Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Primorac Ivana NADOPUNA 03.10.2015.

Nadopunjena je skripta kolege Mihia sa izmjenama jer se u meuvremenu promijenio pravilnik o sigurnosnim
znakovima (8,2015), pravilnik o otp. Na poar, PGP se vie ne koristi, zakon o in.poslovima (7/2015) itd.
Isto tako, skripta je sloena redom sukladno zakonima i pravilnicima tako da bude kompletna pria i ubaena su
pitanja to su se pojavila nakon roka kolege Mihia.
Nadam se da e nekome pomoi. Sretno svima!

Gospoi Renato NADOPUNA 26.11.2015.

Nastavio sam tamo gdje je kolegica Primorac stala.

1. Pokrio sam ju podrujima kojima nije bila pokrivena, a ja sam ih prolazio prilikom spremanja za struni, proao sam i
Facebook grupu i ubacio pitanja koja su se pojavila u 2015. godini, a nije ih bilo u zadnjoj nadopuni.

2. Nadopunio/ispravio sva pitanja za koja sam ja prilikom spremanja za struni procijenio da meni nisu potpuno jasna ili
sam uoio da je neto pogreno. Napomena: i pojmovi koji se u zadnje vrijeme vrte po rokovima se nalaze upravo u
ovom djelu jer su sastavni dio postojeeg pitanja/cjeline.

3. Napravio sam i neke sitne dopune koje se obino sastoje od objanjenja nekog pojma (npr. sigurnosno stubite,
TAB,...), dodane jedne reenice, slike, promjene nekoliko rijei zbog usklaenja sa trenutno vaeim Zakonima,
uglavnom nebite stvari za one koji su sami jednom proli skriptu, no vjerujem da e koristit onima koji ju prvi put
prolaze.

Poto je kolegica Primorac savreno posloila skriptu, maksimalno sam joj se prilagodio. Ispod, ukoliko vam je potrebno
(u zgradama), su redni brojevi pitanja upravo iz njezine zadnje nadopune objavljene 03.10.2015.

Dakle:
1. nova pitanja moete pronai pod rednim brojevima:
- 32, 48, 133, 134, 135, 174, 180, 183, 184, 187, 188, 189, 190, 191, 192, 193, 194, 195, 196, 274

2. dopune/ispravke moete pronai pod rednim brojevima:

- 46(45), 50(48), 75(73), 114(112), 140(135), 150(145), 156(151), 157(152),
171(166), 185(176), 199(180), 219(200), 247(228), 278(258), 280(260),
282(261), 283(262), 284(263), 286(265), 294(273)

3. sitne dopune moete pronai pod rednim brojevima:

- 8(8), 16(16), 18(18), 33(32), 37(36), 40(39), 101(99), 181(174), 279(259),
287(266), 293(272)

Eto, nadam se da e nekom pomoi kao to su i meni pretodne od kolega, a za sve ostale nejasnoe tu su
Zakoni/Pravilnici
Sretno svima na ispitu!

Nikolina Garma Bugari NADOPUNA 17.03.2016.

Nastavila sam tamo gdje su kolege stale.

Nadopuna u skladu s novim pitanjima sa grupe i novim pravilnicima, te poneke sitne dopune (ISPU, e-dozvola, pravilnici
o radnoj opremi, radnom okoliu i sl. ). Nova pitanja oznaena su crvenim slovima.

Sretno svima na ispitu!

I jo jednom hvala svima koji su sudjelovali u izradi ove skripte!

0
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

OSNOVE TEHNIKE REGULATIVE

1. Zgrada, graevina
Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari.
Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine.
Graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili
bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao
graenjem.

2. Gradnja i graenje
Gradnja je projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja.
Graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, zavrni te ugradnja
graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava ili uklanja
postojea graevina.

3. Sloena graevina
Sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina.

4. Ugradnja
Ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da
postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za
graevinu odvojiti od graevine

5. Skupine graevina
Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u pet skupina:
1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja, (autoceste)
2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene
utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu, (nac.parkovi)
3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti, (poslovne zgrade)
4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti,
(Obiteljska kua)
5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu ., (Jednostavne gra.)
U sluaju ispunjavanja vie uvjeta ili sumnje, pri utvrivanju skupine za graevinu se primjenjuje zahtjevnija
skupina.
Podjela na skupine u skladu sa rokom dovretka graenja graevina. A 3. i 4. skupina ovisno o zahtjevnosti graevine i
lokaciji.

6. U koju skupinu spada obiteljska kua u sklopu koje je frizerski salon

U 3. skupinu jer je potrebno ishoditi posebne uvjete ZNR, tonije potrebno je izraditi elaborat zatite na radu jer je to
onda graevina za obavljanje djelatnosti. Inae je obiteljska kua u 4. skupini.

7. Rokovi za dovrenje graevina po skupinama

Zgrada, ovisno o skupini u koju je razvrstana, mora u pogledu vanjskog izgleda i ureenja graevne estice biti dovrena
u sljedeem roku: zgrada 1. skupine u roku od deset godina zgrada 2. i 3. skupine u roku od sedam godina zgrada 4.
skupine u roku od pet godina zgrada 5. skupine u roku od tri godine.
Rokovi poinju tei od dana prijave poetka graenja i ne odnose se na zgrade koje su pojedinano zatieno kulturno
dobro. Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole nije od utjecaja na propisane rokove

8. Temeljni zahtjevi
Svaka graevina, ovisno o svojoj namjeni, mora biti projektirana i izgraena na nain da tijekom svog trajanja ispunjava
temeljne zahtjeve za graevinu te druge zahtjeve, odnosno uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima
koji utjeu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva za graevinu ili na drugi nain uvjetuju gradnju graevina ili utjeu na
graevne i druge proizvode koji se ugrauju u graevinu.

1. Mehanika otpornost i stabilnost,

2. sigurnost u sluaju poara,
3. higijena, zdravlje i okoli,
4. sigurnost i pristupanost tjekom uporabe,

1
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

5. zatta od buke,
6. gospodarenje energijom i ouvanje topline,
7. odriva upotreba prirodnih izvora.
Dokazuju se u glavnom projektu.

9. Temeljni sigurnosni zahtjevi

To su samo oni temeljni zahtjevi koji se odnose na sigurnost same graevine i njenih korisnika. Mehanika otpornost i
stabilnost, sigurnost u sluaju poara, higijena, zdravlje i okoli, sigurnost i pristupanost tijekom uporabe.

10. Mehanika otpornost i stabilnost

Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje i uporabe
ne mogu dovesti do:
ruenja cijele graevine ili nekog njezinog dijela,
velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv,
oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao rezultat velike deformacije nosive
konstrukcije
oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku.

11. Higijena zdravlje i okoli

Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili
zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda, te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na
kvalitetu okolia ili klimu, tijekom izgradnje, uporabe ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo ega od dolje navedenog:
istjecanja otrovnog plina,
emisije opasnih tvari, hlapivih organskih spojeva (VOC), staklenikih plinova ili opasnih estica u unutarnji ili
vanjski zrak,
emisije opasnog zraenja,
isputanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, povrinske vode ili tlo,
isputanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi nain negativno utjeu na pitku vodu,
pogreno isputanje otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogreno odlaganje krutog ili tekueg
otpada,
prisutnost vlage u dijelovima graevine ili na povrini unutar graevine.

12. Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe

Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom
uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i
provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane
osoba smanjene pokretljivosti.

13. Zatita od buke

Graevina mora biti projektirana i izgraena tako da buka koju zamjeuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini
ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omoguuje spavanje, odmor i rad u
zadovoljavajuim uvjetima.

14. Gospodarenje energijom i ouvanje topline

Graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje i provjetravanje moraju biti projektirane i izgraene
tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete
smjetaja graevine.
Graevine takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom svoje
izgradnje i razgradnje.

15. Odriva uporaba prirodnih izvora

Graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno
moraju zajamiti sljedee:
ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala I dijelova nakon uklanjanja,
trajnost graevine,
uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama.

16. Odstupanje od temeljnih zahtjeva

2
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu:
Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara RH, moe se odstupiti od
temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a prema pribavljenoj
suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnost nije upravni akt.
Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup,
kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu, a prema pribavljenoj
suglasnosti nadlenog Ministarstva.
Suglasnosti za navedena odstupanja (1) i (2) vrijede ako u svrhu ispunjavanja temeljnog bitnog zahtjeva za graevinu
nije mogue izvesti odgovarajue tehniko rjeenje ili je mogunost izvoenja rjeenja takva da bi uloena
vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist, te ukoliko se odreenim postupkom, zahvatom ili mjerom
moe uvjetovati na odgovarajui nain djelomino nadomjetanje cjelovitog tehnikog rjeenja.

17. Energetsko svojstvo zgrade

Energetsko svojstvo zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za
energijom prilikom karakteristine uporabe zgrade, a koja meu ostalim ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje,
hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje.

18. Zahtjevi energetske uinkovitosti

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektrana, izgraena i odravana tako da tijekom uporabe ispunjava
propisane zahtjeve energetske uinkovitost.
Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana i izgraena tako da je mogue bez znaajnih trokova
osigurati individualno mjerenje potronje energije, energenata i vode s mogunou daljinskog oitanja za pojedine
posebne dijelove zgrade.
Zahtjeve energetske uinkovitost pojedinih vrsta zgrada propisuje tehnikim propisiom ministar, ukljuuju:
- minimalne zahtjeve za energetska svojstva zgrade i njezinih posebnih dijelova,
- nain izrauna energetskog svojstva zgrade
- minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potronji energije zgrade,
- kriterije za zgrade gotovo nulte energije,
- sadraj elaborata alternativnih sustava opskrbe energijom te
- druge zahtjeve vezane uz energetsku uinkovitost zgrade
- kao i dostavu izvjea Europskoj komisiji vezano za pretpostavke, izraune i rezultate trokovno optimalnih analiza

19. Energetski certifikat

Energetski certfikat zgrade odnosno njezina posebnog dijela izdaje se za zgradu/njezin poseban dio za koji je potrebno
koristt energiju za odravanje unutarnje projektne temp. u skladu s njezinom namjenom, osim za:
zgradu koja ima rok uporabe 2 godine i manje,
za zgradu namijenjenu odravanju vjerskih obreda,
za zgradu ukupne korisne povrine manje od 50 m te
industrijske zgrade, radionice i nestambene poljoprivredne zgrade s malim energetskim potrebama
Energetskim certfikatom se predouju energetska svojstva zgrade , odnosno njezina posebnog dijela.
Vai 10 godina od dana njegova izdavanja.
Energetski certfikat za zgradu s JTS potpisuje ovlatena osoba koja ga je izradila, a energetski certfikat za zgradu sa
STS sve ovlatene osobe i/ili imenovane osobe u ovlatenoj pravnoj osobi koje su u izradi istog sudjelovale.
Investitor, odnosno vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat duan je prije izdavanja uporabne dozvole
pribaviti energetski certifikat.
Vlasnik zgrade za koju se izdaje energetski certifikat duan je:
1. prije prodaje, iznajmljivanja, davanja u zakup ili davanja na leasing zgrade pribavit EC
2. kupcu, najmoprimcu, zakupcu, predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju
3. energetski certifikat predoiti moguem kupcu, najmoprimcu, zakupcu, odnosno primatelju leasinga
4. u oglasu za prodaju, iznajmljivanje, davanje u zakup ili davanje na leasing zgrade ili njezina posebnog dijela koji se
objavljuje u medijima navesti energetski razred zgrade.
Ako se tijekom graenja zgrade promijeni investtor, EC prije izdavanja uporabne dozvole pribavlja novi investtor.
Vlasnik zgrade javne namjene ija ukupna korisna povrina prelazi 250 m2 mora izloit energetski certfikat na
vidljivom mjestu u zgradi koje je lako dostupno svim posjetiteljima zgrade.

20. Energetski pregled zgrade - EPZ

Energetski pregled je sustavan postupak kojim se analizira postojea potronja zgrade i energetska svojstva zgrade te
odreuje isplativost mogunosti utede energije.
Energetski certifikat izdaje se na temelju provedenog energetskog pregleda zgrade.
EPZ zavrava izvjeem o energetskom pregledu zgrade koje potpisuju sve ovlatene osobe koje su sudjelovale u
njegovoj izradi.

3
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Vlasnik zgrade duan je vodit evidenciju o provedenim EPZ i uvat izvjee o EPZ min. 10 godina.

Energetsko certificiranje, energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u
zgradi provodi fizika ili pravna osoba koja za to ima ov latenje Ministarstva na rok od 5 god.
Ovlatenje za EC I EPZ daje se za:
1. energetsko certficiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim tehnikim sustavom
2. energetsko certficiranje i energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom ili
Obuhvaa i pod EC I EPZ s JTS
Obuhvaa i ovlatenje za redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi ako je
ovlatenje dano fizikoj osobi strojarske struke.
3. energetski pregled zgrade sa sloenim tehnikim sustavom.
Obuhvaa i ovlatenje za redoviti pregled SusGrijHlaKlim u zgradi ako je ovlatenje dano fizikoj osobi
strojarske struke.

Ovlatenje se daje fizikoj osobi koja:

1. ima zavren DSS1 ili SDSS2 ARH,GRA,STR ILI EL. struke koja je tijekom studija stekla min. 300 ECTS
2. ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci
3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i
4. je uspjeno zavrila odgovarajui program strunog osposobljavanja Modul 1, odnosno Modul 2

Ovlatenje za energetsko certficiranje i energetski pregled zgrade s JTS, daje se i fizikoj osobi koja:
1. ima zavren PSveS, odnosno PStrS ARH,GRA,STR ILI EL struke
2. ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci
3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti i
4. je uspjeno zavrila odgovarajui program strunog osposobljavanja

Ovlatenje se daje pravnoj osobi koja:

1. je registrirana za djelatnost energetskog certificiranja i energetskog pregleda zgrade
2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlenu min. 1 osobu koja ispunjava uvjete
3. ima sklopljen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti.

Ovlatenje za energetsko certficiranje i energetski pregled zgrade s JST daje se fizikoj osobi koja ispunjava gore
navedene uvjete i koja je uspjeno zavrila program strunog osposobljavanja Modul 1 odnosno pravnoj osobi koja
zapoljava najmanje jednu fiziku osobu koja je uspjeno zavrila navedeni program osposobljavanja.

Ovlatena osoba duna je:

1. vodit evidenciju o izdanim energetskim certifikatima, obavljenim EPZ i redovitim pregledima sustava grijanja i
sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi
2. dostavljat Ministarstvu izdane energetske certfikate te izvijea o EPZ i redovitim pregledima sustava grijanja i
sustava hlaenja ili klimatizacije u zgradi
3. uvat dokumentaciju o tome najmanje deset godina i
4. struno se usavravat

Provedba programa izobrazbe - Program strunog osposobljavanja Modul 1 i Modul 2 propisan, provjeru znanja
strune osposobljenost i obvezno usavravanje ovlatenih osoba provode pravne osobe koje za to imaju suglasnost
Ministarstva na rok od 5god.

Energetski certfikat i izvjee o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatzacije u zgradi
podlijeu neovisnoj kontroli koju provodi pravna osoba koja za to ima ovlatenje Ministarstva na rok od 5god.
Ovlatena osoba iji je energetski certifikat proglaen nevaeim, odnosno ije je izvjee o redovitom pregledu
SusGrijHlaKlim u zgradi ocijenjeno negatvno duna je izdat novi energetski certfikat, odnosno izradit novo
izvjee, bez naknade i naknade trokova izdavanja, odnosno izrade istog.

Ovlatenje za kontrolu energetskih certfikata daje se pravnoj osobi koja:

1. ima ovlatenje za EC zgrada sa STS
2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlene min.2 osobe koje ispunjavaju uvjete za davanje
ovlatenja za provedbu energetskih pregleda zgrada sa STS od kojih je min.1 ARH ili GRA struke
3. ima iskustvo u provedbi EC zgrada sa STS najmanje 3 godine i
4. je izradila vie od 20 EC zgrada sa STS.

1
Diplomski sveuilini studij
2
Specijalistiki diplomski struni studij

4
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Ovlatenje za kontrolu izvjea o redovitom pregledu sustava grijanja i hlaenja ili klimatzacije u zgradama daje se
pravnoj osobi koja:
1. je ovlatena za obavljanje EC zgrada sa STS
2. ima u punom radnom vremenu na neodreeno vrijeme zaposlene min.2 osobe koje ispunjavaju uvjete za
davanje ovlatenja za provedbu EC zgrada sa STS od kojih je najmanje 1 strojarske struke
3. ima iskustvo u provedbi EC zgrada sa SRS najmanje 3 godine
4. je izradila vie od 20 EC zgrada sa sloenim tehnikim sustavom.
Ovlatenje za EC i EPZ, odnosno ovlatenje za kontrolu ukida se rjeenjem koje donosi Ministarstvo, osobi koja:
1. ne ispunjava propisane uvjete prema kojima je dobila ovlatenje, odnosno ovlatenje za kontrolu
2. ne obavlja poslove za koje je ovlatena struno, u skladu s pravilima struke i vaeim propisima ili
3. obavlja poslove za koje nije ovlatena.

Ministarstvo vodi registar:

1. ovlatenih osoba
2. osoba ovlatenih za kontrolu
3. izdanih energetskih certifikata
4. izdanih izvjea o provedenim energetskim pregledima zgrada
5. izdanih izvjea o redovitim pregledima sustava grijanja i sustava hlaenja ili klimatizacije

21. Elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom

Projektant je duan prije izrade glavnog projekta zgrade koja mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti izraditi
elaborat alternativnih sustava opskrbe energijom i predati ga investitoru.
Alternatvni sustavi su:
1. decentralizirani sustav opskrbe energijom na temelju energije iz obnovljivih izvora
2. kogeneracija
3. daljinsko grijanje ili hlaenje, posebice ako se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora
4. dizalice topline.
Dizalica topline, geotermalni izvori, fotonaponske elije,

22. Iskaznica topline

Iskaznica topline je dokument koji pokazuje kolika je potronja energije zgrade i u koju skupinu ona spada, s dodatnim
podatcima o zgradi.

23. Sudionici u gradnji

Investitor, projektant, izvoa, nadzorni inenjer, revident

24. Investitor
Investtor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Projektranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja mora pisanim ugovorom povjeriti
osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti
duan je osigurat struni nadzor graenja graevine
u sluaju kad je investtor ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi
Fizika osoba koja je investtor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim
geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor graenja ako ima zavren DSS, PsveS ili PstrS arhitektonske ili
graevinske struke i ima poloeni struni ispit
Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt koji je
sastavni dio glavnog projekta ako ima zavren DSS, PsveS ili PstrS geodetske struke.

25. Projektant
Projektant je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili
ovlateni inenjer.
Odgovoran je: - da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete,
- da je graevina projektrana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina
propisanim prostornim planom
- da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu,
- zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli
glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

5
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni
projektant.
Glavni projektant: - moe biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.
- moe prilikom izrade projekta biti koordinator zatte na radu ako ispunjava uvjete
- odreuje ga investtor ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom

26. Izvoa
Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini.
Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnost graenja prema posebnom zakonu.
moe pristupit graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole na svoju
odgovornost i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja
duan je gradit u skladu s graevinskom dozvolom, ZOG, tehnikim propisima, posebnim propisima,
pravilima struke i pri tome (*):
1. povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za
izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu, zahtjevi propisani za energetska
svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za graevinu
3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ZOG i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke,
dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja, isprave o sukladnosti odreenih dijelova
graevine s temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete
5. gospodariti graevnim otpadom nastalim tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji
ureuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine.
Graevine za koje se ne izdaje graevinska dozvola izvoa je duan graditi u skladu s GP, ZOG, tehnikim propisima,
posebnim propisima i pravilima struke,
Imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno
pojedine radove koji je odgovoran za provedbu obveza (*)
Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je
odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita.
Glavni inenjer gradilita: - odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova,
- za meusobnu usklaenost provedbe obveza (*)
- koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova.
- moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, tj. voditelj radova za odreenu vrstu radova.
Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih
poslova prema posebnom zakonu.

27. to izvoa mora napraviti nakon to zavri graenje?

Mora napisati pisanu izjavu izvoaa.

28. Tko moe graditi?

Pravna osoba upisana u sudski registar, fizika osoba obrtnik, privatna osoba za svoje potrebe prema zakonima o
poslijeratnoj obnovi i o podrujima posebne dravne skrbi.

29. Uvjeti za odgovorne osobe za izvoenje radova prema novom zakonu NN 78/15
Pravo na upis u imenik ovlatenih voditelja graenja ima fizika osoba koja kumulativno ispunjava sljedee uvjete:
1. da je zavrila odgovarajui preddiplomski i diplomski sveuilini studij/integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini
studij i stekla akademski naziv magistar inenjer, ili da je zavrila odgovarajui specijalistiki diplomski struni studij i
stekla struni naziv struni specijalist inenjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla min. 300 ECTS, odnosno da je
na drugi nain stekla odgovarajui stupanj obrazovanja i ima min.3god radnog iskustva
da je zavrila studij i stekla struni naziv struni prvostupnik inenjer/ sveuilini prvostupnik inenjer odgovarajue
struke, odnosno da je na drugi nain stekla odgovarajui stupanj obrazovanja odgovarajue struke i ima min. 4
godine radnog iskustva u struci
da je zavrila studij i stekla struni naziv pristupnik inenjer odgovarajue struke, odnosno da je na drugi nain propisan
stekla odgovarajui stupanj obrazovanja odgovarajue struke i da ima min. 5god radnog iskustva
2. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje strunog ispita.
Upisom u imenik ovlatenih voditelja graenja automatski se stjee pravo za obavljanje poslova ovl. voditelja radova.
Pravo na upis u imenik ovlatenih voditelja radova ima fizika osoba koja kumulativno ispunjava sljedee uvjete:
1. da je zavrila odgovarajui preddiplomski i diplomski sveuilini studij/integrirani preddiplomski i diplomski sveuilini

6
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
studij i stekla akademski naziv magistar inenjer, ili da je zavrila specijalistiki diplomski struni studij kojim se stjee
struni naziv struni specijalist inenjer ako je stekla min 300 ECTS, odnosno da je na drugi nain stekla odgovarajui
stupanj obrazovanja odgovarajue struke i ima min.2god radnog iskustva u struci
da je zavrila studij i stekla struni naziv struni prvostupnik inenjer / sveuilini prvostupnik inenjer odgovarajue
struke, odnosno da je na drugi nain stekla odgovarajui stupanj obrazovanja i ima min.3god radnog iskustva
da je zavrila studij i stekla struni naziv pristupnik inenjer, odnosno da je na drugi nain stekla odgovarajui stupanj
obrazovanja odgovarajue struke i ima min.4god radnog iskustva u struci
2. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje strunog ispita.

30. Pisana izjava izvoaa

Pisana izjava izvoaa sadri:
naziv graevine ili njezinog dijela i klasifikacijsku oznaku, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske
dozvole u skladu s kojom je graevina izgraena,
podatke o izvoau (naziv i sjedite odnosno ime i adresu te OIB),
podatke o inenjeru gradilita odnosno o drugoj odgovornoj osobi koja vodi graenje (ime i prezime),
popis radova na koje se izjava odnosi te s time u vezi podatke o odgovarajuem glavnom i izvedbenom
projektu ili njegovom dijelu kojima su dana tehnika rjeenja tih radova i podatke o osobama odgovornim za
voenje tih radova,
izjavu o udovoljavanju uvjetima iz glavnog projekta odnosno izvedbenog projekta glede ispunjavanja temeljnih
zahtjeva i drugih uvjeta za graevinu, te lokacijskih uvjeta,
izvjee o izvoenju radova i ugraivanju graevnih proizvoda i opreme u odnosu na upute odnosno tehnike
upute za njihovu ugradnju i uporabu s uvjetima odravanja graevine s obzirom na izvedeno stanje graevine,
ugraene graevne proizvode, instalacije i opremu u odnosu na projektom predviene uvjete, s uputama o
provedbi radnji odravanja,
podatke o izmjenama tijekom graenja u odnosu na glavni projekt, te podatke o izmjenama i/ili dopunama
graevinske dozvole,
oitovanje o eventualno neizvedenim radovima i drugim okolnostima tijekom gradnje, te o njihovom utjecaju
na uporabljivost graevine,
druge znaajne podatke, ovisno o vrsti graevine i izvedenim radovima (uvoenje u posao, podatke o
dokumentu o udruivanju izvoaa koji su se u skladu s posebnim propisom udruili za izvoenje graevine, zapisnik
o primopredaji radova i dokumentacije i sl).
(1) Pisanu izjavu izvoaa daju svi izvoai koji su sudjelovali u graenju, odnosno izvodili pojedine radove nakon to
zavre s izvoenjem radova na graevini.
(2) Izjave iz stavka 1. ovoga lanka do podnoenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole uva inenjer gradilita ili
druga odgovorna osoba koja vodi graenje, odnosno glavni inenjer gradilita kada je imenovan.
U sluaju kada je odreen izvoa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova (u daljnjem tekstu: glavni
izvoa) pisana izjava glavnog izvoaa sadri podatke o graevini i graevinskoj dozvoli, podatke o glavnom
izvoau (naziv i sjedite odnosno ime i adresu te OIB), podatke o glavnom inenjeru gradilita (ime i prezime),
izjavu o cjelovitosti i meusobnoj usklaenosti radova, te popis pisanih izjava svih izvoaa koji su sudjelovali u
graenju graevine.
(1) Istinitost i tonost izjava, podataka, izvjea i oitovanja potvruje inenjer gradilita odnosno glavni inenjer
gradilita potpisom pisane izjave izvoaa odnosno glavnog izvoaa.
(2) Glavni inenjer gradilita supotpisuje i sve izjave izvoaa koji su sudjelovali u graenju.

31. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita, voditelj radova. O emu ovisi koji je imenovan?
Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno
pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu obveza iz Zakona. Ako u
graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je
odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita.
Glavni inenjer gradilita je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost
provedbe obveza iz Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika
tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa,
odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova
mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu.
Imenovanje voditelj/inenjer ovisi o skupini graevine (A do G, radovi H i I), a glavni ili ne o tome tko je glavni izvoa.

32. Nadzorni inenjer

Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni
arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investtora struni nadzor graenja.
ne moe bit zaposlenik izvoaa.

7
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega struni nadzor mora provoditi vie
nadzornih inenjera odgovarajue struke u tom sluaju investitor ili osoba koju on odredi duna je pisanim
ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inenjera.
Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o
tome sastaviti zavrno izvjee.
moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova

Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja:

1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s GD, GP, ZOG, posebnim propisima i pravilima struke
2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove propisane uvjete
3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena osoba
4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja
ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predvienih GP ili izvjeem o
obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu graevnih proizvoda
5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi u glavnom projektu i
tijekom graenja, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine

Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odredit nain
otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti graenja graevine. To posebice u sluaju ako:
1. dokumentacijom iz toke 4. nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih graevina,
proizvoda, opreme i/ili postrojenja
2. Izvoa/odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ZOG ne ispunjava propisane uvjete
3. iskolenje graevine nije obavila ovlatena osoba
Provedba dunosti i nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik.

Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje se izdaje
graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola.
Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva
mehanike otpornost i stabilnost.

33. Kako mora postupiti nadzorni inenjer ako proizvod ne zadovoljava kvalitetom?
Upisati nedostatak u graevinski dnevnik, narediti zamjenu proizvoda i/ili uklanjanje dijela graevine. Ako ne utjee
na temeljne zahtjeve moe ostati u dogovoru s investitorom za smanjenje cijene.

NI odreuje nain otklanjanja nedostataka/nepravilnost graenja graevine ako dokumentacijom o ispitivanjima

odreenih dijelova graevine nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih graevina, njihovih dijelova,
proizvoda, opreme i/ili postrojenja, na sljedei nain:
1. odreivanjem kontrolnog tijela i naina provedbe postupaka kojima se moe utvrditi stvarno stanje u odnosu
na sukladnost/kvalitetu ugraenih dijelova graevine,opreme..
2. odreivanjem raunske ili druge provjere ispunjavanja propisanih zahtjeva za graevinu pri emu se uzima u
obzir stvarno stanje u odnosu na sukladnost,
3. drugim primjerenim nainom kojim se moe utvrditi zateeno stvarno izvedeno stanje graevine (oevidom,
uvidom u dokumentaciju graevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova graevine, proraunima i
sl.) u svrhu usporedbe sa svojstvima koje mora imati graevina odnosno njezini dijelovi.
NI u svrhu otklanjanja nedostataka odnosno nepravilnost graenja, zabranjuje:
- izvoenje, odnosno nastavak izvoenja radova ako izvoa ne ispunjava uvjete propisane posebnim zakonom.
- voenje graenja, odnosno voenje pojedinih radova ako odgovorna osoba ne ispunjava uvjete propisane
posebnim zakonom.
- zabranjuje izvoenje, odnosno nastavak izvoenja radova u sluaju da nije provedeno iskolenje graevine ili da
iskolenje graevine nije obavila ovlatena osoba
Zabrane se upisuju u graevinski dnevnik odmah nakon utvrenja injenica. Izvoa je obvezan nakon upisane
zabrane osigurati graevinu odnosno dio graevine na kojoj se graenje prekida.
Izvoenje radova, voenje graenja i voenje pojedinih radova smije se nastavit nakon to nadzorni inenjer utvrdi da
su nedostaci otklonjeni i upie u graevinski dnevnik prestanak zabrane graenja, odnosno prestanak zabrane
voenja graenja ili voenja pojedinih radova.

34. Zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine sadri

Zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine sadri:
1. naziv graevine ili njezinog dijela s klasifikacijskom oznakom, urudbenim brojem i datumom izdavanja
graevinske dozvole u skladu s kojom je graevina izgraena

8
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
2. podatke o imenovanju nadzornog inenjera i glavnog nadzornog inenjera, te podatke o nadziranim radovima i
odgovarajuem izvedbenom projektu ili njegovom dijelu
3. izjavu o usklaenosti graenja graevine s graevinskom dozvolom, projektima, Zakonom o gradnji i posebnim
propisima
4. izjavu o usklaenosti iskolenja graevine s dokumentom na temelju kojeg je provedeno iskolenje i glavnim
projektom
5. izvjee o provedbi kontrolnih ispitivanja i drugih kontrolnih postupaka u pogledu ocjenjivanja sukladnosti
odnosno dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine odnosno graevine u cjelini
6. oitovanje o nepravilnostima uoenim tijekom graenja kao i o nedostacima graenja i njihovom otklanjanju te
o njihovom utjecaju na uporabljivost graevine
7. podatke o voenju, objedinjavanju i pohrani graevinskog dnevnika
8. izvjee o izmjenama tijekom izvoenja radova u odnosu na glavni projekt, te o izmjenama i dopunama
graevinske dozvole
9. izvjee o provedenom pokusnom radu ako je proveden
10. izvjee o pokusnom optereenju ako je provedeno
11. oitovanje o eventualno neizvedenim radovima koji su predvieni glavnim projektom, a koji nemaju utjecaja na
uporabljivost graevine
12. druge podatke u svezi s nadzorom ovisno o vrsti graevine i izvedenim radovima (uvoenje u posao,
primopredaja radova i dokumentacije i sl.)
Zavrno izvjee nadzornog inenjera sastavlja se na hrvatskom jeziku latininim pismom.
Zavrno izvjee nadzornog inenjera za graevine za koje se ne izdaje graevinska dozvola mora sadravati podatke o
glavnom projektu, tpskom projektu ili projektu uklanjanja graevine na temelju kojih su izvedeni radovi o kojima se
sastavlja zavrno izvjee
Na zavrno izvjee nadzornog inenjera o uklanjanju graevine se, u odnosu na uklanjanje i projekt uklanjanja,
odgovarajue primjenjuju toake 2., 3., 6. (bez navoenja utjecaja nepravilnosti i nedostataka na uporabljivost
graevine), 7., 8., 11. i 12.

35. Revident
Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata.
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo.
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje
poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja
ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom propisan od strane ministra, kao i poblie uvjete za davanje i
oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, a propisano
pravilnikom od strane ministra.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava
zahtjevima po Zakonu, po posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i
pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.
Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u
cijelosti ili djelomino izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

36. Vrste projekata

Idejni (ZoPU), glavni, tipski, izvedbeni, projekt uklanjanja (svi ostali su definirani u ZoG)

37. Elaborati uz glavni projekt

Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito struno ralanjuje i obrazlae. Izradi glavnog projekta
i pojedinih projekata koje sadri prethodi izrada elaborata:
1. krajobraznog elaborata
2. geomehanikog elaborata
3. prometnog elaborata
4. elaborata tehniko-tehnolokog rjeenja
5. elaborata zatite od poara
6. elaborata zatite na radu
7. elaborata zatite od buke
8. konzervatorskog elaborata
9. drugog potrebnog elaborata.

38. to je bitno za elaborate?

Izrada elaborata prethodi izradi glavnog projekta. U njima se tehnoloki ralanjuje i obrazlae neki predmet.

9
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Dijelovi glavnog projekta upuuju na podatke iz elaborata.

39. Glavni projekt

Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine i dokazuje
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu te drugih propisanih i odreenih zahtjeva i uvjeta.
Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola izrauje se:
- u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim tom dozvolom,
- posebnim uvjetima koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti
zahvata za ekoloku mreu,
- posebnim propisima, ZOG, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim
propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu
- pravilima struke.
Glavni projekt za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola izrauje se u
skladu: s uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom,
posebnim uvjetima, ZOG, tehnikim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te pravilima struke.

Glavni projekt ovisno o vrsti graevine, odnosno radova sadri:

1. arhitektonski projekt
2. graevinski projekt
3. elektrotehniki projekt
4. strojarski projekt.
5. geodetski projekt

Glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. ili 5. skupinu graevina sadri samo:

geodetski projekt,
arhitektonski projekt i
graevinski projekt.

Izradi glavnog projekta, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, prethodi izrada:
krajobraznog elaborata
geomehanikog elaborata
prometnog elaborata
elaborata tehniko-tehnolokog rjeenja
elaborata zatite od poara
elaborata ZNR
elaborata zatite od buke
konzervatorskog elaborata
drugog potrebnog elaborata.
Elaborat je pismeni sastavak u kojemu se neki predmet temeljito struno ralanjuje i obrazlae.
U glavnom projektu moraju:
- biti navedeni podaci potrebni za izraun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa.
- sadravati i podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za njihovu izradu te projektirani vijek uporabe
graevine i uvjete za njezino odravanje.

Geodetski projekt - sastavni dio glavnog projekta za koji se ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se odreuje
formiranje graevne estce.
- prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estci te oblik i veliinu graevne estce ije se
formiranje odreuje graevinskom dozvolom.
- na temelju geodetskog projekta meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to
potrebno, te se provodi formiranje graevne estce u katastru, iskolenje graevine i evidentranje graevine
u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda.

Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u arhitektonskom,
odnosno graevinskom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj
osnovnoj kart (M 1:5000), na ortofoto kart odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama.
Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine, odreuje kao trasa, koridor,
odnosno povrina katastarskih estca i/ili njezinih dijelova odreen na odgovarajui nain.
Glavni projekt za graenje graevine za koju se ne izdaje graevinska dozvola izrauje se u skladu s tehnikim propisima
i drugim propisima kojima se ureuju zahtjevi i uvjeti za graevinu te ne smije biti protivan prostornom planu.

10
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
40.Posebni uvjeti, koga moemo pitati koji nam trebaju
a) Utvrivanje posebnih uvjeta i potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska
dozvola
Posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole.
Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za graenje graevine prikazane u
glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od
petnaest dana od dana primitka urednog zahtjeva.
Ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni
uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta.
Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u pogledu pitanja u vezi s kojima se utvruju posebni
uvjeti, javnopravno tijelo duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja
projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima.
b) Potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se izdaje lokacijska dozvola
Potvrdom glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola
potvruje se da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim uvjetima odreenim lokacijskom dozvolom. Potvrda
glavnog projekta izdaje se prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole.
Moemo pitati tijelo graditeljstva od kojih javnopravnih tijela moramo traiti posebne uvjete.

41. Program kontrole i osiguranja kvalitete, to u njega ide, gdje nai to treba sadravati?
Program kontrole i osiguranja kvalitete mora sadravati pregled i specificirana svojstva svih graevnih i drugih
proizvoda te predgotovljenih elemenata koji se ugrauju u graevinu, kao i opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih
rezultata kojima se dokazuje traena kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva.
Program kontrole i osiguranja kvalitete u odgovarajuem projektu pojedine struke sadri:
1. svojstva bitnih znaajki koje moraju imati graevni i drugi proizvodi koji se ugrauju
2. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti graevnih i drugih proizvoda za one proizvode
koji su izraeni na gradilitu pojedinane graevine u koju e biti ugraeni,
3. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja tehnike i/ili funkcionalne ispravnosti projektiranog dijela
4. zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja projektiranog dijela graevine, a koji imaju utjecaj
na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih i/ili funkcionalnih svojstava tog dijela graevine,
te na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu u cjelini,
5. postupke ispitivanja projektiranih i izvedenih dijelova graevine koji se provode prije uporabe i kod pune
zaposjednutosti,
6. detaljan opis pokusnog rada kojim se mora prikazati potrebna ispitivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva
za graevinu, predviene rezultate ispitivanja i predvieno vrijeme trajanja pokusnog rada, ako za
projektirani dio graevine postoji potreba pokusnog rada,
7. zahtjeve uestalosti periodinih pregleda tijekom uporabe, a u svrhu odravanja dijela graevine,
pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima e se dokazati
sukladnost s projektom predvienim svojstvima,
8. druge uvjete znaajne za ispunjavanje drugih propisanih zahtjeva,
9. popis propisa i norma iju primjenu program kontrole i osiguranja kvalitete odreuje.
Ako u programu kontrole i osiguranja kvalitete nije drukije navedeno, provedba potrebnih ispitvanja i postupaka
dokazivanja smatra se kontrolnim ispitvanjima odnosno kontrolnim postupcima iju provedbu odreuje nadzorni
inenjer.

42. Tipski projekt

Za predgotovljene dijelove graevine za koje je dokazano da se izvode prema ZOG o emu je Ministarstvo izdalo
rjeenje, nije potrebno to ponovno dokazivati u glavnom projektu.
- moe biti sastavni dio arh, gra, el ili strojarskog projekta
Zahtjevu za izdavanje rjeenja o tpskom projektu podnositelj zahtjeva prilae:
1. najmanje tri primjerka tipskog projekta koji sadri sve dijelove propisane za glavni projekt, osim dijelova
koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete prikljuenja i posebne uvjete koji ovise o lokaciji graevine
2. pisano izvjee o kontroli tipskog projekta ako je kontrola propisana
3. pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji ako je projekt izraen prema stranim propisima i
4. posebne uvjete, odnosno potvrde javnopravnih tijela, osim uvjeta prikljuenja, propisane posebnim
propisima na iji djelokrug tehniko rjeenje iz tipskog projekta moe imati utjecaj.
Tipski projekt koji nije sastavni dio glavnog projekta ne moe se rabiti ako se promijeni propis u skladu s kojim je tipski
projekt izraen. Ministarstvo vodi evidenciju o izdanim rjeenjima o tipskom projektu.

43. Razlika tipskog i glavnog projekta

Za tipski projekt je ve dokazano da zadovoljava temeljne, posebne i ostale zahtjeve i uvjete, ZoG i ostale propise pa ih
nije potrebno jo jednom dokazivati dok se glavnim projektom dokazuje zadovoljavanje tih zahtjeva. Tipski projekt

11
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

sadri dijelove kao i glavni projekt osim dijelova koji se odnose na lokacijske uvjete, uvjete prikljuenja i posebne
uvjete koji ovise o lokaciji graevine.
p.s. Teta je bila jako zadovoljna kad sam rekla uvjeti prikljuenja.

44. Za to se sve moe koristiti tipski projekt?

Tipski projekt moe se koristiti za dijelove pojedine graevine, sklopove graevine i za cijele graevine (primjer su tipski
projekti novih kua koje se grade za ljude kojima su poplave unitile kue, jer se par stotina objekata gradi na
temelju desetak razliitih projekata).

45. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom se razrauje tehniko rjeenje dano glavnim projektom.
- mora biti izraen u skladu s glavnim projektom, a izrauje se:
za graenje graevina 1. skupine
kada su to ugovorili investtor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta
kada su to ugovorili investtor i izvoa ugovorili ugovorom o graenju.
Izrada izvedbenog projekta moe se prilagoditi dinamici graenja graevine.
Izrada izvedbenog projekta treba pratt etapnost odnosno faznost graenja graevine.
Izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, sadravati detaljnije opise i dodatne raunske provjere.
Izvedbeni projekt moe sadravati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete.

46. Uklanjanje graevine

Uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se
nalazi, ukljuivo i gospodarenje zateenim otpadom u graevini i na graevnoj estici, te graevnog materijala i
graevnog otpada nastalog razgradnjom graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, te
dovoenje graevne estice, odnosno zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje

Uklanjanju graevine ili njezina dijela moe se pristupit na temelju projekta uklanjanja graevine nakon to je tjelu
graditeljstva pisano prijavljen poetak radova na uklanjanju graevine.

Projekt uklanjanja graevine nije potreban:

- za uklanjanje jednostavnih graevina i radova za koje se ne izdaje lokacijska dozvola
- ako graevinu uklanja graevinska inspekcija na temelju rjeenja kojim je nareeno uklanjanje graevine.

Na uklanjanje graevine koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske osim ZOG primjenjuje se i zakon
kojim se ureuje zatita i ouvanje kulturnih dobara.
U prijavi poetka radova na uklanjanju graevine vlasnik je duan navest projektanta koji je izradio projekt
uklanjanja, oznake tog projekta, izvoaa i nadzornog inenjera.

Tijelo graditeljstva duno je u roku od 5 dana tome obavijestiti:

MUP, graevinsku inspekciju,inspekciju rada,
a graevinsku inspekciju i o projektantu i oznakama projekta uklanjanja graevine.

Prilikom uklanjanja graevina ne smije se utjecati na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih
zahtjeva drugih graevina niti ugroziti ivot i zdravlje ljudi ili drugi javni interes, a s graevnim otpadom nastalim
uklanjanjem graevine mora se postupati prema ZOG i zakona kojim se ureuje gospodarenje otpadom.
Struni nadzor graenja ne provodi se prilikom uklanjanja jednostavnih graevina za koje se ne izdaje lokacijska
dozvola ili graevina koje uklanja graevinska inspekcija.
Prilikom uklanjanja drugih graevina ili njihovih dijelova struni nadzor provodi se samo u odnosu na mehaniku
otpornost i stabilnost te ouvanje zdravlja ljudi i zatite okolia.

47. Projekt uklanjanja graevine

Projekt uklanjanja graevine je projekt kojim se:
- tehniki razrauju rjeenja, postupak i nain uklanjanja graevine i stvari koje se nalaze u graevini,
- prethodno rjeavanje pitanja odvajanja prikljuaka graevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu,
- sigurnosne mjere,
- mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz graevine i otpada nastalog uklanjanjem
graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom
- odvoz i zbrinjavanje graevinskog materijala nastalog uklanjanjem graevine.

12
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Sadri: 1. nacrte, proraune i/ili druge inenjerske dokaze da tijekom uklanjanja nee doi do gubitka stabilnosti
konstrukcije kojim bi se ugrozio ivot i zdravlje ljudi ili okoli
2. tehniki opis uklanjanja graevine ili njezina dijela i nain gospodarenja graevnim materijalom i otpadom
nastalim uklanjanjem graevine i ureenja graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon
uklanjanja graevine ili njezina dijela
3. proraun stabilnosti okolnog i drugog zemljita i/ili okolnih i drugih graevina ako uklanjanje graevine ili nain
njezina uklanjanja utjee na stabilnost tog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih graevina.
Projekt uklanjanja graevine podlijee kontroli projekata u odnosu na mehaniku otpornost i stabilnost ako nain
uklanjanja i/ili uklanjanje graevine utjee na stabilnost okolnog i drugog zemljita i/ili ispunjavanje temeljnih
zahtjeva drugih graevina.

48. Kontrola projekata

Kontrola glavnog projekta, tpskog projekta i projekta uklanjanja graevine, ovisno o znaajkama graevine, odnosno
predgotovljenog dijela graevine, mora se provest s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost.
Revident je duan nakon to obavi kontrolu projekta sastaviti o tome pisano izvjee i ovjeriti dijelove projekta na
propisan nain.
U izvjeu o obavljenoj kontroli revident moe zahtijevati da obavi pregled radova u odreenoj fazi graenja. U tom
sluaju investitor je duan revidentu pravodobno omoguiti pregled radova. Revident potvruje provedbu pregleda
radova upisom u graevinski dnevnik.
Sadraj, nain i opseg obavljanja kontrole projekta, nain i znaenje ovjere kontroliranog projekta od strane revidenta te
popis graevina, odnosno radova za koje je obvezatna kontrola projekta i nain verifikacije podataka znaajnih za
kontrolu tih graevina, odnosno radova propisuje ministar pravilnikom.

49. Postoje li revidenti strojarskih projekata (glavnih i izvedbenih) i projekata izvedenog stanja?
Odredbama lanka 94. Zakona o gradnji (NN 153/13), propisano je da se kontrola glavnog projekta, tipskog projekta i
projekta uklanjanja graevine, ovisno o znaajkama graevine, odnosno predgotovljenog dijela graevine, mora
provesti s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost.

50. Nostrifikacija
Glavni projekt i izvedbeni projekt izraen prema stranim propisima smatra se projektom izraenim prema Zakonu o
gradnji ako je provedeno utvrivanje njegove usklaenost s hrvatskim propisima i pravilima struke (nostrifikacija)
Glavni projekt i izvedbeni projekt, odnosno njihovi dijelovi moraju bit prevedeni na hrvatski jezik prije nostrifikacije.
Uz prijevod na hrvatski jezik projekt moe zadrati izvorni tekst na stranom jeziku.
Iznimno, dijelovi projekta koji uglavnom sadre brojane podatke (informatiki ispisi statikog prorauna i sl.) ne moraju
biti prevedeni na hrvatski jezik.
Nostrifikaciju projekta u okviru zadaa svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe
strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima
pravo uporabe tog strukovnog naziva.
Osoba koja obavi nostrifikaciju duna je o tome na propisani nain sastavit pisano izvjee, ovjerit projekt i dat
izjavu.
U sluaju da projektu koji se nostrificira nedostaju propisani dijelovi, osoba koja provodi nostrifikaciju moe izradit te
dijelove projekta.

51. Koje dozvole sve postoje?

Lokacijska, graevinska i uporabna.

52. Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za koju se ne izdaje lokacijska dozvola investitor prilae:
1. tri primjerka glavnog projekta
2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim propisima
3. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
4. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je izraen prema stranim propisima
5. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima, i posebnim uvjetima
i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku
propisanom ovim Zakonom
6. potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izraen u skladu s rjeenjem o prihvatljivosti zahvata za
okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja
zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole i
8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom)

13
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole za graevinu za koju se izdaje lokacijska dozvola, investitor uz prethodno
navedene dokumente iz stavkI 1.,3.,4.,6.,7. i 8., prilae:
1. lokacijsku dozvolu
2. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s lokacijskom dozvolom i drugim propisima u skladu s
kojima mora biti izraen i
3. potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu posebnim uvjetima odreenim
lokacijskom dozvolom i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda ako nisu izdane u roku

53. Dokaz pravnog interesa

Dokazom pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole smatra se:
1. izvadak iz zemljine knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava graenja na graevnoj
estici ili graevini na kojoj se namjerava graditi
2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili e stei pravo
vlasnitva ili pravo graenja 3. odluka nadlene vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasnitva ili pravo
graenja
4. ugovor o ortatvu sklopljen s vlasnikom nekretnine iji je cilj zajedniko graenje
5. pisana suglasnost vlasnika zemljita, odnosno vlasnika postojee graevine
6. pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadanjem vlasniku nekretnine koji je investitor

54. Vaenje graevinske dozvole

Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od 3 godine od dana pravomonosti
dozvole. Smatra se da je investtor pristupio graenju od dana prijave poetka graenja.

55. Izmjena i/ili dopuna graevinske dozvole

Izvrna, odnosno pravomona graevinska dozvola moe se po zahtjevu investtora izmijenit, dopunit, ponitt i/ili
ukinut do izdavanja uporabne dozvole.
Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole za graevinu za koju je izdana lokacijska dozvola kojim se mijenjaju
i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se nakon izmjene i/ili dopune lokacijske dozvole.
Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni graevinske dozvole za graevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska
dozvola kojim se mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim
je graevinska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donoenja rjeenja ako to
investitor zatrai. Pribavljaju se samo oni posebni uvjeti, odnosno potvrde glavnog projekta na koje izmjena i/ili
dopuna ima utjecaja.

56. Promjena investitora

Ako se nakon izdavanja graevinske dozvole promijeni investtor, novi investtor je duan u roku od 15 dana od dana
promjene od tijela graditeljstva zatrait izmjenu graevinske dozvole u vezi s promjenom imena,
odnosno tvrtke investitora.
Novi investitor zahtjevu izmjene graevinske dozvole prilae dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole ili
suglasnost prijanjeg investtora te dokaz da moe bit investtor.
Bez rjeenja o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u graevinskoj dozvoli ne smije se graditi graevina.
Rjeenje o promjeni imena, dostavlja se prijanjem i novom investitoru te graevinskoj inspekciji.

57. Graenje bez graevinske dozvole

JEDNOSTAVNE I DRUGE GRAEVINE I RADOVI

Jednostavne i druge graevine i radovi odreeni pravilnikom koji donosi ministar izvode bez graevinske dozvole.
Graenju graevina i izvoenju radova moe se pristupiti na temelju glavnog projekta, tpskog projekta, drugog akta,
odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom.
Potreba provedbe strunog nadzora graenja graevina i izvoenja radova te obveza prijave poetka graenja, odnosno
izvoenja istih propisuje se tim pravilnikom.
U projektiranju i graenju graevina te izvoenju radova investitor, projektant i izvoa duni su pridravati se svih
propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi
ako je to zabranjeno prostornim planom.

POSEBNI SLUAJEVI GRAENJA

U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog
opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez graevinske dozvole mogu se gradit
graevine koje slue sprjeavanju djelovanja th dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica.

14
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Takve graevine se moraju u roku od 2 godine od prestanka djelovanja dogaaja uklonit ili se mora ishodit
graevinska dozvola.

OBNAVLJANJE OTEENIH GRAEVINA

U sluaju oteenja graevine djelovanjem dogaaja (prirodne nepogode, ratna razaranja) graevina se moe,
neovisno o stupnju oteenja, vratt u prvobitno stanje bez graevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg
je izgraena, odnosno projektom postojeeg stanja graevine.
U sluaju kada se radi o graevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, potrebno je ishoditi
doputenje prema posebnom zakonu.

58. Privremene graevine

Privremene graevine na gradilitu za potrebe gradilita i privremene graevine za obranu od katastrofa Privremene
graevine i oprema gradilita moraju biti stabilni te odgovarati propisanim uvjetima zatite od poara i eksplozije,
zatite na radu i svim drugim mjerama zatite zdravlja ljudi i okolia. Gradilite mora imati ureene instalacije u
skladu s propisima.
Privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni graevinski i drugi
materijal, otpad i sl. moraju se ukloniti i dovesti zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita u uredno
stanje prije izdavanja uporabne dozvole
U sluaju neposrednog ugroavanja ljudi i dobara od prirodnih nepogoda, ratnih razaranja ili drugih razaranja, zbog
opasnosti od tih dogaaja, za vrijeme i odmah nakon njihova prestanka, bez graevinske dozvole mogu se graditi
graevine koje slue sprjeavanju djelovanja tih dogaaja, odnosno otklanjanju tetnih posljedica. Graevina iz
posebnih sluajeva graenja mora se u roku od dvije godine od prestanka djelovanja dogaaja ukloniti, a u sluaju
potrebe trajnog zadravanja graevine iz posebnih sluajeva graenja za istu se mora ishoditi graevinska dozvola.

59. Iskolenje
Iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren
unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlateni inenjer geodezije sukladno
posebnom propisu

60. Prijava gradilita

Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja, odnosno nastavka
radova pisano prijaviti poetak graenja.
U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti klasu, urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole,
izvoaa i nadzornog inenjera te uz prijavu priloiti dokaz da je u katastru formirana graevna estica, ako se gradi
graevina za koju se odreuje graevna estica.
*Prije poetka graenja investitor je duan osigurati provedbu iskolenja graevine.

61. Kako prepoznati gradilite, kako ga oznaavamo? Isto kod rekonstrukcije?

Gradilite moemo prepoznati po izvoenju graevinskih radova, ono je ograeno ogradom i oznaeno ploom. Kod
rekonstrukcije je isto.

62. Oznaavanje gradilita i jako velikih gradilita

Plou je obvezan postavit izvoa/glavni izvoa najkasnije na dan poetka graenja.
Ploa mora biti pravokutnog oblika najmanjih dimenzija 420 mm 594 mm (A2 format).
Ploa se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilite.
Na gradilitu na velikim prostranstvima ploa se postavlja na poetku i na kraju trase.
Gradilite na kojem se gradi na temelju graevinske dozvole mora bit o oznaeno ploom koja obvezno sadri:
naziv i vrstu graevine koja se gradi
broj katastarske estice i katastarske opine na kojoj se graevina gradi te adresa
ime, odnosno tvrtku investitora,
ime odnosno tvrtku projektanta,
ime odnosno tvrtku izvoaa,
ime odnosno tvrtku osobe koja provodi struni nadzor graenja,
naziv tijela koje je izdalo graevinsku dozvolu,
klasifikacijsku oznaku, ur broj, datum izdavanja i pravomonosti, odnosno izvrnosti dozvole,
datum prijave poetka graenja,
naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na takvoj graevini

15
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Gradilite na kojem se uklanja graevina na temelju projekta uklanjanja, izvode radovi na temelju glavnog/tpskog
projekta ili odrava postojea graevina, a potrebna je provedba strunog nadzora i prijava poetka graenja,
mora bit oznaeno ploom koja obvezno sadri:
naziv i vrstu graevine koja se uklanja odnosno naziv i vrsta radova koji se izvode odnosno naziv i vrsta
radova odravanja postojee graevine
broj katastarske estice i katastarske opine na kojoj se graevina uklanja odnosno radovi izvode
ime odnosno tvrtku investitora/vlasnika,
ime odnosno tvrtku projektanta,
ime odnosno tvrtku izvoaa/osobe kojoj su povjereni radovi odravanja,
ime odnosno tvrtku osobe koja provodi struni nadzor,
datum prijave poetka uklanjanja/graenja/izvoenja radova/odravanja,
naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na graevini upisanoj u Registar kulturnih
dobara Republike Hrvatske.

63. Dokumentacija na gradilitu

1. rjeenje o upisu u sudski registar, obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja
2. ugovor o graenju sklopljen izmeu investitora i izvoaa
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova
4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera
5. graevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt, tipski projekt, odnosno drugi
propisani akt za graevine i radove
odreene pravilnikom o jednostavnim graevinama
6. izvedbeni projekt ako je to propisano ovim Zakonom ili ugovoreno
7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ako je to propisano
8. graevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o
sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih
dijelova graevine temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o
provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i
drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim
propisom ili projektom
10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, odnosno idejnog projekta i
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima koji ureuju
gospodarenje otpadom. Dokumentaciju nakon zavretka graenja duan je trajno uvati investitor, odnosno
vlasnik graevine.

64. Akti na temelju kojih se gradi

Graevinska dozvola, potvrda glavnog projekta ili bez za jednostavne graevine i radove. Po starom je bilo i rjeenje o
uvjetima graenja.

65. Kada se moe poeti graditi? kakva mora biti gra. dozvola?
Graditi se moe na temelju pravomone graevinske dozvole ili izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora.
Ako se ne izdaje g.d. onda prema potvrdi glavnog projekta. Prije graenja, mora se napraviti i prijava graenja.

66. Graevinski dnevnik

Graevinski dnevnik je dokument o tijeku graenja kojim se dokazuje usklaenost uvjeta i naina graenja, odnosno
izvoenja pojedinih radova s pretpostavkama i zahtjevima iz GP, TP,IP,ZOG i pravila struke.
Izvoa je obvezan vodit graevinski dnevnik za graenje graevina, odnosno o izvoenju pojedinih radova za koje je
potrebna:
- graevinska dozvola,
- glavni projekt,
- tipski projekt,
- drugi akt na temelju kojeg se moe zapoeti s graenjem
- prilikom graenja graevina i izvoenja radova za koje je posebnim propisom kojim su ureene jednostavne i
druge graevine propisana obveza prijave poetka graenja
Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, graevinski dnevnik vodi glavni izvoa.
Graevinski dnevnik se vodi tijekom graenja za cijelu graevinu od dana poetka pripremnih radova do dana
zavretka graenja.
Iznimno, graevinski dnevnik se vodi i za dijelove sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju
etapnog graenja i/ili faznog graenja graevine.

16
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
O graenju pojedinanoga tehnikoga i/ili funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite graevine (most, tunel,
dionica ceste i sl.), odnosno o izvoenju pojedinih radova (izrada tehnikih i/ili funkcionalnih sklopova izvan mjesta
ugradbe, ugradnja opreme, radovi pojedinih izvoaa i sl.) izvoa moe voditi zasebni dio graevinskog dnevnika
koji je sastavni dio graevinskog dnevnika. Zasebni dio graevinskog dnevnika vodi se od dana poetka graenja
pojedinanog tehnikog i/ili funkcionalnog sklopa odnosno poetka izvoenja pojedinih radova do dana zavretka
toga graenja odnosno izvoenja radova.

U graevinski dnevnik se osim unoenja podataka u popis zasebnih dijelova GraDnev, upisuju i sljedei podaci:
1. naziv i opis pojedinanoga tehnikoga i/ili funkcionalnog sklopa odnosno radova te klasifikacijsku oznaku,
urudbeni broj i datum izdavanja graevinske dozvole u skladu s kojom se gradi,
2. podatke o izvoau
3. podatke o odgovornoj osobi koja vodi graenje (ime i prezime),
4. ime i adresa odnosno naziv i sjedite te OIB osobe koja obavlja struni nadzor te ime nadzornog inenjera
odnosno imena glavnog i drugih nadzornih inenjera,
5. datum poetka odnosno datum zavretka voenja zasebnog dijela graevinskog dnevnika.
Graevinski dnevnik vodi odgovorna osoba koja vodi graenje (izvoa).
Zasebni dio GD vodi odgovorna osoba koja vodi graenje pojedinanoga tehnikoga i/ili funkcionalnog sklopa koji je
sastavni dio cjelovite graevine odnosno osoba koja vodi pojedine radove.
Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa GD vodi glavni inenjer gradilita, a zasebne dijelove graevinskog
dnevnika vode inenjeri gradilita odnosno voditelji radova.
Graevinski dnevnik se vodi u paricama (kopijama) s jednako obiljeenim listovima formata 21,029,7 cm.
Ako se prilikom graenja graevine izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega, na prvoj stranici GD se upisuju
podaci o glavnom nadzornom inenjeru.

Osoba koja vodi graevinski dnevnik svakodnevno upisuje podatke o usklaenost i odstupanjima od uvjeta i naina
graenja, odnosno izvoenja pojedinih radova u odnosu na pretpostavke i zahtjeve iz GP,TP,IP i tehnikih propisa, a
osobito podatke o:
1. prispijeu projekata odnosno njihovih dijelova, prema kojima se gradi graevina, te o njihovim izmjenama i
dopunama,
2. prispijeu i porijeklu graevnih proizvoda i opreme koje se ugrauje s dokazima o njihovoj uporabljivosti,
3. vremenskim i drugim uvjetima bitnim za izvoenje radova,
4. predloenim odnosno poduzetim mjerama usklaenja uvjeta za izvoenje radova,
5. obavljenim pregledima i dokazima kvalitete izvedenih radova (npr. temeljne jame odnosno tla, skela, oplate,
armature, izvedba probne dionice i dr.), ugraenih proizvoda i opreme.
Obvezno upisuje u GD i podatke o iskolenju graevine i dokumentu na temelju kojeg je iskolenje provedeno, te, odmah
po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune graevinske dozvole, kao i podatke o
promjenama sudionika u gradnji i tijeka graenja odnosno izvoenja pojedinih radova.

Nadzorni inenjer
Upisom u graevinski dnevnik:
1. utvruje usklaenost iskolenja s dokumentom na temelju kojeg je iskolenje provedeno i odobrava
poetak izvoenja radova na graevini,
2. ocjenjuje usklaenost pregledanih izvedenih radova sa zahtjevima iz glavnog, tipskog i/ili izvedbenog
projekta te tehnikih propisa,
3. odreuje provedbu kontrolnih postupaka i druge podatke koji su u vezi s provedbom kontrolnih
postupaka,
4. podatke o rezultatima kontrolnih postupaka s komentarom o usklaenosti tih rezultata s rezultatima koji
se oekuju prema glavnom projektu,
5. mjere koje poduzima u skladu s lancima 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika kojima odobrava odnosno
zabranjuje nastavak radova te odobrava, odnosno odreuje nain otklanjanja utvrenih nepravilnosti.
6. odobrava nastavak radova,
7. odobrava ugradnju graevnih proizvoda i opreme ako je u skladu s posebnim propisom utvreno da su
uporabljivi.
obvezan je uzeti i pohraniti paricu svake ovjerene stranice graevinskog dnevnika odmah po ovjeri.
po zavretku graenja obvezan je predat investtoru na trajno uvanje paricu uvezanoga graevinskog dnevnika.
u sluaju da se vode zasebni dijelovi graevinskog dnevnika, daje paricu zavrenoga zasebnog dijela graevinskog
dnevnika glavnom nadzornom inenjeru radi sastavljanja graevinskog dnevnika.
Glavni nadzorni inenjer upisuje te potpisom i otiskom peata ovlatenog arhitekta odnosno ovlatenog inenjera
ovjerava upise u graevinski dnevnik koji se odnose na cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora ,
objedinjavanje graevinskog dnevnika

17
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Revident i projektant te osoba koja provodi inspekcijski ili drugi nadzor prema posebnom propisu upisuju u
graevinski dnevnik podatke o obavljenom pregledu i nalazu.
Odgovorna osoba koja vodi graenje potpisom, a nadzorni inenjer potpisom i otiskom peata ovlatenog arhitekta
odnosno ovlatenog inenjera na svakoj stranici ovjeravaju tonost upisa u graevinski dnevnik.
Upis u graevinski dnevnik ne smije se brisati, a precrtani i ispravljeni upis mora biti itljiv i ovjeren potpisima navedenih
osoba. Graevinski dnevnik mora biti uvezan tako da nije mogua zamjena sastavnih dijelova.

67. Tehniki pregled

Tehniki pregled obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s graevinskom dozvolom, odnosno
glavnim projektom za graevinu koja se moe graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta.
Investtor graevine duan je omoguit provedbu tehnikog pregleda i dat na uvid dokumentaciju
Investitor, odnosno vlasnik graevine duan je predstavniku JPT pozvanom na tehniki pregled koji nije prisustvovao tom
pregledu omoguiti pregled graevine i uvid u dokumentaciju i nakon tehnikog pregleda, radi davanja miljenja u
propisanom roku.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od 30, odnosno 15 dana od dana primitka urednog
zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obavit tehniki pregled graevine.

Na tehniki pregled pozivaju se:

- sudionici u gradnji,
- javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno graevinske dozvole utvrdila posebne uvjete,
odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog projekta i
- po potrebi neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
Na tehniki pregled graevine 4. i 5. skupine te jednostavne graevine za koje se ne izdaje lokacijska dozvola poziva se
investtor i drugi sudionici u gradnji.
Tehniki pregled se moe odrati bez sudjelovanja predstavnika sudionika u gradnji i javnopravnih tijela koji se nisu
odazvali pozivu.
Predstavnici sudionika u gradnji i JPT duni su suraivati s voditeljem postupka izdavanja uporabne dozvole koji provodi
tehniki pregled, a predstavnici sudionika u gradnji duni su voditelju postupka i predstavnicima JPT dati odgovore i
objanjenja koja od njih zatrae.
O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik u koji se obvezno unosi obrazloeno miljenje predstavnika
JPT o izgraenost graevine u skladu s graevinskom dozvolom u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje uvjeta
propisanih posebnim propisom koji je u nadlenosti javnopravnog tijela i/ili posebnim uvjetima koje je to tijelo
utvrdilo, a po potrebi i miljenja, odgovori i objanjenja sudionika u gradnji i neovisnog strunjaka s tim u vezi.
Ako predstavnik javnopravnog tijela nije prisustvovao tehnikom pregledu niti je u roku od 8 dana od dana odreenog
za obavljanje tehnikog pregleda dostavio tijelu graditeljstva miljenje, smatrat e se da je miljenje toga tijela dano
te da je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom
Ako se na tehnikom pregledu utvrdi nedostatak zbog kojeg graevina ne ispunjava jedan ili vie temeljnih zahtjeva za
graevinu, lokacijskih uvjeta ili drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom, glavnim projektom, a taj se
nedostatak moe otklonit bez izmjene i/ili dopune graevinske dozvole/glavnog projekta, odreuje se primjereni
rok za otklanjanje takvog nedostatka koji ne moe biti dui od 90 dana.
Investitor je duan obavijestiti tijelo graditeljstva o otklonjenom nedostatku radi nastavka tehnikog pregleda.

68. Pokusni rad, kad se mora predvidjeti?

Ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitvanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za graevinu
pokusnim radom, investtor je obvezan poetak pokusnog rada prijaviti tijelu graditeljstva te JPT koje je utvrdilo
posebne uvjete s tim u vezi.
investitor je duan ispitvanje povjerit osobi koja za to ispunjava uvjete.
Prijavi pokusnog rada prilae se:
1. plan i program ispitivanja temeljnih zahtjeva za graevinu u tijeku pokusnog rada
2. plan i program ispitivanja zadovoljavanja uvjeta prikljuenja graevine na energetsku infrastrukturu, ako
je sukladno posebnom propisu odreen posebnim uvjetima
3. usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije i
4. predvieni zavretak pokusnog rada.
Pokusni rad, temeljni zahtjevi koji se ispituju, vrijeme trajanja pokusnog rada i mjere osiguranja za vrijeme trajanja
pokusnog rada moraju bit predvieni i obrazloeni glavnim projektom.
Vrijeme trajanja pokusnog rada ne moe bit due od 1god.

69. Treba li izvoa prisustvovati tehnikom pregledu? to radi?

Da, kao i svi ostali sudionici u gradnji. Odgovara na pitanja predstavnika javnopravnih tijela, upravnog tijela i neovisnih
strunjaka.

18
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
70. Uporabna dozvola, za koje graevine se izdaje, to se prilae zahtjevu?
Izgraena graevina, odnosno rekonstruirana graevina moe se poeti koristiti, odnosno staviti u pogon te se moe
donijeti rjeenje za obavljanje djelatnosti u toj graevini prema posebnom zakonu, nakon to se za tu graevinu
izda uporabna dozvola.
Prethodno se ne odnosi na graevine i radove na postojeoj graevini odreene pravilnikom o jednostavnim
graevinama koje nisu namijenjene obavljanju djelatnosti ili se prema posebnim propisima ne evidentiraju u
katastru. Graevina se rabi samo sukladno njezinoj namjeni. Izdaje se za sve graevine za koje se izdaje
graevinska dozvola, za graevine za obavljanje djelatnosti i za graevine koje se moraju evidentirati u katastru.

71. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole

Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine i prilae:
1. fotokopiju graevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za graevinu koja se moe graditi ili
radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine
4. zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine
5. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim projektom
6. geodetski elaborat za evidentiranje graevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim
graevinama, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru
7. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina smjetena na graevnoj estici u skladu s
elaboratom o iskolenju, ako se radi o graevini za koju se ne izrauje geodetski projekt i
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske
uinkovitosti.
Stranka u postupku izdavanja uporabne dozvole je investitor, odnosno vlasnik graevine na iji je zahtjev pokrenut
postupak izdavanja te dozvole.

72. Izdavanje uporabne dozvole

Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju graevinske dozvole izdaje se u roku
od 8 dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da:
1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija
2. je graevina izgraena u skladu s graevinskom dozvolom, u pogledu ispunjavanja temeljnih zahtjeva za
graevinu, lokacijskih uvjeta i drugih uvjeta odreenih graevinskom dozvolom
3. je graevina prikljuena na prometnu povrinu i druge graevine i ureaje komunalne ili druge
infrastrukture odreene graevinskom dozvolom i
4. su privremene graevine izgraene u okviru pripremnih radova, oprema gradilita, neutroeni
graevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilita
dovedeno u uredno stanje.
Uporabna dozvola za graevinu izgraenu, odnosno radove izvedene na temelju glavnog projekta izdaje se u roku od 8
dana od dana obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da:
1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija
2. je graevina izgraena u skladu s glavnim projektom i
3. graevina svojom namjenom, smjetajem i vanjskim mjerama svih nadzemnih i podzemnih dijelova nije
protivna prostornom planu u vrijeme izrade glavnog projekta.

73. Privremena uporabna dozvola i uporabna dozvola za dio graevine

PRIVREMENA UPORABNA DOZVOLA
Za graevinu za koju nema konanih rezultata ispitvanja u pogledu ocjenjivanja sukladnost tj. dokazivanja kvalitete
odreenih dijelova graevine, a na tehnikom pregledu je utvreno da je graevina izgraena u skladu s
graevinskom dozvolom te da su provedeni svi kontrolni postupci u pogledu ocjenjivanja sukladnosti, odnosno
dokazivanja kvalitete odreenih dijelova graevine za sve radove tijekom graenja moe se izdati privremena
uporabna dozvola.
Privremena uporabna dozvola izdaje se na rok koji nije dui od 20 dana, a istekom tog roka prestaje vaiti, a u svrhu
nastavka njezina koritenja, rada pogona, evidentiranja u katastru te obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu
u toj graevini potrebno je ishoditi uporabnu dozvolu.

UPORABNA DOZVOLA ZA DIO GRAEVINE

Uporabna dozvola moe se na zahtjev investtora izdat prije dovretka graenja cijele graevine i za dio graevine:
1. ako je to potrebno radi nastavka i dovrenja graenja (koritenje mosta za pristup gradilitu, trafostanice
i dalekovoda za opskrbu energijom i dr.)
2. ako se odreeni dio graevine moe poeti koristiti prije dovrenja cijele graevine.
Potreba mora bit predviena glavnim projektom.

19
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

74. to radi tijelo nakon izdane uporabne dozvole?

Po novom zakonu po slubenoj dunosti alje je u katastar, a ne preputa to investitoru

75. Odravanje
Odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva
za graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s
kojima je izgraena.
Vlasnik graevine odgovoran je za njezino odravanje.
- duan je osigurati odravanje graevine tako da se tijekom njezina trajanja ouvaju temeljni zahtjevi za graevinu te
unapreivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i
kretanja u graevini.
- u sluaju oteenja graevine zbog kojeg postoji opasnost za ivot i zdravlje ljudi, okoli, prirodu, druge graevine i
stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljitu, duan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i oznaiti
graevinu opasnom do otklanjanja takvog oteenja.

76. Rekonstrukcija
Rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se utjee na
ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima
u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje
radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih
radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove.
Projekt za rekonstrukciju postojee graevine mora, dodatno sadravat:
1. podatke o utvrenom zateenom stvarnom izvedenom stanju postojee graevine,
2. dokaze da e postojei materijali i graevni proizvodi koji su ugraeni u dijelove graevine nakon rekonstrukcije
zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je graevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao
cjelina
Zateeno stvarno izvedeno stanje utvruje se oevidom na graevini, uvidom u dokumentaciju graevine, uzimanjem
i ispitvanjem uzoraka sklopova graevine, proraunima ili na drugi primjereni nain.
Dokaz o prikladnost graevine za rekonstrukciju mora sadravat:
1. opis tehnikog stanja postojeeg dijela graevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja
temeljenih zahtjeva za graevinu,
2. snimak postojeeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije.
Iznimno, snimak postojeeg stanja moe se za teko dostupne ili nedostupne dijelove postojee graevine temeljiti na
podacima iz dokumentacije graevine. Projekt za rekonstrukciju postojee graevine mora biti izraen tako da
graevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije
rekonstrukcije.

77. Etapno i fazno graenje

Etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina odreenih lokacijskom
dozvolom, a za koje se graevine izdaju posebne graevinske dozvole.
Fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom dozvolom, a za koje se
dijelove izdaju posebne graevinske dozvole.
Kolegice iz Facebook grupe navele su kao etapno/fazno graenje ove primjere:
Marina alina: Etano graenje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo unutar kojeg se gradi jedna sloena graevina
koja se sastoji od uljare, pogona za preradu voa, apartmana, spa prostora i slino. Znai, jedna graevina za koju se
izdaje lokacijska za etapno graenje i svaki od tih dijelova moe se poeti koristiti nakon izdane uporabne dozvole za
taj dio (etapu)
Ana Rubea: Fazno graenje kanalizacija je linijski objekt pa se gradi u fazama, npr. odvodnja naselja se podijeli u
vie faza i kada se svaka napravi moe samostalno funkcionirati, a sve skupa ine jedan sustav.
Ja bi za fazno graenje koristio primjer sa cestama. Znai, imate cestu, nakon nje se recimo izvodi most, opet cesta, pa
vijadukt itd. Dakle, vie objekata koji ine jednu graevinu, a za svaki dio (fazu) treba posebna graevinska dozvola.
Preporuam vam da za faznu gradnju koristite primjer koji vam bolje lei, da se ne bi desilo kakvo potpitanje.

78. Prostorni planovi

Prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan
ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog
znaaja, prostorni plan ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja.

79. Prostorni planovi, podjela, tko ih donosi?

20
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
- Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i
smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina. Donose
se na dravnoj razini, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. Donose ih upravna tjela zaduena za poslove
prostornog ureenja.

PROSTORNI PLANOVI:
1. Dravne razine
- Dravni plan prostornog razvoja
- Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
- Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja
2. Podrune (regionalne) razine
- Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba
- Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja
3. Lokalne razine
- Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine
- Generalni urbanistiki plan
- Urbanistiki plan ureenja

80. Dravni plan prostornog razvoja

Dravni plan prostornog razvoja donosi se za podruje Drave.
Dravni plan prostornog razvoja odreuje:
1. osobito vrijedno zemljite namijenjeno poljoprivredi
2. zemljite namijenjeno umi i umsko zemljite dravnog znaaja
3. koridore infrastrukture dravnog znaaja
4. zone namijenjene istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina
5. podruja posebne namjene
6. granice podruja za koje se donosi prostorni plan podruja posebnih obiljeja
7. izdvojena graevinska podruja izvan naselja za gospodarsku i javnu namjenu dravnog znaaja
8. povrine drugih namjena dravnog znaaja (zahvati koji se ne smatraju graenjem)
Dravni plan prostornog razvoja propisuje:
1. uvjete provedbe zahvata u prostoru za graevine dravnog znaaja
2. uvjete provedbe zahvata u prostoru dravnog znaaja koji se prema posebnim propisima koji ureuju
gradnju ne smatraju graenjem
3. obvezu donoenja prostornog plana podruja posebnih obiljeja ako za to postoji potreba
4. smjernice za izradu urbanistikih planova ureenja na izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja
za gospodarsku namjenu dravnog znaaja.

81. Informacijski sustav prostornog ureenja- ISPU

Za potrebe izrade, donoenja, provedbe i nadzora prostornih planova,
trajnog praenja stanja u prostoru i podruju prostornog ureenja
izrade izvjea o stanju u prostoru uspostavlja se i vodi
uspostavlja se i vodi kao interoperabilni i multiplatformni sustav u kojem se povezuju informacijski sustavi
pojedinih javnopravnih tijela koja izrauju i/ili odravaju prostorne podatke i druge podatke znaajne za
prostorno ureenje.
Informacijski sustav obuhvaa podatke o:
1. postojeem stanju i koritenju prostora, ukljuujui i podatke o nekretninama i vlasnitvu
2. prostornim planovima i prostornim planovima ija je izrada i donoenje u tijeku
3. namjeni prostora/povrina i drugim uvjetima koritenja i zatite prostora odreenih i propisanih prostornim
planovima i posebnim propisima
4. upravnim i drugim aktima nadlenih tijela koji se izdaju i koji su izdani u svrhu provedbe prostornih planova,
graenja, uporabe i uklanjanja graevina i
5. sektorskim strategijama, planovima, studijama i drugim dokumentima
Informacijski sustav uspostavlja i razvija Ministarstvo, a vodi ga i njime upravlja Zavod, zavod za prostorno ureenje
upanije, odnosno Grada Zagreba i zavod velikog grada.

21
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

1. Ovlateni korisnici
2. U DGU podloge su mogunosti ubacivanja karte iz 68, ortfoto, topografske i sl.
3. Natura 2000, zatiena podruja
4. Wms-ovi, dolje lijevo, za svaku upaniju po 4 linka za otvorit u posebnom programu
5. Planovi nove razine- uitani preko e planova
Planovi stare razine- uitani kao raster, slike

82. E- dozvola

Sadri popis svih zahtjeva, javnopravnih tijela, prostornih planova, propisa i sl.
Zahtjevi se vide na slici.

83. Graenje izvan graevinskih podruja

(1) Izvan graevinskog podruja moe se planirati izgradnja:
1. infrastrukture
2. graevina obrane

22
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
3. graevina namijenjenih poljoprivrednoj proizvodnji
4. graevina namijenjenih gospodarenju u umarstvu i lovstvu
5. podruja gospodarskog koritenja pomorskog dobra i ureenje plaa
6. istraivanje i eksploatacija mineralnih sirovina
7. asfaltnih baza, betonara i drugih graevina u funkciji obrade mineralnih sirovina unutar odreenih
eksploatacijskih polja
8. kampova, golf igralita i drugih sportsko-rekreacijskih igralita na otvorenom s prateim zgradama
9. stambenih i pomonih graevina za vlastite (osobne) potrebe na graevnim esticama od 20 ha i vie i
za potrebe seoskog turizma na graevnim esticama od 2 ha i vie
10. rekonstrukcija postojeih graevina.
(2) Istraivanje ugljikovodika i geotermalne vode moe se planirati na svim prostorima na kojima za to u prostornim
planovima ne postoje zapreke.

84. Zahvati u prostoru koji se ne smatraju graenjem

Zahvati u prostoru koji nisu graenje su svi zahvati u prostoru u kojima se nita ne gradi. Primjerice, to su objekti i
ureaji za uzgoj marikulture, trajno privezani pontoni uz rijenu ili morsku obalu, sportska letilita bez graevina.

85. Stranke u postupku izdavanja graevinske dozvole?

Stranka u postupku graevinske dozvole je investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i nositelj
drugih stvarnih prava na toj nekretnini te vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja neposredno
granii s nekretninom za koju se izdaje graevinska dozvola.
Iznimno, stranka u postupku izdavanja graevinske dozvole za graenje graevine od interesa za Republiku
Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo je investitor, te vlasnik nekretnine za koju se izdaje graevinska dozvola i
nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

86. Lokacijska informacija

U svrhu upoznavanja s namjenom prostora i uvjetima provedbe zahvata u prostoru iz prostornih planova na odreenom
zemljitu, upravno tijelo na ijem se podruju nalazi zemljite, po zahtjevu zainteresirane osobe, izdaje lokacijsku
informaciju u roku od 8 dana od dana podnoenja zahtjeva.
Lokacijska informacija se izdaje u pisanom obliku za zemljite navedeno u zahtjevu, a sadri informaciju o:
1. prostornim planovima svih razina unutar ijeg obuhvata se nalazi zemljite
2. namjeni prostora i svim drugim uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
3. podrujima u kojima je posebnim propisima propisan poseban reim koritenja prostora (kulturnim
dobrima upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i dr
4. obvezi donoenja urbanistikog plana ureenja, ako se zemljite nalazi na podruju za koje je takva
obveza propisana ovim Zakonom
5. prostornim planovima i/ili njihovim izmjenama i dopunama, ija je izrada i donoenje u tijeku
6. mjestima na kojima se moe izvriti uvid u prostorne planove i vrijeme kada se to moe uiniti.
Nije upravni akt.

87. Idejni projekt

Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrst zahvata u prostoru,
sudjeluju u projektranju, kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejno-tehniko rjeenje)
2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i
3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih
zahtjeva za graevinu.
Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravat sve podatke potrebne za izdavanje lokacijske
dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehniko
rjeenja u skladu s propisima i aktma u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se
ureuje zatita okolia i prirode.
Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u idejnom projektu,
ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na preslici katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na
ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama.
Ako je za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izrauje idejni projekt, potrebna
privremena graevina, idejni projekt sadri i tehniko rjeenje privremene graevine.

Idejni projekt izrauje projektant.

Projektant je odgovoran da je idejni projekt izraen u skladu s ZOPom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru
propisanim PP, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi meusobno usklaeni.
Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.

23
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Idejni projekt, odnosno njegovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njegovu jedinstvenost s obzirom na
zahvat u prostoru za koji je izraen (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv zahvata
u prostoru, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.).

Geodetski projekt sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu

prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se
formiranje odreuje lokacijskom dozvolom.
izrauje se kao zasebni dio idejnog projekta.
usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne
estce u katastru, iskolenje graevine i evidentranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i
elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar.
Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna izmjera i katastar nekretnina
parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi
evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih estica zgrada i drugih graevina.

88. Sadraj idejnog projekta

Opi i tehniki dio. Opi dio sadri: 1. naslovnu stranicu idejnog projekta, 2. popis svih projektanata i suradnika koji su
sudjelovali u izradi idejnog projekta i 3. sadraj mape.
Tehniki dio idejnog projekta, ovisno o vrsti i namjeni zahvata u prostoru, sadri:
1. jedinstveni opis zahvata u prostoru koji sadri tekstualni opis i grafiki prikaz zahvata u prostoru,
2. tehniki opis zahvata u prostoru kojim se odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja
temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu,
3. podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova, ako je potrebno,
4. geodetski projekt, ako je potreban,
5. tehniko rjeenje privremene graevine, koje sadri tekstualni i grafiki dio, ako je potrebno za provedbu
zahvata u prostoru.

89. Lokacijski uvjeti

Lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju
prostornog plana i posebnih propisa odreuju lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom.
Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrst zahvata u prostoru i vrst radova, odreuju sljedei lokacijski uvjet:
1. vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.)
2. lokacija zahvata u prostoru
3. namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan,
poslovni prostor, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
4. veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te broj i vrsta etaa)
5. uvjeti za oblikovanje graevine
6. oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
7. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
8. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina
9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
10. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, graevine na prometnu povrinu i drugu infrastrukturu
11. mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu odreene u skladu s PP
12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru
13. dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog graenja i/ili dijelovi
graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog graenja graevine
14. posebni uvjeti
15. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena
graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).
Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi graevina, ovisno o vrsti graevine, odreuje se kao trasa, koridor,
odnosno povrina katastarskih estica i/ili njezinih dijelova odreen na odgovarajui nain.

90. Lokacijska dozvola, za to se izdaje, to se prilae zahtjevu?

Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i propisa donesenih na
temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. Upravni akt je akt koji
podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu.
Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu
ovoga Zakona izdaje se graevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatrai investitor i ako lokacijska
dozvola nije prestala vaiti. Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt.
*Lokacijska dozvola se izdaje za:

24
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih
radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama
2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina
3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem
4. etapno i/ili fazno graenje graevine
5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinsko-pravne odnose ili za koje
je potrebno provesti postupak izvlatenja.
*Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole (LD)
Postupak izdavanja LD pokree se na zahtjev zainteresirane stranke kada se prilae:
1. tri primjerka idejnog projekta
2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom
3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvreni u roku
propisanom ovim Zakonom
4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim
propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku
mreu i
5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima.

91. Vaenje lokacijske dozvole

Lokacijska dozvola prestaje vait ako se u roku od 2 godine od dana pravomonost lokacijske dozvole ne:
1. podnese zahtjev za davanje koncesije
2. podnese zahtjev za donoenje rjeenja o izvlatenju
3. podnese prijedlog za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH
4. podnese zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, odnosno
5. pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za graenje.
Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva ili investtora jednom za jo 2 godine ako se
nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s ZOPom i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana.
Rok ne tee za vrijeme trajanja:
o postupka davanja koncesije,
o izvlatenja,
o izdavanja graevinske dozvole,
o odluivanja o prijedlogu za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH
o tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za graenje
Prestaje tei donoenjem:
rjeenja o izvlatenju,
izdavanjem graevinske dozvole,
odbijanjem prijedloga za donoenje spomenute odluke o slunosti ili pravu graenja,
provedbom zahvata u prostoru.
Ako se za graenje graevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje vie graevinskih dozvola, rok prestaje
tei izdavanjem prve graevinske dozvole.

92. Je li pravni interes i je li obvezno vlasnitvo graevne estice, bitno za izdavanje lokacijske dozvole ili
za poetak graenja?
Nije. Postojanje pravnog interesa nije propisano kao obvezni uvjet za izdavanje lokacijske dozvole, pa se postojanje istog
u naelu ne ispituje prilikom njenog izdavanja. Vlasnitvo graevne estice nije nuno niti za izdavanje lokacijske
dozvole niti za poetak graenja, ali prije poetka graenja graevna estica mora biti formirana (evidentirana u
katastru).

93. Rudarska postrojenja, kakav je postupak za njih?

Za graenje takvih objekata potrebno prvo ishoditi lokacijsku dozvolu, te e ona posluiti tijelima koja izdaju
posebnu dozvolu prema posebnim propisima kojima se ureuje graenje takvih objekata

94. Jednostavne graevine i radovi

Ovo pitanje nisam nadopunio jer je preopseno (10 stranica). Preporuam vam da ga sami proitate: PRAVILNIK O
JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAEVINAMA I RADOVIMA, NN 79/14
Jednostavne i druge graevine te radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez graevinske dozvole u skladu s
glavnim projektom i bez glavnog projekta, graevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja te se propisuje
obveza prijave poetka graenja i struni nadzor graenja tih graevina, odnosno izvoenja radova.
U projektiranju i graenju graevina te izvoenju radova iz stavka 1. ovoga lanka investitor, projektant i izvoa duni
su pridravati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo graenje te se iste ne smiju projektirati,
graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom.

25
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

(1) Glavni projekti iz lanaka 4. i 5. ovoga Pravilnika za graenje graevina za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje
uporabna dozvola (graevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili graevine koje se prema posebnim propisima
evidentiraju u katastru), osim projekta iz lanka 5. podstavka 5. ovoga Pravilnika, moraju sadravati potvrde
javnopravnih tijela propisane posebnim propisima.
(2) Na izdavanje potvrda iz stavka 1. ovoga lanka i na utvrivanje posebnih uvjeta koje prethodi izdavanju tih potvrda,
na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o gradnji kojima je ureeno utvrivanje posebnih uvjeta i
izdavanje potvrda glavnog projekta za graenje graevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola.
(3) Investitor je duan prijaviti poetak graenja graevina iz lanka 4. ovoga Pravilnika i izvoenja radova iz lanka
5. ovoga Pravilnika sukladno Zakonu o gradnji.
(4) Struni nadzor graenja provodi se nad graenjem, graevina iz lanka 4. ovoga Pravilnika i nad izvoenjem
radova iz lanka 5. Ovoga Pravilnika, za koje se prema Zakonu o gradnji izdaje uporabna dozvola (graevine
namijenjene obavljanju djelatnosti ili graevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u katastru).
Graevine bez GD: Pomona graevina koja se gradi na g.estici i za potrebe glavne zgrade(cisterna, septika jama,
nadstrenica do 15m2), ograda do visine 2,2m, potporni zid visine do 1m, pjeaka staza, privremene graevine za
potrebe gradilita (osim betonare, asfaltne baze, dalekovoda, transformatora), grobnica, graevine za stoku, kiosk,
nadstrenica na stanici, pano do 12m2, komunalna oprema (klupa, ko za smee,)
Radovi bez GD: radovi odravanja i hitnih popravaka, ugraivanje sustava grijanja/hlaenja do 30 kW, zamjena
prozora i vrata, ureenje g.estice, radovi na prikljuku na infrastrukturu, radovi na omoguavanju pristupanosti
osobama smanjene pokretljivosti. Graevine po GP: Pomona graevina koja se gradi na g.estici i za potrebe
glavne zgrade(pomona zgrada jedne etae do 50m2, podzemni spremnik goriva, bazen povrine do 100m2, sunani
kolektori i fotonaponski paneli), igralita, ograda via od 2,2m, potporni zid vii od 1m, pjeaki most do 3m
raspona, graevina za sigurnost prometa (signalizacija). Radovi po GP: radovi kojima se poboljava ispunjavanje
temeljnih zahtjeva, radovi kojima se mijenja namjena prostora, radovi odravanja kojima se utjee na temeljne
zahtjeve, izvoenje krovnih kuica, zavravanje nezavrene zgrade, zamjena dijelova vanjskog omotaa ili koji su dio
tehnikog sustava zgrade.

95. Jednostavne graevine- kada se izdaje uporabna dozvola

Graevine namijenjene obavljanju djelatnosti ili graevine koje se prema posebnim propisima evidentiraju u
katastru

96. Geodetski projekt

Geodetski projekt je skup javnih isprava, geodetsko-tehnike dokumentacije i izvjea o izvedenim geodetskim
poslovima.
Geodetski projekt izrauje ovlatena osoba za obavljanje geodetskih djelatnosti.
Geodetskim projektom se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi ako je to potrebno, formira se graevna
estca u katastru, ije se formiranje odreuje lokacijskom ili graevinskom dozvolom, te se provodi iskolenje i
evidentranje graevine u katastru.
Geodetski projekt se moe upotrebljavati za potrebe i u svrhu za koju je izraen kada je potvren od strane katastarskog
ureda.
Temeljem podataka iz geodetskog projekta te ostalih prikupljenih podataka u okviru snimanja izvedenog stanja zgrada i
drugih graevina ovlateni inenjer geodezije izrauje izjavu da je zgrada ili druga graevina izgraena u skladu s
geodetskim projektom.

SADRAJ I OBLIK GEODETSKOG PROJEKTA

Geodetski projekt se izrauje kao sastavni dio:
1. idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreuje formiranje graevne estice ili smjetaj jedne ili vie
graevina na graevnoj estici.
2. glavnog projekta za graevinsku dozvolu za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje
lokacijska dozvola, a kojom se odreuje formiranje graevne estice i/ili smjetaj jedne ili vie graevina na
graevnoj estici.
Ako je geodetski projekt sastavni dio glavnog projekta za izdavanje graevinske dozvole za graenje graevine za koju je
izdana lokacijska dozvola na temelju starog Zakona, geodetski projekt ne sadri dio potreban za formiranje graevne
estice ako je za formiranje iste izraen parcelacijski elaborat u skladu s lokacijskom dozvolom ili ako je graevna
estica formirana u katastru.
Na geodetskoj situaciji graevine prikazuje se oblik graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom
odnosno graevinskom dozvolom i susjednih katastarskih estica koje neposredno granie s graevnom esticom
koja je predmet geodetskog projekta, te smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici. Grafika osnova za
izradu geodetske situacije graevine je slubena digitalna ortofoto karta.
Oblik graevne estce i smjetaj jedne ili vie graevina odreen je koordinatama lomnih toaka koje odreuju
granice graevne estice. Oblik graevne estice i smjetaj jedne ili vie graevina prikazuje se crvenom linijom.

26
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
ISKOLENJE GRAEVINE
Iskolenje graevine obavlja se na temelju podataka o koordinatama lomnih toaka granica jedne ili vie graevina
iskazanih u geodetskom projektu.

IZJAVA OVLATENOG INENJERA GEODEZIJE

Izjavom se izjavljuje da je graevina izgraena u skladu s geodetskim projektom.
Za sluajeve kada izvedena graevina odstupa vie od 0,30 metara u pogledu ukupnih pojedinih vanjskih mjera
graevine, osim u pogledu odstupanja od obveznog graevinskog pravca i najmanje udaljenosti od mee ovlateni
inenjer geodezije ne izrauje izjavu.

PREGLED I POTVRIVANJE GEODETSKOG PROJEKTA

Geodetski projekt pregledava se i potvruje od strane katastarskog ureda prije podnoenja zahtjeva za izdavanje
lokacijske odnosno graevinske dozvole.
Zahtjev za pregledavanje i potvrivanje geodetskog projekta podnosi ovlatena osoba koja ga je i izradila.
Na zahtjevu za pregled i potvrivanje geodetskog projekta navodi se i svrha njegove izrade.
Katastarski ured je duan u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva za pregledavanje i potvrivanje geodetskog
projekta isti pregledati i potvrditi, odnosno dati pisane primjedbe na njega i zakljukom odrediti rok za uklanjanje
utvrenih nedostataka.
Geodetski projekt se potvruje izdavanjem potvrde koja se prilae istom.

97. Da li je sastavni dio glavnog projekta za graenje graevine koja se prema Pravilniku o
jednostavnim i drugim graevinama i radovima gradi na temelju GP i geodetski projekt?
Geodetski projekt nije sastavni dio glavnog projekta za graenje graevine koja se prema Pravilniku o jednostavnim i
drugim graevinama i radovima gradi na temelju glavnog projekta. To stoga jer je odredbom lanka 70. stavka 1.
ZOG-a propisano da je geodetski projekt sastavni dio glavnog projekta za graevinsku dozvolu za graenje
graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola. Dakle, nije sastavni dio glavnog
projekta koji nije za graevinsku dozvolu. Osim toga prema odredbama lanka 10. Pravilnika o geodetskom projektu
geodetski projekt se izrauje kao sastavni dio glavnog projekta za graevinsku dozvolu ili kao sastavni dio idejnog
projekta za lokacijsku dozvolu.

98. Kad treba biti oformljena graevna estica?

Prije prijave gradilita.

99. Kada je potrebno definiranje graevne estice a kada obuhvata u prostoru?

Graevna estice odnosno graevne estice se odreuju za graevine kada je potrebno osigurati jednoznano
koritenje prostora.
Zahvat u prostoru za koje se odreuje obuhvat zahvata u prostoru su:
1. eksploatacijsko polje, rudarski objekti i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih radova,
skladitenja ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama ukljuivi i pristupne
puteve izvan obuhvata zahvata u prostoru koji se koriste iskljuivo u tu svrhu,
2. zahvati u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem,
3. cjevovodi i kabeli razliitih namjena,
4. iare i sline graevine,
5. dalekovodi, vjetroparkovi,
6. nove vojne lokacije i vojne graevine, osim graevina iz stavka 1. ovoga lanka,
7. druge sline graevine za koje nije potrebno osigurati jednoznano koritenje prostora.
Za ceste, eljeznike pruge i sline graevine, u lokacijskoj dozvoli odreuje se obuhvat zahvata u prostoru
odreivanjem koridora, a graevna estica formira se parcelacijskim elaboratom u skladu s lokacijskom dozvolom.
Sastavni dio situacije je i popis vlasnika nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelja drugih stvarnih prava
na toj nekretnini. Ako zahvat u prostoru granii s deset ili manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika i
nositelja drugih stvarnih prava na tim nekretninama koje neposredno granie s nekretninom za koju se izdaje
lokacijska dozvola, ako su isti stranke u postupku.

100. Mogu li graditi na graevnoj estici koja nema izlaz na javnu povrinu?
Ovisno o nainu na koje je to pitanje ureeno graevinskom dozvolom. Naime, graevinskom dozvolom moe se
odrediti obveza prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade izravno na javnu povrinu ili posredno na javnu
povrinu putem slunosti prolaza i/ili provoza odnosno preko zemljita u vlasnitvu investitora.

101. Komunalni doprinos

Komunalni doprinosi su novana javna davanja koja se plaaju za graenje i koritenje objekata i ureaja komunalne

27
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

infrastrukture
- Komunalni doprinos je prihod jedinice lokalne samouprave
- Komunalni doprinos plaa vlasnik graevne estice na kojoj se gradi graevina, odnosno investitor
- Plaanjem komunalnog doprinosa vlasnik graevne cestice, odnosno investitor sudjeluje u podmirenju
trokova izgradnje objekata i ureenja komunalne infrastrukture

102. to je norma?
Norma ili standard je pisani dokument koji sadri niz precizno i saeto danih definicija, tehnikih specifikacija,
kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave.
Norma ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi
norme nisu obavezne ali se zakonom i tehnikim propisima moe odrediti obavezno potivanje pojedinih normi.
Izrauje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN).
- Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja
sadri pravila, upute ili
obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj ureenosti u odreenim okolnostima.
- Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
- Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.

103. to sve znate o hrvatskim normama?

Donosi ih hrvatski zavod za norme. Imaju oznaku HRN.

104. Rad inozemnih izvoaa u hrvatskoj

Imaju pravo raditi one graevine za koje imaju ovlatenje u svojoj matinoj dravi.

105. Tehniki propis

Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno
odreuju temeljni zahtjevi za graevinu (bivi bitni), tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi
tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u
Narodnim novinama. OBAVEZNI SU.
Primjeri tehnikih propisa: o graevnim proizvodima, za betonske, zidane, eline, aluminijske, drvene, spregnute
konstrukcije od elika i betona, za dimnjake u graevinama, o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama.

106. Upravni akt

Upravni akt znai da postoje stranke u postupku, uz mogunost uvida i mogunost albe. Upravni akt je akt koji
podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu.
Graevinska dozvola, lokacijska dozvola, vodopravni uvjeti i vodopravna dozvola su upravni akti.

107. Ugovor o graenju

Dio obavezne dokumentacije na gradilitu
Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva
fizikog ili umnog rada i sl., a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Ugovorom o graenju izvoa se
obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili
na takvom zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se
obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu.
Ugovor o graenju mora biti sklopljen u pisanom obliku.
Izvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine, kakvoe i sukladnosti ugraenih
proizvoda.
Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvoa mora imati pisanu suglasnost naruitelja.
Cijena radova moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cijelu
graevinu (ukupno ugovorena cijena)

108. Naini osiguranja naplate izvedenih radova

Mogui naini obrauna: po stvarno izvedenim koliinama, po fazama, paualno, fiksni mjeseni iznosi. Ili se misli na
naine naplate koji se definiraju ugovorom o gradnji pa bi u tom sluaju odgovor bio bankovne garancije. (nisam
siguran na to se misli pod pitanjem pa nisam siguran niti u odgovor).

109. Izjava o svojstvima

28
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Proizvoa izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji odreene za ocjenjivanje i
provjeru stalnosti svojstava ako je utvrdio da je sukladnost dokazana.

110. Zadae arhitektonske struke

Zadae arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata su:
osiguravanje cjelovitosti i meusobne usklaenosti svih projekata za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,
izrada arhitektonskih projekata za zgrade te projekata instalacije vodovoda i kanalizacije u zgradama,
izrada trokovnika projektiranih radova u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje,
izrada projekata krajobraznog ureenja za sve graevine,
izrada arhitektonskog snimka izvedenog stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,
utvrivanje ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture, s izradom
dokaza o ispunjavanju bitnih zahtjeva u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za projektiranje,
izrada dijelova projekta uklanjanja za sve graevine, u okviru zadaa za koje je arhitektonska struka ovlatena za
projektiranje,
izrada snimka postojeeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture,
nostrifikacija arhitektonskih projekata.

111. Graevine prije 1968.

Smatra se da sve to je izgraeno do 1968. da je legalno izgraeno. Tad je napravljen prvi ortofoto snimak.

112. U kojem roku, raunajui od dana podnoenja podneska, nadleni odjel za gradnju i prostorno
ureenje izdaje Uporabnu dozvolu za graevine izgraene do 15.veljae 1968 godine?
U roku od ezdeset dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.

113. Uvid u spis predmeta

Ako se graevinska dozvola izdaje za graenje graevine koja neposredno granii s 10 nekretnina, stranke se radi
uvida u spis predmeta pozivaju javnim pozivom koji se objavljuje na oglasnoj ploi tijela graditeljstva i na njegovim
mrenim stranicama i na nekretnini za koju se izdaje graevinska dozvola.
Ako se graevinska dozvola izdaje za graenje graevine koja neposredno granii s <10, poziv za uvid u spis predmeta
dostavlja se strankama osobnom dostavom.
Stranki koja se odazvala pozivu za uvid u spis tijelo graditeljstva moe na njezin zahtjev odrediti rok od najvie 8 dana u
kojemu je stranka duna izjasniti se o namjeravanom graenju pisanim putem.
Ako se stranka ne izjasni u roku, smatra se da joj je pruena mogunost uvida u spis predmeta i da nema primjedbi.
Isto se odnosi i u sluaju izdavanja lokacijske dozvole.

114. Pravo slunosti

Slunost je ogranieno stvarno pravo na neijoj stvari koje ovlauje svojega nositelja da se na odreeni nain slui tom
stvari (posluna stvar) ma ija ona bila, a njezin svagdanji vlasnik je duan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje
neto proputati. Kako je nositelj prava slunosti ovlaten sluiti se poslunom stvari, odreuje se kod osnivanja
prava slunosti. Ako se slunost osniva na temelju pravnoga posla, odreuje to svojom voljom ili u sporazumu sa
stjecateljem onaj ija je posluna stvar, ako se osniva na temelju odluke suda ili drugoga tijela vlasti, odreuje se to
tom odlukom, inae to odreuje zakon.

115. Rjeenje o uvjetima graenja

Prema starom zakonu, za kue do 400m2 i gospodarske do 600m2.

116. Suglasnost za obavljanje djelatnosti graditeljstva i koji su iznosi ugovorenih radova za koju
kategoriju
Nije vie na snazi.
Izvoa moe zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti
graenja (u daljnjem tekstu: suglasnost), osim ako ovim Zakonom nije propisano drukije.
Suglasnost za graenje graevina razvrstane u skupine A, B, C, D, E, F i G, odnosno za izvoenje radova razvrstane u
skupine H i izdaje Ministarstvo.
Ministarstvo vodi registar izdanih suglasnosti.
Izvoa ispunjava uvjete strune osposobljenosti i broja zaposlenika za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja
odreene skupine graevina i za izvoenje radova na tim graevinama ako zapoljava:
za skupinu A graevine javne namjene ija je ugovorena vrijednost vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 300
zaposlenika, od kojih
najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 1. ovoga Zakona,

29
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

za skupinu B graevine koje nisu javne namjene ija je ugovorena vrijednost vea od 7.000.000,00 eura, najmanje
200 zaposlenika, od
kojih najmanje 10 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 2. ovoga Zakona,
za skupinu C graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 7.000.000,00 eura, najmanje 120 zaposlenika, od
kojih najmanje 3
zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu D graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 6.000.000,00 eura, najmanje 80 zaposlenika, od
kojih najmanje 2 zaposlenika ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu E graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 5.000.000,00 eura, najmanje 60 zaposlenika, od kojih
najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu F graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 3.000.000,00 eura, najmanje 30 zaposlenika, od kojih
najmanje 1 zaposlenik
ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona,
za skupinu G graevine ija ugovorena vrijednost nije vea od 1.500.000,00 eura, najmanje 15 zaposlenika, od kojih
najmanje 1 zaposlenik ispunjava uvjete za inenjera gradilita iz lanka 48. stavka 3. ovoga Zakona.

117. Zatieno obalno podruje

Zatieno obalno podruje mora (ZOP) (ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 ZOP) je podruje od
posebnog interesa za Dravu. ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne samouprave. Planiranje i koritenje
prostora ZOP-a se radi zatite, ostvarenja ciljeva odrivog, svrhovitog i gospodarski uinkovitog razvoja provodi uz
ogranienja u pojasu kopna i otoka u irini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne
crte (prostor ogranienja). Granice i podruje prostora ogranienja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK)
dopunjenoj ortofotokartama.
Planiranjem u ZOP-u se mora:
1. ouvati i sanirati ugroena podruja obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu
2. odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te zatititi resurse pitke vode
3. osigurati slobodan pristup obali, te javni interes u koritenju
4. ouvati nenaseljene otoke i otoie i bez formiranja graevinskih podruja
5. uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika
6. ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih gra. podruja, izvan uma
7. sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i
sportsko-rekreacijskom namjenom.
Odreivanje graevinskih podruja u prostoru ogranienja se odreuje tako da se moe proiriti za najvie 20%
povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% povrine toga graevinskog podruja. Iznimno,
izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja koji se nalaze u pojasu 100m od obalne crte ne mogu se proiriti niti
se mogu odrediti takvi novi dijelovi.
Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se planirati samo izvan pojasa od
1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita,
luke i sl.). Iznimno, ako se graevinsko podruje nalazi izvan prostora ogranienja s vie od 1/2 svoje povrine,na
planiranje i ureenje tog dijela se ne moraju se primijeniti odredbe navedene na poetku.

STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13

Strategija je temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog
ureenja u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogunostima, izraenim
u temeljnim dravnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih
propisa, sukladno naelima prostornog ureenja, odreuje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka
usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru
Sadraj Strategije:
1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te okolinih uvjeta
2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u
funkciji zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia
3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj
naselja, infrastrukture i zatitu krajobraza i kulturnih dobara
4. mjere zatite okolia odreene u skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske.

Ogranienja zahvata u prostoru ZOP-a U ZOP-u se ne moe planirati, niti se moe izdavati lokacijska dozvola ili
rjeenje o uvjetima graenja za graevine namijenjene za:
istraivanje i iskoritavanje mineralnih sirovina ,osim
istraivanje i iskoritavanje morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralne i

30
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
geotermalne vode te na iskoritavanje tehniko-graevnog kamena u svrhu graenja na otocima povrine do 5.0 ha i
godinje proizvodnje do 5.000 m3 i arhitektonsko-graevnog kamena u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti na
otoku Brau ),
iskoritavanje snage vjetra za elektrinu energiju,
skladitenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,
uzgoj plave ribe,
vlastite gospodarske potrebe (spremite za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) osim graevina za vlastite
gospodarske potrebe graevinske (bruto) povrine do 30 m i na poljoprivrednom zemljitu povrine vee od 1.000
m, ako se nalazi na podruju otoka izvan 1.000 m od obalne crte graevina za potrebe prijavljenog obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva i pruanje ugostiteljskih i turistikih usluga u seljakom domainstvu,obrta ili pravne
osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede ako se nalazi na zemljitu povrine od najmanje 3 ha i udaljenoj od
obalne crte najmanje 100 m, odnosno 50m na otocima, te koja ima prizemlje do 400m2 gra. brutto povrine i
najvee visine do 5m, i/ili potpuno ukopan podrum so 1000m2),
privez i luke nautikog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan graevinskog podruja,
sidrenje, ako smjetaj sidrita nije objavljen u slubenim pomorskim publikacijama.

118. Postupak izrade i donoenja dokumenata prostornog ureenja

1. Odluka o izradi prostornog plana predstavniko tijelo jedinice lokalne i podrune samouprave
2. Zahtjevi za izradu prostornog plana nositelj izrade dostavlja odluku tijelima i osobama odreenim posebnim
propisima da mu dostave zahtjeve
3. Pribavljanje strunih rjeenja javni natjeaj ili vie varijantnih strunih rjeenja Sudjelovanje u izradi prostornog
plana obavjetavanje javnosti o izradi plana
4. Prethodna rasprava - u svrhu pribavljanja miljenja, smjernica i preporuka te usuglaavanja interesa,u tijeku izrade
nacrta prijedloga prostornog plana, sudjeluju nadlena tijela, nositelj izrade i osobe/tijela koje davaju zahtjeve
5. Nacrt i prijedlog prostornog plana - nositelj izrade priprema izvjee o prethodnoj raspravi te ga s nacrtom prijedloga
prostornog plana dostavlja izvrnom tijelu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, koje utvruje prijedlog
prostornog plana za javnu raspravu sadri tekstalni, grafiki dio i saetak za javnost 6. Javna rasprava - oitovanja,
miljenja, prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana - objava 8 dana prije poetka, sadri podatke o javnom
uvidu - javni uvid 8-15 dana - javno izlaganje nositelj izrade
7. Izvjee o javnoj raspravi odgovorni voditelj obrauje sve prijedloge i primjedbe i s nositeljem izrade priprema
izvjee Ponovna javna rasprava - Ako se prijedlog prostornog plana tako promijeni, da nova rjeenja nisu u skladu s
programskim polazitima iz odluke o izradi prostornog plana ili kada se promjeni granica graevinskog podruja ili kada
se promjenom utjee na vlasnike odnose, provodi se ponovna javna rasprava. Ponovna javna rasprava moe se
provoditi najvie dva puta, nakon ega se donosi nova odluka o izradi prostornog plana i provodi novi postupak izrade.
8. Izrada konanog prijedloga prostornog plana i miljenja nadlenih tjela - struni izraiva u suradnji snositeljem
izrade izrauje nacrt konanog prijedloga prostornog plana i dostavlja ga tijelima i osobama odreenim posebnim
propisima radi davanja miljenja o potivanju zahtjeva
9. Konani prijedlog prostornog plana - nacrt konanog prijedloga prostornog plana, izvjee o javnoj raspravi i
miljenja upan, gradonaelnik odnodno naelnik opine razmatra i utvruje konani prijedlog prostornog plana.
10. Obavijest sudionicima javne rasprave i vlasnicima nekretnina
11. Suglasnost Ministarstva
12. Suglasnost upana na prostorne planove lokalne razine
13. Donoenje dokumenata prostornog ureenja

31
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

TEHNIKA REGULATIVA

119. to ureuje zakon o graevnim proizvodima?

Zakonom se ureuje ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava graevnih proizvoda, radnje koje pri tom provode
proizvoai graevnih proizvoda te odobrena tijela, dokumenti ocjenjivanja i provjere svojstava graevnih
proizvoda, zahtjevi za prijavljena i odobrena tijela, postupak prijave, obveze prijavljenih i odobrenih tijela i druga
pitanja bitna za stavljanje na trite ili stavljanje na raspolaganje na trite graevnih proizvoda. Zakon ureuje
primjenu uredbe 305/2011 i usklaeno i neusklaeno podruje.

120. Graevni proizvod, sklop

Graevni proizvod - svaki proizvod ili sklop proizveden i stavljen na trite radi trajne ugradnje u graevinu ili njezine
dijelove, ija svojstva imaju uinak na svojstva graevine s obzirom na temeljne zahtjeve za graevinu.
Sklop znai graevni proizvod koji je na trite stavio pojedini proizvoa kao skupinu od najmanje dvije zasebne
komponente koje je potrebno postaviti zajedno kako bi se ugradile u graevinu.

121. Da li je oplata graevni proizvod? A skela?

Ne za oboje, jer se ne ugrauje trajno u graevinu i nema utjecaj na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu.

122. Koje zahtjeve moraju ispunjavati graevni proizvod

Zahtjeve definirane u tehnikoj specifikaciji. Njegova svojstva moraju imati uinak na ispunjavanje svojstava graevine s
obzirom na temeljne zahtjeve za graevinu.

123. Kako se oznaava proizvod? Zato od kad smo u EU nije samo CE?
Oznakom sukladnosti CE ili C ovisno da li je u usklaenom ili neusklaenom podruju. Zato to su C proizvodi
pokriveni neusklaenim normama.

124. to sve graevni proizvod mora imati?

Mora imati izjavu o svojstvima, oznaku (C ili CE) i tehnike upute.

125. Preuzimanje proizvoda na gradilitu

Prije preuzimanja, osoba na gradilitu mora provjeriti da li proizvod ima oznaku o sukladnosti, tehniku specifikaciju i
uputu o koritenju.

126. Uporabljivost graevinskog proizvoda

Graevni prozvod je uporabljiv ako su njegova tehnika svojstva sukladna tehnikoj specifikaciji, a dokazuje se
ispravom o sukladnosti i oznakom sukladnosti.
Iznimno uporabljivost graevnog proizvoda proizvedenog ili izraenog na gradilitu za potrebe tog gradilita dokazuje
se u skladu s glavnim
projektom ili izvedbenim projektom graevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOG-a ili tehnikim propisom.
Graevni proizvod mora biti oznaen oznakom o sukladnosti i uz njega mora biti dostavljena izjava o svojstvima i
tehnika uputa. U protivnom ga se ne smije ugraivati.

127. ime se dokazuju svojstva proizvoda koji je proizveden na gradilitu?

Uporabljivost graevnog proizvoda proizvedenog ili izraenog na gradilitu za potrebe tog gradilita dokazuje se u
skladu s glavnim projektom ili izvedbenim projektom graevine, ZOG i propisima donesenim na temelju ZOG-a ili
tehnikim propisom

128. Razlike novi stari zakon o graevnim proizvodima

Stari zakon ne obuhvaa primjenu uredbe 305/2011, ne obuhvaa podjelu na usklaeno i neusklaeno podruje, uvode
se temeljni zahtjevi za graevinu umjesto bitnih, dodan je 7. bitni zahtjev, uvodi se pojam ocjenjivanja i provjere
stalnosti svojstava, uvodi se izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava, ukida se sustav 2 ocjenjivanja i
provjere stalnosti svojstava.

129. Usklaeno i neusklaeno podruje

Zakon o graevnim proizvodima i primjena uredbe 305/2011 definiraju usklaeno i neusklaeno podruje. Graevni
proizvodi su s obzirom na zadovoljavanje zahtjeva podijeljeni na ta dva podruja.

32
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Usklaeno podruje, tj. u dio u kojem se na graevne proizvode primjenjuju pravila ureena Uredbom (EU) br.
305/2011 i u kojem se graevni proizvodi (u pravilu) oznaavaju CE oznakom, i svojstva g.p. u odnosu na bitne
znaajke su usklaena sa EU TEHNIKOM SPECIFIKACIJOM. Oznaka "CE" za graevne proizvode koji su usklaeni EU
tehnikom specifikacijom. To su graevni proizvodi na koje se odnosi Uredba (EU) br. 305/2011.
Neusklaeno podruje, tj. u dio u kojem se na graevne proizvode primjenjuju nacionalna pravila i u kojem se graevni
proizvodi ne oznaavaju CE oznakom. Svojstva g.p. u odnosu na bitne znaajke su usklaena sa HR TEHNIKOM
SPECIFIKACIJOM (koja nije usklaena sa EU tehnikom specifikacijom). Oznaka "C" za graevne proizvode koji su
usklaeni sa HR tehnikom specifikacijom. To su graevni proizvodi na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011.

130. Usklaena EU specifikacija i HR tehnika specifikacija je:

USKLAENA EU SPECIFIKACIJA je:
1. usklaena europska norma
2. priznata nacionalna norma
3. europska tehnika ocjena (EAT)

HR TEHNIKA SPECIFIKACIJA je:

1. tehniki propisi
2. hrvatska norma na koju upuuju tehniki propisi
3. hrvatska tehnika ocjena (donesena na temelju hrvatskog dokumenta za ocjenjivanje)

131. Tehnika specifikacija, usklaena i neusklaena tehnika specifikacija

Tehnika specifikacija je dokument u kojem se propisuju zahtjevi koje treba zadovoljiti neki proizvod, proces ili usluga.
Ako je potrebno, tehnika specifikacija mora naznaiti postupke pomou kojih se moe odrediti jesu li ispunjeni dani
zahtjevi ili ne. Tehnika specifikacija moe biti norma, dio norme ili poseban dokument neovisan o normi.
Usklaena tehnika specifikacija je usklaena europska norma, priznata nacionalna norma ili europska tehnika
ocjena. Odnosi se na usklaeno podruje.
Neusklaena tehnika specifikacija je tehniki propis, hrvatska norma na koju upuuje tehniki propis ili hrvatska
tehnika ocjena. Odnosi se na neusklaeno podruje.

132. Sve o uredbi 305/2011

Ovom Uredbom utvruju se:
1. sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p.
2. radnje koje u okviru ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p. provode proizvoai i pravne osobe u
svojstvu prijavljenih tijela
3. dokumenti ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava g.p.
4. zahtjevi za prijavljena tijela
5. postupke prijave
6. obveze prijavljenih tijela
7. zahtjevi za imenovanje tijela za tehniko ocjenjivanje
8. i ostala pitanja potrebna za usklaivanje g.p. s Uredbom
Stupa na snagu 01.07.2013., obvezna za sve drave lanice EU.
Utvruje uvjete za stavljanje ili stavljanje na raspolaganje na trite g.p., donoenjem usklaenih pravila iskazivanja
svojstava g.p. U odnosu na njihove bitne znaajke i uporabu Ukida Direktivu vijea 89/106EEZ "CE" oznaka na tim
proizvodima
Kada je g.p. obuhvaen usklaenom normom (hEN) ili je sukladan EU tehnikom ocjenom koja je za njega izdana,
proizvoa izrauje izjavu o svojstvima za stavljanje proizvoda na trite, te mora na njih postaviti "CE" oznaku.
Svrha uredbe je uklanjanje tehnikih prepreka trgovini g.p.-a unutar EU ekonomskog podruja, a postie se:
1) sustavom usklaenih tehnikih specifikacija
2) dogovorenim sustavim ocjenjivanja za svaku skupinu graevnih proizvoda
3) prijavljena tijela
4) "CE" oznaavanje proizvoda
Prilozi Uredbe 305/2011
PRILOG 1 - temeljni zahtjevi za graevine
PRILOG 2 - postupak donoenja EU dokumenata za ocjenjivanje (zahtjev za EU tehniku ocjenu)
PRILOG 3 - izjava o svojstvima (pranca kako izgleda, to sadri)
PRILOG 4 - podruja proizvoda i zahtjevi za TAB-ove (oni izdaju EU tehniku ocjenu)
- Tehnical Assessment Body Tijelo za tehniko ocjenjivanje
PRILOG 5 - ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava (1+, 1. 2+, 3, 4)

33
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

133. C i CE oznake
Oznaavanje graevnog proizvoda
-uporaba oznake CE (proizvodi za EEA, usklaeno podruje) i uporaba oznake C, (nacionalna oznaka RH,
neusklaeno podruje) Oznakom sukladnosti smije se oznaiti samo graevni proizvod za koji je izdana izjava o
sukladnosti.
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom usklaenom europskom
specifikacijom oznaava se oznakom sukladnosti: CE.
Graevni proizvod za koji se izjavom o sukladnosti potvruje sukladnost s odgovarajuom domaom tehnikom
specifikacijom oznaava se oznakom sukladnosti: C.
CE oznaavanje postavlja se na one graevne proizvode za koje je proizvoa izradio izjavu o svojstvima. Ako proizvoa
nije izradio izjavu o svojstvima, CE oznaavanje se ne postavlja.
Za svaki graevni proizvod obuhvaen usklaenom normom ili za koji je izdana Europska tehnika ocjena, CE
oznaavanje jedina je oznaka koja potvruje sukladnost graevnoga proizvoda s objavljenim svojstvima u odnosu na
temeljnje karakteristike obuhvaene tom usklaenom normom ili Europskom tehnikom ocjenom.

134. Da li oznake C i CE znae neto efu gradilita?

Da, jer bez njih ne smije ugraivati proizvod.

135. Sustavi ocjenjivanja sukladnosti

Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava definiraju stupanj ukljuenosti treih strana u ocjenjivanju svojstava
proizvoda u skladu s bitnim tehnikim specifikacijama. Razlikuje se 5 sustava i 3 razliite vrste tijela za ocjenjivanje i
provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda.
Sustav 1+ Izjava proizvoaa o svojstvima bitnih karakteristika graevnog proizvoda (Declaration of the
performance of the essential characteristics of the construction product by the manufacturer) na temelju
sljedeeg:
PROIZVOA provodi:
- kontrolu tvornike proizvodnje
- daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA
PROIZVODE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda temeljem:
- odreivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa tablinih
vrijednosti ili opisne dokumentacije
- poetnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvornike proizvodnje
- stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvornike proizvodnje
- ispitivanja sluajnih uzoraka uzetih prije stavljanja proizvoda na trite.
Sustav 1+ je sustav koji definira najvie odgovornosti za prijavljeno tijelo (notified body), za razliku od sustava 4 koji sve
odgovornosti preputa samo proizvoau.
Sustav 1
Izjava proizvoaa o svojstvima bitnih karakteristika graevnog proizvoda na temelju sljedeeg: PROIZVOA provodi:
- kontrolu tvornike proizvodnje
- daljnja ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja
PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA PROIZVODE izdaje certifikat o stalnosti svojstava proizvoda
temeljem :
- odreivanja vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa, tablinih
vrijednosti ili opisne dokumentacije
- poetnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvornike proizvodnje
- stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvornike proizvodnje.
Za razliku od sustav 1+, u sustavu 1 prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi ispitivanja sluajnih uzoraka uzetih prije
stavljanja proizvoda na trite.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda za sustave 1+ i 1 je certifikacijsko tijelo za
proizvod.
Sustav 2+
Izjava proizvoaa o svojstvima bitnih karakteristika graevnog proizvoda na temelju sljedeeg: PROIZVOA provodi:
- odreivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa, tablinih
vrijednosti ili opisne dokumentacije
- kontrolu tvornike proizvodnje
- ispitivanja uzoraka u skladu s planom ispitivanja
PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO CERTIFIKACIJSKO TIJELO ZA KONTROLU TVORNIKE PROIZVODNJE izdaje certifikat o
stalnosti svojstava proizvoda temeljem:
- poetnog pregleda proizvodnoga pogona i kontrole tvornike proizvodnje
- stalnoga nadzora, ocjenjivanja i vrednovanja kontrole tvornike proizvodnje.

34
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Za razliku od sustava 1+ i 1, u sustavu 2+ prijavljeno certifikacijsko tijelo ne provodi odreivanje vrste proizvoda na
temelju ispitivanja tipa (ukljuujui uzorkovanje), prorauna tipa, tablinih vrijednosti ili opisne dokumentacije,
nego je to zadatak proizvoaa.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda za sustav 2+ je certifikacijsko tijelo za kontrolu
tvornike proizvodnje.
Sustav 3
Izjava proizvoaa o svojstvima bitnih karakteristika graevnog proizvoda na temelju sljedeeg: PROIZVOA provodi:
- kontrolu tvornike proizvodnje
PRIJAVLJENI/NOTIFICIRANI LABORATORIJ provodi:
- odreivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvoa),
prorauna tipa, tablinih vrijednosti ili opisne dokumentacije.
Tijelo za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda za sustav 3 je ispitni laboratorij.
Sustav 4
Izjava proizvoaa o svojstvima bitnih karakteristika graevnog proizvoda na temelju sljedeeg: PROIZVOA provodi:
- odreivanje vrste proizvoda na temelju ispitivanja tipa (utemeljeno na uzorkovanju kojeg provodi proizvoa),
prorauna tipa, tablinih vrijednosti ili opisne dokumentacije,
- kontrolu tvornike proizvodnje,
PRIJAVLJENO/NOTIFICIRANO TIJELO nema zadataka.
Sustav 4 ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnih proizvoda u potpunosti preputa proizvoau.

136. Prilozi Uredbe EU 305/2011

I. Temeljni zahtjevi za graevinu
II. Postupak donoenja europskog dokumenta za ocjenjivanje
III. Izjava o svojstvima
IV. Podruja proizvoda i zahtjeva za TAB-ove (Tehnical Assessment Body)
V. Ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava

137. Uredba 568/2014 i 574/2014

Uredba 568/2014 mijenja prilog V. uredbe 305/2011. Prilog V. odreuje ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava.
Uredba 574/2014 mijenja prilog III. koji odreuje sadraj izjave o svojstvima.

138. Obveze proizvoaa

Obavezan je osigurati da je njegov proizvod oblikovan i proizveden u skladu sa propisanim zahtjevima
Obvezan je izraditi propisanu tehniku dokumentaciju

35
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Mora osigurati provoenje primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda

Sastaviti izjavu o svojstvima i staviti oznaku sukladnosti kada je to propisano
Obavezna je uvati tehniku dokumentaciju i izjavu o svojstvima 10 godina nakon stavljanja g.p. na trite
Mora provoditi ispitivanja proizvoda i po potrebi voditi knjigu pritubi o nesukladnim proizvodima i povlaenju
proizvoda i o tome obavjeivati distributera
Mora osigurati na proizvod nosi broj tipa, are ili serije to omoguuje njegovu identifikaciju.
Ako je proizvod neuskladan, duan je poduzeti popravne mjere.
Ako proizvod predstavlja rizik, duan je obavijestiti Ministarstvo i poduzeti popravne mjere.

139. Kada se provodi postupak provjere graevnog prizvoda, a ve je stavljen na trite?

Obveze proizvoaa koji je stavio proizvod na trite:
Ukoliko prizvoa smatra ili ima razloga vjerovati da gra. proizvod koji je stavio na trite nije sukladan izjavom o
svojstvima ili nije sukladan drugim zahtjevima ovog Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovog Zakona, duan je
bez odgode poduzimat nune popravne mjere kako bi se taj proizvod uskladio ili povukao s trita ili opozvao,
odnosno osigurao njegov povrat
Ukoliko proizvod koji je stavljen na trite predstavlja rizik, proizvoa je obvezan bez odgode obavijestt Ministarstvo i
Dravni inspektorat, navodei podatke, posebno o neuskladnost proizvoda i svim popravnim mjerama i
radnjama. Proizvoa na zahtjev Ministarstva ili Dravnog inspektorata daje sve podatke i dokumentaciju pisanu na
Hrvatskom jeziku latininom pismu kojom dokazuje sukladnost gra. proizvoda s izjavom o svojstvima i usklaenosti
s drugim odgovarajuim zahtjevima ovog Zakona ili propisa donesenih za provedbu ovog Zakona te surauje u svim
aktivnostima poduzetim za uklanjanje rizika koji predstavljaju graevni proizvod koji su oni stavili na trite.

140. Postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za PRIJAVLJENA TIJELA

U provedbi Uredbe (EU) br. 305/2011 Ministarstvo je:
kontaktna toka za graevne proizvode,
upravno tjelo za prijavljivanje prijavljenih tjela,
upravno tjelo za imenovanje tjela za tehniko ocjenjivanje (T ehnical Assessment Body u daljnjem tekstu: TAB ),
lan Stalnog odbora za graditeljstvo iz lanka 64. Uredbe (EU) br. 305/2011.

Za provedbu zadaa tree strane u procesu ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava pravna osoba podnosi zahtjev
Ministarstvu i prilae opis djelatnosti koje eli provoditi, postupke ocjenjivanja i/ili provjere za koje se smatra strunim,
certifikat o akreditaciji, ako ga ima, koji je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo.
Nakon zaprimanja zahtjeva Ministarstvo provjerava ispunjavanje zahtjeva iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Prijavljena tjela dokazuju ispunjavanje zahtjeva iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011 potvrdom o akreditaciji
izdanom od nacionalnog akreditacijskog tjela o osposobljenost u skladu sa zahtjevima propisanim pravilnikom iz
lanka 23. ovoga Zakona
Rjeenje o ispunjavanju zahtjeva iz lanka 43. Uredbe (EU) br. 305/2011 donosi Ministarstvo po prethodno
pribavljenom miljenju Povjerenstva za graevne proizvode.
Rjeenje se moe donijeti za:
- ispitni laboratorij za radnje odreivanja tipa proizvoda
- ispitni laboratorij za radnje ocjenjivanja i provjere svojstava graevnih proizvoda u odnosu na bitne znaajke:
reakcije na poar, otpornosti na poar, svojstva prilikom vanjskog poara, apsorpcije buke, odnosno emisija
opasnih tvari
- tijelo za certificiranje kontrole proizvodnje za radnje izdavanja certifikata o sukladnosti kontrole tvornike
proizvodnje i
- tijelo za certificiranje proizvoda za radnje izdavanja certifikata o stalnosti svojstava proizvoda
Nakon pravomonost rjeenja, Ministarstvo podnosi prijavu Europskoj komisiji i drugim dravama lanicama u skladu
sa lankom 48. Uredbe (EU) br. 305/2011.

141. Postupak provjeravanja ispunjavanja zahtjeva za TAB-ove

Za imenovanje TAB-om i provedbu ocjenjivanja i izdavanja Europske tehnike ocjene za jedno ili vie podruja
proizvoda iz Tablice 1. Priloga IV. Uredbe (EU) br. 305/2011 pravna osoba podnosi zahtjev Ministarstvu.
Nakon zaprimanja zahtjeva Ministarstvo provjerava ispunjavanja propisanih zahtjeva iz Tablice 2. Priloga IV. Uredbe
(EU) br. 305/2011.
TAB-ovi ispunjenje zahtjeva dokazuju dokumentacijom koja se prilae zathjevu, a to propisuje Ministar pravilnikom.
Ukoliko je zahtjev ispunjen Ministarstvo po prethodno pribavljenom miljenju Povjerenstva za graevne proizvode
donosi rjeenje.
Rjeenje se donosi za provedbu ocjenjivanja i izdavanja europske tehnike ocjene za jedno ili vie podruja proizvoda
koja podruja su ureena Tablicom 1. Priloga IV. Uredbe (EU) br. 305/2011.
Nakon pravomonost rjeenja, Ministarstvo dostavlja Europskoj komisiji i drugim dravama lanicama podatke

36
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
(adresu, naziv te podruja proizvoda za koja su taj TAB imenovale)

142. Tijela u usklaenom i neusklaenom podruju i razlike u ta dva podruja

U Republici Hrvatskoj neusklaeno podruje graevnih proizvoda regulirano je Zakonom o graevnim proizvodima, N.N.
76/13, Glava III.
Pravila u neusklaenom podruju slina su kao i usklaenom, uz neke preinake. Umjesto usklaenih tehnikih
specifikacija primjenjuju se hrvatske tehnike specifikacije, odobreno tijelo je analogno prijavljenom tijelu, a imenovano
tijelo (hrvatsko tijelo za tehniko ocjenjivanje) donosi hrvatski dokument za ocjenjivanje kao to organizacija tijela za
tehniko ocjenjivanje (''TABs'') donosi europski dokument za ocjenjivanje. Sustavi ocjenjivanja i provjere stalnosti
svojstava su identini, a identino se daju izjave o svojstvima graevnih proizvoda. Dok se na graevne proizvode u
usklaenom podruju stavlja CE oznaka, u neusklaenom podruju u Hrvatskoj stavlja se C' oznaka.

143. to je certifikat o stalnosti svojstava? Za koje sustave ocjenjivanja se daje?

Certifikat o stalnosti svojstava dokument koji dokazuje da g.p. zadovoljava zahtjeve stalnosti svojstava propisane teh.
specifikacijom Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlatena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na
zahtjev proizvoaa, ovlatenog zastupnika ili uvoznika graevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode
skupine radnji odreene za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnog proizvoda, za koji se izdaje
Certifikat o stalnosti svojstava, ako je stalnosti svojstava dokazana.
Izdaje se za sustave 1+ i 1. Za sustav 2+ se izdaje certifikat za kontrolu tvornike proizvodnje.

144. Isprave o sukladnosti

1. Certifikat o stalnosti svojstava (Potvrda o sukladnosti-po starom)
Certifikat o stalnosti svojstava izdaje osoba ovlatena za izdavanje potvrde o stalnosti svojstava na zahtjev proizvoaa,
ovlatenog zastupnika ili uvoznika graevnog proizvoda ako su provedeni i/ili se provode skupine radnji odreene
za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava graevnog proizvoda, za koji se izdaje Certifikat o stalnosti svojstava,
ako je stalnosti svojstava dokazana.
2. Izjava o svojstvima (Izjava o sukladnosti-prema starom)
Proizvoa izdaje izjavu o svojstvima ako su provedene i/ili se provode skupine radnji odreene za ocjenjivanje i
provjeru stalnosti svojstava i ako je utvrdio da je sukladnost dokazana. Kada je graevni proizvod obuhvaen
usklaenom normom ili je sukladan s Europskom tehnikom ocjenom koja je za njega izdana, proizvoa izrauje
izjavu o svojstvima kad takav proizvod stavlja na trite. Izjava o svojstvima iskazuje svojstva graevnih proizvoda u
odnosu na bitne karakteristike tih proizvoda u skladu s odgovarajuim usklaenim tehnikim specifikacijama.
Proizvoai mogu sastaviti izjavu o svojstvima propisanu ovim Zakonom, na temelju potvrde o sukladnosti ili izjave o
sukladnosti izdane prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

145. Postupak ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava

U postupku ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graevnog proizvoda provode se:
a) radnje odreivanja tipa proizvoda graevnog proizvoda i
b) radnje nadzora proizvodnje graevnih proizvoda.
a) Radnje odreivanja tipa proizvoda graevnog proizvoda:
- Poetno ispitivanje tipa graevnog proizvoda provodi proizvoa ili pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje i
provjeru stalnosti svojstava
- Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema planu ispitivanja (provodi proizvoa ili pravna osoba ovlatena za
ocjenjivanje sukladnosti)
- Ispitivanje sluajnih uzoraka iz proizvodnje iz skupine pripremljene za isporuku (provodi pravna osoba
ovlatena za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
b) Radnje nadzora graevnog proizvoda:
- Stalna tvornika kontrola proizvodnje (provodi proizvoa)
- Poetni nadzor tvornice i tvornike kontrole provodi pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje i provjeru
stalnosti svojstava
- Stalni nadzor, procjena i ocjenjivanje tvornike kontrole (provodi pravna osoba ovlatena za ocjenjivanje i
provjeru stalnosti svojstava

146. Objasnit primjer izjava o svojstvima za beton C12/15 d31.5 s2 cl 0.40 x0

C12/15 - klasa betona
D31.5 - maksimalno zrno agregata
S2 - klasa slijeganja
Cl 0.40 - udio klorida
X0 - razred otpornosti prema razredima izloenosti

37
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Oznaka uz X oznaava:
X0 nearmirani beton ili bez ugraenog metal *svi uvjeti izloenosti osim smrzavanja/odmrzavanja, abrazije ili
kemijskog djelovanja, te armirani beton ili beton u koji je ugraen metal; vrlo suh okoli, razred vrstoe C12/15
XC - korozija uzrokovana karbonatizacijom (H2O, CO2), postoje C1-suh ili stalno vlaan, C2-vlaan rjee suh, C3-
umjereno vlaan i C4-naizmjenino vlaan i suh
XF djelovanje smrzavanja i odmrzavanja (F1-umjerena zasienost vodom bez soli za odmrzavanje, F2- umjerena
zasienost vodom sa solima za odmrzavanje, F3-visoka zasienost bez soli za odmrzavanje i F4- visoka zasienost
sa solima za odmrzavanje)
XD - korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora (H2O, Cl) (D1-umjereno vlaan, D2-vlaan, rjee suh i D3-
naizmjenino vlaan i suh)
XS - korozija uzrokovana kloridima iz mora (H2O, Cl) (S1-blizu mora izloenost solima iz mora razred vrstoe C30/37
, S2-stalna uronjenost i
S3-podruje plime i oseke i zapljuskivanja)
XA kemijsko djelovanje iz prirodnog tla i podzemne vode (A1-lagano, A2-umjereno i A3-vrlo kemijski agresivan
okoli)
XM habanje

147. Za koji proizvod se ne izdaje izjava o svojstvima?

Iznimno, proizvoa u svrhu ugradnje graevnog proizvoda graevnog proizvoda u konkretnu graevinu nema obvezu
sastavljanja izjave o svojstvima, ako je graevni proizvod proizveden ili izraen u skladu sa svojstvima graevnog
proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, koja svojstva su specificirana u glavnom projektu te graevine i ako je:
- graevni proizvod proizveo pojedinano ili prema posebnoj narudbi u izvanserijskom postupku te ga ujedno i
ugradio u tu graevinu, pri emu je odgovornost za proizvod i njegovu sigurnu ugradnju izjavom upisanom u
graevinski dnevnik preuzeo proizvoa ili
- graevni proizvod izraen na gradilitu pojedinane graevine u koju e biti ugraen, u skladu s propisima
donesenim za provedbu Zakona o graevnim proizvodima ili
- graevni proizvod proizveo u sklopu neindustrijskog postupka, na tradicionalan nain ili na nain koji je primjeren
ouvanju batine, u svrhu njegove ugradnje pri rekonstrukciji postojee graevine ili drugim jednostavnim radovima
na postojeoj graevini koja je kao pojedinano zatiena graevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike
Hrvatske, ili pri rekonstrukciji pojedinano zatiene postojee graevine tienih znaajki u podruju zatienom
sukladno propisima iz podruje zatite prirode; proizvoa koji je graevni proizvod ujedno i ugradio u tu graevinu
preuzima odgovornost za proizvod i njegovu sigurnu ugradnju izjavom upisanom u graevinski dnevnik.

148. Sigurni proizvod

Sigurni proizvod oznaava bilo koji proizvod koji u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe, ukljuujui
trajanje i po potrebi stavljanje u uporabu, zahtjeve za ugradbu i odravanje, ne predstavlja nikakav rizik ili samo
najmanji rizik spojiv s uporabom proizvoda te koji se smatra prihvatljivim i sukladnim s visokom razinom zatite
sigurnosti i zdravlja ljudi
Opasni proizvod oznaava svaki koji nije siguran.

149. Zakon o akreditaciji

Ureuje osnivanje i djelatnost tjela koje obavlja poslove nacionalne slube za akreditaciju, odreuje podruje u
kojemu se provodi akreditacija te akreditacija u vezi s propisima o ocjenjivanju sukladnosti.
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na propise o ocjenjivanju sukladnosti odgovarajue se odnose na propise o
ocjenjivanju i provjeri stalnosti svojstava te na propise o tehnikom ocjenjivanju graevnih proizvoda, ako posebnim
Zakonom nije drugaije ureeno.

AKREDITACIJSKO TIJELO javna ustanova koju osniva Vlada RH za trajno i neometano obavljanje poslova nacionalne
slube za akreditaciju U Hrv - HRVATSKA AKREDITACIJSKA AGENCIJA
Obavlja sljedee poslove:
akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba za potvrivanje proizvoda, sustava upravljanja i osoblja,
akreditiranje pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju tehniki nadzor ili sline radnje,
druga ocjenjivanja ili potvrivanja osposobljenosti za provoenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti, ukljuujui
utvrivanje ispunjavanja zahtjeva za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava u skladu s propisima za
ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava za pravne ili fizike osobe.
Sudjeluje u radu europskih i meunarodnih organizacija za akreditaciju i predstavlja RH u tim organizacijama.
Poslove moe obavljati samo akreditacijsko tjelo.

38
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
U postupku akreditacije utvruje se osposobljenost pravnih i fizikih osoba za obavljanje poslova za koje se daje
akreditacija, odgovarajuih meunarodnih i europskih norma, odnosno istovrijednih nacionalnih norma, te
dokumenata europskih i meunarodnih organizacija za akreditaciju.
Akreditacijsko tijelo ne smije obavljati poslove i zadatke iz djelatnosti tijela za ocjenjivanje i provjeru stalnosti svojstava
za koje akreditacijsko tijelo provodi postupke akreditacije i daje potvrde o akreditaciji.

Postupci akreditranja odreuju se aktom o osnivanju, statutom i drugim opim aktima, a moraju se temeljiti na
meunarodnim i europskim normama, nacionalnim normama te dokumentima europskih i meunarodnih
organizacija za akreditaciju.
Akreditacija se obavlja na temelju zahtjeva pravne ili fizike osobe.
Akreditacijsko tijelo duno je sklopit ugovor sa svakom pravnom ili fizikom osobom koja eli dobiti akreditaciju. Kod
sklapanja ugovora akreditacijsko tijelo mora na nedvosmislen i jasan nain pravnu ili fiziku osobu upoznati sa
zahtjevima za dobivanje akreditacije i postupkom akreditacije. Ugovorom se ureuju prava i obveze potpisnika te
provoenje postupka akreditacije u skladu s normama i dokumentima.
Ako akreditacijsko tijelo utvrdi da pravna ili fizika osoba ispunjava zahtjeve norma, odnosno dokumenata, dodijelit e
joj potvrdu o akreditaciji.
Dodijeljena akreditacija vremenski je ograniena.

Akreditacija u vezi s propisima o ocjenjivanju sukladnost

U propisima koji ureuju ocjenjivanje i provjeru stalnost svojstava moe se odrediti nain sudjelovanja
akreditacijskoga tjela u postupku imenovanja tjela za ocjenjivanje i provjeru stalnost svojstava sa zahtjevima
propisa.

150. Tko izdaje akreditaciju, za koga, koje uvjete mora zadovoljavati pravna osoba za dobivanje
akreditacije?
Nacionalno akreditacijsko tijelo (Hrvatska akreditacijska agencija), izdaje potvrde o akreditaciji za certifikacijska tijela,
mora zadovoljiti uvjete propisane odgovarajuim ISO normama.

151. Koja je razlika izmeu akreditacije i certifikacije?

Certfikacija je potvrivanje koje provodi trea strana, a odnosi se na proizvode, procese, sustave ili osobe.
Akreditacija je ocjenjivanje koje provodi trea strana, a odnosi se na tjelo za ocjenjivanje i provjeru stalnost svojstava
dajui formalni dokaz njegove osposobljenosti za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti.
Vano je znati da su akreditacijska tjela insttucije iznad certfikacijskih tjela. Akreditacija je vrh piramide u
infrastrukturi kvalitete. Akreditacijska tijela akreditiraju certifikacijska tijela, a certifikacijska tijela certificiraju krajnje
korisnike. Rezultat rada akreditacijskog tijela je potvrda o akreditaciji, a rezultat rada certifikacijskog tijela je
certifikat. Akreditiraju se certifikacijska tijela koja provode certifikaciju.
Certfikacijska tjela mogu bit:
certifikacijska tijela za certifikaciju sustava upravljanja
certifikacijska tijela za certifikaciju proizvoda
certifikacijska tijela za certifikaciju osoblja
Navedena certifikacijska tijela se akreditiraju prema odgovarajuim ISO normama.

152. Tehnika ocjena

Hrvatska tehnika ocjena (Hrvatsko tehniko doputenje-po starom je povoljna tehnika ocjena uporabljivosti
graevnog proizvoda za odreenu namjenu) znai prema novom Zakonu) znai dokumentiranu ocjenu svojstava
graevnog proizvoda koja se odnose na njegove bitne znaajke, u skladu s odgovarajuim hrvatskim dokumentom
za ocjenjivanje Europska tehnika ocjena(Europsko tehniko doputenje-po starom)znai dokumentiranu ocjenu
svojstava graevnog proizvoda koja se odnosi na bitne znaajke u skladu s odgovarajuim Europskim dokumentom
za ocjenjivanje

153. to su norme, da li su obavezne?

Norma ili standard je pisani dokument koji sadri niz precizno i saeto danih definicija, tehnikih specifikacija,
kriterija, mjera, pravila i karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave.
Norma ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski status. Same po sebi
norme nisu obavezne ali se zakonom i tehnikim propisima moe odrediti obavezno potivanje pojedinih normi.
Izrauje ih hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod za norme (HZN).
- Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate ustanove koja
sadri pravila, upute ili obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj ureenosti u odreenim
okolnostima.
- Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.
- Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.

39
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

- Ciljevi normizacije su:

poveanje razine sigurnosti proizvoda i procesa, uvanje zdravlja i ivota ljudi te zatita okolia,
promicanje kakvoe proizvoda, procesa i usluga,
osiguranje svrsishodne uporabe rada, materijala i energije,
poboljanje proizvodne uinkovitosti, ogranienje raznolikosti, osiguranje spojivosti i zamjenjivosti,
otklanjanje tehnikih zapreka u meunarodnoj trgovini.

154. Oznaavanje hrvatskih i preuzetih europskih normi. Da li je preuzete EU norme potrebno

nostrificirati?
Hrvatske HRN, preuzete europske HRN EN. Ne, jer je Hrvatska dio EU, ali ih je potrebno prevesti.

155. to ako za graevni proizvod ne postoji norma?

Ukoliko graevni proizvod nije obuhvaen normom, smjernicom za tehniko doputenje (ETAG) ili tehnikim
doputenjem (ETA), jedna od mogunosti stavljanja graevnog proizvoda na trite propisana je Uredbe (EU) br.
305/2011 prema kojoj proizvoa podnosi zahtjev za europsku tehniku ocjenu, te na temelju njega organizacija
TAB-ova (tijela za tehniko ocjenjivanje) izrauje i donosi europski dokument za ocjenjivanje za svaki graevni
proizvod koji nije obuhvaen ili nije u potpunosti obuhvaen usklaenom normom, a ije svojstvo glede njegovih
bitnih znaajka ne moe biti u potpunosti ocijenjeno sukladno postojeoj usklaenoj normi.
Druga mogunost dana je odredbom lanka 37. Zakonom o graevnim proizvodima kojom je propisano da za svaki
graevni proizvod koji nije obuhvaen ili nije u cijelosti obuhvaen usklaenom tehnikom specifikacijom, tehnikim
propisom ili hrvatskom normom ili za koji se u skladu s postojeom usklaenom tehnikom specifikacijom, tehnikim
propisom ili hrvatskom normom ne mogu u cijelosti ocijeniti svojstva u odnosu na njegove bitne znaajke, na
traenje proizvoaa hrvatsko tijelo za tehniko ocjenjivanje (HTTO) uz prethodnu suglasnost Ministarstva
graditeljstva i prostornoga ureenja izrauje hrvatski dokument za ocjenjivanje i izdaje hrvatsku tehniku ocjenu.

156. to su tehniki propisi?

Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno
odreuju temeljni zahtjevi za graevinu (bivi bitni), tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi
tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u
Narodnim novinama. OBAVEZNI SU.
Primjeri tehnikih propisa: o graevnim proizvodima, za betonske, zidane, eline, aluminijske, drvene, spregnute
konstrukcije od elika i betona, za dimnjake u graevinama, o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama.

157. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije, pojmovi, to propisuje, sadraj projekta zgrade u
odnosu na racionalnu uporabu energije u zgradama, to je iskaznica, uglavnom sve vezano uz
energetske certifikate i energetsku uinkovitost

Broj izmjena zraka jest broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu
Daljinsko grijanje ili daljinsko hlaenje jest sustav koji se sastoji od centralnog izvora za proizvodnju energije, razvoda
toplinske ili rashladne energije u obliku vode ili pare te toplinskih podstanica u vie meusobno udaljenih zgrada na
razliitim lokacijama radi koritenja za grijanje, pripremu potrone tople vode, hlaenje prostora ili tehnolokih
procesa
Toplinska podstanica jest sklop ureaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenje toplinske ili rashladne energije na
lokaciji zgrade
Dizalica topline jest ureaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika nie temperaturne razine prema toplinskom
spremniku vie temperaturne razine. Toplinski spremink moe biti zrak, voda ili tlo.
Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, tj. energija vjetra, suneva energija,
aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija mora, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz
postrojenja za proieivanje otpadnih voda i bioplinovi.
Godinja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a) jest raunski odreena koliina topline koju sustavom
grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom
razdoblja grijanja zgrade.
Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje, QC,nd (kWh/a) jest raunski odreena koliina topline koju sustavom
hlaenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi
tijekom razdoblja hlaenja zgrade.
Koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K) jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se transmisijom
prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i
vanjske temperature.
Unutarnja projektna temperatura grijanja jest projektom predviena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora

40
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
grijanog dijela zgrade.
Ovojnica zgrade jest skup objedinjenih elemenata zgrade koji razdvajaju njezin unutarnji prostor od vanjskog prostora i
od negrijanog prostora zgrade (negrijanim prostorom smatraju se npr.: pokrovni prostor, garaa, kotlovnica,
strojarnica, negrijano stubite)
Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od 12 0C, koja se grije neposredno
ogrjevnim tjelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno grijanim prostorijama. Sve grijane
prostorije ine grijani dio zgrade.
Toplinski most jest manje podruje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene
materijala, debljine ili geometrije graevnog dijela.
Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska
koliina energije podmiruje se iz obnovljivih izvora, ukljuujui energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na
zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvreni ovim Propisom. Od 31. Prosinca 2020. sve nove zgrade
moraju biti zgrade gotovo nulte energije, a nakon 31. Prosinca 2018. nove zgrade koje koriste tijela javne vlasti
odnosno koje su u vlasnitvu tijela javne vlasti moraju biti zgrade gotovo nulte energije.

Tehniki propis propisuje:

tehnike zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja i
graenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od
12C
tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja
rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama,
svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode u odnosu na njihove bitne znaajke, a koji se ugrauju u zgradu u
svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za graevinu: uteda energije i toplinska zatita,
sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje te toplinsku zatitu,
sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje zgrade,
odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.

Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do 12C moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri
projektiranju i graenju ovih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije postojeih, ispuniti zahtjevi koji
se odnose na:
toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta,
sprjeavanje nastajanja graevinske tete (npr. zbog kondenzacije vodene pare).

Propis se ne primjenjuje na:

zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje,
privremene zgrade za potrebe organizacije gradilita,
staklenike u poljoprivredi,
radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa svojom
namjenom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene zrane zavjese,
atore i sline privremene graevine, koje se mogu viekratno postavljati i rastavljati,
jednostavne graevine utvrene posebnim propisom.

Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu; njima se definiraju:

ogranienja godinje potrebne toplinske energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade
najvei doputeni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja zgrade
sprjeavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta
ogranienja zrakopropusnosti omotaa zgrade
najvei doputeni koeficijenti prolaska topline pojedinih graevnih dijelova omotaa zgrade
smanjenje utjecaja toplinskih mostova
najvea doputena kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela zgrade
sprjeavanje povrinske kondenzacije vodene pare

Energetska svojstva zgrada

Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tjekom uporabe ima
propisana energetska svojstva.
Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasnitva ili iznajmljivanja zgrade
ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certfikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski
certifikat) koji izdaje ovlatena osoba
U energetski certifikat, kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja ugovora o
kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
Ovlatenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo

41
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Izraun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvjea izvoaa radova i zavrnog izvjea
nadzornog inenjera. U navedenim izvjeima mora pisati je li zgrada izgraena u skladu s Glavnim projektom, a
kako u pravilu pie da nema odstupanja i da je zgrada napravljena u skladu s glavnim projektom moe se izraditi na
temelju Glavnog projekta.
Izrada energetskog certfikata za postojee zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji se na
energetskom pregledu zgrade te na analizi rauna za vodu i sve energente.

158. U emu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade?

Za postojee zgrade tu je prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava (zgrade koje su ekonomski opravdane),
a za nove zgrade tu su preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede energije i
toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade.
Za nove zgrade na treoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane, upaliti perilicu po noi,
sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona ve zadovoljava uvjete, te su ovo samo
smjernice za koritenje. Na treoj stranici kod postojeih zgrada postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta
intervencija mora biti obraena u pregledu, na nain da se predloi novi ureaj i izraun za koliko se vrati ta
investicija. to je recimo priblini trokovnik, mora se objasniti kolika je uteda, koliko godina se investicija vraa i
slino.

159. Razlika izmeu energetskog certifikata i energetskog pregleda

Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja energetskog certifikata.
Energetski certfikat je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade, a sadri:
1. ope podatke o zgradi,
2. energetski razred zgrade,
3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat,
4. podatke o termotehnikim sustavima,
5. klimatske podatke,
6. podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke,
7. objanjenja tehnikih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.

Energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljanje
energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom pregledu graevine.
Energetski certifikat za nove zgrade sadri preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog zahtjeva utede
energije i toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko certificiranje regulirano je
Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju zgrada

Svrha energetskog certifikata je pruanje informacija vlasnicima i korisnicima zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili
njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u odnosu na njihova energetska svojstva, uinkovitost
njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i svojstva ovojnice zgrade.
Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne cjeline (stanovi, uredi)
koji se prodaju.

Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne cjeline zgrada
koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mjeovite namjene:
korisne povrine vee od 1000 m2 - moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do
31.prosinca 2012.,
korisne povrine vee od 500 m2, - moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do
31.prosinca 2013.,
korisne povrine vee od 250 m2, - moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do
31.prosinca 2015.
Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici od A+
do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski razredi
se iskazuju za referentne klimatske podatke.

42
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Energetski razred stambene zgrade ovisi o SPECIFINOJ godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje za
referentne klimatske podatke u kWh/(ma).
Energetski razred nestambene zgrade ovisi o RELATIVNOJ godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje izraenoj
u %.

Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojea potronja zgrade i
energetska svojstva zgrade te odreuje isplativost mogunosti za utede energije
Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu sadri:
tehniki opis,
proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije,
proraun godinje toplinske energije za grijanja/ hlaenje,
program kontrole i osiguranja kvalitete,
nacrte,
Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje

160. Iskaznica topline

Iskaznica potrebne toplinske energije je dokument koji predouje kolika je potrebna godinja koliina energije za
zgradu, podatke o osobi koja je izradila certifikat i podatke o zgradi.
IZDAJE SE SAMO ZA NOVE ZGRADE, ZA POSTOJEE SE RADI ENERGETSKI CERTIFIKAT.

161. Program kontrole i osiguranja kvalitete

Program kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora sadravat osobito:
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u graevinu, ukljuivo odgovarajue podatke
propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda,
ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu
kontrolu graevnih proizvoda, koji se ugrauju u graevinu, koju treba provesti prije ugradnje,
uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom graenja graevine, a koji imaju utjecaj na
ugradnju graevnih proizvoda i postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih
druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i PosebProp.
Zahtjevi se, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja koje nisu bile poznate u vrijeme izrade
glavnog projekta ili nisu bile obuhvaene glavnim projektom, moraju detaljnije razraditi u izvedbenom projektu
graevine. Odredba se odnosi i na sluaj kada program kontrole i osiguranja kvalitete nije potpun i cjelovit ili ne
sadri sve propisane dijelove.
Program kontrole i osiguranja kvalitete za dokazivanje uporabljivost graevnog proizvoda obvezno ukljuuje zahtjeve
glede:
izvoaeve kontrole izrade i ispitivanja tipa graevnog proizvoda, te
nadzora proizvodnog pogona i nadzora izvoaeve kontrole izrade graevnog proizvoda, na nain primjeren
ispunjavanju bitnih zahtjeva za graevinu.
Dokazivanje uporabljivost graevnog proizvoda izraenog na gradilitu za potrebe tog gradilita provodi se prema
programu kontrole i osiguranju kvalitete graevine sadranog u projektu graevine te odredbama TPGP.

162. Sadraj izjave o svojstvima

Izjavom o svojstvima izraava se svojstvo graevnih proizvoda u vezi s bitnim znaajkama tih proizvoda u skladu s
relevantnim usklaenim tehnikim specifikacijama.
Izjava o svojstvima posebno mora sadravat sljedee podatke:
uputu na vrstu proizvoda za koji je izjava o svojstvima sastavljena;
sustav ili sustave ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava graevnog proizvoda
referentni broj i datum izdavanja usklaene norme ili europske tehnike ocjene
prema potrebi, referentni broj upotrijebljene specifine tehnike dokumentacije i zahtjeve za koje proizvoa
tvrdi da su u skladu s proizvodom.
Nadalje, izjava o svojstvima takoer sadri: najmeravanu uporabu ili uporabe graevnog proizvoda, popis bitnih
znaajka za objavljenu najmeravanu uporabu ili uporabe; svojstvo barem jedne bitne znaajke graevnog
proizvoda...
Izjavu o svojstvima potrebno je sastaviti koristei model utvren u Prilogu III.

PRILOG III. - IZJAVA O SVOJSTVIMA UREDBA 574/2014

43
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

1. Jedinstvena identifikacijska oznaka vrste proizvoda:

2. Namjena/namjene:
3. Proizvoa:
4. Ovlateni predstavnik:
5. Sustav/sustavi za ocjenu i provjeru stalnosti svojstava (AVCP):
6.a Usklaena norma:
Prijavljeno tijelo/prijavljena tijela:
6.b Europski dokument za ocjenjivanje:
Europska tehnika ocjena:
Tijelo za tehniko ocjenjivanje:
Prijavljeno tijelo/prijavljena tijela:
7. Objavljena svojstva:
8. Odgovarajua tehnika dokumentacija i/ili specifina tehnika dokumentacija:
Izjava o svojstvima izdaje se, u skladu s Uredbom (EU) br. 305/2011, pod iskljuivom odgovornou
prethodno utvrenog proizvoaa.
Ako se primjenjuje toka 6.a, tj. ako se izjava o svojstvima temelji na usklaenoj normi, navedite sljedee:
(a) referentni broj usklaene norme i datum njezina izdavanja (datirana uputa) i
(b) identifikacijski broj prijavljenog tijela/prijavljenih tijela.
Ako se primjenjuje toka 6.b, tj. ako se izjava o svojstvima temelji na europskoj tehnikoj ocjeni izdanoj za
taj proizvod, navedite sljedee:
(a) broj europskog dokumenta za ocjenjivanje i datum njegova izdavanja;
(b) broj europske tehnike ocjene i datum njezina izdavanja;
(c) naziv tijela za tehniko ocjenjivanje; i
(d) identifikacijski broj prijavljenog tijela/prijavljenih tijela.
Specifina tehnika dokumentacija - dokumentacija kojom se dokazuje da su metode u okviru primjenjivog sustava
ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava zamijenjene drugim metodama, uz uvjet istovrijednosti rezultata dobivenih
tim dr.metodama s rezultatima dobivenima ispitnim metodama iz usklaene norme;

163. Zakon o mjeriteljstvu

Ovim se Zakonom ureuje djelokrug dravnih tijela te ovlatenih tijela u mjeriteljstvu, sustav tonih i meusobno
spojivih mjerenja, sustav mjernih jedinica, mjerni etaloni, utvrivanje mjeriteljskih zahtjeva za mjerila u zakonskom
mjeriteljstvu, stavljanje zakonitih mjerila na trite i na raspolaganje na tritu te uporabu, ovjeravanje mjerila,
stavljanje pretpakovina na trite i na raspolaganje na tritu, mjeriteljski zahtjevi za pretpakovine i boce kao mjerne
spremnike te mjeriteljska inspekcija.
Mjeriteljstvo se dijeli na:
1) Zakonsko mjeriteljstvo = dio mjeriteljstva koji se odnosi na radnje koje nastaju iz zakonskih zahtjeva, a
odnose se na: mjerenja, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metoda te koje provode mjerodavna tijela.
2) Temeljno mjeriteljstvo = dio mjeriteljstva koje istrauje stalnice prirodnih pojava i iji je zadatak:
a) uspostava dranih etalona mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica
b) uspostava sljedivosti i jedinstvenosti mjerenja u RH usporedbom s meunarodnim etalonima
c) razvoj novih mjernih metoda
Poslove zakonskog mjeriteljstva obavljaju:
1. Dravni zavod za mjeriteljstvo (DZM),
2. Hrvatski mjeriteljski institut (HMI),
3. ovlatene pravne osobe,
4. ovlateni servisi,
5. pravne osobe koje obavljaju poslove nacionalnoga umjernog laboratorija.
DZM - rjeava u upravnim stvarima iz podruja mjeriteljstva, priprema nacrte zakona iz podruja mjeriteljstva, donosi
podzakonske akte za provoenje zakona, ovlauje pravne osobe za provedbu postupaka potvrivanja sukladnosti
mjerila i pretpakovina, provodi ispitivanje pretpakovina i boca kao mjernih spremnika, provodi ovjeravanja zakonitih
mjerila, provodi slubena mjerenja, nadzire zakonitost rada ovlatenih pravnih osoba, ovlatenih servisa i korisnika
zakonitih mjerila itd.
HMI (osnovan kasnije i preuzeo dio djelatnosti DZM) - proglaava dravne etalone, obavlja upravne i strune poslove u
vezi s dravnim etalonima i usklauje rad nacionalnih umjernih laboratorija, ostvaruje, uva i odrava dravne
mjerne etalone i osigurava njihovu sljedivost prema meunarodnim etalonima, obavlja poslove istraivanja i razvoja
u podruju temeljnog mjeriteljstva, obavlja poslove nacionalnih umjernih laboratorija itd.
Ovlatene pravne osobe - ispituju usklaenost mjerila s propisima, ovjeravaju zakonita mjerila, vode evidenciju
ovjerenih zakonitih mjerila
Ovlateni servis - pregledava, popravlja i ispituje zakonita mjerila i/ili mjerne sustave radi pripreme za ovjeravanje.

Mjerni etalon je ostvarivanje definicije dane veliine, s iskazanom vrijednou veliine i mjernom nesigurnou, koja se

44
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
upotrebljava kao referencija.
Dravni etalon je mjerni etalon priznat odlukom mjerodavnog tijela utvrenog zakonom da slui u Republici Hrvatskoj ili
gospodarstvu kao temelj za dodjelu vrijednosti veliine drugim mjernim etalonima za dotinu vrstu veliine.
Proglaen je odlukom ravnatelja HMI-au Republici Hrvatskoj.
Meunarodni etalon je etalon priznat meunarodnim sporazumom za utvrivanje vrijednosti svih drugih etalona
odnosne veliine.
Referentni etalon je mjerni etalon odreen za umjeravanje drugih mjernih etalona za veliine dane vrste u danoj
organizaciji ili na danoj lokaciji.
Umjeravanje je radnja kojom se pod odreenim uvjetima u prvome koraku uspostavlja odnos izmeu vrijednosti
veliine s mjernim nesigurnostima koje daju mjerni etaloni i odgovarajuih pokazivanja kojima su pridruene mjerne
nesigurnosti, a u drugome koraku ti se podaci upotrebljavaju za uspostavljanje odnosa za dobivanje mjernog
rezultata iz pokazivanja,
Mjeriteljska sljedivost je svojstvo mjernog rezultata kojim se taj rezultat dovodi u vezu s navedenom referencijom
dokumentiranim neprekinutim lancem umjeravanja, od kojih svako pridonosi utvrenoj mjernoj nesigurnosti
Mjerilo je ureaj koji se upotrebljava za mjerenja, samostalno ili s jednim ili vie dopunskih ureaja.
Ovjeravanje mjerila je postupak koji obuhvaa ispitivanje i oznaavanje mjerila, a kojim se potvruje da je mjerilo
usklaeno s propisanim mjeriteljskim zahtjevima.
Pretpakovina je kombinacija proizvoda i pojedinane ambalae u koju je proizvod zapakiran.

164. Koji je sustav ocjenjivanja za materijale za toplinsku izolaciju?

Ovisi od proizvoda do proizvoda. Za ekspandirani polistiren (stiropor) i mineralnu vunu je 1, za ostale od 2+ do 3. 1+ i 4
nema.

165. Granina stanja nosivosti i uporabivosti

Granino stanje nosivosti oznaava granino optereenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost, a granino stanje
uporabivosti granino optereenje pri kojem konstrukcija gubi uporabivost (pojava pukotina i progiba zbog kojih se
konstrukcija ne moe koristiti). to se vanosti tie, oba su vana, a ei je sluaj da je GSU stroi kriterij pa se
projektira u skladu s njime.
Granino stanje nosivosti bi bili neki osnovni uvjeti sa strane mehanike otpornosti i stabilnost koje konstrukcija mora
zadovoljiti da bi bila sigurna za upotrebu. granino stanje uporabivosti se odnosi na uvjete koji nisu bitni za
sigurnost, ali mogu utjecati na mogunost koritenja zgrade (progibi, pukotine...)
Koeficijenti sigurnosti
GSN 1,35 za vlastito, 1,5 za korisno optereenje (ako je korisno, kao protiv odiueg vjetra, ne uzima se u obzir)
GSU 1,0 za oba
Postoje i koeficijenti za smanjenje nosivosti materijala i koeficijenti kombinacije djelovanja.

166. to su eurokodovi, emu slue, to odreuju?

Eurokodovi su set usklaenih europskih normi za statiki proraun graevinskih konstrukcija. Cilj eurokodova je imati
jedinstven sustav prorauna nosivih konstrukcija na podruju cijele Europe i postati okvir za stvaranje ujednaenih
tehnikih specifikacija graevnih proizvoda. Svaka zemlja lanica obavezno prihvaa eurokodove za projektiranje i
mora izraditi nacionalne dodatke koji detaljno ureuju specifinosti pojedine zemlje, kao npr. karte potresnih zona i
optereenja vjetrom i snijegom.
Popis eurokodova:
EC0 - Osnove projektiranja EC6 - Projektiranje zidanih konstrukcija
EC1 - Djelovanja na konstrukciju EC7 - Geotehniko projektiranje
EC2 - Projektiranje betonskih konstrukcija EC8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
EC3 - Projektiranje elinih konstrukcija EC9 - Projektiranje aluminijskih konstrukcija
EC4 - Projektiranje spregnutih konstrukcija
EC5 - Projektiranje drvenih konstrukcija

167. Koji eurokodovi su potrebni za projektiranje vodovoda i kanalizacije?

Projektiranje vodovoda i kanalizacije nije odreeno niti jednim eurokodom ve drugim normama.

168. Eurokod 1
Eurokod 1 odnosi se na djelovanja na konstrukciju. Ukljuuje karakteristine vrijednosti razliitih moguih
optereenja na konstrukciju i gustoa graevnih materijala koji e se vjerojatno koristiti u konstrukciji.

169. Nabrojite neke tehnike propise

Tehniki propis: o graevnim proizvodima, za betonske, zidane, eline, aluminijske, drvene, spregnute konstrukcije

45
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

od elika i betona, za dimnjake u graevinama, o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama.

170. to je beton?
Graevni proizvod koji se sastoji od cementa, agregata, vode i dodataka betonu.

171. Projekt betonske konstrukcije

Projektom bet.kon. mora se, dokazat da e graevina tjekom graenja i projektranog uporabnog vijeka ispunjavat
bitni zahtjev meh.otp. i stabilnost, otpornost na poar te dr.zahtjeve.
Ako normom nije drukije propisano, uporabni vijek graevine je najmanje 50 godina.
Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost na poar graevine dokazuju se proraunima nosivosti i uporabljivosti za
predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu u glavnom projektu. Iznimno, otpornost na poar se ne mora dokazivati
ako posebnim propisom nije odreeno vrijeme ouvanja nosivosti bet.kon. u sluaju poara za tu graevinu.
Tehnikim propisom za betonske konstrukcije se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika
svojstva za betonske konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova na izradi, uporabljivost,
odravanje i drugi zahtjevi za betonske konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode
namijenjene ugradnji u betonsku konstrukciju.
Projekt betonske konstrukcije, koji je sastavni dio GP za graevine mora sadravati:
1. u tehnikom opisu
opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia na svojstva bet.kon.,
podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata, studija i podloga
opis bet.kon., ukljuivo temeljenje,
opis naina izvoenja i ugradnje graevnih
2. u proraunu nosivost i uporabljivost
podatke o predvienim djelovanjima i utjecajima na graevinu koji se odnose na proraun nosivosti i
uporabljivosti
podatke o temeljnom tlu i seizminosti,
proraun nosivosti i uporabljivosti bet.kon. za predvidiva djelovanja i utjecaje te proraune pojedinih dijelova
bet.kon., za sve faze graenja i uporabe graevine.
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete bet.kon.:
svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u bet.kon.
Zahtjevi, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja moraju se detaljnije razraditi u
izvedbenom projektu.
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu
ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti
uvjete graenja i dr.zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja bet.kon., a koji imaju utjecaj na
postizanje propisanih tehnikih svojstava bet.kon. i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te
dr.uvjete

172. Koje sustave imaju beton, cement i armatura

Beton 2+, armatura 1+, cement 1+

173. Kako se dokazuje sukladnost betona na gradilitu?

Sukladnost betona dokazuje se prema normi koja je odreena programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je dio
glavnog projekta.

174. Da li je beton u usklaenom podruju? Koji je sustav ocjenjivanja sukladnosti?

Ne, beton nije u usklaenom podruju. Sustav ocjenjivanja sukladnosti je 2+.

175. Kako se potvruje sukladnost armature a kako elika za armiranje?

Armatura prema odredbama tehnike specifikacije, elik 1+

176. Dostavnica betona

Dostavnica sadri podatke o betonu (klasa, maksimalno zrno agregata, klasa slijeganja, udio klorida, razred
izloenosti), koliinu betona, podatke o betonari i oznaku sukladnosti.

177. Tehniki propis za zidane konstrukcije, o emu govori? Koji su dijelovi projekta zidanih
konstrukcija?
Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za zidane

46
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za
zidane konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu
konstrukciju.
- Primjenjuje se i na zie u graevinama koje nije sastavni dio zidane konstrukcije (pregradno zie, parapeti i sl.).
- Ne primjenjuje na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova, propusta, mostova, brana, spremnika
za tekuine, zidane konstrukcije optereene preteito dinamikim djelovanjem i posebne vrste konstrukcija kao to
su lukovi, svodovi, kupole i sl.
- Specificiranje svojstava, dokazivanje uporabljivosti, potvrivanje sukladnosti, oznaavanje graevnih proizvoda
i posebnosti pri projektiranju i graenju graevina koje sadre zidanu konstrukciju nalaze se u prilozima.
Projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine mora sadravati:
* tehniki opis
* proraun graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti
* program kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije

178. Vrste zidanih konstrukcija

Zidana konstrukcija je dio graevnog sklopa graevine. Izvodi se od:
- nearmiranog zia
- omeenog zia
- armiranog zia
- prednapetog zia
Razlika izmeu zida i zia je u tome to vrh zia nije pridran.
ZIDOVI - podjela se moe izvriti prema:
1. Ulozi u konstrukciji nosivi zid, nenosivi zid
2. Nainu zidanja jednostruki, dvostruki sa zranim slojem, dvostruki sa zranim slojem i toplinskom izolacijom,
dvostruki bez zranog sloja, dvostruki s ispunjenim slojem, jednoslojni fasadni zid, zid s leajnom rekom morta u
vidu traka
3. Nainu izvedbe nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeeni zidovi
Podjela zia: zie i predgotovljeno zie, omeeno zie i okviri ispunjeni ziem
Zie je skup zidanih elemenata poloenih na projektom odreeni nain povezanih mortom na konanom mjestu u
graevini
Predgotovljno zie je zie izraeno ili proizvedeno od istovrsnih zidnih elemenata poloenih na unaprijed odreen
nain i povezanih mortom, odnosno od istovrsnih elemenata poloenih na unaprijed odreeni nain i povezanih
mortom uz mogunost ugradnje armature, betona i pomonih dijelova, izraeno ili proizvedeno na mjestu
razliitom od konanog mjesta u graevini, na gradilitu za potrebe tog gradilita ili proizvedeno u pogonu za
proizvodnju predgotovljenog zia (tvornica predgotovljenog zia).
Izrauje se/proizvodi za:
- konstrukcijsku uporabu element djelomino predgotovljene zidane konstrukcije, element predgotovljene
zidane konstrukcije ili zasebna graevina
- nekonstrukcijsku uporabu pregradno, parapetno, fasadno, oblono, vezano, protupoarno zie i zie
Ispune
Omeeno zie - (primjer nadozid) je ono koje se nakon zidanja omeuje ab verikalnim i horizontalnim serklaima.
- Vertikalni i horizontalni serklai nemaju uinak okvirne konstrukcije, nego zajedno sa ziem daju nosivost
konstrukciji
- omeeno zie preuzima vertikalna optereenja od gornjih katova zgrade
- serklai znatno doprinose duktilnom ponaanju zia
- oni su najee iste ili manje debljine od debljine zida
- ponekad su skriveni u upljine zidnih elemenata
Okvir ispunjen ziem sastoje se od ab ili elinih okvira koji se naknadno ispunjavaju ziem
- zie im poveava krutost i nosivost na horizontalno optereenje
- stupovi i grede armiranobetonskog okvira ispunjenog ziem najee su debljine vee od debljine zidova ispune
- sva vertikalna optereenja preuzima okvir, dok zie ispune nosi samo svoju vlastitu teinu

179. Tehniki zahtjevi za prozore i vrata

Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevine, uz propisanu odnosno
projektom odreenu ugradnju i odravanje, oni podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako da
graevina u koju su ugraeni ispunjava bitne zahtjeve.
Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilita.
Prozori i vrata smiju se ugraditi u graevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako su za prozor
odnosno vrata izdane izjave o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
Svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobiajene uporabe graevine i predvidive utjecaje okolia na
graevinu u njezinom projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom graevine, osobito u vezi:
otpornosti na optereenje vjetrom,

47
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

vodonepropusnost, utjecaj kie pri djelovanju vjetra,

propusnosti zraka, ugraene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka
i/ili toplinskih gubitaka provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomo. prostorije i sl.),
prolaska topline, ugraene izmeu vanjskog prostora i grijanih prostorija, te prostorija koje imaju
razliitu unutarnju projektnu
temperaturu,
zvune izolacije, izmeu prostora i/ili prostorija s razliitim razinama buke,
otpornosti na poar i proputanje dima, ugraene izmeu prostora i/ili prostorija koje pripadaju razliitim
poarnim sektorima.

180. Tehniki propis za eline konstrukcije

Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za nosive eline
konstrukcije u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za eline
konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u elinu konstrukciju.
- Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline konstrukcije (nekonstrukcijski elementi) odnosno
na elemente eline konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini.

181. Tehniki propis za dimnjake u graevinama

Ovim se Tehnikim propisom , u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za
dimnjake u graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje dimnjaka i drugi zahtjevi za
dimnjake, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake.
- Propis se ne primjenjuje na samostojei dimnjak i dimnjak koji je iskljuivo u funkciji proizvodnog pogonda.

182. Vrste zavrnih radova

48
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
1. teracerski 10. parketarski
2. fasaderski 11. izolaterski
3. gipsarski 12. bravarski
4. keramiarski 13. limarski
5. liilaki 14. stolarski
6. soboslikarski 15. roletarski
7. tapetarski 16. staklorezaki
8. kamenorezaki 17. radovi na antikorozijskoj zatiti
9. podopolagaki 18. radovi na izradi sputenih stropova i lakih pregrada

49
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

183. Posebna geodetska podloga. Tko ju izrauje i emu slui?

Posebna geodetska podloga (PGP) je poloajni i visinski prikaz terena, izraena u odgovarajuem mjerilu i uklopljena u
kopiju katastarskog plana te ovjerena od nadlenog katastarskog ureda.
Od 01. sijenja 2014., posebne geodetske podloge vie se ne izrauju, a zamijenjene su geodetskim situacijskim
nacrtom stvarnog stanja, koji je dio geodetskog projekta.

184. Zakon o dravnoj izmjeri i katastru, karte po mjerilima

Ovim se Zakonom ureuje dravna izmjera, katastar nekretnina, registar prostornih jedinica, Nacionalna infrastruktura
prostornih podataka, geodetski poslovi u lokalnoj samoupravi, geodetski radovi za posebne potrebe, nadlenost nad
poslovima dravne izmjere i katastra nekretnina te obavljanje tih poslova, ustrojstvo i djelokrug Dravne geodetske
uprave, uvanje i koritenje podataka i nadzor nad poslovima dravne izmjere i katastra nekretnina.
Vrste karata po mjerilima
Hrvatske osnovne karte (HOK) u mjerilima 1:5000 ili1:10000,
ortofotokarata u mjerilima 1:2000, 1:5000 i sitnijem,
detaljnih topografskih karata (DTK) u mjerilima od 1:25000 do 1:250000,
preglednih topografskih karata (PTK) u mjerilu 1:300000 i sitnijem

185. Zakon o cestama

Ovim se Zakonom ureuje :
- pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta,
- nain koritenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta,
- razvrstavanje javnih cesta, planiranje graenja i odravanja javnih cesta,
- upravljanje javnim cestama,
- mjere za zatitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima,
- koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta.
Javne ceste su ceste razvrstane kao javne ceste sukladno ovom Zakonu, koje svatko moe slobodno koristiti na nain i
pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i drugim propisima,
Javne ceste su javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu RH.
ne mogu otuiti iz vlasnitva RH niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u sluajevima
propisanim ZoC.
moe se osnovati pravo slunosti i pravo graenja radi izgradnje komunalnih, vodnih, energetskih
graevina i graevina el.komun. i povezane opreme.
Cestovno zemljite moe se dati na koritenje radi obavljanja prateih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske
postaje i drugo).
Javna cesta postaje javno dobro u opoj uporabi pravomonou uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta
na temelju kojeg je doputena uporaba graevine sukladno posebnom propisu.
upisuje se u zemljine knjige na temelju pravomone uporabne dozvole kao javno dobro u opoj uporabi i kao
neotuivo vlasnitvo RH, uz upis HAC, HC kao pravne osobe ovlatene upravljati.
Pravo slunost i pravo graenja na javnoj cesti te koncesija na javnoj cest upisuju se u zemljine knjige.

186. Razvrstavanje javnih cesta

Razvrstavanje javnih cesta:
autoceste
dravne ceste
upanijske ceste
lokalne ceste
- autoceste i dravne ceste ine jedinstvenu prometnu cjelinu i tehniko-tehnoloko jedinstvo cestovne mree.

187. Autoceste, dravne ceste, upanijske ceste, lokalne ceste

Autoceste su javne ceste s tehnikim karakteristikama autoceste odreenim propisima kojima se ureuje sigurnost
prometa na cestama, koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav, ostvarivanja
kontinuiteta E-ceste (meunarodnim i meudravnim sporazumima odreena kao europska cesta), prometnog
povezivanja regija Republike Hrvatske, omoguavanja tranzitnog prometa, a koje su razvrstane kao autoceste sukladno
ovom Zakonu.
Dravne ceste su javne ceste koje imaju funkciju povezivanja Republike Hrvatske u europski prometni sustav,
ostvarivanja kontinuiteta E-ceste prometnog povezivanja regija Republike Hrvatske, prometnog povezivanja sjedita
upanija meusobno, povezivanja sjedita upanija s veim regionalnim sjeditima susjednih drava (gradovi vei od
100.000 stanovnika), omoguavanja tranzitnog prometa, koje ine cestovnu okosnicu velikih otoka i kojima se ostvaruje
kontinuitet dravnih cesta kroz gradove, a koje su razvrstane kao dravne ceste sukladno ovom Zakonu

50
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
upanijske ceste su javne ceste koje povezuju sjedita upanija s gradovima i opinskim sjeditima, koje povezuju
sjedita gradova i opina meusobno, preko kojih se ostvaruje veza grada ili gradskih dijelova s dravnim cestama, a koje
su razvrstane kao upanijske ceste sukladno ovom Zakonu
Lokalne ceste su javne ceste koje povezuju sjedite grada, odnosno opine s naseljima s vie od 50 stanovnika unutar
grada ili opine, ceste u urbanom podruju koje povezuju gradske etvrti sa upanijskim cestama, ceste koje povezuju
susjedne gradske etvrti meusobno, a koje su razvrstane kao lokalne ceste sukladno ovom Zakonu.

188. Dijelovi javne ceste i zatitni pojas

Dijelovi javne ceste:
cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel,
galerija, potporni i obloni zid, nasip, pothodnik i nathodnik)
graevine za odvodnju i proiavanje vode nakupljene na cestovnim graevinama
zemljini pojas s obje strane ceste (za odravanje, najmanje 1m)
cestovno zemljite
graevine na cestovnom zemljitu (npr.za odravanje cesta, usluge, naplatu cestarine i sl.)
stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila
prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu
prometni znakovi i ureaji za nadzor i sigurno voenje prometa
graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia.
ZATITNI POJAS je zemljite uz javnu cestu na kojem se primjenjuju ogranienja propisana Zakonom o cestama
- ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zatitnog pojasa javne ceste,
prethodno se moraju zatraiti uvjeti HAC-a d.o.o. (autoceste), HC-a d.o.o. (dravne ceste), upanijske uprave
za ceste/Upravnog tijela Grada Zagreba (upanijske/lokalne ceste)
- zatitni pojas mjeri se od vanjskog ruba zemljinog pojasa tako da je irok sa svake strane:
autoceste 40m
brze ceste 40m
dravne ceste 25m
upanijske ceste 15m
lokalne ceste 10m

189. Zatitni pojas za autoceste

40m u irinu i 7m u visinu

190. Nerazvrstane ceste

Nerazvrstana cesta je javno dobro u opoj uporabi u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi.
Nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko moe slobodno koristiti na nain i pod
uvjetima odreenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i
to posebice:
- ceste koje su na podruju gradova s vie od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedita upanija bile
razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste
- ceste koje povezuju naselja
- ceste koje povezuju podruja unutar gradova i naselja
- terminali i okretita vozila javnog prijevoza
- pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih graevina
- druge ceste na podruju naselja i gradova

191. Dijelovi nerazvrstane ceste

Dijelovi nerazvrstane ceste:
cestovna graevina (donji stroj, kolnika konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane
ceste, drenae, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid,
pothodnik, nathodnik i slino), nogostup, biciklistike staze te sve prometne i druge povrine na
pripadajuem zemljitu (zelene povrine, ugibalita, parkiralita, okretita, stajalita javnog prijevoza i
slino)
graevna estica, odnosno cestovno zemljite u povrini koju ine povrina zemljita na kojoj prema projektu
treba izgraditi ili je izgraena cestovna graevina, povrina zemljinog pojasa te povrina zemljita na kojima su
prema projektu ceste izgraene ili se trebaju izgraditi graevine za potrebe odravanja ceste i pruanja usluga
vozaima i putnicima (objekti za odravanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, benzinske postaje, servisi i
drugo)
zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine prema projektu ceste
prometna signalizacija (okomita, vodoravna i svjetlosna) i oprema za upravljanje i nadzor prometa
javna rasvjeta i oprema ceste (odbojnici i zatitne ograde, ureaji za zatitu od buke, ureaji za naplatu

51
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

parkiranja i slino)

192. Pravilnik o osiguravanju pristupanosti graevina

Ovim se Pravilnikom propisuju uvjet i nain osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti u graevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne
prilagodbe graevina stambene i stambeno-poslovne namjene.
Pristupanost i prilagodba graevina osigurava se projektranjem i graenjem, tj.izvoenjem th graevina na nain da
sadre obvezne elemente pristupanost i/ili da udovoljavaju uvjetma uporabe pomagala osoba s invaliditetom.
Osoba s invaliditetom jest osoba s trajnim ili privremenim tjelesnim, mentalnim, intelektualnim i/ili osjetilnim
oteenjima, koja u meudjelovanju s razliitim preprekama u prostoru mogu sprijeiti njezino sudjelovanje u
drutvu na ravnopravnoj osnovi;
Osoba smanjene pokretljivosti jest osoba koja ima privremene ili trajne smetnje pri kretanju uslijed invalidnosti, dobi,
trudnoe ili drugih razloga;
Pomagala za orijentaciju su bijeli tap i pas vodi;
Pomagala za pokretljivost su invalidska kolica, tap, take i hodalica;
Prepreka jest komunikacijska i orijentacijska smetnja koja osobu smanjene pokretljivosti moe ometati i/ili sprjeavati u
nesmetanom pristupu, kretanju, boravku i radu;
Pristupanost jest rezultat primjene tehnikih rjeenja u projektiranju i graenju graevina, kojima se osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim graevinama na
jednakoj razini kao i ostalim osobama;
Pristupana graevina, njezin dio ili oprema jest ona graevina, dio graevine ili oprema koja osigurava ispunjavanje
obveznih elemenata pristupanosti.
Obvezni elementi pristupanosti su elementi za projektiranje i graenje, kojima se odreuje veliina, svojstva,
instalacije, ureaji i druga oprema graevine radi osiguranja pristupa, kretanja, boravka i rada osoba s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti na jednakoj razini kao i ostalim osobama;
Oznake pristupanosti su oznake kojima se oznaavaju primijenjeni obvezni elementi pristupanosti;

Graevine stambene i stambeno-poslovne namjene jesu:

- 1. stambena zgrada s 10 i vie stanova, iskljuivo stambene namjene;
- 2. stambeno-poslovna zgrada mjeovite stambene i druge namjene, koja ima >10 stanova.
Pod uvjetma uporabe pomagala osoba s invaliditetom podrazumijeva se:
prostor potreban za kretanje osobe u invalidskim kolicima,
prostor potreban za uporabu tapa, taka, hodalica prikazan, i uporabu bijeloga tapa i psa vodia.

Obvezni element pristupanost su:

A. element pristupanost za svladavanje visinskih razlika - rampa, stubite, dizalo, vertikalno podizna
platforma i koso podizna sklopiva platforma.
B. element pristupanost neovisnog ivljenja - ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba,
uionica, radni prostor; stan; kavana i restoran; kabina za presvlaenje; tu kabina; ulaz u vodu na plai i na
bazenu; mjesto u gledalitu; telefon, tekstofon, faks, bankomat; elektrine instalacije (parlafon, prekida za
svjetlo, i zvonce, alter; pult; oglasni pano, orijentacijski plan za kretanje u graevinama i sl.
C. element pristupanost javnog prometa - stajalite i peron; parkiralino mjesto; javna pjeaka povrina;
semafor; pjeaki prijelaz; pjeaki otok i raskrije.
U sklopu ulazne porte kod sljedeih graevina: dom zdravlja, bolnica, ljeilita, zatvorenog bazena u ljeilitu,
obavezno se izvodi pristupani alter.
Taktlna povrina
Pristupana taktilna povrina izvodi se reljefnom obradom visine do 5 mm na nain da ne oteava kretanje invalidskih
kolica, da je prepoznatljiva na dodir stopala ili bijelog tapa, da ne zadrava vodu, snijeg i prljavtnu, te da se lako
odrava. Najmanje dimenzije taktilne povrine i mjesta na kojima je obvezna njena primjena odreena su ovisno o
svakom pojedinom elementu pristupanosti.

IZNIMNO ODSTUPANJE OD PROPISANIH ELEMENATA PRISTUPANOSTI

Ako se pri rekonstrukciji graevine, koja se nalazi u urbanistkoj cjelini koja je upisana u Registar kulturnih dobara
Republike Hrvatske, ne mogu osigurati propisani elementi pristupanosti, a da se ne narui spomeniko svojstvo
kulturnog dobra, doputeno je iznimno odstupiti od propisanih elemenata pristupanosti, uz uvjet da se za
odstupanje pribavi suglasnost ministarstva nadlenog za poslove graditeljstva.
Uz prijedlog za davanje suglasnosti iz prilae se miljenje tijela nadlenog za zatitu kulturnih dobara u pogledu ouvanja
spomenikog svojstva graevine.

OBVEZAN SADRAJ PROJEKATA

Projekti graevina, moraju sadravat prikaz tehnikih rjeenja kojima se elementi pristupanosti primjenjuju za
osiguranje pristupanosti graevina te prikaz tehnikih rjeenja za jednostavnu prilagodbu stanova.

52
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Tehnika rjeenja prikazuju se, ovisno o razini razrade projekta, na primjeren nain u idejnom projektu, glavnom
projektu i izvedbenom projektu graevine.

1. ELEMENTI PRISTUPANOSTI ZA SVLADAVANJE VISINSKIH RAZLIKA:

RAMPA se koristi se kao element pristupanosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem ili vanjskom
prostoru. Rampa mora imati:
* doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do ukljuivo 76 cm, doputeni nagib smije
biti do ukljuivo 1:12 (8,3%).
* svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,
* odmorini podest najmanje duine od 150 cm na svakih 6 m duine rampe,
* vrstu, protuklizno obraenu povrinu,
* izvedenu ogradu s rukohvatima na nezatienim dijelovima,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika
DIZALO se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike, a obvezno se primjenjuje za
svladavanje visinske razlike vee od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru i mora imati:
* unutarnje dimenzije dizala najmanje 110 140 cm,
* vrata irine svijetlog otvora najmanje 90 cm,
* vrata dizala koja se otvaraju posmina ili prema van u odnosu na kabinu dizala,
* pozivnu i upravljaku plou postavljenu u rasponu visine od 90 do 120 cm,
* pozivnu i upravljaku plou s tipkovnicom kontrastno izvedene, reljefno prepoznatljive brojeve etaa i druge
informacije na Braille pismu,
* rukohvat u dizalu na visini od 90 cm,
* vizualno-svjetlosnu i zvunu najavu katova,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika
VERTIKALNO PODIZNA PLATFORMA se koristi kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike vee
od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rjeava pristupanim dizalom ili drugim elementom
pristupanosti propisanim ovim Pravilnikom. Vertikalno podizna platforma mora imati:
* nastupnu plohu platforme veliine najmanje 110 140 cm,
* bone stranice platforme zatvorene do visine od 120 cm,
* ulazna vrata irine svijetlog otvora min. 90 cm koja se otvaraju posmino ili zaokretno prema van,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika
- Koso podizna sklopiva platforma koristi se kao element pristupanosti za potrebe svladavanja visinske razlike
vee od 120 cm u unutarnjem ili vanjskom prostoru, kada se isto ne rjeava dizalom ili drugim elementom
pristupanosti propisanim ovim Pravilnikom.
KOSO PODIZNA SKLOPIVA PLATFORMA postavlja se na bone stubine zidove ili stubinu ogradu, koja se vodi duinom
cijelog stubita.
Koso podizna sklopiva platforma mora imati:
* nastupnu plohu platforme veliine najmanje 90 100 cm,
* bonu podnu preklopnu zatitu visine 20 cm i preklopni zatitni rukohvat,
* oznaku pristupanosti prilogu ovoga Pravilnika. Pristupani moraju biti javni i poslovni objekti.

2. ELEMENTI PRISTUPANOSTI NEOVISNOG IVLJENJA:

ULAZNI PROSTOR u graevinu je ulaz do kojeg se dolazi izravno s javne pjeake povrine ili uz pomo
elemenata pristupanosti za svladavanje visinskih razlika
jednokrilna vrata irine svijetlog otvora od najmanje 110/210 cm, ili dvokrilna vrata irine svijetlog otvora od
najmanje 2 90/210 cm
vrata koja se otvaraju prema van ili posmino, prag vrata koji nije vii od 2 cm,
u sluaju kada su glavna ulazna vrata klizna svijetli otvor od najmanje 90/210 cm, a ispred vrata, u tom sluaju,
osiguran uporabni prostor veliine najmanje 150 150 cm
vjetrobran duljine 240 cm ili toplinski zastor
KOMUNIKACIJE moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
irinu hodnika najmanje 150 cm
sve hodne povrine, u pravilu, u istoj razini
vrata na komunikacijama izvedena bez praga, svijetle irine svijetlog otvora najmanje 90 cm
WC mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
vrata irine svijetlog otvora najmanje 90 cm, koja se otvaraju prema van
ugraen mehanizam za otvaranje vrata izvana u sluaju poziva u pomo
WC koljku zajedno s daskom za sjedenje visine od 45 do 50 cm
irinu uporabnog prostora ispred umivaonika i WC koljke najmanje 90 cm
slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica najmanje povrine kruga promjera od 150 cm
vjealicu za odjeu na visini od 120 cm
KUPAONICA mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
kadu visine gornjeg ruba najvie 50 cm i/ili prostor za tuiranje izveden bez pregrade, veliine najmanje 90 90 cm

53
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

u prostoru za tuiranje vodootporno preklopno sjedalo postavljeno na visini od 45 do 50 cm

irinu vrata svijetlog otvora od najmanje 80 cm
KUHINJA mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
slobodnu radnu plohu duine najmanje 90 cm
visee elemente postavljene donjim rubom na visinu od 120 cm od povrine poda
slobodni uporabni prostor za koritenje kuhinjskih elemenata i okretanje invalidskih kolica najmanje povrine
kruga promjera od 150 cm
prostor za kretanje oko namjetaja irine najmanje 120 cm
ulazna vrata irine svijetlog otvora najmanje 80 cm
SOBA, UIONICA, RADNI PROSTOR moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
slobodni prostor za okretanje invalidskih kolica u prostoriji, najmanje povrine kruga promjera od 150 cm
prostor za kretanje oko namjetaja irine najmanje 90 cm
radni stol konzolno izveden tako da je gornja ploha na visini od najvie 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70
cm s dubinom pristupa od najmanje 50 cm
STAN Jednostavno prilagodljiv stan se u pravilu gradi u prizemlju graevine, odnosno na etai s koje je najlake
osigurati izlaz u siguran prostor u sluaju opasnosti
ulazna vrata irine svijetlog otvora najmanje 110 cm
preostala vrata irine svijetlog otvora najmanje 80 cm, pragove zaobljene i ne vie od 2 cm
hodnike irine najmanje 120 cm

KAVANA I RESTORAN
- kavana i restoran koji mogu primit vie od 80 osoba mora biti pristupana
osiguran prolaz izmeu stolova, stolaca i drugih vertikalnih prepreka irine najmanje 100 cm za najmanje 20%
uporabne povrine kavane ili restorana namijenjene korisnicima usluga
podnu oblogu od vrstog materijala koja ne oteava kretanje invalidskih kolica
stolovi izvedeni tako da je gornja ploha na visini od najvie 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70 cm s
mogunou odgovarajueg pristupa stolu, za najmanje 20% stolova
KABINA ZA PRESVLAENJE mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
tlocrtnu dimenziju najmanje 160 210 cm
vjealicu za odjeu na visini od 120 cm
klupu na preklapanje postavljenu u rasponu visine od 45 do 50 cm
TU KABINA mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
tlocrtnu dimenziju najmanje 230 230 cm
povrinu prostora ispod tua najmanje 90x90 cm, izvedenu bez pragova s nagibom za odvod vode
vjealicu za odjeu postavljenu na visini od 120 cm
dra za sapun postavljen na visinu od 90 cm
ULAZ U VODU NA PLAI I NA BAZENU mora imati pristupanu rampu, koja dosee dno na dubini od 60 do najvie
80 cm u odnosu na srednju razinu povrine vode (mora, rijeke, jezera, bazena)
MJESTO U GLEDALITUE mora imati tlocrtne dimenzije najmanje 90 140 cm i biti oznaeno oznakom pristupanosti
Obvezni broj pristupanih mjesta u gledalitu odreuje se na temelju ukupnog broja sjedeih mjesta i to:
od 100 do 300 sjedeih mjesta, izvode se najmanje dva pristupana mjesta
od 301 do 1.000 sjedeih mjesta, izvodi se najmanje 2% pristupanih mjesta
od 1.001 i vie sjedeih mjesta, izvodi se najmanje 1% pristupanih mjesta
TELEFON, TEKSTOFON, FAKS, BANKOMAT moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
telefon je s gornjim rubom tipkovnice postavljen na visini od 120 cm od povrine poda, a slualicom na visini
dohvata ruke od 100 cm
tekstofon, faks, bankomat postavljene donjim rubom na visinu od 70 cm od povrine poda
ELEKTRINE INSTALACIJE moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
parlafon postavljen na visinu od 110 do 120 cm, sa svjetlosnom oznakom
prekidai za svjetlo i zvonce postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm
utinicu u pristupanoj kuhinji neposredno iznad radne plohe
ostale utinice postavljene u rasponu visina od 90 do 120 cm
izvodnu plou za elektrinu instalaciju postavljenu gornjim rubom u rasponu visina od 90 do 120 cm
svu opremu elektrinih instalacija izvedenu u kontrastu s podlogom zida
KVAKE NA VRATIMA I PROZORIMA moraju biti primjereno oblikovane, postavljene na visinu od 90 cm za vrata, a za
prozor kvaka ili ruica mehanizama za otvaranje postavljeni u rasponu visina od 90 do 120 cm
ALTER za osobe u invalidskim kolicima mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
gornju plohu izvedenu na visini od najvie 85 cm, a podgled na visini od najmanje 70 cm, konzolno oblikovan,
dubine pristupa od najmanje 50 cm
komunikacijsko pomagalo
od ulaznih vrata graevine do altera postavljena taktilna crta voenja irine najmanje 40 cm s uljebljenjima u
smjeru voenja

54
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
PULT za osobe u invalidskim kolicima mora biti, odnosno imati:
izveden najblie ulazu u prostor i/ili prostoriju u kojoj se usluga prua
postavljen je gornjim rubom na visinu od 80 cm, podgledom na visinu od najmanje 70 cm
konzolno je oblikovan s dubinom pristupa od najmanje 50 cm
osiguran pristup od najmanje 120 cm
od ulaznih vrata graevine do pulta postavljena taktilna crta voenja irine najmanje 40 cm s uljebljenjima u
smjeru voenja
INDUKATIVNA PETLJA I LI TRANSMISIJSKI OBRU ugrauje se u prostoriji povrine vee od 500 m, odnosno u
prostoriji koju istovremeno moe koristiti vie od 100 osoba, i u kojoj se govor reproducira putem zvunika
OGLASNI PANO mora biti postavljen svojim donjim rubom na visinu u rasponu od 120 do 160 cm
ORIJENTACIJSKI PLAN ZA KRETANJE U GRAEVINI mora biti reljefno izraen te mora omoguavati ispunjavanje
sljedeih uvjeta:
postavljen je horizontalno ili priblino horizontalno na visinu od najvie 90 cm odnosno vertikalno ili priblino
vertikalno na visinu gornjeg ruba do najvie 180 cm
postavljen je uz ulaz u graevinu
sadri informacije na Braille pismu
od ulaznih vrata graevine do plana postavljena je taktilna crta voenja irine najmanje 40 cm, s uljebljenjima u
smjeru voenja

3. ELEMENTI PRISTUPANOSTI JAVNOG PROMETA:

STAJALITE I PERON moraju omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
duinu stajalita, odnosno perona najmanje jednaku duini prometnog sredstva (autobus, tramvaj i vlak) koje se
zaustavlja na tom stajalitu, odnosno peronu, a irinu najmanje 200 cm
visinu nogostupa u razini ulazne stube niskopodnog prometnog sredstva, a iznimno kada su u uporabi prometna
sredstva s visokom prvom stubom, nogostup moe biti i nii od prve stube, ali ne nii od 18 cm ispod razine nastupne
stube prometnog sredstva
na stajalitu (autobusa i/ili tramvaja) u naselju gdje se izvodi nogostup, na mjesto prvog ulaza u prometno
sredstvo izvedenu taktilnu crtu voenja irine najmanje 40 cm i duine 150 cm s uljebljenjima okomitim na
kolnik/prugu
na peronu vlaka, na udaljenosti 80 cm od ruba perona, itavom duinom perona postavljenu taktilnu crtu
upozorenja irine 20 cm sa uljebljenjima okomitim na smjer ulaska u vlak
PARKIRALINO MJESTO biti smjeteno najblie pristupanom ulazu u graevinu te mora omoguavati ispunjavanje
sljedeih uvjeta, odnosno imati:
parkiralino mjesto za jedan automobil kad se nalazi u nizu parkiralinih mjesta, okomitom, kosom, uzdunom, u
odnosu na nogostup, veliine 370 500 cm
parkiralino mjesto za dva automobila koje se nalazi u nizu parkiralinih mjesta okomitom na nogostup veliine 590
500 cm s meuprostorom irine 150 cm
izlaz s parkiralinog mjesta na nogostup osiguran ukoenim rubnjakom nagiba najvie 10%, irine najmanje 120 cm
povrinu parkiralinog mjesta izraenu od materijala koji ne oteava kretanje invalidskih kolica (ljunak, pijesak,
zatravljena povrina i sl.)
JAVNA PJEAKA POVRINA mora biti:
uzdignuta u odnosu na kolnik rubnjakom visine najmanje 3 cm, ili razdvojena tipskim elementom, a kada je u razini
kolnika razdvojena je ogradom
iroka najmanje 150 cm
sa ostalim pjeakim povrinama povezana bez prepreka
od prometnice zatiena ogradom visine 90 cm kada se nalazi u podruju pojaanog pjeakog prometa (navala
ljudi)
SEMAFOR mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
semafor koji se nalazi na prijelazu prometnice s vie od dva prometna traka u istom smjeru ima taktilni plan
prijelaza
semafor koji se nalazi u podruju gdje se nalazi graevina u kojoj uestalo borave slijepe i slabovidne osobe, ima
zvunu signalizaciju
od 1.001 i vie sjedeih mjesta, izvodi se najmanje 1% pristupanih mjesta
PJEAKI PRIJELAZ mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta, odnosno imati:
prijelaz s nogostupa na razinu kolnika osiguran ukoenjem rubnjaka uz najvei doputeni nagib od 10%, irine
najmanje 120 cm
PJEAKI OTOK mora omoguavati ispunjavanje sljedeih uvjeta:
u sluaju kada se pjeaki otok nalazi u razini kolnika ili se njegova razina na mjestu prijelaza sputa na razinu
kolnika, tada se on 15 cm od poetka i 15 cm od kraja otoka oznaava taktilnim crtama upozorenja s uljebljenjima
okomitim na smjer kretanja, irine najmanje 40 cm, meusobno povezanim taktilnom crtom voenja s uljebljenjima u
smjeru kretanja irine najmanje 40 cm
RASKRIJE

55
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

na raskriju koje se nalazi u podruju naselja gdje je smjetena graevina u kojoj uestalo borave slijepe i
slabovidne osobe, pjeaki prijelaz mora imati pristupani semafor sa zvunom signalizacijom i taktilne crte voenja
irine najmanje 40 cm, s uljebljenjima okomitim na prometnicu. Taktilna crta upozorenja je izvedena do ukoenja
rubnjaka na prijelazu, u duini od najmanje 110 cm

OBVEZNA PRIMJENA ELEMENATA PRISTUPANOSTI

Graevine javne i poslovne namjene moraju se projektirati i biti izvedene tako da, ovisno o svojoj namjeni, sadre
elemente pristupanost iz slijedeih lanaka ovoga Pravilnika:
1. graevine trgovake, ugostiteljske i/ili turistike namjene
2. graevine potanske i/ili telekomunikacijske namjene
3. graevina za pruanje usluga prometa novcem i druge financijske usluge
4. graevine upravne i sline namjene
5. graevine zdravstvene, socijalne i rehabilitacijske namjene
6. graevine koju uestalo koriste osobe s invaliditetom
7. graevine odgojne i obrazovne namjene
8. graevine kulturne namjene
9. graevine prometne namjene
10. graevine portske i rekreacijske namjene
11. graevine zabavne namjene
12. graevine vjerske i sakralne namjene
13. graevine za izvrenje kazne zatvorom
14. prostori i povrine javne namjene
15. graevine druge namjene

193. Prilagodljiv stan

Jednostavno prilagodljivi stan jest stan koji se po potrebi moe prilagoditi u pristupani, bez utjecaja na bitne zahtjeve
za uporabljivu graevinu (u zgradi mora biti 1 na 10 stanova, a tehniko rjeenje mogunosti jednostavnog
prilagoavanja mora biti prikazano u projektu graevine).

194. Zakon o vodama

Ovim se Zakonom ureuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih graevina, upravljanje kakvoom i koliinom
voda, zatita od tetnog djelovanja voda, detaljna melioracijska odvodnja i navodnjavanje, djelatnosti javne
vodoopskrbe i javne odvodnje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama, institucionalni ustroj obavljanja tih
djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

Ovim se Zakonom ne ureuju radioloka oneienja voda i vodnoga dobra.

Odredbe ovog Zakona odnose se na:
- Povrinske i podzeme vode
- Priobalne vode u pogledu njihovog kemijskog i ekolokog stanja, gdje je to izriito odreeno ovim Zakonom
- Vode teritorijalnog mora u pogledu njihovog kemijskog stanja, gdje je to izriito odreeno u ovom Zakonu te u
odnosu na nalazita vode za pie i
- Mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermalnih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne
sirovine ili koristiti akumulirana toplina u energetske svrhe to se ureuje Zakonom o rudarstvu.

Granicu izmeu kopnenih voda i voda mora utvruje Vlada Republike Hrvatske.

195. Javno navodnjavanje, meudravne vode

Javno navodnjavanje je djelatnost zahvaanja podzemnih i povrinskih voda i njihova isporuka radi natapanja
poljoprivrednog zemljita putem graevina za navodnjavanje u vlasnitvu jedinica podrune (regionalne)
samouprave ili mjeovitih melioracijskih graevina u vlasnitvu Republike Hrvatske
Meudravne vode su vode I. reda koje ine ili presijecaju dravnu granicu
Stavio sam samo pojmove koji su se do sad pojavili na ispitu. Ostale proite sami u Zakonu o vodama (NN 153/09 -
lanak 3.)

196. Koritenje javnog vodnog dobra za odmor i rekreaciju

Svatko, pod jednakim uvjetima, moe koristt javno vodno dobro za odmor i rekreaciju, na nain i u opsegu koje
odreuje tjelo jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost Hrvatskih voda.
Pri koritenju javnog vodnog dobra ne smije se ugroziti njegovo koritenje za graenje i odravanje regulacijskih i
zatitnih vodnih graevina, odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja,
graenje i odravanje unutarnjih vodnih putova, provedbu obrane od poplava, koritenje i zatitu izvorita voda i za

56
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
druga koritenja u skladu s ovim Zakonom, a osobito se mora osigurati zatita obala, korita vodotoka i drugih voda,
ukljuujui vodne graevine na njima.

197. Vodne graevine

Vodne graevine su graevine ili skupovi graevina zajedno s pripadajuim ureajima i opremom, koji ine tehniku,
odnosno tehnoloku cjelinu, a slue za ureenje vodotoka i drugih povrinskih voda, za zatitu od tetnog djelovanja
voda, za zahvaanje voda u cilju njihova namjenskog koritenja i za zatitu voda od oneienja.
Vodne graevine, s obzirom na njihovu namjenu, jesu:
1. regulacijske i zattne vodne graevine
- nasipi, obaloutvrde, umjetna korita vodotoka, odteretni kanali, lateralni kanali, odvodni tuneli, brane s
akumulacijama, ustave, retencije i druge pripadajue im graevine, crpne stanice za obranu od poplava, vodne
stepenice, slapita, graevine za zatitu od erozija i bujica i druge graevine pripadajue ovim graevinama
2. komunalne vodne graevine
2.1 graevine za javnu vodoopskrbu akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptae i druge zahvatne graevine na
vodnim tijelima), ureaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i
vodoopskrbna mrea
2.2 graevine za javnu odvodnju kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mjeoviti kanali za
odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, ureaji za proiavanje otpadnih voda, ureaji
za obradu mulja nastalog u postupku proiavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge
graevine pripadajue ovim graevinama, ukljuujui sekundarnu mreu
3. vodne graevine za melioracije
3.1 graevine za melioracijsku odvodnju su graevine iz stavka 2.
3.2 graevine za navodnjavanje akumulacijske i druge zahvatne graevine, razvodna mrea i druge graevine
pripadajue ovim graevinama
3.3 mjeovite melioracijske graevine su graevine iz podtoke 3.1. i 3.2. ove toke
4. vodne graevine za proizvodnju elektrine energije
- brane, akumulacije, dovodni i odvodni kanali, tuneli i druge graevine, ureaji i oprema pripadajui ovim
graevinama
5. graevine za unutarnju plovidbu
- objekti sigurnosti plovidbe na unutarnjim vodama i luke graevine, sukladno posebnim propisima o plovidbi
i lukama unutarnjih voda

198. Naela upravljanja vodama

Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi proizvodi, nego je naslijee koje treba uvati, tititi i mudro i racionalno
koristiti.
Vodama se upravlja prema naelu jedinstva vodnog sustava i naelu odrivog razvitka kojim se zadovoljavaju potrebe
sadanje generacije i ne ugroavaju pravo i mogunost buduih generacija da to ostvare za sebe.
Upravljanje vodama prilagoava se globalnim klimatskim promjenama.
Za koritenje voda koje prelazi granice opeg koritenja, kao i za svako pogoranje stanja voda, plaa se naknada
razmjerno koristi, odnosno stupnju i opsegu utjecaja na promjene u stanju vodnih tijela, potujui ekonomsko
vrednovanje voda, povrat trokova njezinoga koritenja i zatite vodnoga okolia i drugih sastavnica okolia.
Upravljanje rizicima od poplava zasniva se na naelima solidarnost, prvenstva u potrebama, hitne slube, trajne
imobilizacije i mobilizacije; planira se i koordinira na razini vodnog podruja u cilju smanjenja rizika od tetnih
posljedica poplava, posebno po ivot, zdravlje i imovinu ljudi, okoli, kulturnu batinu, gospodarske djelatnosti i
infrastrukturu.
Upravljanje vodama koje ima prekogranini utjecaj ostvaruje se suradnjom s drugim dravama, sklapanjem i
provedbom meunarodnih ugovora, obavjeivanjem o prekograninim utjecajima na vode i vodni okoli, o velikim
nesreama kako ih definiraju propisi o zatiti okolia, kao i meunarodnom razmjenom informacija o vodama i vodnom
okoliu.

199. Vode, vodno dobro

Vode su ope dobro i imaju osobitu zatitu Republike Hrvatske.
Vode u tijelima povrinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasnitva i drugih stvarnih prava.
Vodno dobro ine zemljine estce koje obuhvaaju:
- vodonosna i naputena korita povrinskih voda
- ureeno inundacijsko podruje
- neureeno inundacijsko podruje
- prostor na kojem je izvorite voda iz lanka 88. stavka 1. ovoga Zakona potreban za njegovu fiziku zatitu i
prostor na kojem je izvorite, izdanosti najmanje 10m3 dnevno, prirodne mineralne, termalne i prirodne
izvorske vode potreban za njegovu fiziku zatitu i
- otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presuivanjem vode, njezinom diobom na vie rukavaca,
naplavljivanjem zemljita ili ljudskim djelovanjem

57
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Vodno dobro slui odravanju i poboljanju vodnog reima, a osobito je namijenjeno za:
- graenje i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
- odravanje korita i obala vodotoka, te odravanje i ureenje inundacijskog podruja
- graenje i odravanje unutarnjih vodnih putova
- provedbu obrane od poplava
- koritenje i zatitu izvorita voda

200. Vodna podruja

Za upravljanje rijenim slivovima na dravnom podruju Republike Hrvatske utvruju se vodna podruja:
1. vodno podruje rijeke Dunav i
2. jadransko vodno podruje.
Granice vodnih podruja utvruje Vlada Republike Hrvatske.
Povrinskim i podzemnim vodama upravlja se jedinstveno.
Povrinske vode dijele se na vode I. reda i vode II. reda.
Popis voda I. reda, koji e ukljuiti meudravne vode, priobalne vode, druge vee vode i kanale te bujine vode vee
snage, utvruje Vlada Republike Hrvatske.
Ostale povrinske vode su vode II. reda.
Vodna podruja se mogu podijelit na:
1. podruja podslivova,
2. podruja malih slivova i
3. sektore.

201. Planski dokumenti upravljanja vodama

Planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim podrujima,
viegodinji programi gradnje, financijski plan Hrvatskih voda, Plan upravljanja vodama i detaljni planovi ureeni ovim
Zakonom.

202. Obrana od poplava

Poplava je privremena pokrivenost vodom zemljita, koje obino nije prekriveno vodom, uzrokovana izlijevanjem rijeka,
bujica, privremenih vodotoka, jezera i nakupljanja leda, kao i morske vode u priobalnim podrujima i suvinim
podzemnim vodama. Ovaj pojam ne obuhvaa poplave iz sustava javne odvodnje.
Obrana od poplava moe biti preventvna, redovita i izvanredna.
Preventvnu obranu od poplava ine radovi odravanja voda iz lanka 107. ovoga Zakona.
Redovitu i izvanrednu obranu od poplava ine mjere koje se poduzimaju neposredno pred nastup opasnosti plavljenja,
tijekom trajanja opasnosti i neposredno nakon prestanka te opasnosti u svrhu nekodljivog protoka voda.
Poslovi obrane od poplava, obrane od leda i zatita od erozija i bujica hitna su sluba.
Hrvatske vode upravljaju obranom od poplava.
Nositelji obrane od poplava usklauje svoje aktivnosti s Dravnom upravom za zatitu i spaavanje, Ravnateljstvom
policije, Hrvatskom vojskom, nadlenim medicinskim slubama, i drugim hitnim slubama te pravnim osobama koje
sukladno posebnim propisima upravljaju prometnicama.
Provedbu preventvne, redovite i izvanredne obrane od poplava, Hrvatske vode ustupaju ponuditelju na branjenom
podruju primjenom propisa o javnoj nabavi. Okvirni sporazum o nabavi sklapa se za razdoblje od 4 godine.

203. Vodopravni akti

Radi postizanja utvrenih ciljeva upravljanja vodama izdaju se vodopravni akti.
Vodopravni akt su:
1. vodopravni uvjeti,
2. obvezujue vodopravno miljenje,
3. vodopravna potvrda,
4. vodopravna dozvola,
5. posebni uvjeti prikljuenja i
6. potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja.
Vodopravni uvjet i vodopravna dozvola upravni su akt.
Ciljevi upravljanja vodama su:
1. osiguranje dovoljnih koliina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovnitva,
2. osiguranje potrebnih koliina vode odgovarajue kakvoe za razliite gospodarske i osobne
potrebe,
3. zatita ljudi i njihove imovine od poplava i drugih oblika tetnog djelovanja voda i
4. postizanje i ouvanje dobrog stanja voda radi zatite ivota i zdravlja ljudi, zatite njihove imovine, zatite
vodnih i o vodi ovisnih ekosustava.

58
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

VODOPRAVNIM UVJETIMA odreuju se tehniki i drugi zahtjevi kojima mora udovoljiti zahvat u prostoru radi
usklaenja s odredbama ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju njega.
Vodopravni uvjet su potrebni:
1. za zahvate u prostoru za koje se, prema posebnim propisima o prostornom ureenju i gradnji, izdaje lokacijska
dozvola, a ne provodi se postupak utvrivanja objedinjenih uvjeta zatite okolia,
2. za zahvate u prostoru za koje se, prema posebnim propisima o prostornom ureenju i gradnji, izdaje rjeenje o
uvjetima graenja,
3. za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja, vodoistranih radova te drugih radova koji mogu trajno,
povremeno ili privremeno utjecati na vodni reim, a za koje se, prema posebnim propisima o prostornom ureenju i
gradnji, ne izdaje lokacijska dozvola i
4. u drugim sluajevima gdje je to propisano ovim Zakonom.
Vodopravne uvjete izdaju Hrvatske vode.
Vodopravni uvjet nisu potrebni:
1. za graenje ili rekonstrukciju graevina u kojima se voda koristi iskljuivo za pie i sanitarne potrebe (stambene
graevine i poslovne graevine bez proizvodnih, servisnih, skladinih i slinih prostora), ako se te graevine prikljuuju
na komunalne vodne graevine i
2. kada se izdaje obvezujue vodopravno miljenje

OBVEZUJUE VODOPRAVNO MILJENJE

Za graenje i rekonstrukciju, promjenu tehnike, odnosno promjenu djelatnost u postrojenjima odreenim posebnim
propisima o izdavanju objedinjenih uvjeta zatite okolia, izdaje se obvezujue vodopravno miljenje.
Obvezujue vodopravno miljenje izdaju Hrvatske vode.
Obvezujue vodopravno miljenje ima sadraj vodopravnih uvjeta za graenje i vodopravne dozvole za isputanje
otpadnih voda te vodopravne dozvole za koritenje voda.
Obvezujue vodopravno miljenje sastavni je dio rjeenja o objedinjenim uvjetima zatite okolia.
Iznimno, obvezujue vodopravno miljenje moe se izdati i usmenim oitovanjem na nain kako je ureeno posebnim
propisom o zatiti okolia.

VODOPRAVNOM POTVRDOM potvruje se:

1. da je glavni projekt za ishoenje graevinske dozvole, koja se izdaje prema posebnim propisima o
prostornom ureenju i gradnji, sukladan izdanim vodopravnim uvjetima, odnosno obvezujuem vodopravnom
miljenju. Vai koliko vai i akt kojim se odobrava graenje
2. da je dokumentacija za izvoenje regionalnih i detaljnih geolokih istraivanja i drugih radova izraena
sukladno izdanim vodopravnim uvjetima. Vai 2 godine od njezinog izdavanja.
Vodopravnu potvrdu izdaju Hrvatske vode.

VODOPRAVNE DOZVOLE
Vodopravna dozvola potrebna je za isputanje otpadnih voda, za stavljanje u promet kemikalija i za koritenje voda,
pod pretpostavkama propisanim lankom 152., 155., odnosno 157. ovoga Zakona.
Vodopravna dozvola za isputanje otpadnih voda sadri:
1. doputene koliine otpadnih voda,
2. granine vrijednosti emisija,
3. obvezu monitoringa i dostavljanja podataka, u skladu sa lankom 44. stavkom 6. ovoga Zakona i
4. druge obveze utvrene propisom iz lanka 142. ovoga Zakona.
Vodopravna dozvola se izdaje za proizvodnju i stavljanje u promet kemikalija koje nakon pravilne i predviene
uporabe dospijevaju u vode (vodopravna dozvola za stavljanje u promet kemikalija).
Vodopravnu dozvolu za stavljanje u promet kemikalija izdaje Ministarstvo. alba protiv dozvole nije doputena, ali je
doputen upravni spor.
Vodopravna dozvola za koritenje voda izdaje se za svako koritenje voda koje prelazi opseg iz lanka 76. i 77. ovoga
Zakona, osim za koritenje voda za koje se prema ovom Zakonu izdaje koncesija iz lanka 163. stavka 1. ovoga Zakona.
Vodopravne dozvole izdaju se na odreeno vrijeme, a najdue na vrijeme od 15 godina.

POSEBNI UVJETI PRIKLJUENJA

Posebnim uvjetima prikljuenja odreuju se tehniki zahtjevi kojima mora udovoljiti graevina da bi njezini interni
vodovi bili prikljueni na komunalne vodne graevine sukladno opim i tehnikim uvjetima isporuke vodnih usluga.
Posebni uvjeti prikljuenja potrebni su za one zahvate u prostoru za koje se prema posebnim propisima o prostornom
ureenju i gradnji izdaje lokacijska dozvola, rjeenje o uvjetima graenja, odnosno drugoga akta kojim se doputa
graenje.
Posebne uvjete prikljuenja izdaje javni isporuitelj vodne usluge.

POTVRDA O SUKLADNOSTI S POSEBNIM UVJETIMA PRIKLJUENJA

59
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Potvrdom o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja potvruje se, na nain odreen propisima o prostornom
ureenju i gradnji, da je idejni projekt za ishoenje lokacijske dozvole ili rjeenja o uvjetima graenja, odnosno glavni
projekt za ishoenje graevinske dozvole ili drugoga akta kojim se doputa graenje, koji se izdaje prema posebnim
propisima, sukladan posebnim uvjetma prikljuenja.
Potvrdu o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja izdaje isporuitelj vodne usluge.
Potvrda o sukladnosti s posebnim uvjetima prikljuenja vai koliko vai i akt kojim se odobrava graenje.
Isporuitelj vodne usluge duan je u roku od 30 dana od dana uredno podneseng zahtjeva, osim ako propisima o
prostornom ureenju i gradnji nije propisan krai rok, izdat potvrdu iz stavka 1. ovoga lanka ili odbiti zahtjev za
izdavanjem potvrde.

60
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

ZATITA NA RADU

204. to ureuje zakon o ZNR

Predmet i svrha Zakona - ureuje se:
sustav ZnR u Republici Hrvatskoj, a osobito nacionalna politika i aktivnosti,
opa naela prevencije i pravila ZnR,
obveze poslodavca, prava i obveze radnika i povjerenika radnika za ZnR (PovjRad),
djelatnosti u vezi sa ZnR,
nadzor i prekrajna odgovornost te se osniva Zavod za unapreivanje ZnR i utvruje njegova djelatnost i upravljanje

205. Na koji nain se ostvaruje ZNR, zatita na radu kao organizirano djelovanje
ZNR se ostvaruje primjenom pravila ZNR.
Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav pravila koja se primjenjuju po ovom Zakonu i drugim
propisima, a to su:
pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
pravila pri odravanju i ispitivanju sredstava rada,
pravila koja se odnose na sredstva rada i radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi te
duevnim i tjelesnim sposobnostima,
osposobljavanje i obavjeivanje radnika i poslodavaca sa svrhom postizanja odgovarajueg stupnja zatite
na radu i zdravstvene zatite,
suradnju na svim razinama od poslodavca i radnika, preko njihovih predstavnika i udruga, do razine dravnih
ustanova i tijela,
zatita radnika, njihovih predstavnika i strunjaka za zatitu na radu od dovoenja u nepovoljniji poloaj i
od drugih mjera zbog akcija poduzetih na podruju zatite na radu.

206. Mjesto rada, izdvojeno mjesto rada, radni okoli, radna oprema, radilite
- Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na koje moraju ii, ili kojemu imaju
pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac
koristi za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom
- Izdvojeno mjesto rada je mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kue ili u drugom prostoru koji nije
prostor poslodavca
- Radni okoli ine fizikalni, kemijski i bioloki imbenici na mjestu rada i u njegovom okruenju
- Radna oprema su strojevi i ureaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta i alati te skele i druga sredstva za
povremeni rad na visini
- Radilite je privremeno ili pokretno mjesto rada, kao to je gradilite, umarsko radilite, mjesto gradnje broda te
mjesta na kojima se obavljaju privremeni radovi na odravanju, ruenju i popravcima, poljoprivredni radovi i radovi na
istraivanju i iskoritavanju mineralnih sirovina

207. Sredstva rada

Sredstva rada su:
1. Graevine namijenjene za rad s pripadajuim prostorijama, instalacijama i ureajima, prostorijama i povrinama
za kretanje radnika, te pomonim prostorijama i njihovima instalacijama i ureajima (sanitarne prostorije,
garderobe, prostorija za uzimanje obroka hrane puenje, i povremeno zagrijavanje radnika).
2. Prijevozna sredstva eljeznikog, cestovnog, pomorskog, rijenog, jezerskog i zranog prometa.
3. Strojevi i ureaji (osim strojeva u ureaja u uem smislu spadaju: postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta
i alati).
4. Skele i povrine s kojih se obavlja rad i po kojima se kreu radnici izvan objekta.

208. Opa naela prevencije

Poslodavac je obvezan provoditi ZnR na temelju sljedeih opih naela prevencije:
1) izbjegavanja rizika
2) procjenjivanja rizika
3) sprjeavanja rizika na njihovom izvoru
4) prilagoavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te nainom rada i
radnim postupcima radi ublaavanja jednolinog rada, rada s nametnutim ritmom...
5) prilagoavanja tehnikom napretku
6) zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
7) razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije rada, uvjeta rada,
ljudskih odnosa i utjecaja radnog okolia

61
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

8) davanja prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim

9) odgovarajue osposobljavanje i obavjeivanje radnika
10) besplatnosti prevencije, odnosno mjera ZnR za radnike.

209. Osnovna pravila ZNR

Osnovna pravila ZNR su pravila koja sadre zahtjeve vezane uz sredstva rada; primjerice zatitne naprave, zatita od
elek. struje, poara i eksplozije, stabilnost graevine, radne povrine i prostore, puteve za prolaz, ienje mjesta
rada i radnog prostora,, mjere zatite od atmosferskih i klimatskih utjecaja, mjere zatite od buke i vibracija,
potrebne vrijednosti faktora radnog okolia.
Provedba osnovnih pravila osigurava se Zakonom o ZNR i pod zakonskim aktima (Pravilnicima).
OSNOVNA PRAVILA ZNR sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada je u uporabi, a osobito:
1) zatitu od mehanikih opasnosti
2) zatitu od udara elektrine struje
3) sprjeavanje nastanka poara i eksplozije
4) osiguranje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine
5) osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora
6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
7) osiguranje istoe
8) osiguranje propisane temperature i vlanosti zraka i ogranienja brzine strujanja zraka
9) osiguranje propisane rasvjete
10) zatitu od buke i vibracija
11) zatitu od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
12) zatitu od fizikalnih, kemijskih i biolokih tetnih djelovanja
13) zatitu od prekomjernih napora
14) zatitu od elektromagnetskog i ostalog zraenja
15) osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu
* imaju prednost u odnosu na posebna pravila

210. Posebna pravila ZNR

Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu uklonit ili se mogu samo djelomino uklonit primjenom osnovnih
pravila ZnR, dodatno se primjenjuju posebna pravila ZnR koja se odnose na radnike, nain obavljanja poslova i
radne postupke.
Sadre zahtjeve glede dobi, spola, zavrenog strunog. obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavravanja za
rad, zdrav.stanja, tjelesnog stanja, psihofiziolokih i psihikih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati pri
obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
Posebna pravila ZnR, sadre i prava i obveze u vezi s:
1) organizacijom radnog vremena i koritenjem odmora
2) nainom koritenja odgovarajue osobne zatitne opreme
3) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloenosti fizikalnim tetnostima, opasnim kemikalijama, odnosno
biolokim tetnostima
4) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa
5) uputama o radnim postupcima i nainu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla, obavljanja jednolinog
rada i rada po uinku u odreenom vremenu (normirani rad) te izloenosti radnika drugim naporima na radu ili u
vezi s radom
6) postupcima s ozlijeenim ili oboljelim radnikom do pruanja hitne med.pomoi, tj. do prijema u zdravstvenu
ustanovu.

211. Priznata pravila ZNR

Ako u RH nisu na snazi pravna pravila ZnR primjenjivat e priznata pravila ZnR koja podrazumijevaju norme, pravila
struke ili u praksi provjerene naine, pomou kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i sprjeava nastanak
ozljeda na radu, prof.bolesti, bolesti u vezi s radom te dr. tetnih posljedica za radnike.

212. Osposobljavanje za rad na siguran nain

Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran nain, i to:
1) prije poetka rada
2) kod promjena u radnom postupku
3) kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene
4) kod uvoenja nove tehnologije
5) kod upuivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
6) kod utvrenog oteenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, tetnostima ili naporima na radu.

62
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Poslodavac e osposobljavanje provesti na nain:
radnika e obavijesti o svim injenicama i okolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na njegovu sigurnost i
zdravlje
radnika e osposobiti za praktinu primjenu mjera ZnR koje je duan primjenjivati tijekom rada u skladu s
procjenom rizika kojima je izloen na radu i u vezi s radom.
Zabrana rada radnika koji nije osposobljen za rad na siguran nain - ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova
radniku koji prethodno nije osposobljen za rad na siguran nain mora mu osigurati rad pod neposrednim nadzorom
radnika osposobljenog za rad na siguran nain, ali ne dulje od 60 dana.
mora biti osposobljen i mora se struno usavravati iz podruja ZnR, u skladu s procjenom rizika.

Osposobljavanje za rad na siguran nain

Poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran nain izvoditi sami ili povjeriti ovlatenoj osobi. Osoba ovlatena za
obavljanje poslova osposobljavanja za rad na siguran nain mora imati osnovna andragoka znanja, koja dokazuje
ispravom ovlatene ustanove.
Zapisnik o ocjeni osposobljenost radnika za rad na siguran nain sastavljaju i potpisuju neposredni ovlatenik
osposobljavanog radnika, radnik i strunjak ZnR.

213. Tko je obveznik osposobljavanja za rad na siguran nain i na koji nain se ono provodi?
Radnik, provodi se predavanjem o svim moguim rizicima i opasnostima za ivot i zdravlje radnika.

214. Kako znamo da je radnik osposobljen za rad na siguran nain?

Ima zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti za rad kojeg potpisuju radnik, neposredni ovlatenik osposobljenog
radnika i strunjak ZNR.

215. Tko potpisuje zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti

Zapisnik o ocjeni praktine osposobljenosti radnika za rad na siguran nain na pojedinom mjestu rada sastavljaju i
potpisuju neposredni ovlatenik osposobljavanog radnika, radnik i strunjak ZNR (sa poloenim strunim ispitom iz
zatite na radu pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva i steenim osnovnim andragokim znanjima)
zaduen za osposobljavanje.

216. Prava i obveze radnika

Radnik je obvezan:
osposobljavat se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac.
obveza rada dunom panjom - obvezan je i odgovoran obavljati poslove dunom panjom te pri tome
voditi rauna o svojoj sigurnosti i zdravlju, te dr. radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti
Smatra se da radnik radi dunom panjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vjetinama koje je stekao
tijekom osposobljavanja za rad na siguran nain te kada radi po uputama poslodavca /njegovog ovlatenika,
tako da: prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog
ovlatenika, pravilno koristi sredstva rada, propisanu osobnu zatitnu opremu, pravilno koristi, samovoljno ne
iskljuuje, ne vri preinake i ne uklanja zatite na sredstvima rada, posao obavlja u skladu s pravilima ZnR,
pravilima struke te pisanim uputama..
obveza suradnje - obvezan je suraivati s poslodavcem, ovlatenikom, StrZnR, PovjRad za ZnR i SpecMR u
rjeavanju svih pitanja ZnR, dok se ne osigura da radni okoli i uvjeti rada ne predstavljaju rizik za sigurnost i
zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne ZNR
nije obvezan snosit trokove u vezi s primjenom pravila ZnR i zdravstvenih mjera
mora odmah izvijestt o svakoj injenici i nedostatku za koju smatra da predstavlja neposredni rizik
ima pravo odbit radit i napustt mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za ivot i zdravlje, sve dok
poslodavac ne poduzme korektivne mjere (zbog toga ne smije trpjeti tetne posljedice)
Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za
ivot i zdravlje radnika. U tom sluaju poslodavac izvjestava nadlenog inspektora koji u roku od 48 sati utvruje
injenino stanje i osnovanost navoda radnika.
Kod poslodavca radnici izmeu sebe mogu birati povjerenika radnika za ZnR. Izbor povjerenika kod poslodavca koji
zapoljava < 20 radnika provodi se na skupu radnika (saziva poslodavac) neposrednim izjanjavanjem prisutnih
radnika. Ako je >20 radnika provodi se prema odredbama za izbor radnikog vijea. Ako je izabrano vie povjerenika,
izmeu sebe biraju koordinatora.

217. Obveze investitora

DUNOSTI INVESTITORA U FAZI PROJEKTIRANJA
1) pisanim ugovorom odredi glavnog projektanta (projektanta)
2) imenuje KOO1
3) dati izraditi Elaborat ZNR

63
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

DUNOSTI INVESTITORA PRIJE POEKTA GRAENJA

1) osigurati izradu Plana izvoenja radova (radovi dui od 5 dana)
2) imenovati KOO2
3) Prijaviti gradilite
4) vidno izloiti Prijavu gradilita na samom gradilitu
DUNOSTI ZA VRIJEME IZVOENJA RADOVA
1) potivati naela ZNR
2) aurirati Prijavu gradilita

218. Procjena rizika

Investitor je duan dati izraditi procjenu rizika kojom se definiraju mogui rizici koji proizlaze iz procesa rada i/ili okolia.
Prema toj procjeni rizika definiraju se i osobna zatitna sredstva koja radnici moraju koristiti.

219. Odbor ZNR, tko ga ini, kada se sastaje, to u sluaju ozljede

Poslodavac koji zapoljava 50 ili vie radnika obvezan je osnovati odbor zatite na radu (u daljnjem tekstu: odbor) kao
svoje savjetodavno tijelo za unapreivanje zatite na radu.
Odbor ine poslodavac ili njegov ovlatenik, strunjak zatite na radu koji obavlja poslove zatite na radu kod
poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s posebnim propisom te povjerenik radnika za zatitu na radu
ili njihov koordinator.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik.
Iznimno, u sluaju smrtne, teke ozljede na mjestu rada, utvrenog sluaja profesionalne bolesti ili nalaza nadlenog
inspektora kojim je utvren nedostatak u provedbi zatite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od
dva radna dana od nastanka ozljede.
(1) Sa svrhom stalnog unapreivanja zatite na radu, odbor planira i nadzire:
1) primjenu pravila zatite na radu kod poslodavca
2) organizaciju obavljanja poslova zatite na radu
3) obavjeivanje i osposobljavanje u vezi sa zatitom na radu
4) prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine uinke na zdravlje i sigurnost radnika.
(2) Poslovi odbora iz stavka 1. ovoga lanka mogu se proiriti kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim
izmeu radnikog vijea i poslodavca.

220. Obveze poslodavca obzirom na prvu pomo

Poslodavac je duan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi radnicima i drugim osobama do pruanja hitne
medicinske pomoi ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je obavezan omoguiti postupanje slube hitne pomoi
1) na svakom radilitu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi 2-20 radnika, min. 1 radnik te jo po 1 za
svakih sljedeih 50 radnika, mora biti osposobljen za pruanje prve pomoi u skladu s pravilima ZNR ->
osposobljavanje provodi: crveni kri ili specijalist medicine rada
2) osigurati sredstva i opremu za pruanje prve pomoi, koji uvijek moraju biti dostupni, oznaeni i zatieni od
neovlatenog koritenja
3) na zahtjev radnika osigurati zdravstveni pregled 1 u 5 god. (ako prema propisima nije obavezan)
4) specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta rada

221. Koje su obveze poslodavca koji ima zaposlenih 50 radnika?

Osnovati odbor ZNR, osposobiti 2 radnika za pruanje prve pomoi.

222. Koje su obveze poslodavca s obzirom na obavjeivanje?

Poslodavac je obvezan obavijestiti radnike, povjerenika radnika, strunjaka ZnR, ovlatenu osobu, i druge osobe o svim
rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, a osobito o:
1) rizicima vezanim za mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o moguem oteenju zdravlja
2) mjerama pruanja prve pomoi, zatite od poara, zatite i spaavanja radnika
- obvezan je istaknuti na mjestima rada pisane upute o radnom okoliu, sredstvima rada, opasnim
kemikalijama, biolokim tetnostima, opasnostima na radu te osigurati pristup mjestima rada
Poslodavac je obvezan StrZR, ovlateniku i povjereniku radnika uiniti dostupnom dokumentaciju, osobito:
1) procjenu rizika i popis mjera koje se provode u svrhu uklanjanja ili smanjenja rizika
2) evidencije i isprave, koje je obvezan voditi i uvati
3) upravne mjere koje je naredio nadleni inspektor - svaka 3 mjeseca pisanim putem mora izvijestiti
povjerenike radnika o stanju ZnR i planiranim aktivnostima u sljedeem izvjetajnom razdoblju kada nema
obvezu osnivanja odbora i kod kojega je utemeljeno radniko vijee ili sindikalni povjerenik

64
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
- obvezan je o nastanku dogaaja odmah izvijestiti povjerenika radnika i pozvat na oevid na mjestima rada
u sluaju svake smrtne ili teke ozljede na radu, utvrenog sluaja profesionalne bolesti i nalaza nadlenog
inspektora kojim je utvren nedostatak u provedbi ZnR
- obvezan je pravodobno dati radniku upute o postupanju u sluaju nastanka neposrednog rizika za ivot i
zdravlje, kao i o moguim mjerama koje je u tom sluaju potrebno poduzeti

223. Na koji nain poslodavac provjerava da li je radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti?
Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i dr. sred. ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada.
Poslodavac je obvezan provodit zabranu zlouporabe alkoholnih pia i sredstava ovisnost na mjestu rada prikladnim
mjerama, a osobito:
1) obavjeivati radnika o tetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost
2) suraivati s njegovim ovlatenikom pri provoenju mjera sprjeavanja zlouporabe sredstava ovisnosti
3) sprjeavati konzumaciju alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada
4) provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada
5) pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti
Smatrat e se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola vie od 0,0 g/kg, odnosno vie od 0,0
miligrama u litri izdahnutog zraka. Provjera ovisnosti obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim ureajem. Ako
radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem sredstava ovisnosti Poslodavac je obvezan udaljiti s
mjesta rada radnika sve dok je pod njihovim utjecajem.
Ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu je radnik predao
potvrdu da se nalazi u programu lijeenja, odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti.

224. Poslovi s posebnim uvjetima rada

1. Poslovi s posebnim uvjetima rada prema odredbama ovoga Zakona su poslovi koje mogu obavljati samo zaposlenici
koji osim opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete glede dobi ivota, spola, strunih
sposobnosti, zdravstvenoga stanja te psihikih sposobnosti.
ivotna dob i spol se dokazuju osobnom ispravom, strune sposobnosti svjedodbom, certifikatom ili slino, a
zdravstveno i psihiko stanje dokazuje specijalist medicine rada.
2. Poslodavac ne smije rasporediti radnika na poslove s posebnim uvjetima rada ako prethodno na propisani nain nije
utvreno da radnik ispunjava potrebne uvjete.
3. Radnika rasporeenog na poslove s posebnim uvjetima rada poslodavac upuuje na pregled ovlatenoj ustanovi,
odnosno specijalistu medicine rada u privatnoj praksi s uputnicom koja sadri podatke o vrsti poslova i drugim
okolnostima od utjecaja za ocjenu njegove sposobnosti za obavljanje ovih poslova.
4. nakon isteka roka za obavljanje poslova s posebnim uvjetima poslodavac je duan uputiti radnika na pregled. Ovaj
rok utvren je propisom ZNR ili kada to ocjeni specijalist medicine rada.
5. poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ako radnik ne ispunjava uvjete za
obavljanje tih poslova ili ako ga ponovno ne uputi na pregled nakon isteka propisanog roka.
6. 19 poslova za koju postoji obaveza pregleda kod specijaliste medicine rada: rukovanje strojevima,
samohodnim strojevima, na postrojenjima za dobivanje/preradu nafte i plina, na kotlovskim
postrojenjima/energ.postrojenjima, dizalice na mehaniz. pogon, poslovi signaliste, poslovi skladitenja/prerade
lakozapaljivih i eksploz. tekuina i plinova, ronilaki poslovi, rukovanje ureajima zaopskrbu zrakom u kesonima pri
ronilakim poslovima, montaa/odravanje/ispitivanje elekt.instalacija ureaja i postrojenje iznad 250V i napona
220V s posebnim zahtjevima, podizanje skela/postavljanje oplata/ograda pri graevinskim poslovima, izrada i
rukovanje eksplozivima, punjenje i paljenje mina, poslovi vatrogasaca, uvanje ljudi i imovine vatrenim orujem,
manipulacija teretom >25kg (m) i >15kg () u toku punog radnog vremena, poslovi na visini vioj od 3m, izloenost
fizikim i kemijskim tetnostima i vibracijama, zraenjima..., eljezniki i zrani promet.

225. Posebno osjetljive skupine radnika

Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu ZnR su:
- maloljetni radnici - radi ouvanja njegovog nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvoja. Ne smije obavljati poslove s
posebnim uvjetima rada, osim ako je zavrio struno srednjokolsko obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale
propisane uvjete.
- trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje - radi zatite od rizika koji bi mogli ugroziti
ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoe i poroda. Ne smije obavljati gdje postoji opasnost od zraenja. Radi
zatite od rizika kojima ne smiju biti izloene, poslodavac je obvezan radnicama:
1) prilagoditi uvjete i organizaciju radnog vremena ne smije imati za posljedicu smanjenje plae
2) osigurati mogunost obavljanja drugih odgovarajuih poslova/rad na drugom mjestu rada
Ako nije mogue osigurati posebnu ZnR, ostvaruju pravo na dopust uz naknadu plae u skladu s posebnim
propisom. Ocjenu o rizicima daje SpecMedRad na prijedlog specijalista ginekologije/pedijatra.

65
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

- radnici oboljeli od profesionalne bolest, radnici kod kojih je utvrena smanjena i preostala radna sposobnost ili
postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnost - radi sprjeavanja daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja
preostale radne sposobnosti.
Pravo na posebnu ZnR ostvaruje i radnik za kojega je specijalist medicine rada utvrdio da je trajno nesposoban raditi
na poslovima s posebnim uvjetima rada, kada je tetnost ili napor na mjestu rada uzrok oteenju zdravlja.
Poslodavac je obvezan radnicima:
1) prilagoditi radne uvjete i organizaciju radnog vremena
2) omoguiti obavljanje drugih odgovarajuih poslova, odnosno rad na drugom mjestu rada

226. Tko daje ovlatenje i koje su obveze osobe ovlatene za provoenje ZNR?
Poslodavac moe provoenje zatite na radu prenijet u pisanom obliku na svojeg ovlatenika u okviru njegovog
djelokruga rada.
Poslodavac koji zattu na radu provodi djelovanjem ovlatenika obvezan je ovlastt ovlatenika, osobito za to da:
- radniku koji nije osposobljen za rad na siguran nain ne dopusti rad bez nadzora osposobljenog radnika
- radniku za kojeg nije na propisani nain utvreno da ispunjava traene uvjete, ne dopusti obavljanje poslova s
posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji vie ne ispunjava traene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s
posebnim uvjetima rada
- posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na njih tetno utjecati
- iskljui iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu zatitnu opremu na kojoj
nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika
- u suradnji sa strunjakom za zatitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na radu te svakog
sluaja postupanja radnika u skladu s odredbom lanka 69. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona
- nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zatite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvoaa radne
opreme, osobne zatitne opreme, opasnih kemikalija i biolokih tetnosti te da koriste propisanu osobnu zatitnu
opremu
- radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno podstavku 6. ovoga stavka
- osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spaavanje, za pruanje prve pomoi te da im
stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu
- osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pia te da se ne uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da
zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
Poslodavac je obvezan ovlateniku osigurat uvjete za rad te ga ne smije staviti u nepovoljniji poloaj zbog poduzimanja
aktivnosti u skladu s pravilima zatite na radu te postupanja po pravilima struke i danim ovlatenjima poslodavca.
Odgovornost poslodavca - ozljeda na radu ili profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajui poslove za
poslodavca i smatra se da potjee od rada, poslodavac za nju odgovara po naelu objektivne odgovornosti.

227. Koordinator I
Koordinator I - osoba imenovana kao koordinator I mora imati najmanje zavren struni studij tehnikog smjera
(arhitekture, graevinarstva, elektrotehnike i strojarstva) sa steenim strunim nazivom prvostupnik (baccalaures)
inenjer, poloeni struni ispit te poloen struni ispit za koordinatora zatite na radu. Projektant odnosno glavni
projektant moe biti ujedno koordinator I ukoliko ispunjava navedene uvjete.
- Koordinator za zatitu na radu u fazi izrade projekta koordinator I duan je:
1. koordinirati primjenu naela zatite na radu iz ovoga Pravilnika;
2. izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova, uzimajui pri tome u obzir pravila primjenjiva za dotino gradilite.
Plan izvoenja radova mora sadravati i posebne mjere ako poslovi na gradilitu spadaju u opasne radove prema
ovom Pravilniku;
3. izraditi dokumentaciju, koja sadri specifinosti projekta i koja sadri bitne sigurnosne i zdravstvene podatke, koje
je potrebno primjenjivati nakon gradnje u fazi uporabe.

228. Koordinator II
Koordinator II - osoba imenovana kao koordinator II mora imati najmanje zavren struni studij tehnikog smjera sa
steenim strunim nazivom prvostupnik (baccalaures) inenjer, poloeni struni ispit te struni ispit za koordinatora
zatite na radu, ili najmanje zavren preddiplomski sveuilini struni studij smjera sigurnosti i zatite zdravlja na
radu sa steenim akademskim nazivom sveuilini prvostupnik (baccalaures) inenjer, poloeni struni ispit
strunjaka zatite na radu te struni ispit za koordinatora zatite na radu. Inenjer odnosno glavni inenjer gradilita
moe ujedno biti i koordinator II ukoliko ispunjava navedene uvjete.
- Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova koordinator II duan je:
1. Koordinirati primjenu naela zatite na radu:
kod donoenja odluka o tehnikim i/ili organizacijskim mjerama tijekom planiranja pojedinih faza rada;
kod odreivanja rokova, koji su potrebni za sigurno dovrenje pojedinih faza rada, koji se izvode
istovremeno ili u slijedu.
2. Koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka, da bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe:

66
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
dosljedno primjenjuju naela zatite na radu iz ovoga Pravilnika;
izvode radove u skladu s planom izvoenja radova.
3. Izraditi, ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na
gradilitu.
4. Organizirati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih predstavnika, s ciljem
spreavanja ozljeda na radu i zatite zdravlje radnika.
5. Provjeravati da li se radni postupci provode na siguran nain i usklaivati propisane aktivnosti.
6. Organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu
ulaska na gradilite.

229. Elaborat zatite na radu

Investitor je duan u fazi izrade projekta dati izraditi elaborat ZNR.
Pri projektiranju graevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu primijeniti odgovarajue
propise zatite na radu. To znai da se elaborat ZNR obavezno izrauje za sve graevine u kojima se obavlja nekakav
rad. Od tvornica, to ureda i institucija, stambenih zgrada s poslovnim prostorima, Zbog potrebe za elaboratom ZNR
automatski ih se svrstava u minimalno 3. skupinu graevina po zahtjevnosti postupka u vezi s gradnjom.
- Investitor, odnosno projektant je obvezan uz glavni projekt dostaviti elaborat zatite na radu koji obuhvaa i
razrauje nain primjene propisa zatite na radu u glavnom projektu.
Elaborat se dostavlja tijelu nadlenom za poslove graditeljstva u postupku izdavanja graevinske dozvole.
Elaborat zatite na radu koji se odnosi na sve pojedinane projekte kojima se daje tehniko rjeenje graevine
namijenjene za rad sadri naroito:
opasnosti i tetnosti koje proizlaze iz procesa rada i nain na koji se te opasnosti otklanjaju,
primijenjene propise zatite na radu koji se odnose na lokaciju graevine, odstranjivanje tetnih otpadaka,
prometnice, radni prostor, pomone prostorije i drugo,
predvidiv broj radnika prema spolu,
tehnika rjeenja koja omoguuju pristup osobi s invaliditetom graevini sukladno posebnom propisu,
radne postupke koji imaju utjecaja na stanje u radnom i ivotnom okoliu, naroito vezano za sigurno
odravanje graevine,
popis opasnih radnih tvari tetnih po zdravlje koje se u procesu rada koriste, prerauju ili nastaju te njihove
karakteristike,
popis propisa i naznaku odredaba o zatiti na radu koje su primijenjene u glavnom projektu.
- Tijelo nadleno za poslove inspekcije rada, odnosno njezin ovlateni struni predstavnik nakon provedenog postupka,
odnosno pregleda glavnog projekta, ako su u projektu primijenjeni propisi zatite na radu izdaje potvrdu o
usklaenosti glavnog projekta s propisima zatite na radu.
- U povjerenstvu za tehniki pregled izgraene graevine namijenjene za rad, u postupku izdavanja uporabne
dozvole sudjeluje tijelo nadleno za poslove inspekcije rada, odnosno njegov ovlateni predstavnik.

230. Razlika izmeu elaborata zatite na radu i plana izvoenja radova

Elaborat ZNR izrauje se u fazi projektiranja i izrauje se za graevine namijenjene za rad, a plan izvoenja radova u
fazi neposredno prije izvoenja za sve graevine. EZNR se odnosi na cijeli ivotni vijek graevine, a plan samo na
vrijeme graenja.

231. Treba li elaborat ZNR za ceste?

Ne, jer cesta nije graevina namijenjena za rad.

232. Plan izvoenja radova

Investitor je duan prije uspostave gradilita osigurati izradu plana izvoenja radova.
Plan izvoenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije odreene posebnim propisima.
Svaki poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana duan je izraditi svoj plan izvoenja radova i odrediti
rok dovretka radova.
Plan izvoenja radova izrauje ili daje na izradu koordinator I.
Podaci o planu izvoenja radova sastavni su dio prijave gradilita inspekciji rada
Plan izvoenja radova mora sadravati:
1. Opis i shemu (nacrt) izvoenja radova
2. Popis opasnih tvari
3. Popis posebno opasnih poslova
4. Mjesta rada na kojima postoji poveana opasnost za ivot i zdravlje radnika, kao i vrste i koliine potrebnih
osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme
5. Postupke za usklaivanje meudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilita,
6. Postupke za svaku pojedinu opasnu fazu rada
8. Vremenski plan radova

67
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

9. Nain organiziranja suradnje i uzajamno izvjeivanja svih izvoaa radova

10. Nain organiziranja na nain da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe
koje imaju dozvolu ulaska na gradilite
11. Zajednike mjere zatite na radu na gradilitu
13. Pravila ponaanja na gradilitu
14. Popis poslova s procjenom trokova (trokovnikom) ureenja gradilita i izvoenja zajednikih mjera za
provedbu zatite na radu naradilitu
15. Popis isprava, evidencija i uputa iz zatite na radu, koje se moraju uvati stalno na gradilitu
16. Potpis odgovorne osobe za izradu plana izvoenja radova i peat.

233. Da li je obavezno imenovanje dva razliita koordinatora ZNR ili moe biti samo jedan?
Nije nuno, koordinator I moe obavljati i poslove koordinatora II

234. Dimenzije radnih prostora

Veliina radne prostorije mora biti takva da je za svakog radnika osigurano min 10 m3 zranog prostora i 2 m2 slobodne
povrine poda.
Zrani prostor / slobodna povrina poda podrazumijeva slobodnu zapreminu zranog prostora, tj. povrina poda koja
nije zauzeta namjetajem, strojevima, ureajima ili materijalom i ne slui kao prostor za skladitenje.
Odnosi se na prostorije u kojima pri radu postoje propisani mikroklimatski uvjeti i nema tetnih fizikalnih, kemijskih
odnosno biolokih djelovanja.
Minimalne svijetle visine radnih prostorija moraju iznositi:
1) 3 m prostorije u kojima u tijeku rada nema tetnih fizikalnih, kemijskih tj. biolokih djelovanja
2) 2,8 m ispunjeni mikroklimatski uvjeti, tj.u kojima nema tetnih fizikalnih, kemijskih, biolokih djelovanja;
Napomena: prema ispitivau razlika izmeu 1 i 2 (3 i 2,8m) je u tome to je pod 1 dozvoljeno da bude tetnih
tvari (minimalno), dok pod 2 tetne tvari nisu dozvoljene ni u kom sluaju.
3) 2,50 m prostorije predviene za obavljanje administrativnih poslova, projektantski uredi, skladita,
prostorije u kojima se radnici zadravaju <2h dnevno, prostorije u kojima se obavljaju tihi obrtniki i, a u kojima
su zadovoljeni mikrokl. uvjeti i nema tetnih fiz, kem odnosno biolokih djelovanja.
4) prostorije iz toke 3. koje se nalaze u graevinama koje nisu graene po sada vaeim propisima, ili
zatienim graevinama koji su spomenici kulture, a kojima visinu nije mogue mijenjati, visina prostorija moe
bit manja od 2,5 m, ali ne manja od 2,2 m.
Kontejneri se mogu koristiti kao mjesta rada ako ispunjavaju uvjete zranog prostora i veliine radne prostorije i ako
svijetla visina nije manja od 2,2 metra.

235. Mikroklimatski uvjeti

Temperatura, vlanost i brzina strujanja zraka - moraju se ovisno o prirodi posla osigurati povoljni uvjeti rada,
odgovarajui za ljude u pogledu temperature, vlanosti i brzine strujanja zraka, uzimajui u obzir radne postupke i
fizike zahtjeve koji se postavljaju radnicima.
Temperatura - ako radni proces to doputa, u radnim prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom (zimskom)
razdoblju moraju osigurati sljedei mikroklimatski uvjet:
rad bez fizikog naprezanja 20 25C
laki fiziki rad 16 22 C
teki fiziki rad 10 19 C
Vlanost - Pri koritenju ureaja za klimatizaciju preporua se relativna vlanost od 40 do 60%. Razlika izmeu vanjske i
unutarnje temperature (ljeti), ne bi trebala biti vea od 7 C.
Brzina strujanja zraka na mjestima rada u zatvorenom prostoru ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu, a ne smije biti
vea od 0,5 m/s ako je temperatura vanjskog zraka do 10 C; 0,6 m/s - 10 C do 27 C ; 0,8 m/s - > 27 C.

Zagrijavanje - Radne prostorije, u kojima se radnici i druge osobe zadravaju > 2 sata bez prekida, moraju se grijati u
hladnom razdoblju. Pei za zagrijavanje prostorija moraju biti prikljuene na odgovarajui dimnjak.
Individualne pei, ne smiju se upotrebljavati ako dovode dolazi do oslobaanja tetnih tvari u radni prostor.
Za zagrijavanje radnih prostorija u kojima se pri proizvodnji izdvajaju ili koriste zapaljive i eksplozivne tvari mora se
predvidjeti i osigurati sistem centralnog grijanja sukladno ZnR i posebnim propisima.

Provjetravanje
Na mjestima rada u zatvorenom prostoru mora se osigurati dovoljno svjeeg zraka, prvenstveno prirodnim
provjetravanjem, s obzirom na radne postupke i fizike zahtjeve radnika.
Broj, veliina, raspored i poloaj otvora za prirodno provjetravanje mora biti takav da osigurava izmjenu zraka i
mikroklimatske uvjete u toplom i hladnom razdoblju.

68
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Radne prostorije koje zbog tehnolokog procesa ne mogu u potpunosti ili djelomino biti prirodno provjetravane
(prostorije bez prozora i svjetlarnika) mogu se koristiti za rad samo ako je:
osigurano odravanje temperature, vlanost i brzine strujanja zraka u propisanim vrijednostima
osigurano da koncentracija tetnih para, plinova, praine i dr., bude u doputenim vrijednostima.
Ako na mjestima rada dolazi do stvaranja i kondenziranja vodene pare, topline, tetnih para, plinova, magle, praine i
dr., mora se osigurati sustav prisilnog provjetravanja koji se mora redovito odravati i biti u funkciji.
Ako se koriste instalacije za kondicioniranje zraka ili mehaniko provjetravanje, one moraju djelovati na takav nain da
radnici nisu izloeni propuhu koji uzrokuje nelagodu.
U prostorijama za obavljanje uredskih poslova i sl. prostorijama, pri normalnim mikroklimatskim uvjetma, mora se
osigurati najmanji broj izmjena zraka u toku 1h:
Prostorija za obavljanje uredskih poslova i sl. 1,5 izmj. /h
Prostorija za sastanke 3 izmj. /h
Garderoba 1 izmj. /h
Kupaonica 5 izmj. /h
Umivaonica 1 izmj. /h
Nunik 4 izmj. /h
Prostorija za osobnu higijenu ena 2 izmj. /h
Blagovaonica 2 izmj. /h
Prostorija za povremeno zagrijavanje radnika 2 izmj. /h
U radnoj prostoriji pri normalnim mikroklimatskim uvjetima moraju se umjetnim provjetravanjem osigurati sljedee
koliine svjeeg zraka po radniku:
30 m/h- za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano min.20m 3 slobodnog zr. prostora;
20 m/h-za prostorije u kojima je za svakog radnika osigurano 20 - 40 m 3 slobodnog zr. prostora;
najmanje 40 m/h za prostorije koje nemaju prozore ili druge otvore za provjetravanje.
Zrak za umjetno provjetravanje radnih prostorija, odnosno zrak za zagrijavanje kojim se istovremeno vri i provjetravanje
prostorija ne smije sadravati prainu, dim, tetne plinove, neugodne mirise i sl.
Otvori za dovoenje zraka moraju biti zatieni od prodiranja stranih tijela i. mreom, aluzinama i sl.
Ako svjei zrak nije dovoljno ist, mora se prije ubacivanja u prostoriju proistt (filtriranjem, neutralizacijom i sl.). Na
izvorima zagaenja zraka u radnim prostorijama moraju biti postavljeni ureaji kojima se zagaeni zrak odsisava
neposredno s mjesta nastajanja.
U radnim prostorijama u kojima se pri tehnolokom procesu razvijaju neugodni mirisi ili mogu nastati
zapaljive,tj.eksplozivne smjese mora se osigurati potlak kako ne bi prodirale u susjedne prostorije.
Posebnim cijevnim vodovima mora se osigurati odvoenje iz radnih prostorija praine i para koje se lako kondenziraju,
kao i tvari koje same ili pri mijeanju sa zrakom mogu stvarati otrovne, zapaljive ili eksplozivne smjese, odnosno
kemijske spojeve.
Pri provjetravanju, zranom grijanju i klimatizaciji radnih prostorija doputeno je koritenje recirkulacijskog zraka, ako
taj zrak ne sadri neugodne mirise ili zapaljive, eksplozivne pare i ako ponovnim ubacivanjem u prostoriju nee biti
prekoraene doputene granine vrijednosti izloenosti tetnih plinova, para, magle i praine (GVI).
Radne prostorije u kojima moe doi do iznenadnog razvijanja velikih koliina otrovnih, lako zapaljivih ili eksplozivnih
isparenja, moraju biti opremljene i posebnim ureajima za provjetravanje koji se automatski ukljuuju kako ne bi
dolo do prekoraenja propisanih graninih vrijednosti izlaganja tetnim plinovima,praini.,
Tehnoloki procesi pri kojima se upotrebljavaju ili izdvajaju otrovne tvari (para, magla, plin), moraju biti hermetiki
zatvoreni, odnosno pod podtlakom.
Otrovni plinovi i pare koji se stvaraju pri tehnolokom procesu moraju se prije odvoenja u atmosferu proiavati u
posebnim ureajima. Zapaljivi plinovi i pare moraju se prije putanja u atmosferu izgarati. Pri izgaranju velikih
koliina plinova i para moraju se produkti izgaranja prije putanja u atmosferu proiavati.

236. Vertikalni prilazi

Za prilaz na radne platforme, galerije, krovove objekata, ulazak u okna, ahtove i sl. gdje se poslovi obavljaju povremeno
mogu se koristiti vertikalni prilazi izvedeni u obliku vrsth metalnih ljestava postavljenih vertikalno ili koso s kutom
nagiba veim od 75 prema horizontali.
Preke ljestava moraju biti od okruglog eljeza promjera najmanje 1,6 cm i dobro uvrene odnosno na vertikalnom
razmaku od najvie 30 cm. Duljina preki izmeu stranica ljestava ne smije biti manja od 40 cm.
Ljestve, ija je visina > 3,0 m moraju poevi od 7 preke (oko 2m od poda) imati vrstu lenu zattu.
Lena zatita mora biti izraena u obliku kaveza nainjenog od lukova od plosnatog eljeza, s unutranjim radijusom
min. 70 cm - 80 cm, koji moraju biti privreni za stranice ljestava na meusobnom razmaku ne veem od 1,4 m.
Lukovi moraju biti povezani vertikalama od plosnatog eljeza na razmaku ne veem od 25 cm.
Ljestve moraju biti kruto vezane sa zgradom, objektom ili konstrukcijom u razmacima ne veim od 3,0 m.
moraju biti postavljene paralelno sa zgradom ili nekom drugom konstrukcijom.
ako nemaju leobran, nego je predvieno da se osobe penju izmeu ljestava i zida, razmak izmeu preke
ljestava i zgrade mora iznositi 70 do 80 cm.
ako su privrene za zid ili stup moraju od povrine zida /stupa biti udaljene min 16 cm.

69
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

ako im je visina >20,0 m moraju se na udaljenostima 6-8m ugraditi odmorita (platforme, podesti).
Rukohvati (stranice) ugraenih ljestava za prilaenje platformama, galerijama, krovovima objekata i sl. moraju biti
najmanje 0,75 m iznad prilazne povrine. Lena zatita mora biti produena min 1,0 m iznad prilazne povrine.

237. Prometni putevi

Prometni putovi
- Prometni putovi, ukljuujui stepenice, nepomine ljestve, rampe i teretne platforme, moraju biti smjeteni i takvih
dimenzija da osiguravaju jednostavan i siguran pristup za pjeake ili vozila te ne smiju ugroavati radnike i druge
osobe.
- Dimenzije putova koji se koriste za pjeaki promet odnosno promet roba moraju biti u skladu s brojem moguih
korisnika te s djelatnou poslodavca.
- Glavni hodnici za prolaz ljudi moraju biti iroki najmanje 1,5 m, a sporedni hodnici najmanje 1,0 m, a prolazi u prostoru
s regalima ne smiju biti ui od 0,8 m.
- Na mjestima gdje je vidljivost smanjena i na mjestima intenzivnog kretanja prometnih sredstava, moraju se postaviti
natpisi i svjetlosni, odnosno zvuni signali koji upozoravaju na mogunost nailaska prometnog sredstva te brklje
odnosno ograde koje sprjeavaju iznenadni izlazak pjeaka na prometnicu.
- Ako se na prometnim putovima koriste transportna sredstva, mora se pjeacima osigurati dostatan sigurnosni prostor.
- Ako se na mjestima rada kreu motorna vozila moraju se postaviti prometni znaci prema propisima za promet na
javnim prometnicama.
- Najvea doputena brzina kretanja motornih vozila u vanjskim prostorima je 10 km/h, a u unutarnjim 5 km/h.
- Otvori, kanali i jame, koji se radi tehnolokih i pogonskih razloga, nalaze na mjestu gdje se kreu transportna sredstva
i osobe, moraju biti pokrivene odgovarajuim vrstim ploama ili ograene vrstim i sigurnim ogradama.
- Mora se omoguiti dostatan prostor izmeu prometnih kolnih putova i vrata, ulaznih vrata, prolaza za pjeake,
hodnika i stepenita.
- Udaljenost izmeu bilo kojeg dijela graevine i vanjskog ruba prometnice ne smije biti manja od 0,75 m i mora biti
obiljeena vidnim znacima (rubnikom i sl.).
- Visina kolnih prolaza (tunela, mostova, galerija, nadzemnih vodova) na unutranjim prometnicama mora biti za 0,5 m
vea od visine vozila predvienih za kretanje tim prometnicima, a irina kolskih prolaza mora biti sa svake strane
najmanje 0,5 m vea od vanjskih bonih rubova vozila.
- Dvosmjerna cesta u krugu graevine mora biti iroka najmanje 5m, a jednosmjerna najmanje 3,0 m.
- Transportni putovi moraju biti jasno utvreni i obiljeeni tako da se osigura zatita radnika i drugih osoba.
- irina transportnih putova ne smije biti manja od 1,8 m, odnosno mora biti za 0,8 m vea od irine transportnih
sredstava, odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se prenose.
- Transportni putovi moraju biti vidljivo obiljeeni linijama svijetle boje irine najmanje 5 cm, odnosno metalnim
klinovima s promjerom glave od najmanje 5 cm usaenim u nivo poda prostorije.
- Mjesta rada na kojima postoji rizik od pada osoba ili predmeta, moraju biti opskrbljena napravama koje spreavaju
ulaz neovlatenim osobama i moraju biti oznaena.

238. Rampa, skela

rampa-oznaku nosivosti i visinu stroja (tako je rekao ispitiva)
skela- oznaku, dokaz da je atestirana, proraun nosivosti

239. Pomone prostorije, koje su, veliine

Pomone prostorije (garderobe, svlaionice, umivaonici, kupaonice, nunici)
(1) U graevinama namijenjenim za rad moraju se osigurati pomone prostorije
(2) Veliina pomonih prostorija mora odgovarati namjeni, a visina prostorija ovisi o namjeni i broju korisnika, i ne moe
biti manja od 2,5 m.
(3) Prostorije iz toke 1. ovoga teksta iznimno mogu imati visinu i manju od 2,5 m, ali ne manju od 2,2 m, ako se ove
prostorije nalaze u graevinama koje nisu graene po sada vaeim propisima, u zatienim objektima koji su
spomenici kulture, a iju visinu nije mogue mijenjati i kontejnerima, uz uvjet da su ispunjeni drugi uvjeti propisani
za pomone prostorije.

240. Stepenita
Stepenita moraju biti rasporeena tako da osiguravaju lako izlaenje iz svih dijelova graevine te po svom poloaju i
dimenzijama moraju osigurati propusnost ovisno o broju osoba koje se njima koriste.
Stepenita moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju na smjer izlaza iz graevine.
Stepenice koje se nastavljaju u podrum ili druge nie etae, trebaju na etai gdje se izlazi iz zgrade biti odvojene
pregradama, vratima ili na drugi nain, tako da je jasan smjer izlaenja. Stepenite s odmoritima se mora nastavljati
bez suenja u smjeru izlaznog puta.

70
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Na stepenitima i prilazima stepenitu ne smiju se stavljati stvari kao to su zrcala, neobiljeene providne pregrade i
razne dekoracije koje bi mogle izazvati zabunu u pogledu smjera izlaenja.
Korisna irina stepeninog kraka unutarnjih stepenica ne moe biti manja od 1,1 m. Pod korisnom irinom stepeninog
kraka podrazumijeva se irina stepenica mjerena izmeu rukohvata i zida. Stepenini krak je dio stepenita koji ima
najmanje 3 stepenice, a najvie 18 stepenica.
irina odmorita ili podesta ne moe biti manja od irine stepeninog kraka, a duina odmorita izmeu stepeninih
krakova ne smije biti manja od 1,1 m.
Visina stepenica mora iznositi od 13 do 19 cm, a irina gazita od 26 do 36 cm.
Sve stepenice na istom stepenitu moraju biti jednake po visini i irini gazita, a odstupanja u irini gazita i u visinama
pojedinih stepenica, ne smiju biti vea od 0,5 cm.
Zavojito stepenite se moe postavljati u radnim i pomonim prostorijama samo gdje boravi do 20osoba s time da na
najuem dijelu irina gazita ne smije biti manja od 13 cm.
Vanjska stepenita moraju imati zatitnu ogradu visine najmanje 1,2 m i mora biti zateno od atmosferskih padalina.
Ako to nije osigurano, mora se istiti i odravati. Pokretne stepenice i pokretne trake za prijevoz osoba moraju biti u
skladu s vaeim tehnikim propisom. Ne smiju biti jedini izlaz iz graevine u sluaju evakuacije i spaavanja. Ne
smiju imati neprekinuti vertikalni put vii od 1 etae.

241. Ograde
(1) Stepenini krak i stepenino odmorite du rubova s otvorene strane moraju imati zatitnu ogradu s
rukohvatom koji moraju biti postavljeni kontinuirano na cijeloj duini stepenita.
(2) Galerije, platforme (podiji), prijelazne rampe, prijelazi, mostovi i sva mjesta rada na visini veoj od 1,0 m s kojih se
moe pasti, moraju biti ograene vrstom zatitnom ogradom, ako drugim propisima zatite na radu nije drugaije
odreeno.
(3) Zatitna ograde i rukohvati moraju biti izvedeni tako da ne predstavljaju opasnost.
(4) Visina zatitne ograde ne smije biti manja od 1,0 m mjereno od poda.
(5) Rukohvat na stepenitu mora biti postavljen na visini od 1m iznad gornje povrine gazita, mjereno okomito od
sredine gazita stepenita do vrha rukohvata i mora biti postavljen barem s jedne strane.
(6) Ispuna zatitne ograde (preke, meupreke, stupovi, umeci) mora biti konstruirana za jednolino ptereenje
preko ukupne povrine ograde.
(7) Ograda mora izdrati horizontalno optereenje od najmanje 700 N/m.
(8) Ako se ispuna zatitne ograde izvodi od duinskih preki, svijetli okomiti razmak izmeu preke i poda odnosno
vrha stepenice i preke ne smije biti vei od 25 cm.
(9) Ako se ispuna zatitne ograde izvodi u obliku okomitih preki onda svijetli razmak izmeu preki ne smiju biti vei od
14 cm.
(10) Povrine potpuno ili djelomino ispunjene umecima od vrste iane mree, razapetom metalnom
konstrukcijom ili ornamentalnim reetkama koje zatiuju od pada kroz zatitnu ogradu moraju odgovarati
navedenim zahtjevima u stavcima 8. i 9. ovoga lanka, a dozvoljena je i druga kombinacija navedenih naina izvedbe
koja osigurava jednaku sigurnost.
(11) Na mjestima gdje postoji rizik od padanja predmeta s visine, zatitna ograda mora imati na svom donjem dijelu
punu rubnu zatitu visine najmanje 15 cm mjereno od povrine poda odnosno gazita stepenice.
(12) Ako se neprekinuti vrsti obrub postavlja na donjem dijelu stepenine ograde, onda njegov vrh mora biti paralelan
s vrhom stepenita, a visina obruba ne smije biti manja od 7,5 cm mjereno pod pravim kutovima prema obrubu, od
njegovog vrha do izboine gazita.

242. Vrata i prolazi

U sluaju nastanka neposrednih i ozbiljnih rizika po ivot i zdravlje radnika i drugih osoba, mora im biti omogueno brzo
i sigurno naputanje mjesta rada.
- Putovi i izlazi u nudi moraju biti slobodni i voditi to izravnije prema vanjskom prostoru ili do sigurnog podruja.
- Broj, raspodjela i dimenzije putova i izlaza u nudi ovise o uporabi, opremi i dimenzijama mjesta rada i najveem broju
osoba koje mogu biti nazone.
- Maksimalna duina evakuacijskog puta do sigurnog prostora ne smije biti vea od 50 m, a u katnim graevinama ne
smije biti vea od 30m.
- Graevine due od 30 m i sa vie od 3 kata, moraju imati najmanje dva dovoljno udaljena stubita, od kojih se
jedno koristi za sluaj opasnosti. Stubita moraju imati izlaze koji vode u slobodni prostor.
- Kod otvorenih industrijskih postrojenja s etaama do visine manje od 30 m, potrebno je postaviti jedno otvoreno
stubite na udaljenosti 25 m od najudaljenijih mjesta rada.
- Posebni putovi i izlazi u nudi moraju biti oznaeni znakovima u skladu s Pravilnikom o sigurnosnim znakovima te
sigurnosni znakovi moraju biti trajno postavljeni na odgovarajuim mjestima.
- Putovi i izlazi u nudi te prometni putovi i izlazi na koje oni imaju pristup, moraju biti slobodni od prepreka tako da
se mogu bez smetnji koristiti u bilo koje vrijeme.
- Putovi i izlazi u nudi koji trebaju biti osvijetljeni moraju biti opskrbljeni s nunom rasvjetom odgovarajue jaine za
sluaj nestanka rasvjete.

71
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

- Propusna mo vrata mora biti takva da zadovolji potrebe evakuacije bez umanjenja efektivne irine hodnika, stubita,
odmorita i drugih prolaza.
- Vrata za nudu se moraju otvarati prema van.
- Klizna ili okretna vrata nisu doputena ako su posebno namijenjena kao izlazi u nudi.
- Vrata za nudu ne smiju biti zakljuana ili privrena na nain da se ne mogu lako i trenutno otvoriti kad je potrebno.
- Vrata na evakuacijskim putovima moraju biti oznaena te mora biti omogueno njihovo otvaranje iznutra u svako
doba bez posebne pomoi u smjeru izlaznog puta.

243. Dizalice na mehanizirani pogon.

Spada u strojeve s poveanim opasnostima, radnik koji rukuje obavlja poslove s posebnim uvjetima rada.

244. Prijava gradilita

- Investitor je duan prijaviti gradilite u skladu s ovim Pravilnikom u sluaju:
1. predvienog trajanja radova dueg od 30 radnih dana i na kojima radi istovremeno vie od 20 radnika
2. da je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie.
- U sluaju izvoenja posebno opasnih radova odreenih ovim Pravilnikom, gradilite se mora prijaviti bez obzira na
trajanje radova i broj radnika koji izvode te radove.
- Investitor je duan najmanje 1 dan (po novom zakonu) prije poetka izvoenja radova na tom gradilitu dostaviti
prijavu gradilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadlenom tijelu. Vie nije potrebno
dostaviti plan izvoenja radova nego se podaci o njemu samo spominju u prijavi. Po novom i izvoa moe prijaviti
gradilite.
- Preslika prijave gradilita mora biti vidno izloena na gradilitu.
- Prijavu gradilita duan je investitor aurirati u sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova, kao i u
sluajevima uvoenja novoga izvoaa radova ili privremene obustave rada.
Na prijavi gradilita obvezno se nalazi:
1. Datum prijave
2. Tona adresa gradilita
3. Podaci o investitoru (ime, naslov, adresa, telefon, matini broj)
4. Vrsta projekta (novogradnja, rekonstrukcija, odravanje, ruenje,...)
5. Projektant odnosno glavni projektant (ime, naslov, adresa, telefon)
6. Koordinator/i I za zatitu na radu u fazi izrade projekta (ime, naslov, adresa, telefon)
7. Koordinator/i II za zatitu na radu u fazi izvoenja radova (ime, naslov, adresa, telefon)
8. Broj, verzija i datum (auriranja) plana izvoenja radova
9. Plan izvoenja radova izradio: (ime, ime odgovorne osobe, naslov, telefon)
10. Planirani datum poetka rada na gradilitu
11. Planirano trajanje rada na gradilitu
12. Predvien najvei broj radnika na gradilitu
13. Planirani broj ugovornih izvoaa i drugih osoba na gradilitu
14. Podaci o ugovornim izvoaima, koji su ve odabrani
15. Radilite prijavljuje: investitor
16. Potpis i peat

245. Dokumentacija ZNR na gradilitu

Poslodavac je duan uvati:
1. glavni projekt izraen prema posebnom propisu iz kojeg je vidljiva primjena osnovnih pravila zatite na radu za
graevinu ili dio graevine u trenutku koritenja,
2. upute o nainu koritenja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima dok te strojeve i ureaje koristi,
3. planove ureenja privremenih radilita dok ta radilita koristi,
4. isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva,
5. dokaze o ispravnosti instalacija.
6. evidencije o zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran nain, (ispitiva me ispravio da treba imati dokaze da
su radnici osposobljeni za rad na siguran nain)
7. evidencije o zaposlenicima rasporeenim na poslove s posebnim uvjetima rada, (ispitiva me ispravio da treba
imati dokaze da radnici ispunjavaju uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada)
8. evidencije o strojevima i ureajima s poveanim opasnostima koje koristi,
9. evidencije o opasnim tvarima koje proizvodi, prerauje ili koristi,
10. evidencije o ozljedama na radu, sluajevima profesionalnih bolesti i poremeajima u tehnolokom procesu koji
su izazvali ili su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje radnika.

72
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
246. Tko dobiva kaznu ako prijava nije vidno izvjeena ili aurirana?
Investitor.

247. Kome se podnosi prijava gradilita?

Inspekciji rada i upravnom tijelu nadlenom za poslove graditeljstva

248. Posebno opasni radovi

1. Radovi u iskopima, dubljim od 3 m, ili na sipkom ili movarnom tlu te radovi na visini veoj od 3 m
2. Radovi s kemijskim ili biolokim tvarima, koji posebno ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika i za koje je propisan
poseban zdravstveni nadzor
3. Radovi u podruju ioniziranog zraenja
4. Radovi u blizini elektrinih vodova visokog napona
5. Radovi, pri kojima postoji opasnost od utapanja
6. Radovi pri kopanju, ienju ili popravljanju bunara, pod zemljom i u tunelima
7. Radovi pri ronjenju s uporabom zraka pod tlakom
8. Radovi u kesonu s atmosferom stlaenog zraka
9. Radovi s eksplozivnim i lako zapaljivim tvarima
10. Radovi u prostorima koji su ugroeni eksplozivnom atmosferom
11. Radovi na sastavljanju i rastavljanju tekih dijelova i/ili sklopova
12. Radovi sa strojevima i ureajima s poveanim opasnostima
13. Radovi sa skelama (postavljanje, rastavljanje i koritenje)
14. Radovi uz odvijanje prometa na cestama i eljeznici
15. Radovi na napinjanju kabela u prednapetim betonskim i drugim konstrukcijama
16. Radovi na betoniranju, rezanju i obradi povrina s napravama s visokim tlakom

249. Kako se dokazuje da radnik ispunjava uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada?
Potvrdom od specijaliste medicine rada i dokazom o strunim kvalifikacijama (svjedodbe, potvrda,) koje
poslodavac mora drati na gradilitu

250. Koji dokument dokazuje ispravnost nekog stroja na gradilitu?

Isprave o obavljenim ispitivanjima radnih strojeva.

251. Mjere ZNR kod zemljanih radova i kod kopanja kanala

Pri izvoenju zemljanih radova na dubini > 100 cm moraju se poduzeti zatitne mjere protiv ruenja zemljanih naslaga sa
bonih strana i protiv obruavanja iskopanog materijala.
Runo otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo nanie. Svako potkopavanje je zabranjeno.
Kopanje zemlje na dubini veoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom odreene osobe.
Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovoa radova moraju voditi rauna o sigurnosti radnika koji rade
ispred ili oko stroja za iskop zemlje.
Tesarski radovi na podgraivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi struno, na temelju odgovarajuih normativa ili
statikih prorauna i crtea.
Ako se iskop zemlje vri na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili drugo, radovi na iskopu moraju se vriti
po uputama i pod nadzorom strune osobe kojoj pripadaju / odravaju te instalacije i izvoaa radova.
Ako se u toku iskopavanja naie na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osigura nadzor.
Prije vrenja iskopa zemlje ili ienja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog, mora se prethodno provjeriti da
eventualno nema CO odnosno drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.
Za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste ljestve tolike duine da prelaze iznad ruba
iskopa za najmanje 75 cm. Umjesto ljestava moe se predvidjeti i izrada odgovarajuih stepenica ili rampi, ako je
time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina.
Ako se iskop zemlje vri miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojeim propisima o miniranju.
Prije poetka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva ili otapanja snijega i leda,
rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi, poduzeti odgovarajue zatitne mjere protiv
opasnosti od obruavanja bonih strana iskopa.

Kopanje rovova i kanala - Iskop zemlje na dubini > 100 cm (za temelje, kanale i sl.) moe se vriti i bez razupiranja, ako
to vrstoa zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini veoj od 100 cm smije se vriti samo uz postepeno osiguranje
bonih strana iskopa.
Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bone strane iskopa ureene pod kutem unutranjeg trenja tla (prirodni
nagib terena) u kom se iskop vri, niti pri etanom kopanju do dubine vee od 2m.

73
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj irini koja omoguuje nesmetan rad na razupiranju bonih strana, kao i rad
radnika u njima.
Najmanja irina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm odreuje se slobodno. Pri dubini > 100 cm, irina rova mora
biti tolika da ista irina rova odnosno kanala nakon izvrenog razupiranja bude najmanje 60 cm.
Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bonih strana rovova i kanala moraju po svojoj
vrstoi i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni.
Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizikim osobinama, rastresitosti i pritisku tla u kome se vri iskop, kao i
odgovarajuem statikom proraunu.
Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa da ne postoji mogunost
obruavanja tog materijala u iskop.
Razmak izmeu pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se sprijei osipanje zemlje, a u
skladu s osobinama tla.
Oplata za podupiranje bonih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti min. za 20 cm iznad ruba iskopa, da bi se
sprijeio pad materijala sa terena u iskop.
Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 2m moraju se upotrebljavati meupodovi poloeni na posebne
podupirae. Meupodovi se ne smiju optereivati koliinom iskopanog materijala veom od odreene, s kojom mora
radnik biti upoznat prije poetka rada, i moraju imati rubnu zatitu visoku najmanje 20 cm.
Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vriti po uputi i pod nadzorom strune osobe. Ako bi vaenje oplate moglo
ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova podupiraa, kao to su klinovi, okovi, vijci, avli, ica i slino, moraju
odgovarati vaeim standardima.
Ako se iskop zemlje za novi objekt vri do dubine vee od dubine temelja neposredno stojeeg objekta, takav rad mora
se vriti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta.
Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi rauna o stabilnosti stroja. Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba
odlagati na udaljenosti koja ne ugroava stabilnost strana iskopa. Rubove iskopa smije se optereivati strojevima ili
drugim tekim ureajima samo ako su poduzete mjere protiv obruavanja.
Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polau cijevi, vodovi i slino, na mjestima na kojima je neophodan
pristup radnika na dno iskopa radi vrenja potrebnih radova na tim cijevima, vodovima i sl., bone strane rova
odnosno kanala moraju se u potrebnoj irini osigurati od obruavanja razupiranjem koje treba odgovarati geofizikim
osobinama, rastresitosti i pritisku tla u kome se vri iskop, kao i statikom proraunu.

iroki iskopi - Nagib bonih strana irokih iskopa odreuje se prema pravilima za razupiranje strana iskopa.
Iskopi za usjeke i zasjeke pri graenju puteva i slino smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajueg projekta.
Putevi i rampe za odvoenje materijala moraju odgovarati vrstoi terena i prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne
smije biti vei od 40%.
Podupiranje bonih strana irokih i dubokih iskopa, kao i izvoenje slijepih zidova (zagata), mora se vriti po planovima i
prethodnim proraunima, vodei rauna o mogunosti prodora vode i poveanih pritisaka u zidovima iskopa ili
zagata. Ako se iskop vri u blizini graevinskih i drugih objekata, koji mogu utjecati na izvoenje radova, ovi radovi
moraju se vriti uz osiguranje mjera zatite susjednih objekata.
Kopanje bunara, ahtova i jama - Kopanje bunara, ahtova i jama, kao i radovi na popravku i ienju bunara i ahtova,
moraju se vriti pod nadzorom odreene strune osobe.
Prije ulaska u bunar, aht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima ne nalaze opasni plinovi. Ako se utvrdi
prisustvo takvih plinova, silazak radnika moe se dozvoliti tek poslije otklanjanja tih plinova i provjeravanja da tih
plinova nema. Provjeravanje prisustva opasnih plinova i otklanjanje vri odreena struna osoba.
Pri kopanju bunara, ahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvornikih plinskih cjevovoda, gradske odnosno industrijske
kanalizacije i slino, u pravilu treba predvidjeti mogunost pojave opasnih plinova. Provjeravanje prisustva takvih
plinova obavezno vri odreena struna osoba odgovarajuim metodama i sredstvima.
Kopanje i razupiranje strana bunara, ahtova ili jama mora se vriti na temelju statikog prorauna i projekta, koji sadri i
odgovarajue mjere ZnR.
Radnici koji rade u bunarima, ahtovima i jamama moraju imati zatitni pojas sa konopcem za izvlaenje i signalnim
konopcem za davanje signala u sluaju opasnosti. Radi zatite radnika koji rade na dnu od materijala koji pada iz
naprave za izvlaenje iskopane zemlje, mora se postaviti zatitna nadstrenica na visini min2m od dna iskopa.
Ako se pri kopanju koriste betonski ili metalni obrui za potkopavanje, visina potkopa ne smije biti vea od 20 cm.
Radi spreavanja padanja materijala u bunar, aht ili jamu, mora se po opsegu ruba postaviti puna zatitna ograda visoka
najmanje 100 cm. Kao zatitna ograda moe posluiti i zid bunara ili jame, s tim da se on pri eventualnom
odronjavanju mora stalno doziavati.
Zabranjeno je silaenje na dno i izlaenje u koari naprave za izvlaenje materijala.
ekrk odnosno vitlo za izvlaenje i sputanje materijala mora odgovarati postojeim propisima o ZnR s dizalicama.
Ako se kopanje vri miniranjem, moraju se osim mjera ZnR predvienih postojeim propisima o miniranju, primjenjivati i
ove mjere:
1) paljenje mina smije se vriti samo pomou elektrinog ureaja sa povrine terena;

74
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
2) prije ulaska u bunar, aht ili jamu poslije miniranja mora se prethodno izvriti provjetravanje i provjeravanje da
nema plinova u bunaru, ahtu ili jami;
3) prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bonih strana bunara, ahta ili jame, radi
uklanjanja eventualne opasnosti od obruavanja.
Uklanjanje oplate i podupiraa pri oziavanju bunara, ahtova ili jama mora se vriti odozdo navie, postepeno sa
napredovanjem oziivanja, ali tako da nije ugroena stabilnost preostalog podupiranja.
Ako se radovi vre u sipkom materijalu, oplata se ne smije vaditi, nego se mora uzidati.

252. Osobna zatitna sredstva

Osobna zattna sredstava su sredstva koja radnik nosi, dri ili na bilo koji nain upotrebljava pri radu, tako da ga
tite od 1 ili vie rizika vezanog za njegovu sigurnost i zdravlje.
Osobna zatitna sredstva upotrebljavaju radnici pri radovima, pri kojima nije mogue otkloniti rizike za sigurnost i
zdravlje te u sluajevima kada poslodavac ne moe u dovoljnoj mjeri smanjiti rizike primjenom osnovnih pravila ZNR
ili odgovarajuom organizacijom rada.
Poslodavac odreuje osobna zatitna sredstva na temelju procjene rizika za sigurnost i zdravlje.
Poslodavac mora utvrditi vrstu osobnog zatitnog sredstva koje odgovara stanju na radnom mjestu uzimajui u obzir
razinu rizika, uestalost izlaganja rizicima, karakteristike mjesta rada i zadovoljavanje osobnih zatitnih sredstava
okolnostima, vremenu i uvjetima u kojima ih radnik mora upotrebljavati.
NEZAKLJUENI POPIS OSOBNIH ZATITNIH SREDSTAVA
a) zatita glave: kacige, kape, mreice za kosu, kapuljae, marame... b) zatita vrata: olovni okovratnici
c) zatitu sluha: uni epii, kacige s akustinom zatitom, une koljke...)
d) zatita oiju i lica: naoale, maske, zasloni za lice
e) zatita organa za disanje: respirator, maska s filterima, ronilaka oprema, filtarske naprave s kacigom... f) zatita
ruku: rukavice (od topline, hladnoe, vibracije, zraenja, KEM tvari, uboda,...)
g) zatita nogu: cipele, izme, cipele za brzo skidanje, antistatine, otporne na toplinu...
h) zatita koe: kreme i masti
i) zatita trupa i trbuha: prsluci, kaputi, pregae, topli prsluci...
j) zatita cijelog tijela: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za koenje, sigurnosni pojasevi...

253. to je sve potrebno za rad na skeli?

Skela mora biti atestirana, radnik mora biti zadovoljavati uvjete poslova s posebnim uvjetima rada

254. Rad na visini

Rad na visini spada u poslove s posebnim uvjetima rada. Radnici moraju imati uvjerenje, posebno osjetljive skupine ne
smiju raditi na visini. Mora imati zatitnu opremu: oprema za pad s visine ili u dubinu, oprema za koenje, sigurnosni
pojasevi.
Rad na visini (Graenje iznad terena)
- Poslovi koji se izvode na visini su poslovi koji se makar povremeno izvravaju s povrine podignute vie od tri metra od
okolne povrine, ako se primjenom osnovnih pravila zatite na radu ne moe sprijeiti poveana opasnost od pada
radnika s mjesta rada
- Graevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutranjosti viekatnih objekata visokim do 450 cm iznad
terena odnosno iznad poda meukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomonih skela ili ljestava uz
vezivanje radnika, ako je uz koritenje takvih sredstava mogue izvoditi te radove bez opasnosti za ivot radnika.
- Graevinski i drugi radovi na objektima viim od 450 cm iznad terena odnosno poda meukatne konstrukcije, moraju
se izvoditi uz koritenje odgovarajuih skela ili na drugi siguran nain.
- Ako pri radovima postoji mogunost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajue zatitne
nadstrenice tako da visina sa koje se moe pasti ne prelazi 300 cm, i radnici se moraju vezati odgovarajuim
zatitnim pojasom.
- Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zatitna ograda iz opravdanih razloga ne
moe postaviti ili ako su radovi koji se vre na takvim mjestima manjeg opsega ili kratkotrajni, radnici moraju biti za
vrijeme rada privezani pomou zatitnog pojasa i konopca duine najvie 150 cm.
Uporaba radne opreme za povremeni rad na visini:
Radne ljestve za rad na visini se mogu koristiti samo u sluaju kada uporaba druge sigurnije radne opreme nije
opravdana zbog niske razine opasnosti ili kratkotrajnosti uporabe, odnosno zbog okolnosti na terenu koje
poslodavac ne moe promijeniti. Radne ljestve za vrijeme uporabe moraju biti stabilne. Prijenosne radne ljestve se
moraju nogama oslanjati na stabilnu, vrstu, dovoljne iroku i nepominu podlogu tako da preke ljestvi za vrijeme
rada budu u vodoravnom poloaju.
Radna skela za povremeni rad na visini mora imati proraun nosivosti i stabilnosti, osim ako je sastavljena prema ope
priznatim normama.
Radna oprema s uetom za pristup, pozicioniranje i obavljanje povremenih radova na visini, mora ispunjavati sljedee
zahtjeve:
* sustav uadi se mora sastojati od najmanje dva odvojena i na oba kraja usidrena ueta od kojih jedno slui za

75
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

penjanje, silazak i oslonac (radno ue), a drugo za zatitu od pada (zatitno ue);
* radnici moraju imati na raspolaganju i pri radu upotrebljavati odgovarajue zatitne pojaseve pomou kojih su vezani
na zatitno ue;
* radno ue mora biti opremljeno prihvatnim priborom za sigurno penjanje i silazak radnika, te samozaustavnim
ureajem koji e sprijeiti pad radnika ako izgubi kontrolu nad svojim kretanjem. Zatitno ue mora biti opremljeno
zahvatnim ureajem za spreavanje padova radnika, koji slijedi njegovo kretanje;
* alat i drugi pribor, koji radnik namjerava upotrebljavati, mora biti sigurno uvren za radnikov zatitni pojas ili na koji
drugi prikladan nain;
* rad se mora pravilno planirati i nadzirati, tako da se radnika u sluaju nude moe brzo spasiti;
- Radna oprema s uetom za povremeni rad na visini moe se koristiti samo u okolnostima, kada se procijeni da se rad
moe obavljati sigurno i gdje koritenje druge sigurnije radne opreme nije opravdano.

255. Kako se oznaavaju prepreke? Boje znakova to koja predstavlja, geometrijski oblici
ZNAKOVI ZA OZNAAVANJE PREPREKA I OPASNIH PODRUJA
Mjesta na kojima postoji opasnost od sudaranja s preprekama, od padova ili od ruenja oblinjih predmeta, moraju biti
oznaena izmjenino sa utim i crnim ili crvenim i bijelim prugama. Dimenzije oznaka moraju biti u skladu s veliinom
prepreke ili opasnih mjesta. ute i crne pruge ili crvene i bijele pruge moraju biti pod kutom od 45. Pruge moraju biti
jednako iroke.

Upute u donjoj tablici se primjenjuju za sve znakove, koji ukljuuju sigurnosnu boju:
Koritenje/noenje/upotreba osobne zattne opreme
Boja Znaenje ili namjena Upute i obavijest
Znak zabrane Opasno postupanje
Naprave za zaustavljanje, iskljuivanje i isklapanje u nudi.
Crvena Alarm za opasnost
Evakuacija
Poarna oprema Identifikacija i mjesto
uta ili ukastosmea Znak upozorenja Pazite, poduzmite sigurnosne mjere, ispitati (provjeriti)
Posebno postupanje, aktivnost ili mjera
Plava Znak za obvezno postupanje
Nosite osobnu zatitnu opremu
Znak za izlaz u nudi, znak za prvu pomo Vrata, izlazi, putovi, oprema, pomagala, sredstva, objekti
Zelena
Nema opasnosti Vraanje u normalno stanje

Primjeri:

76
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

256. Medicina rada

Provjerava osposobljenost radnika za poslove s posebnim uvjetima rada, osposobljava radnike za pruanje prve
pomoi, specijalist medicine rada je i lan odbora ZNR.

257. Pravilnik o listi strojeva s poveanim opasnostima - ne vrijedi vie!!!

Strojevi i ureaji s poveanim opasnostima su oni pri ijem koritenju postoji poveana opasnost po sigurnost i
zdravlje radnika unato primjene osnovnih pravila zatite na radu.
- Poslodavac je duan, u skladu s vaeim propisima o nainu ispitivanja strojeva i ureaja, obavljati ispitivanje strojeva i
ureaja utvrenih u ovoj Listi u sljedeim sluajevima:
* prije njihovog stavljanja u uporabu,
* najmanje jedanput nakon dvije godine njihove uporabe,
* poslije rekonstrukcije a prije ponovnog poetka koritenja,
* prije poetka koritenja na novom mjestu uporabe, ako su strojevi i ureaji premjeteni s jednog mjesta na drugo pa
su zbog toga rastavljeni i ponovno sastavljeni

PRAVILNIK O PREGLEDU I ISPITIVANJU RADNE OPREME

258. Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne opreme- novo!

-Ovim Pravilnikom utvruje se obavljanje pregleda i ispitivanja radne opreme, rokovi pregleda i ispitivanja, te sadraj i
nain izdavanja zapisnika o pregledu i ispitivanju radne opreme.
-Pregled i ispitivanje radne opreme odnosi se na radnu opremu koju ine strojevi i ureaji, postrojenja te sredstva za
prijenos i prijevoz tereta prema propisu o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme.
-Pregled i ispitivanje radne opreme iz stavka 2. ovoga lanka obavlja se radi provjere ispunjavanja sigurnosno
zdravstvenih zahtjeva na radnoj opremi,
-Pregled je vizualno utvrivanje funkcionalnosti rada radne opreme na nain da ista ne ugroava sigurnost i zdravlje
radnika pri njenom koritenju, vizualno utvrivanje primjene sigurnosno zdravstvenih zahtjeva prema tehnikoj
dokumentaciji proizvoaa radne opreme
-Ispitivanje je svaka ostala radnja u postupku koju nije mogue utvrditi pregledom iz podstavka 1. ovoga lanka, a koja je
neophodna za utvrivanje pojedinih sigurnosno zdravstvenih zahtjeva i provodi se koritenjem mjerne i ispitne opreme.
.
-Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na radnu opremu koju ine elektrini i elektroniki proizvodi koji su obuhvaeni
propisom o elektrinoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar odreenih naponskih granica
Ovlatene osobe mogu obavljati preglede i ispitivanja radne opreme iz lanka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika ako imaju
ovlatenje u skladu s odredbama propisa o ovlatenjima za poslove zatite na radu te ako ispunjavaju tehnike uvjete
propisane ovim Pravilnikom.

77
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

-Uz izdano ovlatenje, ovlatena osoba mora imati u svom vlasnitvu mjernu i ispitnu opremu iz popisa u Prilogu koji je
sastavni dio ovoga Pravilnika.
-Osim mjerne i ispitne opreme navedene u Prilogu ovoga Pravilnika, ovlatena osoba moe raspolagati i sa dodatnom
mjernom i ispitnom opremom za specifina ispitivanja u svom vlasnitvu ili temeljem ugovora o najmu.
-Mjerna i ispitna oprema iz lanka 5. ovoga Pravilnika mora biti uvana i odravana na nain koji je naznaen u uputama
proizvoaa mjerne i ispitne opreme.
-O mjernoj i ispitnoj opremi vodi se dokumentacija

Poslodavac koji je korisnik radne opreme navedene u lanku 1. stavku 2. ovoga Pravilnika, duan je na propisani nain
osigurati preglede i ispitivanja radne opreme u sljedeim sluajevima:
prije poetka koritenja na novom mjestu rada, ako je radna oprema premjetena s jednog mjesta na drugo
pa je zbog toga rastavljena i ponovno sastavljena
u sluaju iznimnih okolnost koje ugroavaju sigurnost djelovanja radne opreme (promjena naina rada,
oteenja radne opreme, nedostaci na radnoj opremi, ozljede radnika na radnoj opremi)
na temelju rjeenja inspektora rada
u rokovima koje je u uputama za uporabu i odravanje odredio proizvoa radne opreme, ili u roku koji je
utvren posebnim propisom ili
periodiki u rokovima koji ne mogu bit dui od tri godine.

Ovlatena osoba koje obavlja preglede i ispitivanja radne opreme vodi evidenciju o svim predmetima pregleda i
ispitivanja, o postupcima i uvjetima pregleda i ispitivanja, o rezultatima pregleda i ispitivanja te o mjernoj i ispitnoj
opremi koja je koritena prilikom ispitivanja.

Tijekom provjere i ocjene ispunjavanja sigurnosno zdravstvenih zahtjeva na radnoj opremi koriste se upute proizvoaa
za uporabu i odravanje, zahtjevi propisa o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme, zahtjevi propisa o sigurnosti
strojeva pri njihovom stavljanju u uporabu te odgovarajue hrvatske norme.

-O obavljenom pregledu i ispitivanju radne opreme sastavlja se zapisnik koji sadri najmanje
Poslodavac je duan svakodnevno prije koritenja radne opreme osigurati vizualni pregled primjene sigurnosno
zdravstvenih zahtjeva na istoj.
Ovlatena osoba koja je dobila ovlatenje za ispitivanje radne opreme, duna je uskladiti svoje postupanje sa odredbama
ovoga Pravilnika u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

PRAVILNIK O RADNOM OKOLIU

259. Pravilnik o radnom okoliu- novo!

Ispitivanje u radnom okoliu obuhvaa sljedea ispitivanja:

1. ispitivanja fizikalnih imbenika (temperatura, relativna vlanost i brzina strujanja zraka, osvijetljenost, buka i
vibracije)
2. ispitivanja kemijskih imbenika (koncentracija plinova, para, praina i aerosola)
3. ispitivanja biolokih imbenika.

-Ovlatena osoba moe obavljati ispitivanja ako ima ovlatenje izdano u skladu s odredbama propisa o ovlatenjima za
poslove zatite na radu te ako ispunjava tehnike uvjete propisane ovim Pravilnikom.
-Ovlatenje za ispitivanja biolokih tetnosti izdat e se osobi koja ispunjava uvjete u skladu s odredbama propisa o
ovlatenjima za poslove zatite na radu te koja posjeduje potvrdu o akreditaciji odnosno potvrdu o struno tehnikoj
osposobljenosti za ispitivanja biolokih tetnosti.
O mjernoj i ispitnoj opremi vodi se dokumentaciju
Mjerna i ispitna oprema iz Priloga ovoga Pravilnika za koju postoji obveza umjeravanja mora se umjeravati na nain i u
rokovima koji su odreeni propisima odnosno prema preporuci proizvoaa.
- Svaki poslodavac je duan, osigurati ispitivanje radnog okolia u sljedeim sluajevima:
kada radni postupak utjee na temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka
kada je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu razinu osvijetljenosti
kada u radnom postupku nastaje buka ili vibracije
kada u radnom postupku nastaju plinovi, pare, praine ili aerosoli
kada je mogua prisutnost biolokih tetnosti (agensa) koritenih pri radu izvan primarne fizike izolacije.

78
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

- Ispitvanja obavljaju se:

1. odmah nakon to su nastali uvjet, odnosno promjene zbog kojih je ispitvanje obvezno
2. na temelju rjeenja inspektora rada ili
3. periodiki u rokovima koji ne mogu bit dui od tri godine, ako posebnim propisom nije drukije odreeno.
-Ovlatena osoba koja obavlja ispitivanja radnog okolia vodi evidenciju o svim predmetima ispitivanja, postupcima i
uvjetima ispitivanja, rezultatima ispitivanja i mjernoj i ispitnoj opremi
-O obavljenom ispitivanju radnog okolia sastavlja se zapisnik
Ovlatene osobe koje su dobile ovlatenje za ispitivanje radnog okolia, dune su uskladiti svoje postupanje s
odredbama ovoga Pravilnika u roku od 6 mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

260. Kako se postupa s opasnim tvarima

Opasne radne tvari
- Poslodavac koji koristi, odnosno prerauje opasne tvari duan je pri radu s tim tvarima primijeniti pravila zatite na
radu u skladu s propisima i uputama proizvoaa i osigurati da su te tvari u svakom trenutku oznaene na propisani
nain.
- Opasne tvari smiju se koristiti samo ukoliko nije mogue iste radne rezultate postii primjenom bezopasnih tvari.
- Ukoliko koristi opasne radne tvari poslodavac je duan pravila zatite na radu primjenjivati sljedeim redoslijedom:
1. ukoliko je prema vrsti poslova i stanju tehnike mogue koristiti zatvorene sustave,
2. ukoliko nije mogue sprijeiti oslobaanje opasnih plinova, para i aerosola treba ih odvoditi s mjesta nastanka
izvan radnog okolia na nain da ne oneiuje ivotni okoli,
3. ukoliko nije mogue odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, onda je potrebno ograniiti na
najmanju moguu mjeru:
- koliinu opasne tvari,
- broj radnika koji su izloeni djelovanju opasne tvari,
- vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasnih tvari.
4. ako se pravilima navedenim u tokama od 1. do 3. ne moe postii zadovoljavajua zatita, poslodavci moraju
skrbiti da zaposlenici pri obavljanju radova s opasnim radnim tvarima koriste propisana osobna zatitna sredstva.

261. to se predaje s dokumentacijom za graevinsku dozvolu za nuklearno postrojenje?

Odobrenje dravnog zavoda za radioloku i nuklearnu sigurnost.

262. to je buka u okoliu i to radnik moe uiniti u sluaju poveane buke?

Buka je fizikalna tetnost
Buka: vanjska, unutarnja u radnim prostorima ili uredska buka, prekomjerna izloenost buci moe uzrokovati
privremeni ili trajni te djelomini u potpuni gubitak sluha.

Prag ujnosti 0db, utanje lia 10db, apat 20db, govor 50db, prometna ulica i automobil 70db, kamion
90db, udaranje ekia po nakovnju 95db, avionski motor 120db na 200m udaljenosti.

U sluaju poveane buke radnik moe koristiti osobna sredstva za zatitu od buke. uni epii, kacige s akustinom
zatitom, une koljke

263. Buka gradilita

Bez obzira na zonu., tijekom dnevnog razdoblja doputena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A).
U razdoblju od 08.00 do 18.00 sati doputa se prekoraenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A).
Pri obavljaju graevinskih radova nou, ekvivalentna razina buke ne smije prijei vrijednosti iz Tablice 1 (20/25dB)
Za gradilita unutar zone gospodarske namjene - zona 5 ekvivalentna razina buke ne smije/ prijei utvrene vrijednosti
tijekom dnevnog i nonog razdoblja.
Iznimno, doputeno je prekoraenje doputenih razina buke za 10 dB(A), u sluaju ako to zahtijeva tehnoloki proces u
trajanju do max 1 no, odnosno 2dana tijekom razdoblja od 30 dana.

79
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

O sluaju iznimnog prekoraenja doputenih razina buke izvoa radova obvezan je pisanim putem obavijestiti sanitarnu
inspekciju, a taj se sluaj mora i upisati u graevinski dnevnik.
Za radove u graevinama s vie korisnika osim navedenih mjera primjenjuju se i dodatni kriteriji:
U graevinama s boravinim prostorijama u kojima se boravi i nou, radovi se mogu obavljati iskljuivo tijekom
dnevnog razdoblja.
Doputene ekvivalentne razine buke u boravinim prostorijama stanova iznose 40 dB(A), pri emu se u razdoblju
izmeu 08.00 i 18.00 sati doputa prekoraenje doputenih razina buke za 10 dB.

264. Maksimalne doputene razine buke prema zonama

Najvie doputene
Zona
Namjena prostora ocjenske razine buke imisije
buke
L RAeq u dB(A)
Dan (L day ) No (L night )
1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i lijeenju 50 40
2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40
3. Zona mjeovite, preteito stambene namjene 55 45
Zona mjeovite, preteito poslovne namjene sa
4. 65 50
stanovanjem
Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, Na granici graevne estice unutar zone buka ne
5. smije prelaziti 80 dB(A)
skladita, servisi)
Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
doputene razine zone s kojom granii

265. Obaveze organizatora javnih skupova na otvorenom

Potrebno je obavijestiti MUP o vremenu i mjestu odravanja, ulicama kojima e se kretati, gdje bi moglo doi do buke
i dobiti dozvolu za odravanje skupa.

266. Izvlatenje kulturnog dobra

Izvlatenje kulturnog dobra provodi se:
ako prijeti opasnost od oteenja kulturnog dobra, a vlasnik nema mogunosti ili interesa osigurati provedbu svih
odreenih mjera zatite i ouvanja
ako se na drugi nain ne moe osigurati obavljanje arheolokih istraivanja ili provedba mjera zatite
ako na drugi nain nije mogue osigurati dostupnost kulturnog dobra za javnost

80
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

ZATITA OD POARA

1. ZAKON O ZATITI OD POARA (NN 92/10)

- ureuje sustav zatite od poara
(upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona provodi MUP, a inspekcijski nadzor inspektori MUP-a)
Sustav ZOP podrazumijeva:
1) planiranje ZOP-a
2) pripisivanje mjera ZOP-a graevina
3) ustrojavanje subjekata ZOP-a
4) provoenje mjera ZOP-a
5) financiranje ZOP-a
6) osposobljavanje i ovladivanje za obavljanje poslova ZOP-a
s ciljem: zatite ivota, zdravlja i sigurnosti ljudi i ivotinja te sigurnosti materijalnih dobara, okolia i prirode od poara,
uz drutveno i gospodarski prihvatljivi poarni rizik.

U cilju ZOP-a poduzimaju se organizacijske, tehnike i druge mjere/radnje za:

otklanjanje opasnosti od nastanka poara
rano otkrivanje, obavjedivanje te sprjeavanje irenja i uinkovito gaenje poara
sprjeavanje i smanjenje tetnih posljedica poara
utvrivanje uzroka nastanka poara te otklanjanje njegovih posljedica

Pri donoenju dokumenata prostornog ureenja treba vodit rauna o prostornim uvjetma ZOP-a, posebice:
1) mogunost evakuacije i spaavanja ljudi, ivotinja i imovine
2) sigurnosnim udaljenostima izmeu graevina ili njihovom poarnom odjeljivanju
3) osiguranju pristupa i operativnih povrina za vatrogasna vozila
4) osiguranju dostatnih izvora vode za gaenje

267. to je poar?
poar - samopodravajui proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru

268. to je gorenje?
gorenje - brza kemijska reakcija neke tvari s oksidansom (najede s O2 iz zraka) u kojoj nastaju produkti gorenja te se
oslobaa toplina, plamen i svjetlost

269. Otpornost na poar?

otpornost na poar - sposobnost dijela graevine da kroz odreeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili
cjelovitost (E) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili drugo oekivano svojstvo

270. to je reakcija na poar?

reakcija na poar - doprinos materijala razvoju poara uslijed vlastite razgradnje do koje dolazi izlaganjem tog materijala
odreenim ispitnim uvjetima
poarni rizik - vjerojatnost nastanka poara u danim procesima ili stanjima

271. Evakuacijski put iz graevine? detaljnije u pitanju br.283

evakuacijski put iz graevine - posebno projektiran i izveden put koji vodi od bilo koje toke u graevini do vanjskog
prostora ili sigurnog prostora u graevini, ije znaajke (otpornost i reakcija na poar, irina, visina, oznaavanje,
protupanina rasvjeta...) omoguduju da osobe zateene u poaru mogu sigurno (samostalno ili uz pomo spasitelja)
napustiti graevinu

272. to sve mora biti zadovoljeno kako bi se ispunio temeljni zahtjev zatite od poara?
Prilikom projektranja i graenja graevine mora se osigurat ZOP, kao jedan od temeljnih zahtjeva za graevinu
(Zakon o gradnji), tako da se u sluaju poara:
ouva nosivost konstrukcije tijekom odreenog vremena
sprijei nastanak i irenje vatre i dima unutar graevine
sprijei irenje vatre na susjedne graevine

81
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

omogui korisnicima da napuste graevinu ili da budu spaene

omogui zatita spasilakog tima

273. Odstupanje od temeljnih zahtjeva

vidi uvjete u: Zakon o gradnji

274. Kako se dokazuju temeljni zahtjevi?

smatra se da je temeljni zahtjev ZOP ispunjen ukoliko graevina udovoljava minimalnim tehnikim zahtjevima
ZOP-a (moe se dokazivati i priznatim metodama prorauna i modelima)

Prema zahtjevnost mjera ZOP-a graevine se dijele na: ( vidi pitanje 307.)
graevine skupine 1 - manje zahtjevne graevine
graevine skupine 2 - zahtjevne graevine

2. ZAKON O ZAPALJIVIM TEKUINAMA I PLINOVIMA (NN 108/95, 56/10)

275. Skladitenje zapaljivih tekuina i plinova.

Ovim Zakonom utvruju se:
uvjeti za izgradnju graevina i postrojenja za dranje, skladitenje i promet zapaljivih tekudina i plinova
uvjeti dranja, skladitenja i promet zapaljivim tekudinama i plinovima
uvjeti za obavljanje poslova skladitenja zapaljivih tekudina i plinova
naela za provedbu mjera zatite od poara i eksplozija pri gradnji i uporabi graevina i postrojenja iz a)

Zapaljive tekuine - tvari koje imaju penetraciju > od 300 jedinica penetracije (1/10mm) odreenu prema normi za
ispitivanje bitumena i iji je tlak pare na 50C < od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturu plamita na:
-upaljive (lako zapaljive) tekuine - temp. plamita 38C
-gorive tekuine - temp. plamita > 38C

I. skupina zapaljivih tekuina dijeli se u podskupine: - temperatura plamita do 38 C

I.A - tekuine ija je temperatura plamita nia od 23 C, a vrelite ispod 38C,
I.B - tekuine ija je temperatura plamita nia od 23 C, a vrelite iznad 38 C i
I.C - tekuine ija je temperatura plamita od 23 C do 38 C,
II. skupina zapaljivih tekuina su tekuine ija temperatura plamita od 38 C do 60 C,
III. skupina zapaljivih tekuina dijeli se u podskupine: - temperatura plamita 60-100C
III.A - tekuine ija je temperatura plamita od 60 C do 93C i
III.B - tekuine ija je temperatura plamita via od 93C, ali ne vie od 100 C,

276. Sigurnosna udaljenost.

Graevine i postrojenja u kojima se obavlja skladitenje i promet zapaljivih tekuina i/ili plinova moraju se graditi na
sigurnoj udaljenost (su = razdaljina u gra. ili oko nje, preko koje se u sluaju poara ili eksplozije ne oekuje
ugroavanje susjednih graevina).
ovisi o koliini i vrst zapaljivih/eksplozivnih tvari
posebne uvjete za graenje glede ZOP-a i zatite od eksplozije u postupku izdavanja LD za gradnju ili
rekonstrukciju graevine ili postrojenja za obavljanje prometa ili skladitenja zapaljivih tekudina i/ili plinova
utvruje policijska uprava (PU) MUP-a na ijem podruju je graevina

277. to sadri idejni projekt zapaljivih tekuina i plinova?

Idejni projekt takvih graevina ili postrojenja sadri:
situacijski nacrt u M 1:500 i prikazom sigurne udaljenosti
popis vrsta i koliina zapaljivih tekudina/plinova koji se planiraju skladititi ili njima obavljati promet
tehniki opis planirane graevine i/ili postrojenja, tehnolokog procesa i sustava za upravljanje i nadziranje
sigurnog odvijanja tehnolokog procesa
tehniki opis planiranih sustava, sredstava i opreme za dojavu i gaenje poara

82
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
278. Zona opasnosti
Zona opasnost = ugroeni prostor u graevini ili oko nje, dijela gra. ili prostora gdje se nalaze zapaljive tek. i/ili plinovi,
u kojem je prisutna ili se moe oekivat prisutnost zapaljive smjese para i/ili plinova.
U zonama opasnost zabranjeno je:
dranje i uporaba alata, ureaja i opreme koje iskre
puenje i koritenje otvorene vatre u bilo kojem obliku
dranje oksidirajudih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari
odlaganje zapaljivih i drugih tvari ne namijenjenih tehnolokom procesu
uporaba el. ureaja koji nemaju protueksplozijsku zatitu
pristup vozilima koja pri radu pogonskog ureaja mogu iskriti
noenje odjee i obue koja se moe nabiti statikim elektricitetom ili uporaba takvih ureaja i opreme

Zone opasnosti se dijele na 0,1,2.

ZONA 0
1) Unutranjost nadzemnih spremnika je zona 0, ukoliko nije drukije utvreno.
2) Ako se u spremniku dovoljnim dodavanjem inertnog plina kao npr. duika ili ugljik dioksida osigura, da se nikako ne
moe stvoriti eksplozivna smjesa, unutranjost tog spremnika nije prostor ugroen eksplozijom.
ZONA 1
1) Prostor oko otvora ureaja za odzraivanje spremnika, u obliku cilindra polumjera R prema tablici iz ovog lanka,
visine 3 m iznad otvora do obrisa spremnika odnosno razine tla je zona 1.
2) Ukoliko zona 1 oko otvora ureaja za odzraivanje dotie obrise spremnika do udaljenosti R i prostor oko obrisa
spremnika predstavlja zonu 1, ali najvie do 1,5 m.
3) Kod spremnika s plivajuim krovom zona 1 je prostor do udaljenost od 1,5 m oko plata spremnika do visine 1 m
iznad gornjeg ruba plata spremnika.
4) Neovisno o zonama opasnosti, sabirni prostori spremnika do visine 0,8 m iznad gornjeg ruba sabirnog prostora
predstavljaju zonu 1.
5) Krug od 3 m oko otvora u parnim prostorima spremnika, koji se otvaraju za vrijeme pogona, npr. oko otvora za
uzimanje uzoraka, predstavlja zonu 1.
ZONA 2
1) Prostor u obliku cilindra oko otvora ureaja za odzraivanje spremnika, udaljenosti 2R prema tablici iz lanka 85. ovog
Pravilnika, visine 3 m iznad otvora koji se sputa do obrisa spremnika odnosno razine tla koje predstavlja zonu 2, ukoliko
to nije zona 1.
2) Ukoliko zona 1 oko ureaja za odzraivanje spremnika dotie obrise tanka, zona 2 predstavlja nadalje prostor oko
obrisa spremnika do udaljenosti 2R, ali najvie do 3 m uspravno i do 5 m vodoravno.
3) Zona 2 je prostor visine od 0,8 m iznad razine tla do udaljenost od 3R od granice sabirnog prostora, ali najvie do
granice sigurnosne udaljenosti.
4) Za spremnike zapremnine do 30 m sa zapaljivim tekuinama I. i II. skupine prostor do visine 0,8 m iznad razine tla do
udaljenosti 3R od plata spremnika odnosno slobodno postavljenog ureaja za odzraivanje je zona 2, ukoliko to nije
zona 1.
1) Prostor oko prijenosnog spremnika, pripremljenih za prijevoz, polumjera 2,5 m od njihove visine do tla je zona 2.
1) Ukoliko zona 1 ne dotie obrise spremnika ili se spremnik odzrauje u zatvoreni sustav, onda je prostor do udaljenosti
1 m oko spremnika zona 2.
2) Ukoliko je otvor ureaja za odzraivanje spremnika dovoljno visoko iznad spremnika i iznad razine tla i ako je na taj
nain prema dolje ogranieno irenje atmosfere koja bi mogla izazvati eksploziju, moe se eksplozijiom ugroeni prostor
ograniiti prema dolje.
3) U sluaju iz stavka 2. ovog lanka prostor do udaljenost 1 m oko spremnika je zona 2.

3. ZAKON O EKSPLOZIVNIM TVARIMA (NN 178/04, 109/07, 67/08, 144/10)

Propisuje uvjete za: proizvodnju, promet, skladitenje, ispitivanje i ocjenu sukladnosti, uporabu, reciklau, neutralizaciju
i unitavanje eksplozivnih tvari, uvjeti koje moraju ispunjavati osobe koje rukuju s eksplozivnim tvarima te nadzor
nad primjenom ovog Zakona.
Ne primjenjuje se na: Ministarstvo obrane, MUP, strane vojske u RH ako je definirano ugovorom
Eksplozivne tvari su:
o gospodarski eksplozivi
o sredstva za iniciranje eksplozivnih tvari

83
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

o pirotehnika sredstva
o streljivo
o baruti
o proizvodi punjeni eksplozivnim tvarim
o sirovine eksplozivnih svojstava koja slue za proizvodnju gore navedenih eksplozivnih tvari
PROIZVODNI I SKLADINI OBJEKTI EKSPLOZIVNIH TVARI
moraju biti izgraeni i opremljeni da je osigurana zatita ivota i zdravlja ljudi, njihove imovine i okolia
objekti moraju biti pod stalnim tjelesnom/tehnikom zatitom
o gubitku ili krau eksplozivnih tvari odmah (max. nakon 1h) valja javiti policijskoj postaju
mora se izraditi PLAN POSTUPANJA u sluaju poara

4. PRAVILNIK O OTPORNOSTI NA POAR I DRUGIM ZAHTJEVIMA KOJE GRAEVINE MORAJU ZADOVOLJITI U SLUAJU
POARA (NN 29/13)

279. Poarno optereenje. Ukupno i specifino.

poarno optereenje - koliina toplinske energije koja se moe razviti u nekom prostoru, nastaje sagorijevanjem
sadraja graevine (pokretno opt.) i dijelova konstrukcije i elemenata gra. (stalno opt.), a razlikuje se ukupno
poarno opt. (MJ) i specifino poarno opt. (MJ/m2)
1) ukupno poarno opt. = ukupna toplina koja se moe osloboditi iz toplinske moi svega upaljivog materijala u
prostoru neovisni pripada li gorivi materijal konstrukciji ili se nalazi u prostoru
2) specifino = prosjean iznos ukupnog poarnog opt. na jedinici povrine, a dijeli se na:
a) nisko: < 1 GJ/m2
b) srednje: 1-2 GJ/m2
c) visoko: > 2 GJ/m2

280. Poarni zid. Tumaenje oznake REI-M90

poarni zid - posebna vrsta pregradnih konstrukcija otpornosti na poar min. REI-M 90 i izveden od negorivih graevnih
proizvoda (reakcija na poar min. A2) koji presijeca konstrukciju graevine od poda do krova s posebno izvedenim
krovnim zavretkom koji onemoguuje prijenos poara
mora traena REI svojstva osigurati i u sluaju M (mehanikog udara) zbog eventualnog padanja okolnih
konstrukcija
prijei prijenos dima i vatre na druge graevine i/ili poarne odjeljke u istoj graevini

Poarni zidovi moraju se gradit:

kod graevina kod kojih je zabatni zid udaljen < 3m od susjedne graevine
kod graevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine > 60m), osim kod onih kod kojih to nije mogude zbog
funkcionalnih razloga (sportske i koncertne dvorane, tvornike hale i sl.)
kod graevine razliite visine koje se spajaju preko razliitih poarnih odjeljaka
kod graevina razliite namjene

pregradne konst. otporne na poar - sve pregrade (zidovi, stropovi, podovi) bilo koje otpornosti na poar koje se
postavljaju na granicu poarnog odjeljka radi sprjeavanja irenja poara i dima u danom vremenu
pregradne konst. otporne na dim - sve pregrade (zidovi, stropovi, podovi, protudimni zastori, vodene zavjes i sl.) bilo
koje propusnosti dima koje se postavljaju na granicu dimnog odjeljka radi spreavanja irenja dima u danom
vremenu

281. Poarni i dimni odjeljak

poarni odjeljak - dio graevine koji je odijeljen o ostalih dijelova pregradnom konst. i elementma odreene
otpornosti na poar
dimni odjeljak - dio graevine odijeljen od ostalih dijelova graevine pregradnom kons. i elementima odreene
propusnosti dima

282. to smatramo visokim objektima?

Zgrade s prostorima za boravak ljudi iji su podovi najvieg kata najmanje 22 m iznad najnie kote terena na koji je
mogu pristup.
Prema zahtjevnosti ZOP-a zgrade se dijele na podskupine (zgrade podskupine = ZPS):
Kota poda
TIP etae Stan/poslovna jedinica
zadnje etae

84
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
Slobodno stojee
ZPS1 3 Do 7m 1 stan 400m2 50 korisnika
Dostupna s 3 strane vatrogascima
ZPS2 Slobodno stojee i zgrade u nizu 3 Do 7m 3 stana 400m2 100
ZPS3 3 Do 7m 300
1stan neograniena povr.
ZPS4 4 Do 11m 300
Vie stanova 400m2
Zgrade u kojima borave nepokretne
ZPS5 osobe, osobe smanjene pokretljivostim Do 22m
i osobe ogranienog kretanja
Visoke
Vie od 22m
zgrade

Otpornost na poar nosivih i/ili nenosivih konstrukcija (zid, strop, stup, greda...) je sposobnost konst. ili njena dijela da
kroz odreeno vrijeme ispunjava zahtijevanu nosivost (R) i/ili toplinsku izolaciju (I) i/ili cjelovitost (E), i/ili mehaniko
djelovanje (M), u uvjetima djelovanja predvienog poara (standardnog ili projektiranog).
Otpornost na poar drugih elemenata (vrata, poarnih zavjesa, poarnih premaza zaklopaca, obujmica, kabela,
zatvaraa i sl.), mogu sadravati i druge zahtjeve koji moraju biti zadovoljeni u sluaju poara: toplinsko zraenje (W),
automatsko zatvaranje (C), propusnost dima (S), kontinuitet strujnog kruga (P), otpornost na au (G), sposobnost
poarne zatite (K), ...
Vrijeme otpornost na poar izraava se u min. i oznaava brojevima: 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120, 180, 240, 360 i
odreuje se na temelju poarnog opteredenja

283. Kako dokazujemo da neki AB zid ima odreena poarna svojstava?

Otpornost na poar nosivih konstrukcija dokazuje se proraunom nosivosti i uporabljivosti konstrukcije za predviena
djelovanja i utjecaje na graevinu u GP, u okviru prorauna mehanike otpornosti i stabilnosti.
moe se dokazivati i ispitvanjem u ovlatenom laboratoriju prema hrvatskim normama

284. Kako provjeriti otpornost na poar zida koji je zidan na gradilitu?

Treba biti izveden u skladu s normom, a norme su navedene u projektu.

285. Razredi reakcije graevinskih proizvoda

graevni proizvodi koje se ugrauju u graevinu trebaju zadovoljiti zahtjeve u pogledu reakcije na poar
reakcija na poar graevnog proizvoda moe se u unutarnjem prostoru graevine smanjit za 1 stupanj u
sluaju kada de u graevini biti ugraen sustav za automatsko gaenje poara (sprinkler)
najmanji dozvoljeni razred gra. proizvoda = E

Sustav EURORAZREDA reakcije na poar dijeli gra. proizvode u 2 grupe: - podovi

- svi drugi graevni proizvodi
RAZREDI REAKCIJE NA POAR (osim podova):
7 razreda reakcije na poar: A1, A2, B, C, D, E, F
3 klase obzirom na razvoj dima: s1, s2, s3 (smoke)
3 klase obzirom na gorude kapljice: d0, d1, d2 (droplets)
*podovi imaju uz razred indeks "fl" i i samo klase razvoja dima s1, s2

286. Koji su dokazi da materijal nije goriv?

Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava.

287. Izjava o svojstvima i dokumenti kojima se dokazuju poarna svojstva

Izjava o svojstvima i certifikat o stalnosti svojstava garantiraju da proizvod ima upravo takva poarna svojstva kao to
definirano njegovom tehnikom specifikacijom.

288. Sprjeavanje irenja poara u graevinama. Od ega se gradi evakuacijski put i zato?
Evakuacijski put se gradi od proizvoda otpornih na poar zato to je poarni odjeljak.

85
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Graevine se dijele na poarne i/ili dimne odjeljke, ovisno o njenoj namjeni i ostalim parametrima (poarno
optereenje, zaposjednutost prostora, visina, sustavi za automatsku dojavi i gaenje poara...)
Podjelom na poarne i/ili dimne odjeljke moraju bit obuhvaeni: evakuacijski putove, atriji, vertikalni kanali za razne
instalacije (ventilacije, klima...), okna dizala ako povezuju vie poarnih odjeljaka...
Otpornost na poar ukupne nosive konstrukcije mora biti od otpornost na poar pojedinane konstrukcije ili
elementa s najvedom otpornosti na poar
Kod nadzemnih etaa stambene namjene poarni odjeljak moe biti maksimalne do 1200,00 m2, a uredske namjene do
1600,00 m2. Duina odjeljka ne smije prelaziti 60,00 m, a poarni odjeljak moe se rasprostirati najvie na 4
nadzemne etae.
Veliine poarnih i/ili dimnih odjeljaka prostora u podzemnim etaama koji su u funkciji druge namjene (garae, skladita
i slino) moraju biti u skladu s posebnim propisom za konkretnu namjenu.
Iznimno, odredbe se ne primjenjuju se na graevine za koje podjela na odjeljke nije primjerena ili opravdana iz
funkcionalnih razloga (sportske dvorane, velesajamski izlobeni paviljoni, koncertne dvorane i slino). Sigurnost u
sluaju poara kod projektiranja takvih graevina treba dokazati primjenom proraunskih metoda i/ili modela koji se
temelje na provjerenim tehnikim rjeenjima i/ili novijim dostignuima na tom podruju.

Konstrukcija i element koji razdvajaju poarne i/ili dimne odjeljke dijele se na:
1) poarne zidove (unutarnje i vanjske) min. otpornosti REI-M 90 i proizvoda reakcije na poar A2-s1,d0
2) druge pregradne konst. i elemente otporne na poar i/ili na granici poarnog i/ili dimnog odjeljka

NAIN GRADNJE POARNIH ZIDOVA I DRUGIH KONSTRUKCIJA NA GRANICI POANOG ODJELJKA

Unutarnji poarni zidovi
grade se min. 0,3m iznad krovne plohe s negorivim pokrovom (reakcije na poar A1 ili A2-s1d0)
grade se min. 0,5m iznad krovne plohe s gorivim pokrovom (reakcije na poar E-B)
alternatva: ispod krovne plohe izvesti konzolu 0,5m lijevo i desno od zida (kod krovnih ploha s gorivim
pokrovom potrebno je iznad konzole osigurati pokrov i/ili izolaciju reakcije na poar A1 ili A2-s1d0) sli bez
zahtjeva ''M'' za konzolu
Duina pravocrtne barijere za zgrade
ZPS2, ZPS3 i ZPS4 1,00
Duina barijere u unutarnjem kutu
zgrade za ZPS2, ZPS3 i ZPS4 3,00 m

za konzolu nije nuan

zahtjev svojstvo M kao
za zidove

289. Sprjeavanje irenja poara preko otvora u fasadi

Horizontalno prenoenje poara preko prozora/otvora na proelju zgrade sprjeava se gradnjom zidova min. 1m lijevo
i desno od sredine zida koji je na granici poarnog odjeljka iste otpornosti na poar ili jednostrano na jednu stranu
tako da je ukupna duina 2m, osim za zgrade ZPS2,3,i 4 gdje ta udaljenost moe biti 1m.
- alternatva: produetak zida min. 0,5m izvan proelja na granici poarnog odjeljka iste otpornosti na poar

Kod zgrada razvedenog tlocrta gdje se poarni odjeljci spajaju pod kutom 135, prijenos poara izmeu odjeljaka
preko kutnog spoja se sprjeava tako da se grade zidovi iste otpornost u duljini min. 5m
- otpornost na poar zida moe biti manja za 30min (min. E30 ili EW30 uz dokaz proraunom u GP ili EI30 bez dokaza)
ako postoji sustav za automatsku dojavu i gaenje poara

Sprjeavanje vertkalnog prenoenja poara po proelju zgrade preko otvora nie etae koja je zasebni poarni
odjeljak na vie etae koje su drugi poarni odjeljak, potrebno je graditi vertikalni graevinski element izmeu dva
otvora (parapet) duljine min. 1,2m (ili zbroj parapet + horizontalna istaka = 1,2m)

86
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Sprjeavanje prijenosa poara u vertkalnom smjeru preko poarnih odjeljaka koji se dodiruju, kod zgrada razliite
visine, pri emu se na krovu nie nalaze otvori na udaljenosti 5m od proelja vie zgrade, ili se nalazi stropna
konstrukcija koja ne zadovoljava propisanu otpornost na poar, zid se izvodi prema slikama

SPRJEAVANJE IRENJA POARA PREKO OTVORA U KONSTR. I ELEMENTIMA KOJI OMEUJU POARNE ODJELJKE
Otvori: vrata, otvori za prolaz klimatizacijskih, ventilacijskih, elektrinih instalacija, cjevovoda, instalacijska okna i
kanala, poklopci revizijskih okna, otvori za prolaz voznog okna dizala, dimnjaka, otvori staklenih stijena...
Na graevinskim elementima kojima se sprjeava prijenos poara u horizontalnom kao i kod graevinskih elemenata
izmeu otvora kojima se sprjeava prijenos poara po vertikali izmeu razliitih poarnih odjeljaka mora se kod
izvedbe toplinskih kontaktnih sustava proelja s gorivom toplinskom izolacijom, izvest pojas od negorive toplinske
izolacije (reakcije na poar A1 ili A2-s1d0) u irini te prekidne udaljenosti.
Kod izvedbe ovjeenih ventliranih elemenata proelja potrebno je kod gorivih i negorivih toplinskih izolacija sprijeiti
prijenos poara kroz ventilirajui sloj u irini prekidne udaljenosti, barijerom koja se kod klasificiranih sustava izvodi
prema uputi proizvoaa, a kod sustava s pojedinanim komponentama prema priznatim pravilima tehnike prakse.
Kod zgrada podskupine ZPS4 koje su jedan poarni odjeljak a kod kojih se koristi kontaktni sustav proelja s gorivom
toplinskom izolacijom, neposredno oko graevinskih otvora bono i iznad (prozori, vrata) ili samo horizontalno iznad
otvora u duini veoj od 30 cm lijevo i desno od krajnjeg ruba otvora izvodi se protupoarni pojas (barijera) toplinske
izolacije u irini min 20 cm razreda reakcije na poar A1 ili A2-s1d0, kako bi se sprijeilo irenje poara po proelju
zgrade. Alternativa: moe se toplinska izolacija A1 ili A2-s1d0, izvesti kao horizontalni kontinuirani pojas irine min 30
cm oko cijele zgrade na svakoj drugoj etai, max 50 cm iznad gornjeg ruba otvora. Negorive barijere se lijepe i
mehaniki sidre na zid proelja tako da se u sluaju poara sprijei otpadanje dijelova izolacije.

Vrata (pokretni element)

- moraju imati otpornost na poar kao i konstrukcija i elementi u koju su ugraena
- mogu imati otpornost za 1 stupanj niu (min. E30) ako je povrina pokretnih elemenata max. 20% povrine
konstrukcije u koju su ugraeni

290. Kako sprijeiti da poar ne ue u instalacije i ne proiri se njima? Gdje se postavljaju zaklopke?
Zaklopke za zatitu od poara namijenjene su za automatsko zatvaranje protoka zraka u dovodnim i odvodnim kanalima
klimatizacije i ventilacije pri nastanku poara. Ugrauju se na granice poarnih odjeljaka, odnosno na prodore
ventilacijskih kanala kroz poarne zidove.
Sprjeavanje irenja poara i dima na druge odjeljke sprjeava se:
- ugradnjom cijevnih barijera (protupoarnih obujmica) i pregrada na mjestu ulaska cjevovoda ili kabelskog kanala u
konstrukciju koja omeuje poarni odjeljak ija je otpornost na poar i/ili jednaka otpornosti na poar te
konstrukcije ili je za jedan stupanj manja, ali ne manja od E 30

87
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

- oblaganjem cjevovoda ili kabelskog kanala oblogom ije je reakcija na poar i otpornost na poar i/ili dim ista kao i
konstrukcija koju prolazi
- polaganjem cjevovoda u okna i kanale ije stjenke imaju otpornost na poar i/ili dim kao i konstrukcija kroz koju
prolazi
Za vanjske izolacije, obloge, parne brane, folije i sline obloge cijevi i kanal moraju se koristiti negorivi graevni proizvodi
(reakcije na poar A1 ili A2-s1d0), a iznimno min. C-s3d2 ako postoji sustav automatskog gaenja

291. Sprjeavanje iranja poara na susjedne graevine

Sprjeavanje irenja poara na susjedne graevine poste se (graevine u neposrednoj blizini ili koje se dodiruju)
definiranjem sigurnih udaljenosti na razini prostornog ureenja (prostorni i urbanistiki planovi)
odreivanje sigurnosnih udaljenosti na razini predmetne lokacije (npr. kod spremnika zapaljivih tvari..)
izvedba poarnih zidova najmanje otpornosti na poar REI-M 90
izvedba vanjskih zidova odreene otpornosti na poar i zidnih obloga i izolacija (min. A1 ili A2-s1d0)
ogranienje povrine nezatienih povrina otvora
ugradnjom sustava za automatsku dojavu i gaenje poara

- kada je udaljenost dviju susjednih graevina s malim poarnim optereenjem < 3m, zidovi i stropovi (krovovi) koji
granie sa susjednim graevinama moraju imati otpornost sukladni propisanim u Tablicama
- kada je jedna od susjednog graevina sa optereenjem>1000MJ/m2, meusobna sigurnosna udaljenost se odreuje
proraunom NFPA 80A

292. Sustavi za odvodnju dima i/ili topline i sustavi nadtlaka

Sustave za odvodnju dima i topline potrebno je predvidjet u sljedeim sluajevima:
sigurnosnim stubitma; - sigurnosno stubite je zatieno od utjecaja vatre i dima, koje vodi na sigurno mjesto, a
moe biti unutarnje (otvoreno ili zatvoreno) i vanjsko (potpuno otvoreno ili djelomino otvoreno)
podrumskim prostorima bez podrumskih prozora ili drugih otvora koji vode prema vanjskom prostoru kad je:

a) kapacitet tog prostora vei od 100 osoba, ili

b) etaa koju koriste ljudi na vie od 9,10 metara ili kad ima vie od jednog nivoa za boravak smjetenog ispod
najnieg nivoa prostora za udaljavanje;
zatvorenim atrijskim prostorima;
nadzemnim poarnim odjeljcima bez prozora s poarnim optereenjem od 250 MJ do 999 MJ te povrinom
poarnog odjeljka veom od 200,00 m2, odnosno povrinom poarnog odjeljka veom od 400,00 m2 kod poarnih
odjeljaka u kojima je ugraen sustav za automatsku dojavu i gaenje poara
nadzemnim poarnim odjeljcima bez prozora s poarnim optereenjem od 1000 MJ do 1999 MJ te povrinom
poarnog odjeljka veom od 100,00 m2, odnosno povrinom poarnog odjeljka veom od 200,00 m2 ako je u njega
ugraen sustav za automatsku dojavu i gaenje poara
u drugim sluajevima nadzemnih poarnih odjeljaka bez prozora te s poarnim optereenjem iznad 2000 MJ i
povrinom odjeljka veom od 50,00 m2, odnosno 100,00 m2 ako je ugraen sustav za automatsku dojavu i gaenje
poara

293. Evakuacijski put

Sigurno i pravovremeno naputanje zgrade u sluaju poara osigurava se primjenom odgovarajuih mjera:
rasporedom i brojem evakuacijskih putova te izlaza primjereno broju ljudi i njihovoj pokretljivosti
odvajanjem elemenata koji ograniavaju EP (stropovi, zidovi, vrata, ...) od drugih dijelova graevine,
elementima otpornim na poar i dim
odabirom graevnih proizvoda kojima se oblau zidovi, stropovi...EP, odgovarajue reakcije na poar
sustavom za odvoenje dima i/ili topline
sustavom ureaja za stvaranje poveanog tlaka u EP zbog sprjeavanja ulaska dima
sustavom za rano otkrivanje i gaenje poara
sustavom za uzbunjivanje korisnika graevine
rasvjetom za sluaj nude i znakova koji upuuju na EP
ugradnjom protupanik kvaka, pritisnih ploa, ipki i sl. na evakuacijskim vratima

U graevini moraju postojati min. 2 EP koja vode u razliitim smjerovima do vanjskog prostora, ili sigurnog mjesta u
graevini i koji ne zavravaju u istom poarnom i/ili dimnom odjeljku.

Broj EP ovisno o broju korisnika iznosi:

min. 2 EP ako je broj korisnika < 500
min. 3 EP ako je broj korisnika 500-1000

88
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
min. 4 EP ako je broj korisnika > 1000

Iznimno moe biti projektiran i samo jedan evakuacijski put za prodajno-uslune prostore unutar graevine ako je broj
korisnika manji od 50, povrina prostora manja od 280,00 m2, poarno otereenje manje od 1000 MJ/m2 i duina
zajednikog dijela evakuacijskog puta manja od 23,00 m odnosno manja od 30,00 m sa ugraenim sustavom za
automatsku dojavu i gaenje poara.
Kod graevina koje imaju vie etaa, evakuacijski putovi vode preko stubita, od kojih najmanje jedno stubite mora biti
izvedeno sukladno zahtjevima sadranim u Tablici - Otpornost na poar sigurnosnih stubinih prostora, a ostala u
protudimnoj izvedbi, pod uvjetom da stubita vode do razliitih izlaza iz graevine, odnosno ne zavravaju u istom
poarnom i/ili dimnom odjeljku.
U sluaju graevina, osim zgrada ZPS 5, uz evakuacijski put preko stubita, jedan od evakuacijskih putova moe bit
preko prozora za spaavanje. Taj prozor je dimenzija najmanje 0,80 x 1,20 metra, s visinom parapeta ili zatitne
ograde 0,90-1,20m, a najmanje jedan takav prozor mora biti izveden po svakom stanu/jednoj poslovnoj jedinici te
postavljeni na odgovarajuim mjestima dohvatljivim za vatrogasnu tehniku, ukoliko je vrijeme dolaska nadlene
vatrogasne postrojbe na intervenciju unutar vremena od 15 minuta, te da raspolae odgovarajuom vatrogasnom
tehnikom, to treba dokazati.
U katnim zgradama u kojima se trai vie od dva evakuacijska puta prozori za spaavanje mogu se koristiti samo kao
jedan od evakuacijskih putova.
Iznimno, kod zgrada kod kojih nije mogue izvesti prozore za spaavanje i/ili osigurati odgovarajue operativne
vatrogasne povrine iz tehnikih ili drugih razloga (zatiene graevine, urbana podruja i drugo), za evakuacijski put
dovoljno je osigurat jedan izlaz stubitem pod uvjetom da je to stubite izvedeno kao nadtlano. Ne odnosi se na
zgrade kod kojih je potrebno osigurati vie od dva evakuacijska puta ili izlaza, te na zgrade podskupine 5 (ZPS 5).

Ukupna duljina EP = duljina puta od najudaljenije toke u kojoj se osoba moe nai do vanjskog prostora, odnosno
sigurnog mjesta
max. 60m u graevinama s ugraenim sustavom za automatsku dojavu i gaenje poara
max. 40m u graevinama bez navedenog sustava

Dijelovi EP mogu bit

zajedniki dio EP = dio puta od najudaljenije toke do toke gdje korisnik bira izlaz u 2 razna smjera
max. 30m u graevinama s ugraenim sustavom za automatsku dojavu i gaenje poara
max. 23m bez navedenog sustava
max. 15m u podzemnim garaama i industrijskim graevinama
slijepi hodnik = dio puta koji vodi u samo 1 smjeru
max. 15m u graevinama s ugraenim sustavom za automatsku dojavu i gaenje poara, industrijske
graevine i podzemne etae,
max. 6m bez navedenog sustava
ne odnose se na zgrade stambene namjene koje posjeduju propisane evakuacijske prozore iz svake stambene
jedinice dohvatljive vatrogascima radi sigurne akcije spaavanja i gaenja, odnosno do 10,00 m duine
slijepog hodnika ako ti uvjeti nisu ispunjeni.
prostor udaljavanja od izlaza do sigurnog mjesta

irina EP odreuje se prema broju osoba na etai koja ima najveu zaposjednutost prostora, uz uvjet da se irina
evakuacijskog puta ne smanjuje na niim etaama graevine
irina EP odreuje se kao umnoak broja osoba na etai koja ima najveu zaposjednutost s koeficijentom prema
Tablici 1. u Prilogu 5, s tm da irina evakuacijskog puta ne moe bit manja od:
min. 1,1m
min. 1,25m za visoke zgrade
0,9m za prostor s kapacitetom zaposjednutosti do 50 osoba

89
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Izraun vremena evakuacije - za zgrade u kojima boravi > 300 osoba i za zgrade u kojima borave osobe smanjene
pokretljivosti iji je broj vei od 50, a ispunjavanje temeljnog zahtjeva zatite od poara se dokazuje prema priznatim
metodama prorauna i modelima.
Za izraun vremena evakuacije mogu se koristiti samo odgovarajue metodologije izrauna kao to su dinamiki modeli
strujanja, mreni modeli ili individualni modeli, odnosno modeli i prorauni koji uzimaju u obzir vie faktora koji
imaju utjecaj na evakuaciju kao to su:
- karakteristike poara koje obuhvaaju poarno optereenje, prirodu izgaranja, raspored poarnog
optereenja, stupanj isijavanja topline, uvjete dovoda zraka i drugo
- karakteristike zgrade koje obuhvaaju arhitektonske karakteristike (duina, visina, otvori na zidovima),
karakteristike konstrukcije, sustave za dojavu i/ili gaenje, sustave za odvod dima i topline i drugo
- karakteristike korisnika koje obuhvaaju broj korisnika, njihov raspored po graevini, stanje budnosti (dan,
no), fiziko stanje (pokretni, nepokretni) starosno i mentalno stanje, poznavanje graevine i drugo
Na pitanja kao to su izraun povrina poarnih odjeljaka, poarnog optereenja, potreba za uvoenjem pojedinih
sustava (sprinkler i drugo) te druga pitanja koja nisu ureena Pravilnikom o otpornost na poar i drugim
zahtjevima koje graevine moraju zadovoljiti u sluaju poara ni posebnim propisom, mogu se primijenit inozemne
smjernice i propisi kao pravila tehnike prakse (sterrichisches Institut fr Bautechnik OIB), British Standard (BS),
National Fire Protection Association (NFPA) i drugi), ako su odobreni u postupku izdavanja posebnih uvjeta graenja
i/ili izdavanja potvrde iz podruja zatite od poara. Ukoliko se primjenjuju inozemne smjernice, moe se
primjenjivati samo jedna smjernica, a ne kombinacija smjernica, i to uz obaveznu primjenu vaeih EU normi koje su
prihvaene kao hrvatske norme.
Napomena: U potkrovljima stambene namjene razred reakcije na poar A2 za krovne konstrukcije ZPS4 i ZPS5 postie se
gradnjom krovne konstrukcije od negorivih elemenata ili od drvene grae obloene negorivim graevnim
proizvodom. Prihvatljivo je i rjeenje u kome je drvena krovna konstrukcije izvana zatvorena sa svih strana negorivim
elementima propisane reakcije na poar uz uvjet da unutar tog prostora nema instalacija. Tada se dozvoljava da
drvo krovne konstrukcije ima razred reakcije na poar D sukladno HRN EN 13986. Ukoliko je potkrovlje poslovne
namjene (npr. uredske) dozvoljava se uporaba premaza otpornih na poar za otvorene krovne konstrukcije ako je
postignut razred reakcije na poar B uz instaliran i funkcionalno ispravan sprinkler sustav.
Ako se radi o prostoru krovita koje nije stambene namjene ili nije predvien za boravak ljudi (obian tavan) tada se
dozvoljava da drvo krovne konstrukcije ima najmanje razred reakcije na poar D ako je tavan poarno odvojen od
stambenog dijela i susjednih graevina a pokrov je razreda reakcije na poar A2.

5. PRAVILNIK O UVJETIMA ZA VATROGASNE PRISTUPE (NN 35/94, 55/94, 142/03) (VP)

294. Vatrogasni pristupi

Od uvjeta za vatrogasne pristupe mogue odstupit samo iznimno i tu u sluajevima graenja i rekonstrukcije:
graevina unutar zatienih kulturnih dobara
graevina izvan graevinskog podruja (planinarski i lovaki domovi,...) do kojih nema javne prometne povrine
- u tom sluaju potrebne su dodatne mjere ZOP-a kao npr. sprinkleri, 2 sigurnosna puta, ...+ pribavljanje
pozitivnog miljenja nadlene vatrogasne postrojbe

Vatrogasni pristupi = vrste povrine koje svojim parametrima (irina, radijus, nosivost,...) omoguuju da vatrogasna i
spasilaka vozila i oprema doe do ugroene graevine i svih otvora na njenom vanjskom zidu radi spaavanja ljudi i
gaenja poara.

Kao vatrogasni pristupi mogu se koristt:

povrina kolnika javnih prometnica
povrina kolnika pristupnih putova do graevina
povrina kolnika prolaza kroz graevine
povrina rampi, plonika i trgova za pjeake
ostale povrine ija nosivost omoguuje prolaz i rad vatrogasnog vozila

Nosivost vatrogasnog pristupa - takva da podnese osovinski pritisak od 100kN

VP moraju bit osigurani:
s 1 (due) strane:

- niske gra. stambene izgradnje (prizemne i jednokatne) i kolektivnog stanovanja

- gra. koje imaju obostrano orijentirane stambene jedinice i ija visina ne prelazi 4 kata
s 2 (due) strane:

- gra. i prostori za javne skupove

- javne graevine (bolnice, hoteli...)

90
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
- jednostrano orijentirane stambene jedinice
- stambene jedinice s vie od 4 kata
- druge graevine za > 100 ljudi
s 3 strane:
- skladita > 6000m2
- silosi
- visokoregalna skladita

VP ne moraju bit osigurani u sluajevima:

graenja i rekonstrukcije gra. kod kojih visina poda najvie etae nije > 4m
rekonstrukcija gra. kod kojih visina poda najvie etae nije > 8m i ima min. 2 puta za izlaenje iz svake
prostorije (od kojih je jedan izgraen kao siguran put za izlaenje)
rekonstrukcija gra. kod kojih visina poda najvie etae nije > 12m i ima min. 2 puta za izlaenje iz svake
prostorije (od kojih je jedan izgraen kao siguran put za izlaenje), a prostori graevine ugroeni poarom
pokriveni stabilnim sustavom za automatsko gaenje poara tipa sprinkler
* udaljenost bilo koje toke ovih graevina od vatrogasnog prilaza ne smije biti > 100m

Oblikovanje VP:
takvo da omoguava kretanje vatrogasnog vozila (VV) vonjom unaprijed
oko visokih graevina tako da je kretanje VV mogue iskljuivo vonjom naprijed
slijepi vatrogasni pristupi dui od 100m moraju na kraju imati okretita

Sastoje se od:
vatrogasnih prilaza - povrine koje se direktno nastavljaju na javne prometne povrine, a omoguuju kretanje
vatrogasnih vozila do povrina za operativni rad
ravni - jednosmjerno kretanje irine 3m (vozne trake irine 1,1m + razmak 0,8m)
kada se vatrogasni prilaz koristi kao kolni prilaz kroz graevinu mora biti u pravcu profila 34m
uspon/pad moe biti max. 12% nagiba
prijelazna vertikalna krivina iz uspona u pad ili suprotno mora imati radijus min. 15m
stepenica max. visine 8cm u razmaku min. 10m (ne smije ih biti u konkavno/konveksnim krivinama)
povrine za operatvni rad vatrogasnih vozila - vrste povrine koje su direktno ili preko vat. prilaza povezane sa
javnom prometnicom i slue za postavljanje vozila prilikom poduzimanja akcija spaavanja i gaenja
planiraju se uzdu vanjskih zidova graevine
irina PzOR za VV paralelni postavljenih s vanjskim zidom:
min. 5,5m za graevine visine do 40m
min. 7m za graevine visine > 40m
irina PzOR postavljenih okomito na vanjski zid gra. min. 5,5m a duina 11m (1m udaljeno od zida)
moraju biti u jednoj ravnini s doputenim nagibom max. 10%
udaljenost od vanjskih zidova: max. 12m (gra. visine do 16m) max. 6m (gra. > 16m)

295. Kod kojih graevina se mora osigurati pristup s tri strane

- skladita > 6000m2
- silosi
- visokoregalna skladita

6. PRAVILNIK O ZATITI OD POARA UGOSTITELJSKIH OBJEKATA (UO) (NN 100/99)

296. Zatita od poara u ugostiteljskim objektima

Ne odnosi se na ugostiteljske objekte u starogradskim jezgrama i koju su proglaeni spomenicima kulture
UO moraju bit podijeljeni u poarne sektore
UO koji se dodiruju s drugim graevinama moraju od njih biti odijeljeni vanjskim poarnim zidom
UO koji spadaju u visoke objekte tretiraju se prema propisima o ZOP visokih objekata

Otpornost na poar nosivih konstrukcija

UO do 3 kata min. 30min
UO vii od 3 kata (a nisu visoki objekti) min. 60min

Graevinske mjere sprjeavanja prijenosa poara u uo

1. veliina poarnog sektora UO s > 3kata (a nisu visoki objekti) = 1500m2
2. poarni sektor u UO koji su > 3kata moe obuhvaat max. 2 kata, a L dulje strane sektora max. 60m
3. vrata granici sektora mogu imati otpornost 30min < od elemenata same granice (a min. 30min)

91
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Tavani u ugostiteljskim objektima moraju biti izvedeni kao zaseban poarni sektor odijeljen od ostalih dijelova
ugostiteljskog objekta graevinskim elementima koji imaju otpornost na poar od najmanje 60min. U sluaju da je u
prostoru tavana ugraen sustav vatrodojave otpornost elemenata mora biti najmanje 30min.

Rasvjeta pomona i panik rasvjeta min. Osvjetljenje 1 luks u vremenu od min. 2h od ukljuenja
Sustav ventilacije zaklopke za spreavanje ulaska dima u prostor putova za izlaenja
Zaklopke moraju biti otporne na poar:
minimalno 30 minuta u zgradama do 3 kata
minimalno 60 minuta u zgradama viim od 3 kata
minimalno 90 minuta u visokim objektima

297. Evakuacijski put u ugostiteljskim objektima

Put za izlaenje je dio ugostiteljskog objekta kojim se u sluaju poara obavlja evakuacija ljudi u otvoreni (slobodan)
prostor, a sastoji se od:
vanjskog izlaza vanjski izlaz je svaki izlaz koji vodi na ulicu ili neugroen prostor

298. to je sigurnosni put

sigurnosnog izlaznog puta (dio puta za izlaenje koji je od ostalih dijelova UO odvojen graevinskim elementima
odreene otpornosti na poar (zidovi, stropovi, vrata...))
graevinski elementi UO do 3 kata moraju imati min. otpornost na poar 30min
>3 kata otpornost na poar kao i kod nosivih elemenata
i/ili pristupnog prostora (dio puta za izlaenje od izlaznih vrata iz nekog prostora UO (sobe, apartmana...) do
sigurnosnog izlaznog puta ili vanjskog izlaza)
duina max. 35m (max. 55m uz sustav za automatsko gaenje poara)

irina puta za izlaenje (ovisi o broju ljudi): 220 ljudi/katu = min. 1,1m, 360 ljudi/katu = min. 1,8m.
UO > 2 kata moraju imati mogunost izlaenja u svakom katu u min. 2 smjera.
UO > 3 kata moraju imati min. 1 sigurnosno stubite (stubite koje je dio sigurnosnog izlaznog puta).
ne smije biti manja od irine ulaza na stubite
irina stubita: 220 ljudi/katu = 1,1m , 1035 ljudi i 10 katova = 1,8m, UO > 30m minimalno 1,4m

299. Slijepi hodnik ugostiteljskog objekta

Ugostiteljski objekti u odreenim situacijama mogu imati slijepe hodnike. Ugostiteljski objekt mora biti projektiran na
nain da duina slijepog hodnika ne prelazi 10m. Iznimno duina slijepog hodnika koji je u ugostiteljskom objektu
zatien sustavom za gaenje poara tipa sprinkler ne smije prelaziti 15m.

7. PRAVILNIK O HIDRANTSKOJ MREI ZA GAENJE POARA (NN 8/06)

300. Hidrantska mrea

Hidrantska mrea (HM) za gaenje poara = skup cjevovoda, ureaja i opreme kojima se voda od sigurnog izvora dovodi
do tienih prostora i graevina.
Unutarnja hidrantska mrea = HM za gaenje poara izvedena u objektu, zavrava bubnjem s namotanim crijevima i
mlaznicom
Vanjska hidrantska mrea = HM za gaenje poara izvedena izvan graevina koja se titi , zavrava nadzemnim (NH) ili
podzemnim (PH) hidrantom

Suha hidrantska mrea = HM za gaenje poara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog ventila od kojeg je stalno
ispunjena vodom pod tlakom (radi se iznimno, zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnolokog procesa ili
graevine, po odobrenju nadlenog tijela za ZOP (MUPa/PU))
Mokra hidrantska mrea = HM za gaenje poara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do zapornog ventila na
svakim hidrantu
HM u pravilu mora bit izgraena kao mokra HM. Iznimno zbog opasnosti od smrzavanja, posebnosti tehnolokog
procesa ili graevine, HM moe po odobrenju tijela nadlenog za ZOP biti izgraeni kao suha hidrantska mrea.

Unutarnjom hidrantskom mreom za gaenje poara moraju se ttt:

graevine i prostori za koje je to traeno posebnim propisima,
graevine i prostori za koje je to traeno posebnim uvjetima graenja iz podruja zatite od poara,
graevine za koje je to zahtijevano prostornim planom,

92
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
graevine koje svojim znaajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroenosti od poara sukladno odredbama
Pravilnika o razvrstavanju graevina, graevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroenosti od poara,
objekti ija je kota poda najvie etae namijenjene za boravak ljudi najmanje 9 m iznad najnie kote povrine uz
stambeni objekt koja slui kao vatrogasni pristup,
mjesta okupljanja veeg broja ljudi u graevinama,
garae i parkiralita u graevinama, ija je povrina vea od 100 m2,
graevine i prostori namijenjeni trgovini ija je povrina vea od 100 m2,
podzemne etae povrine vee od 100 m2,
mjesta stalnog zavarivanja koja se nalaze unutar graevine.
Vanjskom hidrantskom mreom za gaenje poara obvezatno se moraju ttt:
graevine i prostori za koje je to traeno posebnim propisima,
graevine i prostori za koje je to traeno posebnim uvjetima graenja iz podruja zatite od poara,
graevine i prostori za koje je to zahtijevano prostornim planom,
naseljena mjesta koja imaju izgraen vodoopskrbni sustav,
graevine i prostori koji svojim znaajkama spadaju u I., II. ili III. kategoriju ugroenosti od poara, izuzev prostora
sa zatienom i visokokvalitetnom umom (nacionalni parkovi i sl.) za koje e se mogua obveza izgradnje
hidrantske mree utvrditi u procjeni ugroenosti od poara.
Odredbe se ne odnose na prostore, dijelove graevina ili graevine u kojima bi uporaba vode mogla izazvati eksploziju,
stvaranje zapaljivog plina, poar ili irenje poara, kao ni na graevine i dijelove graevina koji su izgraeni kao
poarni sektori, min.otp. 90 minuta ija ukupna povrina tlocrta < 100 m2 i u kojima specifino poarno optereenje
< 100 MJ/m2.

Hidrantska mrea mora imati siguran izvor vode za napajanje vodom.

Unutarnja HM - mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogui opskrbu minimalno propisanom
protonom koliinom vode koja je potrebna za zatitu poarnog sektora s najveim specifinim poarnim
optereenjem graevine uz propisani tlak na mlaznici u trajanju od min 60 minuta.
Vanjska HM za gaenje poara mora imati siguran izvor vode takvog kapaciteta da omogui opskrbu min propisanom
protonom koliinom vode koja je potrebna za zatitu poarnog sektora s najveim poarnim optereenjem
graevine koja se titi, uz tlak na hidrantu koji nije manji od propisanog tlaka u trajanju od min 120 minuta.
Ukoliko se kao siguran izvor vode koristi iscrpivi spremnik vode, tada koliina vode ne smije biti manja od 1 m3.
Ukoliko pumpa za opskrbu hidrantske mree vodom nije samousisna ili potopna, kolo rotora pumpe mora uvijek biti
potopljeno vodom tako da pumpa nesmetano pone s radom prilikom uporabe hidrantske mree.

Unutarnja hidrantska mrea za gaenje poara - u graevini se postavljaju na cjevovod zidni hidrant koji moraju biti
izvedeni tako da omogue sigurno i efikasno rukovanje i uporabu.
Zidni hidrant moraju biti smjeteni u hidrantske ormarie zajedno s pripadajuom opremom.
moraju biti obojeni crvenom bojom na kojoj se nalazi oznaka iz koje je jasno vidljivo da se u ormariu nalazi
oprema hidrantske mree za gaenje poara.
ukoliko se zidni hidranti i pripadajua oprema, ne nalaze u ormariu, oznaka se mora nalaziti na bubnju.
Najnii tlak na mlaznici kod minimalne protone koliine ne smije biti manji od 0,25 Mpa.
Mora biti izvedena na takav nain da se ostvari potpuno prekrivanje prostora koji se titi najmanje s jednim mlazom
vode s tim da se na duinu cijevi s mlaznicom moe dodati duina mlaza od najvie 5 m.
Zatita poarnog sektora koji obuhvaa dva ili vie katova mora se izvesti na takav nain da se svaki kat titi s najmanje
jednim zasebnim hidrantom.

Vanjska hidrantska mrea za gaenje poara

Na cjevovod vanjske hidrantske mree za gaenje poara postavljaju se u pravilu nadzemni hidrant, a samo iznimno u
opravdanim sluajevima podzemni hidranti.
Kada je procjenom ugroenosti od poara predvieno da vanjska hidrantska mrea slui za neposredno gaenje poara,
na udaljenost ne veoj od 10 m od svakog hidranta vanjske hidrantske mree za gaenje poara mora se nalazit
ormari s vatrogasnim cijevima potrebne duine, mlaznicama i ostalim potrebnim vatrogasnim armaturama
(prijelaznice, razdjelnice) koje e omoguiti efikasno gaenje poara.
Udaljenost bilo koje vanjske toke graevine ili neke toke tienog prostora i najblieg hidranta ne smije biti vea od
80 m, niti manja od 5 m.
Udaljenost izmeu dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najvie 150 m. Iznimno, u naseljima sa samostojeim
obiteljskim kuama udaljenost izmeu dva susjedna vanjska hidranta smije iznositi najvie 300 m.
Nadzemni hidranti moraju biti izvedeni tako da omogue sigurno i efikasno rukovanje i uporabu.
U vanjskoj hidrantskoj mrei za gaenje poara statki tlak ne smije biti vei od 1,2 MPa.
Kod vanjske hidrantske mree za gaenje poara ne smije doi do proputanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6 MPa, nit
do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa.
Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta VHM ne smije biti manji od 0,25 MPa.
Za zatitu naseljenih mjesta VHM, potrebno je osigurati najmanje protonu koliinu vode od 600 l/min.

93
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Ureaj za povienje tlaka - ukoliko HM za gaenje poara nema minimalni tlak vode kod minimalnog protoka
mora imat priuvnu crpku, osim u sluaju kada se sastoji od dvije ili vie crpki i ima mogunost za svakodnevnu
automatsku samokontrolu svih crpki.
ukoliko je smjeten u graevini koju se titi HM za gaenje poara iji sastavni dio je sam ureaj, prostorija u koju
je ureaj smjeten mora biti izgraena kao zaseban poarni sektor s graevinskim elementima, otpornim na
poar min onoliko vremena koliko je najkrae predvieno vrijeme rada hidrantske mree.
mora imati obilazni cjevovod.

8. PRAVILNIK O UVJETIMA I NAINU PROVEDBE SIGURNOSNIH MJERA KOD SKLADITENJA

EKSPLOZIVNIH TVARI NN 26/09, 41/09, 66/10
Eksplozivne tvari - podrazumijevaju eksplozive, pirotehnike i pogonske tvari, i proizvode punjene tim tvarima.
Mjesto eksplozije - podruje na kojem se nalazi eksplozivno punjenje + podruje u krugu 15m.
Eksplozivne tvari i predmeti smjetaju se, uvaju i dre u graevinama (skladitima, spremnicima, prirunim skladitima)
odobrenim za uporabu od tjela nadlenog za graenje, odnosno MUP-a, a smiju se skladitt unutar
temperaturnih intervala sukladno deklaraciji proizvoaa.
Svaka fizika i pravna osoba koja skladit eksplozivne tvari duna je:
izraditi elaborat o skladitenju ET (vrste, koliine, nain skladitenja, mjere zatite)
izraditi plan intervencije
provjeravati ispravnost ugraenih elektronikih ureaja i opreme
donijeti pravilnik o rukovanju eksplozivnim tvarima na siguran nain
izraditi program i odravati vjebe za zaposlenike
Opi uvjet za skladita:
sigurnosna udaljenost
otpornost na poar i streljivo
spreavanje pojave unutarnjeg i vanjskog iskrenja
mogunost prirodnog i prisilnog provjetravanja
zatita od provale i krae, te vremenskih utjecaja
opremljenost sredstvima za gaenje poara

9. PRAVILNIK O ZATITI OD POARA U SKLADITIMA (NN 93/08)

Ovim pravilnikom propisuju se min. zahtjevi koje je potrebno ispuniti radi zatite skladita od poara i eksplozija.

301. Skladite. Podjela skladita.

Skladite = graevine ili prostori u sustavu graevina druge namjene u kojima se skladiti goriva roba ili negoriva roba u
gorivoj ambalai.
Skladita se prema povrini dijele na:
mala skladita - P poarnog sektora <1000m2
srednja skladita - P poarnog sektora 1000 do 3000m2
velika skladita - P poarnog sektora 3000 do 6000m2
skladita povrne P sektora iznad 6000m2
Skladita se prema nainu skladitenja robe dijele na:
klasina skladita (sa skladitenom robom do visine 9m)
visokoregalna skladita (iznad 9m)
silose
hladnjae
Skladite mora bit zaseban poarni sektor i u pravilu obuhvaa max. 1 etau (iznimno max. 2 etae ukupne povrine
poda obje etae max. 6000m2).
Roba se ne smije skladititi iznad evakuacijskih putova.
Prostor skladita u objektu druge namjene mora biti odvojen poarnim zidom min. otpornosti 90min.
Uz svaki ulaz/izlaz u skladite, s vanjske strane mora se postaviti tpkalo za iskljuenje struje u skladitu.
Rasvjetna tijela moraju biti zatiena zatitnom armaturom zbog mehanikog oteivanja.
Skladita moraju biti opremljena protupaninom rasvjetom koja osigurava osvjetljenje min. 1h.

VATROOTPORNOST NOSIVE KONSTRUKCIJE SKLADITA

nosiva konst. slobodnostojeeg objekta skladita mora zadovoljiti min. otpornost na poar od 30min
skladite do 6000m2 sa sprinkler sustavom nema zahtjev na otpornost na poar nosive konst.
ako je nosiva konst. elina i nije vatrootporno zatiena, potrebno je dokazati da pri temp. 500C nee doi do
deformacije konst. koje bi izazvale oteenja koje utjeu na otpornost na poar i stabilnost konst.

94
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
skladita s poarnim sektorom povrine > 6000m2 (mogu biti samo kao samostojea skladita!) mora biti
zatieno:
unutarnjom i vanjskom hidrantskom mreom
vatrogasnim aparatima
stabilnim sustavom za dojavu poara, spinkler ili dr.
minimalna otpornost na poar svih nosivih konst. elemenata 30min

IRENJA VATRE I DIMA UNUTAR GRAEVINE

Pregradni zidovi kod skladita izmeu poarnih sektora (ovisno o poarnom opteredenju) moraju imati otpornost na
poar:
30min za nisko poarno opteredenje
60min za srednje
90min za visoko

302. Evakuacijski put u skladitima

min. irina = 0,8m (uvijek slobodan put)
udaljenost od bilo koje toke skladita max. 40m (max. 60 uz sprinkler)
vrata na putu za evakuaciju irine = min.0,8m (s otvaranjem prema van, bez praga)
broj izlaza u vanjski ili siguran prostor:
o za skladita poarnog sektora do 300m2 ili poarno opt. <1GJ/m2 = min. 1 izlaz (kod dvoetanih na svakoj
etai)
o iznad 300m2 ili poarno opt. >1GJ/m2 = min. 2 izlaza meusobno udaljena za pola dijagonale poarnog
sektora (kod dvoetanih na svakoj etai)
Vatrogasni pristupi
mala skladita = s 1 strane
srednja i velika skladita = s 2 strane
visokoregalna, silos, ... = s 3 strane

10. PRAVILNIK O MJERAMA ZATITE OD POARA KOD GRAENJA (NN 141/11)

303. Kako bi organizirao gradilite uzimajui u obzir ZOP

Radi sprjeavanja nastajanja i irenja poara na gradilitu i osiguranje njegova uinkovitog gaenja potrebno je
planirati i provoditi odgovarajue organizacijske i tehnike mjere na gradilitu tokom itava vremena:
praenje i kontrola ulazaka i izlazaka (ograivanje gradilita, uvarska slube i drugo),
zabrana ili ogranienje kretanja vozila i osoba,
zabrana ili ogranienje unoenja opasnih tvari (pirotehnika...) i obavljanja opasnih radnji (puenje...)
oznaavanje, upozoravanje, obavjeivanje i informiranje o opasnostima i provoenju mjera ZOP-a,
osposobljenost osoba za provedbu preventivnih mjera ZOP-a, gaenje poara, spaavanje ljudi i imovine
ugroenih poarom
odabir mjesta i uvjete smjetaja osoba na gradilitu (min. 5m od ostalih objekata gradilita)
odabir mjesta i uvjete dranja i skladitenja zapaljivih i eksplozivnih tvari
mjere ZOP-a kod obavljanja radova koji mogu izazvati poar (zavarivanje, rezanje, bruenje, lemljenje...)
osiguranje dostatne koliine i odgovarajude vrste sredstava za gaenje poetnih poara (vode, pijeska)
osiguranje dostatne koliine i odgovarajude vrste opreme za gaenje poetnih poara (vatrogasnih aparata,
posuda za vodu, hidranata i drugo)
mjere osiguranja pristupa za potrebe vatrogasne intervencije i odravanja
zbrinjavanje i redovito uklanjanje praine i otpada (osobito ambalanog, krpa natopljenih otapalima...)
mjere zatite od atmosferskog pranjenja,
mjere provjere provoenja mjera zatite od poara..
nain postupanja i uzbunjivanja u sluaju poara (pozivanje brojeva telefona koje treba nazvati: zatita i
spaavanje 112, vatrogasci 193, policija 192, hitna pomo 194 i slino)
304. Gdje bi na gradilite smjestio skladie s zapaljivim i eksplozivnim tvarima?
Na sigurnu udaljenost.

305. Dokumentacija na gradilitu vezana za ZOP

Izvoa je uz obvezni dokumentaciju na gradilitu imati i elaborat ZOPa koji je posluio za izradu GP.

11. PRAVILNIK O SADRAJU ELABORATA ZATITE OD POARA (NN 51/12)

306. Elaborat ZOPa. Tko ga izrauje, za koje graevine?

95
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

Elaborat zatte od poara - predstavlja skup podataka (zahtjeva i/ili ogranienja) o sustavnoj zatiti od poara
graevine, a sastoji se od tekstualnog dijela i grafikih priloga
izrauje se samo za graevine skupine 2
slui kao podloga za projektranje mjera ZOP-a pri izradi GP graevine glede ispunjavanja TZG ZOP-a
sadri podatke za projektranje mjera ZOP-a u GP, sastavni je dio potvrde GP i GD
izrauje ga ovlatena osoba - ovlatenje rjeenjem daje ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) osobi koja:
1) ima VSS studija tehnikog smjera + poloen struni ispit +
min. 5 g. radnog iskustva na poslovima projektiranja ili strunog nadzora ZOP-a graevina
ili min. 2 g. radnog iskustva na poslovima projektiranja ili strunog nadzora graevina glede
ZOP-a i zavren poslijediplomski i/ili specijalistiki studij iz podruja poarnog inenjerstva i/ili
ZOP-a u graevinama s min. 60 ECTS bodova
2) min. VSS studija tehnikog smjera + poloen dravni struni ispit koju ukljuuje podruje ZOP-a + min. 5
g. radnog iskustva na poslovima inspekcijskog nadzora ZOP-a graevina
Sadraj elaborata ZOPa:
tekstualni dio elaborata sastoji se od opeg i strunog dijela
struni dio elaborata sadri:
1. posebne uvjete ZOP-a
2. podatke o upisu graevine u Registar kult. dobara RH ili potrebi da se osobama smanjene pokretljivosti osigura
nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, za rekonstrukciju graevine za koju se elaboratom ukazuje na
vjerojatnu potrebu odstupanja od temeljnog zahtjeva ZOP-a
3. opis graevine s prikazom prostornih, funkcionalnih, oblikovnih i tehniko-tehnolokih obiljeja
4. podatke (zahtjeve i/ili ogranienja) koji utjeu na projektiranje ZOP-a: popis normi, propisa,...
Novim zakonom o gradnji NN153/13 revizija projekata se vri samo pitanju me.otp i stabilnosti. Ukinuta je obveza
kontrole projekta u smislu ZOPa od strane ovlaenog revidenta. Pregled GP iz ZOPa obavljaju Inspekcije ZOPa u
postupku izdavanja potvrde na GP.

12. PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU GRAEVINA U SKUPINE PO ZAHTJEVNOSTI MJERA ZOP-A (NN56/12, 61/12)

307. Zahtjevne i manje zahtjevne graevine

Graevine 1 skupine (manje zahtjevne graevine):
1. zgrada ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i namijenjena je iskljuivo stanovanju,
2. jednostavne graevine koje su kao takve odreene posebnim propisom,
3. graevine razvrstane u graevine skupine 1,
4. ostale graevine koje ispunjavaju kumulatvno sljedee uvjete:
a) ako se u njima ne obavlja skladitenje i promet zapaljivih tekuina, plinova ili eksplozivnih tvari
b) ako se u njima ne zadrava ili boravi vei < 100 ljudi u nadzemnim, < 50 u podzemnim graevinama
c) ako mjere ZOP-a ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gaenje poara,
d) ako mjere ZOP-a ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu poara,
e) ako mjere ZOP-a ne zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvoenje dima i topline.
Graevine 2 skupine (zahtjevne graevine):
1. graevine razvrstane u graevine skupine 2,
2. postojee graevine u kojima se uklanja stabilni sustav za dojavu ili gaenje poara, odnosno plinodetekcija,
3. postojee graevine i postrojenja za koje se utvruju objedinjeni uvjet zatte okolia,
4. ostale graevine koje ispunjavaju najmanje 1 od sljededih uvjeta:
a) ako se u njima obavlja skladitenje ili promet zapaljivih tekuina, plinova ili eksplozivnih tvari
b) ako se u njima zadrava ili boravi >100 osoba u nadzemnim, tj. > 50 u podzemnim graevinama,
c) ako sadre prostore za javno okupljanje za 50 i vie osoba,
d) ako mjere ZOP-a zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za gaenje poara,
e) ako mjere ZOP-a zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za dojavu poara,
f) ako mjere ZOP-a zahtijevaju primjenu stabilnih sustava za odvoenje dima i topline,
g) ako su dani posebni uvjeti gradnje iz podruja ZOP-a.

13. PRAVILNIK O ZAHVATIMA U PROSTORU U KOJIMA TIJELO NADLENO ZA ZOP NE SUDJELUJE U POSTUPKU
IZDAVANJA RJEENJA O UVJETIMA GRAENJA ODNOSNO LOKACIJSKE DOZVOLE (NN 115/11)
Zahvat u prostoru za koje se ne izdaju posebni uvjet iz podruja ZOP-a:
1. stambene zgrade s 1 ili 2 stana P 400m2 i zgrade u nizu spojene zidom pojedinane P 400m2
2. nestambene zgrade:
a. poljoprivredne gospodarske zgrade
b. zgrade za obavljanje vjerskih i drugih obreda u kojima se zadrava <50 osoba
c. ostale nestambene zgrade (praonice vozila, javni WC, sl.)
3. ostale graevine:

96
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
a. prometne graevine, ceste i ulice koje nemaju pratede objekte, mostove, tunele...
b. graevine za sport i rekreaciju na otvorenom
c. ostale graevine kao to su: vojne utvrde, bunkeri, straarnice...

97
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

SADRAJ
OSNOVE TEHNIKE REGULATIVE................................................................................................................................. 1
1. ZGRADA, GRAEVINA 1
2. GRADNJA I GRAENJE 1
3. SLOENA GRAEVINA 1
4. UGRADNJA 1
5. SKUPINE GRAEVINA 1
6. U KOJU SKUPINU SPADA OBITELJSKA KUA U SKLOPU KOJE JE FRIZERSKI SALON 1
7. ROKOVI ZA DOVRENJE GRAEVINA PO SKUPINAMA 1
8. TEMELJNI ZAHTJEVI 1
9. TEMELJNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI 2
10. MEHANIKA OTPORNOST I STABILNOST 2
11. HIGIJENA ZDRAVLJE I OKOLI 2
12. SIGURNOST I PRISTUPANOST TIJEKOM UPORABE 2
13. ZATITA OD BUKE 2
14. GOSPODARENJE ENERGIJOM I OUVANJE TOPLINE 2
15. ODRIVA UPORABA PRIRODNIH IZVORA 2
16. ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA 3
17. ENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE 3
18. ZAHTJEVI ENERGETSKE UINKOVITOSTI 3
19. ENERGETSKI CERTIFIKAT 3
20. ENERGETSKI PREGLED ZGRADE - EPZ 3
21. ELABORAT ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM 5
22. ISKAZNICA TOPLINE 5
23. SUDIONICI U GRADNJI 5
24. INVESTITOR 5
25. PROJEKTANT 5
26. IZVOA 6
27. TO IZVOA MORA NAPRAVITI NAKON TO ZAVRI GRAENJE? 6
28. TKO MOE GRADITI? 6
29. UVJETI ZA ODGOVORNE OSOBE ZA IZVOENJE RADOVA PREMA NOVOM ZAKONU NN 78/15 6
30. PISANA IZJAVA IZVOAA 7
31. GLAVNI INENJER GRADILITA, INENJER GRADILITA, VODITELJ RADOVA. O EMU OVISI KOJI JE IMENOVAN? 7
32. NADZORNI INENJER 8
33. KAKO MORA POSTUPITI NADZORNI INENJER AKO PROIZVOD NE ZADOVOLJAVA KVALITETOM? 8
34. ZAVRNO IZVJEE NADZORNOG INENJERA O IZVEDBI GRAEVINE SADRI 9
35. REVIDENT 9
36. VRSTE PROJEKATA 9
37. ELABORATI UZ GLAVNI PROJEKT 9
38. TO JE BITNO ZA ELABORATE?10
39. GLAVNI PROJEKT 10
40. POSEBNI UVJETI, KOGA MOEMO PITATI KOJI NAM TREBAJU 11
41. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE, TO U NJEGA IDE, GDJE NAI TO TREBA SADRAVATI? 11
42. TIPSKI PROJEKT 11
43. RAZLIKA TIPSKOG I GLAVNOG PROJEKTA 12
44. ZA TO SE SVE MOE KORISTITI TIPSKI PROJEKT? 12
45. IZVEDBENI PROJEKT 12
46. UKLANJANJE GRAEVINE 12
47. PROJEKT UKLANJANJA GRAEVINE 12
48. KONTROLA PROJEKATA 13
49. POSTOJE LI REVIDENTI STROJARSKIH PROJEKATA (GLAVNIH I IZVEDBENIH) I PROJEKATA IZVEDENOG STANJA? 13
50. NOSTRIFIKACIJA 13
51. KOJE DOZVOLE SVE POSTOJE? 13
52. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE GRAEVINSKE DOZVOLE 13
53. DOKAZ PRAVNOG INTERESA 14
54. VAENJE GRAEVINSKE DOZVOLE 14
55. IZMJENA I/ILI DOPUNA GRAEVINSKE DOZVOLE 14
56. PROMJENA INVESTITORA 14
57. GRAENJE BEZ GRAEVINSKE DOZVOLE 14

98
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
58. PRIVREMENE GRAEVINE 15
59. ISKOLENJE 15
60. PRIJAVA GRADILITA 15
61. KAKO PREPOZNATI GRADILITE, KAKO GA OZNAAVAMO? ISTO KOD REKONSTRUKCIJE? 15
62. OZNAAVANJE GRADILITA I JAKO VELIKIH GRADILITA 15
63. DOKUMENTACIJA NA GRADILITU 16
64. AKTI NA TEMELJU KOJIH SE GRADI 16
65. KADA SE MOE POETI GRADITI? KAKVA MORA BITI GRA. DOZVOLA? 16
66. GRAEVINSKI DNEVNIK 16
67. TEHNIKI PREGLED 18
68. POKUSNI RAD, KAD SE MORA PREDVIDJETI? 18
69. TREBA LI IZVOA PRISUSTVOVATI TEHNIKOM PREGLEDU? TO RADI? 19
70. UPORABNA DOZVOLA, ZA KOJE GRAEVINE SE IZDAJE, TO SE PRILAE ZAHTJEVU? 19
71. ZAHTJEV ZA IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE 19
72. IZDAVANJE UPORABNE DOZVOLE 19
73. PRIVREMENA UPORABNA DOZVOLA I UPORABNA DOZVOLA ZA DIO GRAEVINE 19
74. TO RADI TIJELO NAKON IZDANE UPORABNE DOZVOLE? 20
75. ODRAVANJE 20
76. REKONSTRUKCIJA 20
77. ETAPNO I FAZNO GRAENJE 20
78. PROSTORNI PLANOVI 21
79. PROSTORNI PLANOVI, PODJELA, TKO IH DONOSI? 21
80. DRAVNI PLAN PROSTORNOG RAZVOJA 21
81. INFORMACIJSKI SUSTAV PROSTORNOG UREENJA- ISPU 21
82. E- DOZVOLA 22
83. GRAENJE IZVAN GRAEVINSKIH PODRUJA 23
84. ZAHVATI U PROSTORU KOJI SE NE SMATRAJU GRAENJEM 23
85. STRANKE U POSTUPKU IZDAVANJA GRAEVINSKE DOZVOLE? 23
86. LOKACIJSKA INFORMACIJA 23
87. IDEJNI PROJEKT 23
88. SADRAJ IDEJNOG PROJEKTA 24
89. LOKACIJSKI UVJETI 24
90. LOKACIJSKA DOZVOLA, ZA TO SE IZDAJE, TO SE PRILAE ZAHTJEVU? 24
91. VAENJE LOKACIJSKE DOZVOLE 25
92. JE LI PRAVNI INTERES I JE LI OBVEZNO VLASNITVO GRAEVNE ESTICE, BITNO ZA IZDAVANJE LOKACIJSKE DOZVOLE ILI ZA POETAK
GRAENJA? 25
93. RUDARSKA POSTROJENJA, KAKAV JE POSTUPAK ZA NJIH? 25
94. JEDNOSTAVNE GRAEVINE I RADOVI 25
95. JEDNOSTAVNE GRAEVINE- KADA SE IZDAJE UPORABNA DOZVOLA 26
96. GEODETSKI PROJEKT 26
97. DA LI JE SASTAVNI DIO GLAVNOG PROJEKTA ZA GRAENJE GRAEVINE KOJA SE PREMA PRAVILNIKU O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM
GRAEVINAMA I RADOVIMA GRADI NA TEMELJU GP I GEODETSKI PROJEKT? 27
98. KAD TREBA BITI OFORMLJENA GRAEVNA ESTICA?27
99. KADA JE POTREBNO DEFINIRANJE GRAEVNE ESTICE A KADA OBUHVATA U PROSTORU? 27
100. MOGU LI GRADITI NA GRAEVNOJ ESTICI KOJA NEMA IZLAZ NA JAVNU POVRINU? 28
101. KOMUNALNI DOPRINOS 28
102. TO JE NORMA? 28
103. TO SVE ZNATE O HRVATSKIM NORMAMA? 28
104. RAD INOZEMNIH IZVOAA U HRVATSKOJ 28
105. TEHNIKI PROPIS 28
106. UPRAVNI AKT 28
107. UGOVOR O GRAENJU 28
108. NAINI OSIGURANJA NAPLATE IZVEDENIH RADOVA 29
109. IZJAVA O SVOJSTVIMA 29
110. ZADAE ARHITEKTONSKE STRUKE 29
111. GRAEVINE PRIJE 1968. 29
112. U KOJEM ROKU, RAUNAJUI OD DANA PODNOENJA PODNESKA, NADLENI ODJEL ZA GRADNJU I PROSTORNO UREENJE IZDAJE
UPORABNU DOZVOLU ZA GRAEVINE IZGRAENE DO 15.VELJAE 1968 GODINE? 29
113. UVID U SPIS PREDMETA 29
114. PRAVO SLUNOSTI 29
115. RJEENJE O UVJETIMA GRAENJA 29
116. SUGLASNOST ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI GRADITELJSTVA I KOJI SU IZNOSI UGOVORENIH RADOVA ZA KOJU KATEGORIJU 29
117. ZATIENO OBALNO PODRUJE 30

99
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

118. POSTUPAK IZRADE I DONOENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREENJA 31

TEHNIKA REGULATIVA............................................................................................................................................ 32
119. TO UREUJE ZAKON O GRAEVNIM PROIZVODIMA? 32
120. GRAEVNI PROIZVOD, SKLOP 32
121. DA LI JE OPLATA GRAEVNI PROIZVOD? A SKELA? 32
122. KOJE ZAHTJEVE MORAJU ISPUNJAVATI GRAEVNI PROIZVOD 32
123. KAKO SE OZNAAVA PROIZVOD? ZATO OD KAD SMO U EU NIJE SAMO CE? 32
124. TO SVE GRAEVNI PROIZVOD MORA IMATI? 32
125. PREUZIMANJE PROIZVODA NA GRADILITU 32
126. UPORABLJIVOST GRAEVINSKOG PROIZVODA 32
127. IME SE DOKAZUJU SVOJSTVA PROIZVODA KOJI JE PROIZVEDEN NA GRADILITU? 32
128. RAZLIKE NOVI STARI ZAKON O GRAEVNIM PROIZVODIMA 32
129. USKLAENO I NEUSKLAENO PODRUJE 32
130. USKLAENA EU SPECIFIKACIJA I HR TEHNIKA SPECIFIKACIJA JE: 33
131. TEHNIKA SPECIFIKACIJA, USKLAENA I NEUSKLAENA TEHNIKA SPECIFIKACIJA 33
132. SVE O UREDBI 305/2011 33
133. C I CE OZNAKE 34
134. DA LI OZNAKE C I CE ZNAE NETO EFU GRADILITA? 34
135. SUSTAVI OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI 34
136. PRILOZI UREDBE EU 305/2011 35
137. UREDBA 568/2014 I 574/2014 35
138. OBVEZE PROIZVOAA 35
139. KADA SE PROVODI POSTUPAK PROVJERE GRAEVNOG PRIZVODA, A VE JE STAVLJEN NA TRITE? 36
140. POSTUPAK PROVJERAVANJA ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA ZA PRIJAVLJENA TIJELA 36
141. POSTUPAK PROVJERAVANJA ISPUNJAVANJA ZAHTJEVA ZA TAB-OVE 36
142. TIJELA U USKLAENOM I NEUSKLAENOM PODRUJU I RAZLIKE U TA DVA PODRUJA 37
143. TO JE CERTIFIKAT O STALNOSTI SVOJSTAVA? ZA KOJE SUSTAVE OCJENJIVANJA SE DAJE? 37
144. ISPRAVE O SUKLADNOSTI 37
145. POSTUPAK OCJENJIVANJA I PROVJERE STALNOSTI SVOJSTAVA 37
146. OBJASNIT PRIMJER IZJAVA O SVOJSTVIMA ZA BETON C12/15 D31.5 S2 CL 0.40 X0 37
147. ZA KOJI PROIZVOD SE NE IZDAJE IZJAVA O SVOJSTVIMA? 38
148. SIGURNI PROIZVOD 38
149. ZAKON O AKREDITACIJI 38
150. TKO IZDAJE AKREDITACIJU, ZA KOGA, KOJE UVJETE MORA ZADOVOLJAVATI PRAVNA OSOBA ZA DOBIVANJE AKREDITACIJE? 39
151. KOJA JE RAZLIKA IZMEU AKREDITACIJE I CERTIFIKACIJE? 39
152. TEHNIKA OCJENA 39
153. TO SU NORME, DA LI SU OBAVEZNE? 39
154. OZNAAVANJE HRVATSKIH I PREUZETIH EUROPSKIH NORMI. DA LI JE PREUZETE EU NORME POTREBNO NOSTRIFICIRATI? 40
155. TO AKO ZA GRAEVNI PROIZVOD NE POSTOJI NORMA? 40
156. TO SU TEHNIKI PROPISI? 40
157. TEHNIKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE, POJMOVI, TO PROPISUJE, SADRAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA
RACIONALNU UPORABU ENERGIJE U ZGRADAMA, TO JE ISKAZNICA, UGLAVNOM SVE VEZANO UZ ENERGETSKE CERTIFIKATE I
ENERGETSKU UINKOVITOST 40
158. U EMU SE RAZLIKUJU CERTIFIKAT ZA STARE I ZA NOVE ZGRADE? 42
159. RAZLIKA IZMEU ENERGETSKOG CERTIFIKATA I ENERGETSKOG PREGLEDA 42
160. ISKAZNICA TOPLINE 43
161. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE 43
162. SADRAJ IZJAVE O SVOJSTVIMA 43
163. ZAKON O MJERITELJSTVU 44
164. KOJI JE SUSTAV OCJENJIVANJA ZA MATERIJALE ZA TOPLINSKU IZOLACIJU? 45
165. GRANINA STANJA NOSIVOSTI I UPORABIVOSTI 45
166. TO SU EUROKODOVI, EMU SLUE, TO ODREUJU? 45
167. KOJI EUROKODOVI SU POTREBNI ZA PROJEKTIRANJE VODOVODA I KANALIZACIJE? 45
168. EUROKOD 1 45
169. NABROJITE NEKE TEHNIKE PROPISE 46
170. TO JE BETON? 46
171. PROJEKT BETONSKE KONSTRUKCIJE 46
172. KOJE SUSTAVE IMAJU BETON, CEMENT I ARMATURA 46
173. KAKO SE DOKAZUJE SUKLADNOST BETONA NA GRADILITU? 46
174. DA LI JE BETON U USKLAENOM PODRUJU? KOJI JE SUSTAV OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI? 46
175. KAKO SE POTVRUJE SUKLADNOST ARMATURE A KAKO ELIKA ZA ARMIRANJE? 46

100
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
176. DOSTAVNICA BETONA 46
177. TEHNIKI PROPIS ZA ZIDANE KONSTRUKCIJE, O EMU GOVORI? KOJI SU DIJELOVI PROJEKTA ZIDANIH KONSTRUKCIJA? 47
178. VRSTE ZIDANIH KONSTRUKCIJA 47
179. TEHNIKI ZAHTJEVI ZA PROZORE I VRATA 47
180. TEHNIKI PROPIS ZA ELINE KONSTRUKCIJE 48
181. TEHNIKI PROPIS ZA DIMNJAKE U GRAEVINAMA 48
182. VRSTE ZAVRNIH RADOVA 48
183. POSEBNA GEODETSKA PODLOGA. TKO JU IZRAUJE I EMU SLUI? 48
184. ZAKON O DRAVNOJ IZMJERI I KATASTRU, KARTE PO MJERILIMA 48
185. ZAKON O CESTAMA 48
186. RAZVRSTAVANJE JAVNIH CESTA 49
187. AUTOCESTE, DRAVNE CESTE, UPANIJSKE CESTE, LOKALNE CESTE 49
188. DIJELOVI JAVNE CESTE I ZATITNI POJAS 49
189. ZATITNI POJAS ZA AUTOCESTE 50
190. NERAZVRSTANE CESTE 50
191. DIJELOVI NERAZVRSTANE CESTE 50
192. PRAVILNIK O OSIGURAVANJU PRISTUPANOSTI GRAEVINA 50
193. PRILAGODLJIV STAN 55
194. ZAKON O VODAMA 55
195. JAVNO NAVODNJAVANJE, MEUDRAVNE VODE 55
196. KORITENJE JAVNOG VODNOG DOBRA ZA ODMOR I REKREACIJU 55
197. VODNE GRAEVINE 55
198. NAELA UPRAVLJANJA VODAMA 56
199. VODE, VODNO DOBRO 56
200. VODNA PODRUJA 56
201. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA 57
202. OBRANA OD POPLAVA 57
203. VODOPRAVNI AKTI 57
ZATITA NA RADU.................................................................................................................................................... 59
204. TO UREUJE ZAKON O ZNR 59
205. NA KOJI NAIN SE OSTVARUJE ZNR, ZATITA NA RADU KAO ORGANIZIRANO DJELOVANJE 59
206. MJESTO RADA, IZDVOJENO MJESTO RADA, RADNI OKOLI, RADNA OPREMA, RADILITE 59
207. SREDSTVA RADA 59
208. OPA NAELA PREVENCIJE 59
209. OSNOVNA PRAVILA ZNR 60
210. POSEBNA PRAVILA ZNR 60
211. PRIZNATA PRAVILA ZNR 60
212. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAIN 60
213. TKO JE OBVEZNIK OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAIN I NA KOJI NAIN SE ONO PROVODI? 61
214. KAKO ZNAMO DA JE RADNIK OSPOSOBLJEN ZA RAD NA SIGURAN NAIN? 61
215. TKO POTPISUJE ZAPISNIK O OCJENI PRAKTINE OSPOSOBLJENOSTI 61
216. PRAVA I OBVEZE RADNIKA 61
217. OBVEZE INVESTITORA 61
218. PROCJENA RIZIKA 62
219. ODBOR ZNR, TKO GA INI, KADA SE SASTAJE, TO U SLUAJU OZLJEDE62
220. OBVEZE POSLODAVCA OBZIROM NA PRVU POMO 62
221. KOJE SU OBVEZE POSLODAVCA KOJI IMA ZAPOSLENIH 50 RADNIKA? 62
222. KOJE SU OBVEZE POSLODAVCA S OBZIROM NA OBAVJEIVANJE? 62
223. NA KOJI NAIN POSLODAVAC PROVJERAVA DA LI JE RADNIK POD UTJECAJEM SREDSTAVA OVISNOSTI? 63
224. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA 63
225. POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE RADNIKA 63
226. TKO DAJE OVLATENJE I KOJE SU OBVEZE OSOBE OVLATENE ZA PROVOENJE ZNR? 64
227. KOORDINATOR I 64
228. KOORDINATOR II 64
229. ELABORAT ZATITE NA RADU 65
230. RAZLIKA IZMEU ELABORATA ZATITE NA RADU I PLANA IZVOENJA RADOVA 65
231. TREBA LI ELABORAT ZNR ZA CESTE? 65
232. PLAN IZVOENJA RADOVA 65
233. DA LI JE OBAVEZNO IMENOVANJE DVA RAZLIITA KOORDINATORA ZNR ILI MOE BITI SAMO JEDAN? 66
234. DIMENZIJE RADNIH PROSTORA 66
235. MIKROKLIMATSKI UVJETI 66
236. VERTIKALNI PRILAZI 67

101
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari

237. PROMETNI PUTEVI 68

238. RAMPA, SKELA 68
239. POMONE PROSTORIJE, KOJE SU, VELIINE 68
240. STEPENITA 68
241. OGRADE 69
242. VRATA I PROLAZI 69
243. DIZALICE NA MEHANIZIRANI POGON. 70
244. PRIJAVA GRADILITA 70
245. DOKUMENTACIJA ZNR NA GRADILITU 70
246. TKO DOBIVA KAZNU AKO PRIJAVA NIJE VIDNO IZVJEENA ILI AURIRANA? 71
247. KOME SE PODNOSI PRIJAVA GRADILITA? 71
248. POSEBNO OPASNI RADOVI 71
249. KAKO SE DOKAZUJE DA RADNIK ISPUNJAVA UVJETE ZA POSLOVE S POSEBNIM UVJETIMA RADA? 71
250. KOJI DOKUMENT DOKAZUJE ISPRAVNOST NEKOG STROJA NA GRADILITU? 71
251. MJERE ZNR KOD ZEMLJANIH RADOVA I KOD KOPANJA KANALA 71
252. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA 73
253. TO JE SVE POTREBNO ZA RAD NA SKELI? 73
254. RAD NA VISINI 73
255. KAKO SE OZNAAVAJU PREPREKE? BOJE ZNAKOVA TO KOJA PREDSTAVLJA, GEOMETRIJSKI OBLICI 74
256. MEDICINA RADA 75
257. PRAVILNIK O LISTI STROJEVA S POVEANIM OPASNOSTIMA - NE VRIJEDI VIE!!! 75
258. PRAVILNIK O PREGLEDU I ISPITIVANJU RADNE OPREME- NOVO! 75
259. PRAVILNIK O RADNOM OKOLIU- NOVO! 76
260. KAKO SE POSTUPA S OPASNIM TVARIMA 77
261. TO SE PREDAJE S DOKUMENTACIJOM ZA GRAEVINSKU DOZVOLU ZA NUKLEARNO POSTROJENJE? 77
262. TO JE BUKA U OKOLIU I TO RADNIK MOE UINITI U SLUAJU POVEANE BUKE? 77
263. BUKA GRADILITA 77
264. MAKSIMALNE DOPUTENE RAZINE BUKE PREMA ZONAMA 78
265. OBAVEZE ORGANIZATORA JAVNIH SKUPOVA NA OTVORENOM 78
266. IZVLATENJE KULTURNOG DOBRA 78
ZATITA OD POARA................................................................................................................................................ 79
267. TO JE POAR? 79
268. TO JE GORENJE? 79
269. OTPORNOST NA POAR? 79
270. TO JE REAKCIJA NA POAR? 79
271. EVAKUACIJSKI PUT IZ GRAEVINE? DETALJNIJE U PITANJU BR.283 79
272. TO SVE MORA BITI ZADOVOLJENO KAKO BI SE ISPUNIO TEMELJNI ZAHTJEV ZATITE OD POARA? 79
273. ODSTUPANJE OD TEMELJNIH ZAHTJEVA 80
274. KAKO SE DOKAZUJU TEMELJNI ZAHTJEVI?80
275. SKLADITENJE ZAPALJIVIH TEKUINA I PLINOVA. 80
276. SIGURNOSNA UDALJENOST. 80
277. TO SADRI IDEJNI PROJEKT ZAPALJIVIH TEKUINA I PLINOVA? 80
278. ZONA OPASNOSTI 81
279. POARNO OPTEREENJE. UKUPNO I SPECIFINO. 82
280. POARNI ZID. TUMAENJE OZNAKE REI-M90 82
281. POARNI I DIMNI ODJELJAK 82
282. TO SMATRAMO VISOKIM OBJEKTIMA? 82
283. KAKO DOKAZUJEMO DA NEKI AB ZID IMA ODREENA POARNA SVOJSTAVA? 83
284. KAKO PROVJERITI OTPORNOST NA POAR ZIDA KOJI JE ZIDAN NA GRADILITU? 83
285. RAZREDI REAKCIJE GRAEVINSKIH PROIZVODA 83
286. KOJI SU DOKAZI DA MATERIJAL NIJE GORIV? 83
287. IZJAVA O SVOJSTVIMA I DOKUMENTI KOJIMA SE DOKAZUJU POARNA SVOJSTVA 83
288. SPRJEAVANJE IRENJA POARA U GRAEVINAMA. OD EGA SE GRADI EVAKUACIJSKI PUT I ZATO? 83
289. SPRJEAVANJE IRENJA POARA PREKO OTVORA U FASADI 84
290. KAKO SPRIJEITI DA POAR NE UE U INSTALACIJE I NE PROIRI SE NJIMA? GDJE SE POSTAVLJAJU ZAKLOPKE? 85
291. SPRJEAVANJE IRANJA POARA NA SUSJEDNE GRAEVINE 86
292. SUSTAVI ZA ODVODNJU DIMA I/ILI TOPLINE I SUSTAVI NADTLAKA 86
293. EVAKUACIJSKI PUT 86
294. VATROGASNI PRISTUPI 88
295. KOD KOJIH GRAEVINA SE MORA OSIGURATI PRISTUP S TRI STRANE 89
296. ZATITA OD POARA U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA 89

102
 Mihi skripta nadopuna Primorac, Gospoi, Garma Bugari
297. EVAKUACIJSKI PUT U UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA 90
298. TO JE SIGURNOSNI PUT 90
299. SLIJEPI HODNIK UGOSTITELJSKOG OBJEKTA 90
300. HIDRANTSKA MREA 90
301. SKLADITE. PODJELA SKLADITA. 92
302. EVAKUACIJSKI PUT U SKLADITIMA 93
303. KAKO BI ORGANIZIRAO GRADILITE UZIMAJUI U OBZIR ZOP 93
304. GDJE BI NA GRADILITE SMJESTIO SKLADIE S ZAPALJIVIM I EKSPLOZIVNIM TVARIMA? 93
305. DOKUMENTACIJA NA GRADILITU VEZANA ZA ZOP 93
306. ELABORAT ZOPA. TKO GA IZRAUJE, ZA KOJE GRAEVINE? 93
307. Zahtjevne i manje zahtjevne graevine 94

103