VODA, PJENA I CO2

KAO SREDSTVO ZA
GAENJE POARA
Seminarski rad

Kolegij:
Opasnost od
poara i

Profesor: Milia Todorovi

Studenti: Darko Druijani i
Vinko Gali

SREDSTVA ZA GAENJE

Vodena
Voda
Retardanti
Supresanti
Pjenila

Nevodena
Nertni

plinovi

co2,

duik).
Prahovi
Zamjenska
sredstva za
halone
Priruna sredstva
Haloni (pijesak, deke i
dr)

DEFINICIJA
Sredstvo za gaenje je svaka ona tvar koja
dovedena u neposredni doticaj gdje se gorenje
odvija svojom nazonou trajno prekida proces
gorenja, a uinci gaenja mogu se postii:
1. Oduzimanjem gorive tvari
2. Oduzimanjem kisika
3. Hlaenjem do temperature koja je nia od
temperature zapaljenja

UVJETI KOJE BI TREBALA ZADOVOLJITI

SREDSTVA ZA GAENJE
1.
2.
3.
4.

Sredstva za gaenje ne smiju biti tetna za

zdravlje i ugroavati okoli
Ne smiju pod toplinom oslobaati agresivne ili
otrovne tvari
Ne smiju initi tetu na tvarima koje gasimo
Poeljno je da budu lako dostupna kao i jeftina

VODA I KEMIJSKE ZNAAJKE VODE

Pri sobnoj temperaturi voda je tekuina bez okusa,
boje i mirisa. Kemijska formula vode je H2O,
odnosno sastoji se od dva atoma ugljika (H) i jednog
atoma kisika (O). Voda je zbog sadraja otopljenih
soli dobar vodi elektrine energije, te se ne smije
primjenjivati u obliku punog i rasprenog mlaza za
gaenje strojeva, ureaja i instalacija pod naponom.

KOJE POARE SMIJEMO A KOJE NE

SMIJEMO GASITI VODOM
Vodom se ne smiju gasiti poari klase D ( laki
metali zbog razlaganja vode na kisik tvar koja
podrava gorenje i vodik zapaljivi i eksplozivan
plin ), te poari klase E i (kategorije ABCD pod
naponom). Smiju se gasiti poari klase A (krute
tvari) i B (tekuine). Voda djeluje na poar
uinkom ohlaivanja, jer na sebe vee veliku
koliinu topline oduzimajui je gorivoj tvari.

DOBRE I LOE OSOBINE VODE

Dobre osobine vode:
Moemo je crpiti iz jezera, potoka, mora.
naponom.
Jeftina.
kalijem, natrijem.
Transportirati preko vatrogasnih cijevi.
lakozapaljivi tekuina.
Gasi veinu poara.
dimnjacima.
Ispire opasne kemikalije.
smrzava.
titi vatrogasce od topline.

Loe osobine vode:

Ne gasi instalacije pod
Ne smije doi u dodir sa
Ne smije gasiti pare
Ne gasi lake metale i ae u
Ispod 0 celzijevih se

NAMJENA MLAZNICA ZA VODU

Mlaznice su vatrogasne armature koje slue za
formiranje i usmjeravanje mlaza vode prema poaru
ili nekom drugom objektu. Mlaznice mogu dati 3
oblika mlaza. Puni mlaz, raspreni mlaz i vodenu
maglu. Jedan od pod oblika vodeneg mlaza je
zatitni mlaz. Oblik mlaza zavisi o tlaku vode pred
mlaznicom, brzini mlaza te veliini i konstruktivnoj
izvedbi usnaca mlaznice.
PUNI MLAZ:
Glavne prednosti punog mlaza su: njegov veliki
domet i velika sila djelovanja vode na prepreke.
Kao glavni nedostaci se navode mala iskoristivost
vode pri gaenju (mali efekat gaenja) uz veliku

RASPRENI MLAZ:
Raspreni mlaz ima manji domet od punog mlaza, ali
zato ima znatno veu iskoristivost vode pri gaenju
tj. puno je vei efekat gaenja nego kod punog
mlaza. Sila djelovanja mlaza vode na prepreke je
manja u odnosu na puni mlaz.
VODENA MAGLA:
Vodenu maglu karakterizira mali domet mlaza,
visoku iskoristivost vode pri gaenju te zanemarivo
djelovanja mlaza na prepreke koje je presudno za
gaenje u sluajevima gdje se ne smije uskovitlati
praina ili druge estice zbog nastanka eksplozivnih
smjesa.

PJENA
Kako bi uli u sr ovog sredstva za gaenje najprije
moramo napomenuti to su to pjenila?
Pjenila su koncentrirane otopine sintetskog ili
prirodnog deterdenta, koje se dodaju vodi u svrhu
dobivanja pjene.
Prema osnovnoj sirovini iz koje se dobiva pjenilo
moe biti prirodnog ili sintetskog porijekla.

PROTEINSKA(prirodno
porijeklo)

P-proteinska
FP- fluoroproteinska
FFFP-fluoroproteinska
koja tvore vodeni film
AR-P-alkoholno otporna
proteinska
AR-FP-alkoholno
otporna
AR-FFFP-alkoholno
otporna
fluoroproteinska koja
tvore vodeni film

BAZA

SINTETSKA(kemijsko
porijeklo)

AFFF- fluoroproteinska
koja zvori vodeni film
AR-AFFF-alkoholna
otopina fluoroproteinska
koja tvori vodeni film
S- obina sintetska od
0,1% do 1% za CAFS
sustav, za doziranje preko
klasine vatrogasne
opreme 3-6%
AR-S- alkoholno otporna
obina sintetska

ZRANA PIJENA I NAINI DOBIVANJA

Zrana pijena je sastavljena od mjeavine zraka i
vode u kojoj je otopljeno pjenilo. Pjena
(polustabilna masa sastavljena od bezbroj veuma
sitnih mjehuria koji su ispunjeni ugljinim
dioksidom ili zrakom) se dobiva kada se sredstvo
koje stvara pijenu (pjenilo) razrijedi u vodi, pa se u
takvoj vodenoj otopini uz mijeanje ubacuje
mehaniki zrak pri emu se otopina opjenjuje uz
stvaranje bezbrojnih mjehuria. Na taj nain
nastaje viekratno vei obujam pjene.

KEMIJSKA PJENA
Dobiva se oslobaanjem CO2 u vodenoj otopini
deterdenta putem kemijske reakcije.
Oslobaanje CO2 postie se reakcijom sode
bikarbone sa aluminijevim sulfatom.
Primjena ove pjene je jako mala (prenosivi
vatrogasni aparati) ima niz nedostataka,
korozivnost, nejednolik mlaz, problemi oko
odravanja

EKSPANZIJA I OPJENJENJE PJENE

Omjer konanog obujma pjene i izvornog obujma
mjeavine (voda-pjenilo) prije dodatka zraka naziva
se broj opjenjenja ili ekspanzijski broj ili ekspanzija.
Ovisno o broju opjenjenja (ekspanzije) razlikujemo:
Teku pjenu sa brojem opjenjenja od 1ili 2 do 20
(manje zraka)
Srednju pjenu sa brojem opjenjenja od 21 do 200
Laku pjenu sa brojem opjenjenja od 201 do 1000
(vie zraka)

UGLJINI DIOKSID CO2 KAO SREDSTVO ZA GAENJE

Ugljini dioksid je plin bez boje, mirisa i kiselkastog

okusa. On ne gori i ne podrava gorenje. Oteava
disanje, a pri koncentraciji od 14% poinje guiti.
Zadrava se uglavnom u niim dijelovima prostorije,
jer je tei od zraka. Ugljini dioksid se nalazi u sva
tri agregatna stanja. Toka kod koje se CO2
istovremeno nalazi u krutom, tekuem i plinovitom
stanju naziva se trojna toka (pri temperaturi kod
-56 c i tlaka od 5.3 bara).
Ugljini dioksid djeluje na zapaljivu tvar uguujuim
uinkom (u zatvorenom prostoru) i djelomino

INTERNI PLIN CO2

CO2 je interni plin koji ne sudjeluje u gorenju, a
poveanjem njegove koncentracije u zraku gosi
uguujuim djelovanjem. Gasiva koncentracija za
veinu gorivih tvari je 30%, CO2 u smjesi sa trakom
pri toj koncentraciji koliina kisika iznosi 14% to je
premalo za odravanje gorenja.
Prisustvo CO2 u atmosferi u koncentraciji oko 5%
uzrokuje vrlo neugodnu pojavu u psihi, a oituje se
ubrzanim dubokim disanjem, te stvara paniku kod
ljudi.

HVALA NA PANJI