STRATEGIJA RAZVOJA GRADA PAZINA

DO 2020. GODINE

GRAD PAZIN, 2015.

 SADRAJ

OSNOVNA ANALIZA ..........................................................................................................................3

1. GEOPROMETNI POLOAJ I ZEMLJOPISNA, PRIRODNA I KULTURNA OBILJEJA.....3

Veliina i osnovne znaajke prostora................................................................................................................ 3

Prirodna obiljeja ............................................................................................................................................. 4

Kulturna i prirodna batina .............................................................................................................................. 6

Kulturna batina.................................................................................................................................................. 6
Prirodna batina ................................................................................................................................................. 9

2. STANOVNITVO ......................................................................................................................... 12

3. GRADSKA INFRASTRUKTURA............................................................................................... 16

Infrastruktura elektronikih komunikacija ..................................................................................................... 17

Energetski sustav ........................................................................................................................................... 18

Opskrba elektrinom energijom ....................................................................................................................... 18
Poveanje energetske uinkovitosti ................................................................................................................. 19
Javna rasvjeta ................................................................................................................................................... 20
Plinoopskrba ..................................................................................................................................................... 20

Opskrba pitkom vodom i odvodnja otpadnih voda ........................................................................................ 20

Opskrba pitkom vodom .................................................................................................................................... 20
Odvodnja otpadnih I oborinskih voda .............................................................................................................. 22

Gospodarenje otpadom ................................................................................................................................. 23

Groblja ........................................................................................................................................................... 25

Sigurnost, zatita i spaavanje........................................................................................................................ 25

BRIGA O NAPUTENIM IVOTINJAMA............................................................................................................ 26

5. STANOVANJE ............................................................................................................................... 27
Poticana stanogradnja ...................................................................................................................................... 29
Djeja igralita................................................................................................................................................... 30

4. PROMET........................................................................................................................................ 31
Cestovni promet ............................................................................................................................................... 31

Promet u mirovanju...................................................................................................................................... 32
eljezniki promet ............................................................................................................................................ 33
Lokalni/meugradski prijevoz........................................................................................................................... 33

1
 Ostalo................................................................................................................................................................ 33

4. OKOLI, SUSTAV ZATITE OKOLIA I ZATITE PRIRODE ........................................... 34

Vode.................................................................................................................................................................. 34
Tlo ..................................................................................................................................................................... 35
Zrak ................................................................................................................................................................... 35
Buka .................................................................................................................................................................. 36
Svjetlosno zagaenje ........................................................................................................................................ 36

5. GOSPODARSTVO ........................................................................................................................ 36

Financijski pokazatelji gospodarstva Grada Pazina......................................................................................... 36

Financijski pokazatelji gospodarstva prema veliini poduzetnika .................................................................... 38
Gospodarstvo Grada Pazina - prema djelatnostima ......................................................................................... 41
Obrtnitvo......................................................................................................................................................... 43
Vanjskotrgovinska razmjena............................................................................................................................. 43
Nezaposlenost .................................................................................................................................................. 45
Zaposlenost....................................................................................................................................................... 49
Neto plae......................................................................................................................................................... 50
Turizam ............................................................................................................................................................. 50

Poljoprivreda ................................................................................................................................................. 57

Poduzetnike zone ......................................................................................................................................... 60

Aktivnosti Grada Pazina u svrhu unaprjeenja gospodarstva......................................................................... 62

6. DRUTVENE DJELATNOSTI ...................................................................................... 63

ODGOJ I OBRAZOVANJE ................................................................................................................... 63

ZDRAVSTVO ............................................................................................................................................ 69

SOCIJALNA SKRB .................................................................................................................................. 72

KULTURA .................................................................................................................................................. 76

SPORT ......................................................................................................................................................... 77

7. CIVILNO DRUTVO .......................................................................................................... 78

8. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM................................ 81

10. MEUREGIONALNA I MEUNARODNA SURADNJA ............................................ 84

2
 OSNOVNA ANALIZA

1. GEOPROMETNI POLOAJ I ZEMLJOPISNA, PRIRODNA I

KULTURNA OBILJEJA

VELIINA I OSNOVNE ZNAAJKE PROSTORA

Grad Pazin je jedinica lokalne samouprave formirana poetkom 1993. godine izdvajanjem iz
tadanje Opine Pazin koja je podijeljena na ukupno osam jedinica lokalne samouprave (JLS). Ukupna
povrina Grada Pazina prema Prostornom planu ureenja Grada Pazina (Slubene novine Grada
Pazina broj 19/0., 25/02., 26/09., 2/10 proieni tekst i 21/14.) (dalje u tekstu: PPUGP) iznosi 136,5
km. Grad Pazin zauzima 5% povrine Istarske upanije to ga povrinom ini treom najveom JLS u
regiji, odmah iza Grada Buzeta i Opine Lanie. Pazin, kao sjedite Istarske upanije, nalazi se u
mikroregiji Sredinje Istre Sjevernohrvatskoga primorja te granii s ukupno osam gradova, odnosno
opina: Gradom Buzetom na sjeveru, Opinom Motovun na sjeverozapadu, Opinom Karojba i
Opinom Tinjan na zapadu, Opinom Sveti Petar u umi na jugozapadu, Opinom minj na jugu,
Opinom Graie na jugoistoku i Opinom Cerovlje na sjeveroistoku.
Pazin, obuhvaa ukupno 18 statistikih naselja (Beram, Bertoi, Brajkovii, Butoniga,
Grdoselo, Heki, Jeenj, Kaerga, Krikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin (Lovrin), Trvi, Vela Traba,
Zabreani, Zamask, Zamask Dol i Zareje) te preko 170 zaselaka.

Karta 1. Poloaj Grada Pazina u odnosu na Karta 2. Udaljenost od zranih i morskih

druge opine luka

Izvor: Geoportal, google maps

Pribline udaljenosti do odabranih gradova:
Cestovna Zrana
udaljenost (km) udaljenost (km)
Pula 53 42
Pore 32 27

3
 Cestovna Zrana
udaljenost (km) udaljenost (km)
Labin 33 22
Rijeka 57 41
Zagreb 216 171
Omialj (Zrana luka Rijeka) 81 49
Kopar 74 38
Brestova (trajektno pristanite) 38 25
Ljubljana 157 101
Trst 94 47
Milano 512 372
Be 539 379
Budimpeta 556 465
Mnchen 557 369
Beograd 604 516
Sarajevo 585 387
Sofija 995 803
Izvor: www.udaljenosti.com

Povoljan centralni poloaj na Istarskom poluotoku u blizini veih gradova i morske obale,
popraen infrastrukturnom izgraenou, osigurava Gradu Pazinu povoljne mogunosti razvoja niza
djelatnosti.

PRIRODNA OBILJEJA

Grad Pazin smjeten je u sreditu istarskog poluotoka, na zaravni koju okruuju okolna brda
formirajui kotlinu. Nepravilnog je poligonalnog oblika s najniom tokom od 24 metara nadmorske
visine i najviom od 480 metara nad morem. Grad Pazin terirorijem ne dopire do mora, ali je
udaljenost grada do mora po zranoj liniji oko 25 km.
Na podruju Grada Pazina istiu se tri krajobrazne cjeline: izvorni prirodni prostor sa umskim
krajolikom koji se nalazi preteito na sjevernom dijelu Grada, kultivirani krajolici, koji obuhvaaju
kultivirane umske i poljoprivredne krajolike, te izgraeni dijelovi prostora u kojima je mjestimino
mogue pronai elemente tradicijskih ruralnih cjelina. U okvirima navedenih krajobraznih cjelina
naglaena je vrijednost krajolika doline Pazinice s Pazinskom jamom (spomenik prirode), prirodnog
krajolika isuenog korita rijeke Drage te kultivirani krajolik breuljaka na ijim se vrhovima istiu
tradicijska istarska naselja. Meu raznolikim prirodnim krajolicima istie se takoer brdoviti predio
sjevernog dijela Grada Pazina proet nizom potoka.
ivopisni prirodni krajolik proima u cijelosti podruje Grada Pazina. Protee se od krake
zaravni na junom dijelu do brdovitog podruja u sjevernom dijelu Grada koje bitno doprinosi
prirodnoj raznolikosti i krajobraznoj slikovitosti prostora. Analizirajui reljefna i geoloka obiljeja
Grada Pazina mogue je uoiti postojanje dvaju reljefnih podruja. Spomenuti ravnjak u junom dijelu
podruja Grada Pazina ini tzv. Crvenu Istru koju karakterizira niska i valovita zaravan s niskim
reljefnim oblicima te crvenim, poroznim tlima, dok ostatak Grada pripada tzv. Sivoj Istri obiljeenoj
izrazitim strminama, odnosno breuljcima koji su u sjevernim dijelovima esto proeti vodotocima.
Najvei vodotok je Pazinica (Fojba, Pazinski potok) koji ponire u Pazinsku jamu. Na podruju Grada
Pazina nalaze se u cijelosti ili djelomino ukupno etiri sliva (Sliv Mirne; podsliv Butonige, Sliv
Pazinskog potoka, Sliv bujice ipri i Sliv ponornice Brestovac) prema kojima otjee preko 40 kanala i
potoka u kojima se voda zadrava uglavnom tijekom kiovitijih dijelova godine. Poplave izazvane
nedovoljnim kapacitetom poniranja javljaju se u prostoru Pazinskog potoka neposredno uz Pazunski
ponor koji je zakonom zatien kao znaajni krajobraz. Zatieno podruje obuhvaa kanjon i ponor

4
Pazinice, duine oko 500 metara i dubine oko 100 metara, te Pazinsku jamu. Pazinska jama je
najslikovitiji primjer djelovanja prirodnih sila na krki teren Istre.
Brdoviti sjeverni dio Grada proet potocima predstavlja temeljni resurs razvoja seoskog i
izletnikog turizma koji su u kombinaciji s poljoprivredom kljuni elementi aktivnog oivljavanja
ruralnih podruja. S obzirom na bogatstvo ouvanog krajolika u brdovitim podrujima udaljenim od
kljunih prometnica i znaajnijih naselja uz koje je tipian ruralni krajolik naruen neodgovarajuom
izgradnjom, valorizaciji ovog podruja potrebno je pristupiti krajnje oprezno pridravajui se visokih
standarda ouvanja okolia te planske izgradnje u prostoru.

Karta 3. Vodotoci i jezera na podruju Grada

Izvor: Geoportal

Podruje Grada Pazina obiljeeno je skoro pa kontinentalnom klimom. Kao i cijeli istarski
poluotok prevladava makroklimatski tip "Cfsax". Obiljeje toga tipa je umjereno topla kina klima s
vruim ljetom u kojemu je srednja mjesena temperatura 220C. Padaline su ravnomjerno zastupljene
tijekom cijele godine, a najsuniji dio godine izraen je ljeti. Zime su hladnije u odnosu na druge
istarske gradove, a koliina padalina prati reljefnu strukturu te raste od smjera zapada prema Uki. Od
vjetrova na podruju Grada prevladavaju bura, sjevernjak (tramontana) te istonjak (levant).
Klimatske karakteristike podruja te reljefne i geoloke osobitosti bitne su odrednice flore i
faune Grada Pazina. U krajoliku na flinoj podlozi izmjenjuju se vinogradi, vonjaci sa umama i
livadama.
Prema podacima PPUGP umske povrine zauzimaju znaajan dio podruja Grada Pazina s
ukupno 6445,9 ha umskih povrina, od ega (prema podacima Hrvatskih uma) dravne ume
zauzimaju 16,1%. Prema vrstama najzastupljenije su zajednice uma hrasta medunca, lunjaka i
graba. ume crnog bora, nastale kao rezultat poumljavanja ogoljelih povrina, takoer zauzimaju
velike povrine te se iste danas ire na tetu autohtone umske vegetacije. Gospodarski uinci
gospodarenja umama nisu osobiti, ali umske povrine neophodno je sagledavati u irem kontekstu
budui da predstavljaju stabilno ekoloko uporite u prostoru te znaajno doprinose estetici i
prepoznatljivosti krajolika. umskoj vegetaciji svojstven je i odgovarajui ivotinjski svijet to prua
mogunosti organizacije lovnog turizma.

5
Tablica: Udio povrina uma po namjeni
POVRINA
NAMJENA UDIO
(ha)
gospodarske privatne ume 5405,4239 83,9%
gospodarske dravne ume 1040,4841 16,1%
UKUPNO 6445,908 100,0%
Izvor: Prostorni plan ureenja Grada Pazina

Na podruju Grada Pazina ve nekoliko desetljea djelatnost poljoprivrede stagnira ili opada.
Glavni uzrok je naputanje obradivih povrina zbog preseljenja mladih ljudi u vee gradove i mjesta,
te zbog smanjenog zanimanja za poljoprivrednu proizvodnju. Veina zaposlenog stanovnitva u
industriji i drugim djelatnostima bavi se i poljoprivredom kao dopunskom djelatnou. Osnovno
obiljeje poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost i rascjepkanost posjeda. Na podruju Grada
Pazina relativno je najvie zastupljena vinogradarska, voarska, ratarska i povrarska proizvodnja.
Prema Popisu poljoprivrede, na dan 1. lipnja 2003. godine, povrina koritenog
poljoprivrednog i ostalog zemljita, po kategorijama, prikazana je u sljedeoj tablici:
Tablica: Koritenje poljoprivrednog i ostalog zemljita (ha)
ORANICE, OD
OD TOGA
UKUPNO VRTOVI I LIVADE PANJACI VONJACI VINOGRADI OSTALO TOGA
NEOBRAENO
POVRTNJACI UME
1.641,97 809,26 501,61 167,76 45,28 117,73 3.821,17 745,68 1.962,28
Izvor podataka: DZS, Popis poljoprivrede 2003.
Navedeni podaci pokazuju da udio od 12% ukupne povrine zauzimaju obradive
poljoprivredne povrine. Prema PPUGP poljoprivredne povrine zauzimaju vie od 50% povrine iz
ega proizlazi da je vei dio neobraen. Budui da razvoj poljoprivrede osigurava ostvarenje dohotka
stanovnitva koje se bavi poljoprivredom, ouvanje ruralnih dijelova Grada Pazina, smanjenje
pritisaka na Pazin kao jedino urbano naselje te smanjenje depopulacije, potrebno je uloiti napore u
njen razvoj.
Dok se od prirodnih resursa na podruju Grada Pazina posebice istiu poljoprivredna zemljita
i umske povrine te krajolici, od sirovinskih izvora istie se prirodni kamen koji se ve due vrijeme
gospodarski eksploatira. To je ujedno i jedina mineralna sirovina koja se vadi i gospodarski koristi na
podruju Grada Pazina. Najvei aktivni kamenolom je kamenolom Podberam (asfaltna baza) povrine
24,65 ha. Petnaest je neaktivnih (zatvorenih) kamenoloma i to u naseljima: Lindar (3), Pazin (2), Vela
Traba (1), Brajkovii (2), Trvi (4) i Kaerga (3). Kamenolomi, uz eksploatirane boksitne jame, bitno
naruavaju krajobraz prostora te predstavljaju prijetnju sigurnosti zbog ega ih je potrebno na
odgovarajui nain sanirati i zatititi.

KULTURNA I PRIRODNA BATINA

KULTURNA BATINA

Povijest Pazina neodvojiva je od povijesti Istre, dapae, pojedina pazinska zbivanja presudno
su oblikovala cjelokupnu istarsku povijest. Ne moe se pouzdano rei kada je nastalo prvo stalno
naselje na mjestu dananjeg grada, jer o tome nema vjerodostojnih materijalnih dokaza. Najraniji
pisani tragovi vezani uz sam Pazin su dokumenti iz 983. godine kojima car Oton II. potvruje
darovanje utvrde podignute uz rub pazinske Jame Castrum Pisinum porekim biskupima, a oko koje
e se postupno formirati naselje.

6
 Kao najvanija utvrda u sredinjem dijelu Istre, Pazinski katel je u nekoliko navrata bio
poprite opsade i estokih sukoba Mleana, Habsburgovaca, a potom i Francuza. Ukidanjem francuske
uprave, Austrija je zagospodarila cijelom Istrom koja je 1825. godine postala jedinstvena
administrativna jedinica, tzv. Istarski okrug, sa sjeditem u Pazinu. Zahvaljujui povijesnim
zbivanjima, danas Grad Pazin posjeduje jedan od najvrijednijih primjeraka fortifikacijske batine
Pazinski katel, a ona su uvelike utjecala i na daljnji razvoj Grada (sjedite upanije).
Postupno se Pazin oblikovao u gradi s definiranim urbanim atributima i s odgovarajuom
komunalnom infrastrukturom, posebice nakon izgradnje eljeznike pruge 1876. godine. Osim to je
postao politiko i drutveno sredite, na razvoj grada utjecao je i procvat trgovine poljoprivrednim
proizvodima, posebice vinom, a dijelom i njegov znaaj kulturnog i prosvjetnog sredita.
U Pazinu su u to vrijeme, uglavnom sjedita imala veina drutava koja su poslovala na
podruju cijele Istre: Narodna prosvjeta, Hrvatska kola, Istarsko pelarsko drutvo s razgranatom i
velikom mreom lanova u odnosu na broj stanovnika i u odnosu na druge istarske gradove.
U gradu i okolici zbivali su se mnogi vani dogaaji, neki od njih i presudni u novijoj
povijesti, od zbivanja vezanih uz hrvatski narodni preporod druge polovice 19. stoljea i otvaranja
prve gimnazije s nastavom na hrvatskom jeziku, do donoenja Odluka o sjedinjenju Istre s matinom
domovinom Hrvatskom, u Pazinu 1943. godine. Nakon njemake opsade, Pazin je 1945. godine
konano osloboen i tek se tada, punih 1400 godina od prvih dolazaka Slavena u ove krajeve veinsko
hrvatsko stanovnitvo sredinje Istre po prvi puta u povijesti nalo u istoj dravi sa drugim Hrvatima.
Gotovo stoljee i pol kasnije, 1993.godine, Pazin je opet postao administrativno sjedite Istre,
odnosno novoosnovane Istarske upanije.
U Registru kulturnih dobara RH na podruju Grada Pazina evidentirana su sljedea kulturna
dobra:

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-2889 Pazin Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Dravnog Pokretno kulturno dobro - zbirka
arhiva u Pazinu
Z-359 Pazin Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro -
pojedinano
Z-5189 Pazin Etnografski muzej Istre - muzejska graa Pokretno kulturno dobro - muzejska
graa
Z-2437 Pazin Katel Nepokretno kulturno dobro -
pojedinano
Z-5305 Pazin Kompleks franjevakog samostana s crkvom Nepokretno kulturno dobro -
Pohoenja Blaene Djevice Marije pojedinano
Z-5418 Pazin Kulturno-povijesna cjelina grada Pazina Nepokretno kulturno dobro - kulturno
povijesna cjelina
Z-4297 Pazin Muzej grada Pazina - muzejska graa Pokretno kulturno dobro - muzejska
graa
Z-3980 Pazin Orgulje u crkvi sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - pojedinano
RRI-53 Pazin Sakralni inventar crkve sv. Nikole Pokretno kulturno dobro - zbirka
RRI-51 Pazin Sakralni inventar Franjevake crkve Blaene Djevice Pokretno kulturno dobro - zbirka
Marije

(Izvor: http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212), podaci od 11.03.2015.

7
 Freske iz Crkve Sv.Nikole u Pazinu, Izvor: www.revitas.hr
Za potrebe izrade PPUGP izraena je Konzervatorska podloga, kojom je postojei popis
zatienih nepokretnih kulturnih dobara na podruju Grada dopunjen oznakama (R, RRI, Z, N
zatiena kulturna dobra, PR kulturna dobra predloena za zatitu, ZPP zatita kulturnih dobara
mjerama prostornog plana) te prijedlogom kategorizacije (1 - Nacionalni znaaj, 2 - Regionalni znaaj,
3 - Lokalni znaaj). Prema navedenim oznakama moe se utvrditi sljedei popis zatienih
nepokretnih kulturnih dobara:
1. Povijesna naselja i dijelovi naselja - zatieno 4 naselja, 24 je zatieno mjerama
Prostornog plana ureenja Grada Pazina, 6 predloeno za zatitu. Od ukupnog broja, 3 naselja
su predloena za kategorizaciju od nacionalnog i regionalnog znaaja.
2. Povijesne graevine i sklopovi zatieno 8, 29 zatieno mjerama Prostornog plana
ureenja Grada Pazina, 18 predloeno za zatitu, 5 predloeno za kategorizaciju od
nacionalnog znaaja.
3.Tehnike i graevine niskogradnje s ureajima 2 zatieno mjerama Prostornog plana
ureenja Grada Pazina, predloeno za zatitu 1, svi predloeni za kategoriju od regionalnog
znaaja.
4. Memorijalna podruja i obiljeja 4 zatieno, 5 predloeno za zatitu, predloeni za
kategorizaciju od lokalnog znaaja.
5. Arheoloki lokaliteti i zone 7 predloeno za zatitu, 9 zatieno mjerama Prostornog plana
ureenja Grada Pazina, ukupno 11 predloeno za kategorizaciju od regionalnog znaaja.
6. Krajolik ili njegov dio 8 zatieno mjerama Prostornog plana ureenja Grada Pazina,
predloeni su za kategoriju od regionalnog znaaja.
Navedeni podaci ukazuju na razmjerno visoki udio zatienih podruja, najvie mjerama
prostornog plana, a ukupno sedam kulturnih dobara predloeno je za kategorizaciju od nacionalnog
znaaja.
Zatiena su sljedea povijesna naselja: Povijesna cjelina Pazin, Povijesna cjelina Beram,
Povijesna cjelina Lindar, Povijesna cjelina Trvi.

8
 Zatiene povijesne/sakralne graevine su: Franjevaki samostan i crkva u Pazinu, Crkva Sv.
Marije na kriljinah u Bermu, Crkva sv. Kria u Butonigi, Crkva sv. Katarine u Lindaru, upna crkva
sv. Nikole u Pazinu, Stupa na Pazinskom potoku, Zareje i Katel u Pazinu.
U ugroena kulturna dobra spada najstariji dio starogradske jezgre u neposrednoj blizini
Katela.
Zatiena podruja definiraju kulturni identitet Grada i vaan su dio turistike ponude,
meutim u loem su stanju i nisu dovoljno valorizirana u turistikom smislu. Ponuda nije bazirana na
cjelovitoj interpretaciji kulturne batine koja bi stanovnitvu, turistikim djelatnicima i turistima
omoguila da bolje razumiju vrijednost kulturne batine i potrebu za njenim zatiivanjem kroz
koritenje. Starogradska jezgra je veinom u privatnom vlasnitvu, a prostori u javnom vlasnitvu
dodijeljeni su na koritenje udrugama ili su prazni, pa su investicije u njihovu obnovu i odravanje
minimalne.
Prema Izvjetaju o obnovi kulturnih dobara Grada Pazina u 2013.godini, nastavljeni su
konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnom osliku u svetitu upne crkve sv. Nikole u Pazinu,
iako je jo potrebno obnoviti stepenite i krov zvonika crkve, restauriran je instrumentarij orgulja
Carlo Vegezzi Bossi (1901) iz pazinske upne crkve, izvedeni su radovi sanacije krovita na crkvi Sv.
Petra i Pavla u Trviu, zatim radovi na graevinskoj i konstruktivnoj sanaciji potkrovlja i krovita u
Katelu u Pazinu te zapoela izrada projektne dokumentacije za sanaciju ostataka kue Rapicio.
Zapoeto je arheoloko sondiranje u Bermu, uz ouvane ostatke zidina prapovijesne gradine, na mjestu
prvih arheolokih istraivanja iz 1883. godine.
Radovi su financirani iz Gradskog prorauna, prorauna Istarske upanije i Ministarstva
kulture Republike Hrvatske te sredstvima Regije Veneto.
Nematerijalna kulturna dobra su razni oblici i pojave duhovnog stvaralatva to se prenose
predajom ili na drugi nain, a osobito:
jezik, dijalekt, govori i toponimi, te usmena knjievnost svih vrsta,
folklorno stvaralatvo u podruju glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, obiaja, kao i
druge tradicionalne puke vrednote,
tradicijska umijea i obrti.1
Etnografski muzej Istre (EMI) osnovan je 1962.godine i smjeten je u Pazinskom katelu, u
njemu se uva, prouava i izlae etnografska graa vana za materijalnu i duhovnu kulturu na
istarskom prostoru s fundusom od 7500 predmeta: tekstila, poljoprivrednog alata predmeta iz
svakodnevnog ivota (lonarski, stolarski i kovaki proizvodi te tradicionalne rukotvorine). U muzeju
ureene su prostorije: stolarska radionica, kovaka radionica, tradicijska kuhinja s ognjitem,
inventarom i posuem, a sve to je dio stalnog postava. Redovno se organiziraju povremene izlobe,
predavanja, radionice za djecu i odrasle i druge djelatnosti. EMI se ukljuuje u mnoge kulturne
projekte, koji se provodi na podruju Grada Pazina, cijele Istre i ire, ima razvijenu muzejsko-
pedagoku djelatnost i posjeduje preparatorsko-restauratorsku radionicu. (Izvor: http://www.emi.hr/)
Vie podataka o ivoj nematerijalnoj kulturnoj batini na podruju Grada Pazina nalazi se u
poglavlju 6. Drutvene djelatnosti, Kultura i 7. Civilno drutvo ove Studije.

PRIRODNA BATINA

Zatieni dijelovi prirode predstavljaju vaan razvojni resurs i upotpunjavaju kulturnu i

turistiku ponudu grada, ali i predstavljaju ogranienja koja treba potivati pri planiranju cjelokupnog
razvoja.

1
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (N.N. broj 69/99. i 157/03.), lanak 9.

9
 Na podruju Grada Pazina na temelju Zakona o zatiti prirode (N.N. 80/13.) zatiene su
sljedee prirodne vrijednosti:

U kategoriji posebnog rezervata umske vegetacije:

Motovunska uma

Motovunska uma, izvor: www.revitas.org

U kategoriji spomenika parkovne arhitekture:
stablo empresa u Kaergi
U kategoriji znaajnog krajobraza:
obronci Limskog zaljeva
Pazinska jama (ponor)

Na podruju Grada Pazina odredbama Plana tite se sljedee prirodne vrijednosti:

U kategoriji posebnog rezervata:
umske vegetacije
o sastojine bukovih uma na flinom dijelu (Zamaski Dol, Pazinski Novaki, podruje
izmeu Rogovii i Bertoi)
o uma pitomog kestena kod Starog Pazina
floristiki rezervat
o znaajnije povrine prirodnih travnjaka u podruju Rapavel-kropeti-Karojba

U kategoriji znaajnog krajobraza:

okoli povijesnih cjelina
o Beram
o Lindar
o Trvi
ire podruje izmeu Lindara i minja
slivno podruje Butonige
Na temelju Uredbe o ekolokoj mrei (NN 124/13), na podruju Grada Pazina nalaze se
sljedea podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove (POVS):
HR2000619 Mirna i ire podruje Butonige
HR2001386 Pazinski potok

10
 HR 2001322 Vela Traba
HR2001365 Pazintina
HR2001396 Grdoselski potok

Izvor: PPUGP, 2014.

Navedena podruja ouvanja znaajna za vrste i stanine tipove, zauzimaju zajedno 2.551 ha,
to je 0,19% povrine Grada i 29,53 ha/100 stanovnika (Izvjetaj o stanju u prostoru).
Uvaavajui naela Akcijskoga plana bioloke i krajobrazne raznolikosti PPUGP-om se tite
sljedea podruja temeljem Zakona o zatiti prirode:
Krajobraz breuljkastoga prostora kao osobito vrijedan prirodni krajolik sa starim istarskim
gradovima na istaknutim vrhovima breuljaka (Beram i Lindar);
U urbanom krajobrazu naselja Pazin sadanje povrine tvorevina perivojne arhitekture
(perivoja, vrtova, drvoreda, aleja, perivojnih trgova i dr.);
U okolici naselja Pazin izraeni umoviti breuljci i brijegovi;
Lokve, kao fenomen istarskoga krasa s neposrednim okoliem.
(Izvor: PPUGP 2014.)

Pazinska jama
Pazinska jama je jedinstven krki fenomen nastao djelovanjem prirodnih sila na vapnenake
stijene karakteristine za teren Istre, mjesto gdje najvea istarska ponornica Pazinica svoj tok
nastavlja kroz podzemlje. Pazinski ponor je zakonom zatien kao znaajni krajobraz, a obuhvaa
podruje kanjona i ponora Pazinice i Pazinsku jamu. Kanjon i ponor, jama te prilaz do nje djelomino
se koriste u turistike svrhe, kao etnica te za speleoloki turizam.
Pazinska jama oduvijek je privlaila pozornost, kako istraivaa, tako i putopisaca,
knjievnika, pa i avanturista. Prvi poznati zapis datira iz 1770.godine, a odnosi se na istraivanja
prirodoslovca iz Padove, Alberta Fortisa. Znanstveno je dokazana podzemna povezanost Pazinice s
vodama rijeke Rae. Recentna istraivanja jo uvijek nisu zavrena, pa se sa sigurnou ne moe
tvrditi, da li dio voda iz Pazinice ide i prema Limskom kanalu.
Radnja romana poznatog francuskog pisca Jules Vernea Mathias Sandorf (1885.) dijelom se
odvija i opisuje Pazinsku jamu i Katel. Jules Verne nikada nije posjetio ovu lokaciju, ali je podatke
preuzeo od svojih suvremenika te time uinio Pazinsku jamu svjetski poznatom.
1998.godine u Pazinu je osnovano drutvo Jules Verne klub, koja se prvenstveno bavi
organizacijom kulturno-turistikih manifestacija, koje populariziraju djela ovog pisca i predstavljaju
grad Pazin kao grad Julesa Vernea.

11
 (Izvor: www.najboljeuhrvatskoj.hr)
Slivno podruje Pazinice ima submenditeranski karakter. Biljne zajednice su izgraene
uglavnom od listopadnih vrsta drvea i grmlja: hrast medunac, bijeli grab, crni grab, svib, raeljka, ruj
i kalina obina u toplijim predjelima, a na sjevernim hladnijim stranama i u kanjonima vodotoka
nalaze se primorske bukove ume i ume hrasta kitnjaka s jesenskom aikom. Po obodima jame rastu
aevi razne vrste, kukurijek, obini dubaac, koroma, vuji korjen, obini jelenak, mrtva kopriva, te
mnotvo papratnjaa, mahovina i gljiva. U blizini i u samoj jami nalaze se stanita ugroenih i
zatienih vrsta prizemne flore (ljiljan zlatni, istarski kukurjek, umska ciklama, jetrenak, mali
zimzelen, veliki kozlac, kopitnjak, poljski kotrljan, visibaba, irnik i salamunov peat). Na stijenama
esta je istonojadranska endemina vrsta piramidalna zvonika.

(Izvor: www.pazinska-jama.com)

2. STANOVNITVO
Grad Pazin je podruje, koje je demografski gledano, u posljednjih dvadesetak godina
doivjelo pad broja stanovnika. U meupopisnom razdoblju od 1991. do 2001., broj stanovnika je
smanjen za 1,52%, a od 2001. do 2011. godine za 6,38%, to predstavlja smanjenje od 731 stanovnika
u razdoblju od 1991.-2011. godine. Grad Pazin sa 8.638 stanovnika prema posljednjem popisu ima
udio od 4,2% u stanovnitvu upanije, koja ima 208.055 stanovnika. Gustoa naseljenosti od 63,28
st/km2 neto je nia od upanijskog prosjeka koji iznosi 73,78 st/km2.
Samo naselje Pazin takoer je doivjelo pad broja stanovnika u razdoblju od 1991.-2011.
godine za znaajnih 16,96%. Kretanje broja stanovnika na razini upanije je upravo suprotno, budui
da se broj stanovnika u promatranom razdoblju poveao za 1,82%, meutim rast je u posljednjem
meupopisnom razdoblju smanjen.
Podruje Grada obuhvaa ukupno 18 statistikih naselja pri emu u najveem naselju Pazin
ivi 4.386 stanovnika, odnosno 50,78% svih itelja Grada. Od preostalih 17 naselja njih est spada u
razred od 50 do 199 stanovnika, dok u svakom od 11 naselja obitava izmeu 200 i 499 stanovnika.
Tablica: Kretanje stanovnika po naseljima
Indeks Indeks
1991. 2001. 2011. 01./91. 11./01.

12
 Indeks Indeks
1991. 2001. 2011. 01./91. 11./01.
Trvi 430 425 409 98,84 96,24
Vela Traba 205 215 227 104,88 105,58
Zabreani 391 408 426 104,35 104,41
Zamask 60 56 58 93,33 103,57
Zamaski Dol 81 60 51 74,07 85,00
Zareje 293 289 296 98,63 102,42
Brajkovii 345 358 353 103,77 98,60
Butoniga 107 88 74 82,24 84,09
Grdoselo 168 143 119 85,12 83,22
Heki 412 465 469 112,86 100,86
Jeenj 142 142 141 100,00 99,30
Kaerga 307 279 256 90,88 91,76
Krikla 74 54 48 72,97 88,89
Lindar 369 408 402 110,57 98,53
Lovrin 306 342 364 111,76 106,43
Beram 243 234 234 96,30 100,00
Bertoi 154 275 325 178,57 118,18
Pazin 5282 4986 4386 94,40 87,97
Izvor: DZS; Naselja i stanovnitvo RH; Popis stanovnitva 2011.
Analiza kretanja broja stanovnika u naseljima Grada Pazina u promatranom razdoblju,
pokazuje da je najvee poveanje broja stanovnika u naselju Bertoi, a u oba meupopisna razdoblja
poveanje biljee i Vela Traba, Zabreani, Heki i Lovrin, kao posljedicu seljenja stanovnitva iz
naselja Pazin na periferiju grada. U usporedbi s drugim naseljima, tendencija smanjenja broja
stanovnika je oita u naseljima: Krikla, Grdoselo, Butoniga, Zamaski Dol, Kaerga, Trvi i Pazin.
U svim naseljima, izuzev Pazina, u promatranim godinama zabiljeen je negativni prirodni
prirast. Starosnu strukturu stanovnitva neophodno je razmatrati u kontekstu sagledavanja
reproduktivne sposobnosti stanovnitva, a ista ima i mnogo ire drutvene i gospodarske implikacije.
Prosjena starost stanovnitva Grada Pazina poveala se u odnosu na popis stanovnitva iz 2001.
godine sa 38,4 na 42 godine i neto je nia od prosjeka Istarske upanije koji se kree na razini 43
godine, no ipak prelazi kritinu vrijednost od 30 godina ime se smatra da je stanovnitvo ulo u
proces starenja.
Drugi esto koriteni pokazatelji starenja poput indeksa starosti stanovnitva2 koji iznosi
118,3% i koeficijenta starosti3 - 22,8, takoer ukazuju na nepovoljnu starosnu strukturu stanovnitva
karakteristinu i za druge dijelove Republike Hrvatske.
Struktura stanovnitva prema spolu na razini Grada ukazuje na blago vei udio enskog
stanovnitva (50,30%) koji je karakteristian za Istarsku upaniju u cjelini.
Podaci o dobnoj strukturi stanovnitva Grada prikazani su u slijedeem grafikonu:
Grafikon broj: Dobna struktura stanovnitva (%)

2
Indeks starenja predstavlja postotni udio osoba starih 60 i vie godina u odnosu na broj osoba starih 0 - 19 godina, a
indeks vei od 40 % ukazuje na proces starenja stanovnitva.
3
Koeficijent starosti je postotni udio osoba starih 60 i vie godina u ukupnom stanovnitvu, a kad prijee 12 % smatra se
da stanovnitvo ulazi u proces starenja.

13
 Izvor: DZS, Popis stanovnitva 2011.
Struktura stanovnitva prema migracijskim obiljejima ukazuje na injenicu da neto vie od
polovice stanovnitva Grada (52,93%) ivi u istom naselju od roenja, dok na doseljeno stanovnitvo
otpada 47,06% ukupnog stanovnitva. U doseljenom stanovnitvu dominiraju doseljenici iz druge
jedinice lokalne samouprave unutar Istarske upanije (49,57% doseljenika) te iz drugog naselja unutar
podruja Grada (29,81% doseljenog stanovnitva), dok ostatak ine doseljenici iz preostalih dijelova
Republike Hrvatske (11,47%) i inozemstva (9,13%). Prema podacima iz Popisa stanovnitva 2011.
Najvei broj stanovnika doselio se iz BIH (26,42%), Slovenije (13,48%), slijede Srbija (9,16%), pa
Njemaka (4,58%).
Podaci o stanovnitvu kojemu je potrebna pomo druge osobe pokazuju da udio osoba koje
treba pomo druge osobe u dobi od 70 i vie godina na vie, iznosi 65,22%, a osoba koje koriste
pomo u istoj dobnoj skupini iznosi 68,20%.

Tablica: Stanovnitvo s tekoama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za

pomoi druge osobe i koritenju pomoi druge osobe, starosti i spolu
Starost
Spol Ukupno 0- 15- 20- 25- 30- 35- 40- 45- 50- 55- 60- 65- 70- 75- 80- 85 i
5.ruj lis.14
4 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 vie
Pazin
Ukupno sv. 1.130 7 7 6 9 14 17 20 18 37 59 110 124 112 87 158 132 129 84
m 521 3 5 2 6 10 11 14 11 26 29 43 57 68 44 65 54 46 27
609 4 2 4 3 4 6 6 7 11 30 67 67 44 43 93 78 83 57
Osoba treba
pomo sv.
druge osobe 345 3 4 2 2 2 4 2 3 7 6 19 31 14 21 45 52 64 64
m 123 - 2 1 1- 3 1 3 4 1 5 11 10 11 20 16 17 17
222 3 2 1 1 2 1 1- 3 5 14 20 4 10 25 36 47 47
Osoba
koristi
sv.
pomo
druge osobe 305 3 4 2 2 2 4 2 2 6 4 15 20 11 20 37 48 60 63
m 105 - 2 1 1- 3 1 2 3- 4 6 8 10 17 16 14 17
200 3 2 1 1 2 1 1- 3 4 11 14 3 10 20 32 46 46

Prema nacionalnoj strukturi, Grad spada u homogeno podruje 78,63% su Hrvati, a najvei
udio u strukturi ima talijanska nacionalna manjina 1,16%. Svoju nacionalnu pripadnost nije izrazilo
1,41% graana. U pogledu regionalne pripadnosti izjasnilo se 15,99%, a vjerske pripadnosti 0,07%
stanovnika.

14
 Obrazovna struktura stanovnitva pokazuje da udio nepismenih osoba Grada Pazina iznosi tek
0,2% i veina ih je starija od 65 godina. Sukladno dostupnim podacima, 26,82% stanovnitva Grada
starog 15 i vie godina ima zavrenu osnovnu kolu to je iznad upanijskog prosjeka od 19,47%, ali
je udio osoba sa zavrenom srednjom kolom nii od upanijskog prosjeka te iznosi 51,65%
(gimnazija, trogodinja i etverogodinja srednja kola). Udio osoba sa zavrenim strunim studijem
iznosi 6,97%, to je nie od prosjeka upanije, dok je udio osoba sa sveuilinim studijem - 9,97%
neto vii od upanijskog prosjeka, a doktorat znanosti ima zavreno 0,01% stanovnika.
Podatak o 26,82% stanovnitva starog 15 i vie godina koje ima zavrenu najvie osnovnu
kolu ukazuje na kvalitetniju obrazovnu strukturu stanovnitva u odnosu na prethodni popis.
Evidentan je vei udio slabije obrazovanih ena (bez kole, nezavrena osnovna kola, osnovna kola),
ali i vei udio visoko obrazovanih ena.

Grafikon: Stanovnitvo starije od 15 godina prema zavrenoj koli i spolu

Struktura informatike pismenosti stanovnika Grada pokazuje da je otprilike polovica

informatiki pismena budui da se 56,63% osoba izjasnilo o znanju obrade teksta, tablinih izrauna
49,70%, elektroniku potu koristi 57,39%, a internet 61,30%.

Grafikon: Struktura informatike pismenosti GP u usporedbi s I

15
 U ukupnom broju stanovnika na podruju Grada prema podacima iz Popisa stanovnitva iz
2011. godine (tablica xx) radno aktivno bilo je 3.607 stanovnika ili 48,13%, od toga je 1.512 ena s
udjelom od 41,92%. Od ukupnog broja ekonomski neaktivnih osoba, najvie je umirovljenika
59,19%, potom uenika ili studenata 21,50% te osoba koje se bave kuanskim poslovima 8,27%. U
strukturi ekonomski neaktivnih osoba udio ena iznosi 59,71%.
Takvi podaci za podruje Grada Pazina u skladu su s podacima ireg podruja, a proizlaze iz
prije navedenih nepovoljnih demografskih pokazatelja: indeks starenja i koeficijent starosti odnosno
injenice da je stanovnitvo u procesu starenja.

Tablica : Stanovnitvo staro 15 i vie godina prema trenutanoj aktivnosti, starosti i spolu, popis
2011.
Nezaposleni Ekonomski neaktivni
Nezaposleni, Nezaposleni, trae Osobe koje se bave Ostale
Spol Ukupno Zaposleni Uenici ili Nepoznato
Svega trae ponovno Svega Umirovljenici obavezama u neaktivne
studenti
prvo zaposlenje zaposlenje kuanstvu osobe
I sv. 180.239 82.896 11.905 1.026 10.879 85.244 52.175 8.625 13.582 10.862 194
M 86.816 45.286 6.396 540 5.856 35.040 22.477 467 6.384 5.712 94
93.423 37.610 5.509 486 5.023 50.204 29.698 8.158 7.198 5.150 100
GP sv. 7.494 3.607 413 49 364 3.470 2.054 287 746 383 4
M 3.709 2.095 212 27 185 1.398 849 14 354 181 4
3.785 1.512 201 22 179 2.072 1.205 273 392 202 -
Izvor: DZS, Popis stanovnitva 2011.

Iz podataka o glavnim izvorima sredstava za ivot najvei je udio osoba koje ostvaruju
prihode od stalnog rada 39,85%, udio ena je 41,20%. Druga po veliini je kategorija starosna
mirovina s udjelom od 17,98%, udio ena koje ostvaruju pravo na starosnu mirovinu je 56,02%, to
proizlazi iz injenica da je vei broj ena i njihov je ivotni vijek dui. Ako se pribroji kategorija
ostale mirovine udio osoba koje imaju mirovinu iznosi 24,48%, udio ena je 51,69%.
Bez ikakvih prihoda je 27,75% stanovnika, od toga 54,40% ena. Socijalnu naknadu prima
285 osoba ili 3,30%, ene prevladavaju s 65,26%.
Podatak o broju osoba koji prihode ostvaruju od poljoprivrede je gotovo zanemariv i iznosi
samo 0,8%. U ovoj skupini prevladavaju mukarci s udjelom od 64,29%.

Tablica: Stanovnitvo prema glavnim izvorima sredstava za ivot i spolu

Prihodi
Prihodi od Prihodi Povremena
od Prihodi od Starosna Ostale Socijalne Ostali Bez
Spol Ukupno povremenog od potpora Nepoznato
stalnog poljoprivrede mirovina mirovine naknade prihodi prihoda
rada imovine drugih
rada
sv. 8.638 3.442 215 70 1.553 562 31 285 205 45 2.397 4
m 4.293 2.024 116 45 683 193 16 99 89 19 1.093 4
4.345 1.418 99 25 870 369 15 186 116 26 1.304 -
(Izvor: Popis stanovnitva 2011.)

3. GRADSKA INFRASTRUKTURA
Prema Popisu stanovnitva 2011. godine na podruju Grada Pazina u prosjeku ivi 2,91 osoba
po stambenoj jedinici. Gotovo u svim stanovima postoje pomone prostorije (zahod, kupaonica i
kuhinja) i prikljueni su na vodoopskrbnu mreu (99,39%), kanalizacijsku mreu odnosno imaju
zasebne septike jame (99,25%). Svi stanovi imaju elektrinu energiju, a plin kao energent koristi se u
tek 2,82% stanova. Podatak se odnosi na koritenje individualnih spremnika, obzirom na injenicu da
na podruju Grada Pazina nije izvedena plinofikacija.
Podaci o nastanjenim stanovima prema pomonim prostorijama i instalacijama,
Popis stanovnitva 2011.
Ukupan broj Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama

16
 nastanjenih
stanova i broj osoba elektrine
zahod kupaonicu kuhinju vodovoda kanalizacije plina
energije
stanovi 2.940 2.914 2.868 2.933 2.922 2.918 2.940 83
osobe 8.610 8.570 8.492 8.603 8.580 8.573 8.610 272

Grad Pazin u svojem vlasnitvu ima 68 poslovnih prostora. Gotovo su svi poslovni prostori u
najmu, a preteno se koriste za obavljanje trgovake djelatnosti.
U samom centru grada smjetena je gradska trnica zatvorenog tipa kojom upravlja gradsko
komunalno drutvo. U objektu se nalazi 6 poslovnih prostora u privatnom vlasnitvu, koji se bave
trgovakom djelatnou prodaje voa i povra, mesa, cvijea, sira i proizvoda od sira te prodajom
mjeovite robe. Osim poslovnih prostora u zgradi gradske trnice smjetena je i zelena trnica sa 16
prodajnih mjesta. Radno vrijeme trnice je od ponedjeljka do subote od 7,00-14,00 sati.

INFRASTRUKTURA ELEKTRONIKIH KOMUNIKACIJA

Na podruju Grada Pazina postoji jedan potanski ured i to u naselju Pazin.

Broj baznih stanica, odnosno osnovnih postaja (OP) 5
Broj telefonskih linija 1655 (T-COM)
Broj ISDN (BRA + PRA) telefonskih linija 199 (T-COM)
Operateri mobilnih telefonskih pretplatnika: T-COM, VIP, TELE 2, TOMATO
Broj pretplatnika mobilne telefonije 2404 (T-COM)
Broj Internet prikljuaka 952 (T-COM)
(Izvor: Izvjetaj o stanju u prostoru)
Toke besplatnog pristupa Internetu
Rbr. naziv objekta adresa
1 Hotel Lovac- FreeM, FreeL ime Kurelia 4
2 Zgrada gradske uprave Opine Pazin- FreeG Drube Sv. irila i Metoda 10
3 Poslovna zgrada- FreeK Trg slobode 2
4 Glavni gradski trg- FreeT Trg slobode 1
5 Boalina dvorana- FreeB Trg pod Lipom 1
6 Poslovna zgrada ("Pokustvo")- FreeP 25. rujna 43
7 Silosi- FreeS Ul. Kapetana Lazaria
8 Pekara Arena (hot spot Croatia) ul. 25. rujna
9 Katel (hot spot Croatia) Trg istarskog razvoda 1
10 Vojarna (hot spot Croatia) 154 brigade Hrv. Vojske
11 Stari trg
12 Franine i Jurine
13 etalite pazinske gimnazije

Privatna kuanstva prema posjedovanju osobnog raunala i koritenju interneta, Popis

stanovnitva 2011.
Ukupan broj Kuanstvo posjeduje osobno raunalo
Kuanstvo se koristi internetom
privatnih (stolno

17
 kuanstava ili prijenosno)
Da ne nepoznato da ne nepoznato
Pazin 2.963 1.756 1.188 19 1.657 1.284 22

Od ukupno 2.963 kuanstava, gotovo 60% posjeduje osobno raunalo, a internetom se koristi
55,92%.
Prilikom izgradnje novih, odnosno rekonstrukcije postojeih prometnica, Grad Pazin ulae u
postavljanje cijevi za provlaenja DTK/EKI 4instalacija kako bi se stvorili preduvjeti za postizanje to
bolje pokrivenosti elektronikom mreom.

ENERGETSKI SUSTAV

Na podruju grada Pazina nalaze se 3 benzinske postaje koje osiguravaju kontinuiranu opskrbu
naftnim derivatima i plinom, dok opskrba elektrinom energijom nije omoguena.

OPSKRBA ELEKTRINOM ENERGIJOM

Podruje Grada Pazina elektrinom energijom opskrbljuje HEP, DP Elektroistra Pula,

Pogon Pazin koji redovno prati stanje pogonske spremnosti sustava kao i razvojne planove Grada
Pazina.

Tablica: Opskrba elektrinom energijom

duljina vodova prema vrsti u km

broj TS
(prema snazi)
Vodovi 110
kV (km)
Vodovi 35 kV (km) Vodovi 10 kV (km) Mrea 0,4 kV (km)
160 250 630 DV DV KB DV KB ZM-gola ZM-izolirana KB
31 29 33 23,7 23,90 8,10 81,50 19,20 2,50 81,20 128,80
93 23,7 32,00 100,70 212,50
Znaenje kratica: DV dalekovod, KB kabel, ZM zrana mrea
Izvor: HEP, Elektroistra Pula, Pogon Pazin
Na podruju Grada Pazina postoje i dvije TS 35/10 kV (20 kV) (Pazin i Pazinka) i jedna TS
110/35 kV (20 kV) (Pazin).
Tablica: Potronja elektrine energije
prosjena potronja po
prosjena potronja stanovniku*
(kWh/godina) (kWh/stanovniku
godinje)
kuanstva 3.800 1.652
gospodarstvo 33.000
UKUPNO 36.800
* izraunato na temelju prosjene veliine kuanstva od 2,3 stanovnika
Izvor: HEP, Elektroistra Pula, Pogon Pazin

4
Znaenje DTK/EKI: distribucijska telekomunikacijska instalacija/elektronika komunikacijska instalacija

18
 Prema podacima Popisa stanovnitva 2011. godine sva kuanstva imala su prikljuak
elektrine energije.
Sadanje stanje izgraenosti objekata napona 35 kV i 110 kV na podruju grada omoguava
sigurnu i stabilnu opskrbu potroaa elektrinom energijom. Kako bi se i ubudue osigurati preduvjeti
za nesmetani razvoj, planski e se graditi novi elektroenergetski objekti, ureaji i instalacije, sukladno
PPUG Pazina.
Postojee stanje izgraenosti infrastrukture distribucije elektrine energije na visokom (VN) i
srednjem naponu (SN) zadovoljava buduim potrebama na itavom podruju Grada Pazina, uz
napomenu da e se dva srednje naponska nivoa (35 i 10-kV) ukinuti tijekom 2015. godine i
nadomjestiti jednim standardnim 20 kV sustavom.

POVEANJE ENERGETSKE UINKOVITOSTI

Grad Pazin je potpisnik Energetske povelje od veljae 2008. godine. U Gradu Pazinu se jo
2011. godine zapoelo s implementacijom Sustava gospodarenja energijom (SGE) u suradnji s
nacionalnim uredom Agencije Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u sklopu kojeg je otvoren EE
info ured namijenjen besplatnom informiranju te educiranju graana o energetskoj efikasnosti te su
postavljeni EE info panoi na frekventnim mjestima u centru grada. Od poetka 2012. godine veina
zgrada u javnom vlasnitvu na podruju Grada Pazina koristi Informacijski sustav za gospodarenje
energijom (ISGE) u kojeg se mjeseno upisuju podaci o potronji pojedinih energenata.
Grad Pazin je do sada u suradnji s Fondom za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
provodio poticajne programe ugradnje ureaja koji koriste obnovljive izvore energije u kuanstva i
poticajne projekte ugradnje opreme koja svojom namjenom i funkcijom pridonosi izravnom
poveanju energetske uinkovitosti u obiteljskim kuama.
Kroz poticajni program ugradnje ureaja koji koriste obnovljive izvore energije na podruju
Grada Pazina je tijekom 2014. godine sufinancirano 57 kuanstava. Ugraeni su sustavi s solarnim
toplinskim kolektorima za pripremu potrone tople vode i pomo grijanju, sustavi s dizalicama topline
te sustavi s kotlom na pelete i s pirolitikim kotlom na drva.
Kroz poticajni program energetske obnove obiteljskih kua, odnosno ugradnje opreme koja
svojom namjenom i funkcijom pridonosi poveanju energetske uinkovitosti na podruju Grada
Pazina sufinancirano je 39 obiteljskih kua. Izvedeni su radovi na poveanju toplinske zatite vanjske
ovojnice (obnova fasada i krovita i zamjena vanjske stolarije).
PPUGP-om utvrena su podruja pogodna za smjetaj infrastrukture namijenjene obnovljivim
izvorima energije: zona za koritenje obnovljivih izvora energije Bravari, Stancija Mrak, Pulii 1 i
Pulii 2 te dvije zone za smjetaj kogeneracijskih postrojenja, odnosno postrojenja za centraliziranu
opskrbu elektrinom i toplinskom energijom, jedna za opskrbu centra grada te druga za opskrbu
naselja Stari Pazin.
U cilju razvoja projekta kogeneracijskog postrojenja za centar grada izraena je Analiza
koritenja toplinske energije grada Pazina i izbor ogrjevnog medija kojom je zakljueno da potencijal
za razvoj centralizirane toplinske opskrbe u gradu Pazinu svakako postoji. Prema smjernicama koje
proizlaze iz stratekog opredjeljenja Hrvatske, a i ire meunarodne zajednice, rauna se na
zadovoljavanje barem dijela potronje toplinske energije iz obnovljivih izvora (najizglednije umskom
biomasom).
Grad Pazin je u sklopu pristupanja Sporazumu gradonaelnika s ciljem povezivanja europskih
gradova u trajnu mreu za razmjenu iskustava u poboljanju energetske uinkovitosti urbanih sredina i
smanjenju emisija CO2 za najmanje 20% do 2020. godine na koliko obvezuju europske energetske
politike i Akcijski plan energetski odrivog razvoja Grada Pazina.

19
 Spomenuti strateki plan sadri podatke o energetskoj potronji Grada Pazina dobivenih na
osnovu provedene energetske analize sektora zgradarstva, prometa i javne rasvjete te daje detaljan
pregled mogunosti, izvora i mehanizama financiranja provedbe identificiranih mjera i projekata
energetske uinkovitosti te zakonodavni okvir za provedbu odrednica akcijskog plana.

JAVNA RASVJETA

Cjelokupni sustav javne rasvjete Grada Pazina duine je 5,5 km, a sastoji se od 78 zasebnih
mrea javne rasvjete (mjernih mjesta) s ukupno 1441 instaliranom svjetiljkom ukupne instalirane
snage cca 245 kW. Od 78 uklopnih mjesta 27 se nalazi u samom gradu, a preostalih 51 u okolici.
Gotovo sva vea naselja pokrivena su mreom javne rasvjete, ali su u pojedinima naseljima
potrebna proirenja ili rekonstrukcija postojeih mrea javne rasvjete. Bez mree javne rasvjete su
uglavnom naselja u kojima ivi deset ili manje obitelji.
Na uem podruju grada Pazina - na podruju Dubravice, Centra, Drevke, tranjge i Novog
naselja u naselju Stari Pazin potrebno je rekonstruirati javnu rasvjetu u svrhu poboljanja
rasvijetljenosti navedenih podruja i poboljanja energetske uinkovitosti uz potovanje ekolokog
aspekta.

PLINOOPSKRBA

U PPUG Pazina predviene su trase u istraivanju i koridori sustava za transport plina

(magistralni plinovod, mjerno redukcijska stanica i lokalni plinovod).
Obzirom na relativno veliku udaljenost Grada Pazina od pravaca magistralnih plinovoda
Vodnjan-Umag i Pula-Karlovac, preduvjet za plinofikaciju Grada Pazina je izgradnja posebnog kraka
magistralnog plinovoda kroz centralnu Istru.

OPSKRBA PITKOM VODOM I ODVODNJA OTPADNIH VODA

OPSKRBA PITKOM VODOM

Povrina Grada Pazina je vodonosno podruje. U sjevernom dijelu nalazi se retencija za

vodoopskrbu Butoniga, koja je od znaenja za cijelu Istarsku upaniju. Na podruju Grada Pazina
nalazi se 12 vodosprema razliitih kapaciteta i crpna stanica Pazin od ostalih ureaja.
Na podruju Grada Pazina ima mnogo izvorita vode (cca 70) od kojih su jo u redovitoj
upotrebi kaptirani izvori:
- podruje Zamaskog dola: Luer, Pavletii, Rumini, Korona, Pekasi, Toncinii, Trloni,
Petohlebi.
Intenzivnije se koriste i kaptirani izvori:
- izvorita vode Cesari, Grani, Petehi, Ukotii, Grdoselo, Kaerga.
Grad Pazin opskrbljuje se pitkom vodom iz izvora Sv. Ivan i akumulacije Butoniga.

Kvaliteta vode

Javni isporuitelj vode za pie vri redovitu kontrolu i analizu vode u ovlatenom laboratoriju.
Parametri zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potronju prate se prema planu uzorkovanja od
strane internog laboratorija Istarskog vodovoda Buzet i Zavoda za javno zdravstvo Istarske upanije
Pula, a monitoring se provodi sukladno posebnom propisu - Pravilniku o parametrima sukladnosti i
metodama analiza vode za ljudsku potronju (N.N. 125/2013. i 141/2013.). Implementacijom HACCP

20
sustava samokontrole, sukladno odredbama Zakona o vodi za ljudsku potronju (N.N. 56/2013.),
Istarski vodovod d.d. nastoji postii i odravati visoki stupanj sigurnosti potroaa vode stalnim
poduzimanjem preventivnih i korektivnih radnji u svim fazama proizvodnje i distribucije te praenjem
kritinih kontrolnih toaka. U sluaju pojave nesukladnog uzorka najea korektivna radnja je bila
ispiranje mree do propisane MDK vrijednosti za mutnou, te ispiranje linija s malom potronjom, a
po potrebi i dezinfekcija. Na osnovu rezultata analiza internog laboratorija i analiza Zavoda za javno
zdravstvo Istarske upanije, potroaima se distribuirala zdravstveno ispravna voda sukladno
odredbama Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potronju.
Proirenje vodoopskrbne mree potrebno je za naselja koja nisu spojena na sustav javne
vodoopskrbe, za nove zone stambene i poslovne namjene, te sustav navodnjavanja Pazintine.
Sustavno i kontinuirano treba mijenjati dotrajale i poddimenzionirane dijelove vodoopskrbne mree i
objekata.
Na podruju Grada Pazina vodovodna mrea je izgraena do svih naselja osim do Zamaskog
dola. Podrujem Grada Pazina prolaze magistralni cjevovod iz sustava Butoniga i magistralni
vodoopskrbni cjevovod upanijskog znaenja.
Duljinu primarne i sekundarne mree na administrativnom podruju Grada Pazina nije mogue
odrediti bez preciznog mjerenja na terenu ili GPS mjerenjem, budui da je vodovodni sustav
jedinstvena cjelina koja pokriva podruje bive Opine Pazin.
Popis vodosprema na podruju Grada Pazina:
Rbr. LOKACIJA KAPACITET m3
1. Ruhci 500
2. Ladavci 3500
3. Mt. Bla 2000
4. St. Pazin 1300
5. Drazej 250
6. Pazinka 2000
7. Velanov brijeg 600
8. Frki 100
9. Piloak 100
10. Trvi (nije u funkciji) 600
11. Mt. Bla (nije u funkciji) 150
12. Drazej (nije u funkciji) 2000
Tablica: Broj prikljuaka na javnu mreu u 2013. godini

broj prikljuaka udio

gospodarstvo 480 15,74%

kuanstva 2.567 84,16%
vikendai 3 0,10%
UKUPNO 3.050 100,00%
Izvor: IVB, Pogon Pazin
Broj i udio prikljuaka na vlastiti izvor - nema podataka
Tablica: Potronja vode
Udio potronje vode prema djelatnostima u m3 u 2013.godini

21
 3 3
m udio m /stanovniku*

gospodarstvo 172.269 20,03% 20

kuanstva 687.286 79,93% 80
vikendai 330 0,04% 0
UKUPNO 859.885 100,00% 100
* broj stanovnika (8.638) uzet je prema rezultatima popisa stanovnitva 2011. godine (DZS)
Izvor: IVB, Pogon Pazin
U naseljima u kojima ne postoji primarna i sekundarna vodoopskrbna mrea pitka voda koristi
se iz terne (cisterne) na graevnoj estici ili crpi iz najbliega valjanoga koritenoga zajednikog
izvora, odnosno spremita pitke vode. Ureaji koji slue za opskrbu pitkom vodom (bunari, crpke,
cisterne i dr.) moraju biti izgraeni i odravani prema posebnim propisima.
Godinje se u sklopu Programa mjera za spreavanje i suzbijanje zaraznih bolesti na podruju
Grada Pazina, putem Zavoda za javno zdravstvo Istarske upanije redovito kontrolira voda za pie iz
nekoliko kaptaa na podruju Zamaskog Dola. Prema rezultatima analize, voda sa tih kaptaa ne
udovoljava uvjetima propisanim Zakonom o vodi za ljudsku potronju i Pravilniku o parametrima
sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potronju, odnosno voda nije za pie, jer je u veini
uzoraka prisutno bakterioloko oneienje. Mjetanima Zamaskog Dola, Grad Pazin dostavlja vodu
za pie cisternama jednom mjeseno. Trenutno je u tijeku dovretak I. faze izgradnje vodovodnog
ogranka Zamaski Dol na dionici od naselja Zamask do naselja uf. Izgradnje vodovodne mree na
tom podruju nastaviti e se prema planovima Istarskog vodovoda d.o.o. Buzet.

ODVODNJA OTPADNIH I OBORINSKIH VODA

Postojeom kanalizacijskom mreom na podruju aglomeracije Pazin upravlja trgovako

drutvo Usluga odvodnja d.o.o. Pazin. Duljina postojee fekalne kanalizacijske mree iznosi
17.507,00 m, dok duljina izgraene mjeovite kanalizacijske mree iznosi 3.320,00 m. Uz
kanalizacijsku mreu, u Pazinu postoji 6 crpnih stanica (Stari Pazin, Fokii, Ciburi, Vrtlie,
Dubravica, Pazinka II).
Novoizgraena kanalizacijska mrea je na Dubravici s pripadajuom crpnom stanicom i na
Starom Pazinu. Obje kanalizacijske mree su u finalnoj fazi prikljuenja graana na sustav javne
odvodnje.
U sklopu realizacije projekta "Sustav javne odvodnje i proiavanja otpadnih voda za mala
naselja u zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie Istarske upanije" iji je nosilac IVS Istarski
vodozatitni sustav d.o.o., do sada je izgraena dionica sanitarne kanalizacije Kaerga Bravari, a u
planu su i sljedee: Brajkovii Trvi, Zareje, Lindar, Grdoselo, ajkovii Tonii, Cesari
Baii, Jeenj, Ruhci, Vela Traba, Grubii i Zabreani.
U naseljima koja nemaju izgraen sustav odvodnje, odvodnja je danas rijeena izgradnjom
ureaja za proiavanje, septikih i sabirnih jama. Septike i sabirne jame crpi, prazni i odvozi javni
isporuitelj vodne usluge za odvodnju (Usluga odvodnja d.o.o. Pazin), te vodi evidenciju o istima.
Sadraj septikih i sabirnih jama te viak mulja iz malih biolokih ureaja za proiavanje javni
isporuitelj vodne usluge odvodnje prazni u sustav javne odvodnje putem fekalne stanice na ureaju
za proiavanje otpadnih voda Grada Pazina. Fizike i pravne osobe koje su vlasnici malih ureaja za
proiavanje moraju isti odravati temeljem ugovora s pravnom ili fizikom osobom osposobljenom
za odravanje tih ureaja. Otpadne vode, koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda
moraju se, prije uputanja u kanalizacijski sustav naselja ili recipijent, proistiti predtretmanom do tog
stupnja da ne budu tetne za taj sustav i recipijent.

22
 Zabranjeno je pranje automobila te drugih vozila i strojeva te odlijevanje vode oneiene
deterdentima, odlaganje tehnolokog i drugog otpada na zelene povrine du prometnica. Zatita
voda od zagaenja provodi se u skladu s Odlukom o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u
Istarskoj upaniji.
Na podruju grada Pazina, odvodnja oborinskih voda zbrinjava se uglavnom odvojenim
sustavom koji se putem proistaa-separatora uputa u oborinski vodotok Pazinice.
Duljina mjeovite kanalizacijske mree iznosi 3.320,00 m, dok duljina oborinske kanalizacije
iznosi 9.892,00 m.
U planu je izgradnja sljedeih kanalizacijskih mrea:
1. Kolektor Fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Mareti,
2. Kanalizacijski kolektor ulica Antuna Kalca,
3. Kanalizacijski kolektor Mearski put,
4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica,
5. Kanalizacijski kolektor Rijavac
6. Kanalizacijski kolektor ulica Istarskih narodnjaka,
7. Kanalizacijski kolektor Podberam
8. Kanalizacijski kolektor Meari-Rusijani
9. Kanalizacijski kolektor Beram II
10. Kanalizacijski kolektor Rogovii
11. Kanalizacijski kolektor Heki-brlini-Troti-Slokovii
Izrada tehnike i studijske dokumentacije za navedene kanalizacijske kolektore prijavljena je
na natjeaj Ministarstva poljoprivrede EM.2.1.11 Operativni program Zatite okolia Priprema
zalihe vodno-komunalnih projekata Ministarstva poljoprivrede od oujka 2014. godine.
Od navedenih planiranih projekata podneseni su i zahtjevi za financiranje izgradnje sljedeih
dionica:
1. Kolektor fekalne kanalizacije Stancija Pataj i Mareti
2. Kanalizacijski kolektor u ulici Antuna Kalca
3. Kanalizacijski kolektor Mearski put
4. Kanalizacijski kolektor Kastavska ulica

Hrvatskim vodama upuen je zahtjev za uvrtenje u njihov redovni program za izradu

dokumentacije za slijedee dionice:
1. Razdvajanje mjeovite kanalizacije Muntriljska ulica
2. Kanalizacijski kolektor Istarskih narodnjaka II faza
3. Kanalizacijski kolektor ulica Kapetana Lazaria
4. Kanalizacijski kolektor industrijska zona Ciburi-Heki.

GOSPODARENJE OTPADOM

Gospodarenje otpadom u Gradu Pazinu definirano je kao jedan od prioritetnih zadataka koje je
potrebno rijeiti sukladno odredbama pozitivne zakonske regulative, planovima gospodarenja otpadom
lokalnih jedinica, ostalim nacionalnim propisima, pravilima struke te direktivama i smjernicama
Europske unije.

Za postupno umanjivanje pritiska otpada na okoli i ljudsko zdravlje te ostvarivanje

odrivosti, treba stvoriti uvjete za smanjenje nastajanja otpada, tretirati otpad kao korisnu sirovinu, to

23
e voditi boljem koritenju i zatiti resursa, smanjiti koliine koje se odlau (ili neodgovorno
odbacuju), te smanjiti rizike po zdravlje graana i okolia. Takav pristup odabir je Grada Pazina koji
se Planom za gospodarenje otpadom Grada Pazina do 2015. godine opredijelio za cjeloviti sustav
gospodarenja otpadom u svrhu:

sprjeavanja nastanka otpada,

ponovne upotrebe i recikliranja,
obrade samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja, ponovne upotrebe i
recikliranja te
zbrinjavanja minimalnih koliina ostatnog otpada.
Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada sa podruja Grada Pazina obavlja
trgovako drutvo Usluga d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti, Pazin. Organiziranim
skupljanjem i odvozom komunalnog otpada obuhvaena su sva naselja na podruju Grada Pazina.
Slubeno odlagalite komunalnog otpada Grada Pazina je odlagalite Jelenii V koje se
nalazi oko 2,7 km jugozapadno od Grada Pazina. Na odlagalite Jelenii V odlae se otpad i s
podruja Opina Cerovlje, Graie, Tinjan, Karojba, Lupoglav, Motovun-Montona i Sveti Petar u
umi.
Na lokaciji odlagalita Jelenii V provedena je prva faza sanacije, ime je omogueno
sanitarno odlaganje otpada do izgradnje pretovarne stanice i upanijskog centra za gospodarenje
otpadom Katijun (CGO Katijun).
Na podruju Istarske upanije u skladu s Prostornim planom Istarske upanije, a sa ciljem
uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, u postupku je izgradnja CGO Katijun (izvan
Grada Pazina) i est prateih pretovarnih stanica (graevina u kojima e se komunalni otpad
mehaniki obraivati za transport do sredinjeg centra za gospodarenje otpadom) od kojih je jedna na
lokaciji odlagalita otpada Jelenii V. Trenutno je u postupku izrada dokumentacije za izgradnju
pretovarne stanice i pristupne ceste za odlagalite otpada Jelenii V.
Nakon otvaranja CGO Katijun provesti e se zavrna sanacija lokacije odlagalita
Jelenii V.
Sastavni dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je i uspostava sustava odvojenog
prikupljanja otpada, te e se na lokaciji odlagalita otpada Jelenii V tijekom 2015.godine staviti u
funkciju novo reciklano dvorite. Reciklano dvorite je nadzirani ograeni prostor namijenjen
odvojenom prikupljanju i privremenom skladitenju manjih koliina posebnih vrsta otpada.
Prema Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine bilo je planirano postaviti
23 zelena otoka za odvojeno prikupljanje otpada. Radi postizanja ciljeva odvojenog prikupljanja
otpada uoena je potreba za puno veim brojem zelenih otoka, te se do sada na podruju grada i
okolice postavilo ukupno 102 zelena otoka, 90 kontejnera za papir, 10 kontejnera za tekstil, a po
domainstvima je podijeljeno i stotinjak kompostera. Osim toga nabavljeno je i 600 kompleta kanti za
odvojeno prikupljanje otpada u domainstvu, koje e se podijeliti po domainstvima. Pranjenje i
odravanje zelenih otoka kao i kontejnera za komunalni otpad obavlja komunalna tvrtka Usluga
d.o.o. Pazin,
Putem zelenih otoka odvojeno se prikuplja tekstil, staklo, papir, PVC i ALU ambalaa, dok
se glomazni otpad rjeava odvozom po pozivu u komunalnu tvrtku Usluga d.o.o. Pazin. Po pozivu u
komunalnu tvrtku korisnik privremeno dobiva kontejner za glomazni otpad koji se nakon odvoza
privremeno uva u privremenom reciklanom dvoritu na lokaciji odlagalita otpada Jelenii V te
ga komunalna tvrtka zbrinjava putem ovlatenih tvrtki ovisno o vrsti otpada.
Krajnji cilj je postii to vei udio odvojenog otpada iz komunalnog otpada tako e se
odvojeno prikupljanje otpada razvijati u tom smjeru. Odvojeno sakupljeni otpad, komunalna tvrtka
predaje ovlatenim tvrtkama ovisno o vrsti otpada. Grad Pazin e ovisno o koliini odvojeno
prikupljenog otpada nastaviti poduzimati mjere za smanjenje udjela biorazgradivog otpada u

24
komunalnom otpadu poticanjem stanovnitva pogotovo ruralnih podruja na kompostiranje. U tu
svrhu nastavlja se s dijeljenjem kompostera po domainstvima.
Grad Pazin razmatra mogunosti ureenja vlastitog odlagalita za neopasni graevinski otpad
sa selektiranjem i oporabom ili zajednikog koritenja sa nekom od susjednih jedinica lokalne
samouprave. Planom gospodarenja otpadom Grada Pazina planirana lokacija za reciklano dvorite za
graevinski otpad je lokacija odlagalita otpada Jelenii V, u kojem bi se vrila oporaba neopasnog
graevinskog otpada.
U Planu gospodarenja otpadom Grada Pazina do 2015. godine nalazi se popis divljih
odlagalita na podruju Grada Pazina (15) od kojih se tri odnose na speleoloke objekte, a od ostalih
sanirano je 7 lokacija. Sanacija divljih odlagalita provodi se kontinuirano, a graani imaju mogunost
da prijave lokaciju divljeg odlagalita unoenjem u bazu podataka. Navedena usluga sufinancirana je
iz pretpristupne pomoi EU kroz provedbu upanijskog projekta DIVA. Javni portal dostupan je na
linku http://diva.istra-istria.hr, a nalazi se na slubenoj web stranici Grada Pazina i Istarske upanije.
Sa svrhom ostvarenja to boljih rezultata i podizanja svijesti graana o vanosti pravilnog
postupanja s otpadom ime titimo okoli, svoje zdravlje te tedimo prirodne resurse, kontinuirano se
provode edukativno-informativne aktivnosti za sve dobne skupine stanovnitva.

GROBLJA

Na podruju Grada Pazina ima ukupno 12 groblja: Beram, Butoniga, Grdoselo, Kaerga,
Krikla, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trvi, Zabreani, Zamask i Zareje.
Grobljima Beram, Kaerga, Lindar, Pazin, Stari Pazin, Trvi, Zabreani, Zamask i Zareje
upravlja komunalno poduzee Usluga d.o.o. dok grobljima Butoniga, Grdoselo i Kaerga upravlja
Grad Pazin.

U nastavku je tabelarni prikaz s podacima o pojedinim grobljima:

Ukupan broj Broj novih Broj grobnih Prosjean broj

Potreba
GROBLJE grobnih grobnih mjesta za ukopa -
proirenja
mjesta mjesta prekop - cca godinje
Moj mir u 892 7 grobnica 15 na IV katu da 36
Pazinu
Stari Pazin 400 20 10 na starom da 18
dijelu
Lindar 304 0 6 da 12
Zabreani 87 7 3 - 4
Trvi 310 15 22 - 7
Kaerga 128 21 4 - 2
Zamask 76 0 4 da 2
Zareje 106 25 0 - 4
Beram 134 0 2 da 5

Uz groblja u Zabreanima, Lindaru, Trviu, Kaergi i na Starom Pazinu smjetene su kapele-

mrtvanice, odnosno mjesta za pripremu i oprotaj od pokojnika dok kapela nema uz groblja u Bermu,
Zareju, Krikli, Grdomselu i Zamasku.
Planirana je izgradnja kapela u Bermu i Zareju te je u tijeku izrada projektne dokumentacije.

SIGURNOST, ZATITA I SPAAVANJE

25
 Grad Pazin kao jedinica lokalne samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrenih
Ustavom i zakonom, ureuje i planira, organizira, financira i provodi zatitu i spaavanje.
Gradsko vijee Grada Pazina jednom godinje razmatra stanje sustava zatite i spaavanja, te
donosi smjernice za organizaciju i razvoj sustava zatite i spaavanja na svom podruju; u proraunu
osigurava sredstva namijenjena za financiranje sustava zatite i spaavanja u narednoj godini; donosi
procjenu ugroenosti i plan zatite i spaavanja, te donosi druge akte kojima propisuju mjere,
aktivnosti i poslove u provoenju zatite i spaavanja.
Grad Pazin ima Procjenu ugroenosti stanovnitva, materijalnih i kulturnih dobara i okolia,
koja predstavlja temeljni dokument kojim se utvruje realna razina opasnosti, ali i procjenjuju stvarne
mogunosti adekvatnog odgovora na sanaciji stanja i dovoenje ivota i rada stanovnitva u normalno
stanje. Procjena je stoga temeljni dokument na osnovu kojeg se definiraju potrebne snage i sredstva,
ali i izrauju planovi zatite i spaavanja u cjelini.
Operativnim snagama zatite i spaavanja na razini Grada rukovodi i koordinira
Gradonaelnik uz strunu potporu Stoera zatite i spaavanja Grada Pazina. Gradonaelnik je svojom
Odlukom utvrdio operativne snage i pravne osobe od interesa za zatitu i spaavanje Grada Pazina.
Na podruju Grada djeluje Javna vatrogasna postrojba Pazin, kao glavna operativna snaga
sustava zatite i spaavanja, sa 26 profesionalnih vatrogasaca, opremljena sa 10 vatrogasnih vozila, te
Dobrovoljno vatrogasno drutvo Pazin sa 20 pripadnika i 4 vatrogasna vozila.
Grad Pazin ima 119 pripadnika Postrojbi civilne zatite ope i specijalistike namjene koje se
osnivaju kao potpora za provoenje mjera zatite i spaavanja, a njima zapovijeda Zapovjednitvo
civilne zatite Grada Pazina.
Policijska postaja Pazin, kao mjeovita policijska postaja, tree kategorije na podruju svoje
teritorijalne nadlenosti obavlja poslove temeljne, prometne i kriminalistike policije te upravne
poslove (prijave promjene prebivalita i boravita, izdavanje osobnih iskaznica, putovnica, prometnih i
vozakih dozvola, rjeavanje statusnih pitanja stranaca, dravljanstva i dr.) Podruje policijske postaje
Pazin podijeljeno je na dva ophodna rajona, jedan povremeni pozorniki rajon i etiri kontaktna
rajona.
Podrujem nadlenosti policijske postaje Pazin tranzitiraju najvaniji i najprometniji cestovni
pravci Istre, gravitirajui prema Pazinu i istonim krakom istarskog ipsilona prema tunelu Uka.
Sagledavajui pokazatelje o kretanju kriminaliteta, javnog reda i mira, sigurnosti prometa i
ostalih pojava i dogaaja, openito stanje sigurnosti za Grad Pazin ocjenjuje se zadovoljavajuim.

BRIGA O NAPUTENIM IVOTINJAMA

Grad Pazin kao jedinica lokalne samouprave ima zakonsku obvezu (Zakon o zatiti ivotinja)
brinuti o naputenim i izgubljenim ivotinjama putem sklonita za ivotinje. Lokacija bivih vojnih
nekretnina Loke I Madona odabrana je kao idealna lokacija za navedenu namjenu zbog
zadovoljavajue udaljenosti od naselja, prekrasnog prirodnog ambijenta, konfiguracije terena te
postojanja djelomine komunalne infrastrukture. Namjera je da se osigura izgubljenim i naputenim
ivotinjama kvalitetan smjetaj i zdravstvenu njegu te kvalitetan informacijski centar kako bi svaka
ivotinja imala priliku bit pronaena od vlasnika ili udomljena. U budunosti bi se u okviru sklonita
planirale i druge aktivnosti za dobrobit ivotinja kao to je rehabilitacija divljih svojti, hotel za pse,
dnevni boravak za pse, edukacija radi podizanja svijesti o vanosti brige za ivotinje te niz drugih
aktivnosti.
Uzimajui u obzir specifinosti Istarske upanije i geografski poloaj Pazina, te da je Pazin i
administrativno sredite upanije, namjera je na tom podruju izgraditi objekt koji bi zadovoljio
potrebe cijele upanije.

26
 Bive vojne nekretnina Loke i Madona u Pazinu su u zemljinoj knjizi Opinskog suda u
Pazinu evidentirane pod slijedeim katastarskim oznakama: k.. broj 846/2 upisanoj u zk. uloak broj
1991 K.O. Pazin, k.. broj 872/1, 872/2, 885/5, 885/6, 885/11, 912/4, 913 i 914 sve upisane u zk.
uloak broj 2049 K.O. Pazin, k.. broj 857/2 i 857/4 obje upisane u zk. uloak broj 2173 K.O. Pazin,
k.. broj 835/6 i 835/7 obje upisane u zk. uloak broj 2172 K.O. Pazin, k.. broj 11192/3 upisana u zk.
uloak broj 3985 K.O. Pazin. Katastarski operat vodi podatke u tzv. novoj izmjeri te ove nekretnine
dolaze evidentirane pod brojevima: k.. broj 192/51, 192/60, 192/57, 192/324, 129, 192/56, 192/304,
192/55, 192/308, 195/56 i 192/71 N.I., sve K.O. Pazin.

5. STANOVANJE
Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine na podruju Grada Pazina evidentirano je 2.964
kuanstava i 2.945 stambenih jedinica. Kuanstvo u prosjeku ini 2,91 osobe to je neto iznad
prosjeka Istarske upanije koji iznosi 2,62. Veina se odnosi na obiteljska kuanstva 77,56%, a na
neobiteljska 22,44% koje ine gotovo u cijelosti samaka kuanstva. to se tie obiteljskih
kuanstava najvie ima onih dvolanih s udjelom 29,46%, potom etverolanih s udjelom 28,11% te
trolanih 25,07%.
Privatna kuanstva prema broju lanova, Popis stanovnitva 2011.
Broj lanova kuanstava Prosjean broj
Ukupno osoba
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i vie u kuanstvu
Broj kuanstava 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 - 1 2,91
Broj osoba 8.619 628 1.422 1.731 2.588 1.190 624 273 88 63 - 12 -

Privatna kuanstva prema tipu i broju lanova, Popis stanovnitva 2011.

Privatna kuanstva
Obiteljska kuanstva prema broju lanova Neobiteljska kuanstva

Ukupno 11 i samaka vielana

svega 2 3 4 5 6 7 8 9 10 svega
vie kuanstva kuanstva

2.963 2.298 677 576 646 237 104 39 11 7 - 1 665 628 37

Prema tipu obitelji i broju lanova najvei udio ima brani par s djecom 60% od ukupnog
broja obitelji. U takvoj obitelji ivi 72,2% od ukupnog broja lanova obitelji. Tipina obitelj ima u
prosjeku 3,75 lanova.
U ukupnom broju obitelji ima 14,1% samohranih roditelja, od toga je udio majka s djecom
85%, a preostalih 15% otac s djecom. U takvim obiteljima ima u prosjeku 2,35 lanova.
Udio branih parova bez djece u ukupnom broju obitelji je 23,3%

Obitelji prema tipu i broju lanova, Popis stanovnitva 2011.

Brani Izvanbrani Brani Izvanbrani

Majka s Otac s
Ukupno par bez par par s par
djecom djecom
djece bez djece djecom s djecom
Broj 2.473 576 43 1.482 23 295 54
obitelji
Broj 7.691 1.152 86 5.551 81 688 133

27
lanova
obitelji

Prema nainu koritenja privatnih kuanstava prevladava privatno vlasnitvo ili suvlasnitvo u
ak 89,1% sluajeva, a drugi najei oblik koritenja privatnog kuanstva je srodstvo s vlasnikom ili
najmoprimcem stana 4,8%, dok su svi ostali naini koritenja gotovo zanemarivi. Nema registriranih
beskunika.

Privatna kuanstva prema broju lanova i osnovi koritenja stambene jedinice, Popis
stanovnitva 2011.

Osnova
Broj lanova kuanstva
koritenja
Ukupno
stambene 11 i
jedinice 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
vie
Ukupno 2.963 628 711 577 647 238 104 39 11 7 - 1

Privatno 2.639 520 648 530 562 222 102 38 9 7 - 1

vlasnitvo ili
suvlasnitvo
Najmoprimac 93 29 23 16 20 3 2 - - - - -
sa slobodno
ugovorenom
najamninom
Srodstvo s 143 35 21 22 53 11 - 1 - - - -
vlasnikom ili
najmoprimcem
stana
Najmoprimac 45 19 9 7 8 - - - 2 - - -
sa zatienom
najamninom
Najam dijela 6 1 2 - 3 - - - - - - -
stana
(podstanar)
Ostale osnove 37 24 8 2 1 2 - - - - - -
koritenja
Beskunik - - - - - - - - - - - -

Prema podacima iz 2011. godine na podruju grada Pazina ima samo 4,3% naputenih
stanova, 97% stanova za stalno stanovanje, 2,4% stanova koji se povremeno koriste, te 0,9% stanova u
kojima se obavlja neka djelatnost (iznajmljivanje turistima i ostalo). Ukupna korisna povrina stanova
iznosi 283.364 m2, od toga za stanovanje se koristi 274.749 m2, za povremeni boravak 5.910 m2, a za
obavljanje neke djelatnosti 2.705 m2. Iz navedenog proizlazi da svakom stanovniku Grada Pazina
pripada gotovo 33 m2 stambenog prostora.

Stanovi prema nainu koritenja, Popis stanovnitva 2011.

Stanovi koji se koriste Stanovi u kojima se samo

Ukupno Stanovi za stalno stanovanje
povremeno obavljala djelatnost

28
 u vrijeme
za odmor sezonskih
privremeno iznajmljivanje ostale
ukupno nastanjeni naputeni i radova
nenastanjeni turistima djelatnosti
rekreaciju u
poljoprivredi
stanovi 3.695 3.574 2.940 477 157 86 2 12 21
2
m 283.364 274.749 231.745 32.465 10.539 5.770 140 1.134 1.571

Stambene jedinice prema broju kuanstava i lanova kuanstava, Popis stanovnitva 2011.

Ukupno stambene jedinice Nastanjeni stanovi Ostale stambene jedinice Kolektivni stanovi
broj
broj broj broj broj broj
broj ukupan broj ukupan broj ukupan institucionalnih
stambenih lanova lanova lanova lanova
kuanstava broj kuanstava broj kuanstava broj i privatnih
jedinica kuanstava kuanstava kuanstava kuanstava
kuanstava
2.945 2.964 8.638 2.940 2.955 8.610 3 3 4 2 6 24

Prema broju soba, najvie ima trosobnih stanova 37,4%, te oko 25% dvosobnih i
etverosobnih stanova. Prema povrini korisne stambene povrine, preko 98% stambenih kvadrata je u
privatnom vlasnitvu.

Nastanjeni stanovi prema broju soba i vlasnitvu, Popis stanovnitva 2011.

9i Stanovi prema
8 vlasnitvu
Ukupno 1 soba 2 sobe 3 sobe 4 sobe 5 soba 6 soba 7 soba vie
soba
soba privatno ostalo
stanovi 2.940 182 758 1.098 749 132 18 3 - - 2.856 84
m2 231.745 6.489 43.180 86.980 75.551 16.165 2.670 710 - - 227.208 4.537

POTICANA STANOGRADNJA

Prema podacima Popisa stanovnitva iz 2011. godine moe se zakljuiti da stambeni fond
trenutno zadovoljava potrebe. Ukoliko bi dolo do realizacije novih projekata, koji bi prouzroili
doseljavanje novog stanovnitva, trebalo bi predvidjeti mogunost gradnje novih stanova s
pripadajuim javnim sadrajima.
Grad Pazin se 2010. godine ukljuio u programom poticane stanogradnje, te je sredinom 2010.
godine objavio Anketni upitnik o stambenim potrebama putem poticane stanogradnje u svrhu
prikupljanja informacija i istraivanja zainteresiranosti graana za rjeavanje stambenih potreba. Kroz
provedeni anketni upitnik ukazala se potreba za nastavkom provedbe programa te je za izgradnju
stambeno poslovne zgrade odabrana lokacija u centru grada na gradskom zemljitu.
Nakon provedenog Natjeaja za prikupljanje zahtjeva za kupnju stanova po programu poticane
stanogradnje i utvrivanja Liste prvenstva Grada Pazina iz veljae 2013. godine te provedenih
Natjeaja za prodaju nekretnina koje je provodilo drutvo Usluga zakupljeni su gotovo svi stanovi i
poslovni prostori.
Poslovno-stambena zgrada s 13 stambenih jedinica i 4 poslovna prostora je u izgradnji, a
planirani zavretak radova oekuje se u lipnju 2015. godine.
Grad Pazin raspolae s 40-tak stanova u svom vlasnitvu u kojima stanuju najmoprimci sa
zatienom odnosno slobodno ugovorenom najamninom. O davanju stanova u najam odluuje

29
Komisija za davanje stanova u vlasnitvu Grada Pazina u najam prema Listi prioriteta i prema
raspoloivim stanovima za dodjelu, uzimajui u obzir da dodijeljeni stan odgovara po veliini i broju
prostorija potrebama podnositelja zahtjeva. Lista prioriteta utvruje se kao zatvorena lista na vrijeme
od 2 godine (svake neparne godine). Zahtjevi za uvrtenje u Listu prioriteta primaju se tijekom 4.
mjeseca neparne godine, a temeljem objavljenog javnog oglasa.

Zgrada POS-ovih stanova u Pazinu, Izvor: http://www.istarski.hr/node/7189

DJEJA IGRALITA

Grad Pazin ima ukupno 25 djejih igralita od kojih su 23 u vlasnitvu Grada Pazina, a 2 u
vlasnitvu Djejeg vrtia Olga Ban. Na podruju naselja Pazin ima ih ukupno 14, dok je ostatak
rasporeen po okolnim naseljima. Procjenjuje se da je to obzirom na broj djece i raspored po
naseljima dostatno, no igralita su po miljenju roditelja slabo opremljena.
Na prostoru grada Pazina uz ostale zelene povrine nalazi se i pet parkova i to tri vea gradska
parka: eljezniki park Park Istarskih velikana i Park narodnog ustanka, te manji parkovi na Starom
trgu i Hrvatskom trgu. Zelene povrine i parkovi vrlo su bogati raznolikim dendrolokim vrstama, a
kao najee stablo pojavljuje se divlji kesten (Aesculus hippocastanum) i autohtono stablo ladonje
(Celtis australis L.).

30
 4. PROMET

Karta: Cestovni i eljezniki promet na podruju Grada

48

A8

64

Izvor: Geoportal

CESTOVNI PROMET

Pazin je zahvaljujui svom poloaju u sreditu Istre cestovno povezan sa svim gradovima u
Istri sustavom autocesta (A8), dravnih cesta (DC64, DC48) i nerazvrstanih prometnica.
Duljina pojedinih prometnica navodi se u nastavku:
Autoceste
A8 vorite Kanfanar (A9) Pazin Lupoglav vorite Matulji (A7) 13,4km
Dravne ceste
- DC48 Baderna (D21) Pazin vor Rogovii (A8) 8,4 km
- DC64 Pazin (D48) Podpian Vozilii (D66)) 7,8 km

31
 PPUG Pazina planirana je nova trasa ceste DC64 ukupne duljine 6,4 km koja bi znatno
rasteretila promet kroz samo sredite Pazina koji uzrokuje guvu, buku teretnih vozila kao i
unitavanje cesta uzrokovanu njihovim protokom.
Nerazvrstane ceste na podruju Grada Pazina (NC)
Prema odredbama Zakona o cestama, Odlukom o cestama na podruju velikih gradova koje
prestaju biti razvrstane u javne ceste, preuzeto je 83,61 km javnih cesta:

504600 Pazin Pazin (D 64) Cerovlje 4,19

500700 Pazin Brigi- D-48 Kier 3,77
519000 Pazin A 9 (Rogovii) Jurii 7,982
501900 Pazin Gortanov brijeg-Pazin 1,48
507600 Pazin 5190 (Luetii) Boljki 2,063
D 64 Lindar- Bazgalji, Boljii Gornji
501080 Pazin 3,453
Tankovii
504500 Pazin Katun Trviki - Brajkovii 0,816
504400 Pazin Katun Trviki Kaerga 6,594
507800 Pazin Lindar Pod ograd 1,219
500710 Pazin Ukotii - Kaerga ( 5044) 3,793
500560 Pazin Kaerga Zamask 4,560
500740 Pazin Krikla - ajkovii Pazin 10,575
500760 Pazin Podberam - Beram) 0,86
L 50074 (ajkovii) - Grdoselo - Podberam -
500750 Pazin 13,84
Fakini - Lovrini (D 48)
500970 Pazin Jeenj Rogovii 5,41
500770 Pazin Rijavac - Pazin (D 64) 1,31
500780 Pazin L 50074 - Zareje - 5046 1.95
501050 Pazin Stari Pazin - Bertoi 2,97
501060 Pazin Munci Heki brlini 3,05
501090 Pazin D 64 Mandalenii - Salamunie 0,74
501110 Pazin Zabreani Katun Lindarski -Jaii 2.99
UKUPNO : 83,61

Ostale asfaltirane ceste: 134,3 km

Neasfaltirane ceste: 40,3 km
Izvor: Izvjetaj o stanju u prostoru
Na podruju Grada Pazina ne postoje izgraene i/ili ureenje i oznaene biciklistike staze,
kao niti ureene biciklistike staze u prirodi.

Promet u mirovanju
Odlukom o organizaciji i nainu naplate parkiranja odreene su parkiraline povrine (javna
parkiralita), organizacija i nain naplate parkiranja te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim
parkiralitima s naplatom na podruju Grada Pazina. Tehnike i organizacijske poslove, naplatu,

32
nadzor nad parkiranjem vozila, odravanje i ienje te druge poslove na javnim parkiralitima s
naplatom obavlja Usluga d.o.o. za obavljanje komunalnih djelatnosti iz Pazina.
Parkiranje se naplauje u ulici Narodnog doma na platou ispred gradskog kina, u dijelu ulice
25. rujna ispred kunih brojeva 38 i 40, u ulici Dinka Trinajstia s lijeve strane od krianja s ulicom
25. rujna do krianja s ulicom 15. sijenja, na dijelu Trga slobode i na dijelu ulice Muntriljska, uz
stambenu zgradu 7a, 7b, 7c i 7d, te iza Spomen doma.
Koritenje parkiralita omogueno je na vie naina: kupnjom satne parkiraline karte, dnevne
parkiraline karte, povlatene parkiraline karte i rezervacijom parkiralinog mjesta.
U gradu Pazinu postoji oko 300 parkirnih mjesta koja nisu pod naplatom, a nalaze se iza
Autobusnog kolodvora (oko 90), zona biveg Autotransa (oko 130), kod nove sportske dvorane (oko
40), te kraj groblja. Sva navedena parkiralita nisu znaajnije udaljena od centra grada.
Poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila te upravljanje prometom obavlja
Prometno redarstvo Grada Pazina.

ELJEZNIKI PROMET

Podrujem Grada Pazina prolazi jednokolosjena eljeznika pruga od znaaja za regionalni

promet R 101 (I 102) (Podgorje) Dravna granica Buzet Pazin Pula koja koristi iskljuivo
prijevozu putnika. eljeznika povezanost Pazina s ostalim hrvatskim upanijama mogua je
iskljuivo preko Slovenije. eljezniki kolodvor nalazi se samo na podruju Grada Pazina, u
neposrednoj blizini autobusnog kolodvora. Duljina pruge na podruju Grada Pazina iznosi 12,5 km.
Na podruju Grada ima 8 eljeznikih prijelaza preko dravnih i nerazvrstanih cesta.
eljezniki prijelaz preko dravne ceste D48 u sreditu Pazina te eljezniki prijelaz preko preko
nerazvrstane ceste prema naselju Zareje obiljeeni su prometnim znakovima za takvu vrstu prijelaza,
znakom STOP i Andrijinim kriem te branicima (rampama). Preostalih 6 prijelaza u naseljima
Dubravica, Srija, epii, Bortuli, Heki i Grubii obiljeeno je prometnim znakom STOP i
Andrijinim kriem.

LOKALNI/MEUGRADSKI PRIJEVOZ

Autobusni kolodvor nalazi se u naselju Pazin, a iskazana je potreba izgradnje zgrade na istoj
lokaciji. . Lokalni te meugradski autobusni prijevoz ponajvie je u funkciji radnih i kolskih
putovanja emu je usmjerena veina linija te je stoga njihova uestalost zadovoljavajua u vrijeme
najveih jutarnjih i popodnevnih optereenja. Uslugu vri Autotrans d.o.o. PJ Istra Pore, dio grupacije
Autotrans d.o.o.
Najblia zrana luka nalazi se u Puli. Pazin je s Pulom povezan autobusnim i eljeznikim
linijama, a od pulskog kolodvora odnosno eljeznike postaje postoje gradske i prigradske linije ili
taksi slube povezane sa zranom lukom.
U Pazinu nema organizirane taksi slube.

OSTALO

Kamionski kolodvor ne postoji u Pazinu. Poeljno bi ga bilo smjestiti u sklopu radnoga

predjela uz planirani ranirni kolodvor, na lokaciji Jelenii (uz staru eljezniku stanicu).

33
 Prometna signalizacija na podruju Grada Pazina usklaena je s odredbama iz Odluke o
ureenju prometa na podruju Grada Pazina. Sigurnost prometa s obzirom na statistike pokazatelje iz
evidencije Policijske postaje Pazin je zadovoljavajua.
Svakom naselju na podruju Grada Pazina moe se pristupiti javnom asfaltiranom
prometnicom, ali ipak postoji manji broj naselja koja su meusobno prometno povezana
makadamskom kolnikom konstrukcijom. Nogostupi su izvedeni na svim frekventnim pjeakim
dionicama. Velika veina pjeakih prijelaza prilagoena je osobama s invaliditetom i osobama
smanjene pokretljivosti. Sva horizontalna i vertikalna signalizacija usklaena je sa odredbama
pozitivne zakonske regulative.
PPUGP-om je predviena mogunost ureenja kamp odmorita na sljedeim lokacijama:
unutar zone Pazinka na postojeem parkiralitu
parkiralite iza Spomen doma
uz rub Pazinske jame (k.. 1331, 1332, 1333/1,1334 i 1343/1, k.o. Pazin)
travnata terasa hotela Lovac
parkiralite unutar zone Ciburi
podruje Brestovice (maksimalni kapacitet 30 leaja)
u naselju Frki (k..br. 53/1 i 53/2 k.o. Krikla).

4. OKOLI, SUSTAV ZATITE OKOLIA I ZATITE PRIRODE

VODE

Podrujem Grada Pazina prolazi niz povrinskih i podzemnih vodotoka, a vei dio Grada
ujedno je i vodozatitno podruje I, II, III i IV kategorije te je propisima regulirana potreba
odgovarajue zatite voda s ciljem osiguranja kvalitetnih vodnih zaliha dostatnih za zadovoljenje
potreba stanovnitva u irem okruenju.
Podruje Grada Pazina nalazi se unutar I, II, III i IV zone zatite izvorita vode za pie prema
Odluci o zonama sanitarne zatite izvorita vode za pie u Istarskoj upaniji.
Podruje Grada Pazina nalazi se unutar Jadranskog vodnog podruja unutar podruja malog
sliva Mirna-Dragonja, koje pripada sektoru E. Sustav ureenja vodotoka i zatite od tetnog djelovanja
voda dio je cjelovitog sustava ureenja vodotoka i obrane od poplava na vodama podruja malog sliva
Mirna-Dragonja.
Radi preciznijeg utvrivanja koridora sustava ureenja vodotoka i zatite od bujinih voda, za
sve vodotoke i vode utvruje se inundacijsko podruje, te javno vodno dobro i vodno dobro. Do
utvrivanja inundacijskog podruja (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), irina koridora vodotoka
obuhvaa prirodno ili ureeno korito vodotoka, s obostranim pojasom irine 10m, mjereno od gornjeg
ruba korita, vanjske noice nasipa ili vanjskog ruba graevine ureenja toka. Unutar navedenog
koridora gradi se sustav ureenja vodotoka i zatite od poplava, te svi zahvati na postojeim
graevinama sustava zatite od visokih voda.
Inundacijsko podruje (javno vodno dobro i vodno dobro), utvruje se za podruje
akumulacije Butoniga i retencije Jukani.
Na podruju Grada Pazina bujini vodotoci pripadaju Slivu Mirne (podsliv Butonige), slivu
Pazinskog potoka, slivu bujice ipri te slivu ponornice Brestovac. Vodotocima prvog reda pripadaju
Pazinski potok te Oteretni kanal Butoniga.
Od 2008. godine Trgovako drutvo Ecooperativa d.o.o., ima svoje skladine prostore na
lokaciji Industrijske zone Pazinka u blizini Pazinskog ponora koji je u kategoriji zatite znaajnog
krajobraza i podruja ouvanja znaajnog za vrste i stanine tipove (POVS) HR2001386 Pazinski

34
potok te je obuhvaena II i III zonom sanitarne zatite izvorita vode. Obzirom na specifinost
djelatnosti kojom se bavi Trgovako drutvo Ecooperativa d.o.o. (sakupljanjem i zbrinjavanjem raznih
vrsta opasnog i neopasnog otpada) nije prihvatljivo njihovo poslovanje u navedenoj zoni Pazinka, te je
planirano njihovo izmjetanje na udaljeniju lokaciju od Pazinskog ponora i izvan II i III zone sanitarne
zatite izvorita vode, a opet zadravanje poslovanja tvrtke kao dugogodinjeg izvoznika, koja ima
iskustvo i znanje zbrinjavanja svih vrsta otpada na podruju Grada Pazina radi opstanka radnih mjesta
i gospodarskog razvoja.
Zatita od poplava provodi se u skladu sa Zakonom o vodama te Dravnim i upanijskim
planovima obrane od poplava, na nain da je zabranjeno podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno
izvoenje bilo kakvih zahvata, koji bi mogli smanjiti propusnu mo korita vodotoka, onemoguiti
ienje i odravanje vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi nain.

TLO

Na podruju Grada Pazina ne postoje sustavna istraivanja o stanju tla, ali je poznato da 45%
povrine RH ini krko tlo, koje se protee Istrom, Dalmacijom, Dinarskim gorjem, gorskim
predjelima i Likom. Krko tlo nastalo je uslijed razaranja vapnenakih stijena u vodi, bogato je
ugljinim dioksidom i raznim talonim tvarima. Krki teren obiluje raznim nadzemnim (krape,
ponikve, krke uvale, polja) i podzemnim oblicima (jame).
Kvaliteta tla prema stupnju zagaenja moe se ocijeniti zadovoljavajuom, ako se kao
pretpostavka uzme skromna uporaba sredstava za zatitu bilja i umjetnih gnojiva na malim
poljoprivrednim povrinama koje se obrauju ekstenzivno.
Osnovni negativni utjecaji na tla su: trajni gubitak tla prenamjenom (ceste i urbanizacija);
erozija (krko tlo), koja istodobno vodi gubitku tala i poveanom organskom optereenju/oneienju
voda; nekontrolirano prirodno irenje vegetacije uslijed dugogodinjeg zanemarivanja poljoprivrednih
povrina te oneienje tala divljim odlagalitima otpada.
Dodatni problem predstavlja nepostojanje sustavnog praenja pogodnosti, kakvoe i
oneienosti tala, to je preduvjet ouvanju tala i kvalitetne poljoprivredne proizvodnje. Iako su
sporadinim analizama zabiljeene manje promjene u kvaliteti, tla na podruju I, pa i Grada Pazina,
uglavnom su ouvana i na razini kvalitete vie od prosjeka i standarda EU-a.
PPUGP-om propisane su mjere zatite od erozije na podrujima pojaane erozije, koja je
karakteristina za krke terene:
umsko zemljite se ne smije pretvarati u vonjake, vinograde, povrtnjake, oranice, livade ili u
graevinsko zemljite,
nije dozvoljeno kopanje jama, zdenaca, jaraka, usjeka za putove i slino,
dozvole za gradnju ili rekonstrukciju objekata mogu se izdavati samo ako su prethodno provedena
geomehanika istraivanja kojima su utvrene mjere sanacije klizita.
Zone u kojima je dozvoljena gradnja nalaze se izvan podruja koja su ugroena od erozije.

ZRAK

Od izvora oneienja na podruju Istarske upanije najvei pojedinani izvor je TE Plomin,

jedan od najvanijih pojedinanih izvora u RH prema vie kriterija (NOx; SO2;; CO2, lebdee
estice,). Od ostalih industrijskih oneiivaa, izvori oneienja su u prvom redu tvornice cementa u
Puli i Koromanu, tvornica kamene vune u Potpinu, tvornica vapna u Mostu na Rai te kemijska
industrija zbog emisije otapala, industrija stakla i dr. Manja oneienja zraka zamijeena su zbog
emisija asfaltne baze u blizini naselja Pazin.

35
 Kamenolomi mogu imati (ovisno o proizvodnom procesu i smjetaju) znaajan utjecaj,
posebno po emisiji talone tvari i lebdeih estica, u oblinjim naseljima. Oneienja zraka prisutna
su i uz prometnice, posebno na mikrolokalitetima zaguenih prometnica u naseljima.
Na podruju Grada Pazina nema stalnog mjernog mjesta za kakvou zraka. Na lokaciji
Jelenii, Zavod za javno zdravstvo PrimorskoGoranske upanije provodio je jednogodinje mjerenje
kakvoe zraka (u periodu od 05.06.2012 do 04.06.2013.) za potrebe odlagalita otpada Jelenii V.
Mjerena je koncentracija sumporovodika i amonijaka u zraku te praena koliina ukupne talone tvari
i sadraja metala (olovo, kadmij i talij) u njoj. Prema rezultatima mjerenja koliina ukupne talone
tvari (UTT) i sadraja metala te koncentracije amonijaka i sumporovodika, lokaciju Jelenii kod
Pazina moe se svrstati u I kategoriju kvalitete zraka, to znai da je zrak ist ili neznatno oneien
navedenim parametrima te se prema dobivenim rezultatima ispitivanja kvalitete zraka na ovom
podruju ne oekuje tetno djelovanje po zdravlje stanovnitva.

BUKA

Radi specifinog smjetaja u kotlini, Pazin je posebno osjetljiv na buku prometa sa brze ceste
Istarski ipsilon. Trenutno prilino dobru zatitu od buke pruaju stijene i usijeci. No izgradnjom novog
dijela nove trake, doi e do uklanjanja nekih prirodnih barijera to e dovesti do vee izloenosti
buci. Najveu buku u vidu praska stvaraju dilatacijski spojevi na vijaduktima.
Investitor izgradnje nove trake Istarskog ipsilona prihvatio je zahtjeve za kvalitetnom
zatitom od buke na nain da e uz redovite mjere zatite od buke na dijelovima autoceste uz naselja
u Glavnom projektu ucrtati ugradnju tihih dilatacija na objektima te dodatnu zatitu od buke na
objektima, kako bi se razina buke zadrala u zakonskom okvirima.

SVJETLOSNO ZAGAENJE

Na prostoru Grada svjetlosno zagaenje ne prati se sustavno, ali se moe ocijeniti da je ono
prisutno u naselju Pazin. Glavni izvor svjetlosnog zagaenja su prometna vorita i zastarjela javna
rasvjeta bez zatitne folije prema nebu. U ostalim predjelima uslijed nepostojanja velikih prometnih
vorita i male veliine naselja nema svjetlosnog zagaenja.

5. GOSPODARSTVO

Grad Pazin je administrativno sjedite Istarske upanije, te se u Gradu nalazi veina

upanijskih i dravnih slubi potrebnih za svakodnevno poslovanje gospodarskih subjekata.

FINANCIJSKI POKAZATELJI GOSPODARSTVA GRADA PAZINA

Osnovni financijski pokazatelji poslovanja poduzetnika na podruju Grada Pazina u razdoblju

od 2010. do 2013. godine prikazani su u slijedeoj tablici.

Tablica: Osnovni financijski pokazatelji od 2010. do 2013. godine

Indeks Indeks Indeks
OPIS 2010. 2011. 2012. 2013.
2011/2010 2012/2011 2013/2012

36
 Broj poduzetnika 292 260 279 291 89,04 107,31 104,30
Broj zaposlenih 1.936 1.878 1.947 1.978 97,00 103,67 101,59
iznosi u 000 kuna
Ukupni prihodi 1.172.147 1.303.931 1.263.636 1.165.011 111,24 96,91 92,20
Ukupni rashodi 1.127.945 1.301.655 1.292.621 1.138.743 115,40 99,31 88,10
Dobit prije oporezivanja 65.634 65.691 49.625 69.617 100,09 75,54 140,29
Gubitak prije oporezivanja 21.432 60.414 78.611 43.349 281,89 130,12 55,14
Porez na dobit 14.258 * 8.093 10.708 0,00 0,00 132,31
Dobit nakon oporezivanja 51.391 51.532 41.587 59.009 100,27 80,70 141,89
Gubitak nakon oporezivanja 21.447 60.420 78.665 43.450 281,72 130,20 55,23
Konsolidirani financijski
29.944 -8.888 -37.078 15.559 -29,68 417,17 -41,96
rezultat
Investicije 73.769 49.919 46.085 41.298 67,67 92,32 89,61
Prosjena neto plaa (u
4.516 4.742 4.817 4.777 105,00 101,58 99,17
kn)
Izvor: FINA, Obrada: Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proraun

Prema podacima FINA-e, godinje financijske izvjetaje za 2013. godinu predao je 291
poduzetnik iji je broj nakon pada u 2011. i 2012. na razini iz 2010. godine. U odnosu na 2012.
godinu, poveanje broja poduzetnika iznosi 4,30% odnosno 12 poduzetnika, a to se odrazilo i na blago
poveanje broja zaposlenih, tonije za 1,59% ili 31 radnika.
Nakon rasta ukupnih prihoda i rashoda u 2011. godini, biljei se njihov pad. U 2013. godini
prihodi su bili manji za 7,80%, a rashodi za 11,90% u odnosu na 2012. godinu. Navedeno smanjenje
nije se negativno odrazilo na ostvareni financijski rezultat poduzetnika, ve je dobit prije oporezivanja
porasla za 40,29%, a gubitak je smanjen za 44,86%. Posljedino, vrijednost dobiti nakon oporezivanja
u 2013. godini je dosegnula najviu razinu u promatranom razdoblju 59 mil. kn. Sukladno tome,
konsolidirani financijski rezultat pazinskog gospodarstva je u 2013. godini nakon nekoliko uzastopno
pozitivnih godina, velikog pada 2011. godine, a posebice 2012. godine, dosegao razinu od 15,5 mil.
kn.
Investicije u dugotrajnu imovinu smanjuju se tijekom razdoblja promatranja i to za 10,39%
usporeujui 2013. i 2012. godinu.
Da bi analiza bila to reprezentativnija u slijedeoj tablici prikazani su financijski pokazatelji
gospodarstva na razini Istarske upanije u usporedbi s Gradom Pazinom u 2012. i 2013. godini.
Tablica: Usporedba osnovnih financijskih pokazatelja Grada Pazina i Istarske upanije u 2012. i
2013. godini

Istarska Istarska Udio Grada Udio Grada

OPIS Indeks
upanija 2012. upanija 2013. Pazina 2012. Pazina 2013.
Broj poduzetnika 9.053 9.241 102,08 3,08 3,15
Broj zaposlenih 43.886 44.761 101,99 4,44 4,42
iznosi u 000 kuna
Ukupni prihodi 28.074.527 27.019.174 96,24 4,50 4,31
Ukupni rashodi 27.004.752 26.589.012 98,46 4,79 4,28
Dobit prije oporezivanja 2.278.588 2.143.894 94,09 2,18 3,25
Gubitak prije oporezivanja 1.208.813 1.713.732 141,77 6,50 2,53
Porez na dobit 238.715 246.547 103,28 3,39 4,34
Dobit nakon oporezivanja 2.033.344 1.898.402 93,36 2,05 3,11
Gubitak nakon oporezivanja 1.202.284 1.714.787 142,63 6,54 2,53
Konsolidirani financijski 831.060 183.615 22,09 -4,46 8,47

37
rezultat
Investicije 1.961.219 2.002.955 102,13 2,35 2,06
Prosjena neto plaa (u kn) 4.836 4.793 99,11 - -
Izvor: FINA, Obrada: Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proraun

Na podruju Istarske upanije broj poduzetnika koji su u zakonskom roku Financijskoj agenciji
predali godinje financijske izvjetaje za 2013. godinu iznosi 9.241, to je za 2,08% vie nego 2012.
godine. Privreda Istarske upanije je u 2013. godini prosjeno zapoljavala 44.761 osoba, to je
poveanje u odnosu na 2012. godinu za 1,99%. Udio Grada Pazina u broju poduzetnika na razini
Istarske upanije se poveao sa 3,08% na 3,15%, meutim to se nije odrazilo na broj zaposlenih iji je
udio smanjen sa 4,44% na 4,42%.
Ukupni prihodi poduzetnika Istarske upanije su u 2013. godini ostvareni na razini 27 mlrd.
kn, a rashodi 26,5 mlrd. kn, u obje kategorije neto su manji u usporedbi sa 2012. godinom to se u
ovom sluaju odrazilo i na manju ostvarenu neto dobit (za 6,64%) i vei gubitak (za 42,63%). Budui
da su ukupni prihodi i rashodi pazinskih poduzetnika pali za 7,80% odnosno 11,90%, udio ukupnih
prihoda i rashoda Grada Pazina u ukupnim prihodima i rashodima Istarske upanije smanjio se za 0,19
postotna boda odnosno za 0,51 postotna boda.
Dobit nakon oporezivanja iznosila je neto vie od 1,8 mlrd. kuna i smanjila se u odnosu na
2012. godinu za 6,64%, dok je gubitak povean za 42,63% i iznosio je 1,7 mlrd. kuna. Unato
opadanju ovih pokazatelja na razini upanije, udio Grada Pazina u dobiti nakon oporezivanja povean
je za 1,06, a udio gubitka smanjen za 4,01 postotna boda. Isto tako, nakon ostvarenja negativnog
udjela u konsolidiranom financijskom rezultatu upanije, 2013. godine taj je udio povean na ak
8,47%. Pozitivan pomak ipak nije ostvaren kad su u pitanju investicije, iji je udio smanjen za 0,29
postotna boda.
Unato ostvarenju slabijeg financijskog rezultata na razini Istarske upanije, pokazatelji stanja
gospodarstva Grada Pazina su pozitivni u odnosu na 2012. godinu. Da je upanija jo uvijek jedna od
najrazvijenijih pokazuje usporedba s drugim upanijama u RH. Naime, prema objavi FINA e, na
rang listi upanija prema neto dobiti i drugim kriterijima u 2013. godini, Istarska upanija
pozicionirana je na 9. mjesto od ukupno 21 upanije, ukljuujui Grad Zagreb. Najbolje je
pozicionirana prema kriteriju broja poduzetnika, prema kojemu je svrstana na 3. mjesto, kao i
konsolidiranom financijskom rezultatu isto tako 3. mjesto.

FINANCIJSKI POKAZATELJI GOSPODARSTVA PREMA VELIINI PODUZETNIKA

Nekada snano pazinsko gospodarstvo, koje je u nekoliko velikih i srednje velikih privrednih
subjekata (Pazinka, Istraplastika, PIN, Istracommerce, Puris, Istratisak itd.) zapoljavalo
vie od 6 tisua radnika, suoeno sa potekoama u tranziciji 90-ih godina, gubitkom trita,
otputanjem radnika i propau velikih privrednih subjekata, okrenulo se razvoju malog poduzetnitva
i obrtnitva.
Broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit porastao je od 170 koliko ih je bilo 1999. godine
na 291 u 2013. godini. Najvei skok broja poduzetnika zabiljeen je 2006. godine, kada je zabiljeeno
45 novih malih poduzetnika, te 2009. godine kada brojimo 23 nova poduzetnika. Nakon pada broja
poduzetnika 2011. godine za 32 poduzetnika, slijedi oporavak, kada 2012. i 2013. godine biljeimo 19,
odnosno 12 novih poduzetnika, obveznika poreza na dobit.
No porast broja poduzetnika, nije pratio znaajniji porast broja zaposlenih, osim 2002. godine
te u periodu od 2006. do 2008. godine, kada je zabiljeen neto vei broj zaposlenih; tako je od 2.863
zaposlena koliko ih je bilo 1999. godine, broj zaposlenih pao na 1.978 u 2013. godini.
Prostori trgovakih drutava koja su prestala s radom, uglavnom su prodani ili unajmljeni od
strane drugih trgovakih drutava, obrta, udruga ili institucija.

38
 Financijski pokazatelji gospodarstva prema veliini poduzetnika podijeljeni su na male,
srednje i velike poduzetnike5, a u slijedeoj tablici dana je njihova usporedba u 2012. i 2013. godini.

Tablica: Usporedba osnovnih financijskih pokazatelja u 2012. i 2013. godini prema veliini
poduzetnika
Mali Mali Srednji Srednji Veliki Veliki Ukupno Ukupno
OPIS 2012. 2013. Indeks 2012. 2013. Indeks 2012. 2013. Indeks 2012. 2013.
Broj
256 287 112,11 3 3 100,00 2 1 50,00 279 291
poduzetnika
Udjeli u % 91,76 98,63 1,08 1,03 0,72 0,34
Broj zaposlenih 1.236 1.253 101,38 152 331 217,76 559 394 70,48 1.947 1.978
Udjeli u % 63,48 63,35 7,81 16,73 28,71 19,92
iznosi u 000 kuna
Ukupni prihodi 855.077 833.021 97,42 107.343 123.232 114,80 301.216 208.758 69,31 1.263.636 1.165.011
Udjeli u % 67,67 71,5 8,49 10,58 23,84 17,92
Ukupni rashodi 839.103 790.736 94,24 117.621 148.367 126,14 335.898 199.640 59,43 1.292.621 1.138.743
Udjeli u % 64,91 69,44 9,1 13,03 25,99 17,53
Dobit prije
42.432 59.702 140,70 555 796 143,42 6.639 9.119 137,36 49.625 69.617
oporezivanja
Udjeli u % 85,51 85,76 1,12 1,14 13,38 13,1
Gubitak prije
26.457 17.418 65,84 10.833 25.931 239,37 41.321 0 0,00 78.611 43.349
oporezivanja
Udjeli u % 33,66 40,18 13,78 59,82 52,56 0
Porez na dobit 6205 8.118 130,83 147 204 138,78 1.741 2.386 137,05 8.093 10.708
Udjeli u % 76,67 75,81 1,82 1,91 21,51 22,28
Dobit nakon
36.281 51.685 142,46 408 592 145,10 4.898 6.733 137,46 41.587 59.009
oporezivanja
Udjeli u % 87,24 87,59 0,98 1 11,78 11,41
Gubitak nakon
26.511 17.518 66,08 10.833 25.931 239,37 41.321 0 0,00 78.665 43.450
oporezivanja
Udjeli u % 33,7 40,32 13,77 59,68 52,53 0
Konsolidirani f.
9.769 34.166 349,74 -10.425 -25.340 243,07 -36.423 6.733 -18,49 -37.078 15.559
rezultat
Udjeli u % -26,35 219,59 28,12 -162,86 98,23 43,27
Investicije 32.700 26.545 81,18 3.330 6.131 184,11 10.054 8.622 85,76 46.085 41.298
Udjeli u % 70,96 64,28 7,23 14,85 21,82 20,88
Prosjena neto
4.319 4.317 99,95 4.634 4.549 98,17 5.967 6.432 107,79 4.817 4.777
plaa (u kn)

Izvor: FINA

Struktura pazinskog gospodarstva obzirom na veliinu poduzetnika u potpunosti je sukladna

sa onom na upanijskom i dravnom nivou, budui da prevladavaju mali poduzetnici koji ine 98,63%
svih poduzetnika - obveznika poreza na dobit u 2013. godini. Njihov broj je sa 256 porastao na 287 u
godinu dana. Srednje veliki poduzetnici ine udio od 1,03% ukupnog broja poduzetnika i u 2013.

5
Kriteriji za razlikovanje malih, srednjih i velikih poduzetnika definirani su Zakonom o raunovodstvu (Narodne novine broj 109/07 i
54/13), a ukljuuju pokazatelje utvrene na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski
izvjetaji.
Mali poduzetnici su oni koji ne prelaze dva od sljedeih uvjeta:
ukupna aktiva 32.500.000,00 kuna, prihod 65.000.000,00 kuna i prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 50.
Srednje veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta za male poduzetnike ali ne prelaze dva od sljedeih uvjeta:
ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna, prihod 260.000.000,00 kuna i prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 250.
Veliki poduzetnici su oni koji prelaze dva uvjeta za srednje poduzetnike.

39
godini je njihov broj ostao na razini 3 poduzetnika (Usluga d.o.o., Vladimir Gortan d.d. i Puris d.d. u
steaju). U Gradu Pazinu u 2013. godini poslovao je samo jedan veliki poduzetnik, a to je tvrtka
Kamen d.d. Pazin.
Budui da su mali poduzetnici okosnica pazinskog gospodarstva, oni takoer zapoljavaju
najvie radne snage 63,35%. Slijede veliki poduzetnici sa udjelom od 19,92% te naposljetku srednje
veliki poduzetnici sa 16,73%. Isto tako, u strukturi ostalih financijskih pokazatelja najvei udio
zauzimaju mali poduzetnici (grafikon).
Grafikon: Struktura odabranih pokazatelja prema veliini poduzetnika u 2013. godini

Izvor: FINA
U svim kategorijama poduzetnika u 2013. godini smanjeni su prihodi i rashodi, osim u skupini
srednje velikih poduzetnika. Posljedino, mali su poduzetnici ostvarili za 42,45% veu neto dobit nego
2012.godine i smanjenje gubitka za 34,16%. Srednje veliki poduzetnici ostvarili su isto tako poveanje
neto dobiti za 45,10%, meutim uz viestruko poveanje gubitka, to je posljedica negativnog
poslovanja tvrtke Puris d.d. u steaju. Jedini veliki poduzetnik Kamen d.d. uspio je nadmaiti 2012.
godinu s ostvarenjem vee neto dobiti za znaajnih 37,46%. Konsolidirani financijski rezultat kao
razlika izmeu neto dobiti i gubitka ponovo ukazuje na dominantnu ulogu malih poduzetnika koji su
ostvarili 34,1 mil. kn neto dobiti, dok su srednje veliki poduzetnici ostvarili gubitak u iznosu 25,3 mil.
kn (grafikon).
Grafikon: Kretanje konsolidiranog financijskog rezultata prema veliini poduzetnika od 2004. do
2013. godine
u 000 kn

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
Veliki -58.879 -13.639 130 3.033 -11.516 2.388 11.539 -8.973 -36.423 6.733
Srednji -4.009 2.416 -4.493 -3.637 1.901 -13.523 520 328 -10.425 -25.339
Mali 581 -8.395 24.062 25.398 20.911 12.625 17.884 -245 9.770 34.167

40
 Izvor: FINA
U strukturi investicija, valja naglasiti da su srednje veliki poduzetnici unato najmanjem
udjelu od 14,85%, ostvarili poveanje u odnosu na 2012. godinu za ak 84,11%, mali poduzetnici
ostvarili su udio od 64,28%, a veliki 23,67%.
Prema prethodno navedenim financijskim pokazateljima moe se zakljuiti da u gospodarstvu
Grada Pazina prema broju i financijskim rezultatima koje ostvaruju dominiraju mali poduzetnici.
Prosjene neto plae jedini su pokazatelj u kojem veliki poduzetnik - Kamen d.d. prednjai.

GOSPODARSTVO GRADA PAZINA - PREMA DJELATNOSTIMA

Struktura gospodarstva Grada Pazina prema djelatnostima uglavnom je konstantna i sukladna

strukturi na razini RH. Od ukupno 291 poduzetnika, najvie njih - 29,21% odnosno 85 gospodarska
subjekta bave se djelatnou trgovine na veliko i malo (te u manjem dijelu popravkom motornih vozila
i motocikala). Ta djelatnost zapoljava 16,48% radnika, to je prema tom kriteriju svrstava na 2.
mjesto nakon preraivake industrije. Ova je djelatnost ujedno i najuspjenija obzirom na najvii
konsolidirani financijski rezultat od 16,5 milijuna kuna.
Druga po redu najznaajnija djelatnost prema broju trgovakih drutava je preraivaka
industrija koja broji 62 poduzetnika. Ona ujedno zapoljava najvie radnika 52,88%, u strukturi
ostvaruje najvie - 35,93% neto dobiti, ali i najvei gubitak 86,19%, a time i najvii negativni
konsolidirani financijski rezultat u visini 16.2 mil. kn. Najznaajnije trgovako drutvo u ovoj
djelatnosti je Kamen d.d. Pazin, ujedno i najuspjenije, a bavi se eksploatacijom, preradom i
primjenom arhitektonsko-graevinskog kamena. Proizvodi blokove vapnenca u 7 kamenoloma na
podruju Istre i Dalmacije. Obrada kamena i proizvodnja brojnih finalnih proizvoda odvija se na Pilani
u Pazinu. Vei dio proizvodnje baziran je na Istarskom utom kamenu (poznat i kao Kanfanar), tvrem
Kirmenjaku te kamenu Valtura.
U djelatnosti preraivake industrije ubraja se i Puris d.d. u steaju, koji je svoje poslovne
prostore iznajmio tvrtci Valipile, sa ostvarenim gubitkom od 25,9 milijuna kuna u 2013. godini i
ija je budunost i dalje neizvjesna.
Potrebno je istaknuti da u ovu granu ubrajamo i niz malih uspjenih preraivakih trgovakih
drutava koje se bave preradom plastinih masa, proizvodnjom rasvjetnih tijela, proizvodnjom
suhomesnatih proizvoda i slino.

Tablica: Osnovni financijski podaci prema djelatnosti poduzetnika u 2013. godini

u 000 kuna
Broj Dobit Gubitak Neto
Konsolid. Broj
trgovakih Prihodi Rashodi nakon nakon plaa
rezultat zaposlenih
Djelatnost drutava opor. opor. u kn
udio 2013 udio
2013. 2013. 2013. 2013. 2013. 2013. 2013.
% . %
A Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo 11 3,78 27.426 25.270 1.995 279 1.716 34 1,72 5.412
B Rudarstvo i vaenje 1 0,34 0 73 0 73 -73 0 0,00 0
1.04
C Preraivaka industrija 62 21,31 546.439 558.672 21.205 37.363 -16.259 52,88 5.181
6
Opskrba elektrinom energijom,
D 1 0,34 0 12 0 12 -12 0 0,00 0
plinom, parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih
E voda, gospodarenje otpadom te 2 0,69 33.941 33.262 508 0 508 76 3,84 5.198
djelatnost sanacije okolia
F Graevinarstvo 37 12,71 105.458 105.121 2.269 2.585 -316 196 9,91 3.794
Trgovina na veliko i malo; popravak
G 85 29,21 315.981 295.766 18.123 1.605 16.518 326 16,48 4.257
motornih vozila i motocikala
H Prijevoz i skladitenje 12 4,12 40.560 38.491 2.299 388 1.911 40 2,02 3.527

41
 Djelatnost pruanja smjetaja te
I 8 2,75 7.741 7.655 220 180 40 37 1,87 3.136
pripreme i usluivanja hrane
J Informacije i komunikacije 14 4,81 19.068 18.236 962 396 566 67 3,39 4.921
Financijske djelatnosti i djelatnosti
K 2 0,69 1.524 1.018 505 0 505 3 0,15 2.473
osiguranja
L Poslovanje nekretninama 4 1,37 678 692 1 15 -14 3 0,15 7.192
Strune, znanstvene i tehnike
M 35 12,03 34.220 30.306 3.339 166 3.173 88 4,45 5.307
djelatnosti
Administrativne i pomone uslune
N 8 2,75 22.413 15.366 6.953 235 6.718 27 1,37 3.361
djelatnosti
Javna uprava I obrana; obvezno
O 1 0,34 1.490 1.043 350 0 350 4 0,20 6.883
socijalno osiguranje
P Obrazovanje 1 0,34 1.620 1.598 16 0 16 7 0,35 4.267
Djelatnosti zdravstvene zatite i
Q 1 0,34 1.763 1.601 132 0 132 6 0,30 5.897
socijalne skrbi
S Ostale uslune djelatnosti 5 1,72 4.645 4.515 133 50 83 18 0,91 2.988
N Nepoznato 1 0,34 0 47 0 3 -3 0 0,00 0
1.97
Ukupno 291 100,00 1.164.967 1.138.744 69.615 43.350 15.559 100,00 73.794
8
Izvor: FINA

Prema strukturi djelatnosti pazinskog gospodarstva (grafikon) uz preraivaku industriju i

trgovinu na veliko i malo, znaajnije djelatnosti prema kriteriju broja poduzetnika su graevinarstvo te
strune i znanstvene djelatnosti.
Negativan konsolidirani financijski rezultat biljee slijedee djelatnosti: preraivaka
industrija, graevinarstvo, rudarstvo i vaenje, poslovanje nekretninama, opskrba elektrinom
energijom, te jedan poduzetnik s nepoznatim podrujem djelatnosti.
Grafikon: Struktura poduzetnika na podruju Grada Pazina u 2013. godini prema djelatnosti

Izvor: FINA

Plae su u veini djelatnosti vie od prosjene neto plae na razini Grada Pazina, koja je
iznosila 4.777 kuna u 2013. godini. Najvia prosjena plaa isplaena je u djelatnostima poslovanja
nekretninama 7.192 kn, zatim javne uprave i obrane te djelatnosti zdravstvene zatite. Najnie
prosjene neto plae isplaivane su u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja 2.473 kn,
te je razlika izmeu najvie i najnie prosjene neto plae iznosila 65,61%.

42
 OBRTNITVO

Grafikon: Struktura obrtnika prema preteitoj djelatnosti u 2013. godini

Izvor: Ured dravne uprave Pazin, ispostava Pazin

Prema podacima Ureda dravne uprave u Pazinu je u 2013. godini bilo aktivno 326 obrta. Od
tog broja, najvie njih registrirano je za obavljanje graevinske djelatnosti, zatim uslune te
proizvoake preraivake. Najbrojniji su obrtnici, njih stotinjak u graevinskom sektoru,
(podizanje zgrada, niskogradnja, zavrni radovi u graevinarstvu, instalacije i sl.). po brojnosti slijede
obrtnici proizvoai i preraivai - desetak obrta za preradu plastinih masa, proizvodnju proizvoda i
ambalae od plastike, nekoliko obrta za proizvodnju stolarije (drvene, aluminijske i pvc), obrti za
proizvodnju, piljenje grae i impregnaciju drva i sl, zatim oko dvadeset poljoprivrednih obrta.
Uslunim djelatnostima bavi se veliki broj obrtnika, ak njih 88, te osobnim uslugama njih
dvadesetak, dok se trgovinom bavi svega tridesetak obrta i taj je broj vidno smanjen u odnosu na
prolo desetljee kada je trgovina bila znatnije zastupljena u obrtnitvu.
U 2013. prijavljeno je 27 novih obrta, a broj obrtnika je poeo opadati paralelno s poetkom
ekonomske krize 2008. godine. Prema podacima Ministarstva financija porezne uprave, Podruni
ured Pazin, Ispostava Pazin, broj obrtnika obveznika poreza na dohodak u 2013. godini (95%
obraenih godinjih prijava poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja) iznosio je 365
obrtnika, to je zajedno sa obrtnicima obveznicima poreza na dobit ukupno 400 obrta. Njihovi
financijski rezultati poslovanja prikazani su u tablici.

Ukupni primici Ukupni izdaci Ukupni dohodak Ukupni gubitak

Broj obveznika Broj obveznika Broj obveznika Broj obveznika
123.334.754,67 110.824.242,73 15.536.602,67 -3.026.090,73
365 349 293 76
Ukupni prihodi Ukupni rashodi Oporeziva dobit Gubitak tekue god.
Broj obveznika Broj obveznika Broj obveznika Broj obveznika
114.757.966,81 111.585.185,23 6.226.969,38 -2.191.043,08
35 35 25 2
Izvor: Ured dravne uprave Pazin, ispostava Pazin

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA

Pristupanjem Republike Hrvatske u lanstvo Europske Unije, Dravni zavod za statistiku

prestao je s objavljivanjem podataka o robnoj razmjeni na razini gradova i upanija, stoga su za 2013.

43
 godinu koriteni podaci FINAe koji nisu posve usporedivi, meutim moe se izvui zakljuak o
smjeru kretanja meunarodne razmjene. U Istarskoj upaniji i Gradu Pazinu se u promatranom
razdoblju biljei pozitivan trgovinski saldo. Nakon naglog pada vrijednosti izvoza u 2012. godini,
2013. godine biljei se rast vrijednosti izvoza, uz porast uvoza to je rezultiralo trgovinskim saldom od
3,1 mlrd. kuna na razini upanije i 27,3 mil. kuna na razini Grada. Istovremeno se biljei smanjenje
udjela Grada Pazina u izvozu upanije te rast udjela u uvozu.

Tablica: Kretanje vrijednosti uvoza i izvoza u Istarskoj upaniji i Gradu Pazinu u razdoblju
od 2010. do 2013. godine
u 000 kuna
POKRIVENO
IZVOZ UVOZ ST UVOZA
IZVOZOM
Istarsk
Indeks Indeks Indeks
Istarska Grad Istarska Grad Indeks a Grad
Udio izvoza izvoza Udio uvoza
upanija Pazin upanija Pazin uvoza I upanij Pazin
I GP GP
a
2010. 6.766.412 189.000 2,79 135,3 105,55 5.530.312 172.166 3,11 94,35 93,54 122,35 109,78
2011. 7.120.999 242.558 3,41 105,24 128,34 5.446.357 186.317 3,42 98,48 108,22 130,75 130,19
2012. 5.246.897 189.903 3,62 73,68 78,29 5.133.568 177.192 3,45 94,26 95,10 102,21 107,17
2013. 7.646.546 191.784 2,51 145,73 100,99 4.484.991 164.455 3,67 87,37 92,81 170,49 116,62
Izvor: Dravni zavod za statistiku i FINA

Dok je pokrivenost uvoza izvozom u 2013. godini na razini Istarske upanije bila 170,49%, a
Gradu Pazinu 116,62%, istovremeno je ona na razini Republike Hrvatske tek 58,10% to ukazuje na
zadovoljavajue stanje. Ovaj pokazatelj zapravo znai da privreda upanije za 70,49% odnosno Grada
za 16,62%, vie izvozi no to uvozi, dok je situacija u Republici Hrvatskoj obrnuta, vrijednost uvoza je
za 41,90% vea od vrijednosti izvoza.

300.000

250.000

200.000

150.000 Izvoz
Uvoz
100.000

50.000

0
2010. 2011. 2012. 2013.

Grafikon: Kretanje vrijednosti uvoza i izvoza na podruju Grada Pazina u razdoblju od 2010.
do 2013. godine
Izvor: Dravni zavod za statistiku i FINA

Za porast vrijednosti trgovinske razmjene u 2011. godini (posebice izvoza) zasluan je najvei
izvoznik na podruju Grada Pazina - Kamen d.d. za koji je ta godina bila iznimno uspjena. Ve u
2012. godini pokazatelji meunarodne razmjene opadaju, dok se u 2013. biljei pozitivan trend blagog

44
poveanja izvoza uz smanjenje uvoza to je rezultiralo veim pozitivnim trgovinskim saldom.
Meutim, jo uvijek je iznos ostvarenih 123,3 milijuna kuna prihoda od prodaje u inozemstvu,
Kamena d.d. vei od vrijednosti izvoza u visini 67,5 milijuna kuna svih malih poduzetnika na podruju
Grada Pazina u 2013. godini.

NEZAPOSLENOST

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, Podrunog ureda Pula, na podruju

Pazina krajem veljae 2015. bilo je prijavljeno 664 nezaposlenih osoba, od toga 252 mukarca (38%) i
412 ena (62%), a evidentirana je potranja za zapoljavanjem 68 osoba. U Istarskoj upaniji bilo je
evidentirano 9564 nezaposlenih osoba, pa udio nezaposlenih osoba na podruju Grada Pazina iznosi
7% od ukupnog broja nezaposlenih u Istarskoj upaniji. Prosjean broj nezaposlenih izraunat je na
osnovi broja stanovnika iz Popisa stanovnitva 2011. godine i iznosi 7,7%.
(Izvor: http://www.hzz.hr/default.aspx?id=10052)
Stopa nezaposlenosti izraunata na temelju broja aktivnog stanovnitva prema popisu
stanovnitva 2011. godine te prosjenog broja nezaposlenih za 2014. godinu iznosila je 8,43%.
Usporeujui nezaposlenost izmeu istarskih gradova Pazina, Labina i Buzeta, kao i Istarske
upanije, vidljivo je da usporedno s poetkom ekonomske krize u 2008. godini zapoinje trend rasta
broja nezaposlenih osoba u svim gradovima. Broj nezaposlenih je u 2013. u odnosu na 2012. godinu
jedino na podruju Grada Pazina blago smanjen sa 387 (to je ujedno i najvei zabiljeeni broj
nezaposlenih u promatranom razdoblju) na 382 nezaposlene osobe. Stanje prosjene nezaposlenosti te
postotnih udjela u broju nezaposlenih na razini Istarske upanije najmanji je na podruju Buzeta, zatim
Pazina te naposljetku Labina.

Tablica: Broj i udio nezaposlenih osoba na podruju Grada Pazina

Godina PAZIN Udio % I..
2004 332 5,37 6.182
2005 347 5,44 6.374
2006 311 4,92 6.317
2007 274 4,71 5.819
2008 258 4,85 5.325
2009 327 4,85 6.740
2010 373 4,70 7.949
2011 367 4,64 7.914
2012 387 4,72 8.185
2013 382 4,21 9.071
2014 332 4,24 7.839
Prosjek 335 4,79 7.065
Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

45
Grafikon: Mjeseno kretanje broja nezaposlenih osoba na podruju Grada Pazina

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

Grafikon ukazuje na izraeniji sezonski karakter kretanja broja nezaposlenih osoba posebice u
2014. godini kada je zapoljavanjem radnika u turistikom sektoru, nezaposlenost bila na najnioj
razini u posljednjih nekoliko godina.
Struktura nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja na podruju Grada Pazina u zadnjih je
nekoliko godina konstantna; HZZ biljei najvie osoba sa zavrenom srednjom kolom s naglim
rastom nakon 2008. godine, zatim osnovnom kolom. Od 2007. godine zapoinje rast nezaposlenih s
viim i visokokolskim obrazovanjem, dok je broj nezaposlenih bez kole u konstantnom opadanju.

Grafikon: Kretanje nezaposlenosti prema obrazovanju

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

Spolna struktura nezaposlenih osoba ukazuje na veu prisutnost ena od mukaraca u

promatranom razdoblju s tendencijom smanjenja razlike (privremeni podaci za 2014. godinu pokazuju
omjer 44% : 56%) .

46
Grafikon: Kretanje nezaposlenosti prema spolu

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

Struktura nezaposlenih prema dobi, ukazuje na tradicionalno vei broj nezaposlenih u dobi od
50 do 59 godina. Zabrinjavajui je podatak da je i broj nezaposlenih u dobi od 25 29 godina, a zatim
i 20-24 te 30 - 34 godina na priblinoj razini u zadnjih nekoliko godina. U 2013. je u odnosu na 2012.
godinu porastao broj nezaposlenih u svim dobnim skupinama osim u kategoriji od 15-19, 45-54 te 60 i
vie godina.

Grafikon: Broj nezaposlenih po dobi nezaposlenih od 2004-2014.godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

Struktura nezaposlenih prema radnom stau ukazuje na najvei udio od osoba sa radnim
staom od 20-30 godina sa 22% te 10-20 i 30-35 godina iji je udio izjednaen 15%. Relativno velik
je udio osoba bez radnog staa 11%.

47
Grafikon: Nezaposlenost prema radnom stau u 2013. godini

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

Struktura nezaposlenih prema zanimanju podudara se s onom prema obrazovanju;

prevaladavaju jednostavna zanimanja sa 34% te usluna i trgovaka zanimanja s 18%. Podjednaki
udio nezaposlenih biljee zanimanja znanstvenika, inenjera i strunjaka te tehniara i strunih
suradnika 11% u obje skupine.

Grafikon: Nezaposenost prema zanimanju u 2013. godini

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom je na konstantnoj razini u posljednje tri godine; biljei
se 8 osoba, to je udio od oko 2% u ukupnoj nezaposlenosti.

Tablica: Broj i udio nezaposlenih osoba s invaliditetom

Osobe s Ukupno
Godina
invaliditetom Udio %
2004 5 332 1,38

48
 Osobe s Ukupno
Godina
invaliditetom Udio %
2005 6 347 1,76
2006 5 311 1,61
2007 5 274 1,64
2008 4 258 1,49
2009 5 327 1,60
2010 7 373 1,85
2011 6 367 1,68
2012 8 387 2,13
2013 8 382 2,16
2014 8 332 2,44

Izvor: Hrvatski zavod za zapoljavanje

ZAPOSLENOST

Tablica: Zaposleni u pravnim osobama po upanijama i gradovima/opinama, prema NKD-u

2007., stanje 31. oujka 2013.
% % % % %
Djelatnost 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.
ena ena ena ena ena
A Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo 102 0,55 93 0,56 87 0,55 81 0,64 36 0,36
B Rudarstvo i vaenje 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00
C Preraivaka industrija 756 5,07 706 4,27 683 5,06 723 5,50 710 5,33
Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i
D 51 0,21 52 0,22 52 0,23 52 0,22 51 0,19
klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
E 89 0,46 87 0,46 84 0,48 90 0,48 89 0,45
otpadom te djelatnost sanacije okolia
F Graevinarstvo 325 0,67 242 0,71 203 0,97 207 1,37 239 0,71
Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i
G 594 9,26 598 10,05 572 10,73 549 10,29 536 9,33
motocikala
H Prijevoz i skladitenje 83 0,52 73 0,43 55 0,55 65 0,80 98 0,74
Djelatnost pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja
I 37 0,64 29 0,68 29 0,74 28 0,83 29 0,68
hrane
J Informacije i komunikacije 104 1,15 111 0,90 83 1,42 94 1,25 90 1,26
K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 71 1,94 79 2,01 84 2,06 82 1,82 80 2,00
L Poslovanje nekretninama 4 0,06 3 0,06 4 0,03 4 0,03 3 0,06
M Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti 105 1,97 139 2,29 150 2,48 117 2,01 86 1,42
N Administrativne i pomone uslune djelatnosti 13 0,21 17 0,25 39 0,10 41 0,10 71 0,29
O Javna uprava I obrana; obvezno socijalno osiguranje 469 9,72 491 9,62 470 10,24 491 9,69 448 9,95
P Obrazovanje 294 7,74 311 7,88 319 7,73 319 7,38 315 8,24
Q Djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne skrbi 105 2,37 113 2,50 99 3,00 90 2,88 89 2,45
R Umjetnost, zabava i rekreacija 56 1,25 56 1,24 59 1,26 61 1,25 59 1,29
S Ostale uslune djelatnosti 35 0,49 34 0,40 32 0,55 34 0,58 67 1,32
Ukupno 3.293 44,28 3.234 44,53 3.104 48,16 3.128 47,12 3.096 46,09
Izvor: DZS, Zaposlenost i plae

49
 Prema podacima iz prethodne tablice najvei broj zaposlenih je u preraivakoj industriji,
trgovini na malo te djelatnostima javne uprave i obrane i obveznog socijalnog osiguranja, meutim
njihov broj se smanjio u 2013. godini u usporedbi s 2012. godinom. Znaajnije poveanje ostvareno je
u djelatnostima: graevinarstvo za 15,45%, prijevoz i skladitenje 50,77%, administrativne,
pomone i uslune djelatnosti za 73,17% te ostalim uslunim djelatnostima za 97,06%, uz
napomenu, da su apsolutne brojke u tim djelatnostima malene. Znaajnije smanjenje je ostvareno u
poljoprivredi, umarstvu i ribarstvu za 55,56%, strunim, znanstvenim i tehnikim djelatnostima
za 26,50%. Najvei postotak ena u promatranom razdoblju zaposlen je u trgovini na veliko i malo,
zatim u javnoj upravi i obrani i obveznom socijalnom osiguranju, te u obrazovanju.
Postotak zaposlenih ena opada u 2013. u odnosu na 2014. godinu posebice u strunim,
znanstvenim i tehnikim djelatnostima 0,59 postotna boda, djelatnosti zdravstvene zatite i socijalne
skrbi 0,42 postotna boda te poljoprivredi, umarstvu i ribarstvu 0,28 postotna boda, a raste u
obrazovanju 0,85 postotna boda i 0,75 u ostalim uslunim djelatnostima.

NETO PLAE

Kretanje neto plaa na podruju Grada Pazina, Istarske upanije te RH prikazano je u tablici xx.

Tablica: Kretanje prosjenih neto plaa na podruju Grada Pazina od 2010. do 2013. godine

Izvor: FINA

Prosjena neto plaa radnika na razini Grada Pazina u 2013. godini bila je po prvi puta na
razini RH i iznosila je 4.777 kn. U usporedbi s Istarskom upanijom prosjena plaa bila je manja za
0,33%, a u odnosu na 2012. godinu za 0,83%.

TURIZAM

Na podruju Grada Pazina djeluje Turistika zajednica Sredinje Istre, koja obuhvaa podruje
Grada Pazina, te opina Cerovlje, Graie, Karojba, Lupoglav, Sv. Petar u umi, Tinjan, Sv. Lovre i
Pian.
Broj raspoloivih turistikih kreveta na podruju grada Pazina u 2014. godini iznosio je 410,
to je poveanje od 13,2% u odnosu na 2013. godinu. Na podruju Pazina u 2014. godini ostvareno je
5.777 dolazaka i 29.315 noenja, to je poveanje dolazaka za 5,40% odnosno noenja za 22,82% u
odnosu na 2013. godinu. Prosjena duljina boravka je 5,07 dana, od ega 2 dana na podruju ueg
podruja Grada, a 5 dana na nivou itave jedinice lokalne samouprave.

50
 Prema procjenama TZSI, podruje Sredinje Istre je jedno od najbre rastuih turistikih
podruja u RH, te je osim konstantnog porasta broja noenja u posljednjih 17 godina, evidentan i
konstantan porast smjetajnih kapaciteta.
Meu posjetiteljima prevladavaju Nijemci i Austrijanci koji ostvaruju vie od polovice svih
noenja u Sredinjoj Istri (57,8%) te biljee i najvee poveanje noenja u odnosu na 2013. godinu:
33,23% - Nijemci, odnosno 28,46% - Austrijanci.
Dva najposjeenija i najpopunjenija objekta na podruju TZSI nalaze se upravo na uem
podruju Grada, to je Hotel Lovac koji broji 45 kreveta, 2500 dolazaka odnosno 4779 noenja, te
Apartmani Laura sa ukupno 16 kreveta, koji su 2014. godine zabiljeili 693 dolazaka te 2055 noenja.
Kapacitete u uem centu grada karakteriziraju krai boravci te dobra punjenost tijekom cijele
godine, ali i njihova nedostatnost (koriste ga uglavnom poslovni ljudi, sportai, sudionici raznih
manifestacija i sl.), dok su smjetajni objekti u okolici Pazina vie odmorino orijentirani, i njih koriste
uglavnom obitelji za odmor, ali i svi ostali koji ne uspijevaju nai smjetaj u samom centu Pazina.
Bogata materijalna i nematerijalna kulturna batina, ouvan prirodni krajolik, te geografski
poloaj, okosnica su razvoja turistike ponude na podruju Grada Pazina, koja se razlikuje od
turistike ponude na obalnom dijelu Istre, a obiljeava je usmjerenost na turizam u samom sreditu
grada te na agroturizam u okviru kojih se pruaju usluge smjetaja i izvorne istarske prehrane.
Ugostiteljskih objekata koji pruaju uslugu prehrane na podruju Pazina ima, ali je ponuda
ipak nedostatna (Pod lipom bistro, Hotel Lovac restaurant, Peperone pizzeria, Vela vrata
konoba, Rotonda pizzeria, Jeleni - konoba, Etradex Gastro restoran, rni dimnjak peenjarnica
objekti koji su uglavnom otvoreni non-stop, te Ograde Agroturizam, Bani Konoba, Duani -
Seljako domainstvo, Francuz restoran objekti koji rade po prethodnoj najavi).
Postojei turistiki kapaciteti na podruju Grada Pazina (prema podacima Turistike zajednice
2013. godine) iznose 298 postelja u privatnom smjetaju i 54 u Hotelu Lovac.
Grafikon: Dolasci i noenja turista u 2013. godini u komercijalnom smjetaju

Izvor: DZS, Turizam

Grafikon: Struktura dolazaka i noenja turista u 2013. godini u komercijalnom smjetaju

Izvor: DZS, Turizam

51
Grafikon: dolasci i noenja turista u komercijalnom smjetaju mjeseno

Izvor: DZS, Turizam

Grafikon: Kretanje broja turista

Izvor: Turistika zajednica Grada Pazina

Grafikon: Kretanje broja noenja

Izvor: Turistika zajednica Grada Pazina

Broj postelja
Slijedea tabela sadri podatke o broju postelja na podruju Grada Pazina: Hotel Lovac i
kapaciteti u kuanstvima (sobe, apartmani, kue za odmor) gdje je stalni porast ostvarenih noenja.

52
Tablica: Broj postelja

broj postelja u ukupan broj

broj postelja u broj postelja u ukupan broj
GODINA privatnom postelja na 1000 2
hotelima kampovima postelja/km
smjetaju stanovnika*

2006. 105 54 0 18,41 1,16

2007. 140 54 0 22,46 1,41
2008. 144 54 0 22,92 1,44
2009. 178 54 0 26,86 1,69
2010. 196 54 0 28,94 1,82
2011. 246 54 0 34,73 2,19
2012. 330 54 0 44,45 2,80
2013. 298 54 0 40,75 2,57

* broj stanovnika (8.638) uzet je prema popisu stanovnitva 2011. godine (DZS)
Izvor: Turistika zajednica Grada Pazina, DZS, rezultati popisa stanovnitva 2011.
Tablica: Naselja prema broju postelja
Broj
broj postelja
Naselje stanovnika
2011.
2011
1 Beram 234 21
2 Bertoi 325 0
3 Brajkovii 353 23
4 Butoniga 77 0
5 Grdoselo 119 0
6 Heki 469 25
7 Jeenj 141 55
8 Kaerga 256 0
9 Krikla 48 7
10 Lindar 402 34
11 Lovrin 364 22
12 Pazin 4.386 37
13 Trvi 409 0
14 Vela traba 227 13
15 Zabreani 426 65
16 Zamask 58 6
17 Zamaski Dol 51 6
18 Zareje 296 16
Pazin - hotel 54
Ukupno 8.638 384
Izvor podataka: Grad Pazin, Turistika zajednica, Popis stanovnitva 2011.

Osnovni smjetajni kapaciteti prema broju postelja

Broj osnovnih smjetajnih kapaciteta na podruju Grada Pazina za 2013. godinu iznosi 54
postelja.
Komplementarni smjetajni kapaciteti prema broju postelja/stanova

53
 Broj komplementarnih smjetajnih kapaciteta na podruju Grada Pazina za 2013. godinu
iznosi 298 postelja.
Prostornim planom ureenja Grada Pazina predviena su podruja turistike namjene u kojima
se moe ostvariti jo ukupno 1500 postelja.
Tablica: Ukupni planski smjetajni kapacitet na podruju Grada Pazina

kapacitet/postelja
turistiki punktovi TP 980
kamp odmorita 120
turistike zone i pojedinane turistike graevine u
240
graevinskom podruju naselja
istraivaki centar Gortanov Brijeg K* 10
Sportsko-rekreacijski centar Lindar R2 150
UKUPNO 1500
Izvor: PPUGP 2014.
Postojei vojni poligon Lindar vie nije od vanosti za obranu RH, stoga se na tom podruju
planira polivalentni sportsko rekreacijski centar s oznakom RP od vanosti za Grad Pazin i Istarsku
upaniju. Na podruju biveg vojnog poligona Lindar planirana je gradnja hotela maksimalnog
kapaciteta 150 leaja, te mogunost ureenja golf vjebalita.
Osim toga na tom istom podruju u planu je izgradnja tematskog, zabavnog parka Inspirit
fantasy park turistikog projekta Istarske upanije, Grada Pazina i IRTE Istarske razvojne turistike
agencije. Park se bazira na temama istarske, slavenske i europske mitologije, te se nadovezuje na
neiscrpne prie o Pazinskoj jami i promovira avanturistiki i adrenalinski turizam, koristei bogate
prirodne danosti tipinog krkog reljefa. Strategija razvoja turizma do 2020. godine predvia stvaranje
nove atrakcijske osnove u funkciji generiranja dodatnih motiva dolaska, ravnomjernije prostorne
distribucije potranje te poveanja turistike potronje. Zabavni park Inspirit Fantasy Park
zadovoljava navedene kriterije te je koncipiran kao originalan turistiki proizvod i ima posebnosti u
odnosu na postojee tematske parkove. Projektom se eli otvoriti novi sadraj, komplementaran s
istarskim turizmom, kojim e se poveati zaposlenost, te generalno gospodarske aktivnosti. (Izvor:
http://www.istrainspirit.hr/hr/novost/inspirit-fantasy-park)

Izvor: julesvernedays.com
Takoer, jo jedno podruje Brestovica zauzima lokaciju bive vojne nekretnine na kojoj je bio
poligon za vjebe gaanja (streljana) te ire podruje, a sve u vlasnitvu Republike Hrvatske. Podruje
je interesantno radi konfiguracije terena, bogatstva flore i faune i blizine vodotoka te je prikladno za
razvoj aktivnosti vezane uz lovstvo, poljoprivredu, aktivan boravak u prirodi, edukativne aktivnosti i
aktivnosti vezane uz aktivni turizam, te kao takvo predstavlja znaajan resurs za razvoj Grada Pazina.

54
Prirodne znamenitosti
Pazinska jama je sigurno najposjeenija i najpoznatija prirodna znamenitost. Posjetitelji mogu
Pazinsku jamu razgledati samostalno, koristei upute uz pouno pjeaku stazu duine 1300 m,
ureenu kroz prirodni kanjon Pazinice. Staza je opremljena viejezinim panoima, koji sadre
vrijedne podatke o fenomenu kra, hidrografiji, biljnom svijetu ponora, legendama, istraivanjima i
istraivaima. U 2014. godini prodano je oko 6900 ulaznica za stazu kroz kanjon. Podzemlje se moe
razgledati iskljuivo uz struno vodstvo lokalnog speleologa, uz prethodnu najavu. Iznad Pazinske
jame prelazi Zip Line, vrlo atraktivni nain razgledanja jame iz ptije perspektive. Stanice ove
adrenalinske sportske avanture nalaze se ispod hotela Lovac, uz Katel, te iznad mosta preko ponora
Pazinice.

Kulturne znamenitosti
Katel
Najstariji sauvani pisani trag o postojanju Katela nalazimo u potvrdnoj darovnici Otona II.
od 7. lipnja 983. godine. Niz stoljea je bio najjaa hasbsburka utvrda prema mletakom teritoriju i
sjedite uprave nekadanje Pazinske kneije, a danas je jedna od najouvanijih srednjovjekovnih
graevina na naim podrujima koja se kroz povijest razvijala, a smjenom vladara dobivala nove
oblike i dopune. Danas je Katel dom Etnografskom muzeju Istre i Muzeju grada Pazina, a dio
prostora koristi i Dravni arhiv u Pazinu kao uvaonice za arhivsku grau. Procjenjuje se da jezgru
starog dijela grada i Katel godinje posjeti oko 100.000 osoba, a Muzej proda oko 15.000 ulaznica.

Pazinski Katel
Izvor: http://www.bing.com/images/search?q=pazin%20&qs=n&form=QBIRMH&pq=pazin%20&sc=8-6&sp=-
1&sk=#view=detail&id=F1D3726ACD4E9A29963FC4B127D64A5A9D884A83&selectedIndex=59

Crkve
ak est crkvi na podruju Grada Pazina dijelom su zatiene nepokretne kulturne batine
Hrvatske, a dva cjelokupna inventara crkvi zatiena su kao pokretna dobra. Sredinja Istra obiluje i
drugim sakralnim objektima pa ne udi da ih ak i najmanja sela ponekad broje nekoliko. Osim
religijski, svi ti objekti vani su i kulturoloki jer nam govore o nainima ivljenja predaka, sakupljaju
prie i legende prepune konteksta koji nam otkriva ivotni krajolik ljudi naeg podruja.

55
Kulturno-povijesne cjeline
Od dvanaest gradskih etvrti, ujedno i mjesnih odbora na podruju Grada, Ministarstvo
kulture RH je ak etiri proglasilo zatienom kulturno-povijesnom cjelinom Beram, Lindar, Pazin i
Trvi. Prema definiciji Ministarstva, kulturno-povijesne cjeline jedinstvene su skupine gradskih ili
seoskih graevina koje imaju izrazitu povijesnu, arheoloku, umjetniku, znanstvenu, drutvenu ili
tehniku vanost, a meusobno su dovoljno povezane da nose prostorno prepoznatljiva obiljeja.
Sama definicija dovoljan je razlog za razgledavanje spomenute cjeline, a njihovi dodatni sadraji i
pojedine kulturne vrijednosti predstavljaju svojevrsni bonus koji ete posjetom dobiti. Osim ova etiri
gradska naselja, ostalih osam takoer nudi brojne kulturne i prirodne znamenitosti, dobru hranu,
jedinstveni pogled.

Ustanove
Ustanove koje nude posebne programe i dodatne sadraje su: Muzej Grada Pazina,
Etnografski muzej Istre, Dravni arhiv u Pazinu, Puko otvoreno uilite Pazin, Gradska knjinica i
Kua za pisce.

Manifestacije
Svake godine Grad Pazin, gradske institucije i udruge organiziraju niz manifestacija kojima
obiljeavaju znaajne datume iz povijesti Pazina ili pak obogauju kulturni, zabavni i gospodarski
ivot grada. Viednevne manifestacije ine znaajnu ulogu u pruanju sadraja za koritenje
slobodnog vremena graanima Grada Pazina, ali takoer predstavljaju dodatnu ponudu i motiv
dolaska posjetiteljima i turistima.
Najznaajnije tradicionalne godinje manifestacije, osobito u slubi razvoja turizma, u Pazinu
su:
Dani meda
Dvodnevna manifestacija sajmeno-gospodarskog karaktera odvija se krajem veljae i okuplja 70 do 90
izlagaa iz itave Hrvatske sa posjeenosti od oko 5000 osoba iz itave Istre i blie okolice;
Organizator je Udruga pelara Lipa Pazin.

Istrakon istarska konvencija znanstvene fantastike i fantastike

Dvodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se krajem oujka. Posjeenost je oko
600 osoba iz cijele Hrvatske. U vrijeme trajanja manifestacije posjetitelji popunjavaju smjetajne
kapacitete u Pazinu i blioj okolici kada se i trai krevet vie. Organizator je Udruga Albus.

TradInEtno Festival
Desetodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se sredinom lipnja. Na
manifestaciji sudjeluje 30 do 50 mladih glazbenih umjetnika iz raznih zemalja Europe. U vrijeme
trajanja manifestacije odvijaju se koncerti (4 do 5 koncerata u Katelu u vrijeme trajanja sajma) i drugi
sadraji poput sajma tradicijskih obrta i hrane, radionice i slino. Organizator je UdrugaTradInEtno, a
posjeenost sadraja, osobito koncerata je oko 200 osoba.

Dani Julesa Vernea

Manifestacija traje itav tjedan sa nizom manjih lokalnih kulturnih sadraja (poput predstavljanja
knjiga, kazalinih predstava i slino) i jednim glavnim danom sa kulturno-turistikim programom.
Manifestacija se odvija od 1998. godine sa izmijenjenim i proirenim konceptom od 2011. godine, a
posjeenost znaajno varira iz godine u godinu, od 100 do 1000 osoba, uglavnom lokalno stanovnitvo
i posjetitelji iz Istre. Iako je zamiljena kao turistika manifestacija biljei manji odaziv turista
(domaih i stranih).

56
Organizator Grad Pazin i TZ Sredinje Istre
Festival Sedam dana stvaranja
Sedmodnevna manifestacija edukativno-zabavnog karaktera odvija se krajem srpnja. Na manifestaciji
(radionicama) sudjeluje oko 40 kazalinih i glazbenih umjetnika uglavnom iz Istre i Hrvatske, dok u
svakodnevnim veernjim programima (predstave, performanci, koncerti, izlobe) koji se odvijaju u
Katelu sudjeluje oko 200 posjetitelja. Organizator je udruga Veliki mali ovjek

Tradicionalni blagdan RIM

Jednodnevna manifestacija zabavnog karaktera odvija se poetkom kolovoza. Posjeenost je 5000 do
7000 gostiju, uglavnom iz Istre. Organizator je Grad Pazin,

Veseli prosinac
Koncept objedinjavanja svih blagdanskih/prosinakih aktivnosti u Pazinu pod zajedniki nazivnik i
zajedniku promociju zapoeo je 2010. godine s ciljem privlaenja to veeg broja posjetitelja u Pazin
tijekom blagdana. Organizator je Grad Pazin u suradnji sa udrugama, ustanovama i ugostiteljima.

Boini sajam: u trajanju od 5 do 7 dana u vremenu prije Boia; na 20-tak tandova na Trgu
slobode odvija se prigodna prodaja sa manjim prateim zabavnim sadrajima; posjetitelji su
uglavnom lokalno stanovnitvo, u jutarnjim satima.

Boino-novogodinji koncerti udruga i ustanova

Gradske udruge i ustanove za sugraane svake godine organiziraju blagdanske koncerte na kojim
predstavljaju svoj godinji rad i dostignua. Koncerti su uglavnom besplatni za posjetitelje a odvijaju
se u drugoj polovici prosinca, najee u Spomen domu. Broj posjetitelja varira od 50-tak do 500,
uglavnom lokalno stanovnitvo.

- Mjeoviti pjevaki zbor Roenice koncert zborske glazbe

- Limena glazba Pazin veliki boini koncert
- Folklorno drutvo Pazin folklorni susret
- Drutvo tjelesnih invalida Pazin humanitarni koncert Za zdrav ivot
- Osnovna glazbena kola boini koncert

Festival palainki i Boi u Pazinu

U organizaciji Grada Pazina obje manifestacije odrane su po prvi puta 2014. godine sa velikim
uspjehom i posjeenou.
Festival palainki na poetku prosinca okupio je oko 5000 posjetitelja iz itave Istre. Ulaz je bio
besplatan kao i svi pratei programi (kazaline i kino predstave, animacija za djecu i koncert).
Boi u Pazinu koncert na glavnom gradskom trgu okupio je oko 2000 posjetitelja; ulaz je bio
besplatan.
Izvor: http://www.pazin.hr/o-pazinu/manifestacije/

POLJOPRIVREDA

Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, na podruju Grada Pazina ukupno raspoloiva
povrina poljoprivrednog zemljita bila je 5.463,14 ha, dok je ukupno iskoriteno poljoprivredno
zemljite iznosilo 1.641,97 ha, to je tek 30% ukupno raspoloive povrine.

ha
Ukupno raspoloiva povrina zemljita 5.463,14

57
 Ukupno koriteno poljoprivredno zemljite 1.641,97
Koriteno poljoprivredno zemljite u vlasnitvu 1.545,32
Koriteno poljoprivredno zemljite uzeto u zakup 157,14
Koriteno poljoprivredno zemljite dano u zakup 60.49
Ostalo zemljite 3.821,17
Broj parcela koritenoga poljoprivrednog zemljita 4757
Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

Prema podacima Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju,

poljoprivredne povrine prijavljene u ARKOD sustav (stanje na dan 16.12.2014. godine) pokazuju da
je povrina poljoprivrednog zemljita koje je u uporabi 1.322,76 ha odnosno 4.020 parcela. Najvei
povrinu zauzimaju oranice 768, ha te livade 281,39 ha.

Grad Pazin zemljite u ARKOD-u na dan 16.12.2014

ifra Povrina Broj
Grad/Opina uporabe Vrsta uporabe (ha) parcela
PAZIN - - - -
- 200 Oranica 768,00 2.334
- 210 Staklenici na oranici 2,17 41
- 310 Livada 281,39 670
- 321 Krki panjak 118,56 194
- 410 Vinograd 91,66 422
- 421 Maslinik 23,99 107
- 422 Vone vrste 25,73 198
- 424 Oraaste (lupinaste) vrste 3,42 10
- 490 Mjeoviti trajni nasadi 4,27 35
Ostale vrste koritenja
- 900 zemljita 3,57 9
UKUPNO - - 1.322,76 4.020
Izvor: APPRRR, ARKOD

Tijekom 2014. godine na podruju Grada Pazina poljoprivredom se bavilo 371 gospodarstvo
upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, 9 obrtnika te 8 trgovakih drutava.
Gradsko vijee Grada Pazina donijelo je 2003. godine Program raspolaganja poljoprivrednim
zemljitem u vlasnitvu drave. Ukupne povrine poljoprivrednog zemljita na podruju Grada
Pazina u vlasnitvu drave su slijedee: 396,47 ha, od toga: oranice 168,05 ha, vinogradi 39,47 ha,
vonjaci 6,10 ha, livade 60,22 ha, panjaci 120,94 ha, bare, trstici, movare 1,69 ha. Za povrat imovine
prijanjim vlasnicima 6,94 ha, za prodaju 246,72 ha, za zakup 111,73 ha, za ostale namjene 30,8 ha (za
zamjenu, za kupnju neposrednom pogodbom, za zatieno podruje). Na osnovu Natjeaja za zakup
poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu RH, u zakup je dano zemljite ukupne povrine 64,89 ha za
ukupnu cijenu zakupa postignutu javnim natjeajem u iznosu od 61.093,41 kn, te su sklopljeni ugovori
sa sedam zakupaca, dok je osmero poljoprivrednika kupilo poljoprivredno zemljite.

58
 Stabla voaka i vinove loze

broj
ljive 9.515
jabuke 8.025
kruke 2.985
trenje 2.126
vinje 309
breskve 2.747
marelice 341
smokve 1.812
citrusi 142
orasi 2.261
bademi 236
ljenjaci 1.152
masline 3.355
vinova loza 443.000
Izvor: Popis poljoprivrede 2003.

U uzgoju voa najvie su zastupljene ljiva, jabuka i kruka, trenje i breskve za koje postoje
izvrsni uvjeti proizvodnje. Veliku vanost ima i tradicionalno vinogradarstvo, nekad pod okriljem
velike tvrtke koja je uzgajala vinovu lozu i proizvodila vino, sada su ti nasadi dani u najam relativno
malim vinogradarima i vinarima, koji se uspjeno bave proizvodnjom vina.

Ove podatke iz 2003. godine svakako treba nadopuniti svjeim podacima, jer je na podruju
Grada Pazina ostvaren Plan sadnje dugogodinjih nasada (maslina, voki i vinove loze) putem
poljoprivrednih udruga, na nain da su treinu cijene sadnice plaali sami poljoprivrednici, treinu
Istarska upanija, te jednu treinu Grad Pazin. Tijekom deset godina (od 2002. do 2012. godine)
zasaeno je 12.074 maslina, 31.777 sadnica vinove loze te 7652 voki.

Broj stoke, peradi i ostalih ivotinja

broj
goveda 482
svinje 1.250
ovce 428
koze 304
konji 33

59
 magarci 4
kunii 945
perad 49.988
konice 433
Izvor: Popis poljoprivrede 2003.
(Izvor: DZS, Popis poljoprivrede 2003.)

Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine, od stonog fonda najzastupljenije su

svinje sa 1.250 grla, kunii 945, goveda 482. Perad je najbrojnija - 49.988, to je najvjerojatnije danas
bitno drugaije, budui su ovi podaci povezani sa kooperantima Purisa d.d., koji je u steaju.
Prema podacima Popisa poljoprivrede iz 2003. godine broj konica na podruju Grada Pazina
je 433. Na podruju Grada aktivna je pelarska udruga Lipa koja okuplja domainstva i pojedince
koji se bave proizvodnjom meda, te proizvodnjom pelinjih proizvoda (med od bagrema, med od
kestena, livadni med, umski med, propolis, pelinji vosak, ukrasne svijee, orasi u medu, ljenjaci u
medu, med u sau), te je Pazin ove godine domain desete jubilarne manifestacije Dani meda koje
organizira ova udruga.
Istarska upanija i svi gradovi i opine u Istarskoj upaniji osnovali su poetkom 1995. godine
Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma u cilju pribavljanja povoljnih financijskih sredstava za
potrebe dugoronog financiranja agrara kao strateke gospodarske grane Istarske upanije. Fond se
financira iz: upanijskog prorauna (na bazi 2% poreznih prihoda iz prethodne godine, te od zakupa i
prodaje poljoprivrednog zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske); prorauna gradova i opina
Istarske upanije (prema preporuci Skuptine Istarske upanije taj iznos je 2% neto prorauna
ostvarenog u prethodnoj godini); Lovakog saveza Istarske upanije (od 2000. godine), te
udruivanjem kreditnih sredstava sa Ministarstvom poljoprivrede i umarstva RH (od 2001. godine).
Fond je od poetka 1995. godine do kraja 2013. godine ostvario ukupno 48.128.823,10 kuna
prihoda, od ega je Grad Pazin u tom razdoblju u Fond uplatio 386.188,00 kuna. U tih 19 godina
odobreno je ukupno 966 kredita u vrijednosti od 144.803.200,17 kuna, od ega je 930 kreditnih
aranmana u ukupnoj vrijednosti od 134.803.020,17 kn odobreno iz vlastitih sredstava Fonda, a 36
kredita u vrijednosti od 10.000.000,00 kuna iz kreditne linije OTP banke d.d.
Na podruju Grada Pazina realizirano je 88 kredita ukupne vrijednosti 21.658.167,14 kn, za
razne namjene; za izgradnju plastenika, staja, za nabavu poljoprivredne mehanizacije, vozila, nabavu
opreme za vinarske podrume,degustacijske sale i slino.
Grad Pazin u ukupnim sredstvima Fonda sudjeluje manje od 1%, a u proteklih 19 godina
njegov udio u masi dodijeljenih kreditnih sredstava iznosi 14,95%. Uzimajui u obzir omjere uplata u
Fond i visine odobrenih kredita po pojedinim opinama/gradovima moemo rei da opine i gradovi u
unutranjosti Istre imaju najvie koristi od Fonda; omjer uplaeno/odobreno je najvei upravo kod
ovih jedinica lokalne samouprave.

PODUZETNIKE ZONE

Poduzetnike zone privukle su poduzetnike sa podruja Grada Pazina, ali i iz cijele Hrvatske
da upravo u njima zaponu ili proire svoje poslovanje. U poslovnim zonama Grada Pazina postoje
tvrtke razliitih profila i djelatnosti; proizvodnja, montaa aluminijske i pvc graevinske stolarije te
bravarskih proizvoda; projektiranje i proizvodnja industrijske i ambijentalne rasvjete, iznajmljivanje
atora i pratee opreme, prodaja modularnih kontejnera, sportske opreme i rekvizita; prodajno servisni
centar za teretna vozila, proizvodnja drvene stolarije, proizvodnja ambalae od stiropora, proizvodnja
plastinih proizvoda i slino.

60
 Prepoznajui vanost i pozitivne uinke osnivanja i djelovanja poduzetnikih zona na
odreenom podruju, Grad Pazin iz godine u godinu ulae u komunalnu infrastrukturu poduzetnikih
zona na svom podruju, a to su:

POSTOJEE ZONE
preteita
br. naziv zone namjena povrina (ha)
1. CIBURI I poslovna 24,94
2. CIBURI II poslovna 11,4747
3. PAZINKA I industrijska 13,09
4. PAZINKA II poslovna 4,03
5. PODBERAM industrijska 8
6. LEE gospodarska 10,9374
PLANIRANE ZONE
7. PAZINKA III industrijska 3,46
8. CIBURI-HEKI industrijska 54,79

Pazin ima est aktivnih poduzetnikih zona (Ciburi I., Ciburi II., Podberam, Pazinka I.,
Pazinka II. i Lee) koje zajedno zauzimaju 72,47 ha povrine, u njima posluje preko 40 poduzetnika
sa preko 400 zaposlenih. U opremanje svih zona je do sada uloeno preko 15 mil. kuna.
Ograniavajui faktor upravljanja i razvoja poslovnih zona te svrsishodnost daljnjih investicija
na podruju Grada Pazina je injenica da veina zemljita pripada privatnim vlasnicima.
Poslovna zona Ciburi I. je najvea zona, ima vaei DPU, uvrtena je u Dugoroni program
razvoja zona Istarske upanije, prostire se na 25 ha, izgraeno je 10 objekata na 6,5 ha. U njoj djeluje
oko 15 poduzetnika, s oko 100 zaposlenih radnika. U zoni je slobodno jo 13,5 ha, to predstavlja
veliki prostor za razvoj poduzetnikih aktivnosti, meutim u privatnom je vlasnitvu. Izgraeni dio
zone je infrastrukturno opremljen (odvodnja, cesta, primarna mrea odvodnje otpadnih voda spojena
na proista). Dosadanja ulaganja u zonu iznose oko 10 mil. kuna. Grad je osim direktnih ulaganja u
infrastrukturu poticao poduzetnike sufinanciranjem vodnih prikljuaka, oslobaanjem od plaanja
dijela komunalnog doprinosa i komunalne naknade.
Poslovna zona Ciburi II. zauzima 11,47 ha, ima vaei DPU, a za sada u njoj djeluju samo
dva poduzetnika s oko 40 zaposlenih. U izgradnju infrastrukture je uloeno neto manje od 1.4 mil. kn.
Prednost zone je povoljan prometni poloaj zbog blizine Istarskog Y.
Industrijska zona Podberam je isto tako uvrtena u Dugoroni program razvoja, povrine 8
ha. To je zona koja se najvie razvila zadnjih nekoliko godina, u njoj je smjeteno 6 objekata, 6
poduzetnika s 85 zaposlenih, u cijelosti je u privatnom vlasnitvu. Dosadanja ulaganja u
infrastrukturu iznose oko 1,8 mil. kn.
Industrijska zona Pazinka I. je zona preteito industrijske namjene, zauzima 13,09 ha, broji
17 poduzetnika, komunalno je opremljena u potpunosti.

Industrijska zona Pazinka II. prostire se na 4,03 ha, za sada u zoni posluje jedino
Supermarket Plodine d.d., a planirana je izgradnja mljekare. U zonu je do sada uloeno 1.8 mil. kn,
a zemljite je veinom u privatnom vlasnitvu.
Poslovna zona Lee zauzima 10,93 ha, u njoj posluje jedan poduzetnik.

Potencijalne zone

Radna zona Pazinka III. povrine 3,4 ha,proizvodno preraivake namjene, u vlasnitvu
Grada Pazina.

61
 Radna zona Ciburi-Heki povrine 36,6 ha, proizvodno preraivake namjene, ima PPU,
privatno vlasnitvo.

AKTIVNOSTI GRADA PAZINA U SVRHU UNAPRJEENJA GOSPODARSTVA

Grad Pazin ve dui niz godina provodi mjere kakao bi unaprijedio stanje u gospodarstvu; od
2005. godine provodi mjeru sufinanciranja kamatne stope u visini od 2% za poduzetnike kredite, za
tu namjenu odobreno je oko 10.000.000,00 kn kredita za 21 poduzetniku aktivnost (za nabavu
strojeva, opreme, teretnih transportnih sredstava, za trajna obrtna sredstva, za izgradnju objekta u
poslovnim zonama, ureenje poslovnih prostora i sl.), slinu je mjeru provodio i u nekoliko navrata sa
Istarskom razvojnom agencijom i resornim ministarstvima, kada je Grad zajedno sa njima sufinancirao
dio kamate za poduzetnie kredite.
Kako bi odgovorio na gospodarsku krizu Grad je takoer od 2009. godine uveo i Mjere za
poticanje gospodarstva i zapoljavanja, koje su sadravale razliite mjere; ve navedena povoljnija
kreditna sredstva za poduzetnike i obrtnike, porezne olakice poduzetnicima i obrtnicima putem
lokalnih, gradskih propisa (sufinanciranje poreza na tvrtku, sufinanciranje komunalnog doprinosa,
sufinanciranje komunalne naknade, sufinanciranje naknade za vodni prikljuak novoizgraenog
objekta proizvodne i/li uslune djelatnosti.) Zatim, sufinanciranje naknade za zakup poslovnih
prostora i poljoprivrednog zemljita, poticaje stvaranju lokalnih brandova - za promociju, pomo i
poticaji za zapoljavanje nezaposlenih osoba, sufinanciranje pokretanja poduzetnike aktivnosti,
mjere za unapreenje poslovanja i sl.
Poetkom 2014. godine Gradonaelnik Grada Pazina donio je Program mjera za poticanje
poduzetnitva u Gradu Pazinu u 2014. godini (Slubene novine Grada Pazina broj 2/14). Programom
su obuhvaena slijedea podruja poticanja razvoja poduzetnitva: 1) nepovratne potpore i subvencije
za razvoj poduzetnitva, 2) subvencioniranje kamata poduzetnikih kredita odobrenih prethodnih
godina, 3) potpore za poljoprivredu iz Odluke o provedbi mjera unapreenja poljoprivredne
proizvodnje i ruralnog razvoja Grada Pazina za razdoblje 2013. 2015. godine (Slubene novine
Grada Pazina broj 15/13.).
Potpore pod tokom 1. su usuglaene sa drugim gradovima na razini upanije, a Grad Pazin je
u tu svrhu osigurao proraunska sredstva u visini 250.000,00 kn za provedbu sljedeih mjera:
1. Potpore novoosnovanim tvrtkama
2. Potpore poduzetnicima za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata
3. Potpore za novo zapoljavanje i samozapoljavanje
4. Sufinanciranje ulaganja u standarde kvalitete
5. Subvencioniranje trokova polaganja strunih i majstorskih ispita
6. Oslobaanje od obveze plaanja dijela komunalnog doprinosa
7. Oslobaanje od obveze plaanja dijela komunalnog doprinosa pri ozakonjenju nezakonito
izgraenih zgrada namijenjenih za preraivaku ili poljoprivrednu djelatnost
8. Jamstveni fond za preraivaku industriju i inovacije u preraivakoj industriji,
9. Potpore za edukaciju poduzetnika o uvjetima poslovanja u Europskoj uniji,
10. Promocija inovacija na meunarodnom tritu,
11. Potpore za promociju na meunarodnim sajmovima.
Od navedenih mjera, posljednje etiri provode se u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom
i Savezom udruga inovatora Istarske upanije. Poduzetnicima koji zadovoljavaju uvjete dodjeljuje se
potpora temeljem objavljenog Javnog poziva.
Subvencioniranje kamata na poduzetnike kredite odobrenih prethodnih godina u visini 2%
provodi se posredstvom poslovnih banaka, a u 2014. godini potporu je koristilo osam poduzetnika.

62
 Nadalje, u Odluci Gradonaelnika o provedbi mjera unapreenja poljoprivredne proizvodnje i
ruralnog razvoja Grada Pazina za razdoblje 2013. 2015. godine (Slubene novine Grada Pazina broj
15/13.) definirani su sljedei prioriteti:
1. Provoditi Strateki program ruralnog razvoja Istarske upanije u Gradu Pazinu prema
nacionalnoj poljoprivrednoj politici i Zajednikoj poljoprivrednoj politici Europske unije,
2. Stvaranje institucionalnih preduvjeta razvoja,
3. Povezivanje poljoprivrednih proizvoaa,
4. Unaprjeenje postojee poljoprivredne proizvodnje,
5. Poduzimanje odgovarajuih marketinkih aktivnosti.

Korisnici ovih potpora mogu biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava sa sjeditem odnosno prebivalitem na podruju Grada Pazina i koji
obavljaju djelatnost poljoprivredne proizvodnje i vlasnici su ili posjednici gospodarskog objekta u
funkciji poljoprivredne proizvodnje i/ili trajnih nasada na podruju Grada Pazina.
Poduzetnici i obrtnici na podruju Grada Pazina mogu se za sve informacije, pitanja i
probleme obratiti Upravnom odjelu za gospodarstvo, financije i proraun Grada Pazina, Udruenju
obrtnika Grada Pazina, Lokalnoj akcijskoj grupi Sredinja Istra, te Istarskoj razvojnoj agenciji,
Agenciji za ruralni razvoj Istre.
Poduzetnici na podruju Grada Pazina imaju dobru poslovnu podrku, bilo da se radi o
postojanju brojnih popratnih usluga koje su im potrebne (sedam odvjetnikih ureda, dva javna
biljenika, etiri poslovne banke, jedanaest poduzetnika u podruju informatike (web, software,
hardware), osam knjigovodstvenih servisa), ili u postojanju raznih institucija (Opinsko dravno
odvjetnitvo, Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Dravna geodetska
uprava, Dravna uprava za zatitu i spaavanje, Dravni hidrometeoroloki zavod, Dravni ured za
reviziju, Financijska agencija, Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Savjetodavna
sluba - Javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu, te
unapreenju gospodarenja umama i umskim zemljitima umoposjednika, AZRRI, Hrvatska
poljoprivredna agencija, Istarska upanija, upanijska uprava za ceste Istarske upanije, Opinski sud
u Pazinu, Prekrajni sud u Pazinu, Trgovaki sud u Pazinu.

6. DRUTVENE DJELATNOSTI

ODGOJ I OBRAZOVANJE

1. PREDKOLSKI ODGOJ

Predkolski odgoj obuhvaa programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zatite, prehrane i

socijalne skrbi koji se ostvaruju u djejim vrtiima sukladno Zakonu o predkolskom odgoju i
obrazovanju. Djeji vrtii su javne ustanove koje djelatnost predkolskog odgoja obavljaju kao javnu
slubu.
Djeji vrti Olga Ban Pazin jedina je predkolska ustanova u kojoj se provodi rani i
predkolski odgoj i obrazovanje djece u dobi od navrene prve godine ivota do polaska u osnovnu
kolu, a iji je osniva i vlasnik Grad Pazin.
Ustanova u svom sastavu ima matini vrti (MV) u Pazinu i podrune vrtie (PV): u
Graiu, Karojbi, Lupoglavu, Motovunu, Pazinskim Novakima (Opina Cerovlje), Sv.Petru u umi i

63
Tinjanu izvan podruja Grada Pazina. U vrtiu se provode redoviti cjelodnevni 9 (10) satni i
poludnevni 6 (6,5) satni programi predkolskog odgoja i obrazovanja. Osim u MV u Pazinu,
cjelodnevni redoviti program provodi se i u svim Podrunim vrtiima, a poludnevni program provodi
se u PV u Karojbi, PV Sv. Petar u umi i PV Tinjan.
Prostorni uvjeti ne zadovoljavaju pedagoke standarde. Matini djeji vrti djeluje na dvije
lokacije tzv. Gornji i Donji vrti. U Gornjem vrtiu (Prolaz O. Kerovanija) proteklih godina izvedeno
je proirenje za djecu jaslike dobi i u prosjeku u njemu boravi oko 200 djece jaslike i vrtike dobi
rasporeenih u 10 skupina.
U Donjem vrtiu (Drube sv. irila i Metoda) boravi u prosjeku oko 70 djece i prostor nije
uvjetan za boravak djece rasporeenih u 3 skupine. Prosjean broj djece u skupini iznosi 21,2 djece.
Iako se u vrti upiu sva djeca vrtike dobi, potrebe za jasliki uzrast nisu u potpunosti
pokrivene raspoloivim mjestima. Na podruju Grada ne postoji privatni vrti niti jaslice.

Grafikon: Broj djece po dobnim skupinama u matinom vrtiu

Izvor. DZS

Grafikon: Broj i struktura zaposlenika u Matinom vrtiu

64
 Izvor. DZS
Broj upisane djece nije se u promatranom razdoblju znaajnije mijenjao a sukladno broju
upisane djece nije se mijenjao ni ukupan broj zaposlenika odnosno odgojitelja.U prosjeku 1 odgojitelj
brine o 10,6 djece.
Potrebno je planirati nove kapacitete i proirenje Djejeg vrtia posebno za jasliku dob,
poboljati opremljenost, omoguiti sukladno pedagokom standardu dovoljna broj strunih suradnika
za rad s djecom, razvijati nove i unaprijediti postojee programe posebno za djecu s tekoama u
razvoju ali i darovitu djecu, radno vrijeme prilagoavati potrebama zaposlenih lanova obitelji koji
brinu o djetetu.

2. OSNOVNOKOLSKO OBRAZOVANJE

Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj koli obuhvaa ope obrazovanje te druge oblike
obrazovanja djece i mladih. U Pazinu djeluje Osnovne kola Vladimir Nazor Pazin iji je osniva
Grad Pazin.
U okviru Osnovne kole Vladimir Nazor Pazin djeluju uz matinu kolu u Pazinu i dvije
podrune kole Trvi i Kaerga, te od kolske godine 2014/2015. i Glazbeni odjel na podruju Grada
Pazina, te osam podrunih kola na podruju susjednih Opina: Cerovlje, Gologorica, Graie, Sveti
Petar u umi, Tinjan, Karojba, Motovun i Lupoglav.
Matina kola od kolske godine 2014/15. radi u jednoj smjeni, dok se u P Trvi rad odvija u
dvije smjene, a Glazbeni odjel nastavu odrava u popodnevnoj smjeni.
Iako se nastava uglavnom odvija u jednoj smjeni, prostorni uvjeti ne odgovaraju u potpunosti
pedagokom standardu.
Broj uenika po kolskim godinama pokazuje trend opadanja broja uenika u Osnovnoj koli.
U promatranom razdoblju zabiljeeno je smanjenje od 57 uenika.

Grafikon: Podaci o broju kola,razrednih odjeljenja, uenika i uitelja za grad Pazin

Izvor. DZS
Osnovnu kolu Vladimir Nazor Pazin pohaa ukupno 1.267 uenika (bez glazbenog odjela
ukupno 1350 uenika). Od prvog do etvrtog razreda kolu polazi 624 uenika, a od petog do osmog
razreda njih 643. O je jedna od najveih kola u Hrvatskoj, po broju uenika i po broju podrunih

65
kola. Usprkos tome rezultati koje uenici postiu na regionalnim i dravnim natjecanjima svjedoe o
visokoj kvaliteti rada. Prolaznost u srednju kolu je gotovo 100%.
Specifinost kole je i veliki broj uenika putnika za koje je potrebno organizirati i financirati
poseban prijevoz koji iziskuje znaajna financijska sredstva.
U osnovnoj koli se provode i razliiti programi iznad standarda koje financira Grad Pazin iz
vlastitog prorauna poput: produenog boravka, asistenata u nastavi za djecu s tekoama u razvoju,
vannastavne aktivnosti poput eko kole, kolskog lista, kolskih sportskih klubova.
Potrebno je proiriti zgradu Matine kole kojoj nedostaju primjerene uionice za predmetnu
nastavu, produeni boravak i rad sa djecom s tekoama u razvoju kao i prostori za Glazbeni odjel.
Potrebno je poboljati i opremljenost novim tehnologijama, iako je Grad Pazin u 2014/15. godini
uloio znaajnija sredstva upravo u opremanje prijenosnim raunalima i projektorima.
Osnovna glazbena kola djelovala je u sklopu Pukog otvorenog uilita do 31.08.2014.
godine kada se sukladno zakonskim izmjenama prikljuila Osnovnoj koli Vladimira Nazora Pazin i
od kolske godine 2014/15. djeluje kao Glazbeni odjel.
Grafikon: Podaci o broju uenika i uitelja u Osnovnoj glazbenoj koli

Izvor. DZS

3. SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE

Djelatnost srednjeg obrazovanja u srednjim kolama i uenikim domovima obuhvaa ope

obrazovanje i razliite vrste i oblike obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja koji se ostvaruju u
skladu s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli te zakona kojima se
ureuju djelatnosti pojedinih vrsta srednjih kola.
Na podruju Grada Pazina djeluju dvije srednje kole: Gimnazija i strukovna kola Juraj
Dobrila, iji je osniva Istarska upanija, te Pazinski kolegij klasina gimnazija, kojeg je osnovala
Biskupija poreko pulska.
Gimnazija i strukovna kola Juraj Dobrila pored programa ope gimnazije, provodi
strukovne programe tri etverogodinja (za zanimanja: upravni referent, tehniar za elektroniku i
komercijalist) te jedan trogodinji (za zanimanje elektromehaniar). Prema broju uenika zavrnih
razreda osnovne kole, srednje kole brojem upisnih mjesta i ponuenim programima izobrazbe
uglavnom zadovoljavaju potrebe uenika, no usklaenost s potrebama gospodarstva nije dostatna.
Preveliki je broj upisanih gimnazijalaca (730). Neto je bolja usklaenost u okviru zanimanja tehniar
za elektroniku, a kola je kroz EU projekt dobila sredstva za unaprjeenje elektrotehnike grupe
predmeta, za opremanje kabineta te struno usavravanje nastavnika. Traeni smjerovi (poljoprivreda,
kamenoklesarstvo, ugostiteljstvo i sl.) postoje u kolama u Rovinju, Poreu, Puli i Rijeci pa izvjestan

66
broj uenika svakodnevno putuje, no i u pazinsku gimnaziju i kolegij svakodnevno iz okolnih gradova
pristiu uenici putnici, prvenstveno zbog kvalitete gimnazijskog programa.

Grafikon: Broj uenika, razrednih odjela i nastavnika u srednjim kolama u Pazinu

Izvor. DZS

Tijekom promatranog razdoblja biljei se pad broja uenika za 38 uenika. U kolskoj godini
2012/13. broj uenika na jednog nastavnika iznosio je 19,4.
Dodatno je oteavajua okolnost to javni prijevoz nije dostupan do svih mjesta na podruju
Grada, pa neki uenici imaju problema pri dolasku u kolu. upanijski program pokrivanja razlike u
cijeni trokova prijevoza nadopunjava sredstva ministarstva do stvarne cijene karte, pa se smanjio i
broj traenih stipendija za srednju kolu. Prolaznost na fakultete je velika, no podaci o upisima se ne
prikupljaju sustavno. Ne postoji posebna politika stipendiranja uenika nakon srednje kole pa nema
niti podataka koje se struke stipendiraju, uz napomenu da nije dozvoljeno spajanje stipendija sa
upanijskima te stipendijama iz gospodarstva.
Opremljenost kola nije u skladu s pedagokim standardom, a osniva (upanija) nema
dovoljno sredstava za tekue odravanje i kapitalne investicije koje su potrebne za postizanje
standarda i prelazak na rad u jednoj smjeni. Pripremljen je idejni projekt dogradnje gimnazije i
strukovne kole. U buduem razdoblju sukladno prioritetima osnivaa potrebno je proiriti zgradu
Gimnazije i strukovne kole kako bi se prema Strategiji EU ispunila obveza koju je preuzela
Republika Hrvatska da e do 2020. godine sve kole raditi u jednoj smjeni ime bi se osigurao prostor
za otvaranje novih vannastavnih programa i kvalitetno provoenje slobodnog vremena srednjokolaca.
Prema postignutim rezultatima i kvaliteti odgojnoobrazovnog procesa ove se dvije kole
istiu meu srednjokolskim ustanovama Istarske upanije i Republike Hrvatske te kao takve
nastavljaju tradiciju pazinskog kolstva. Obje kole dobitnici su brojnih priznanja na dravnom nivou,
a uenici postiu izvrsne rezultate na natjecanjima.
U sastavu Pazinskog kolegija, koji izvodi redovno obrazovanje prema programu klasine
gimnazije - programu jezine gimnazije, od kolske godine 2010/2011. nalazi se ueniki dom.
U domu borave uenici iz cijele Istre, otoka, a poneki dolaze iz Gorskog Kotara, Dalmacije i
Slavonije te i na taj nain Kolegij ima iri regionalni znaaj.

67
 Grafikon: Broj korisnika uenikog doma u Pazinu te broj i struktura zaposlenika

Izvor. DZS
Stipendiranje uenika i studenata sredstvima gradskog prorauna provodi se temeljem javnog
natjeaja. Grad Pazin dodjeljuje ukupno 20 stipendija (5 uenikih za uenike srednjih kola i 15
studentskih stipendija). U Pravilniku o stipendiranju uenika i studenata s podruja Grada Pazina
postoje jedinstveni kriteriji prema kojima se uenici i studenti rangiraju prema prikupljenom broju
bodova prema slijedeim kriterijima:
1. uspjeh uenika/studenta u prethodnoj kolskoj/studijskoj godini,
2. godina kolovanja/studija,
3. sudjelovanje na upanijskom, dravnom ili meudravnom natjecanju i plasman na tom
natjecanju u dvije prethodne kolske /studijske godine,
4. materijalni poloaj,
5. socijalni uvjeti,
6. deficitarna zanimanja od interesa za Grad, prema podacima Hrvatskog zavoda za
zapoljavanje za podruje Grada Pazina (deficitarna zanimanja se definiraju na temelju
dokumenta HZZ-a pod nazivom Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku
stipendiranja).
U Gimnaziji i strukovnoj koli provode se i razliiti programi iznad standarda koje sufinancira
Grad Pazin iz vlastitog prorauna poput projekata Kvalitetne kole, GLOBE, SEMEP te drugih,
vannastavnih aktivnosti poput eko kole.
Potrebno je proiriti zgradu Gimnazije i strukovne kole kako bi se sukladno Strategiji EU
ispunila obveza koju je preuzela Republika Hrvatska da e do 2020. godine sve kole raditi u jednoj
smjeni ime bi se osigurao prostor za otvaranje novih vannastavnih programa i kvalitetno provoenje
slobodnog vremena srednjokolaca.
U svijetu globalizacije potrebno je planirati jaanje sustava cjeloivotnog obrazovanja za sve
graane kako bi svaki pojedinac svojim razvojem i stjecanjem novih vjetina sudjelovao u drutveno
ekonomskom razvoju grada.

68
 4. VISOKOKOLSKO OBRAZOVANJE

Od 2009. godine u Pazinu djeluje preddiplomski struni studij Poduzetnitvo u sklopu

Veleuilita u Rijeci. Na struni studij Poduzetnitva u akademskoj 2013./2014. godini upisan je 161
polaznik. Otprilike 20% studenata dolazi s podruja Grada Pazina, a ostali iz cijele Republike
Hrvatske, jer je studij organiziran uz popodnevnu nastavu odnosno kao izvanredni studij.
Zbog iznimno visoke kvalitete rada na svim razinama veliki broj uenika nakon srednje
kolskog obrazovanja nastavlja studirati na veleuilitima i sveuilitima izvan Pazina i to najvie u
Rijeci, Zagrebu, Ljubljani, ali i van granica Hrvatske (Trst, Padova).

Grafikon: Broj diplomiranih studenata iz Pazina, 2011.-2013.

Izvor. DZS
U usporedbi s ukupnim brojem stanovnika, u prosjeku 99,7 studenata diplomiralo je tijekom
promatranog razdoblja.
Potrebno je uskladiti potrebe gospodarstva i strategiju razvoja kako bi se visoko obrazovani
mladi ljudi vratili u Pazin i time doprinosili njegovom razvoju i razvijati suradnju uilita, poslovnog
sektora i lokalne samouprave.

ZDRAVSTVO

U Gradu Pazinu se pacijentima prua primarna i sekundarna zdravstvena zatita putem

sljedeih ustanova:

upanijska Istarski domovi zdravlja

ustanova
upanijska
ustanova Zavod za javno zdravstvo istarske upanije
upanijska
ustanova Istarske ljekarne
upanijska
ustanova Zavod za hitnu medicinu

69
 Privatne
zdravstvene Ustanova za zdravstvenu njegu u kui Berton-Erman
ustanove:
Ljekarne Ljekarne Rado
Poliklinika Ustanova za zdravstvenu skrb Adria Medic - za medicinu rada

U zgradi Istarskih domova zdravlja Ispostava Pazin smjeteno je: 5 ordinacija obiteljske
medicine, 1 pedijatarska ordinacija, 1 ginekoloka ordinacija, 3 stomatoloke ordinacije, patronana
sluba s 4 patronane sestre, sanitet, medicinsko-biokemijski laboratorij, fizikalna terapija, radiologija
i stacionar s 27 leajeva.
Na podruju Grada Pazina djeluje ukupno 5 privatnih lijenikih ordinacija, 4 su smjetene
u prostorijama IDZ, a 1 u privatnoj zgradi.

Tablica: Broj i struktura zdravstvenih djelatnika u IDZ

IDZ Pazin-radnici u VSS VS SSS Nia struna IDZ Pazin-radnici u VSS VS SSS Nia struna
up.ustanovi sprema privat.ustanovi sprema

Dr med 1 Dr med
Dr med na spec. 1 Dr med na spec.
Dr med specijalist 2 Dr med specijalist

Dr dent med 1 Dr dent med

Med sestra 4 Med sestra 1 5
Fizioterapeut 3 Fizioterapeut
Radioloki ing. 1 Radioloki ing.
Med.sestra 13 Med.sestra
Administrativni 1 Administrativni
Tehniki 7 7 Tehniki
Ukupno 5 8 21 7 Mag.farmacije 4
Ukupno 4 1 5

Zgrade, u kojima je smjeten IDZ - Ispostava Pazin, paviljonskog su tipa, izgraene 1953.
godine, uglavnom nedovoljno odravane i prostorno ne udovoljavaju suvremenim standardima.
Izraena je studija energetske uinkovitosti. Zgrade su energetski neuinkovite (razred G i E) te je
utvreno da postoji potencijal za implementaciju mjera energetske uinkovitosti s najkraim periodom
povrata uloenih sredstava.
Prema iskazanom interesu i potrebama, izraen je idejni projekt dogradnje stacionara s
namjerom ureenja hospicija i preseljenja osoblja hitne medicinske pomoi u adekvatne prostorije.
Ureenje hospicija vezano je uz stalno produavanje ivotne dobi stanovnitva i poveanje broja
oboljelih od malignih bolesti. Za sada se tim pacijentima bavi tim palijativne skrbi, koji djeluje na
podruju cijele Istarske upanije (via medicinska sestra i onkolog) i prua zdravstvenu pomo u kui
pacijenta.
Nedostaje prostor za 1 ordinaciju obiteljske medicine i 1 pedijatrijsku ordinaciju, to
podrazumijeva i opremanje i zapoljavanje odgovarajueg kadra (2 specijalista i 2 medicinske sestre),
a i prostorije za fizikalnu terapiju, sanitet i laboratorij trenutno ne ispunjavaju sve potrebe stanovnitva
i zdravstvenih djelatnika.

70
 Ordinacije dentalne medicine u loem su stanju, posebno sanitarni vorovi, a postoje i
arhitektonske barijere za osobe sa smanjenom sposobnou kretanja.
Sva dijagnostika aparatura starijeg je datuma a na raspolaganju nema ultrazvuka, mamografa
i CT aparata. Slina je situacija s prijevoznim sredstvima za patronanu slubu i sanitetski prijevoz.
Podruje Grada Pazina pokriva veliku povrinu za koju je karakteristian velik broj ratrkanih malih
naselja, pa vozila redovno ostvaruju veliku kilometrau te vozni park zahtijeva redovitu obnovu.
Za kvalitetniju i pacijentima dostupniju zdravstvenu zatitu, bilo bi poeljno osigurati
svakodnevan rad klinikih specijalista, kod kojih se sada odlazi u Pulu i Rijeku. (internist, neurolog,
radiolog, fizijatar, ortoped, kirurg, psihijatar)

Hrvatski zavod za hitnu medicinu Istarske upanije Ispostava Pazina jedna je od 7

ispostava na podruju upanije, koje su zaduene za organiziranje i pruanje hitne medicinske pomoi
na podruju Istarske upanije.
HZHM Istarske upanije - Ispostava Pazin djeluje na podruju Grada Pazina i susjednih
Opina ukupne povrine 532 km i 18.857 stanovnika u 67 naselja, te pokriva i najvei dio Istarskog
ipsilona (od tunela Uka do izlaza za minj). Svakodnevno kroz 24 sata na HMP Pazin deuran je
jedan tim, kojega ine lijenik, medicinska sestra i profesionalni voza. Za obavljanje tih poslova
potrebno je imati najmanje 5 timova.
U Gradu Pazinu stalno se nalazi jedan tim hitne medicinske pomoi i tri vozila, a smjeteni
su u zgradi IDZ.

Zavod za javno zdravstvo Istarske upanije sastoji se od higijensko-epidemioloke slube

(smjetene u zgradi IDZ) i 1 ordinacije kolske medicine (smjetena u zgradi kole).
Na podruju grada Pazina nalaze se dvije ljekarne, jedna privatna i jedna, iji je osniva
Istarska upanija, obje u novim, odgovarajuim prostorijama.
Prema podacima o zdravstvenom stanju stanovnitva i radu zdravstvene djelatnosti u Istarskoj
upaniji za 2013. godinu, najvie ljudi umrlo je od ishemijske bolesti srca (30,4%) i
cerebrovaskularnih bolesti (13,3%). Trei uzrok smrti i dalje je rak bronha i plua (5,4%), a slijede rak
debelog i zavrnog crijeva, komplikacije i nedovoljno definirani opisi srane bolesti.
Kod mukaraca prva su etiri uzroka smrti ista kao i za oba spola ukupno, a na petom mjestu
su kronine bolesti jetre i ciroza. Kod ena su prva dva vodea uzroka ista kao kod oba spola ukupno,
a na treem mjestu je rak dojke, slijede komplikacije i nedovoljno definirani opisi srane bolesti, rak
bronha i plua i rak debelog i zavrnog crijeva na estom mjestu.

Podaci o prirodnom kretanju stanovnitva u 2013.godini su za grad Pazin sljedei:

ivoroeno je 77 djece, umrlo je 95 osoba, prirodni prirast je -18, a vitalni indeks 81,1. U odnosu na
podatke iz 2009.godine, prirodni prirast i vitalni indeks su smanjeni.
U 2013.godini Istarska upanija imala je najmanji broj mrtvoroene djece odnosno umrle
dojenadi u odnosu na druge upanije. Uz navedenu injenicu valja naglasiti, da se sve rizine
trudnoe i komplicirani porodi upuuju u rijeko rodilite, to bitno smanjuje realan broj mrtvoroene
djece na podruju Istarske upanije.
U stacionaru IDZ Pazin u 2013. godine najvie pacijenata lijeeno je od bolesti cirkulacijskog
sustava i to 41,5%, slijede novotvorine s 13% te bolesti sustava mokranih i spolnih organa s 8,7%.
U primarnoj zdravstvenoj zatiti redovno se obavljaju sistematski pregledi djece predkolske i
kolske dobi. Najei poremeaji uoeni kod male djece (1-3 godine) je preuhranjenost. Najei
poremeaji u predkolske djece (4-6 godina) su poremeaji govora (dislalija), slijede zubni karijes,
miino-kotane deformacije udova.
U kolskoj dobi djeca najee pate od nepravilnog dranja, ravnih stopala, refrakcijske
anomalije vida i karijesa.

71
 SOCIJALNA SKRB

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog

interesa za Republiku Hrvatsku iji je cilj pruanje pomoi socijalno ugroenim osobama, kao i
osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja ukljuuje prevenciju, promicanje
promjena, pomo u zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba i podrku pojedincu, obitelji i
skupinama, u svrhu unapreenja kvalitete ivota i osnaivanja korisnika u samostalnom
zadovoljavanju osnovnih ivotnih potreba te njihovog aktivnog ukljuivanja u drutvo. Djelatnost
socijalne skrbi obavljaju: ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe te
obrtnici, fizike osobe kao profesionalnu djelatnost, udomiteljske obitelji.

Ustanove socijalne skrbi

Centar za socijalnu skrb Pazin je jedina ustanova socijalne skrbi na podruju grada Pazina, te
ima iznimno velik dijapazon javnih ovlasti i poslova. Na temelju javnih ovlasti: rjeava u prvom
stupnju u upravnom podruju socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kaznenopravne zatite i drugim
pravima u skladu s odredbama Zakona i posebnih propisa, provodi izvrenja rjeenja,vodi propisane
oevidnike,izdaje uvjerenja i druge potvrde, daje podatke o obiteljskim prilikama, te miljenja i
prijedloge u sudskim postupcima koji se odnose na obiteljsko-pravnu i kaznenopravnu zatitu, daje
podatke i miljenja prilikom odluivanja o odobravanju pogodnosti izlaska zatvorenika iz penalne
ustanove sukladno posebnom propisu kojim se ureuje izvravanje kazne zatvora, sudjeluje kao
stranka ili umjea pred sudom i drugim dravnim tijelima kada se radi o zatiti osobnih interesa djece
i drugih lanova obitelji koji se ne mogu brinuti sami o sebi ni o svojim pravima i interesima, izdaje
dozvole za obavljanje udomiteljstva i obavlja nadzor nad udomiteljskim obiteljima te vodi evidenciju
o izdanim dozvolama, registar udomiteljskih obitelji i registar smjetenih korisnika,provodi odgojne
mjere nad djecom s problemima u ponaanju,provodi posredovanje u postupku razvoda braka.
Centar za socijalnu skrb u sjeditu jedinice podrune (regionalne) samouprave odnosno Centar
za socijalnu skrb Pazin, osim prethodno navedenih poslova na temelju javnih ovlasti obavlja poslove
vezane uz obavljanje djelatnosti dadilje. Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti moe
obavljati i poslove zbrinjavanja djece odbjegle iz obitelji ili od pruatelja socijalnih usluga smjetaja
ili organiziranog stanovanja te organizirati i pruati pomo u kui.
Osim javnih ovlasti, centar za socijalnu skrb obavlja i druge strune poslove: potie,
organizira i provodi aktivnosti s ciljem sprjeavanja i suzbijanja socijalnih i osobnih problema, obavlja
struno-analitike poslove, potie i razvija samopomo, dobrosusjedsku pomo, dobrovoljni rad,
dobrotvorne i druge djelatnosti, sudjeluje u suzbijanju ovisnosti o alkoholu, drogama i drugim
ovisnostima, predlae mjere unapreenja socijalne politike, predlae, potie i usklauje druge
aktivnosti u podruju socijalne skrbi na lokalnoj razini, sudjeluje u donoenju socijalnog plana za
podruje jedinice podrune (regionalne) samouprave, procjenjuje potrebe korisnika i planira pruanje
socijalnih usluga,osigurava razvoj socijalnih usluga u skladu sa socijalnim planom i mreom socijalnih
usluga,prati razvoj standarda kvalitete socijalnih usluga, predlae unaprjeenje postojeih i uvoenje
novih standarda, koordinira i provodi aktivnosti u podruju sprjeavanja trgovanja ljudima, nasilja u
obitelji, vrnjakog nasilja i problema ovisnosti putem upanijskih koordinatora,organizira i provodi
edukacije i superviziju udomitelja, predstavnika obiteljskih domova i strunih radnika drugih
pruatelja socijalnih usluga, provodi i organizira edukacije i superviziju strunih radnika centra za
socijalnu skrb, provodi i organizira edukacije voditelja mjere nadzora nad izvravanjem roditeljske
skrbi i vodi evidenciju voditelja mjere nadzora,obavlja druge poslove utvrene Zakonom, posebnim
propisima i statutom centra za socijalnu skrb.
Centar za socijalnu skrb u sjeditu jedinice podrune (regionalne) samouprave obavlja i
poslove savjetodavnog i preventivnog rada i druge strune poslove koji se odnose na: savjetodavnu
uslugu koja se odnosi na brak, roditeljstvo, obiteljske i partnerske odnose, razvoj socijalizacijskih
vjetina djece i mladih, posebno komunikacijskih vjetina i nenasilnog rjeavanja sukoba meu
djecom i mladima, razvoj komunikacije i tolerancije u mladenakim i partnerskim odnosima,

72
 organiziranje i provoenje edukacije posvojitelja, obiteljsku medijaciju, poticanje i razvoj programa
rada u zajednici, volonterskog rada i rada udruga koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladei i
drugim socijalno osjetljivim skupinama stanovnitva, poticanje i provedbu programskih aktivnosti
namijenjenih edukaciji i promidbi obiteljskih vrijednosti.
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi definirani su korisnici socijalne skrbi koji mogu
ostvarivati prava u sustavu socijalne skrbi.

Tablica: Korisnici socijalne skrbi u Pazinu u 2009. i 2010. godini

Maloljetni korisnici socijalne skrbi

GP2009 GP2010
u Pazinu
Djeca i mlade prema kojima je 190 142
primijenjena mjera obiteljsko pravne
zatite
Djeca i mlade drutveno 30 34
neprihvatljiva ponaanja
Tjelesno ili mentalno oteena djeca i 50 48
mlade
Psihiki bolesna djeca i mlade i 2 0
ovisnici
Djeca i mlade u stanju razliitih 124 131
potreba socijalne skrbi
Prosjek 72 76

Punoljetni korisnici socijalne skrbi

GP2009 GP2010
u Pazinu
Osobe koje nemaju dovoljno
72 76
sredstava za ivot
Osobe koje nemaju dovoljno prihoda
189 193
za uzdravanje
Osobe drutveno neprihvatljiva
22 36
ponaanja
Tjelesno ili mentalno oteene osobe 324 320
Psihiki bolesne osobe i ovisnici 130 133
Odrasle osobe u stanju razliitih
913 847
potreba socijalne skrbi

Izvor: DZS

Odlukom o socijalnoj skrbi (Slubene novine Grada Pazina broj 19/05. (str. 496), 14/09.
(str. 341.), 10/11. proieni tekst (str. 257.), 13/11. (str. 326.) utvrena su prava iz podruja
socijalne skrbi koja osigurava Grad Pazin, korisnici socijalne skrbi, te ureuju uvjeti, nain i postupak
za ostvarivanje tih prava.

Skupine prava koje osigurava Grad Pazin su:

1. pravo na pomo za podmirivanje trokova stanovanja i u vezi sa stanovanjem (najamnina,

elektrina energija, voda, komunalna naknada, odvoz smea i zajednika priuva zgrade),
2. pravo na jednokratnu,privremenu i mjesenu novanu pomo i pomo u naravi
3. pravo na pomo za opremu za novoroene,
4. pravo na pomo za podmirivanje trokova boravka djeteta u Djejem vrtiu,

73
 5. pravo na pomo za podmirivanje trokova prehrane djeteta u Osnovnoj koli,

Skupine prava 2011 2012 2013

Broj Broj Broj
korisnika korisnika korisnika
Pravo na pomo za podmirivanje trokova stanovanja i u vezi sa 66 37 62
stanovanjem (najamnina, elektrina energija, voda, komunalna
naknada, odvoz smea i zajednika priuva zgrade),
Pravo na jednokratnu,privremeni i mjesenu novanu pomo i pomo 270 250 267
u naravi.
Pravo na pomo za opremu za novoroene, 83 73 81
Pravo na pomo za podmirivanje trokova boravka djeteta u Djejem 70 74 641
vrtiu,
Pravo na pomo za podmirivanje trokova prehrane djeteta u 97 134 111
Osnovnoj koli,

Izvaninstitucionalni oblici socijalne skrbi u gradu Pazinu

Osim Centra za socijalnu skrb Pazin i Grada Pazina usluge socijalne skrbi pruaju i Gradsko
drutvo Crvenog kria Pazin, vjerske udruge i udruge iz podruja socijalne skrbi
1. Gradsko drutvo Crvenog kria Pazin
Veliki broj djelatnosti definiranih Zakonom o Hrvatskom Crvenom kriu, na lokalnoj razini provodi
Gradsko drutvo Crvenog kria Pazin. Uz redovite djelatnosti (humanitarna pomo, dobrovoljno
davalatvo krvi, Sluba traenja, prva pomo) Gradsko drutvo Crvenog kria Pazin provodilo je
Program Dnevni boravak i pomo u kui starijim osobama na podruju Grada Pazina i Opina
Cerovlje, Graie, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sveti Petar u umi, Tinjan i minj od 1. kolovoza
2008. do 30. travnja 2014. godine. Odlukom Ministarstva socijalne politike i mladih od 1. svibnja
2014. godine prestao se provoditi Program Dnevni boravak i pomo u kui starijim osobama. Od 1.
svibnja 2014. godine pruaju se socijalne usluge Pomoi u kui i provodi projekt Unapreenje
kvalitete ivota starijih osoba putem organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici na podruju
Grada Pazina.
Pomo u kui je socijalna usluga koja se odobrava prema procjeni strune osobe iz Centra za
socijalnu skrb. Korisnici su osobe koje zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog
oteenja ili trajnih ili privremenih zdravstvenih promjena, nuno potrebna pomo druge osobe.
Pruatelj socijalnih usluga pomoi u kui od 1. svibnja 2014. godine na podruju Grada
Pazina i Opina Cerovlje, Graie, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u umi, Tinjan i minj je
Gradsko drutvo Crvenog kria Pazin.
Gradsko drutvo Crvenog kria Pazin za 120 korisnika (od toga iz Pazina 59) u okviru
socijalnih usluga pomoi u kui provodi sljedee aktivnosti:
obavljanje kunih poslova u domu korisnika (nabava ivenih namirnica, pomo u
pripremanju obroka, pranje posua, pospremanje stana, donoenje vode, ogrijeva i slino,
organiziranje pranja i glaanja rublja, nabava lijekova i drugih potreptina i drugo)
gerontodomaice,
odravanje osobne higijene u domu korisnika (pomo u oblaenju i svlaenju, u kupanju i
obavljanju drugih higijenskih potreba) gerontodomaice,
ureenje okunice i tehniki poslovi u domu korisnika (zadovoljavanje drugih svakodnevnih
potreba) pomoni radnik.
Kao nastavak dobre prakse provoenja Programa Dnevni boravak Pazin, Gradsko drutvo
Crvenog kria Pazin od 1. svibnja 2014. godine provoditelj je projekta Unapreenje kvalitete ivota

74
starijih osoba putem organiziranih dnevnih aktivnosti u lokalnoj zajednici na podruju Grada Pazina.
Isti se provodi u prostorijama dosadanjeg Dnevnog boravka Pazin. Korisnici navedenog projekta su
osobe tree ivotne dobi koje u pravilu ive u samakim starakim domainstvima na podruju Grada
Pazina. Usluge u projektu koristi dnevno dvadesetak korisnika, a utorkom i petkom zbog odravanja
jutarnje tjelovjebe u aktivnostima sudjeluje od dvadeset i pet do trideset korisnika. Projekt financira
Ministarstvo socijalne politike i mladih i Grad Pazin.
2. Savjetovalite za brak i obitelj Pazin
Savjetovalite za brak i obitelj Pazin djeluje u prostorijama Centra za socijalnu skrb Pazin u
Pazinu od rujna 2003. godine.
Glavni cilj Programa rada Savjetovalita je kontinuirana i sveobuhvatna briga o obitelji i
njenim lanovima, bilo da se radi o redovitoj populaciji, onoj u riziku ili onoj koja ve iskazuje
problem (narueni odnosi i komunikacija meu branim drugovima ili drugim lanovima obitelji,
mladi u suoavanju s razvojnim, obrazovnim, osobnim i komunikacijskim potekoama, s
poremeajima u ponaanju, osobe i obitelji koje su suoene sa problemom ovisnosti, osobe u kriznim
stanjima, invaliditet), a sve sa ciljem da se postigne vei nivo psiho-socijalnog zdravlja kako
pojedinca, tako i itave obitelji, odnosno da se podigne kvaliteta ivota u obiteljima, a time i u lokalnoj
zajednici.
Od osnivanja 2003. godine, pa do 01.12.2013. godine savjetovalinim radom bilo je
obuhvaeno 685 osoba, veina individualnim radom, 42 osobe u paru, 8 kroz grupe maloljetnika i
7 kroz grupu potpore. Preventivnim programima bilo je obuhvaeno 110 roditelja i 108
adolescenata. U svim projektima i programima Savjetovalita sudjelovalo je ukupno 893 osoba.
Najvei broj korisnika usluga Savjetovalita ima prebivalite na podruju Grada Pazina (cca
53%). Ostali dolaze iz susjednih opina: Cerovlje, Tinjan, Karojba, Graie, Lupoglav, Motovun, Sv.
Petar u umi, minj, Kanfanar, Katelir, Kran i Pian. Bilo je korisnika i iz drugih gradova: Buzeta,
Porea, Umaga i Novigrada.
Dominantni problemi i potekoe koji su bili najzastupljeniji su:
podrka i savjetovanje zbog naruenih branih/partnerskih i drugih obiteljskih odnosa i
komunikacije, te neispunjena oekivanja;
emocionalne potekoe djece i mladih, rizina ponaanja i potekoe u socijalizaciji i
nedoumice i potekoe u izvravanju roditeljske uloge.
3. Poludnevni boravak za osobe s intelektualnim tekoama
Od oujka 2015. godine u Pazinu djeluje poludnevni boravak za osobe s intelektualnim
tekoama koje svakodnevno tijekom radnog tjedna okuplja petnaestak korisnika i provodi razliite
aktivnosti od edukativnih do uenja svakodnevnih vjetina s osnovnim ciljem to veeg stupnja
stjecanja samostalnosti. Provoditelj programa kojeg u okviru trogodinjeg programa sufinancira
Ministarstvo socijalne politike i mladih, a sufinancira Istarska upanija i Grad Pazin je udruga
roditelja osoba s mentalnom retardacijom.
2. Programi /projekti udruga
U podruju socijalne skrbi u Pazinu djeluje vei broj udruga s razliitim aktivnostima koje
pridonose veoj kvaliteti ivota ranjivih skupina, prije svega su to udruge osoba s invaliditetom
(Drutvo tjelesnih invalida, udruga gluhih i nagluhih), zatim vjerske udruge, udruge antifaista, boraca
i branitelja i druge specifine udruge.
Drutvo Naa djeca Pazin provodi preventivni program Rastimo zajedno, kojim su
obuhvaeni uenici svih etvrtih, petih i estih razreda Osnovne kole Vladimira Nazora Pazin i
Podrune kole Trvi i Kaerga.

75
 KULTURA
Kulturnom strategijom Grada Pazina za razdoblje od 2012. 2016. godine definirana je vizija
kulturnog razvoja: Pazin grad knjievnosti. Naime, Pazin je kroz dui dio svoje povijesti bio sredite
djelovanja uglednih knjievnih stvaratelja (Vladimir Nazor, Viktor Car Emin, Antun Kalac, Boo
Milanovi, i dr.), a takoer i privlana tema knjievnih djela poznatih domaih i svjetskih knjievnika
(Dante Alighieri, Jules Verne, Vladimri Nazor, Franjo Horvat Ki i dr.). Time je nastala respektabilna
knjievna batina koja gledano iz dananjice predstavlja vaan dio ukupne kulturne batine grada i
njegova kulturnog identiteta. U minulih petnaestak godina u Pazinu se razvio niz knjievnih
manifestacija prepoznatljivih u irem okruenju (Istrakon, Meunarodni susret izdavaa Put u sredite
Evrope, Dani Julesa Vernea, Festival fantastine knjievnosti, Mjesec hrvatske knjige) i niz
institucionalnih oblika potpori kulture knjige, itanja i knjievnosti uivo (Gradska knjinica, Kua za
pisce Hia od besid, udruge koje se bave knjievnou). U Pazinu djeluje petnaestak tvrtki, ustanova
i udruga koje se u veoj ili manjoj mjeri bave izdavatvom (Josip Turinovi d.o.o., Matica hrvatska,
Puko otvoreno uilite, Katedra akavskog sabora i dr), a ak pedesetak autora koji sada ive u
Pazinu ili su rodom iz Pazina, u zadnjih je deset godina objavilo samostalnu knjigu. Procjenjuje se da
su u razdoblju od 2000. do 2010. godine pazinski nakladnici i pazinski autori ukupno objavili vie od
150 knjiga. Kao kruna bogatog knjievnog ivota u Pazinu je primanje Pazina u rujnu 2010. godine u
Meunarodnu organizaciju gradova knjiga International Organizations of Booktowns (IOB).

Gradska knjinica smjetena u Spomen domu, kao samostalna ustanova iji je osniva Grad
Pazin, djeluje od 2008. godine, a pokriva podruje Grada Pazina, Opina Cerovlje, Graie, Karojba,
Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u umi i Tinjan. Uz redovnu djelatnost, Gradska knjinica domain je
meunarodne pjesnike manifestacije Goranovo proljee, koja se ove godine odrava pedeset drugi
put. Knjinica je tijekom 2014. godine imala 1.508 korisnika, a u svom knjinom fondu ima 48.840
knjiga i time zadovoljava propisane standarde.

Muzej Grada Pazina kao samostalna ustanova djeluje od 2008. godine, a od 1996. u sklopu
Pukog otvorenog uilita odnosno Narodnog sveuilita. Zadatak je ustanove prikupljanje, uvanje,
izlaganje, struno i znanstveno obraivanje i publiciranje kulturno-povijesne i umjetnike batine
Pazina i okolice te galerijska djelatnost. Smjeten je u Pazinskom katelu sa svoje etiri stalne izlobe
(Zvona s istarskih crkava, Biskup dr.Juraj dobrila ivot i djelo, Pazintina od prapovijesti do ranog
srednjeg vijeka, Pazinski katel i bune kmetova u XV i XVI st.), prostorijama za povremene izlobe i
polivalentnom dvoranom. Muzej upravlja pouno-pjeakom stazom Pazinska jama.
Tijekom 2014. godine Pazinski katel i stalne i povremene izlobe Muzeja grada Pazina
razgledalo je 15509 posjetitelja (+5,6% u odnosu na 2013. godinu) a Pjeaku stazu 6865 (-9,98% u
odnosu na 2013. godinu). Evidentiran je porast individualnih i grupnih posjeta, dok je smanjen broj
organiziranih agencijskih posjeta Katela. Po broju posjetitelja po mjesecima izdvajaju se mjesec
srpanj (iako je zabiljeen smanjen broj posjeta u prvih desetak dana) i naroito kolovoz. Po broju
iskazanog interesa slijede rujan, lipanj i svibanj. Agencijski posjeti bili su uglavnom koncentrirani na
proljee (radi se u veini o kolskim grupama) i na jesen.
Kao jedan od sudionika u drutvenom razvoju zajednice, na podruju Pazina djeluje i Puko
otvoreno uilite iji je osniva Grad Pazin, a organizator je brojnih kulturnih dogaanja i obrazovnih
aktivnosti. Ustanova je smjetena u Spomen-domu, graevini koju simbolizira jedan od najznaajnijih
datuma u istarskoj povijesti 25. rujna 1943. kada je donesena odluka o pripojenju Istre Hrvatskoj. Od
2013. godine u velikoj dvorani Spomen doma smjeteno je novo digitalizirano kino. Pazinsko kino
jedan je od 28 uesnika projekta digitalizacije nezavisnih kinoprikazivaa, koji se provodi uz potporu
Ministarstva kulture i Hrvatskog audiovizualnog centra. Tijekom 2014. godine prodano je vie od
8300 kino ulaznica, a u prostoru Spomen doma je odrano i 13 kazalinih predstava.
Puko otvoreno uilite provodi programe cjeloivotnog uenja, prekvalikacija, te obrazovanja
odraslih. Popularni su programi orijentirani na poljoprivredu (maslinarstvo, sirarstvo i mljekarstvo,
koritenje pesticida, knjigovodstvo za poljoprivrednike i sl. u organizaciji uilita i partnerskih

76
institucija). U uilitu se odvijaju i teajevi stranih jezika (njemaki, engleski, talijanski, francuski,
panjolski), te brojni hobistiki programi kao to je teaj ivanja i krojenja.
Tijekom 2014. godine uilite je ishodilo potvrdu o zadovoljenu minimalnih tehnikih uvjeta
to je ujedno i temelj za verificiranje obrazovnih programa. Tijekom 2014. godine verificiran je
program vezan uz izobrazbu o odrivoj uporabi pesticida koji je zavrilo oko 400 polaznika. U tijeku
je izrada programa za pelara/icu te programa za pomonog kuhara/icu, pomonog konobara/icu i
slastiara, a u planu je, nakon ispitivanja trita, izrada i verificiranje dodatnih, novih programa.
Puko otvoreno uilite ima organiziranu i plesnu kolu (Dansel), lan irija Plesa sa
zvijezdama, trener i meunarodni sudac, predava i ispitiva. Tijekom 2014. godine kola je imala 40-
ak polaznika koji su nakon zavretka nastavili radom u naprednoj skupini te je krajem 2014. krenuo
upis novih lanova poetnika.
Tijekom 2014. godine organiziran je teaj panjolskog jezika, te odraeni prethodni koraci za
specijalizirani teaj engleskog i njemakog za djelatnike Zavoda za hitnu medicinu istarske upanije,
koji e se pokrenuti u trenutku kada budu osigurana sredstva za njegovu realizaciju.
U sklopu Pukog otvorenog uilita djeluje Baletni i plesni studio i to gotovo 30 godina,
polaznice su djevojice predkolske i osnovno-kolske dobi.
Etnografski muzej Istre upanijska je ustanova koja svojim znaajem prelazi okvire Grada
Pazina, a od 2002. godine matina je ustanova za etnografske muzeje odjele i zbirke ireg podruja
sjevernog Jadrana. Podruje istraivanja Muzeja je svakodnevni ivot: odijevanje, gospodarstvo,
djeje igre, glazba, prehrana, vjerovanja, stanovanje, folklor, multikulturalna preplitanja, i suvremeni
kulturni fenomeni.
Dravni arhiv u Pazinu dravna je ustanova nadlena za obavljanje arhivske djelatnosti na
podruju Istarske upanije. Ima izvanredni turistiki potencijal (rodoslovlje, istraivanje i tumaenje
povijesti, kulturne materijalne i nematerijalne batine). Iako radnim vremenom nije pristupaan
turistikoj ciljnoj grupi, procjenjuje se da je Arhiv tokom 2014. godine posjetilo 1000 osoba.
U Pazinu djeluje vei broj udruga u kulturi koje svojim aktivnostima znaajno obogauju
kulturu grada Pazina meu kojima se posebno istiu udruge Albus, Veliki mali ovjek i TradInetno
kao nositelji i organizatori kulturnih manifestacija poput festivala Istrakon, TradInetno i Sedam dana
stvaranja.
Posebna pozornost pri unaprjeenju kulturnog ivota grada mora se usmjeriti na edukaciju
stanovnika, posebice mladih, podizanje razine svijesti o kulturi grada i motiviranje graana za
sudjelovanje u kulturnom ivotu grada, te povezivanje kulture i kulturne batine s turizmom.

SPORT
Sportske udruge, trgovaka drutva i ustanove na podruju Grada Pazina osnovane radi
obavljanja sportske djelatnosti, udruene su u Zajednicu sportskih udruga Grada Pazina radi
ostvarivanja zajednikih ciljeva i interesa u sportu. Zajednica se udruuje u Savez sportova Istarske
upanije, a cilj Zajednice je da svojim djelovanjem doprinosi:
1) razvitku i promicanju sporta na podruju grada Pazina;
2) poticanju vrhunskog sportskog stvaralatva i stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih
sportskih dometa;
3) razvitku sportskih aktivnosti djece i mladei, te sportsko- rekreacijskih aktivnosti graana i
invalidnih osoba;
4) promicanju odgojnih funkcija sporta, fair playa, razumijevanja, tolerancije i odgovornosti
kroz bavljenja sportom;
5) irenju olimpijskih ideala i jaanju olimpijskog pokreta.
Prema evidenciji Zajednice sportskih udruga u Gradu trenutno djeluje 35 sportskih udruga i
klubova. (Izvor: www.pazin.hr/zajednica-sportskih-udruga-grada-pazina/).

77
 Sportske udruge financiraju se u skladu s pravilnikom kojim su definirani kriteriji i nain
vrednovanja programa rada sportskih udruga Grada Pazina u cilju sufinanciranja njihove djelatnosti, a
najvei dio sredstava dodjeljuje se natjecateljskom sportu (nogomet, koarka, rukomet, odbojka i
boanje). Za rekreaciju se odvaja manji dio sredstava i ne potie se posebno. Ekipni sportovi postiu
dobre rezultate na upanijskom i regionalnom nivou, a boanje je zapaeno i na nacionalnom nivou.
Postoji i nekoliko privatnih inicijativa na podruju sporta i rekreacije na podruju grada djeluje 7
aerobik grupa, sportske aktivnosti za djecu i slino.
Grad Pazin je u svibnju 2014. godine osnovao trgovako drutvo Pazin Sport d.o.o. ija je
osnovna zadaa upravljanje novom kolskogradskom sportskom dvoranom i Boarskom dvoranom,
kao i organizacija i podrka sportskim aktivnostima.
kolsko-gradska sportska dvorana od vanosti je za Gimnaziju i strukovnu kolu Jurja
Dobrile, Osnovnu kolu Vladimira Nazora, ali i pazinski sport u cjelini. Sportska dvorana povrine je
3.500 m i ima vienamjensku funkciju za sportske, kulturne i druge javne priredbe. U dvorani se
redovito odrava nastava tjelesnog odgoja osnovne i srednje kole, a svakodnevno je koriste i sportski
klubovi. U dvorani se redovito odravaju utakmice i turniri, dvorana se koristi i za sajmene priredbe
(Dani meda) i slino.
Ostale sportske graevine na podruju naselja Pazin su Boarska dvorana Pazin i Dvorana
Pazinskog kolegija, dok se u okolnim naseljima nalazi jo tridesetak sportskih objekata, uglavnom
boalita i igralita.
Struna i znanstvena ispitivanja dokazala su da bavljenje sportom, rekreativno, amaterski, a
djelomino i profesionalno, ima pozitivan uinak na zdravlje populacije. Obzirom na podatke o
zdravstvenom stanju stanovnitva Grada Pazina, odnosno injenici da su najei uzroci smrti
cerebrovaskularne bolesti i ishemijske bolesti srca te da veliki broj djece pati od preuhranjenosti, valja
naglasiti da je sport i rekreacija podruje na kojem je sigurno potrebno dalje i bolje raditi, na nain da
se uz osiguranu potrebnu javnu infrastrukturu posebna pozornost posveti edukaciji sportskih voditelja i
trenera, posebno za rad s djecom i mladima.

7. CIV ILNO DRUTVO

Poticanje razvoja civilnog drutva kojeg ine organizacije civilnog drutva koje imaju
pozitivan pristup drutvenim problemima i koje pridonose opem dobru put je izgradnje dobrog
drutva i kvalitetne lokalne zajednice.
Tijekom 2013. godine sredstvima iz Gradskog prorauna financirane su aktivnosti
sedamdeset (70) udruga. Najvei broj ine udruge iz podruja sporta i rekreacije ( 34 ), zatim slijede
udruge iz podruja socijalne skrbi i zdravstva (15), udruge iz podruje kulture (10), udruge
nacionalnih manjina, iz oblasti prirode i strukovne udruge (6) te udruge djece i mladih (6). Osim
redovnih aktivnosti Udruge su se ukljuile i u organizaciju programa gradskih manifestacija (Proslava
1. svibnja, Dan Grada, Rim, Rujanske sveanosti) i ine posebno vaan segment drutvenog ivota
Grada Pazina.
Grad Pazin je za udruge u 2013. godini izdvojio ukupno 1.878.665,97 kuna. Udruge koje
djeluju u Gradu Pazinu i koje Grad financira dotacijama i sponzorstvima iz Gradskog prorauna za
provoenje svojih aktivnosti koriste i druge izvore financiranja kao to su drugi gradovi i opine,
Istarska upanija, razna ministarstva i zaklade, ali i sponzorstva, vlastita sredstva i lanarine te ostali
izvori financiranja. Udio Grada Pazina u ukupnim izvorima financiranja udruga iznosi 30,21 %.
Temeljem Prijedloga prenamjene prostora bive vojarne Veli Joe u Pazinu, koji je usvojen
u prosincu 2007. godine, u proteklih nekoliko godina vei broj udruga kojima su dodijeljeni prostori u
ulici 154. brigade Hrvatske vojske uloio je znaajna sredstva i mnogo sati dobrovoljnog rada te
oplemenio dodijeljene prostore. U bivim vojnim objektima svoje su mjesto pronali i provode
aktivnosti: Drutvo Naa djeca, Drutvo tjelesnih invalida Pazin, Klub mladih Pazin, Udruga
branitelja Domovinskog rata Pazintine, Karate klub Sensei, Udruga Yama, Folklorno drutvo Pazin,

78
 Limena glazba Pazin, Lovaka udruga Vepar, Mountain bike klub Istra, Biciklistiki klub Puris
Kamen Kroz Hrvatsku i udruga MC Indians. Ureeno je opremljeno i privedeno funkciji vie od
800 m korisnog prostora kojeg brojni lanovi udruga i drugi korisnici koriste u svom radu.

Tablica: Prikaz izdvajanja iz Gradskog prorauna za programe i projekte udruga u 2012. i

2013. godini

PODRUJE 2012. 2013. Razlika Razlika 2013.-udio u 2013.-broj 2013.-udio

2013/12 2013/12 ukup. iznosu udruga po udruga po
(%) financiranja podrujima podrujima
prema
podrujima
(%) ( %)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Odgoj i 112.712,62 102.637,82 -10.074,80 -8,94 5,46 6 8,57

obrazovanje

Kultura 291.212,00 187.051,62 -104.160,38 -35,77 9,96 10 14,29

Ostale udruge 35.200,00 37.200,00 2.000,00 5,68 1,98 5 7,15

Socijalna skrb i 512.567,75 656.091,64 143.523,89 28,00 34,92 15 21,43
zdravstvo
Sport i 994.720,99 895.684,89 -99.036,10 -9,96 47,68 34 48,56
rekreacija
UKUPNO 1.946.413,36 1.878.665,97 -67.747,39 -3,48 100 70 100

Kada se promatra financiranje udruga iz Prorauna Grada Pazina u 2013. godini uoava se
blagi trend smanjenja izdvajanja financijskih sredstava u odnosu na 2012. godinu i to u prosjeku za -
3,48 %.
Prema podrujima najvei udio financiranja odnosi se na udruge u sportu i rekreaciji
(47,68%), zatim slijede udruge u podruju socijalne skrbi i zdravstva (34,92%), udruge u podruju
kulture (9,96%), te udruge u podruju odgoj i obrazovanje (5,46 %) i ostale udruge (1,98%).
Udruge kao segment sve vie rastueg civilnog sektora mogu biti pokretai cjelokupnog
drutvenog ivota u naoj lokalnoj zajednici i svjedoci smo sve veeg broja natjeaja na koja se mogu
prijavljivati razliiti projekti udruga. Stoga, potrebno je podrati upravo one udruge koje se u tome
trude i koje trae financijska sredstva ne samo iz Grada Pazina ve i iz drugih nacionalnih, ali uskoro
nadamo se meunarodnih izvora. Za sve to potrebna je jaka podrka udrugama koju je Grad Pazin i do
sada pruao kako kroz infrastrukturu i financiranje redovite djelatnosti, ali sada je na redu
umreavanje i edukacija posebno mladih koji mogu biti nositelji kvalitetnih aktivnosti i nositelji
organizacija udruga na naem podruju.

Tablica:Ostvareni prihodi udruga u 2013.godini - prema podrujima i izvorima prihoda

IZVOR/ Ukupno Udio Ukupno Udio Ukupno Udio Ukupno Udio Ukupno Udio Ukupno Udio
udruga: odgoj i (%) kultura (%) ostali (%) socijala i (%) sport (%) ulaganje u (%)
obrazovanje zdravstvo udruge

Prijenos iz 4.750,00 1,15 0 0,00 0 0,00 683,00 0,02 27943,15 2,59 33.376,15 0,54
2012.
Grad Pazin 102.637,82 24,84 187.051,62 30,41 37.200,00 3,76 656.091,64 21,04 895.684,89 82,91 1.878.665,97 30,21
Opine 106.817,50 25,85 11.800,00 1,92 47.450,00 4,79 579.934,25 18,59 0 0,00 746.001,75 12,00
upanija 27.714,62 6,71 156.600,00 25,46 268.300,00 27,09 498.000,00 15,97 41.000,00 3,80 991.614,62 15,95
Ministarstva 66.000,00 15,97 30.000,00 4,88 0,00 0,00 875.056,45 28,06 0 0,00 971.056,45 15,62
Sponzorstva 29.922,69 7,24 98.991,00 16,09 42.815,00 4,32 86.715,54 2,78 111.390,00 10,31 369.834,23 5,95
lanarine 45.980,00 11,13 13.500,00 2,19 26.510,00 2,68 56.869,00 1,82 0 0,00 142.859,00 2,30
Vlastiti 26.467,90 6,41 50.860,02 8,27 35.815,00 3,62 45.748,00 1,47 320,56 0,03 159.211,48 2,56
prihodi
Pasivna 0 0,00 0 0,00 132,7 0,01 72,46 0,00 0 0,00 205,16 0,00
kamata
banke

79
Ostalo - 2.907,05 0,70 66.312,00 10,78 532.123,54 53,73 319.827,45 10,25 4.000,00 0,37 925.170,04 14,88
UKUPNO 413.197,58 100 615.114,64 100 990.346,24 100 3.118.997,79 100 1.080.338,60 100 6.217.994,85 100

Prema podacima iz prethodne Tablice Grad Pazin je, u odnosu na ostale izvore financiranja, u
2013. godini sufinancirao udruge u iznosu od 1.878.665,97 kuna. Od toga s najveim udjelom Grad
Pazin podupire udruge u sportu i rekreaciji 895.684,89 kuna (82,91%).
Za udruge u kulturi Grad Pazin u odnosu na ostale izvore financiranja izdvaja 187.051,62
kuna (30,41%), slijede udruge u podruju socijalne skrbi i zdravstva koje Grad sufinancira s
656.091,64 kuna (21,04%), djece i mladih s 102.637,82 kuna (24,84 %), te ostale udruge 37.200,00
kuna, odnosno s udjelom od 3,76% u odnosu na sve izvore financiranja.
U svijetu se sve vie zapaa trend poveanja zapoljavanja kroz neprofitni sektor. Grad Pazin
je kroz projekt Drutvenog centra Veli Joe napravio veliki korak i nedostaje jo osiguravanje
grijanja zgrade da bi se takav Centar priveo funkciji u potpunosti i prerastao u potencijalni edukativni
centar namijenjen kako formalnim edukacijama u suradnji s Veleuilitem, tako i neformalnim
edukacijama u suradnji s civilnim sektorom.
U financiranju je potrebno podrati one udruge koje se trude razvijati svoje financijske
kapacitete i ojaati svoju financijsku poziciju, koje kontinuirano apliciraju na nove projekte i
pribavljaju sredstva i iz drugih izvora, te intenzivirati edukacije i informiranje ciljano prema udrugama
kojima nedostaju potrebna znanja i vjetine za apliciranje na regionalne, nacionalne i meunarodne
projekte.
U 2014. godini formiran je Odbor za koordinaciju suradnje Grada Pazina i organizacija
civilnog drutva kojeg ini 7 lanova od ega 5 predstavnika organizacija civilnog drutva odabranih
putem javnog poziva ( svako podruje djelovanja ima 1 predstavnika) te dva lana iz Grada Pazina.
Zadaa Odbora je ukljuivanje organizacija civilnog drutva u izradu Pravila o kriterijima za
financiranje aktivnosti, projekata i programa organizacija civilnog drutva kao i razvijanje prakse
povjeravanja gradskih programa javnih potreba udrugama Grada Pazina doprinosei razvoju lokalne
zajednice i civilnog drutva.
Isto tako u 2014. godini napravljen je znaajan iskorak donoenjem Pravilnika o postupku i
kriterijima dodjele financijskih potpora za programe javnih potreba Grada Pazina u podruju
drutvenih djelatnosti (Slubene novine Grada Pazina broj 29/14.), na osnovu kojeg je objavljen
javni poziv udrugama ukljuujui obrasce za prijave, upute za prijavitelje i te kriterije procjenjivanja,
prihvaanja i ukljuivanja u Proraun za 2015. godinu s osnovnim ciljem poticanja i dostizanja vee
kvalitete i usklaenosti s prioritetima u podruju drutvenih djelatnosti grada Pazina.
Na podruju Grada Pazina djeluju sljedee udruge:
ODGOJ I OBRAZOVANJE
Drutvo Naa djeca Pazin, Katoliko drutvo prosvjetnih djelatnika Istre mons. Antuna Heka ,
Radioklub Pazin i udruga VocalIstra.

SOCIJALNA SKRB I ZDRAVSTVO

Biskupski caritas Poreke i Pulske biskupije, Drutvo Josip Broz Tito Pazin, Drutvo tjelesnih
invalida, Dijabetika udruga I Pula podrunica Pazin, Gradska udruga umirovljenika Pazin,
Hrvatski crveni kri Gradsko drutvo crvenog kria Pazin, Hrvatski asniki zbor Grada Pazina,
HGSS-stanica Pazin, Klub lijeenih alkoholiara, Sindikat umirovljenika Hrvatske-podrunica Pazin,
Udruga Agropadova, Udruga antifaista Pazin, Udruga gluhih i slijepih Pazin, Udruga HappyEnd za
sve ranjene i naputene ivotinje, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Pazintine i Udruge
sv.Vinka Paulskog i Konferencija sv.Jurja Pazin.

KULTURA
Albus SF&F klub; Drutvo likovnih stvaratelja, Folklorno drutvo Pazin, HKMD Seljaka sloga
Trvi 1911, Istarsko arhivistiko drutvo, Katedra akavsskog sabora za povijest Istre, Klapa Bukaleta,

80
Limena glazba Pazin, Matica hrvatska ogranak Pazin, Mjeoviti pjevaki zbor Roenice,
TRADINETNO, Udruga Vela Traba i Veli mali ovjek.

SPORT
Atletski klub Pazin, Auto-moto klub kroz Hrvatsku-Puris-Kamen; Biciklistiki klub MTB Istra,
Boarski klub Trio, Boarski savez Grada Pazina, Boarski klub Kamen Pazin, Boarski klub
Istracommerce, Kickboxing klub Predator, Golf klub pazin, HNK Trvi, Istra racing team Pazin,
Karate klub Sensei Pazin, Konjiki klub SOKO, KK Ghia staff Pazin, MNK Novo naselje Pazin,
MNK Slap, MNK Setum Stari Pazin, MNK Ruhci, NK Pazinka, NK Pazin Veterani, NTK Ruhci,
Planinarsko drutvo Pazinka, RK Pazin, Roxy Dance, SD Lindar, SD Trickeri, SPD Hiperaktiv, RD
Pazinica, SRD Sport4+, STK Pazin, SRK Vita Pazin, K Lovac, Teniski klub Pazin, OK Pazin i
KK Pazin.

OSTALA PODRUJA DJELOVANJA

Istarski mikroloko-gljivarski savez, ISTRAMET, Speleoloko drutvo Istra Pazin, Synergia,
Udruga pelara Lipa Pazin, Udruga za odrivo ivljenje 5R, Yama centar integrativne
transformativne prakse i Zajednica Talijana.

Izvor: http://www.pazin.hr/kultura/civilno-drustvo/popis-udruga/; 12.03.2015.

8. INST ITUCIONALNI OKV IR ZA UPRAVLJ ANJ E RAZVOJ EM

Poslovi i zadaci gradske uprave obavljaju se u okviru nadlenosti i podruja rada upravnih
tijela osnovanih Odlukom o ustrojstvu gradske uprave Grada Pazina (Slubene novine Grada Pazina
broj 3/12.).

Grafikon: Organizacija gradske uprave

81
 Ured Grada obavlja strune, pravne, administrativne, savjetodavne i protokolarne poslove u
vezi s radom Gradonaelnika i njegovih zamjenika, Gradskog vijea Grada Pazina, radnih tijela
Gradonaelnika i Vijea, poslove javne nabave, te pravne, pomone, tehnike i druge poslove u vezi s
tiskanjem, objavljivanjem i izdavanjem Slubenih novina Grada Pazina i opina, u skladu s posebnim
Sporazumom.
Upravni odjel za samoupravu, upravu i drutvene djelatnosti obuhvaa sljedea podruja:
odgoj i obrazovanje, kultura, socijalna skrb i zdravstvo, sport i rekreacija, civilno drutvo, mjesna
samouprava i pisarnike i arhivske poslove.
Upravni odjel za gospodarstvo, financije i proraun prati gospodarske aktivnosti i stvara uvjete
za unapreenje gospodarstva, poticanje poduzetnikih poslova i koritenja kapaciteta u gradskom
vlasnitvu, izrauje potrebne studije i analize iz gospodarskih i poduzetnikih odnosa, priprema, prati i
izvrava odluke, ope i pojedinane akte iz djelokruga financija, prorauna i raunovodstva, priprema,
prati izvrenje gradskog prorauna sa pojedinanim proraunima korisnika, priprema izvjea o
izvrenju Gradskog prorauna, obavlja obraun plaa i drugih primanja djelatnika i namjetenika tijela
gradske uprave, priprema analize i izvjea o poslovanju i vodi postupak prisilne naplate.
Nadlenost Upravnog odjela za komunalni sustav, prostorno ureenje i graditeljstvo obuhvaa
osobito sljedea podruja: izrada i/ili izmjena vaeih dokumenata prostornog ureenja, pribavljanje
potrebne dokumentacije i projekata radi ishodovanja akata za gradnju graevina od interesa za Grad
Pazin, izdavanje akata vezanih uz gradnju, brine o upravljanju, graenju i odravanju nerazvrstanih
cesta, obavlja poslove zatite okolia i gospodarenja otpadom, provodi poslove komunalnog redarstva,
poslove vezane uz gradnju i odravanje komunalnih objekata i ureaja komunalne infrastrukture te
obavlja imovinsko-pravne poslove iz djelokruga gradske uprave.
U Gradu Pazinu je zaposleno 36 osoba i jedna osoba na pola radnog vremena. Svi zaposlenici
prate propise, ope akte i strunu literaturu, usavravaju se sukladno utvrenim nadlenostima
pojedinih radnih mjesta te jaaju svijest o osobnoj i profesionalnoj odgovornosti, savjesnosti i
uinkovitosti, te pravilnoj primjeni opih propisa. Predlau ope akte i sudjeluju u radu izvrnog i
predstavnikog tijela vlasti te njihovih radnih tijela, sve u interesu graana. Pravila postupanja i
ponaanja zaposlenika, njihova nadlenosti, poslovi i radni zadaci definirani su sljedeim opim
aktima:

Etiki kodeks Gradske uprave (Slubene novine Grada Pazina broj 3/12.)
Pravilnik o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Pazina (Slubene novine Grada Pazina
broj 3/12. i 1/13.)
Odluka o ustrojstvu gradske uprave Grada Pazina (Slubene novine Grada Pazina broj
31/09. i 29/11.)
Vaan preduvjet funkcioniranja gradske uprave su financijska sredstva odnosno proraun.
Proraun je temeljni financijski dokument u kojem su iskazani svi planirani godinji prihodi i primici
te svi izdaci i rashodi. Proraun Grada Pazina za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu
donijelo je Gradsko vijee na svojoj sjednici 18. prosinca 2014. godine. Glavne kategorije i planirane
veliine prikazane su u sljedeoj tablici:

OPIS Plan 2015. Projekcija 2016. Projekcija 2017.

PRIHODI POSLOVANJA 66.903.945,00 71.074.945,00 65.074.945,00

PRIHODI OD PRODAJE NEFIN. IMOVINE 6.550.000,00 5.550.000,00 3.550.000,00
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I
ZADUIVANJA
1.750.000,00 1.750.000,00 1.750.000,00
UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 75.203.945,00 78.374.945,00 70.374.945,00
RASHODI POSLOVANJA 55.536.384,00 50.681.384,00 51.550.384,00
RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE
IMOVINE
13.510.236,00 21.811.236,00 13.166.236,00

82
 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I
OTPLATE ZAJMA
3.826.000,00 3.826.000,00 3.556.000,00
UKUPNI RASHODI I IZDACI 72.872.620,00 76.318.620,00 68.272.620,00

Prihodi za 2015. godinu planirani su u iznosu od 75.203.945,00 kuna, a poblie su prikazani u

sljedeoj tablici:

Prihodi poslovanja 66.903.945,00

Prihodi od poreza 17.236.065,00
Porez i prirez na dohodak 15.031.065,00
Porezi na imovinu 1.120.000,00
Porezi na robu i usluge 1.085.000,00
Pomoi iz inozemstva i od subjekata unutar opeg prorauna 36.241.880,00
Pomoi od inozemnih vlada 220.000,00
Pomoi proraunu iz drugih prorauna 15.617.086,00
Pomoi od izvanproraunskih korisnika 12.170.000,00
Pomoi izravnanja za decentralizirane funkcije 8.234.794,00
Prihodi od imovine 2.822.000,00
Prihodi od financijske imovine 12.000,00
Prihodi od nefinancijske imovine 2.810.000,00
Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i
9.337.000,00
naknada
Upravne i administrativne pristojbe 863.000,00
Prihodi po posebnim propisima 1.510.000,00
Komunalni doprinosi i naknade 6.964.000,00
Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruenih usluga i prihodi od donacija 875.000,00
Donacije od pravnih i fizikih osoba izvan opeg prorauna 875.000,00
Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 392.000,00
Kazne i upravne mjere 60.000,00
Ostali prihodi 332.000,00
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 6.550.000,00
Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 5.000.000,00
Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 5.000.000,00
Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 1.550.000,00
Prihodi od prodaje graevinskih objekata 1.550.000,00
Primici od zaduivanja 1.750.000,00

SVEUKUPNO (PRIHODI I PRIMICI PRORAUNA) 75.203.945,00

Rashodi i izdaci za 2015. godinu planirani su u visini od 72.872.620,00 kuna, prema vrstama
rashoda prikazani su u sljedeoj tablici:

Rashodi poslovanja 55.536.384,00

Rashodi za zaposlene 17.879.186,00
Materijalni rashodi 23.239.698,00
Financijski rashodi 952.000,00
Subvencije 297.000,00
Pomoi dane u inozemstvo i unutar opeg prorauna 20.000,00
Naknade graanima i kuanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 1.173.000,00
Ostali rashodi 11.975.500,00
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 13.510.236,00
Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 701.000,00
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 11.559.236,00
Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 1.250.000,00

83
 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 3.826.000,00

SVEUKUPNO (PRIHODI I PRIMICI PRORAUNA) 72.872.620,00

Rashodi i izdaci Prorauna rasporeeni po upravnim odjelima gradske uprave:

Najvaniji planirani kapitalni projekti Grada Pazina u 2015. godini:

Program selektivnog prikupljanja otpada 7.340.000,00

4.600.000,00
Dogradnja djejeg vrtia

Program energetske uinkovitosti 2.755.000,00

Razvoj gospodarskih zona 2.200.000,00

Proirenje groblja Pazin 1.450.000,00

Gradnja nerazvrstanih cesta 1.210.000,00

Ureenje parka Narodnog ustanka 1.060.000,00

Ureenje Trga slobode 910.000,00

Inspirit Fantasy park 850.000,00

Graevine za javnu odvodnju 822.000,00

10. MEUREGIONALNA I M EUNARODNA SURADNJ A

U cilju razvijanja prijateljskih odnosa, irenja poznanstva, unapreenja meusobne suradnje i

jaanja uzajamnog potovanja i uvaavanja izmeu svojih graana, institucija i gospodarskih
subjekata, potpisane su odluke o bratimljenju i uspostavljanju suradnje:

Odluka o bratimljenju Grada Pazina i Opine Firenzuola Italija (Slubene novine Grada
Pazina broj 11/98.)
Odluka o bratimljenju Grada Pazina i Opine Scanzano Jonico Italija (Slubene novine
Grada Pazina broj 3/11.)

84
 Odluka o uspostavljanju suradnje izmeu Grada Pazina i Optine Gevgelija Makedonija
(Slubene novine Grada Pazina broj 28/13.)

LAG Sredinja Istra

Grad Pazin je u prosincu 2010. godine zajedno s Opinama Cerovlje, Graie, Karojba,
Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u umi i Tinjan (lanice LAG-a) osnovao udrugu Lokalna akcijska
grupa ruralnog podruja Sredinje Istre (LAG), ime je uinjen vaan korak ka razvoju ruralnog dijela
sredinje Istre prema EU naelima. LAG Sredinja Istra upisana je u Registar udruga RH dana 4.
svibnja 2012. godine. Osim jedinica lokalne samouprave, lanice LAG-a su: javna poduzea te kole,
djeji vrtii, udruge civilnog drutva, poduzea i OPG-ovi s podruja LAG-a. lanicom moe postati
svaki zainteresirani subjekt smjeten na podruju LAG-a Sredinja Istra.
LAG je osnovan radi promicanja zajednikih interesa i meusobne suradnje lanica LAG-a na
unapreivanja ukupnog gospodarskog i drutvenog razvitka ruralnog podruja, jedinstvenog
zagovaranja interesa lokalne samouprave razvijanjem sinergije i umreavanjem svih dionika kojima je
u interesu doprinijeti razvoju ruralnih podruja, te drugih aktivnosti za poboljanje ivotnih i radnih
uvjeta.
LAG Sredinja Istra obuhvaa podruje povrine 535,37 m i broji 65 naselja sa 17.849
stanovnika (Popis stanovnitva 2011.)
Dana 05. srpnja 2013. godine potpisan je ugovor izmeu LAG-e Sredinja Istra i Agencije za
plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) o dodjeli sredstava iz IPARD
programa 2007-2013., kojim je LAG-i Sredinja Istra odobren maksimalan iznos potpore u iznosu
900.000,00 kn za financiranje trokova unutar provedbe Mjere 202 Priprema i provedba lokalnih
strategija ruralnog razvoja.
Najznaajnije karakteristike podruja LAG Sredinja Istra su bogata raznolikost
unutranjosti Istre: prirodna i kulturna te osebujna tradicija. Upravo zbog svojih prirodnih resursa i
sjecita trgovakih puteva, na podruju se nalaze brojni zatieni lokaliteti graditeljske batine.
Ugodna klima i ouvana priroda i danas privlai veliki broj posjetitelja i predstavlja ugodno okruenje
za ivljenje.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore u 2011. godini na podruju koje obuhvaa
LAG Sredinja Istra aktivno je djelovalo 410 trgovakih drutava, uglavnom malih (405). Najvei
broj bavio se trgovinom (110), preraivakom industrijom (87), graevinarstvom (64) te strunim,
znanstvenim i tehnikim djelatnostima (49).
Na podruju LAG-e Sredinja Istra djelovalo je 805 obrtnika, od toga 110 se bavilo
proizvodnim djelatnostima, ostali uslunom djelatnou.
U Upisnik poljoprivrednih gospodarstava krajem 2012. godine bilo je upisano 1000 obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava.
(Izvor: http://lag-sredisnjaistra.hr/)

EU PROJEKTI

Uz pomo sredstava iz fondova EU i drugih vanjskih izvora financiranja, Grad Pazin je

realizirao nekoliko projekata:

Izgradnja kolsko-gradske sportske dvorane

Nova sportska dvorana otvorena u rujnu 2014. godine je multifunkcionalna, ukupne povrine
oko 3.500 m2 sa montanim tribinama za cca 600 posjetitelja. Sportsko borilite moe se koristiti kao
malonogometno, koarkako, odbojkako i rukometno igralite, a dvorana sadri i ugostiteljski prostor
i manju polivalentnu dvoranu za sportsku rekreaciju, borilake sportove, ples i slino.

85
 Ukupna investicija vraijedna je preko 38 mil. kuna. Izgradnju dvorane sufinanciralo je
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije s 9.890.000,00 kuna nepovratno, a Fond za
zatitu okolia i energetsku uinkovitost s 1.999.000,00 kuna nepovratno. Preostali iznos osiguran je
putem dugoronog kredita kojeg e otplaivati Grad Pazin i Istarska upanija.

Izgradnja pretovarne stanice Jelenii V

Zavrena je I. faza sanacije odlagalita komunalnog otpada Jelenii V vrijedna oko 2,7 mil
kuna, od ega je 40% sufinancirao Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, a preostalih 60%
Grad Pazin.

Izgradnja kolektora fekalne kanalizacije Stari Pazin glavni kolektor i kuni prikljuci
Projekt je realiziran tijekom 2012-2013. godine, a sufinanciran je sredstvima iz IPARD
programa u iznosu od 2,66 mil kuna. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosila je oko 3,7 mil. kuna
(bez PDV-a). Radovi su zapoeti u svibnju 2012. godine, a krajem rujna 2013. godine kolektor je
predan na upravljanje ekonomskom operateru gradskom komunalnom poduzeu. Izgraen je
suvremeni kanalizacijski sustav s mehanikim i biolokim proiavanjem otpadnih voda na koji se
prikljuuju sva domainstva u naselju Stari Pazin te nekoliko obrta i tvrtki, a ukupna duljina
izgraene kanalizacijske mree je 3.273 metara.

Sufinanciranje koritenja obnovljivih izvora energije i poboljanje energetske uinkovitosti

zgrada
U 2013.godini uz potporu Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sufinancirano je
koritenje obnovljivih izvora energije u kuanstvima (obiteljske i viestambene kue) i poveanje
energetske uinkovitosti u zgradarstvu. Sufinancirana je dobava i ugradnja opreme koja poveava
energetsku uinkovitost u 39 kuanstava.

Projekt Archeo.S.
Projekt u kojem je Grad sudjelovao kao projektni partner zajedno s institucijama Konzorcijem
Teatro Pubblico Pugliese, Bari, Italia (vodei partner); Gradom Fier, Albania; Gradom Igoumenitsa,
Grka; Fondacijom gradova teatra Teatro stabile delle Marche, Ancona, Italia i Regijom Abruzzo je
Archeo.s. (akronim) System of the Archaeological Sites of the Adriatic Sea sufinanciran je u sklopu
programa IPA Adriatic CBC 2007-2013.
Projekt se provodio 30 mjeseci, od 1.4.2010.- 31.8.2013. Financijska vrijednost projekta
iznosila je 2.995.000,00 , od ega je udio od 85% sufinanciran iz Programa IPA Adriatic CBC, dok
su partnerske institucije financirale 15% ukupne vrijednosti projekta. Gradu Pazinu je za realizaciju
planiranih aktivnosti bilo namijenjeno 300.000 , iz sredstava predpristupne pomoi 85% - 255.000 ,
preostali iznos od 45.000 iz vlastitih proraunskih sredstava.
Archeo.S. je imao za cilj prevladavanje problema vezanih za promociju kulturne batine i
poboljanje kulturne politike te razvoja teritorija, poticanje lokalne politike na razvoj inovativnih
naina upravljanja kulturnom batinom te promicanje kulturnih aktivnosti kao instrumenta za
promociju kulturnih dobara i openito odrivi razvoj teritorija. Projekt je polazio od toga da na
teritorijalnim cjelinama koje su bile ukljuene u projekt, postoje kulturna dobra, od iznimnog
povijesnog i kulturnog znaaja, koja se esto nedovoljno promovira. Njihov razvoj i promocija mora
biti snaga na putu gospodarskog i socijalno odrivog razvoja regija u jadranskom podruju, kao i
prilika za otvaranje mnogobrojnih kvalificiranih i strunih radnih mjesta.
U sklopu projekta uspjeno su realizirane aktivnosti: stvaranje integrirane mree kulturnih
dobara na podruju uz Jadransko more; plan upravljanja kulturnim dobrima na podrujima partnera u
projektu; realizacija osam produkcija i pet umjetnikih sezona na kulturno-povijesnim lokalitetima
partnera u projektu. Projekt je Gradu Pazinu pruio bitno iskustvo i reference za daljnje kandidature, a

86
u okviru projekta podignuta je kvaliteta programa festivala 7 dana stvaranja te TradInEtno, a manji
radovi izvedeni su na infrastrukturi Muzeja (oborinska odvodnja, panina rasvjeta).
U tijeku je provedba sljedeih projekata:

Pazi(n) proraun!
Projekt se sufinancira iz ESF Razvoj ljudskih potencijala u visini 85% od ukupne
vrijednosti, koja iznosi 69.243,45 .
Nositelj projekta je udruga Gong (www.gong.hr). Partneri su Grad Pazin (www.pazin.hr) i
Drutvo Naa djeca Pazin (www.dnd-pazin.hr), a suradnici Institut za javne financije i Udruga
gradova. Ciljevi projekta su jaanje kapaciteta svih ukljuenih partnera i drugih lokalnih dionika, a
posebice graana, u procesima donoenja odluka na lokalnoj razini, sa ciljem poveanja kvalitete
javnih politika i razine dobrog upravljanja u jedinicama lokalne samouprave kroz mehanizme civilnog
dijaloga za odrivu participativnu demokraciju. Grad Pazin oekuje da e kroz provedbu projektnih
aktivnosti potaknuti aktivno ukljuivanje veeg broja graana u donoenje godinjih prorauna.
Projektne aktivnosti ukljuuju prethodno informiranje graana, putem javnih rasprava na
razini 12 mjesnih odbora Pazina, kroz etiri fokusirane sektorske rasprave te online javne rasprave, u
cilju predlaganja komunalnih akcija i sektorskih prioriteta za financiranje. Gradsko vijee prilikom
rasprave o proraunu razmatra prikupljene prijedloge, kao i one dobivene nakon zavrne javne
rasprave. Drugim rijeima, proces donoenja prorauna Grada Pazina za 2015. godinu slui kao
platforma za razvoj i testiranje inovativnog modela za praktinu primjenu Kodeksa savjetovanja sa
zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata, s krajnjim ciljem
prijenosa tog modela drugim zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave i organizacijama
civilnoga drutva.

Drutveni centar Veli Joe

Drutveni centar Veli Joe bivi je vojni objekt ureen na nain da se u prizemlju nalaze
prostorije namijenjene za provoenje aktivnosti udruga, studenata, ali i ostalih zainteresiranih graana
i institucija. Konani cilj projekta je urediti prostorije na katu za smjetaj korisnika tih aktivnosti,
studente Veleuilita u Rijeci, te omoguiti hostelski smjetaj u ljetnim mjesecima.
Grad Pazin jedan je od 12 gradova u Republici Hrvatskoj koji je sudjelovao u programu
Zajedno za bolje Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga drutva u sklopu kojega radi na adaptaciji
biveg akog doma u Drutveni Centar Veli Joe. Odobrena je potpora u vrijednosti od 286.000
kuna.
Projekt financiraju Grad Pazin, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva i Veleuilite u
Rijeci, a kasnije i Hrvatska turistike zajednice, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoj civilnog
drutva Pula te Ministarstvo branitelja.
Izvor: http://dc-velijoze.eu/

Inspirit Fantasy Park

Tijekom 2014. godine pokrenut je postupak izrade projektne dokumentacije za izgradnju
tematskog zabavnog parka na prostoru biveg vojnog poligona Lindar. Glavni cilj projekta je
ouvanje, promicanje i razvoj kulturne batine kroz poveanje turistike atraktivnosti i konkurentnosti
to e rezultirati ulaskom Istre u vodeih 20 turistikih destinacija u svijetu u kriteriju konkurentnosti.
O projektu je vie navedeno u poglavlju Turizam.
Projekt sufinanciraju Fond za razvoj turizma i Istarska upanija.

(Izvor: http://www.pazin.hr/gospodarstvo-financije/turizam/inspirit-fantasy-park/)

87