PRELJEVI

Podjela prema poloaju:

Na objektu
Na boku doline
Samostojee graevine

Podjela prema nainu upravljanja:

Fiksni (nema zapornice)

Sa pokretnim ureajem
- zapornicom

DIJELOVI:
Kruna preljeva

Kruna preljeva Brozotok

Slapite

Korito brzotok (za transport vode

od krune preljeva do slapita)
Slapite bunica (za umirenje vode)

1.) Preljev sa slapitem

Na izbor proraunskog protoka (PP) utjee:

Ugroenost nizvodnog podruja
Znaaj brane
Tip brane
Tip preljeva
Pouzdanost hidrolokih podataka
Retencijske mogunosti akumulacije

Najee se uzima 1000 (i provjerava 10 000)-godinja velika voda za proraun,

iako se ukoliko su ugroeni ivoti ljudi koji ive nizvodno moe uzeti i maksimalno
mogua velika voda (SAD).

1
 PRELJEVI NA OBJEKTU 1.) Preljev sa slapitem (umirujuim bazenom)

Brzotok

2.) Preljev sa nepotopljenim 3.) Preljev s potopljenim

odskokom (ski-jump) odskokom 4.) Preljev sa odskokom na
lunoj brani (ski-jump)

Betonske brane najee imaju preljev preko tijela brane, dok se kod
nasutih moe dio brane izvesti u betonu kao preljev.

Preljev

Vrste slobodnih preljeva:

S otrim bridom
Sa irokim pragom
Praktinog profila (prati konturu mlaza koji nastaje
kod preljevanja preko otrobridnog preljeva)
v2
Slobodni preljev: P1,33HP je malo HP=H0
2g
QP = CP L 2gH0
3/2

HP=H0

CP -koef.preljevanja H0 HP H0 H
P
ovisi o tipu preljeva
L duljina preljeva

Ako je protok vei od protoka na koji

Vakumski preljev
je dimenzionirana kontura preljeva,
mlaz se odljepljuje od konture
preljeva, javlja se podtlak
(dozvoljeno do -2mVS zbog
prema kojem
je preljev
kavitacije) to rezultira poveanjem
napravljen brzine i protoka preko preljeva (u
odnosu na otrobridni preljev).

2
 Oblik konture preljeva
praktinog profila Gornja
Donja Gornja
kontura kontura
Creagerov preljev kontura mlaza mlaza
mlaza
(Cp=0,49)
(nema vakuma jer preljevni profil
Donja
ulazi u tijelo brane): kontura

Odnos P/H0

Preljevanje preko preljeva praktinog profila

Preljevi sa zapornicama - istjecanje ispod zapornice

por
/ist
pre

nja

anj
jec

nic
isp
ef.
Ko

2
od
lje
va

=
za

Q 2g C L(H 3/2
H 3/2
)
CP

P
3
P 1 2
a

e
-

Odn
os
d/H1

3
 Preljevna polja
Preljevna polja omeuju se zidom, zid slui za usmjeravanje toka vode.
5. Nepreljevni Stup
Ozraivanje mlaza
dio brane

4. Razdjelni zid

1.Creagerov
preljev

Presjek A-A
Razdjelni zid

6. Izlazni dio

3. Prelaznica na
izlazni dio d= visina
razdjelnog
Popreni presjek zida

Dubina vode na preljevu moe se izraunati primjenom Bernoullijeve

jednadbe, takoer treba procijeniti da li e doi do ozraivanja/bubrenja
mlaza (to nastaje zbog snane turbulencije na povrini vode tj. kada
turbulentni granini sloj izbije na povrinu) te i to treba uzeti u obzir.
Visina zida odreena je nadvienjem iznad maksimalne razine vode na
brzotoku f= 0,5-0,7 m.

Most

Razdjelni
zid

4
 Za osiguravanje prometa preko krune brane preljev se esto dijeli
stupovima preko kojih se gradi most.

Na brzotocima moe doi do pojave kavitacijske erozije, kao i do abrazije.

Abrazija je erozija koja nastaje habanjem konture objekta (ili opreme)
nanosom.

SLAPITE

Slui za disipaciju (rasipanje ili unitenje) ili odbacivanje energije. Sva

energija koja se akumulirala du usporenog toka treba se potroiti na malom
prostoru nizvodno od brane.

Disipacija energije kod evakuacijskih organa:

Mali dio energije utroi se na trenje du brzotoka (E1)
Ako se preljevni mlaz odbaci u zrak, gdje se dijelomino raspri i odzrai, dio
energije se utroi na stiskanje mjehuria uvuenog zraka pri udaru mlaza o
vodenu povrinu nizvodnog toka (E2)
Najvei dio akumulirane energije troi se u vrtlozima (turbulenciji) koji nastaju
prilikom prelaska mlaza iz silovitog u mirno teenje (E3)

U slapitu se ne disipira sva 1. Gubitak na

preljevu i brzotoku
energija ve manji dio energije u
obliku vrtloga odlazi nizvodno pa
treba zatititi jo jedan dio korita
nizvodno (kamena obloga,
gabioni,...).

5
 SLAPITE umirujui bazen

Koristi se za padove do 50 m.
U njemu se javlja vrtloni valjak hidraulikog skoka.

Kod slapita (umirujueg bazena) treba odrediti:

irinu slapita B
Duljinu slapita LS
Kotu dna
Visinu bonih zidova d
Dimenzije i raspored dodatnih elemenata za umirenje (disipaciju) energije

hS
h1 h2
t
LS
Duljina slapita

Proraun:
1.) Izraunati h1.
2.) Izraunati h2: h2 =
h1
2
( 8Fr12 + 1 1 ) ; Fr1 =
v1
g h1
3.) Usporedba h2 s dubinom donje vode hDV.
Ukoliko je hDV/h21,05 ne treba bunica, u suprotnom se izvodi bunica
dubine t.
hS/h2 skok je POTOPLJEN
- koef.potopljenosti (1,05-1,10) postoji nizvodni prag
(1,20-1,25) ako nema nizvodnog
praga

hS
h1 h2
t
LS
Duljina slapita

6
 Slapite se moe i proiriti.

b B
b
> 0,33 h2 =
h1 b
2 B
( )
8Fr12 + 1 1 ; Fr1 =
v1
g h1
B

Duljina slapita
h2 18-20 h2

L pasivnog skoka

L duljina
L aktivnog skoka L guenja skoka

Duljina slapita bi trebala biti jednaka duljini hidraulikog skoka, meutim

ako se u slapitu izvedu razbijai energije (zubci, pragovi, blokovi,)
duljina slapita moe biti neto kraa.

Potrebna duljina slapita moe se skratiti na (2,5-4)h2.

Skraenje slapita mogue je ostvariti koritenjem:

Uzvodnih zubaca mlaz se razbija na vei broj manjih uskih mlazeva, stvara se
sila otpora koja doprinosi stabilizaciji mlaza i smanjenju druge spregnute dubine
Nizvodnog praga koji moe biti gladak ili nazubljen, podie mlaz na izlazu iz
slapita da bi se postiglo povratno strujanje koje onda ne uzrokuje potkopavanje
temelja)

Deponiranje
nanosa uslijed
povoljnog
obstrujavanja
praga

Napomena: h1=h2 (druga spregnuta dubina)

Sredinjih zubaca-blokova zadravaju skok u slapitu i omoguuju znatno krai

bazen nego kod ostalih tipova, takoer se smanjuje i druga spregnuta dubina u
odnosu na slapite bez disipatora energije.

7
 Razbijai energije povezani su s Freudovim brojem:
Fr<2,5 slapita nisu nuna
2,5<Fr<4,5 ovaj dio se izbjegava
4,5<Fr<9 potrebno je urediti slapite

Slapite treba obloiti betonom (kamenom u betonu), ne smiju se ostavljati

otvori izmeu ploa slapita, spojeve treba uzvoditi kao utor i pero, paljivo
armirati i betonirati, obavezno izvoditi dilatacijske spojnice i sl. sve u cilju
izbjegavanja pojave pukotina pri izvoenju i koritenju objekta.

Visina bonih zidova:

hZ= h2+f ; f=0,5-0,7 m

Kod definiranja oblika i dimenzija slapita treba uzeti u obzir slijedee uvjete:
irinu rijene doline
Topografiju terena i dispoziciju objekta
Oblik protone krivulje donje vode
Geoloki sastav temeljnog tla slapita (zbog erozije nizvodnog korita i
nosivosti temeljnog tla)

U slapitu se mogu pojaviti dinamika optereenja:

Dinamiki uzgon
Kavitacija
Vibracije
Vibracije i kavitacija se pojavljuju u slapitu kao rezultat fluktuacije brzina i
pritisaka u mlazu i vrtlonom valjku.

Za suprostavljanje dinamikom uzgonu, ali i preventiva protiv vibracija:

Ploe slapita se mogu sidriti

Provodi se drenaa ispod
ploe slapita

Kavitaciji su najvie izloeni bridovi blokova (najvie sredinjih blokova), ali i

ostali dio slapita. Ukoliko su brzine vee od 25 m/s treba izbjegavati
neravnine u slapitu.

U slapitima postoji i mogunost pojave abrazije ako se u njemu nalazi

vueni nanos koji je tamo dospio temeljnim ispustom.

8
Prelazna Jo nekoliko vrsta slapita
dionica

Slapite na brani Valii

9
Slapite temeljnog ispusta i bunarskog preljeva -Lokvarsko jezero

Vie povezanih slapita (u kaskadama)

akumulacija Bajer - Fuine

10
 Preljev praktinog profila (Lepenica), oteenja preljeva i brzotoka

Zatita korita nizvodno od slapita

Ekonomski je neisplativo umiriti svu energiju u slapitu pa dio neunitene
energije djeluje nizvodno od slapita, stoga se dno mora zatititi na duljini od
(2-5) h2 (na slici h1).

Zatita se izvodi koritenjem:

Gabiona i sl.
Kamenih obloga, rip-rap

11
 SKI JUMP-odbaeni skok
Jednostavan i jeftin, esto se koristi kao izlazni dio evakuacijskih organa, pogotovo
kod visokih brana, kod kojih velike brzine stvaraju velike probleme u slapitu
(kavitacija, vibracije,...).
Moe se koristiti ukoliko je brana temeljena na stijeni i ako se dokae da erozijska
jama koju mlaz iskopa u koritu rijeke nee potkopavati temelje okolnih objekata
(brane, brzotoka, tunela) i ugroziti njihovu stabilnost.
Potrebno je odrediti:
Visinski poloaj tjemena
odskoka Z0
Radijus odskoka R0=(3-8)h0
Kut odskoka
Duljinu odskoka L0
Kut udara u donju vodu

Teren prije Erodirana

erozije jama

Putanja mlaza se odreuje proraunom kosog hica za kruto tijelo

Ski-jumpom se mlaz nastoji odbaciti to dalje od objekta. Dio energije se

disipira u zraku gdje se javlja ozraivanje mlaza, drugi dio pri
komprimiranju mjehuria zraka u mlazu pri udaru o dno korita i trei dio
uslijed vrtloenja u koritu.

Neminovno je formiranje erozijske jame u koritu koja ima ulogu

umirujueg slapita.

12
 POTOPLJENI SKI SKOK
Mlaz vode se ne odbacuje u atmosferu, ve se kontrolirano potapa donjom vodom.
Moe se koristiti ako je brana temeljena na stijeni i ako je donja voda dovoljno
visoka (potrebna je vea dubina vode nego kod klasinog slapita).
Manjih je dimenzija i jednostavnije konstrukcije nego klasino slapite.
U odnosu na klasini ski-jump manja je erozija korita nizvodno.

Treba odrediti:
Radijus odskoka Rh1
Kut odskoka =45

Olakan uplji odskok

Donja voda

5. Linija
1. Odskok dna prije
erozije

PRELJEV LUNIH BRANA Tlocrt

Nema brzotoka.

PRELJEVI KOD NASUTIH BRANA Preljevi s brzotokom (kanalom)

A) eoni preljev:
Brzotok - ozraivanje mlaza,
zakoenje vodnog lica ako je Preljev

brzotok izveden u krivini. Sastoji se

od ploe dna i zidova brzotoka.
Nastoji se to manje mijenjati pad
nivelete i izvesti izravnanje
zemljanih masa (iskopa/nasipa). Izlazni
dio

13
 eoni preljev sa zapornicama na
nasutoj brani

Brzotok i slapite

B) Boni preljev:
1. Preljev

1. Preljev
Presjek A-A kroz sabirni kanal
3. Prelazna dionica
4. Kontrolni
4. Kontrolni presjek hkr presjek

3. Prelazna dionica

Presjek B-B

3. Prelazna dionica
6. Izlazni dio

Boni preljev sa sabirnim kanalom Tlocrt

Boni preljev sa tunelskim provodnikom

14
 Boni preljev sa sabirnim kanalom (Botoniga)

Odvod kroz tijelo brane Brzotok preljeva

Boni preljev sa sabirnim kanalom (Botoniga)

15
 C) Bunarski (ahtni) preljev:
Koristi se ako je izgraen obilazni tunel za evakuaciju vode za vrijeme gradnje
pa ga se moe preurediti za odvoenje vode bunarskog preljeva.

8.Prilazna
1. Preljevni ljevak dionica

7. Slapite
plombiranje

6. Obilazni tunel UZDUNI PRESJEK

8.Prilazna
dionica

1. Preljevni
ljevak

PRESJEK A-A PRESJEK B-B

7. Slapite

TLOCRT PRESJEK C-C

Proraun bunarskog preljeva

Potrebno je provesti proraun za tri presjeka:

1.) Preljev
2.) Istjecanje ispod deflektora
3.) Istjecanje iz tunela pod pritiskom

I Preljevanje
II Istjecanje ispod
deflektora
Preljevanje

III Istjecanje iz tunela

pod pritiskom

Na kraju tunela izvodi se slapite.

16
 Bunarski preljev na
Lokvarskom jezeru

Jedan bunarski preljev u

funkciji

17
 TEMELJNI ISPUST

Mora biti postavljen ispod minimalne radne razine.

Slui za pranjenje akumulacije:

radi pregleda i popravaka
kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda
za pranjenje nanosa koji se istaloio

Postavlja se:
Kroz tijelo brane (kod betonskih)
Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih)
Ispod brane (koristi se rijetko)

Temeljni ispust se sastoji od:

Ulazne graevine
Provodnika
Kontrolnog dijela za regulaciju zatvaranica sa zatvaraem
Izlaznog dijela
Slapita

Uz svaku branu izvodi se i zahvat vode koji se moe rjeavati u okviru

temeljnog ispusta ali i ne mora.

Ulazni dio

1
 Temeljni ispust kroz tijelo brane:
Radi se kod betonskih gravitacijskih, kontrafornih, olakanih i lunih
brana
Ulaz je na uzvodnom licu brane
Havarijski i remontni zatvara radi se na uzvodnom licu
Regulacijski zatvara izvodi se na nizvodnom kraju ili u zatvaranici u
tijelu brane
Moe se koristiti slapite preljeva, pod uvjetom da se ne koriste
istovremeno

Aeracija
preljeva
Slapite preljeva i
temeljnog ispusta

Ulazni
dio

2
 Temeljni ispust oko/ispod brane-kroz teren:
Radi se kod nasutih i ponekad kod betonskih
Radi se kao tunel sa zatvaranicom na ulazu, blizu sredine ili na kraju

Perua
(na Cetini)

PRORAUN:

Q = F 2gH
1
=
1 + LOK + LIN

Q protok
koef. gubitaka
F povrina poprenog presjeka tunela
LOK lokalni gubici (uslijed trenja)
LIN linijski gubici (na ulazu, reetci, u krivinama,)

3
 Ako se za vrijeme gradnje evakuacija vode provodi obilaznim tunelom tada se
on nakon zavretka brane tunel moe adaptirati u temeljni ispust, odvod
bunarskog preljeva, dovod na HE,.
Ako se obilazni tunel koristi kao temeljni ispust esto je prevelikih dimenzija u
odnosu na potrebne dimenzije temeljnog ispusta pa se adaptacija provodi u
obliku suenja na mjestima zavaraa.
Dimenzioniranje slapita se provodi kao kod preljeva (vidi prethodno
predavanje).

Kod vrlo visokih brana

moe se izvoditi i
srednji ispust.

4
 ZAPORNICE I ZATVARAI

Slue za regulaciju protoka:

Na preljevu zapornice/ustave

Kroz temeljni ispust zatvarai

Projektiranje, izrada, montaa i odravanje

zapornica i zatvaraa je posao inenjera
strojarstva.

Zapornice na preljevima

Podjela:
Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE:
- GREDNE
- PLOASTE (tablaste)
- SEGMENTNE
- VALJKASTE
- KUKASTE
Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU:
- SEKTORSKE
- ZAKLOPKE
- KRUNE
- KROVASTE

1
 Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE
GREDNE ZAPORNICE izvode se samo kao pomoni (remontni)
zatvarai

HE Lepenica

HE Varadin

2
 PLOASTE ZAPORNICE

Postavljaju se u utore
tako da :
Klize
Kotrljaju se

Vododrivost u utorima osigurava se gumenim brtvama.

Koriste se za otvore povrine do 50 m2.
~15m
Prosjena visina zapornice 45 m.
Mana: potrebna jo 2x tolika visina za smjetaj podignute
zapornice te za smjetaj ureaja za podizanje.
Rjee se koriste na preljevima, ee na temeljnim ispustima.
Na donjem bridu zapornice treba osigurati stabilan poloaj Dvodjelna ploasta
mlaza. zapornica
(vea visina na preljevu)

SEGMENTNE ZAPORNICE najee se koriste kao zapornice na

preljevima veih objekata.
2.Uzduni
nosai
Zatvaraju povrine do 560 m2
Raspon L=15-40 m 1.Uzvodna
povrina
Visina H=12-18 m
Izvedeno max. L= 56 m i H= 22,5 m

Na bokovima se nalaze limovi koji

omoguuju klizanje zapornice.

Brtvljenje se izvodi na bokovima i

Zaklopka
na dnu koritenjem gumenih traka.

Za finu regulaciju na segmentnoj

Segmentna
zapornici moe se izvesti zaklopka zapornica
koja omoguuje preputanje plutajuih
elemenata, leda, granja i sl.

Optereenje hidrostatikog pritiska prenosi se preko uzvodne povrine

te krakova na oslonce.

3
Brana na Dravi
(za HE akovec)

Brana na Dunavu
Freudenau
(Be)

4
 SEGMENTNE ZAPORNICE nastavak

Prednosti:
Zbog krunog oblika vanjske povrine
zapornice (prema vodi), krutost
zapornice je velika pa se teko
vitoperi, manje je podlona vibracijama i zahtijeva manje materijala od
ploastih zapornica
Nema utora u stupovima po liniji kontakta sa zapornicom ime se poboljava
strujna slika i izbjegava mogunost zatrpavanja utora nanosom ili ploveim
objektima
Tijelo segmentne zapornice predstavlja puno povoljniju strujnu konturu od
donjeg brida ploaste zapornice, pa je istjecanje pri manjim otvorima
stabilnije (nego kod ploastih)
Za podizanje zapornice potrebne su relativno male sile (u odnosu na
ploaste)
Nije potrebna visoka konstrukcija za podizanje zapornice
Mane:
Velika koncentracija naprezanja u okolini oslonca obino zahtijeva
prednaprezanje i sloenu skupu konstrukciju stupova
Konstrukcija same zapornice i leita je sloena
Kraci zapornice zahtijevaju znatno due stupove nego kod ploastih
zapornica

VALJKASTE ZAPORNICE

Sastoje se od upljeg cilindra koji se pomou zupanika kotrlja (podie i

sputa) po kosoj ravnini.

Visine do 10 m.
Duine do 50 m.

Na vrhu moe biti jo i zaklopka.

Prednosti:
Velika krutost i mogunost zatvaranja velikih irina otvora
Dobra evakuacija leda, plivajuih objekata i nanosa

Mane:
Cijena (zbog sloenosti)

5
 Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU
SEKTORSKE ZAPORNICE
Oslanjaju se cijelom duinom na krunu (prag) objekta, stoga su vrlo krute i imaju
mogunost zatvaranja velikih raspona (preko 50 m).
Uputaju se u utore/otvore
na samoj brani.

Poloaj oslonca:
Nizvodno
Uzvodno

Rad zapornice hidrostatiki pritisak (vidi skice).

Prednosti:
Precizna regulacija razine vode i protoka
Velika brzina manevriranja i velika krutost
Nisu potrebi visoki stupovi i prostor za smjetaj ureaja za podizanje
zapornice
Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih objekata
Mane:
Teko odravanje zbog nanosa (treba istiti otvor ispod zapornice)
Zimi potrebno zagrijavanje
Teki uvjeti remonta

ZAKLOPKE (KLAPNE)

Zglobno su povezane s krunom (pragom) na uzvodnoj strani.

Pokree ih servo ureaj.
esto se kombiniraju sa drugim zapornicama.
Malih su visina (do 5 m).
Zaklopka

Prednosti:
Brzina manevriranja Otvor
Precizna regulacija razine vode i protoka
Nisu potrebni stupovi
Dobri uvjeti za pronoenje leda i plivajuih objekata

Mane:
Osjetljivost na vibracije
Potrebna visina/dubina praga za ugradnju
Potrebno ienje otvora za servo ureaj

6
 Brana VALII

KRUNE ZAPORNICE koriste se na bunarskom preljevu, te uputaju

u krunu preljeva

KROVNE ZAPORNICE VREASTE BRANE

7
 Zatvarai na temeljnim ispustima,
dovodima,
Kontroliraju (otvaraju/zatvaraju) dovod pod pritiskom.
Koriste se jo i na dovodnim tunelima, cjevovodima HE, koji mogu biti
pod pritiskom i sa slobodnim vodnim licem iza zatvaraa.
Vrste 3 grupe:
PLOASTI i SEGMENTNI
LEPTIRASTI i KUGLASTI (princip otvoreno/zatvoreno)
IGLASTI i TELESKOPSKI (regulacija od - % protoka)

Namjena:
Za regulaciju protoka - Koriste se zatvarai koji omoguavaju
stabilan rad pri svim proticajima - segmentni i
iglasti

Za remont neregulacijski -imaju samo dva poloaja

Brzi havarijski zatvara podignut ili potpuno sputen
otvoren/zatvoren kuglasti, leptirasti, ploasti
O namjeni ovisi tip zatvaraa, poloaj du dovoda i nain osiguranja
vodnopropusnosti/brtvljenje.

Zajednike osobine i problemi koji se javljaju:

Veliki hidrostatiki pritisak uvjetuje veliku debljinu (i masu) zatvaraa, kao i velike
sile za podizanje i sputanje zatvaraa
Teko se postie vododrivost zbog visokog pritiska i potrebe brtvljenja gornjeg
brida zatvaraa
Velike brzine ispod zatvaraa, koje su rezultat visokog pritiska poveavaju
opasnost od kavitacijske erozije
Vibracije mogu nastati zbog periodinog odljepljivanja mlaza nekontroliranog
procurivanja ili nizvodne prepreke (utori, nizvodni zatvara,)
Tee su pristupani za ugradnju, rukovanje i odravanje
Potrebno je osigurati vezu s atmosferskim pritiskom nizvodno od zatvaraa
(aeracijska cijev) da nebi dolo do podtlaka

Areacijski otvor
Nizvodna brzina zraka ~50m/s
brtva

Dovod zraka Uzvodna

(aeracijska cijev) brtva

Atmosferski pritisak

Nizvodno brtvljenje Uzvodno brtvljenje

8
 Pravokutna
Aeracijska cijev dionica
Glavni Pomoni
zatvara zatvara

Dubinska zatvaranica
Pristup zatvaraima
Pristup je otean (osim kod zatvaraa na
Presjek 0-0 Presjek 1-1
nizvodnom kraju dovoda) jer se nalaze u
tijelu brane ili u ahtu duboko ispod povrine Prelaznice kod dovoda pod pritiskom
terena.
Prilaz:
Betonske brane ahtovi i galerije
Nasute ahtovi ili kule sa pristupnim
mostovima Ulazni
dio
Mehanizam za pokretanje zatvaraa moe
biti:
Neposredno iznad zatvaraa dubinske Utori za Injekcijska
zatvaranice gredne zavjesa
zatvarae
Iznad razine u akumulaciji povrinske
t i

Ozrano okno (aeracijska cijev)

Dovod zraka treba se osigurati iza svakog glavnog i pomonog zatvaraa

(osim zatvaraa na kraju cjevovoda).
Brzina zraka ~ 45-50 m/s.
QA
Aeracijska cijev = 0,04(Fr 1)0,85
Q
v
Fr = C
ghC

Protok zraka raste s pojaanjem turbulencije mlaza, koji uvlai mjehure

zraka u vodeni tok, a turbulencija raste sa silovitou toka koja se kod
teenja sa slobodnim vodenim licem kvantificira Fr-brojem.
Promjer aeracijske cijevi se odreuje iz uvjeta da podtlak (h) nesmije biti
vie od 2 mVS to je obino zadovoljeno za brzine zraka vA 45-50 m/s.

9
 PLOASTI I SEGMENTNI ZATVARAI
Koriste se na dovodima velikog poprenog presjeka sa pritiscima do
100-njak mVS.

PLOASTI (u odnosu na segmentni)

Koriste se kao havarijski, remontni i regulacijski.
Prednosti:
Manji gabariti otvora u koji se smjeta zatvara i pogonski mehanizam
Jednostavnija i jeftinija konstrukcija
Manja naprezanja u osloncu

SEGMENTNI (u odnosu na ploasti)

Koriste se kao regulacijski.
Postavljaju se najee na nizvodnom
kraju dovoda gdje prostor za smjetanje
zatvaraa i pogonskog mehanizma nije ograniavajui faktor.
Prednosti:
Manja pogonska snaga za podizanje zatvaraa
Bolji uvjeti istjecanja zbog oblika konture zatvaraa
Lake i pouzdanije brtvljenje
Manja mogunost kavitacije i vibracije, jer nema prepreka / utora
Vea krutost konstrukcije i bolja otpornost na vibracije

Brana Sabljaci (Zagorska

Mrenica, Ogulin)
Ulazni ureaj za HE s
ploastim zatvaraem

Brana Valii
(Rjeina, Rijeka)
Temeljni ispust
sa segmentnim
zatvaraem

10
 Temeljni ispust sa ploastim
zatvaraem na brani Botonega

Ploasti zatvarai na ulazu u

malu HE
(u sklopu HE Varadin)

Brana Valii (Rjeina, Rijeka)

Temeljni ispust sa
segmentnim zatvaraem

11
 LEPTIRASTI ZATVARA
Optereenje na objekt prenosi se preko kuita.
Najee se koristi kao havarijski na dovodima pod pritiskom.
Zatvara
Ne koristi se za regulaciju protoka. bypass-a
Koristi se na padovima do 300m. Bypass

Bypass je potreban za se cijev nizvodno Potpuno otvoren

od zatvaraa postupno napuni vodom, jer
naglo podizanje zatvaraa moe
uzrokovati snaan hidrauliki udar.
Bypassom se izjednaavaju pritisci ispred
i iza glavnog zatvaraa pa treba manja Djelomino otvoren
sila za njegovo pokretanje.

Prednosti leptirastog zatvaraa:

Dobro brtvi
Jednostavne je kontrukcije
Pouzdan je u koritenju
Relativno lagan i malih gabarita
Najvei nedostatak leptirastog zatvaraa:
V liki l k l i bit k 0 10 0 25 k d t t

KUGLASTI ZATVARA

Sastoji se od:
Sfernog kuita
Kugle s cilindrinim otvorom koji odgovara promjeru cijevi
Moe se koristiti i pri vrlo velikim pritiscima (1700 mVS).
Ima dva radna poloaja:
potpuno otvoren
potpuno zatvoren
Koristi se kao havarijski zatvara najee kod dovoda za HE.
Odlino brtvi i ima vrlo male hidraulike gubitke, ali je velikih dimenzija,
velike teine i visoke cijene, te je za njegovo pokretanje potrebna velika
sila.

12
 KONUSNI regulacijski ZATVARA Howel Bunger ili
teleskopski zatvara

Sastoji se od:
Nepokretnog cilindrinog kuita
Hidrauliki oblikovanih rebara
Nepokretnog konusa
Pokretnog obodnog cilindra
(ijim se pomicanjem mijenja
protona povrina na izlazu i time
regulira protok)
Prednosti: Dovod zraka

Laka i ekonomina konstrukcija

Radni dio je u suhom (mehanizam za pokretanje zatvaraa)
Izlazni konus raspruje mlaz i pri tome se disipira energija
Moe se isputati nanos bez da se zatvara zaepi
Mane:
Prskanje vode (moe se izvesti skretanje mlaza u kuitu)
Vibracije zbog pomicanja toke odljepljivanja mlaza
Kontrakcija mlaza iznosi 0,75-0,78.

IGLASTI regulacijski ZATVARA Johnsonov zatvara

Koristi se kod lunih brana, 3a. Pokretni dio (igla) u

potpuno otvorenom
kada se mlaz eli tono poloaju

usmjeriti bez prskanja.

Sloene je konstrukcije i vrlo Nepokretni dio

skup, osjetljiv na nanos i

kavitaciju na iglama. 3a. Pokretni dio (igla) u
Kontrakcija mlaza iznosi 0,60. potpuno zatvorenom
poloaju

KRUNO CILINDRINI
ZATVARA

Koristi se na dubinskim zahvatima

u vidu kule ili ahta.

13