivot
itek - ivot

itek - ivot

itek - ivot

itek - ivot

itek, moe imati znaenje: ivot, a takoer i ito

ziti - izai

ziti - izii

ziti - izii

ziti - izii; naprvo ziti - suprotstaviti se

iti - ivjeti

iti - ivjeti, boraviti

ziti (3. l. sing. prez. zide; part. perf. f. zela) - izii

itije, itje - ivot

itje - ivot

itkapisec, ivotopisac, biograf, kroniar

itkoa - itkost, ivotnost

ziv - poziv

ivana - (takoer i iva) staroslavenska boginja Zemlje

ivana, iva - predstavnica Zemlje; plodna, bujna i podatna porodilja; za nju se otimlju
ljetna i zimska boanstva, i zbog nje se vodi borba izmeu njih

ivin'je - ivljenje, ivot

ivin'je - ivljenje, ivot

ivin'je - ivot

ivlenje - ivot
ivlenje - ivot; do ivlenja moga - do kraja mog ivota

zivnuti - zovnuti, zazvati

ivodivstvo - preljub

ivot - tijelo

ivot - tijelo

ivot - tijelo (pored obinog znaenja)

ivot - tijelo (pored obinog znaenja)

ivot - tijelo; trup

ivsti (ivem) - ivjeti

iak - iak, crv u itu

zigivati - spaljivati

ziznati - saznati

zkersnuti - uskrsnuti

zlahkotenje, olakanje

zlamen - znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamen, znak

zlamen - znamenje, znak; boja

zlamenit - znamenit

zlamenje - znak

zlamen'je - znak
zlamen'je - znak

zlamen'je - znak

zlamen'je - znak

zlamen'je - znak, znamen, znamenje

zlamenje - znamenje, znak

zlamen'je- znamen, znak

zlamenovati - blagosloviti, prekriiti, prekrstiti, tj. oznaiti znamenom kria

zlamenovati - oznaivati; znaiti

zlat - zlatan

zlat - zlatan

zlatna ostruga - vrsta visokog papinskog odlikovanja.

zlatna pest - novac, mito

zlatoper, galantan ovjek, gospodska danguba, fifiri

l - u

zlei - izvui

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo

zled - zlo
zled - zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesrea

zled - zlo, zao udes, zla kob, nevolja, nesrea

zled - zlo, zlo djelo, teta

zled - zlodjelo

zledno - zlo, kobno

zlejati - izliti

zlejati se - izliti se

zletavati - polijetati

zleteti - poletjeti; sletjeti

zliiti - izlijeiti

zlijediti - ranjavati

zlivati - izlijevati, prolijevati

zlizan (ak.) - izlizan

zlje - zlo

zlobiv - zao, pun zla

zloud - zloudan, opak, podmukao

zlodej, zloinac, neist duh, avo

zloglaati - klevetati, ogovarati

zlomiti - slomiti

zlostar - staro eljade, (zao) starac

zlovaran - zao, pokvaren

zlovoljan - alostan

zlovoljiti - alostiti
zloan - sloan

zlonost - sloga

zmagati - uzmoi; pobijediti

mah, tek, okus. Od njemakog: Geschmack

mahen (kajk.) - dobar za jelo, ukusan

zmajnkanje - nestanak

zmajnkati (tal.) - propustiti; ponestati

zmajnkivati - proputati; ponestajati

manje - mig oka

zmed - izmeu

zmed - izmeu

zme - izmeu, meu

mehak - teak

mehko, teko

zmeknuti se - izmaknuti se, pobjei

zmerviti - smrviti

zmerzlina - smrzavica

zmerznuti - smrznuti se

zmetati (prez. zmeem) - pometati, mesti; nabacati

migavec, ovjek okretan kao sljepi

zmirom - neprestano, stalno

zmirom - stalo, neprekidno

zmisliti - izmisliti, izumjeti; pomisliti; zmisliti se - sjetiti se

zmisliti se - sjetiti se, sjeati se (pored obinog znaenja: izmisliti)

zmoi - pobijediti, nadvladati

zmogunost - mogunost

zmoknuti - orositi (oi)

zmorem - v. zmoi

zmoriti - izmoriti, smoriti

zmoan - jak, moan, silan

zmoan - moan, snaan, silan

zmoen - jak, moan, silan, snaan; zmonost - jakost, mo, sila, snaga

zmono - mono, silno

zmonost - jakost, snaga

zmonost - mo, snaga, sila

zmonost - mo, vlast, sila, snaga

zmonost - mo, vlast; sila, snaga

zmonost - sila, snaga, jakost

zmrnjen - smrznut

mul - aa

mul - aa

mul, litra i pol, aa, kupa

zmutnik - smutljivac; pobunjenik

znalian - radoznao

znamenati se - kriati se

znamenije - znamenje, znak

znamenje - znamen, znak

znamenuvanje, znak, simbol

znan - znan, poznat; znanac

znati; e se kaj tomu zna - ako to o tome zna, ako se u to razumije

znesen - uznesen

znesti se - izvui se

zneti - 1. snijeti, skinuti; 2. izbaviti, osloboditi

zneti - izvaditi, osloboditi

zneti - skinuti

znevarce - iznenada

znevarce - iznenada, neoekivano

znevarke - nenadano, iznenada

zneveriti - iznevjeriti; zneveriti se - iznevjeriti se

znevirivati - iznevjerivati

njut - but; goli njut - kost bez mesa

znobiti - nanositi zlo

znobiti - unitavati, zatirati, zadavati bol

znobiti - zlobiti, eljeti zlo, initi zlo, pakostiti, izjedati, kvariti, ocrnjivati, kaljati, blatiti,
upropaivati

znoj - 1. vruina, sunani ar; 2. muka, trud, napor (pored obinog znaenja)

znoj - muka, trud, napor (pored obinog znaenja)

znoj - vruina, ega

znoj - znoj; vruina

znovi - iznova
znovi, ponovno

znovinom - iznova

znuternja, nutrina, utroba

z - zao

ol, olen, u, uan

oldo, plaenik. Od latinskog: solidus, odnosno talijanskog: soldato, a i Madari

upotrebljavaju istu rije: zsoldos

oltar, psalam. Od madarskog: zsoltr

zopet - opet

zopet - opet, ponovno

zornica - zora

zornice, rane jutarnje slube boje koje se slue prosinca mjeseca u zoru

zos, umak, sos. Od francuskog: sauce

zospet - opet

zovivati - zvati

zraan - sjajan, blistav

zraduvati se - obradovati se, razveseliti se

ranje, derilo, jestvine, jelo, hranjenje u pogrdnom smislu

zrast - uzrast, struk

zrei - izrei

zrei - izrei, iskazati

zrei - izrei, iskazati

zredeti - saznati, znati

zrenik - obzor, horizont

zrenuti - izagnati

reti - derati, gutati

Zrinovi - Zrinski

Zrinovii - Zrinski

Zrinski, Jure - hrvatski ban Juraj Zrinski (1622-1626), otac brae Nikole i Petra; prema
predaji, dao ga je vojskovoa Wallenstein (1583-1634), vrhovni zapovjednik njemake
vojske u tridesetogodinjem ratu, otrovati rotkvom (kod Palmovia "trovna povrtnica");
ii, meutim, pie: "On umre iznenada za vojne protiv Mansfelda u Pounu (18.
decembra 1626) u 28. godini. Ve su suvremenici aputali da je "otrovan rotkvom", ali za
to nema nikakvih dokaza."

riti - derati

zrok - uzrok

zrok - uzrok

zrok - uzrok

zrok - uzrok, razlog

zruati - izruivati, predavati

uberiti - pjevati (o pticama)

uberiti - uboriti, amoriti

uberiti - uboriti, amoriti

uberiti - uboriti, amoriti

zublja - bakla

zublja - baklja

zuati - zvuati, zvoniti

zuiti - svirati, zvuiti

zuiti - zujiti

udij - idov
udijeli - idovi

udinski - idovski

uhkek - gorak

uhkek - gorak

uhkek - gorak

uhkek - gorak

uhkost - gorkost, gorina

zuk - zujanje, zuka, zuanje, neugodan glas

zuk - zvuk, glas, napjev

ulencija, medalja

ulizija - zastor

zulum (tur.) - nasilje, teror

zulumar (tur.) - nasilnik, tiranin

umboriti - cvrkutati, agoriti

upiti se - rodjeti, ploditi; sazrijevati

urivo - urno

urnal (franc.) - dnevnik, dnevne novine

utak - uhak, gorak

zutra - sutra

Zuzuria Cvijeta - Cvijeta Zuzori (1552-1648), najglasovitija ena hrvatske renesanse;

premda sama nije pisala, bila je obrazovana; o njoj je pjevalo desetak dubrovakih
petrarkistikih pjesnika (Monaldi, Gueti, Zlatari, D. Ranjina...), ali i Torquato Tasso i
Cesare Simonetti; ivjela je u Anconi u Italiji

zvaditi - izvaditi; dovesti, izvesti

valavi mozula, ovjek pun irova i vala; gnjilotrb

valo - eljezni dio uzde

zvaniti - zvoniti, jeiti

zvapiti - zavapiti

zvedati - saznati

veglati, svirati u frulu, veglu

zvelianje - spasenje

zvelienje - spas

zvelienje - spasenje (relig.)

zvelienje - spasenje (relig.)

zvelienje - spasenje (relig.)

zvelienje, uzdizanje, velianje

zveliitel - spasitelj

venk - zvek, zveka

venkati, zveckati, zvoniti

veplo, sumpor

veplo, veplen, sumpor, sumporast. Od njemakog: Schwefel

zveri - zbaciti

zverenje - izvrenje, ispunjenje

zveriti - ispuniti

zverivati - obavljati

zvertavec, prevrtljivac

zvest - svijest, sjeanje

zviranjek - izvor
zviranjek, vrelo

zvirar - lovac na zvijeri

zvirati - izvirati

zvire - zvijer

zvirina - zvijer

zvirje - zvijeri

zvirnji - zvjerinji

zviati - uzviavati

zviiti - uzvisiti; zviiti se - uzdii se, uzvisiti se

zviivati - uzvisivati

zvisjati - zijevati

zviteziti, nadvladati nekoga, pobijediti

zvjedljiv - radoznao

zvjedljiv - radoznao

zvjeriti - zvjerati, nepomino gledati

zvjezdan - sunce

zvjezdar - zvjezdoznanac, astronom

zvlaiti - svlaiti

zvon - zvuk, glas

zvonac - zvoni (cvijet)

zvonek - zvonce, zvoni

zvonec, zvonec, zvonek, Campanula ranunculoides, vrsta biljke

zvoniti - svirati (prema tal. suonare)

zvoniti - zvoniti, zvuati, svirati

zvonjen'je - sviranje (prema tal. suonare)

zvraiti - izlijeiti

zvun - izvan; osim