KABINET ZA INSTALACIJE

VODOVOD
ZAŠTITA ZGRADA OD POŽARA

Tihomir Rengel, dis

Damir Prodan-Abramović, dis

1
 ZAŠTITA ZGRADA OD POŽARA
Vatra je osnova opstanka čovjekove zajednice i prvi preduvjet industrijske
civilizacije. Rabimo je u raznim djelatnostima(u industriji,i u kučanstvu.)
Vatra izvan ljudske kontrole može prerasti u požar i izazvati nepoželjne
posljedice i velike materijalne štete.

Djelujući vatrom na gorivu tvar ona mijenja svoje kemijske i fizikalne značajke.
Zagrijavanjem se kruta tvar tali, prelazi u parno ili plinovito stanje, tekućina
prelazi u parno stanje. Pare ili plinovi oslobođeni izgaranjem gorive tvari vežu se
sa slobodnim kisikom iz zraka pri čemu dolazi do oslobađanja topline te pojave
svjetlosti, plamena i dima. Proces spajanja gorive tvari sa zrakom ili kisikom iz
zraka naziva se oksidacija, a nastali produkti oksidi. Gorenje je kemijski proces
pri kojem se goriva tvar burno spaja s čistim kisikom ili kisikom iz zraka kao
oksidansom uz obilno razvijanje topline i pojavu svjetlosti.
2
Brzina vezanja kisika s gorivom tvari ovisi o temperaturi. Što je temperatura
viša, to će se proces spajanja gorive tvari s kisikom brže odvijati. Temperatura
samozapaljenja je ona najniža temperatura do koje treba neizravno zagrijati
neku tvar, kako bi se ona počela brzo spajati s kisikom te izvorom paljenja
(plamen-iskra) i bez potrebe daljnjeg dovođenja topline.
Zapaljive tvari imaju različite temperature samozapaljenja. Ona ovisi o:
vrsti i kemijskom sastavu tvari,koncentraciji kisika,usitnjenosto i vlažnosti tvari

Uzročnici požara:
otvoreni plamen,
iskra,
trenje,
tlak,
udar,
elektricitet,
kratki spoj,
atmosfersko pražnjenje i
kemijske reakcije.

3
Za nesmetano odvijanje gorenje potrebni
su istodobno sljedeći uvjeti:

postojanje dovoljne količine gorive tvari,

postojanje dovoljne količine oksidansa,

djelovanje dovoljno jakog izvora energije

i temperature

4
Osnove gašenja požara
Tri su čimbenika koja moraju postojati dok traje izgaranje. Ako samo jedan od čimbenika
nije ispunjen, gorenje će prestati. Na ovom načelu temelje se načini gašenja požara.
Požar je najlakše gasiti u njegovoj početnoj fazi, ako se ponajprije primjenjuju mjere za
njegovo lokaliziranje.

Razlikujemo 4 osnovna postupka gašenja požara:

•oduzimanje pristupa ili nazočnosti gorive tvari u zoni izgaranja,

•izoliranje gorive ili goruće tvari od okolnog zraka, odnosno kisika,
•hlađenje gorive tvari do temperature koja je niža od temperature gorenja,
•antikataliziranje kemijskih reakcija izgaranja.

Uobičajena sredstva za gašenje požara :

Voda
vatrogasna pjena
CO2
FM 200
priručna improvizirana sredstva

5
Voda kao sredstvo za gašenje
Voda je najčešće rabljeno i najraširenije sredstvo za gašenje. U vatrogastvu se
primjenjuje kao sredstvo s ohlađujućim učinkom sporadično pri gašenju požara
klase A i klase B. Voda je zbog sadržaja otopljenih soli dobar vodič električne struje
te se ne smije u obliku punoga ili raspršenog mlaza primjenjivati za gašenje
strojeva, uređaja i instalacija pod naponom. Vodom se ne smiju gasiti tvari za koje
je poznato da su inkompatibilne u doticaju s njom zbog razvijanja zapaljivih i drugih
štetnih tvari. Vodom se ne smiju gasiti požari koji su praćeni razvijanjem vrlo visoke
temperature (požari klase D, laki metali) radi razlaganja vode na kisik i vodik.
Pjena kao sredstvo za gašenje
Pjena kao sredstvo ima, poslije vode, najveću praktičnu primjenu. To je
metastabilna masa sastavljena od bezbroj veoma sitnih mjehurića ispunjenih
ugljik(IV)oksidom ili zrakom. Pjena najizrazitije djeluje ugušujuće tako da zaustavlja
daljnje izgaranje u trenutku u kojem gornji vrući sloj još nije dovoljno ohlađen ispod
temperature gorenja. Ohlađujuće djelovanje pjene počiva na tome što pri njezinom
laganom raspadanju iz nje isparava izdvojena voda, pri čemu se toplina oduzima za
isparavanje vode tako da površina goruće tekućine ohladi. Prednosti zračne pjene
su: da je najbolje sredstvo za gašenje zapaljivih tekućina, u velikim spremnicima te
za gašenje tekućina razlivenih po tlu. Pjena ima i vrlo važan antikatalitički učinak na
proces gorenja. To iznimno snažno djelovanje poglavito flourosintetičke i
flouroproteinske pjene očituje se u stvaranju tankog lebdećeg sloja vode koji se
stvara na gorivoj površini tekućina.
6
Gašenje pjenom visokoregalnog skladišta 7
Prah za gašenje
Prah za gašenje rabi se zato što ni voda, a ni specijalna sredstva za gašenje kao što
su pjena i plinoviti CO2 pri gašenju nekih vrsta požara ne ostvaruju potrebne učinke
gašenja. Prah pokazuje u požaru veoma pozitivne značajke kao što su neotrovnost,
dobra stabilnost, a nadalje, u akciji gašenja prahom gotovo da i nema nepopravljivih
popratnih štetnih pojava na tvarima, oruđima, uređajima i objektima. Uglavnom se
koriste ABC ili univerzalni prah kojima su osnova umjetna nojiva: amonij fosfat i
amonij sulfat. Pogodni su za gašenje D klase požara lakih zemnoalkalijskih metala
kao što su magnezij, aluminij i njihove legure. M specijalni prah kojem je osnova
kuhinjska sol s dodatkom grafita ili strugotina sivog lijeva. Namijenjen je za gašenje
D klase požara alkalijskih metala kao npr. Natrija, litija, kalija, i metala s visokim
rednim brojem. Prah za gašenje mora biti otporan na vodu, tečljiv, na sabijanje, ne
smije biti vodič elektriciteta, a s gorivom tvari koju gasi ne smije stvarati otrovne
plinove niti eksplozivne smjese. Prah gasi požar donekle ohlađujućim učinkom
apsorbirajući toplinu plamena(požara) za vlastitu razgradnju, a također dodatno
ugušujuće oslobađajući CO2. Prah djeluje također antikatalitički. Prah se primjenjuje
za gašenje zapaljivih tekućina i plinova, a najčešće pri gašenju požara klase D.

8
Ugljični dioksid kao sredstvo za gašenje
Plin je to bez boje , mirisa, kiselkastog okusa, ne gori i ne podržava gorenje. Djeluje
na zapaljivu tvar ugušujućim učinkom u zatvorenom prostoru. Pri gašenju
površinskih požara na otvorenome prostoru učinak mu je veoma slab, jer su
uporabljene količine male i nedostatne da iznad žarišta u zoni izgaranja stvore
inertnu atmosferu u kojoj prestaje svako gorenje. CO2 se primjenjuje pri gašenju
gotovo svih vrsta požara. Najčešće se rabi pri gašenju manjih početnih požara u
blizini električne energije klasa E te manjih početnih požara klase B zapaljive
tekućine, neograničeno je kemijski postojan i lako se čuva u dobro zatvorenim
spremnicima.

Priručna sredstva
To je svako sredstvo koje brzo i djelotvorno može ugasiti početni požar. Najčešće je
to pijesak, suh obavezno. Prekrivači također služe kao priručno sredstvo, izrađeni
od vune, njihovo je djelovanje ugušujuće

9
Požarni sektor

Požarni sektor je osnovna jedinica kod svih razmatranja zaštite od požara

i u preventivi pri izradi procjene ugroženosti od požara i Plana zaštite od
požara i u operativi pri gašenju požara

Požarni sektor je prostor ograničen graditeljskim konstrukcijama i

dijelovima određene vatrootpornosti.

Vatrootpornost požarnog sektora predstavlja vrijeme za koje se požar

neće proširiti na okolne požarne sektore. U tom vremenu požar treba
lokalizirati. Zahtijevana vatrootpornost požarnog sektora poglavito ovisi o
požarnom opterećenju, vrijednostii sadržaja, načinu dojave požara,
ugrađenim stabilnim sustavima gašenja požara i blizini vatrogasne
postaje. Požarni sektor može biti jedna prostorija, skupina prostorija ili
cijela građevina. Kod vešeetažnih građevina koje nemaju vatrootporne
međuetažne konstrukcije, u požarni sektor ubrajaju se sve etaže.

10
Formiranje požarnih sektora ovisi o namjeni građevine. U stambenoj
gradnji treba predvidjeti da jedan stan bude jedan požarni sektor. Kad bi
ulazna vrata u stan imala određenu vatrootpornost, tada bi načelo u većini
slučajeva bili zadovoljeno.

Instaliranjem stabilnih sustava za gašenje požara mogu se formirati

požarni sektori većih površina. Na određivanje veličine požarnih sektora
utječe i blizina vatrogasne postrojbe, vrijednost sadržaja i samog objekta.
Kod većine požara uspješno je gašenje izvedeno prije nego što se požar
proširi izvan sektora. Tada se nastoji lokalizirati požar na tom prostoru .
Međutim, kad se požar proširi na cijeli požarni sektor, tada je osnovna
zadaća zaustaviti ga na granicama i ne dopustiti da se proširi na okolne
požarne sektore. Gasitelji moraju znati gdje su najslabije prepreke za
širenje požara.
Najveću vatrootpornost na granicama požarnog sektora imaju, u pravilu
protupožarni zidovi, potom međukatne konstrukcije, a najmanju vrata i
zaklopke na otvorima u zidu ili međukatnoj konstrukciji.
Kad požar zahvati cijeli požarni sektor, štete su upravo razmjerne veličini
požarnog sektora i vrijednosti sadržaja. Kod industrijskih pogona,
skladišta, robnih kuća, kazališta i građevina sličnih namjena, zbog
tehnološkog procesa formirani su veliki požarni sektori. Požari u takvim
objektima mogu lako prerasti u velike požare.
11
Evakuacija

Evakuacija je pravovremeno, organizirano, brzo i sigurno napuštanje građevine dok

još nije nastupila neposredna opasnost za osobe.
Ustanova, pravna osoba i druga odgovorna osoba u čijoj građevini boravi, radi ili
obitava veći broj ljudi mora imati Plan evakuacije.
Vrijeme evakuacije ovisi o broju osoba, širini stubišta, namjeni i visini građevine te o
godišnjem dobu.

Put za evakuaciju

Put za evakuaciju jest neprekinuti put od bilo kojeg mjesta u građevini do sigurnog
mjesta u njoj ili izvan nje. Put za evakuaciju treba biti što kraći jednostavniji i sigurniji.
Najčešće se za evakuacijski put koriste isti elementi komunikacije unutar građevine
koji inače služe u komunikaciji. Ako su takvi putovi nedostatni ili nedovoljno sigurne
upotpunjavaju se posebno izgrađenim sigurnosnim putovima. Treba izbjegavati slijepe
hodnike(najviše 6 – 15m dužine).Uz glavni put evakuacije trebao bi postojati i
alternativni put. Put za evakuaciju treba biti zaštićen vatrootpornim zidovima,
međukatnim konstrukcijama, vratima, odnosno treba postojati zasebni požarni sektor
vatrootpornosti. Prohodnost puta mora biti stalna i ne smije se dopustiti prenamjena
dijela puta.
12
Dopuštena dužina puta

Ovisi o namjeni građevine, opasnosti od izbijanja požara, provedenih mjera

zaštite.
Dužina puta počinje od najudaljenije točke u prostoriji, a završava u sredini
izlaznih vrata.

U hotelima, stambenim građevinama, industriji,

najveća dužina puta iznosi 30m (45m, ako ima
sprinkler);
U obrazovnim ustanovama, raznim domovima –
45m(60)
U poslovnim 60m(90)
U skladištima opasnih materijala 25m

Putovi za evakuaciju moraju biti dobro osvijetljeni prirodnim ili umjetnim

osvjetljenjem uz prisustvo pričuvnog izvora napajanja.
Nužna se rasvjeta uključuje kada nestane električne struje u gradskoj mreži.
Protupanična se rasvjeta uključuje automatski nakon nestanka električne
struje – akumulatorsko napajanje. mora funkcionirati najmanje 2 sata.
Obvezatno se instalira u građevinama gdje boravi više od 100 osoba. 13
Sustavi zaštite zgrada od požara mogu biti:
•POČETNO GAŠENJE

-PRAHOM ILI PLINOM

•OSNOVNI SISTEM ZAŠTITE VODOM

-HIDRANTSKA MREŽA

•DOPUNSKI SISTEM ZAŠTITE:

-VODOM - SPRINKLER INSTALACIJA

-PJENOM
-PLINOM - CO2, FM200

14
Početno gašenje priručnim aparatima

Ručni i prijenosni aparati namijenjeni su za gašenje početnih požara. Ručni su oni

čija ukupna masa ne prelazi 20 kg, iznimno 25kg. Prijevozni su aparati čija ukupna
masa ne prelazi 260kg.

Podjela aparata prema sredstvu za gašenje koje se

nalazi u aparatu:

aparati za gašenje prahom(S)

aparati za gašenje ugljičnim dioksidom(CO2)

aparati za gašenje vodom(V)

aparati za gašenje pjenom(Pz)

aparati za gašenje vodom i pjenom(VP)

aparati za gašenje kemijskom pjenom(Ph)

15
Aparati tipa – S
Aparati za gašenje prahom namijenjeni su za gašenje početnih požara svih klasa Kod
aparata s bočicom radni tlak u aparatu postiže se izlaskom pogonskog plina(CO2) iz
bočice u spremnik pri aktiviranju aparata. Kod aparata pod stalnim tlakom u
spremniku je uvijek radni tlak pogonsko plina. Tlak pogonskog plina izbacuje prah iz
spremnika, a on se usmjerava na mjesto požara. Ručni aparati za gašenje požara su:
S1,S2,S3,S6,S9,S12.Prijevozni aparati su:S50,S100. Spremnik aparata izrađen je od
čeličnog lima, valjkastog je oblika. U spremniku aparata nalazi se sredstvo za
gašenje, pobudna i usponska cijev. čelična boca s pogonskim plinom te zatvarač
aparata – ventil.

Aparati tipa – CO2

Namijenjeni su za gašenje požara na uređajima pod naponom(klasa E),te početnih
požara klase B i C. Boca aparata napunjena je CO2 pod tlakom oko 60 bara pri
temperaturi od 20 C'.Pri otvaranju ventila CO2 izlazi iz boce te ga se pomoću
mlaznice usmjerava na požar. Ručni aparati za gašenje požara su:CO2-2,CO-3,CO2-
5.Prijevozni aparati su:CO2-10,CO2-30,CO2-60.Boca aparata izrađena je od čelika ili
legure aluminija. Na bocu aparata zavrnut je ventil s usponskom cijevi. Na ventilu se
nalazi naprava. Aparati C=2-5 i veći imaju spojnu cijev s prijenosnom mlaznicom. U
mlaznici je ugrađena posebna sapnica pomoću koje se tekući CO2 ekspandira u plin.
Prijevozni aparati opremljeni su kotačima i ručkom.

16
Aparati tipa – V i Vr
Ručni aparati za gašenje požara vodom namijenjeni su za gašenje požara klase A.
Mogu se eventualno, upotrijebiti i za gašenje požara klase B – za požare teških
ugljikovodika.
Spremnik aparata napunjen je vodom, a kao pogonski plin služi CO2 stlačen u
čeličnoj boci.
Ručni aparati za gašenje požara vodom V-9 i Vr-9 razlikuju se po mlaznicama za
puni i raspršeni mlaz vode.
U spremniku aparata koji je izrađen od eličnog lima i sa unutarnje strane zaštićen
od korozije nalazi se 9l vode. Spremnik je zatvoren zatvaračem na kojem se s
unutarnje strane aparata nalaze usponska cijev i bočica s pogonskim plinom, a s
vanjske strane spojna cijev s mlaznicom za raspršeni mlaz.

17
Aparati tipa – VP15
Ručni aparat za gašenje požara vodom i pjenom namijenjen je za gašenje požara
klase A i B U spremniku aparata, napunjen vodom ili mješavinom vode i pjenila,
ugrađena je dvoradna ručana klipna pumpa kojom se iz aparata izbacuje voda ili
mješavina vode i pjenila. Aparat je opremljen spojnom cijevi s mlaznicom za vodu i
pjenu, koje se zamjenjuju ovisno o vrsti sredstva za gašenje. Spremnik aparata je
valjkastog oblika, izrađen iz pocinčanog lima. Puni se 15l vode ili mješavine vode i
pjenila. Na spremnik je učvršćena dvoradna klipna pumpa koja služi za izbacivanja
sredstva. Na izlazni otvor pumpe priključuje se spojna cijev s mlaznicom za vodu i
pjenu. Uz aparat isporučuje se boca s pjenilom. Ručni aparat za gašenje požara
vodom i pjenom izrađuje se samo u jednoj veličini.
Aparati tipa Pz
Namijenjeni su za gašenje požara klase B, osim požara zapaljivih tekućina koje se
miješaju s vodom. Mogu služiti i za gašenje požara klase A. Spremnik aparata
ispunjen je zračnom pjenom tj; mješavinom vode i pjenila(6%).Pogonski plin iz
čelične boce, nakon aktiviranja aparata, stvara u spremniku radni tlak koji služi za
izbacivanje sredstva. Mješavina prolazi kroz spojnu cijev na kojoj se nalazi posebna
mlaznica za dobijanje pjene. Ručni aparat za gašenje zračnom pjenom izrađuje se u
samo jednoj veličini, Pz-9,a prijevozni Pz-50 i Pz-140. U spremniku aparata
izrađenom od čeličnog lima nalazi se usponska cijev, čelična bočica s pogonskim
plinom, te zatvarač aparata. Uloga zatvarača je da se s njime zatvori spremnik te da
se pomoću njega može aktivirati aparat. Aparati su opremljeni spojnom cijevi i
mlaznicom za pjenu. Prijevozni aparati opremljeni su kotačima i ručkom za ručni
18
prijevoz.
Aparati tipa – Ph
Namijenjeni su za gašenje požara kemijskom pjenom klase B, osim požara zapaljivih
tekućina koje se miješaju s vodom. Mogu služiti i za gašenje požara klase A. U
spremniku aparata nalazi se lužnata otopina(natrijev bikarbonat) i sredstvo za
pjenjenje u koju uronjena druga posuda s kiselom otopinom(aluminij sulfat).
Miješenjem ovih dviju otopina dolazi do kemijskog procesa pri kojem se stvaraju
ugljični dioksid te kemijska pjena.CO2 ujedno služi kao pogonski plin. Ručni aparat za
gašenje požara kemijskom pjenom izrađuje se samo u jednoj veličini Ph-10,a
prijevozni su Ph-50.Ph-100 i Ph 140.
U spremniku valjkastog oblika, izrađenom od čeličnog lima, nalazi se lužnata otopina.
Unutar spremnika nalazi se druga posuda – tuba od materijala otpornog na kisele i
lužnate otopine(plastike, olova, bakra, mjedi) u kojoj se nalazi kisela vodena otopina.
Spremnik aparata zatvoren je zatvaračem koji zatvara spremnik aparata i tubu. Na
zatvaraču ručnog aparata nalazi se mlaznica. Prijevozni aparati su opremljeni
spojnom cijevi s mlaznicom, kotačima i ručkom za ručni prijevoz.

19
 VANJSKA HIDRANTSKA MREŽA

Vanjska hidrantska mreža za gašenje požara je hidrantska

mreža za gašenje požara izvedena izvan građevine koja se
štiti, a završava nadzemnim ili podzemnim hidrantom.
Izrađuje se u pravilu prstenasti sistem cjevovoda.
Iznimno, dopušta se izvođenje slijepog cjevovoda za objekte
namijenjene stanovanju i druge objekte s niskim požarnim
opterećenjem, s tim da dužina slijepog cjevovoda iznosi
najviše 180 m.
Udaljenost između dva hidranata smije iznositi najviše 80 m.
U naseljenim mjestima, u kojima se nalaze pretežno stambeni
objekti, dopuštena je udaljenost između vanjskih hidranata
maksimalno 150 m

20
TABLICE ZA ODREĐIVANJE POTREBNE
KOLIČINE VODE VANJSKE HIDRANTSKE
MREŽA

21
 ELEMENTI VANJSKE HIDRANTSKE MREŽA
Nadzemni hidrant

Podzemni hidrant

22
ELEMENTI VANJSKE HIDRANTSKE MREŽA
1. Matica za upravljanje
gradskim hidrantom,
2. Kapa za upravljanje
industrijskim hidrantom,
3. Storz spojnica 2xB75 s
poklopcem,
4. Storz spojnica A110 s
poklopcem,
5. Gornje kućište hidranta,
6. Temeljni dio I - omogućuje
brtvljenje hidranta,
automatsku drenažu i
brtvljenje sjedišta.
7. Temeljni dio II - omogućuje
automatsko zatvaranje
istjecanja vode u slučaju 8

promjene glavne brtve,

demontaže hidranta ili loma
hidranta.
8. Ulazno kućište. 23
 UNUTRAŠNJA HIDRANTSKA MREŽA
Unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara je
hidrantska mreža za gašenje požara izvedena u objektu koji
se štiti, a završava bubnjem s namotanim cijevima stalnog
presjeka i mlaznicom ili vatrogasnom cijevi sa spojnicama i
mlaznicom.
Suha hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje
požara koja je suha do daljinski upravljanog zapornog ventila,
od kojeg je stalno ispunjena vodom pod tlakom.
Mokra hidrantska mreža je hidrantska mreža za gašenje
požara koja je stalno ispunjena vodom pod tlakom do
zapornog ventila na svakom hidrantu.

24
 UNUTRAŠNJA HIDRANTSKA MREŽA

Hidranti se smještaju u prolaze, stubišne prostore i puteve

za evakuaciju. Ventili se postavljaju u hidrantskom
ormariću na visini 1,5 m od poda, a ormar se označava
znakom hidrant ( slovo H). U ormaru se još nalazi i
vatrogasna cijev i mlaznica.

Međusobna udaljenost hidranata određuje se tako da se

cjelokupni prostor koji se štiti pokriva mlazom vode, pri
čemu se vodi računa o tome da duljina cijevi iznosi 15 m, a
duljina kompaktnog mlaza iznosi 5 m.

25
UNUTRAŠNJA HIDRANTSKA MREŽA

26
UNUTRAŠNJA HIDRANTSKA MREŽA

27
ZIDNI HIDRANTSKI ORMAR

Dimenzije:
540x540x144 i 500x500x140 mm
Oprema: gibljivi priključak 2"
priključni ventil 2"
mlaznica sa zasunom 52 mm
trevira tlačna cijev promjera 52 mm (L=15 m)
28
ZIDNI HIDRANTSKI ORMAR

Dimenzije:
540x540x144 i 500x500x140 mm
Oprema: gibljivi priključak 2"
priključni ventil 2"
mlaznica sa zasunom 25 mm ili 32mm
- savitljiva cijev 25 mm ili 32 mm duljine L=30 m
29
 ZIDNI HIDRANTSKI ORMAR
A

Oprema: gibljivi priključak 2"

- kutni ventil 2”
- trevira savitljiva cijev 2”, duljine 15 m
- mlaznica sa zasunom 50 mm (usnik
mlaznice je promjera 12 mm)
- vatrogasni aparati S6 ili S9 (kom. 2)
30
 TABLICE ZA ODREĐIVANJE POTREBNE
KOLIČINE VODE UNUTARNJA HIDRANTSKA
MREŽA

31
SUHA HIDRANTSKA MREŽA

32
 STABILNI SUSTAVI ZAŠTITE OD POŽARA

Stabilni sustav za gašenje požara je skup neprenosivih

elemenata, funkcionalno povezanih i koji se koriste za gašenje
požara. On može djelovati samostalno ili zajedno sa sustavom
za dojavu požara te zaštitnim uređajima i instalacijom za
sprječavanje širenja požara i nastajanja eksplozija.

Primjenom stabilnih uređaja za gašenje požara postižemo

veliku efikasnost uz minimalne utroške sredstava.
Statistički podaci govore da je 37,4 % požara pogašeno samo
otvaranjem jedne mlaznice, a da je 82 % požara pogašeno sa
otvaranjem 10 istih, odnosno na površini od 30 m2.

33
 PODJELA STABILNIH SUSTAVA

Prema vrsti sredstava za gašenje požara:

• sustavi za gašenje požara vodom
• sustavi za gašenje požara pjenom
• sustavi za gašenje požara plinovima ( halon (prije) i
FM200(danas), CO2)
• sustavi za gašenje požara prahom
• sustavi za gašenje požara vodenom pjenom
Prema načinu gašenja požara:
• sustavi koji ispunjavaju čitav volumen prostora u cijelosti
• sredstvima za gašenje;
• sustavi za gašenje pojedinih površina;
• sustavi za gašenje pojedinih dijelova objekta;
• kombinirani sustavi

34
Prema načinu uključivanja u rad:
•sustavi koje ručno uključujemo
•sustavi koji se uključuju automatski
•kombinacija navedenih
Prema vrsti automatskih javljača koji služe za
uključivanje uređaja u rad:
•dimne javljače, elektronske senzore, svjetlosne senzore,
kao i kombinacije navedenih
Prema utrošenom vremenu za startanje sustava:
•trenutno aktiviranje ( manje od 0,1 s)
•brzo djelovanje ( 0,1-3 s)
•prosječno djelovanje ( 3-30 s)
•s manjim zakašnjenjem (30 s – 3 min)
Prema vremenu neprekidnog djelovanja:
•kratkotrajno ( manje od 15 min)
•srednje dugo ( 15 min do 1 h)
•dugotrajni ( više od 1 h) 35
 AUTOMATSKI SUSTAVI ZAŠTITE OD POŽARA

Sprinkler instalacija
Ovisno o temperaturi i vrsti prostora u kojem je instaliran sprinkler sustav
razlikujemo:
mokri sprinkler uređaj
suhi sprinkler uređaj
kombiniranje mokrog i suhog uređaja
suhi uređaj s predupravljanjem i sl.
brzi suhi uređaj
Sprinkler mlaznice koje čine ključni element uređaja, reagiraju na porast
temperature u prostoru koji se štiti. Temperatura aktiviranja sprinkler mlaznica
odabire se za oko 30'C viša od najviše očekivan radne temperature okoline.

36
Pri pojavi požara i porastom temperature dolazi do aktiviranja sprinkler mlaznica
čime je omogućen izlaz vode iz cjevovoda pod tlakom od najviše 10 bar koji je
spojen na izvor vode. Danas se sve češće upotrebljavaju i brzoaktivirajuće
mlaznice sa tankom ampulom koje reagiraju tri puta brže od klasičnih mlaznica. Za
zaštitu prostora osjetljivih na polijevanje vodom uslijed eventualnog lažnog alarma
koriste se dvostruke sprinkler mlaznice kod kojih se pucanje prve mlaznice elektro
signalizira elektrokontaktom, a tek kada pukne i druga mlaznica dolazi do
polijevanja vodom.

Aktiviranje mlaznice uslijed povećanja temperature

37
38
Princip dojave požara kod sprinkler sustava zasniva se na padu tlaka u cjevovodu
do kojeg dolazi uslijed otvaranja sprinkler mlaznice. U tom trenutku otvara se
sprinkler ventil u kojem je došlo do razlike tlakova ispred i iza ventila. Otvaranjem
sprinkler ventila voda pod tlakom krene prema cjevovodu sa sprinkler mlaznicama
koje su se otvorile, a istovremeno je otvoren prolaz vode prema hidrauličkom
alarmnom zvonu i tlačnoj sklopki za daljinsku signalizaciju alarma.
Izvori vode kao i vrijeme gašenja kod sprinkler uređaja ovise o vrsti štićenog
prostora, o vrsti robe koja se štiti kao i o veličini sprinkler instalacije ( o broju
sprinkler mlaznica).
Izvori vode se dijele na iscrpne i neiscrpne, a čine ih tlačni spremnici zrak-voda,
visinski spremnici, vodovodne mreže, sustavi pumpi povezani s preljevnim i
akumulacionim bazenima itd.
Obično se kombiniraju dva ili više izvora vode tako da bi se postigla višestruka
sigurnost u dobavi vode.Izvorišta za napajanje sprinklerskog uređaja vodom su
obično:komunalni vodovod,visoki rezervoari,hidrofori i zemni rezervoari s pumpama.
Komunalni vodovod je najčršće i najbolje rješenje za dobijamje požarne
vode,ukoliko ima dovoljan pritisak i potrebnu količinu vode.
Količina vode prema broju sprinklera trebala bi biti 0,2 l/s po sprinkleru:
do 100 sprinklera…..20 l/s
do 200 sprinklera….40 l/s
> 200 sprinklera…..50 l/s

39
MOKRI SPRINKLER UREĐAJ - u prostorijama gdje nema opasnosti od smrzavanja,
pun je vode koja se nalazi pod pritiskom. Najviše je rasprostranjen, najjednostavniji je
djeluje odmah, a šteta od takvog djelovanja je relativno mala. Nedostatak je
neuglednost cijevne mreže na plafonu, zamrzavanje vode i pucanje cijevi uslijed toga.

40
SUHI SPRINKLER UREĐAJ - u prostorima gdje postoji opasnost od smrzavanja kao i
u jako zagrijanim prostorima, te je cjevovod ispunjen komprimiranim zrakom pod
tlakom cca 3,5 bar. Ima sve kao i mokri, samo je cijevna mreža od komandnog ventila
ispunjena zrakom. Pri pojavi požara otvaraju se sprinkleri, zrak izlazi kroz njih, a na
njihovo mjesto dolazi voda. Sprinkleri se u suhoj izvedbi uvijek postavljaju sa stojećim
mlaznicama okrenutim prema gore.

41
Automatski sustav gašenja plinom FM200

42