4/18/2014

Vrste i namjena zatitnih

VATROGASNE SPRAVE I
OPREMA
VATROGASNI ASNICI
I dio
Predava: Boidar Horvat, dipl.
dipl. ing.
Varadin, oujak 2014.
naprava za disanje
Zatitne naprave za disanje dijele se prema
njihovoj osnovnoj konstrukciji tj. prema nainu
djelovanja u dvije temeljne skupine:
skupine:
a) filtarske naprave (ovisne o okolnoj atmosferi )
b) aparati za disanje ( neovisni o okolnoj
atmosferi ).

Filtarske naprave

SPRAVE ZA ZATITU ORGANA

ZA DISANJE

1
 4/18/2014

Maska za cijelo lice

Zatitne maske Polumaska

- maska za cijelo lice

- polumaska
- etvrtmaska
- filtrirajua polumaska
- sklop usnika
- kapuljau
- kacigu

2
 4/18/2014

etrvrtmaska Filtrirajua polumaska

Sklop usnika Filtarska naprava s kapuljaom za

spaavanje iz poara

3
 4/18/2014

Filtarska naprava s upuhivanjem s Dijele se na:

kacigom

- filtri za zatitu od plinova i para (plinski filtri)

- filtri za zatitu od aerosola (estini filtri)
- filtri za zatitu od plinova, para i aerosola
(kombinirani filtri)

Filtri
Plinski filtri

vitalni dio svake filtarske naprave

predvieni da fiziki ili neutralizacijom, tj.
kombinacijom oba naela, sprjeavaju prolazak
toksinih i agresivnih tvari

obiljeeni su odgovarajuom bojom, natpisom
za koji su plin i/
i/ili estice namijenjeni,
maksimalnom doputenom koncentracijom
tetnih tvari i sl.

znak istroenosti filtra je poveani otpor pri
disanju i eventualno osjeanje specifinih mirisa
tetnih i otrovnih tvari

4
 4/18/2014

Podjela filtra
estini filtar

Prema vrsti zatite filtri se dijele u tipove

Prema veliini ( trajanju zatite ) u klase
klase..

Kombinirani filtar Podjela filtra prema tipu:

A) Plinski filtri
Dijele se na:
na:

tip A - za zatitu od odreenih organskih plinova i
para s tokom vrelita > 65
65 C

tip B - za zatitu od odreenih anorganskih plinova i
para ( iskljuujui CO )

tip E - za zatitu od sumpornog dioksida i drugih
kiselih plinova i para

tip K - za zatitu od amonijaka i organskih derivata
amonijaka

5
 4/18/2014

b) Vienamjenski plinski filtri

- to su filtri koji su kombinacija dva ili vie tipova A, B, Podjela filtra prema klasi
E ili K
c) estini filtri
- to su filtri koji tite od inertnih (neotrovnih) estica, te a) Plinski filtri
estica niske i visoke toksinosti (ovisno o klasi) Plinski filtri tipa A, B, E ili K dijele se u slijedee
d) Kombinirani filtri
- to su filtri koji istovremeno tite od plinova, para i klase:
aerosola ( kombinacija plinskog filtra ili vienamj. - klasa 1 filtri niskog kapaciteta
plinskog filtra s estinim filtrom) - klasa 2 filtri srednjeg kapaciteta
e) Specijalni filtri
- tip NO-
NO-P3 - za zatitu od duikovih oksida (NO, NO2 , - klasa 3 filtri visokog kapaciteta
NOx )
- tip Hg-
Hg-P3 - za zatitu od ivinih para

f) Ostali tipovi filtra

tip AX - za zatitu od odreenih organskih
plinova i para s tokom vrelita < 65
65 C

tip SX - za zatitu od spojeva koji se
posebno navode

tip CO - za zatitu od ugljinog monoksida
Zatita koju osigurava filtar klase 2 ili 3 ukljuuje
razinu zatite koju osigurava filtar nie klase,
odnosno niih klasa.
Otrovni plinovi (za odgovarajuu klasu plinskog
filtra) ne smiju prijei maksimalno dopustivu
koncentraciju:

6
 4/18/2014

Ovisno o klasi estini filtri tite od:

klasa plinskog filtra max. dopustiva
koncentracija klasa estinog filtra zatita od
otrovnih plinova P1 inertnih estica
1 0,1 vol % (koje smetaju ali nisu
2 0,5 vol % tetne)
P2 estica niske toksinosti
3 1,0 vol %
(opasnih po zdravlje)
P3 estica visoke
toksinosti

b) estini filtri
Oznaavanje filtra

Dijele se u slijedee klase: a) odgovarajuim tipom, klasom i bojom

klasa P1 filtri niske uinkovitosti
tip klasa boja

klasa P2 filtri srednje uinkovitosti A 1, 2 ili 3 smea

klasa P3 filtri visoke uinkovitosti B 1, 2 ili 3 siva
E 1, 2 ili 3 uta
- Zatita koju osigurava filtar klase P2 ili P3 K 1, 2 ili 3 zelena
ukljuuje razinu zatite koju osigurava filtar nie AX smea
SX ljubiasta
klase, odnosno niih klasa. CO crna
P 1, 2 ili 3 bijela
njihove kombinacije
NO-P3 plava-bijela
Hg-P3 crvena-bijela

7
 4/18/2014

Primjeri:

P3, bijela

i) svi Hg-
Hg-P3 filtri moraju biti oznaeni

A2, smea
dodatnom reenicom Najdulje vrijeme

A1B2, smea-
smea-siva uporabe 50 sati, ili odgovarajui

SXP3, ljubiasta-
ljubiasta-bijela piktogram

A2B2E2K2P3 ili ABEK2P3, smea-
smea-siva-
siva-uta
uta--
j) kombinirani filtri deklarirani da
zelena--bijela
zelena zadovoljavaju zahtjeve protiv zaepljenja
moraju biti dodatno oznaeni slovom D.

b) oznakom koja pokazuje je li filtar namijenjen

za viestruku filtarsku napravu Aparati za disanje

c) broj i godina izdanja norme

d) godina i mjesec isteka roka uporabe

Aparatima za disanje nazivamo ureaje koji su

e) identifikacijskom oznakom proizvoaa
neovisni o okolnoj atmosferi. Oni se temelje na

f) za AX filtre, reenicom Samo za jednokratnu naelu izolacije dinog sustava nositelja.
uporabu, ili odgovarajuim piktogramom
Aparati za disanje izoliraju korisnika od okolnog

g) za SX filtre, naziv i odgovarajue najvie zraka i dobavljaju zrak ili plin pogodan za
koncentracije kemikalija za koje filtar osigurava
sigurno disanje. tite od pomanjkanja kisika u
zatitu
okolnom zraku kao i od oneienja u okolnom

h) svi NO-
NO-P3 filtri moraju imati dodatnu oznaku
zraku (poznatih i nepoznatih).
Samo za jednokratnu uporabu, ili
odgovarajui piktogram

8
 4/18/2014

Osnovna podjela aparata za disanje Cijevni aparati sa svjeim zrakom

je:

Cijevne aparate (nesamostalne ureaje)

Izolacijske aparate (samostalne ureaje)

Izolacijske aparate za spaavanje
(samostalne ureaje)

Cijevni aparati s upuhivanjem

Cijevni aparati
svjeeg zraka
Podjela cijevnih aparata:

cijevni aparati sa svjeim zrakom

cijevni aparati s upuhivanjem svjeeg

zraka

cijevni aparati sa stlaenim zrakom.

9
 4/18/2014

Podjela izolacijskih aparata:

Cijevni aparati sa stlaenim zrakom
a) Izolacijski aparati s otvorenim sustavom:
sustavom:
- izolacijski aparati sa stlaenim zrakom
b) Izolacijski aparati s zatvorenim sustavom:
sustavom:
- izolacijski aparati sa stlaenim kisikom
- izolacijski aparati s kemijski vezanim kisikom

Izolacijski aparati Izolacijski aparati sa stlaenim

zrakom

Izolacijskim aparatima nazivamo aparate koji su
izraeni tako, da zalihu plina za disanje nosi
korisnik. Upotrebljavaju se za zatitu organa za
disanje za vrijeme boravka u zagaenoj
atmosferi s visokom koncentracijom toksinih
plinova i aerosola i / ili s nedovoljno kisika.
Omoguavaju potpunu autonomnost korisnika,
neovisno o mjestu intervencije i stupnju
zagaenosti. Vrijeme koritenja izolacijskih
aparata ovisi o zalihi plina i teini izvoenja
radova.

10
 4/18/2014

Ventil boce

Ventil za redukciju (redukcijski

Boca za stlaeni zrak
ventil) i sigurnosni ventil

11
 4/18/2014

Tlana cijev s plunim automatom Zatitna maska

Leni nosa s naramenicama i

Visokotlana cijev s manometrom
opasaem

12

Izolacijski aparat s stlaenim
kisikom

Nain rada ovih aparata sastoji se u tome da se
izdahnuti zrak ne izbacuje u atmosferu nego se
preko cijevi i ventila za izdisanje dovodi u
patronu s CO2 apsorberom u kojoj se apsorbira
vlaga i ugljini dioksid (CO2). Proieni zrak
zatim ulazi u vreicu za disanje, gdje se
dopunjuje istim kisikom iz boce. Preko cijevi i
ventila za udisanje zrak se dovodi u zatitnu
masku korisnika aparata.
4/18/2014

Glavni dijelovi aparata:
- Zatitna kutija s naramenicama i opasaem
- Zatitna maska
- Udina i izdina cijev
- Udini i izdini ventil
- Vreica za disanje
- Signalna zvidaljka
- Patrona s CO2 apsorberom
- Ureaj za konstantno doziranje
- Pluni automat
- Dodatni ureaj za doziranje
- Visokotlana cijev s manometrom
- Boca za stlaeni kisik s ventilom
13
 4/18/2014

http://www.youtube.com/watch?v=BPMY1
Wmdrsk

Izolacijski aparati s kemijski

vezanim kisikom

Nain rada ovih aparata zasniva se na tome da se
izdahnuti zrak ne izbacuje u atmosferu nego se preko
cijevi i ventila za izdisanje dovodi u regenerativnu
patronu u kojoj se izdahnuti CO2 i vlaga veu na
regenerativnu tvar (kemijski vezani kisik) i tako
oslobaaju priblino istu koliinu kisika. Tako
osloboeni kisik i proieni zrak ulaze u vreicu za
disanje. Ona svojom zapremninom vri ublaavanje
nesklada izmeu potreba nosioca aparata i stvorene
koliine zraka za disanje, u sluaju naglih promjena u
ritmu disanja. Takoer slui i za hlaenje zraka. Prije
ulaska u udinu cijev zrak prolazi kroz izmjenjiva
topline gdje se dodatno hladi. Vrijeme koritenja
aparata je do 4 sata. http://www.youtube.com/watch?v=BPMY1
Wmdrsk

14
 4/18/2014

Izolacijski aparati za spaavanje b) Izolacijski aparati za spaavanje sa stlaenim kisikom

c) Izolacijski aparati za spaavanje s kemijski vezanim
kisikom

Trea skupina aparata za disanje (neovisnih o

okolnoj atmosferi). Nain rada ovih aparata isti
je kao i kod izolacijskih aparata. Namijenjeni su
prvenstveno za spaavanje iz zagaenih
prostora, a ne za intervencije.

Podjela izolacijskih aparata za

spaavanje
a) Izolacijski aparati za spaavanje sa stlaenim
zrakom

15
 4/18/2014

POTRONJA ZRAKA KOD Ispitivanje zatitnih naprava za

POJEDINIH AKTIVNOSTI disanje
VRSTA AKTIVNOSTI POTRONJA ZRAKA

ispitivanje u svrhu certificiranja proizvoda,
(l/min)
Mirovanje 10 15
ispitivanje u svrhu provjere usklaenosti
proizvoda s certificiranim tipom,
Lagano kretanje 15 20

priznavanje izvjetaja o ispitivanju izdanih u
Lagani rad 20 30
inozemstvu u svrhu izdavanja potvrda o
Srednje teki rad 30 40
sukladnosti (certifikata) i
Teak rad 35 55

periodino ispitivanje (pregled).
Najtee radove 50 85

Primjer izraunavanja vremena upotrebe
izolacijskog aparata
"U boci od 6,8 (l) nalazi se zrak pod tlakom 230
bara. Nositelj aparata obavlja teak rad i troi
50 l/min. Koliko e se vremena moi koristiti
izolacijskim aparatom"?
KOLIINA ZRAKA U BOCI = Vboce Pzraka =
6,8 (l) 230 (bara) = 1564 (l)
VRIJEME KORITENJA APARATA =
KOLIINA ZRAKA / POTRONJA ZRAKA
= 1564 (l) / 50 (l/min) = 31 (min)

Nositelj aktivnosti nad prva tri ispitivanja je Dravni
zavod za mjeriteljstvo. Naime, temeljem Zakona o
normizaciji (N.N
(N.N.. 55/96 i 163/03) donijeti su slijedei
podzakonski propisi:

Naredba o obaveznom atestiranju aparata za zatitu
dinih organa (Sl
(Sl.. 49/87 i NN 131/00)

Pravilnik o uvjetima i nainu priznavanja izvjetaja o
ispitivanju izdanih u inozemstvu i izdavanja potvrda o
sukladnosti (N.N
(N.N.. 69/97), koji definiraju ta ispitivanja.

Dravni zavod za mjeriteljstvo ovlauje pravnu
osobu za provedbu navedenih ispitivanja. Ovlatena
pravna osoba nakon obavljenog ispitivanja izdaje
zapisnik o obavljenom ispitivanu ili zapisnik o
provedenom postupku za priznavanje izvjetaja o
ispitivanju izdanih u inozemstvu i izdavanja potvrda o
sukladnosti. Na temelju zapisnika Dravni zavod za
mjeriteljstvo izdaje ili produljuje certifikate za zatitne
naprave za disanje. Valjanost certifikata se produljuje
svake godine.

16
 4/18/2014

Pravilnikom o tehnikim normativima za

Periodino ispitivanje zatitnih naprava za pokretne zatvorene posude za komprimirane,
disanje se vri prema uputama proizvoaa, a tekue i pod tlakom otopljene plinove (S.L.
vre ga ovlateni serviseri proizvoaa. 25/80 i 9/86) propisano je da se boce za
Takoer, i sami korisnici zatitnih naprava za stlaeni zrak moraju podvrgavati redovitim
disanje mogu vriti periodino ispitivanje ako pregledima. Pod redovitim pregledom
zavre usavravanje kod proizvoaa i redovito podrazumijeva se prvi pregled prije uporabe i
ga obnavljaju izobrazbom, te ako posjeduju pregledi koji se obavljaju u slijedeem
ispitne ureaje i rezervne dijelove proizvoaa. vremenskom periodu:

svake 3. godine za boce od legiranih elika i
kompozitne boce

svake 5. godine za eline boce

Pravilnik se provodi u praksi tako da je vlasnik

Ureaji za ispitivanje zatitnih ili korisnik boca za stlaeni zrak duan bocu
podvrgnuti redovnom pregledu kod ovlatene
maski pravne osobe. Pregled se vri pod nadzorom
inspektora posuda pod tlakom Dravnog
inspektorata . Nakon obavljenog pregleda
inspektora posuda pod tlakom izdaje se
rjeenje o pregledu boce za slijedee odraeno
vrijeme (3 ili 5 godina), te ukucava ig
inspekcije, mjesec i godinu pregleda (za boce
od legiranih elika ili eline boce).

Prema odluci Inspekcije posuda pod tlakom
boce starije od 40 godina stavljaju se van
uporabe.

17


Za boce od kompozitnih materijala (karbonska
vlakna) ne ukucava se ig nego lijepi
naljepnica na kojoj je otisnut ig inspekcije te
mjesec i godina ponovnog pregleda.

Prema Pravilniku o strunoj spremi i drugim
uvjetima za obavljanje poslova u radnim
organizacijama koja imaju elektroenergetska,
kotlovska i druga energetska postrojenja i
posude pod tlakom (S.L.47/64), osoba koja
puni boce mora imati poloene ispite:

punitelj posuda tehnikim plinovima i

rukovatelj kompresora

Ispiti se polau pred ispitnom komisijom Dravnog
inspektorata. Nakon poloenih ispita polagatelj dobiva
uvjerenje o poloenom ispitu za zvanje punitelj
posuda tehnikim plinovima i za zvanje rukovatelj
kompresora.
4/18/2014
Odravanje sprava za zatitu disanja

Sve zatitne naprave za disanje moraju biti ispravne i
spremne za uporabu, jer o njihovoj ispravnosti ovisi i
sigurnost njihovih korisnika

Zatitne naprave za disanje moraju se odravati
redovito prema uputama proizvoaa.

Proizvoa je obavezan da uz zatitne naprave za
disanje da i upute koje moraju sadravati oznaku
kvalitete zatitnih naprava, od ega zatiuju te nain
upotrebe i odravanja.

Kod odravanja se smiju koristiti samo originalni
zamjenski dijelovi.
Odravanje maski za cijelo lice

Nakon svake uporabe masku treba temeljito oistiti i
dezinficirati.

ienje i dezinfekcija vri se u posudama s otopinom.

Prije ienja i dezinfekcije, sve diskove ventila, a
svakako diskove izdinog ventila, treba skinuti s
maske.

Za ienje gumenih ili silikonskih dijelova ne smiju se
koristiti organska otapala kao to su npr. aceton ili
alkohol

Nakon ienja i dezinfekcije masku treba detaljno
isprati u tekuoj vodi
18

Odravanje filtara

Skladite se u prostorijama zagrijanim na sobnu
temperaturu i normalne vlanosti koje nisu
izloene nikakvom zagaivanju, zapakirani tako
da prilikom rukovanja budu osigurani od
mehanikog oteenja.

Zapakiranom i uskladitenom plinskom i
kombiniranom filtru rok trajanja je, ovisno o
tipu, od 3 do 5 godina.

Ako se filtar otvori ( bez da bude koriten ) rok
trajanja se smanjuje na najvie 6 mjeseci.

Filtri kojima je proao odreeni rok
uskladitenja ne smiju se vie upotrebljavati.
4/18/2014

Filtri koji su namijenjeni za jednokratnu
uporabu nakon koritenja moraju se
odbaciti.

Prilikom koritenja viekratnih filtara, mora
se voditi evidencija koritenja tj. na filtru
mora biti oznaen datum uporabe.
Odravanje izolacijskih aparata sa
stlaenim zrakom

Prije svake uporabe mora se provjeriti ispravnost
aparata. Provjera obuhvaa slijedee radnje:

vizualni pregled kompletnog aparata

provjera napunjenosti boce (maksimalno dozvoljeno
odstupanje -10% od nazivnog radnog tlaka)

provjera nepropusnosti visokog tlaka (dozvoljena
propusnost 10 bara/min)

provjera plunog automata i signalne zvidaljke

provjera nepropusnosti zatitne maske
19
 4/18/2014

Nakon svake uporabe potrebno je paljivo

oistiti, dezinficirati i potpuno osuiti zaprljane Pumpa ugraena na vozilo
dijelove, napuniti boce i provjeriti ispravnost
izolacijskog aparata.

Aparati se skladite ( spremni za uporabu ) na
suha i hladna mjesta, bez praine i prljavtine.

Gumeni dijelovi moraju biti zatieni od
direktnog utjecaja sunca.

Potrebno je voditi evidenciju o odravanju
aparata.

VATROGASNE PUMPE Motorne pumpe

U vatrogastvu se koriste klipne i centrifugalne
pumpe.

Klipne pumpe tijekom svog rada ostvaruju
pravocrtno gibanje klipa i mrtve toke.

Centrifugalne pumpe karakteristine su
rotiranjem rotora u kuitu pumpe. Zbog
rotacije rotora u njemu dolazi do pojave
centrifugalne sile (kao posljedica rotacije) koja
ima smjer od sredita rotacije prema obodu
rotora.
Motorne pumpe mogu biti izvedene kao:

prijenosne pumpe

stacionarne pumpe

vuno
vuno--prijevozne pumpe: pumpe koje su
trajno ugraene na zasebno prijevozno
podvozje tako da mogu biti pokretane
odnosno vuene s pomou vozila.

20
 4/18/2014

Podjela centrifugalnih vatrogasnih

pumpi prema radnom tlaku

Pumpe normalnog tlaka: jednostepene ili
viestepene centrifugalne vatrogasne pumpe
koje ostvaruju izlazni radni tlak do 20 bar.

Pumpe visokog tlaka: centrifugalne
vatrogasne pumpe koje ostvaruju izlazne
radne tlakove do 54,5 bar.

Centrifugalne vatrogasne pumpe

Centrifugalna pumpa predaje vodi energiju koju

dobiva od pogonskog stroja.

Ta energija na izlazu pumpe oituje se kao
kinetika energija (protok) i energija tlaka
(pretlak).

21
 4/18/2014

Osnovni dijelovi centrifugalne pumpe Princip rada centrifugalne pumpe

koja se upotrebljava u vatrogastvu su:

Kuite pumpe
Rotacijom rotora u rotoru dolazi do pojave

Rotor centrifugalne sile

Stator
Centrifugalna sila ima smjer djelovanja od

Osovina pumpe sredita rotacije (direktnog ulaza o rotor)

Ulaz u pumpu prema obodu lopatice rotora. Djelovanjem te

Tlani izlazi sile vodi se u lopatici rotora predaje energija.

Elementi za regulaciju protoka pumpe
Ukupna energija koja se u lopatici rotora

Slavina za isputanje vode predaje vodi veim djelom na izlazu rotora

Manometar javlja se kao energija brzine (Ek kinetika

Manovakuummetar energija), a manjim dijelom kao energija tlaka

Otvor za ulijevanje vode odnosno potencijalna energija (Ep).

Dakle na izlazu lopatice rotora voda ima

razmjerno veliku brzinu, ali i odreeni mali tlak.
Po izlazu iz rotora voda ulazi u stator ili direktno
u spiralno kuite pumpe.

Lopatice statora u kuitu pumpe suprotno su
zakrivljene od lopatica rotora. Popreni presjek
lopatica statora vei je od poprenog presjeka
lopatica rotora.

Zbog toga se tu vodi poveava tlak, a smanjuje
brzina. Dolazi do pretvorbe energije brzine u
energiju tlaka. Na taj nain na izlazu iz kuita
pumpe voda ima odreenu energiju tlaka i
kinetiku energiju. Odnosno na tlanim izlazima
pumpe voda ima i tlak i protok.

22
 4/18/2014

U odreenim uvjetima tijekom rada pumpe

ukupna energija na izlazu pumpe moe se
pretvoriti ili samo u energiju tlaka ili veim
djelom u kinetiku energiju, a manjim dijelom
u energiju tlaka.

No meutim za pravilan rad vatrogasne
pumpe ni jedan od ovih rubnih uvjeta rada
nije prihvatljiv.

Na tlanom izlazu pumpe mora postojati
odreena tlana i kinetika energija.

Karakteristike centrifugalne pumpe
a rad pumpe pri potpuno zatvorenim tlanim

izlazima. U toj toci postie se maksimalna

H (m) visina dobave pumpe: poveanje specifine visina dobave, a protoka nema (H=max,Q = 0).
energije tekuine pri prolazu kroz pumpu, a ono odgovara
razlici energije na izlazu i ulazu pumpe.
b toka u kojoj pumpa radi u optimalnim

Q (l/min) volumni protok: volumen tekuine koji proe
kroz pumpu u jedinici vremena. uvjetima. Optimalan rad pumpe je u onoj toci

(min-1) broj okretaja rotora: broj okretaja rotora
n (min- u kojoj se postie maksimalan stupanj
pumpe u jedinici vremena.

Pp (KW) pogonska snaga pumpe: snaga potrebna za iskoristivosti ( = max). Ta radna toka je
pogon pumpe. Ona je vea od hidraulike snage za iznos nazivna radna toka.
gubitaka.

(KW) korisna snaga: ova snaga se naziva i hidraulika
Pk (KW)
c rad pumpe pri maksimalno otvorenim
snaga jer je to snaga koja se prenosi na tekuinu pri prolazu
kroz pumpu. izlaznim otvorima pumpe. U toj toci postie se

(%) stupanj iskoristivosti: njime se ocjenjuje minimalna visina dobave, a maksimalan protok
ekonominost rada nekog procesa. On predstavlja omjer
dobivenog i uloenog rada. (Q = max).

23
 4/18/2014

QH dijagram

Q-H dijagram pumpe prikazuje ovisnost visine dobave
pumpe (H) i volumnog protoka (Q). Ukoliko
promatramo meusobnu ovisnost dviju veliina sve
ostale veliine koje na bilo koji nain mogu utjecati na
njih moraju biti nepromijenjene odnosno konstantne.

Tako Q
QH dijagram pumpe vrijedi uz konstantan broj
okretaja rotora pumpe (n=const.) i konstantnu usisnu
visinu. Iz toga proizlazi da je odnos visine dobave i
volumnog protoka u Q QH obrnuto proporcionalan. To
znai da e se uz spomenute uvijete porastom visine
dobave volumni protok smanjivati i obratno porastom
volumnog protoka visina dobave e se smanjivati.

Ovisnost Q-
Q-H dijagrama pumpe o "n" i
usisnoj visini

Budui da Q-Q-H krivulja pumpe vrijedi uz

konstantnu usisnu visinu i broj okretaja rotora
pumpe n (min-
(min-1) analizirajmo to se dogaa
ukoliko se te veliine tijekom rada pumpe
mijenjaju.

Mjerei izlazne karakteristike pumpe pri
poveavanju ili smanjivanju broja okretaja
rotora pumpe dolazi se do zakljuka da se
ovisno o tim uvjetima mijenja i poloaj krivulje
pumpe u Q-Q-H dijagramu.

24
 4/18/2014

Radna toka u Q - H dijagramu

Kako je ve ranije reeno centrifugalna pumpa

tijekom svog rada na izlazu pumpe ostvaruje
odreeni tlak i protok. Ovisno o uvjetima rada
pumpe mogu se ostvarivati razliiti tlakovi i
protoci. Svako stanje pumpe pri kojem ona
ostvaruje odreeni radni tlak i protok naziva se
radna toka pumpe.

Da bi se odredio poloaj radne toke u Q-Q-H
dijagramu pumpe potrebne su dvije krivulje. Te
krivulje nazivaju se krivulja pumpe i krivulja
potroaa.

1 krivulja pumpe
2 krivulja potroaa

hg visina gubitaka
h geodetska visina

1 krivulja pumpe
2 krivulja potroaa

hg visina gubitaka
h geodetska visina

25
 4/18/2014

Promjena poloaja radne toke u Q-

Q-H
dijagramu

Pri svakoj promjeni poloaja krivulje pumpe ili krivulje
RT radna toka (Q i H) pri broju okretaja
potroaa odnosno pri promjeni poloaja radne toke rotora pumpe (n)
pumpa e ostvarivati razliite uinke.

Promjenom poloaja krivulje pumpe u dijagramu
RT1 radna toka (Q1 i H1) pri
mijenjaju se volumni protok i visina dobave. Poloaj poveanom broju okretaja rotora pumpe
krivulje pumpe u Q- Q-H dijagramu mogue je mijenjati (n1>n)
promjenom broja okretaja rotora pumpe.

Poveavanjem broja okretaja rotora pumpe ostvaruju
RT2 radna toka (Q2 i H2) pri
se vei volumni protok i visina dobave kao to je smanjenom broju okretaja rotora pumpe
vidljivo i iz dijagrama. (n2<n)

Smanjenjem broja okretaja rotora pumpe u dijagramu
je vidljivo istodobno smanjenje volumnog protoka i
visine dobave.

Promjenu poloaja krivulje potroaa mogue

je postii zatvaranjem tj. priguenjem ili
otvaranjem elementa za regulaciju protoka na
tlanim izlazima.

Priguenjem smanjujemo volumni protok, a
poveavamo visinu dobave pumpe.

Suprotno tome otvaranjem tlanih izlaza
pumpa e ostvarivati vei volumni protok uz
manju visinu dobave.

26
 4/18/2014

Podjela pumpi prema hrvatskoj normi

HRN EN 1028-
1028-1:2004

Centrifugalne vatrogasne pumpe sa nazivnom
visinom dobave 6 bar:
bar: CVPN 6-
6-500

Centrifugalne vatrogasne pumpe sa nazivnom
visinom dobave 10 bar:
bar: CVPN 10-
10-750, CVPN 10-
10-
1000, CVPN 10-
10-1500, CVPN 10-
10-2000, CVPN10-
CVPN10-3000,
CVPN 10-
10-4000, CVPN 10-
10-6000 Centrifugalne
vatrogasne pumpe sa nazivnom visinom dobave 15
bar:: CVPN 15-
bar 15-1000, CVPN15-
CVPN15-2000, CVPN 15-
15-3000

Centrifugalne vatrogasne pumpe sa nazivnom
RT radna toka (Q i H) pri nekom poloaju krivulje potroaa
RT1 radna toka (Q1 i H1) pri smanjenju poprenog presjeka na izlazu
visinom dobave 40 bar:
bar: CVPV 40-
40-250.
RT2 radna toka (Q2 i H2) pri poveanju poprenog presjeka na izlazu

Dakle tijekom rada sa vatrogasnom pumpom bilo

promjenom poloaja krivulje pumpe ili krivulje Oznaavanje vatrogasnih pumpi
potroaa mogue je mijenjati poloaj radne toke u
Q-H dijagramu. Na taj nain direktno se utjee na
izlazne karakteristike pumpe odnosno na volumni
protok i visinu dobave.

Pumpa tijekom svog rada moe ostvariti mnogo Prema hrvatskoj normi HRN EN 1028-
1028-1:2004
razliitih radnih toaka, a to je sada vidljivo i iz centrifugalne vatrogasne pumpe oznaavaju se:
mogunosti promjene poloaja radne toke u Q- Q-H
dijagramu.
opisom

Meutim samo jedna od tih radnih toaka je nazivna
brojem navedene norme
radna toka.

U toj radnoj toci vatrogasna pumpa radi svoju
podjelom prema izlaznom tlaku
maksimalnu iskoristivost tj. optimalan rad.

Upravo po toj radnoj toci oznaavaju se vatrogasne
pumpe.

27

Primjer oznaavanja pumpi:

Centrifugalna vatrogasna pumpa prilagoena
normi HRN EN 1028-
1028-1:2004, nazivne visine
dobave od 6 bar, nazivnog volumnog protoka
500 l/min, ogranienim izlaznim tlakom 11
bar, dinamikim ispitnim tlakom 16,5 bar te
tlakom pri zatvorenim tlanim izlazima od 6-
6-
11 bar bit e oznaena na slijedei nain:

Centrifugalna vatrogasna pumpa HRN EN
1028--1 - CVPN 6 - 500
1028
4/18/2014
Crpljenje i dobava vode

Poetna dobava vode zasniva se na stvaranju podtlaka u
kuitu pumpe i usisnom vodu. Potreban podtlak stvara vakuum
ureaj koji je sastavni dio centrifugalne vatrogasne pumpe.

Stvaranjem podtlaka u kuitu pumpe i usisnom vodu stvara se
razlika tlakova izmeu tlaka koji vlada u kuitu pumpe i
usisnom vodu te vanjskog atmosferskog tlaka.

Na osnovi te razlike vanjski tlak zraka djeluje na povrinu vode i
podie stupac vode u usisnom vodu koji tada ulazi u pumpu.

Atmosferski tlak od 101 325 Pa moe teorijski podii stupac
vode na visinu od 10,33 m. Meutim tu usisnu visinu u praksi
nije mogue postii zbog prisutnosti gubitaka koji se javljaju pri
radu pumpe, a koji utjeu na dobavu vode. Zbog toga se kao
stvarna i mogua usisna visina uzima neto manja od teorijske.
Ta usisna visina za garantirane uinke pumpe iznosi 7,5 m.
Razliku izmeu teorijske i stvarne usisne visine ine gubici koji
utjeu na dobavu vode.
Gubici koji utjeu na dobavu vode

TEMPERATURA VODE

DINAMIKI OTPOR (razna trenja)

VARIRANJE ATMOSFERSKOG TLAKA

NADMORSKA VISINA

SMANJENJE NIVOA VODE

VISINA ULAZNOG OTVORA PUMPE OD TLA
28
 4/18/2014

Vakuum ureaji

Namjena vakuum ureaja je da u usisnom vodu
i kuitu pumpe stvori potreban podtlak te tako
omogui poetnu dobavu vode.

Osnovne vrste vakuum ureaja i principi rada

Osnovne vrste vakuum ureaja su:

KLIPNI

ROTACIJSKI

PLINSKI EJEKTOR

KLIPNI VAKUUM UREAJI

a) Trokomat Ziegler
b) Automatic Rosenbauer
c) Klipni vakuum ureaj Rosenbauer - (novi tip)
d) Primatic--Magirus
Primatic

29
 4/18/2014

ROTACIJSKI VAKUUM UREAJI

a) Vacumatic--Metz
Vacumatic

30
 4/18/2014

Dubokosrka je mlazna pumpa koja slui za crpljenje i

transport vode ( korisna voda ) pomou sekundarne
vode pod tlakom sa hidranta ili centrifugalne pumpe (
PLINSKI EJEKTOR pogonska voda ).

Primjenjuje se za uklanjanje vode iz podruma i sl. (
kod tehnikih intervencija ) i za dobavu vode iz veih

Magirus dubina ( kada je usisna visina vea od 8 m pa
standardni vukuum ureaji ne mogu usisati vodu ).
Praktina primjena dubokosrkaa je do 22 m dubine
kada je odnos pogonske i korisne vode 2,5 : 1.

Dubokosrka radi na injektorskom principu. Pri radu
cjelokupna energija pogonske vode koristi se kao
energija brzine koja stvara podtlak i podie na
povrinu ukupnu koliinu vode.

Osnovni dijelovi dubokosrkaa su: kuite, ulazni otvor
za pogonsku vodu, ulazni otvor za korisnu vode ( sa ili
bez usisnog sita ), izlazni otvor za pogonsku i korisnu
vodu, stabilne spojnice na otvorima, pogonska sapnica
i difuzor.

UREAJI ZA DOBAVU VODE IZ VEIH

DUBINA

dubokosrka

potopna elektropumpa

dubinska turbopumpa.

31

POTOPNA ELEKTRO PUMPA

Potopna elktropumpa radi na principu pogona
elektromotora. Elektromotor pokree rotor koji je
smjeten u kuitu pumpe. Rotor se nalazi uklinjen
na osovini pumpe. Zbog elektrinog pogona pumpa
mora imati izolirano kuite.
Osnovni dijelovi:

- kuite

- elektromotor

- osovina s rotorom

- ulazni otvor za vodu s metalnim sitom

- izlazni otvor za vodu sa stabilnom spojnicom

- strujni kabl s utinicom
4/18/2014
DUBINSKA TURBOPUMPA

Princip rada ove pumpe zasniva se na pogonu vodene
turbine koja je smjetena u kuitu pumpe.
Dubinskom turbopumpom mogue je ispumpavati
vodu s dubine od priblino 30 m.
Osnovni dijelovi pumpe:

kuite

ulazni otvor za pogonsku vodu sa stabilnom spojnicom

izlazni otvor za pogonsku vodu sa stabilnom spojnicom

osovina s rotorom i turbinom

izlazni otvor za ispumpanu vodu s stabilnom
spojnicom
32

RELEJNA DOBAVA VODE

Relejna dobava vode upotrebljava se kad raspoloivi
volumni protoci i tlakovi na pumpi nisu dovoljni za
gaenje poara, ili ako se voda transportira na velike
udaljenosti. Naime ima sluajeva kada su udaljenosti
pri radu s vatrogasnom pumpom tako velike da za
njihovo savladavanje nije dostatan tlak koji se moe
postii pri samostalnom radu jedne vatrogasne
pumpe.

Tada se upotrebljava relejna dobava vode uporabom
dviju ili vie vatrogasnih pumpi. Preslabi izlazni tlakovi
i protoci mogu biti ne samo kod velikih udaljenosti
pumpi, nego i kod veih geodetskih visina na kojima
su smjetene pumpe u releju. U relej se mogu spajati
bilo prijenosne pumpe, prijevozne ili ugradbene
pumpe na vozilima.
S obzirom na raspored vatrogasnih pumpi u
postavljenom releju relejna dobava vode moe
biti:

serijska

paralelna
Prema nainu dopremanja vode u svaku pumpu
relej moe biti:

otvoreni

zatvoreni
4/18/2014
Rukovanje vatrogasnim pumpama

Pri radu sa vatrogasnim pumpama uvijek je
potrebno pridravati se postupaka navedenih u
naputku o uporabi pumpe. To je vrlo vano jer
se neispravnim rukovanjem pumpi mogu
nanijeti nepotrebne tete.

Vatrogasnom pumpom rukuje osoblje koje je
osposobljeno i upoznato s pravilima o
rukovanju pumpom.
Odravanje vatrogasne motorne pumpe

Centrifugalnu pumpu potrebno je redovno odravati
prema preporuci proizvoaa. U mjesta

koja su predviena za mazanje tlanim mazalicama ili
u vakuum ureaje koji se podmazuju uljem potrebno
je redovno tlaiti mast ili sipati ulje. Sredstva za
mazanje i period podmazivanja vrlo su bitni za
ispravan rad vatrogasne pumpe u cijelosti te ih je
osoba zaduena za odravanje pumpe obvezna se
pridravati.

Radi lake kontrole podmazivanja i odravanja
vatrogasne pumpe upisom u knjiicu pumpe vodi se
tona i redovita evidencija svih postupaka odravanja.
33


U svakom naputku o uporabi vatrogasne pumpe uvijek
je tono naveden i opisan period potiskivanja
brtvenice. Naravno da se time tzv. "grafitni listii" tog
potiskivaa troe te ih je potrebno o zadanom roku
zamijeniti novim. Nepodmazivanje bilo kakvih strojnih
dijelova pri njihovom meusobnom prijenosu uzrokuje
razvijanje topline, a takoer i njihovo prijevremeno
troenje.

Na ulazu u centrifugalnu pumpu nalazi se sito koje je
potrebno povremeno kontrolirati, te prema potrebi
oistiti ili neispravno zamijeniti ispravnim.

Svako oteenje bilo na spojnici ili na brtvi spojnice
treba odmah otkloniti te neispravne spojnice ili brtve
zamijeniti ispravnim.

Neispravne spojnice mogu uzrokovati razne
nezgode i povrede pri radu sa vatrogasnom
pumpom jer bi pri radnom tlaku moglo doi do
njihova pucanja, a time i do nezgoda za
strojara na pumpi.

Loe, istroene ili u bilo kom smislu neispravne
usisne ili tlane brtve na pumpi mogu
uzrokovati nemogunost stvaranja podtlaka u
kuitu pumpe i usisnom vodu, ali i propusnost
zbog loeg brtvljenje spoja tlanih cijevi.

Ventile na tlanim izlazima nije preporuljivo
zatvarati u potpunosti na nain da se oni jako
stisnu.
4/18/2014

Ukljuenjem vakuum ureaja na pumpi, podtlak koji
se stvara mora biti trenutno uoljiv i itljiv na
manovakuummetru. Viekratno ukljuivanje vakuum
ureaja zbog potrebe stvaranja podtlaka u kuitu
pumpe odnosno uzastopan "rad na suho" izuzetno
je tetan za vakuum ureaj.

Potpuno zatvorene tlane ventile (pri velikom broju
okretaja rotora pumpe zbog usisavanja) nakon
dobivenog pretlaka u kuitu pumpe teko je
otvoriti, pa je za njihovo otvaranje potrebno ponovo
smanjiti broj okretaja rotora pumpe.

Ovisno o izlaznom tlaku pumpe ta pojava moe
uzrokovati ponovno ukljuenje vakuumureaja i to
je nepotrebno.

Crpljenjem vode iz prirodnih izvora potrebno
je panju obratiti na to da voda koja ulazi u
pumpu nije pjeskovita ili da se usisna koara
zbog polaganja usisnog voda ne nalazi u
mulju. Pjeskovita i muljevita voda oteuje
lopatice rotora centrifugalne pumpe, a takoer
i vakuum ureaj iji rad je reguliran tlakom
vode u kuitu vatrogasne pumpe.

Po zavretku rada pumpe uvijek je potrebno
potpuno isprazniti vodu iz kuita pumpe i
pipac za isputanje vode iz kuita pumpe
ostaviti otvoren tako da se kuite iznutra u
potpunosti osui.
34