3.

PODJELA MATERIJALA S OBZIROM NA IZVEDBU ZEMLJANIH

RADOVA

Tlo i stijena kao predmet zemljanih radova

Podjela stijena po geolokoj genetskoj klasifikaciji u podgrupe sa zajednikim inenjersko - geolokim

obiljejima koja se temelji na openito poznatoj podjela stijena se u pogledu nastanka.

Predstavnici navedenih vrsta stijena:

- efuzivne eruptivne stijene (dijabazi, andeziti, daciti, rioliti, porfiriti, trahiti) koje su openito vrlo
visoke vrstoe na tlak, gustoe i stabilnosti te preteito niske poroznosti pa su praktiki vodnepropusne;
- intruzivne eruptivne stijene (graniti, sijeniti, tonaliti, gabri, dioriti, peridotiti) koje se od efuzivnih
stijena razlikuju po nastanku odnosno one su nastale kristalizacijom ispod povrine zemljine kore a
slinih su ili istih obiljeja kao efuzivne stijene; kod granita se uslijed procesa grusifikacije nailazi na
raspadnute povrinske slojeve (grus); ovdje pripadaju takoer tufovi;
- kristalasti kriljevci kao metmorfne stijene vieg kristaliniteta (gnajsevi najbrojnije metamorfne
stijene granularne kristaline strukture nastali metamorfozom granita, zatim amfiboliti i amfibolski
kriljavci nastali metmorfozom eruptivnih stijena gabra, dijabaza, zatim kvarciti) raznolike vrstoe na
tlak od 50 do 300 mN/m2 ovisno o stanju ispucalosti i zdrobljenosti; amfibolski kriljavci zbog slabo
izraene kriljavosti su ilave stijene postojane na utjecaj atmosferilija;
- serpentini kao masivne metamorfne stijene graene od (metmorfoziranih) olivina i serpentina razliitih
obiljeja osobito vrstoe na tlak (od 50 do 250 mN/m2) ovisno o mikropukotinama a preteito su
neotporne na smrzavanje; masivani serpentini otporani su prema djelovanju atmosferilija;
- mramori kao metamorfne stijene kompaktene kristalne strukture nastale metamorfozom vapnenaca i
dolomita vrstoe na tlak 40 do 120 mN/m2;
- kriljevci nieg kristaliniteta kao metmorfne stijene kriljave strukture (filiti, argiloisti, tinjevi kriljci
ili mikaisti) manje ili vee izraene kriljavosti koje nastaju dijelom metamorfozom glinenih stijena
odnosno glinenih kriljaca (niska vrstoa na tlak do 30 mN/m2) pa su mogua klizita redovita pojava u
okviru ovih stijenskih masiva,
- karbonatne sedimentne stijene (vapnenci - kao kemijske sedimentne stijene kompaktne granularne
strukture, zatim dolomiti, zatim zoogeni i fitogeni organogeni vapnenci kao sedimentne stijene porozne
granularne strukture) vrstoe na tlak 150 200 mN/m2 ija ukupna raznolika fiziko-mehnaika odnosno
geotehnika obiljeja ovise o porijeklu, slojevitosti i ispucalosti stijenskog masiva odnosno okrenosti
reljefa i podzemlja uslijed erozije i korozije ; ovdje pripadaju tkoer anhidrit odnosno gips ili sadra kao
vrlo meke sedimentne stijene niske vrstoe na tlak;
- vezani (homogeni) klastini sedimenti (pjeenjaci kao sedimentne stijene granularne kristaline
strukture, zatim konglomerati, bree) koje su ovisno od vrste i udjela kako veziva tako i agregata
preteito nejednolikog sastava, stupnja tronosti i promjenjljivih obiljeja (vrstoa na tlak od 100 do 150
mN/m2),
- ljunci (psefitske mehanike sedimentne stijene) i pjesci (psamitske mehanike sedimentne stijene) kao
nevezani klastini sedimenti ine sitno do krupnozrna nevezana (nekoherentna) tla od zaobljenih ili
poluzaobljnih zrna (pijesak je veliine zrna od 0,02 odnosno 0,06 do 2 mm a ljunak od 2 mm nadalje)
odnosno oblutaka razliitog petrografskog sastava; pijesak sainjavaju minerali otporni na mehaniko i
kemijsko troenje;
- prainasti i glinoviti sedimenti (pelitske mehanike sedimentne stijene) ine vezana (koherentna) tla
nastala troenjem i taloenjem glinenaca ili feldpasta iz eruptivnih i metamorfnih stijena a obuhvaaju
praine ili prace (estice 0,002 0,02 odnosno 0,06 mm) i gline ili glince (estice manje 0,002 mm);
gline ulaze u sastav niza glinovitih stijena (iste gline; zatim les ili prapor kao eolski sediment; zatim
ilovae kao mjeavine gline i neto pijeska; zatim glineni kriljac odnosno argiloist ili brusilovac kao
prelazna sedimentna stijene prema kriljevcima nie kristalitata odnosno prema filitima i mikaistima koji
su metamorfne stijene, zatim lapori kao sedimenti sastvaljeni od gline i kalcijskog karbonata; zatim
laporoviti vapnenci itd);
- muljevita tla i ivi pijesci kao prainasti i glinoviti sedimenti zasieni svodom
- dijabaz-ronjake geloke formacije kao stijene heterogenog litolokog sastava u kojima se smjenjuju
kao lanovi pjeenjaci, ronjaci (oblik kvrca), lapora, glinenih kriljaca i vapnenaca ija fiziko-
mehnika, inenjersko-geoloka i (inae za graenje u svakom sluaju nepovoljna) geotehnika obiljeja
ovise o obiljejima lanova i meusobnom odnosu lanova;
- fli i fliolike geloke tvorevine kao heterogene i anizotropne stijene koje sainjavaju pjeenjaci,
siltiti ili alevroliti koje sadre kvarc, feldpast, tinjac, kao i laporovite stijene ija takoer za graenje u
svakom sluaju nepovoljna ukupna geotehnika obiljeja ovise o obiljejima lanova koji se slojevito
izmjenjuju.

Tla se svrstavaju u krupnozrna nekoherentna tla i sitnozrna koherentna tla.

Pri tome se razlikuje pet osnovnih grupa tla:

ljunak (G, promjer zrna 2 60 mm), pijesak (S, promjer zrna 0,06 2 mm), prah (M, estice 0,002
0,06 mm), glina (C, estice manje od 0,002 mm) i organsko tlo (O). Tu je i treset (Pt). ljunak G i pijesak
S dijele se dalje na est podgrupa u smislu graduiranost (povoljnosti granulometrijskog sastava):
- dobro graduirani ljunci GW ili pijesci SW (well graded - oznaka W) irokog granulometrijskog sastava
s zastupljenim svim zrnima,
- slabo graduiran ljunci GP ili pijesci SP (poorly graded - oznaka P) kojima nedostaje neka zrna unutar
granulometrijskog satava,
- jednolino graduirani tla ljunci GU ili pijesci SU (uniformly graded - oznaka U) koje ine jedna vrsta
zrna,
- slabo graduirani ljunci GFs ili pijesci SFs, s previe prainastih estica (silt - oznaka Fs),
- slabo graduirani ljunci GFc ili pijesci SFc s previe glinovitih estica (clay - oznaka C ili Fc.
Sitnozrna koherentna tla mogu biti grupirana niskog plasticiteta (ML, CL), srednjeg plasticiteta (MI, CI) i
visokog plasticiteta (MH, CH). Treset Pt nema podgrupe.
3.1. Podjela prema graevinskoj normi GN 200 (za radove u niskogradnji)

Podjela tla i stijena u graevno-tehnikom smislu teine ili naina njihova iskopa:

- (1/I.) povrinska meka tla vrlo laka za iskop (primjerice humus, suhi zemljani materijali, lake
gline; mijeana tla pijeska, ljunka i gline s organskim tvarima) koja su prema starijim normama odreena
kao I kategorija zemljita odnosno rastresita zemlja koja se kopa obinom lopatom,

- (2) tekua tla zasiena vodom (primjerice mulj, tekui pjesci i sl.) kod kojih je nemogue uobiajenim
tehnolokim postupcima odstraniti vodu,

- (3/II.) nevezana i slabovezana pjeskovita, ljunkovita i pjeskovito-ljunkovita tla ili vezana glinena tla
razmjerno laka za iskop, a koja su prema starijim normama odreena kao II. kategorija zemljita
odnosno obina zemlja koja se kopa lakom kopaom (lakom tihaom, aovom)

- (4/III.) vezana i nevezana tla razmjerno srednje teka (iz razliitih geolokih razloga) za iskop, a
koja su prema starijim normama odreena kao III. kategorija zemljita ili vrsta zemlja koja se kopa
tekom kopaom (teom tihaom) ili lakim pijukom (trnokopom, krampom),

- (5/IV:) za iskop teka te vrlo vrsto odnosno tvrdo do vrlo tvrdo srasla tla (u nekim sluajevima
pomjeana skrjem ili velikom odlomcima stijene odnosno krupnim oblucima ljunka) koja su prema
starijim normama odreena kao IV. kategorija zemljita ili trona stijena koja se kopa teim pijukom
(krampom),

- (6/V.) za iskop lake (meke, prirodno dezinegrirane razlomljene,) trone ili poluvrste stijene,
zatim razmjerno vrste ali sitnouslojene, vrlo raspucale stijene ali i neka vrlo tvrda tla na prijelazu u
stijenu (koja se mogu kopati strojno mehanikim putem bez njihova prethodna razaranja miniranjem) a
koje se takoer klasificiraju kao vrlo slabe rastroene i slabo-kompaktne sedimentne stijene te slabe
odnosno slabo cementirane sedimentne stijene i kriljavci), a koje su prema starijim normama odreena
kao V. kategorija zemljita ili meka stijena koja se kopa osobito oblikovanom motkom (uskijom)
ili se po potrebi ponekad prije iskopa minira slabijim (deflagrantnim) eksplozivom (primjerice barut)

- (7/VI. i VII.) za iskop teke te vrlo tvrde stijene (koje se kopaju u tehniko-ekonomskom smislu
najisplativije njihovim prethodnim miniranjem) koje se takoer dalje klasificiraju kao srednje vrste
(kvalitne sedimentne stijene, stijene niske gustoe, grubozrnate eruptivne stijene), vrste (kvalitetne
eruptivne i metamorfne stijene, finozrnati pjeenjaci) i vrlo vrste stijene (kvarciti, guste finogranulirane
eruptivne stijene), a koje su prema starijim normama odreena kao VI. i VII. kategorija zemljita ili
vrsta odnosno vrlo vrsta stijena koja se prije iskopa minira jakim (brizantnim) eksplozivom
(primjerice dinamit).
kategorija kategorija svojstva vrsta tla sredstvo za
strojnog iskop
rada
I a nevezano tlo rastresita zemlja lopata
pijesak
II b slabo vezano tlo obina zemlja motika
glinoviti pijesak
ljunak
III b vrsto vezano tlo vrsta glina kramp
laporovita glina
IV c trona i meka meki pjeenjak pijuk
stijena laporoviti poluga
kriljci
meki vapnenac
bree
V c meka i ispucala pjeenjak pijuk,
stijena kreda klinovi
slabiji vapnenac eksploziv
konglomerat (barut)
VI d vrsta, ali krta pjeenjaci eksploziv
stijena vapnenci (dinamit)
VII d vrlo vrsta stijena granit eksploziv
gnajs (dinamit)
porfir

Sredstva za otkopavanje:
a - utovarivai
b - buldoer, skrejper
c - rijai, buldoeri, skrejperi
d - eksploziv
 3.2. A, B, C kategorije za iroki iskop u cestogradnji (OTU)

Iskop u materijalu A kategorije

Pod materijalom A kategorije podrazumijevaju se svi tvrdi materijali, gdje je potrebno

miniranje cijelog iskopa. U tu grupu spadaju sve vrste kompaktnih stijena, u zdravom
stanju, ukljuujui i eventualne tanje slojeve rastroenog materijala na povrini, ili takve
stijene s mjestiminim gnijezdima ilovae i lokalnim tronim ili zdrobljenom zonama. U
ovu kategoriju spadaju i tla koja sadre vie od 50% samaca veih od 0.5 m3, za iji iskop
je takoer potrebno miniranje.

Iskop u materijalu B kategorije

Pod materijalom B kategorije podrazumijevaju se mijeani kameni i zemljani materijali,

gdje je potrebno djelomino miniranje, a vei se dio iskopa obavlja izravnim strojnim
radom (rijanjem). U ovu grupu spadali bi: flini materijali ukljuujui i rastroeni
materijal, homogeni lapori, troni pjeenjaci i mjeavine lapora i pjeenjaka, veina
dolomita (osim vrlo kompaktnih), raspadnute stijene na povrini u debljim slojevima s
mijeanim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste kriljaca, neki
konglomerati i slini materijali.

Iskop u materijalu C kategorije

Pod materijalom C kategorije podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno

minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva. Ovdje bi spadali
vezani zemljani materijali: sve gline visoke do niske plastinosti, prainasto tlo; kao i
nevezani materijali: pijesci, pjeskoviti ljunci, prirodne kamene drobine i slini materijali.
3.3. Rastresitost materijala

Privremena - nakon iskopa (utovar i transport)

Stalna - nakon ugradnje i zbijanja

kategorija privremena stalna

I 1,15 0-2 %
II 1,20 2-4 %
III 1,25 3-5 %
IV 1,30 4-7 %
V 1,40 8-10 %
VI 1,50 10-15 %
VII 1,50 10-15 %
Rastresitost pojedinih oblika pojavnosti tla ili stijena

Gustoa tla ili Rastresitost (r) tla ili Gustoa gradiva u

stijene u prirodnom stijene kao gradiva rastresitom stanju
sraslom stanju prije nakon iskopa (t/m3)
iskopa (t/m3)
uslojena glina 2,02 + 22% ili 1,22 1,65
zbijena glina 2,01 1,21 1,66
vlana glina 2,08 - 2,10 1,25 - 1,40 1,50 - 1,66
suha glina 1,64 - 1,84 1,23 - 1,40 1,17 - 1,48
suha pjeskovita glina 1,66 1,17 1,42
vlana pjeskovita glina 1,83 1,19 1,54
vlana ilovaa 1,60 -1,66 1,25 1,28 - 1,383
suha ilovaa 1,36 1,25 1,09
suha zemlja 1,66 - 1,90 1,25 1,33 - 1,52
vlana zemlja 2,02 - 2,10 1,25 - 1,27 1,60 -1,68
zemlja s pijeskom 1,66 1,17 1,42
zemlja s25% kamena 1,96 1,25 1,57
suhi (nevezani) pijesak 1,60 1,13 1,42
vlani pijesak 2,07 1,12 1,85
suhi pijesak i ljunak 1,93 1,12 1,72
vlani pijesak i ljunak 2,23 1,10 2,03
suhi ljunak 1,69 1,12 1,51
suhi ljunak 6-50 mm 1,90 1,12 1,70
vlani ljunak 2,34 1,10 2,13
vlani ljunak 6-50mm 2,26 1,12 2,02
suhi zaglinjeni ljunak 1,66 1,17 1, 42
vlani zaglinjeni ljunak 1,84 1,19 1,54
trone stijene 1,96 - 2,28 1,24 - 1,42 1,58 - 1,96
75% stijena, 25%zemlja 2,79 1,42 1,96
50% stijena, 50%zemlja 2,28 1,33 1,71
25% stijena, 75%zemlja 1,96 1,24 1,58
vapnenac 2,61 1,69 1,54
mramor 2,73 1,67 1,63
pjeenjak 2,52 1,67 1,51
kriljevac 2,88 1,30 2,22
granit 2,67 - 2,73 1,50 - 1,64 1,66 -1,78
bazalt 2,65 - 2,97 1,49 1,78 - 1,99