Vlada Unsko sanskog

kantona

Unsko-sanski
kanton

Integrirana
kantonalna
razvojna
strategija za
period 2014-
2020. godine

Strateški dio

Nacrt

Kantonalni
odbor za
razvoj USK

Institut za razvoj i
međunarodne
odnose IRMO,
Zagreb

Juni 2013.
 Sadržaj

I SITUACIONA ANALIZA............................................................................................................................. 7

1. Zemljopisni položaj i prirodne karakteristike.............................................................................. 8

1.1. Ključne povijesne činjenice važne za identitet kantona...........................................................................8
1.2. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona.................................................9
1.3. Površina..................................................................................................................................................................... 10
1.4. Osnovne geološke osobine, karakteristike tla, flore i faune..................................................................12
1.4.1. Geološke osobine i tlo....................................................................................................................................... 12
1.4.2. Flora i fauna, biološka raznolikost............................................................................................................... 13
1.5. Šume............................................................................................................................................................................ 14
1.6. Klimatska obilježja................................................................................................................................................ 15

2. Demografske karakteristike i kretanja na tržištu rada............................................................15

2.1. Broj stanovnika....................................................................................................................................................... 15
2.2. Dobna struktura stanovništva.......................................................................................................................... 16
2.3. Nacionalna struktura stanovništva................................................................................................................. 17

3. Privreda................................................................................................................................................... 18
3.1. Dinamika i razvijenost privrede....................................................................................................................... 18
3.2. Poduzetništvo.......................................................................................................................................................... 21
3.2.1. Mala i srednja poduzeća.................................................................................................................................. 21
3.2.2. Obrt.......................................................................................................................................................................... 24
3.2.3. Poduzetničke zone............................................................................................................................................. 26
3.2.4. Institucije za podršku razvoja poduzetništva......................................................................................... 28
3.3. Glavne privredne djelatnosti............................................................................................................................. 30
3.3.1. Rudarstvo.............................................................................................................................................................. 30
3.3.2. Industrija............................................................................................................................................................... 30
3.3.3. Poljoprivreda....................................................................................................................................................... 36
3.3.4. Turizam.................................................................................................................................................................. 40
3.4. Vanjskotrgovinska razmjena............................................................................................................................. 42

2
4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada....................................................................................... 43
4.1. Zaposlenost.............................................................................................................................................................. 43
4.2. Nezaposlenost......................................................................................................................................................... 45
4.3. Penzioneri................................................................................................................................................................. 46

5. Društvene djelatnosti.......................................................................................................................... 47
5.1. Obrazovanje............................................................................................................................................................. 47
5.1.1. Predškolski odgoj............................................................................................................................................... 48
5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje........................................................................................................................ 48
5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje......................................................................................................................... 49
5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje............................................................................................................................ 50
5.2. Kultura i sport......................................................................................................................................................... 51
5.3. Zdravstvo i socijalna skrb.................................................................................................................................. 54
5.3.1. Zdravstvo............................................................................................................................................................... 54
5.4. Socijalna skrb i zaštita.......................................................................................................................................... 55
5.5. Stanovanje................................................................................................................................................................. 57
5. 6. Organizacije civilnog društva........................................................................................................................... 57

6. Javna infrastruktura............................................................................................................................. 57
6.1. Saobraćajna infrastruktura................................................................................................................................ 57
6.1.1. Cestovni saobraćaj............................................................................................................................................ 57
6.1.2. Ž eljeznički saobraćaj......................................................................................................................................... 60
6.1.3. Zračni saobraćaj.................................................................................................................................................. 60
6.2. Energetska infrastruktura.................................................................................................................................. 60
6.3. Telekomunikacije.................................................................................................................................................. 61

7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura.................................................................................. 62

7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša........................62
7.2. Upravljanje vodama.............................................................................................................................................. 62
7.3. Zrak.............................................................................................................................................................................. 64
7.4. Upravljanje otpadom............................................................................................................................................ 65
7.5. Buka............................................................................................................................................................................. 66
7.6. Zaštićeni dijelovi prirode................................................................................................................................... 66

3
8. Analiza proračuna USK....................................................................................................................... 69

II - SWOT analiza........................................................................................................................................ 70

III - Vizija, strateški ciljevi i prioriteti................................................................................................ 74

1. Vizija razvoja Unsko-sanskog kantona.............................................................................................................. 75

2. Strateški ciljevi i prioriteti.................................................................................................................................... 75
3. Veza sa strateškim dokumentima više razine............................................................................................... 79

Popis slika
Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine.............................................................................................. 10
Slika 2. Položaj općina u sastavu USK..................................................................................................................... 11
Slika 3. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do 2012. godine (u 000 KM)..........18
Slika 4. Zaposleni po stupnju stručnog obrazovanja po općinama USK u martu 2012. godine......44
Slika 5. Mreža cestovnih prometnih pravaca na području USK...................................................................59
Slika 6. Podsliv rijeke Une........................................................................................................................................... 63

Popis Tabela
Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona......................................................................................... 11
Tabela 2. Kretanje broja stanovnika na području USK , F BiH i BiH 1991., 2006. i 2011. godine. .15
Tabela 3. Dobna struktura stanovništva USK i F BiH u 2011. godini*.......................................................16
Tabela 4. Kretanje prirodnog prirasta na području USK u razdoblju od 2006. do 2011. godine...17
Tabela 5. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do 2012. godine (u 000 KM)......18
Tabela 6. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u razdoblju
od 2008. do 2011. godine (000 KM)....................................................................................................................... 19
Tabela 7. Indeks razvijenosti USK u 2011. godini............................................................................................. 19
Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK
u 2009., 2010. i 2011. godini...................................................................................................................................... 21
Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini...22
Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009.
i 2010. godini (podaci za 2011. /2012.)................................................................................................................ 23
Tabela 11. Kretanje broja zatvorenih i odjavljenih preduzeća na području USK u razdoblju
od 2008. do 2012. godine............................................................................................................................................ 23

4
Tabela 12. Kretanje broja registriranih obrta na području općina USK u razdoblju od 2008. do 2013.
godine.................................................................................................................................................................................. 24
Tabela 13. Registrirani obrti po djelatnosti i općinama USK, stanje 31.12.2011.................................25
Tabela 14. Poslovne zone na području USK....................................................................................................... 26
Tabela 15. Poslovni subjekti na području USK u postupku stečaja i nad kojima je pokrenut
prijedlog za pokretanjem stečaja u razdoblju od 2003. do 2012................................................................27
Tabela 16. Šumsko zemljište na području USK i F BiH u 2011. godini......................................................31
Tabela 17. Najznačajniji privredni subjekti u drvno-prerađivačkoj industriji na području USK...32
Tabela 18. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini
(m3, neto masa)............................................................................................................................................................... 33
Tabela 19. Prikaz izvršenja u otpremi drvnih sortimenata na području USK u 2011. i
2012. godini (m3, neto masa)..................................................................................................................................... 33
Tabela 20. Požnjevene površine i prinosi glavnih usjeva na području USK
u 2010. i 2011. godini................................................................................................................................................... 37
Tabela 21. Turistički dolasci i noćenja na području USK i F BiH u 2009., 2010. i 2011. godini......40
Tabela 22. Turistički dolasci i noćenja domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama
smještajnih objekata u 2011. godini....................................................................................................................... 41
Tabela 23. Robni izvoz i uvoz na području USK u razdoblju od 2009. do 2012. godine....................42
Tabela 24. Stopa zaposlenosti F BiH i USK u 2009., 2010. i 2011. godini................................................43
Tabela 25. Zaposlene osobe na području USK prema klasifikaciji djelatnosti u razdoblju od 2008.
do 2013. godine............................................................................................................................................................... 44
Tabela 26. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009.
do 2013. godine............................................................................................................................................................... 45
Tabela 27. Nezaposlene osobe na području USK i F BiH u 2011. godini prema stupnju
obrazovanja...................................................................................................................................................................... 46
Tabela 28. Broj učenika u svim obrazovnim ustanovama na području USK u razdoblju
2008./2009. do 2011./2012. godine...................................................................................................................... 48
Tabela 29. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske
godine 2010./2011........................................................................................................................................................ 49
Tabela 30. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim
godinama 2010./2011. i 2011./2012..................................................................................................................... 50
Tabela 31. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007.
do 2012. godine............................................................................................................................................................... 56
Tabela 32. Stambeni fond na području USK u razdoblju 2008. – 2012. godine.....................................57
Tabela 33. Duljina cestovnih pravaca na području USK*............................................................................... 58
Tabela 34. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2011. godini,
prema starosti vozila.................................................................................................................................................... 59
Tabela 35. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta U 000 KM...............................69

5
I - SITUACIONA ANALIZA

6
1. Geografski položaj i prirodne karakteristike
1.1. Ključne historijske činjenice važne za identitet kantona

Naseljenost područja Unsko-sanskog kantona (USK) datira otprije 4000 godina o čemu svjedoči
brojnost arheoloških ostataka. Sačuvani su nalazi iz starijeg kamenog, kasnog brončanog te starijeg i
mlađeg željeznog doba. Od prethistorijskih lokaliteta najpoznatiji su lokaliteti na području općine
Cazin, Hrastovačka i Dabarska pećina te nekropole ravnih grobova. U blizini Cazina, na lokalitetima
Čungar, Gradina i Selište, nađeni su i ostaci predmeta od ilovače, kosti, kamena bronce i željeza.
Jedan od najznačajnijih pronalazaka je brončana kaciga iz Čungara.
Iz brončanog doba u okolici Velike Kladuše nađeni su srpovi, sjekire, igla i bodež, oruđe, oružje i
nakit te ostaci keramike. Iz kasnog srednjeg vijeka prisutni srednjovjekovni gradovi, burgovi, koji do
sada nisu dovoljno istraženi. Ostaci srednjovjekovnog grada iz 13. stoljeća, koji je pripadao
knezovima Blagajskim te kasnije Frankopanima i drugima, očuvani su na brežuljku iznad Velike
Kladuše.
Nalazi urna s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog života, ravni grobovi s ornamentima, nakit,
oružje i japodske kape, pronađeni na području Bihaća, Golubića, Pritoka i Ripača, dokaz su
postojanja ilirske civilizacije na ovim prostorima. Rimski pisac Plinije spominje ilirsko pleme Deura
koje je naseljavalo područje današnje općine Bosanski Petrovac, a na lokalitetu Bukovača otkrivena
je kasnoantička grobnica i rimski novac. U dolinama rijeka Sane i Vrbasa pronađeni su ostaci
keramike, stambenih objekata, kostiju, nakita i noževa ilirskog plemena Mazeji koji su živjeli na
ovom području u IV. stoljeću prije nove ere. Područje USK bilo je i naseobina keltsko-ilirskog
plemena Japoda koje su Rimljani pokorili na ovom području 35. godine p.n.e. Iz rimskog doba
najpoznatije je naselje otkriveno na mjestu Gromila kraj Bosanske Krupe gdje su pronađeni ostaci
građevina iz rimskog doba i različiti arheološki ostaci poput grobova rimskih vojnika, rimskog
novca, sablja i drugih predmeta.
Iz razdoblja srednjeg vijeka dobro je očuvana srednjovjekovna arhitektura gradske jezgre
Bosanskog Petrovca te srednjovjekovni grad Bjelaj. Srednjovjekovni grad Čovka spominje se u XV.
stoljeću kao kraljevski grad, a na Divskom groblju pronađena je srednjovjekovna nekropola sa
šesnaest stećaka u obliku sanduka i ploča. Dokument koji govori o životu na ovom području u
razdoblju srednjeg vijeka je povelja kralja Bele IV gdje se spominje vladavina Matije Ninoslava.
Krajem XV. stoljeća područje USK pod snažnim je udarom Osmanskog carstva. Sredinom XVI.
stoljeća osvojen je Cazin, Bosanska Krupa, a Bihać 1592. godine kada je formiran bihaćki sandžak.
Bihać postaje jedno od najvažnijih uporišta najzapadnije provincije Osmanskog carstva, sjedište
kapetanije, sandžaka i kadiluka. Od 1711. godine bihaćki sandžak je reorganiziran u bihaćki pašaluk.
Uspostavljenim kapetanijama u pograničnim dijelovima upravljali su kapetani, i to: Mustafa-beg do
1813. godine, Murat-beg do 1822. godine te posljednji kapetan Hasan-beg Čekić koji je bio na vlasti
to ukidanja kapetanija 1835. godine. Osmanlije su u pograničnim dijelovima gradile utvrđenja od
drveta zvana palanke te obrambene kule. Jedno od glavnih uporišta bila je obrambena kula i stari
grad Kamengrad kraj današnje općine Sanski Most.
Bihać je tijekom Osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini (BiH) ostao važna utvrda te se često u
izvorima spominje kao „ključ Bosne“. Bihać se prvi put spominje 1260. godine u povelji ugarsko-
hrvatskog kralja Bele IV, a 1262. godine dobio je status kraljevskog grada. Nakon proglašenja
kraljevskim gradom, Bihać se razvija u urbani, trgovački i zanatski centar. Godine 1434. ugarsko-
hrvatski kralj Sigismund poklanja Bihać hrvatskoj plemićkoj obitelji Frankopan, a status kraljevskog
grada ponovno dobiva 1527. godine odlukom Ferdinanda Habsburškog. Tragovi turske vladavine
očuvani su brojnim sakralnim objektima i dokumentima u kojima se opisuje vladavina turskih

7
osvajača na ovim prostorima. Na području općine Bužim, ispod Starog grada Bužima, nalazi se
drvena džamija s minaretom iz XVIII. stoljeća koja se smatra najstarijom drvenom džamijom na
Balkanskom poluotoku. Unutrašnjost džamije uređena je u orijentalnom stilu; prekrivaju je šareni
ćilimi, a u biblioteci se čuvaju stari orijentalni dokumenti te vjerske i svjetovne knjige. Prodor
Osmanskog carstva na područje USK izazvao je intenzivno naseljavanje muslimanskog stanovništva
sve do povlačenja osmanske vojske u 19. stoljeću.
Od polovice XIX stoljeća pod utjecajem austro-ugarske okupacije područje USK naseljava kršćansko
stanovništvo koje donosi utjecaje kršćanske kulture. Austrougarska okupacija dovela je do
promjene strukture stanovništva, novih načina gradnje i urbanističkog oblikovanja. Pod
vladavinom Austro-Ugarske monarhije USK doživljava razvojni procvat te se grade škole, kulturne
ustanove, nove ulice, komunalna infrastruktura i uređuju gradski parkovi. Dolazi do formiranja
građanske klase zapadnjačkog tipa, a mahale i čaršije zamjenjuju gradske zone.
Između dva svjetska rata se u razvoju USK nisu dogodile značajnije promjene. Tijekom Drugog
svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine područje USK bilo je pod njemačkom okupacijom i vlašću
Nezavisne Države Hrvatske (NDH). Po završetku Drugog svjetskog rata jačaju ulaganja u
poljoprivrednu proizvodnju, gradnju škola i opismenjavanje stanovništva.
Od 1992. do 1995. godine traje rat u BiH tijekom kojeg su na području USK uništeni i oštećeni
brojni objekti te izgubljeni brojni ljudski životi. Rat je završen potpisom mirovnog sporazuma u
Daytonu 1995. kojim je postignut dogovor o prekidu sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata na
području BiH. Preduvjeti za formiranje Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH) su uspostavljeni
potpisom Washingtonskog sporazuma 1994. godine. Tim dokumentom je donesena odluka o
kantonalnom uređenju F BiH u čiji sastav je ušao USK i još devet kantona.

1.2. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona

USK je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je odlukom Predsjedništva
Bosne i Hercegovine 27. maja 1995. godine. Nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i
Hercegovine te graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granice s
Hrvatskom predstavlja rijeka Una koja teče područjem općine Bihać duljinom vodotoka od 80 km.

8
Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine

Administrativno i ekonomsko središte USK i istoimene općine je grad Bihać. USK je povezan s
ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine magistralnim cestovnim prometnim pravcem M-5 koji
povezuje Bihać i Sarajevo te željezničkom prugom. Sarajevo je od kantonalnog centra Bihaća
udaljeno približno 200 km, Zagreb 148 km, a Banja Luka 88 km.
Magistralni cestovni pravac M-5 povezuje USK preko Karlovca i Rijeke sa Zapadnom Europom i
europskim gradovima Ljubljanom, Budimpeštom, Beogradom, Bečom i drugima. USK je od Ljubljane
udaljen 231 km, od Budimpešte 488 km, od Beča 474 km te od Beograda 371 km. Magistralnim
cestovnim pravcem M-5 se, preko Bihaća, ostvaruje i najbliži kopneni put prema Republici
Hrvatskoj, odnosno morskim lukama i velikim gradskim središtima (Split, Zadar, Šibenik, Rijeka).
Najbliža morska luka je Rijeka koja je udaljena od Bihaća 200 km. Najbliža zračna luka je u Banja
Luci, udaljena od USK 98 km. Zračna luka Pleso u Zagrebu nalazi se na udaljenosti od 165 km, a
zračna luka u Sarajevu je udaljena 244 km od USK.

1.3. Površina

U teritorijalno-političkom sastavu USK nalazi se osam općina čija ukupna površina iznosi 4.125 km2.

9
Slika 2. Položaj općina u sastavu USK

Površina USK obuhvaća 15,8% teritorija F BiH, odnosno 8,05% ukupnog teritorija Bosne i
Hercegovine. USK je površinom drugi po veličini kanton u F BiH. Najveću površinu imaju općine
Bihać i Sanski most koje zajedno čine više od 40% ukupne površine USK, dok su površinom
najmanje općine Bužim (3,13% ukupne površine USK) i Velika Kladuša (8,02% ukupne površine
USK).

Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona

Općina Površina (km2)

Bihać 900
Bosanska Krupa 561
Bosanski Petrovac 709
Bužim 129
Cazin 356
Ključ 358
Sanski Most 781
Velika Kladuša 331
UKUPNO: 4.125
Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni Zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama,
Sarajevo 2012.

10
1.4. Osnovne geološke osobine, karakteristike tla, flore i faune

1.4.1. Geološke osobine i tlo

U morfološkoj strukturi USK ističu se brežuljci i niska polja, aluvijalne ravni i kotline, raščlanjene
brojnim riječnim i potočnim dolinama. Tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Ključa pripadaju
karbonu, gornjem permu i donjem trijasu te čine paleozojsko Sansko-unsko područje.
USK se odlikuje bogatstvom geološke građe i nalazištima mineralnih sirovina no stupanj geoloških
istraživanja i eksploatacije korisnih sirovina u industrijske svrhe je na niskim razinama.
Eksploatacija ruda i minerala vrši se stihijski i proizvoljno zbog neuređene zakonske regulative i
nejasne podjele nadležnosti između općina, kantona i Federacije.
Na području Sanskog Mosta (Kamengrad) otkrivena su ležišta mrkog ugljena i kvarcnog pijeska,
boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom
Mostu , arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću te ostalih mineralnih sirovina. Glina je pronađena
na više lokaliteta u okolici Velike Kladuše, od kojih su najizdašnija Dabravine i Miljković. Od metala
je prisutan mangan, i to na području općina Bužim i Velika Kladuša. Iskorištavanje mangana ima
dugu tradiciju, a ističu se četiri lokacije na području Velike Kladuše: Bajraktarević polje, Radstovo,
Vrnograč i Metla. Procjenjuje se da su rezerve mangana na području općine Velika Kladuša među
najvećima u Europi, iako ležišta tog metala nisu dovoljno istražena.
Područje USK bogato je i izvorima mineralnih, termalnih i termomineralnih voda, a najpoznatiji
izvori nalaze se na lokalitetima Tomina Ilidža kod Sanskog Mosta, Ćukovska mineralna voda i izvor
Gata kod Bihaća. Svojstva tih izvora nisu dovoljno istražena u hidrološkom, geološkom, fizikalno-
kemijskom, bakteriološkom i energetskom smislu, što otežava njihovo adekvatno korištenje.
U geomorfološkoj strukturi USK važno je spomenuti rijeku Unu s hidrološkim, geomorfološkim i
biološkim fenomenima koji se pojavljuju u njenom sedrotvornom toku. Rijeka Una teče područjem
USK gornjim tokom u smjeru sjeverozapada, ulazeći u grad Bihać te dalje teče sjeverno od Bosanske
Krupe i Bosanske Otoke. Dolina gornjeg toka rijeke Une se, od Martin Broda do Kulen Vakufa, ističe
nizom prirodnih fenomena (sedrene spilje i otoci, barijere i slapovi), kao i raznolikim staništima
endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Područje gornjeg toka Une proglašeno je 2008.
godine prvim Nacionalnim parkom u BiH. Ukupna površina NP Una je 19.800 ha, od čega je 13 500
ha proglašeno zonama stroge i usmjerene zaštite.
Seizmičke karakteristike područja USK ovise o seizmičkoj aktivnosti Dinarida. Seizmička
istraživanja na ovom području nisu detaljno provedena. Područje USK okruženo je epicentralnim
područjima jačeg seizmičkog intenziteta (Petrova gora, Zagreb, Banja Luka, Zadar), no veći potresi
do sada nisu zabilježeni.
Karakteristike tla pogodne su za uzgoj različitih vrsta žitarica, povrća i voća. Ukupna površina
poljoprivrednog zemljišta u USK iznosi 370.388,17 ha, od čega je 158.697,15 ha ili 42,85%
obradivog poljoprivrednog zemljišta. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta na području USK u
ukupno obradivom poljoprivrednom zemljištu Federacije Bosne i Hercegovine iznosi 12,60%.
Najzastupljenije vrste tala su: aluvijalno-deluvijalna glejna tla, podzolno-pseudoglejna tla i
podzolno-pseudoglejna terasna tla, smeđa degradirana i opodzoljena tla na reliktnim crvenicama,
smeđa kisela tla na glincima, pješčarama i škriljcima, smeđa tla na dolomitima, smonice i peleosoli.
Konfiguracija terena uzrokuje pojavu erozije tla, bujica i poplavnih nanosa. Zaštita od poplava ne
provodi se sistemski i organizirano što za posljedicu ima pojačanu eroziju tla i gubitak obradivog
poljoprivrednog zemljišta.

11
Analize i ispitivanja svojstava tla, kao osnova za provođenje sanacije i drugih potrebnih mjera, se ne
obavljaju sistemski i redovito.

1.4.2. Flora i fauna, biološka raznolikost

Visok stupanj geološke i reljefne raznolikosti uvjetovao je raznolikost ekosistema i krajobraza na

području USK. Riječni vodotoci Une, Sane, Sanice, Banjice, Korčanice i drugih rijeka su bogati
slatkovodnom ribom (pastrva, mladica, lipljen). Poseban značaj za očuvanje bioraznolikosti imaju
klisure i kanjoni rijeke Une koji su staništa velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Posebnu važnost
imaju endemsko-reliktne vrste (čovječja ribica, riječni rakovi, pastrva…).
Broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na stupanj biološke raznolikosti i druge prirodne
vrijednosti je mali. Sistemska istraživanja flore i faune se ne provode niti je uspostavljen
informacijski sistem biološke i krajobrazne raznolikosti. Zaštićenim prirodnim područjima ne
upravlja se u skladu sa znanstvenim ekološkim praksama. Brojni spomenici prirode nedovoljno su
istraženi (npr. Grbića pećina, pećina Suvaja, Kerkezova pećina i Jama oko).
Najčešće biljne vrste koje se pojavljuju na području USK su različite vrste algi, mahovina,
papratnjača i sjemenjača, a od životinjskih riječne ribe, vodozemci, gmazovi i ptice. Na ovom
području su prisutna i staništa velikog broja različitih vrsta gljiva i lišajeva te različitih skupina
prokariota.
U mnogobrojne prirodne ljepote spadaju i zaštićeni spomenici prirode. Na području USK postoji
jedan nacionalni park, Nacionalni park Una, osnovan 2008. godine. Područje nacionalnog parka
površine 19.800 ha pripada općini Bihać te obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke
Une uzvodno od Lohova, područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu
uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Konfiguracija terena,
geomorfološka struktura i različita nadmorska visina unutar Nacionalnog parka Una omogućili su
razvoj oko 1.900 biljnih vrsta na području parka, što iznosi gotovo 53% ukupnih biljnih vrsta
prisutnih u Bosni i Hercegovini. Na području parka evidentirano je 177 ljekovitih i aromatičnih
biljaka te 105 potencijalno jestivih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Najčešće biljne vrste su: lincura
(Gentiana lutea), pjegava lincura (Gentiana punctata), runolist (Leontopodium alpinium Cass.),
klekovina bora (Pinus mugo) i druge. Od endemskih vrsta potrebno je spomenuti unsku zvončiku
(Campanilla unensis) i bosansku peruniku (Iris reichenbachii Heuffel var. Bosniaca).
Među životinjskim vrstama ističe se oko 120 vrsta ptica, od kojih je važno spomenuti rijetke vrste
velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), lještarke (Tetrastes bonasia) i kosca (Crex crex). Na području
parka obitava i oko 60 vrsta sisavaca, od čega je 50 vrsta zaštićeno prema Bernskoj konvenciji o
zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Iz porodice zvijeri dominantne su vrste vuk, ris i
medvjed, a prisutna je i raznolikost osjetljivih i ugroženih vrsta šišmiša.
Upravljanje Nacionalnim parkom Una provodi Javno poduzeće NP Una koje provodi mjere zaštite i
održavanja izvornih prirodnih vrijednosti parka, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i
održivo korištenje prirodnih dobara te nadzire provođenje mjera zaštite prirode unutar parka.
Osim Nacionalnog parka Una, na području USK postoje i spomenici prirode: Martinbrodski slapovi,
Štrbački buk, Troslap, Dvoslap, Ripački slap i Kostelski slapovi.

12
1.5. Šume

Osobitost krajobraza USK čini šumsko bogatstvo kraških, submediteranskih i kontinentalnih

šumskih područja koje predstavljaju prirodnu, pejzažnu, ekološku, ekonomsku i turističku
vrijednost ovog područja.
Šume su, uz vodno bogatstvo, najveći prirodni resurs Unsko-sanskog kantona. U ratnom i
neposrednom postratnom periodu došlo je do degradacije i šumskih površina, ali su zadržale
prirodnu strukturu i visok stupanj bioraznolikosti.
Ukupna površina pod šumama iznosi 190.880 ha, od čega se na visoke šume odnosi 85.899 ha,
86.234 ha na niske šumske zajednice, a na goleti 18.747 ha površine. Prosječno, šume pokrivaju
približno 47% ukupne površine teritorija USK-a. Dominantne šumske zajednice su bukva, jela,
smrča i hrast kitnjak. Rastu šuma doprinose povoljni edafski i orografski čimbenici. Na području
općine Cazin nalazi se stanište pitomog kestena koje površinom od 2000 ha predstavlja najveće
stanište te šumske zajednice u Bosni i Hercegovini.
U 2012. godini izvršeni su radovi na uzgajanju šuma na 3.396,85 ha novih površina, a obuhvatili su
poslove pripreme tla za pošumljavanje i prirodnu obnovu, pošumljavanje, te njege šumskih kultura.
U 2012. godini ukupno je pošumljeno 235, 60 ha novih površina.

Razvojni problemi i potrebe u vezi tla, biološke raznolikosti i šumskog bogatstva

Razvojni problemi Razvojne potrebe
 Neistraženost svojstava termomineralnih  Sistemski istraživati svojstva
izvora i nalazišta mineralnih sirovina termomineralnih izvora i nalazišta
mineralnih sirovina
 Neodgovarajući sistem upravljanja
zaštićenim prirodnim vrijednostima  Unaprijediti sistem upravljanja zaštićenim
prirodnim vrijednostima
 Stihijska eksploatacija ležišta mineralnih
sirovina  Razviti plan eksploatacije ležišta mineralnih
sirovina, provoditi i nadzirati provedbu
 Nepostojanje sistemske zaštite od poplava
 Provoditi preventivne i zaštitne mjere od
 Nepostojanje sistemske analize i ispitivanja
poplava
svojstava tla
 Provoditi sistemne analize i ispitivanja
 Nizak udio zaštićenih prirodnih vrijednosti u
svojstava tla
odnosu na stupanj bioraznolikosti i prirodne
vrijednosti krajobraza  Uspostaviti informacijski sistem biološke i
krajobrazne raznolikosti i povećati udio
 Neistraženost biljnih i životinjskih vrsta
zaštićenih prirodnih vrijednosti u skladu sa
stupnjem bioraznolikosti i prirodnim
vrijednostima krajobraza
 Provoditi sistemna istraživanja biljnih i
životinjskih vrsta

13
1.6. Klimatska obilježja

Područje USK pripada umjereno kontinentalnoj klimi koju karakteriziraju oštre i snježne zime te
topla ljeta. Pojedini dijelovi su pod utjecajem su umjerene planinske klime i pritjecanja zračnih masa
iz susjednih, ali i daljih oblasti.
Za ovo područje karakteristični su sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi koji donose kontinentalne i
mediteranske utjecaje. Prosječan godišnji broj sunčanih sati iznosi između 1772 i 1970 sati, a u
godini je prosječno 206 oblačnih dana.
Srednja godišnja temperatura iznosi 11,4°C. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom mjesečnom
temperaturom od 22°C, a najhladniji januar sa prosječnom temperaturom od -6°C. Najveća količina
padalina javlja se tijekom jeseni i proljeća, a prosječne količine se kreću od 1000 do 1300 l/m2.
Najkišovitiji mjesec je novembar, a najsuši januar. U nižim predjelima snijeg se zadržava između 40 i
60 dana godišnje, a u planinskim do 90 dana. Prosječna godišnja vlažnost zraka je oko 75%. Sezona
grijanja na području USK traje od 15. oktobra do 15. aprila.

2. Demografske karakteristike i kretanja na tržištu rada

2.1. Broj stanovnika

Prema procjenama, u razdoblju od 1991. do 2011. godine broj stanovnika na području USK se
smanjio za 87.793 ili 23,37% čime je USK brojem stanovnika četvrti kanton po veličini u F BiH. U
2012. godini na području USK je živjelo 303.278 1 stanovnika, odnosno 10,58% stanovništva F BiH ili
7,5% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. Smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u svim
općinama USK, a pojedine općine, poput Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, danas imaju
dvostruko manje stanovnika u odnosu na broj stanovnika evidentiran Popisom stanovništva iz
1991. godine. Pad broja stanovnika posljedica je promjene administrativnih granica općina i
cijepanja općina, ljudskih gubitaka tijekom ratnih godina i značajnog iseljavanja stanovništva u
europske i prekooceanske zemlje. U poslijeratnom razdoblju, glavni uzrok iseljavanja stanovništva
postaje nizak životni standard i slaba mogućnost zapošljavanja. Procjenjuje se da se od 1991. do
2011. godine s područja USK iselilo 56.692 stanovnika što je 13,49% ukupno iseljenog stanovništva
s područja F BiH u navedenom razdoblju. Negativni migracijski tijekovi imaju tendenciju rasta pa je i
u 2012. godini migracijski saldo USK bio negativan, jer je 396 osoba više iselilo iz kantona nego što
ih je doselilo. Pozitivan migracijski saldo imale su jedino općine Bihać (13 osoba više se uselilo nego
što se odselilo) i Cazin (21 osoba više se uselila nego odselila).

Tabela 2. Kretanje broja stanovnika na području USK , F BiH i BiH 1991., 2006. i 2011. godine

Općina Broj stanovnika 2011/1991

1991. 2006.* 2011.*
1. Velika Kladuša 52.908 45.836 46.911 88,67
2. Bihać 70.732 60.928 61.491 86,94
3. Bosanska Krupa 41.380 28.131 28.107 48,19
4. Bosanski Petrovac 15.621 7.986 7.273 46,56
5. Bužim** - 17.638 17.942 -
6. Cazin 63.409 61.751 62.632 98,77

1
Procjena

14
7. Ključ 37.391 19.958 19.399 51,88
8. Sanski Most 60.307 44.836 44.080 73,09
Ukupno: 341.748 287.064 287.835 84,22
Federacija BiH 2.720.074 2.325.018 2.338.270 85,96
Bosna i Hercegovina 4.377.033 4.498.976 3.839.737 87,72
*procjena
**Bužim je dobio status općine 1995. Godine, a do tada je bio u sastavu općine Bosanska Krupa
Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine

Gustoća naseljenosti USK je u 2011. godini iznosila 69,8 st/km 2 što je manje nego 1991. godine (83,2
st/km2) te ispod prosječne gustoće naseljenosti Federacije Bosne i Hercegovine (89,6 st/km2).
Najgušće naseljene općine USK su Cazin (175,9 st./km 2 ), Velika Kladuša (141,7 st./km2) i Bužim
(139,1 st./km2).

2.2. Dobna struktura stanovništva

Dobna struktura stanovništva USK je povoljna. Približno 70% stanovništva pripada dobnoj skupini
radno sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine starosti. Mladog stanovništva od 0 do 14 godina
je 20%, a ostatak od oko 10% čini stanovništvo staro 65 i više godina.

Tabela 3. Dobna struktura stanovništva USK i F BiH u 2011. godini*

Općina Ukupno 0 - 14 15 - 64 65 i više

1. Bihać 61.491 12.250 42.091 7.150
2. Bosanska Krupa 28.107 6.138 18.612 3.357
3. Bosanski 7.273 1.233 4.079 1.961
Petrovac
4. Bužim 17.942 4.901 11.633 1.408
5. Cazin 62.637 13.395 43.957 5.280
6. Ključ 19.399 2.626 14.123 2.650
7. Sanski Most 44.080 6.346 31.884 5.850
8. Velika Kladuša 46.911 10.116 32.944 3.851
USK: 287.835 57.005 199.323 31.507
F BiH: 2.338.270 419.667 1.590.071 328.532
*procjena
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

Unatoč značajnoj emigraciji stanovništva, USK bilježi porast broja stanovnika koji je u razdoblju
2006.-2013. godine iznosio 5,65%. Takav trend je posljedica pozitivnog prirodnog prirasta, jer je u
tom razdoblju svake godine broj živorođenih bio veći od broja umrlih osoba. No prisutan je trend
značajnog smanjenja prirodnog prirasta. Vrijednost prirodnog prirasta kontinuirano opada od 2009.
godine pa je u 2011. godini iznosio 339 što je za 50,51% manje u odnosu na prirodni prirast
ostvaren u 2009. godini.

15
Tabela 4. Kretanje prirodnog prirasta na području USK u razdoblju od 2006. do 2011. godine

Godina Muški spol Ženski spol Ukupno

  rođeni umrli Razlika rođeni umrli razlika rođeni umrli Razlika

2006. 1469 1050 419 1321 1049 272 2790 2099 691
1519 1112
2007. 407 1322 1.044 278 2841 2156 685
1.481 1.079
2008. 402 1509 1.026 483 2990 2105 885
1.468 1.042
2009. 426 1374 1.115 259 2842 2157 685
1.361 1.043
2010. 318 1312 1.086 226 2673 2129 544
1.289 1.051
2011. 238 1154 1.053 101 2443 2104 339
Ukupno: 8.587 6.377 2.210 7.992 6.373 1619 16579 12750 3829
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

2.3. Nacionalna struktura stanovništva

Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, u nacionalnoj strukturi stanovništva USK, kao i F BiH, su
prevladavali Bošnjaci (72,39%), a ostatak su činili Srbi (20,95%), Hrvati (2,85%) i ostali (3,81%). U
2001. godini u nacionalnoj strukturi stanovništva USK primjetno je povećanje udjela Bošnjaka
(94,41%) te smanjenje udjela srpskog stanovništva na 3,35%. U 2001. godini na području USK
njihov udio je bio za približno 4.5% manji u odnosu na 1991. godinu.

Razvojni problemi i potrebe u vezi stanovništva

Razvojni problemi
 Negativan migracijski saldo
 Smanjenje vrijednosti prirodnog prirasta
Razvojne potrebe
 Poticati mjere politike zapošljavanja (poticaji
poslodavcima za zapošljavanje mladih,
otvaranje novih radnih mjesta) i mjere
poboljšanja kvalitete života kako bi se
spriječilo iseljavanje stanovništva
(stambene, zdravstvene, kulturne)
 Stimulirati mjere pronatalitetne politike
(subvencioniranje dječjih vrtića, rješavanje
stambenog pitanja mladih obitelji)

16
3. Privreda

3.1. Dinamika i razvijenost privrede

Privredu USK, kao i privredu FBiH i BiH, posljednjih nekoliko godina karakteriziraju negativne stope
rasta. Tako je BDP USK u razdoblju od 2009. do 2012. smanjen za 1%. Isto tako smanjio se BDP po
stanovniku za oko 1%.

Tabela 5. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do 2012. godine (u 000 KM)
2009. Udio 2010. Udio 2011. Udio
USK, % USK, USK,
% %
USK 1.193.450 - 1.138.521 - 1.180.151 -
F BiH 15.165.000 7,87 15.385.000 7,40 15.948.000 7,40
BiH 24.202.000 4,93 24.773.000 4,60 25.666.000 4,60
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, Bilten, Sarajevo 2012.
Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja)

Slika 3. Kretanje BDP-a USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do 2012. godine (u 000 KM)

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, Bilten, Sarajevo 2012.

Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja)

Nominalni BDP na području USK je u 2011. godini iznosio 1.180.151 KM čime je USK sudjelovao sa
7,4% u ostvarenom BDP-u na području F BiH, odnosno s 4,6% u ukupnom BDP-u BiH. Prema razini
ostvarenog BDP po stanovniku u 2011. godini, USK se nalazi na posljednjem mjestu kantona u F BIH.
BDP po stanovniku USK je gotovo 40% niži od onog na razini F BiH i BiH.

17
Tabela 6. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u razdoblju od
2008. do 2011. godine (000 KM)

 Općina
2011 2010 2009 2008
BDP po BDP BDP po
stanovnik BDP po BDP po stanovniku
BDP u BDP stanovniku BDP stanovniku
Bihać 414,648 6,743 400,021 6,519 398,828 6,508 400,609 6,547
83,639 2,965
B. Krupa 79,740 2,837 76,927 2,741 87,954 3,126
35,709 4,619
B.
Petrovac 31,896 4,386 30,771 4,151 48,527 6,384
30,13 1,689
Bužim 31,896 1,778 30,771 1,718 37,911 2,122
179,66 2,886
Cazin 191,376 3,056 184,625 2,954 185,008 2,962
54,681 2,766
Ključ 63,792 3,288 61,542 3,150 71,273 3,62
158,459 3,545
S. Most 175,428 3,980 169,24 3,818 166,81 3,748
V. 172,965 3,737
Kladuša 191,376 4,080 184,625 3,948 197,139 4,234
USK: 1.180.151 4,100 1.138.521 3,955 1.193.450 4,142 1.115.905 3,875
Izvor: Federalni zavod za statistiku

Procjenjuje se da je u privredi USK, kao i u F BiH i BiH, velik udio sive ekonomije. Ne postoje
relevantne i pouzdane procjene o udjelu i značaju sive ekonomije u ukupnim ekonomskim
aktivnostima na području USK.
Indeks razvijenosti USK je za 22,2% niži od prosjeka F BiH te prema tome USK zauzima osmo mjesto
od deset kantona u F BiH.

Tabela 7. Indeks razvijenosti USK u 2011. godini

Indeks
Stopa Broj
Stopa BDP odsutno Indeks
zaposle učenika
nezaposle po st. sti Federacija BiH = 100 razvijeno Rang
nosti, / 1000
nosti, % (KM) stanovn sti
%2 st.
ištva
Stopa Broj Odsutnos
zapos Stopa učenika BDP t
lenost nezaposl /1000 po st. stanovni
            i enosti st. (KM) štva3    
USK 11,3 56,7 136 4.100 -16,5 60,10 75,90 101,00 60,10 92,00 77,8 8
F 100,0 100,0
BiH 18,8 45,7 135 6.820 -15,2 0 100,00 100,00 0 100,00 100,00  

Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji po općinama F BiH, 2011.

2
Stopa zaposlenosti utvrđena je na osnovu podataka o zaposlenima po općinama u odnosu na procjenu
prisutnog broja stanovnika
3
Odsutno stanovništvo utvrđeno je na osnovu prisutnog stanovništva po općinama u odnosu na stanovništvo
po popisu iz 1991. godine u općinama koje su pripale F BiH po Daytonskom sporazumu

18
Unutar USK, među općinama postoje velike razlike u privrednoj razvijenosti, mjereno prema BDP-u.
Tako Bihać ima najveći BDP po stanovniku, koji je oko 4 puta veći od Bužima koji ima najniži BDP po
stanovniku u čitavom USK.
Razvojni problemi i potrebe privrede
Razvojni problemi
 Razvijenost USK ispod prosjeka F i bih (22%
prema indeksu razvijenosti), uz veliku
neravnomjernost razvijenosti općina
 Nepovoljna sektorska struktura privrede,
nizak udjel prerađivačke industrije u BDP-u,
te nedovoljno razvijen tercijarni sektor
 Nedostatak velikih privrednih subjekata kao
nositelja ekonomskog razvoja
 Visok udio sive ekonomije
 Niski nivo investicija (domaćih i stranih)
 Privlačenje investitora otežavaju
destimulativne mjere poreske i carinske
politike, neriješeni imovinski odnosi,
komplicirana administracija i birokracija dr.
 Neiskorišten velik investicijski potencijal
dijaspore i povratnika
 Strateško planiranje manjkavo i neefikasno,
strategije i programi nisu horizontalno i
vertikalno povezani i usklađeni (između
općina i kantona te USK i F BiH) i slabe su
provedivosti
 Manjak koordinacije u upravljanju lokalnim i
regionalnim razvojem (manjak suradnje
između općina, između kantona i općina i na
relaciji USK – F BiH)
 Neefikasna komunikacija suradnja između
nadležnih institucija i privrednih subjekata u
stvaranju poticajne poslovne klime
 Nedostani kapaciteti institucija lokalne i
kantonalne uprave (znanje, vještine,
ponašanje) za upravljanje razvojem
19
Razvojne potrebe
 U strateškom planiranju poticati i provoditi
smanjivanje neravnomjernosti u
regionalnom razvoju, izraditi programe
privrednog razvoja za područja USK koja
zaostaju u razvoju
 Poticati proizvodnju proizvoda više dodane
vrijednosti te osigurati veću podršku javnog
sektora razvoju izvozne prerađivačke
industrije
 Stimulirati jačanje visokodohodovnog
tercijarnog sektora (financijski sektor,
poslovne usluge itd.)
 Intenzivirati aktivnosti za smanjivanje sive
ekonomije
 Intenzivirati aktivnosti na području
privlačenja domaćih i stranih ulaganja
(utvrditi glavne prepreke i rješenja za
privlačenje ulaganja na regionalnoj i
lokalnoj razini)
 Izraditi i provesti strategiju za privlačenje
investicija iz dijaspore i jačanje poslovne
suradnje
 Unaprijediti strateško planiranje i
programiranje razvoja privrede na
općinskom i regionalnom nivou te poboljšati
provedbu, njezino praćenje i vrednovanje
(kantonalna strategiju mora biti
sihnhronizirana s općinskim razvojnim i
sektorskim strategijama)
 Unaprijediti koordinaciju i uspostaviti sistem
upravljanja lokalnim i regionalnim razvojem
između kantona i općina na relaciji USK – F
BiH putem Razvojne agenije USK kao
koordinatora u procesu regionalnog razvoja
 Jačati uključenost i suradnju privrednih
subjekta te njihovih institucija (komora,
udruženja, saveza) s nadležnim institucijama
kantona i općina u stvaranju poticajne
 poslovne klime
 Jačati kapacitete kantonalne i lokalne uprave
za privlačenje ulaganja za upravljanje
razvojem
 Provoditi modernizaciju (procesi i
tehnologije – digitalizacija) za smanjivanje
administrativnih prepreka i postizanje
transparentnost u administrativnim
procedurama

3.2. Poduzetništvo

3.2.1. Mala i srednja poduzeća

Na području USK registrirano je ukupno 11.985 privrednih subjekata 4 što je 9,56% ukupnog broja
registriranih poslovnih subjekata u F BiH odnosno oko 2% ukupnih privrednih subjekata
registriranih na području BiH. Broj poduzeća na 1000 stanovnika u USK iznosi 42 što je manje od
prosječnog broja poduzeća na 1000 stanovnika na federalnoj razini (54 poduzeća na 1000
stanovnika).
Ostvarene investicije u 2010. godini su iznosile 85.360.000 KM 5 što je 3,07% ukupno ostvarenih
investicija u F BiH te godine. Od ukupno ostvarenih investicija na području USK u 2010. godini,
81.933.000 KM ili 96% sredstava je uloženo u građevinske radove i nabavu strojeva, opreme i
transportnih sredstava. Najveća ulaganja u 2010. godini ostvarena su u djelatnosti trgovine na
veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala, predmeta za vlastitu uporabu i domaćinstvo
(oko 23% ukupnih investicija), zatim u djelatnosti proizvodnje, snabdijevanja i opskrbe električnom
energijom, plinom i vodom (oko 20% ukupnih investicija) i prerađivačkoj industriji (oko 15%
ukupnih investicija). Iznos isplata za investicije u 2010. godini u USK bio je 79.126.000 KM ili 2,82%
ukupnog iznosa isplaćenog za investicije u 2010. godini na području F BiH. Prema izvoru
financiranja, oko 70% investicija u USK je isplaćeno iz vlastitih sredstava investitora, 20%
investicija financirano je iz kredita, a ostatak od približno 10% financiran je iz ostalih izvora
(udružena sredstva, financijski lizing itd.).
U privredi USK dominiraju mikro poduzeća (do 9 zaposlenih) koja čine oko 70% ukupno
registriranih poduzeća na području USK.

Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK u
2009., 2010. i 2011. godini
Vrsta poduzeća6 2008. 2009. 2010. 2011.??? 2012.???
Mikro 1.460 1.368 1.324

4
Poslovne subjekte čine pravne i fizičke osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne
samouprave i uprave
5
Odnosi se na investicije u pravnim osobama i poljoprivrednim gazdinstvima
6
Klasifikacija poduzeća prema broju zaposlenih prikazana je u skladu s EU standardima: mikro – od 1 do 9
zaposlenih, mala – od 10 do 49 zaposlenih, srednja – od 50 do 250 zaposlenih i velika – preko 250 zaposlenih

20
Mala 522 519 509
Srednja 108 104 104
Velika 9 8 9
Ukupno USK: 2.099 1.999 1.946
Izvor: USK

U strukturi poslovnih subjekata prema godišnjim poslovnim prihodima, gotovo svi subjekti
pripadaju grupi s prihodima do 10 miliona KM.

Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini

POSLOVNI PRIHODI BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA

U USK
do 10 miliona KM 1.788
10 – 50 miliona KM 17
50 – 100 miliona KM 1

21
Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009. i 2010. godini (podaci za 2011. /2012.)

  2008 2009. 2010. 2011.

Općina Mikro Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupno
Bihać 495 157 31 5 688 462 157 30 5 654 466 154 31 5 656
B. Krupa 146 52 8 1 207 133 49 8 1 191 127 50 8 1 186
B.Petrovac 61 21 5 0 87 57 18 4 0 79 45 18 4 0 67
Bužim 38 24 8 1 71 33 22 8 0 63 31 22 8 1 62
Cazin 314 106 28 0 448 301 110 28 0 439 291 107 26 0 424
Ključ 77 28 2 0 107 74 29 1 0 104 72 27 1 0 100
S.Most 151 70 9 0 230 141 69 8 0 218 131 67 9 0 207
V.Kladuša 178 64 17 2 261 167 65 17 2 251 161 64 17 2 244
Ukupno 1.460 522 108 9 2.099
USK: 1.368 519 104 8 1.999 1.324 509 104 9 1.946
Izvor: USK

Ekonomska kriza odrazila se i na poduzetništvo, pa je u razdoblju od 2009. do 2012. godine na području USK ukupno zatvoreno 200
poduzeća.

Tabela 11. Kretanje broja zatvorenih i odjavljenih preduzeća na području USK u razdoblju od 2008. do 2012. godine

  Bihać Ključ S.Most V.Kladuša Cazin B.Petrovac B.Krupa Bužim

2008 76 5 30 32
2009 59 10 18 21
2010 27 5 21 18
2011 51 1 16 12
2012
Izvor: USK

22
Prema vrsti djelatnosti, najveći broj registriranih poduzeća u 2010. godini pripadao je djelatnostima
trgovine na veliko i malo te održavanja (1.400), ostalih društvenih, socijalnih i osobnih uslužnih
aktivnosti (980) dok ih je iz prerađivačke industrije 551. Udio poduzeća prerađivačke industrije u
ukupnom broju registriranih poslovnih subjekata u 2010. iznosio je 28,3%.

3.2.2. Obrt

Broj registriranih obrta na području USK je iznosio 1.589 ili 3,07% ukupnog broja registriranih
obrta na području F BiH u 2011. godini.
Najviše obrtnika ima općina Cazin u kojoj je u 2011. godini bilo registrirano 924 obrta što je
približno 60% ukupnog broja svih registriranih obrta na području USK.7

Tabela 12. Kretanje broja registriranih obrta na području općina USK u razdoblju od 2008.
do 2013. godine
Općina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Bihać 173 117 193 164
Bosanska Krupa 45 46 52 44
Bosanski Petrovac ? ? ? 176
Bužim 92 106 114 128
Cazin 958 936 913 924
Ključ 49 38 57 41
Sanski Most 67 57 37 64
Velika Kladuša 61 45 62 48
Ukupno USK: 1.445 1.345 1.428 1.589
Izvor: USK

Prema vrsti djelatnosti, najveći je udio trgovačkih, ugostiteljskih i zanatskih obrtničkih radnji. Od ukupnog
broja registriranih obrta na području USK krajem 2011. godine, 51,21% bilo je registrirano za djelatnost
trgovine, popravka motornih vozila, motocikla i predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva te u sektoru
ugostiteljstva. Po važnosti slijede obrti registrirani u područjima prerađivačke industrije (12,25%),
poslovanja nekretninama (8,06%) i ostalih javnih komunalnih i vlastitih uslužnih djelatnosti (7,36%).

7
Postoji razlika u evidenciji u odnosu na podatke dobivene od USK i podatke koje vodi federalni
Zavod za statistiku!

23
Općina Ukupno Područja djelatnosti

Trgovina,
popravak
Proizvodnja i motornih Držav
Poljop snabdijevanje/ vozila i Financ na Ostale
rivred Prerađiv opskrba predmeta Prijevoz, ijsko Poslova uprav Zdravstv javne
a, lov i Vađenje ačka energijom, za vlastitu skladišt posre nje ai eni i komunaln
šumar Ribar ruda i industrij plinom/gasom Građevi uporabu i Ugostite enje i dovanj nekretni obran Obrazov socijalni e i uslužne
    stvo stvo ugljena a i vodom narstvo dom./kuć. ljstvo veze e nama a anje rad djelatnosti P*

Ukupno 4.007 271     491   292 1107 945 170   323 3 42 68 295  

Bihać 1.126 76     177   71 243 240 44   134   16 33 92  

B.Krupa 361 23     33   19 92 108 15   31 2 3 7 28  

B.Petrova
c 193 44     17   10 58 38 4   8     1 13  

Bužim 123 15     12   4 51 14 3   9   5 1 9  

Cazin 613 31     65   55 176 141 38   43 1 5 11 47  

Ključ 354 47     39   39 73 93 14   26   3 2 18  

S.Most 792 30     113   66 250 187 31   46   4 11 54  

V.Kladuša 445 5     35   28 164 124 21   26   6 2 34  

Tabela 13. Registrirani obrti po djelatnosti i općinama USK, stanje 31.12.2011.

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

24
3.2.3. Poduzetničke zone

Poduzetničke zone u USK samo djelomično raspolažu tehničkom i komunalnom infrastrukturom.

Većina njih ima opskrbu pitkom vodom, dok je zbrinjavanje otpada i pristup kanalizacijskoj mreži u
pojedinim zonama u tijeku realizacije, a u nekima tek u planu.

Tabela 14. Poslovne zone na području USK

Općina Poslovna zona Površina (ha) Broj poslovnih Ukupna izgrađena

subjekata u zoni površina (m2)
Bosanska Krupa Pilana 17 15 20.000
Ključ Velagići 26,6 59 2.660
Bosanski Petrovac Gorinčani 10 1 1.470
Bihać Bihać 39,2 9 -
Bihać Kamenica I 39,2 8
Bihać Ripač 20,7 -
Sanski Most Šejkovača 12 - 51.938
Podatak kada se saberu
4 brownfield lokacije
koje sun am dostavili iz
Općine Sanski Most u
PZ Šejkovača
Cazin Ratkovac 75 1 16.700
Bužim Varoška Rijeka 70,784 - -

Izvor :USK

Razvoj poslovnih zona na području USK bio je stihijski premda su bila značajna ulaganja u njihovo
osnivanje iz općinskih i kantonalnog proračuna. Potencijali zona za razvoj privrede USK su
neiskorišteni zbog nepostojanja strategije za privlačenje investicija i poticajnih mjera za privlačenje
poduzetnika u zone. Iznimka je poslovna zona u Bosanskoj Krupi gdje postoje objekti koji su bili u
funkciji preduzeća Š IP-UNA, KRUPATRANS d.o.o. u stečaju i UNA-OM d.o.o. u stečaju. Objekte s
pripadajućim parcelama otkupila je općina Bosanska Krupa s drugim pravnim i fizičkim licima, pa
na području zone postoje objekti koji se mogu sanirati i adaptirati, kao i novi objekti koji su u
završnoj fazi gradnje ili su već u funkciji.
Upravljanje poslovnim zonama je otežano zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne suradnje i
koordinacije između općinske i kantonalne razine. Administrativne i birokratske procedure
otežavaju poduzetničku aktivnost (neriješena vlasničko-imovinska pitanja nad zemljištem,
neusklađenost zakona i strateških dokumenata na federalnoj i kantonalnoj razini).
Osim toga postoji i neiskorišten potencijal za razvoj poduzetništva u brojnim napuštenim vojnim
objektima i u velikim poduzećima koja su zatvorena ili u stečaju zbog neuspjelih privatizacijskih
programa. Do 2012. godine na području USK je pokrenut stečajni postupak nad 22 poslovna
subjekta, a za 4 poslovna subjekata podnesen je prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka. (npr.
Kombiteks d.d. Bihać – u stečaju, izgrađen je na prostoru veličine 137.925 m2, od čega na objekte
različite namjene otpada 64.887 m2, a na pripadajuće zemljište i zajedničke komunikacije - put i
željeznička pruga - 73.038 m2 , a ima energetsku i komunalnu infrastrukturu.)

25
Tabela 15. Poslovni subjekti na području USK u postupku stečaja i nad kojima je pokrenut
prijedlog za pokretanjem stečaja u razdoblju od 2003. do 2012.

Općina Naziv poslovnog subjekta Godina pokretanja stečajnog

postupka
Sanski Most ZZ Poljoproprom 2003.
Bihać Toplana Bihać d.o.o. 2003.
Bihać Kombiteks d.d. 2007.
Ključ OZZ Centar 2012.
Bosanski Petrovac Trgovinski magazin d.o.o. 2004.
Bihać Una banka d.d. 2012.
Bihać Krajinaputevi d.d. 2012.
Bosanska Krupa Krupatrans d.d. 2012.
Ključ/Bosanska Krupa Sana d.d. 2012.
Bosanski Petrovac/Bosanska PZ Bjelajka 2012.
Krupa
Cazin Medic d.d. 2007.
Bosanska Krupa Modna konfekcija Amiratex d.d. 2008.
Bihać Ž itoprerada d.d. 2009.
Bosanski Petrovac Novitet d.d. 2011.
Cazin Tvornica kartona i ambalaže d.o.o. 2011.
Sanski Most OPZ Ranč šest braće 2012.
Bihać Unatrans d.d. 2012.
Ključ Drvna industrija Ključ d.o.o. 2012.
Sanski Most Famos d.o.o. 2012.
Bihać Šipad-bina d.d. 2012.
Bosanska Krupa Šip Una d.o.o. 2007.
Ključ DI Sanica d.o.o. 2009.
Bihać Polietilenka Bihać d.d. 2010.
Bužim JP Veterinarska stanica d.o.o. 2011.
Bihać Izgradnja d.o.o. 2012.
Bosanska Krupa Opća zadruga Omer Čehajić 2012.
Izvor: Općinski sud u Bihaću, 2012.

26
3.
3.2.4. Institucije za podršku razvoja poduzetništva

Zaštitom i promicanjem interesa obrtnika na području USK bavi se Obrtnička komora USK. Suradnja
s obrtnicima ostvaruje se preko udruženja obrtnika i privrednika koja postoje u većini općina. Prvo
udruženje obrtnika na području F BiH osnovano je u Velikoj Kladuši, a na području USK udruženja
privrednika i obrtnika još postoje u općinama Ključ, Bosanska Krupa i Sanski Most. Udruženje
privrednika u općini Bosanski Petrovac nije aktivno. Udruženja obrtnika i privrednika ne postoje u
Cazinu i Bužimu, a u 2013. godini planirano je osnivanje udruženja obrtnika u Bihaću.
Na području USK nema potporne poduzetničke infrastrukture. Ne postoji niti jedan tehnološki park,
poduzetnički inkubator niti znanstveni institut pri fakultetima koji bi se bavio pitanjima
tehnološkog razvoja i primjene novih tehnologija u privredi.
U cilju uspostave potporne poduzetničke infrastrukture, privlačenja stranih investicija, edukacija u
cilju podizanja poduzetničke svijesti i duha, te drugih vidova podrške poduzetništvu koji će
unaprijediti cjelokupni poslovni ambijent USK, u 2012. godini formirana je Razvojna agencija USK,
čija misija je: Djelovanje kao poveznica javnog, privatnog i civilnog sektora u izgradnji i provedbi
razvojnih projekata koji imaju za cilj podizanje ekonomskog  standarda na području USK, putem
upravljanja u procesu implementacije strateškog plana uz aktivno privlačenje EU i drugih sredstava.
U okviru Razvojne agencije USK formiran je i Odjel za podršku poduzetništvu koji je svoje aktivnosti
započeo krajem 2012. godine.

Vlada USK je u budžetskoj 2012.godini izdvojila 800.000,00 KM za podršku poduzetništvu u vidu

poticaja, subvencija i kreditno garancijskog fonda.
Iz ovih sredstava su finansirana četiri programa i to: Program potpore poduzetnicima početnicima,
Subvencioniranje kamata po kreditima komercijalnih banaka, Program potpore za povećanje
zaposlenosti i Kreditno garancijski fond. Od 2011. godine je na snazi Zakon o poticanju
poduzetništva kojim je definirano 2% izdvajanja iz kantonalnog budžeta za poticanje proizvodnih
poduzetničkih aktivnosti no iskorištenost sredstava je niska zbog nepoznavanja procedura prijava
na natječaj.
Manjak poduzetničke infrastrukture, nepoticajna poduzetnička klima i nepovoljno poslovno
okruženje su razlog slabog poduzetničkog duha i visokog rizika ulaganja. Broj novoosnovanih
poduzeća se smanjuje, ali se istovremeno smanjuje i broj zatvorenih poduzeća. U USK je u 2011.
godini otvoreno 118 novoregistriranih poduzeća, što je za 4% manje nego godinu ranije, a
zatvoreno je 68 poduzeća ili 6,8% manje nego u 2010. godini. Treba jačati poduzetničku klimu i
razvijati nove mogućnosti za ulaganja jer postoji neiskorišten investicijski potencijal u obliku
štednje deponirane u bankama8, prihoda koji iseljenici ostvaruju u dijaspori i financijskih sredstava
povratnika iz dijaspore9.
Od poslovnih udruženja, u USK djeluju Privredna komora USK (PK USK) kao nevladina, neprofitna
organizacija i PLOD Centar također, kao neprofitna nevladina organizacija, te Obrtnička komora USK
koja predstavlja jednu od značajnijih obrtničkih asocijacija na području FbiH.

8
Iznos štednje građana deponirane u poslovnim bankama procjenjuje se na 7 milijardi KM
9
Prema Federalnom zavodu za statistiku, do kraja 2012. godine je ukupan broj povrataka izbjeglica i
raseljenih osoba u F BiH iznosio 739.879, a ukupan broj manjinskih povrataka izbjeglica i raseljenih osoba koji
su se vratili u mjesto porijekla u F BiH je bio 275.392

27
Uloga Privredne komore USK je zastupati interese poslovne zajednice USK u domaćem i
međunarodnom poslovnom okruženju s ciljem jačanja konkurentnosti poduzetnika s područja
USKMeđunarodna poslovna manifestacija, sajam EKOBIS, je najuspješniji projekt PK USK koji se
provodi od 2003. godine te koji je proglašen najboljim regionalnim projektom na području
jugoistočne Europe. Sajam promovira ekološke tehnologije, ekoturizam i ekološke industrije, a
svake godine okuplja oko 200 izlagača iz oko 15 zemalja.
Centar za promociju lokalnog razvoja – PLOD je udruženje osnovano od strane 5 građana, u Bihaću
2007. godine. Jedan od glavnih zadataka PLOD Centra je stvaranje boljeg ambijenta za razvoj
poduzetništva koji će stimulativno djelovati na osnivanje novih i razvoj postojećih malih i srednjih
poduzeća (MSP).
U sklopu svojih aktivnosti PLOD Centar je do sada uspostavio suradnju sa preko 150 poduzeća iz
sektora poljoprivrede, drvoprerade, metaloprerade, građevinarstva, turizma, teostalih sektora
spodručja Unsko-sanskog kantona, a i šire (sjeverozapadna BiH i Livanjski kanton).
U periodu od kraja 2007. do oktobra 2012. godinePLOD Centar je sačino i kandidirao ukupno 51
razvojni projekat iz oblasti turizma, ruralnog razvoja, podrške malim i srednjim poduzećima i
socijalne inkluzije od kojih je ukupno odobreno 23. Statistika prolaznosti projekata PLOD Centra je
45%. U periodu 2007 - 2012. godine PLOD Centar je za razvoj općine Bihać putem projekata
osigurao sredstva u ukupnom iznosu od 3.118.154,90 što u prosjeku čini 623.630,98 KM godišnje.

Razvojni problemi i potrebe poduzetništva

Razvojni problemi
 Nedovoljna poticajna poduzetnička klima,
nepovoljno poslovno okruženje, slabi
poduzetnički duh i visoki rizik ulaganja
 Manjak institucija za podršku razvoju (USK
nema ni jednog tehnološkog parka niti
poduzetničkog inkubatora, instituta na
fakultetima koji bi se bavio tehnološkim
razvojem i primjenom novih tehnologija
itd.)
 Nedostani financijski poticaji (osim
kreditnih sredstva nema drugih
instrumenata npr. Garantni fond, venture
capital i dr.) I neefikasno korištenje
(izdvajanja iz kantonalnog budžeta za
poticanje proizvodnih poduzetničkih
aktivnosti čija je iskorištenost sredstava
niska )
 Administrativne i birokratske procedure
otežavaju poduzetničku aktivnost
(neriješena vlasničko-imovinska pitanja nad
zemljištem, neusklađenost zakona i
strateških dokumenata na federalnoj i
kantonalnoj razini)
Razvojne potrebe
 Jačati aktivnosti za stvaranje poticajne
poduzetničke i poslovne klime
 Izraditi i provesti programe razvoja
poduzetničke i tehnološke infrastrukture
(poduzetničkih centara, inkubatora,
tehnološkog parka)
 Izraditi i provesti programe za povezivanje i
suradnju fakulteta i škola s poduzetnicima
radi unapređenja i primjene novih
tehnologija i znanja
 Jačati i razvijati kantonalne i lokalne
programe financijskih poticaja za razvoj
poduzetništva, posebno za mala poduzeća i
obrtnike (uz uvođenje novih financijskih
instrumenata), Uspostava kreditno
garancijskog fonda
 Smanjiti i ukloniti administrativne barijere
za pokretanje i razvoj poduzetničkih
projekata
 Unaprijediti informiranje poduzetnika i
uspostaviti efikasnu stručnu i savjetodavnu
pomoć (razvojni, tehnički, financijski i drugi
aspekti) u korištenju programa poticanja
poduzetništva i razvoja poslovanja

28
 Nedostatna informiranost poduzetnika i
podrška (stručna i savjetodavna pomoć) u
korištenju programa poticanja
poduzetništva posebno inozemnih (UNDP i
druge međunarodne institucije, fondacije,
grantovi)
 Manjak trajne edukacije i treninga
poduzetnika za poboljšanje njihovih
menadžerskih sposobnosti i vještina
 Neiskorišten poduzetnički potencijal
dijaspore povratnika /umirovljenika koji
nije evidentiran (financijska sredstva,
znanje, vještine, poslovno ponašanje)
 Opadanje interesa mladih za pojedinim
obrtničkim zanimanjima i dr.
 Nepovoljno poslovno okruženje (previsoki
porezi i doprinose; nelikvidnost; nepovoljni  Izraditi i provesti program ulaganja,
uvjeti kreditiranja, “siva ekonomija“)
 Poduzetničke zone nedovoljno korištene, a
postoje i prazni infrastrukturno opremljeni
prostori propalih poduzeća te napušteni
vojni objekti
 Upravljanje poslovnim zonama nedovoljno
je za privlačenje investitora i neefikasno je  Uspostaviti One stop shop, tj. servis
zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne
suradnje i koordinacije između općinske i
kantonalne razine
 Jačati programe trajne edukacije i treninga
za poduzetnike i poboljšati dostupnost i
korištenje posebno za male poduzetnike,
početnike
 Smanjiti administrativne barijere za
otvaranje obrta
 Razraditi mjere za poticanje razvoja obrta,
kao i „follow-up“ (Program rasta i razvoja)
za postojeća preduzeća
 Izraditi programe za privlačenje i
korištenje poduzetničkog potencijala
dijaspore povratnika /umirovljenika
(financijska sredstva, znanje, vještine,
poslovno ponašanje) i povezivanje s
poduzetnicima na području usk
korištenja i upravljanja poslovnim zonama
s obzirom na raspoložive prostore i
mogućnosti za greenfield i brownfield
investicije
 Stalno pratiti potrebe investitora u cilju
otklanjanja poteškoća sa kojima se
suočavaju u USK.
investitorima

3.3. Glavne privredne djelatnosti

3.3.1. Rudarstvo

Područje USK raspolaže sa značajnim zalihama prirodnih minerala koje predstavljaju osnovu za
razvoj industrije i privrede u cjelini. Metaloprerađivačka industrija temelji se na eksploataciji
ugljena na području Kamengrada, na lokalitetu površinskog kopa Zlauša u Goricama, eksploataciji
boksita na području Sanskog Mosta i Bosanske Krupe, proizvodnji opekarskih proizvoda u Sanskom
Mostu i eksploataciji mangana na području općine Bužim. Eksploatacija mangana u rudniku u
Bužimu se ostvaruje u manjim količinama iako postoji elaborat o istraživanju iz prijeratnog
razdoblja te izrađena studija izvodljivosti. Nalazišta dolomita u Bužimu te na lokalitetima u blizini
Velike Kladuše Tuk-Pijeskana, Hajrat-Vrnogračke Slapnice, Hovinac-Radića Most i Visoka Glavica-
Vejna, koriste se u građevinarstvu, i to u visokogradnji za proizvodnju cementa i niskogradnji za
cestogradnju.

29
3.3.2. Industrija

Drvna industrija i šumarstvo

Prerada drveta i šumarstvo na području USK imaju dugu tradiciju tako da u skoro svim općinama
postoje kapaciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općinama Bihać, Bosanska Krupa, Sanski
Most, Ključ i Bosanski Petrovac su kapaciteti za preradu drveta. Drvna industrija je strateški važan
sektor za razvoj USK, pa jeRazvojna agencija USK započela neke od aktivnosti u radu drvnog
klastera i kreiranju mjera razvoja drvoprerađivačke industrije. Održani su sastanci sa akterima
drvoprerađivačkog sektora i došlo se do potencijalnih mjera od kojih su neke već pokrenute. Akteri
u radu klastera su, pored drvoprerađivača, Razvojna agencija USK, Privredna komora USK, USAID-
Sida FIRMA projekt, PLOD, Vlada USK i USŠUME. Mjere razvoja ove industrije su
subvencioniranjem troškova izdavanja garancija, osnivanje revolving fonda, poticanje rada
drvoprerađivačkog klastera u USK U cilju višeg stepena finalizacije. Neke od mjera koje su
implementirane u ranije periodu su uvođenje standradizacije i certificiranja.
Prema procjenama, šume na području USK imaju veći procent drvne mase po hektaru od drugih
dijelova F BiH pa čine jedno od najvećih prirodnih bogatstava USK.

Tabela 16. Šumsko zemljište na području USK i F BiH u 2011. godini

Prostorna jedinica Površina (ha) Drvna masa (000 Drvna masa (ha/ m3)
m3)
USK 225.907 36.016 159
F BiH 1.335.968 223.480 167
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

U prijeratnom razdoblju drvna industrija je bila okosnica privrednog razvoja USK. Sadašnji nivo
proizvodnje proizvoda od drveta i drvne prerade je znatno smanjen u odnosu na prijeratnu razinu.
Niske šume se u drvno-prerađivačkoj industriji ne koriste zbog neizgrađenih puteva i nedostatka
kapaciteta za preradu. Poluproizvodi od drveta (šperploče, iverica i fina iverica) se više ne
proizvode. Objekti, oprema i instalacije velikih drvnih kombinata su u ratu pretrpjeli znatne štete.
Strana tržišta su u velikoj mjeri izgubljena, a finalnom proizvodnjom namještaja bave se manji
privatni privredni subjekti. Mnogobrojna poduzeća drvno prerađivačke industrije su u stečaju ili su
zatvorena, njihovi potencijali (infrastruktura, dio kapaciteta dr.) stoje neiskorišteni.
Općina Ključ je do 1992. godine imala 60% ukupne površine pod šumama, a glavni privredni
subjekti u drvnoj industriji bili su Drvna industrija Ključ (proizvodnja rezane građe, lamperije,
brodskih podova, panelke) i drvna industrija Sanica (proizvodnja vodootpornih ploča, pilana
bukove građe i proizvodnja elemenata za namještaj). Drvna industrija Ključ je prestala s radom
2000. godine dok je u drvnoj industriji Sanica pokrenut stečajni postupak. Na području općine Ključ
posluje nekoliko pilana u privatnom vlasništvu. Neiskorišteni su kapaciteti tvornice u Hanilovskom
vrelu i bivše tvornice tafting tepiha Sanotaf.

30
Na području općine Bužim postoje kapaciteti za preradu drveta i razvoj drvno-prerađivačke
industrije. Najveći privredni subjekt u djelatnosti drvne industrije je Abonos d.o.o. koji se bavio
proizvodnjom drvenih stolica i dijelova za namještaj (izvozio je svoje proizvode na tržišta Italije,
Francuske i Velike Britanije te zapošljavao oko 170 radnika) no početkom 2012. godine je
proizvodnja obustavljena i poslovanje prekinuto. Ostali drvno-prerađivački privredni subjekti s
područja općine Bužim uključuju pilane u kojima se vrši obrada lišćarske i četinarske oblovine u
elemente prema zahtjevima kupaca, a u proces proizvodnje se uvode nove tehnologije briketiranja
piljevine i nova oprema (npr. sušare).
U Sanskom Mostu se prije rata drvno-prerađivačka industrija temeljila na poslovanju pilana,
tvornica iverice, tapeciranog namještaja od iverice i punog drveta i poluproizvoda od drveta, te
postrojenja za proizvodnju ljuštilica za furnir i drvnu ambalažu. Najveći izvoznici proizvoda i
poluproizvoda od drveta s područja Sanskog Mosta su Horozović d.o.o. i Files d.o.o. Horozović d.o.o.
se bavi proizvodnjom drvnih elemenata, finalnih i poluproizvoda od drveta na temelju
iskorištavanja visokokvalitetne bukve s područja planine Grmeč, a Files d.o.o. proizvodi namještaj i
građevinski stolariju. U posljednjem periodu se razvija i Has company doo, koji proizvodi
poluproizvode za podove (parket i tzv. seljacki pod).
U Bosanskoj Krupi je prije rata poslovao drvni kombinat ŠIP UNA sa svojim pogonima u Bosanskoj
Krupi, Otoci, Jasenici, Bužimu koji se bavio proizvodnjom iverice i finalnom proizvodnjom
namještaja, no danas ne radi, jer je većina pogona uništena. Ova općina je među općinama sa
najvećom zastupljenošću drvne mase.
U Bosanskoj Krupi se nalazi sjedište ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o. koje gospodari drvnim
bogatstvom USK.
Smrča doo B. Krupa se nalazi u kategoriji preduzeća sa najvećim stepenom obrade drveta u USK.

Poduzeće BOR d.o.o. iz Bihaća ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji građevinske stolarije i
elemenata od drveta. Primjenom suvremene tehnologije i europskih standarda proizvodi se fasadna
i unutarnja stolarija, elementi za oblaganje stubišta i dijelova interijera te izrada vrata i prozora.
Najznačajniji privredni subjekti u području drvne industrije na području USK su prikazani tablicom
u nastavku.

Tabela 17. Najznačajniji privredni subjekti u drvno-prerađivačkoj industriji na području USK

Općina Privredni Djelatnost Broj
subjekt zaposlenih
Bihać Laser d.o.o. Proizvodnja pločastog 96
namještaja, ormara,
komoda, kuhinja, drvenih
spavaćih soba, kupaonica i
kuhinjskog namještaja
Pogy d.o.o. Bukova i jelova građa, 40
poluproizvodi za namještaj
Sani global Bukovi elementi,
univerzalni stolovi,
lijepljena bukva, ploče od
masiva, izrada kreveta
Bor d.o.o. Fasadna i unutarnja 12
građevinska stolarija
Brzi d.o.o. Rezana građa četinara i

31
 lišćara
Del d.o.o. Pločasti namještaj za
dnevne i dječje sobe
A.S.B. EXPAN Sve vrste rezane građe, 8
d.o.o. brodski podovi,
građevinska stolarija,
drveni objekti, masivne
ploče za namještaj
Freeli gradnja Proizvodnja drvene i PVC 16
d.o.o. stolarije i drvenih
montažnih kuća
Bužim Abonos d.o.o. Proizvodnja drvenih
stolica i dijelova za
namještaj
Bosanska Smrča d.o.o. Rezana građa, elementi 48
Krupa proizvodi od drveta.
Primarna i finalna
proizvodnja, proizvodnja
namještaja i proizvodnja
peleta
Unsko-sanske Javno poduzeće, 600
šume eksploatacija šume
Bosanski RHM d.o.o. Proizvodnja rezane građe:
Petrovac dasaka, letva, proizvodnja
građevniskog materijala
Interwork d.o.o. Proizvodnja peleta 20
Cazin Al-Dihani d.o.o. Proizvodnja lameliranih 110 ?
masivnih poloča i
namještaja
Ključ K-asa d.o.o. Proizvodnja tapaciranog 18
namještaja, kuhinje, rezana
građa, stolarija
Sanski Most Horozović d.o.o. Prerada drveta i
nusproizvoda od drveta,
proizvodnja drvnih
elemenata, finalnih
proizvoda i poluproizvoda
od drveta
Adles d.o.o. Proizvodnja drvenih
montažnih kuća
Hor-Al d.o.o. Proizvodnja rezane drvne
građe
CAT d.o.o. Obrada drvenog otpada i
proizvodnja goriva za
grijanje
Velika Brijest promet Proizvodnja drvene
Kladuša d.o.o. stolarije
Drvopromet Obrada drveta, rezana 25
d.o.o. građa

Šumskim resursima USK u državnom vlasništvu upravlja Šumsko privredno društvo Unsko-sanske
šume d.o.o. preko svojih općinskih organizacijskih jedinica dok su poslovi čuvanja šuma od 2009.
godine povjereni Kantonalnoj upravi za šumarstvo. Skupština Unsko - sanskog Kantona je osnovala
ovo privredno društvo radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u gospodarenju

32
državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju Unsko-sanskog kantona. ŠPD USŠUME broji
cca. 555 zaposlenih, te je samim time i najveće preduzeće u USK, koje ostvaruje i najveći prihod u
USK. ŠPD "Unsko-sanske šume" djeluje preko svojih poslovnih jedinica, šumskih uprava koje
pokrivaju općine na čitavom U/S kantonu. 
U 2008. godini započeo je proces certificiranja šuma na području USK, a u 2010. godini dobiven je
FSC certifikat za Ključko šumsko područje kojim se potvrđuje da se šumama upravlja u skladu s
ekološkim, ekonomskim i socijalnim standardima.
Prihodi od prodaje drvnih sortimenata koje je u 2012. godini ostvarilo poduzeće ŠPD Unsko-sanske
šume d.o.o. su iznosili 29.071.402 KM što čini 93,76% ukupno ostvarenih prihoda. Ukupna
proizvodnja drvnih sortimenata po fazama rada porasla je 2012. godine u odnosu na prethodnu
godinu za 3%.

Tabela 18. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini (m 3, neto
masa)
Sortiment Ostvareno Ostvareno Indeks
2011. godine 2012. godine 2012/2011
Trupci četinara 68.369 81.113 119
Rudno četinara 819 817 100
Celuloza četinara 48.146 58.617 122
Ukupno četinara: 117.334 140.565 120
Trupci lišćara 62.017 60.736 98
Ogrjev lišćara 203.835 191.710 94
Ukupno lišćara: 265.852 252.446 95
SVEUKUPNO: 383.186 393.011 103
Izvor: Izvještaj o radu i poslovanju ŠPD Unsko Sanske šume d.o.o. za period 01.01.2012.-31.12.2012. godine,
veljača, 2013.

U otpremi drvnih sortimenata ukupno povećanje u 2012. godini iznosi 1% u odnosu na godinu
ranije što je prvenstveno posljedica povećanja otpreme trupaca četinara. U 2012. godini otprema
trupaca četinara porasla je za 13% u odnosu na godinu ranije.

Tabela 19. Prikaz izvršenja u otpremi drvnih sortimenata na području USK u 2011. i 2012.
godini (m3, neto masa)
Sortiment Ostvareno Ostvareno Indeks
2011. godine 2012. godine 2012/2011
Trupci četinara 70.794 80.133 113
Rudno četinara 366 626 171
Celuloza četinara 54.703 56.242 103
Ukupno četinara: 125.863 137.001 109
Trupci lišćara 60.312 60.712 101
Ogrjev lišćara 204.998 196.329 96
Ukupno lišćara: 265.310 257.041 97
SVEUKUPNO: 391.173 394.042 101
Izvor: Izvještaj o radu i poslovanju ŠPD Unsko Sanske šume d.o.o. za period 01.01.2012.-31.12.2012. godine,
veljača, 2013.

33
Zakon o šumama na razini Federacije Bosne i Hercegovine prvi put je usvojen 2002. godine 10, a
stručni i inspekcijski nadzor nad iskorištavanjem šuma povjeren je kantonima. Zakon o šumama na
području USK nije izrađen što otežava upravljanje šumskim resursima na kantonalnom nivou.
Prisutna je bespravna sječa koja je još izraženija zbog nedostatka kadrova u šumarstvu, odnosno
šumskih inspektora i lugara te inženjera šumarstva. Procjenjuje se da ilegalne pilane uzrokuju velike
štete zbog neovlaštene eksploatacije šumskih resursa. Degradacija šuma osobito se javlja na
području općina Bužim, Bosanska Krupa i Bihać. Postoji i manjak potrebnih voznih jedinica. U
procesu provedbe inventarizacije šumskih resursa provedena je prva faza u kojoj je izvršena
provjera odabrane metodologije.

Metaloprerađivačka industrija
Najznačajniji privredni subjekti u metalnom sektoru u USK

Općina Privredni Djelatnost Broj

subjekt zaposlenih
Bihać C-J d.o.o. Proizvodnja metalnih 100
konstrukcija i dijelova
konstrukcija, metalnih podloga
za kotlove i radijatore
BIRA dd Proizvodnja rashladnih aparata 320
Bosanska Krupa kabine Proizvodnja karoserija za 166
Krupa d.o.o. motorna vozila
ZAH d.o.o. Površinska obrada metala, 31
šlajfanje, poliranje, izrada brava
automobilskih vrata, vodilica za
šivaće mašine
Bosancar d.o.o. Proizvodnja kabina za radne 40
mašine
Novi Most d.o.o. Proizvodnja karoserija za
autobuse, dijelova za
poljoprivredne mašine, mlinovi
za stočnu hranu i dr. dijelove za
mašine
ACMA d.o.o. Prerada metala i održavanje
poljoprivrednih mašina
Cazin Stampress d.o.o. prerada metala, proizvodnja
žičanih proizvoda
Civić d.o.o. Proizvodnja i ugradnja 30
građevinske limarije, kuka za
oluke, šelni, cijevi, izrada čeličnih
opšava, oprema za centralno
grijanje
Limometal d.o.o. Proizvodnja i ugradnja krovno- 70
fasadnih profilisanih limova
Sanski Most Remus Proizvodnja sportskh auspuha 65
Innovation d.o.o.
GAT d.o.o. Proizvodnja mehaničkih dijelova
Velika ADSI motaža Limarija, proizvodnja kapa za 105
Kladuša dimnjake
Limotehna d.o.o. Proizvodnja ostalih metalnih 23 stalna i 10
proizvoda i izrada krovnih sezonskih
konstrukcija i pokrivanje

10
revidiran 2009. godine

34
U prijeratnom razdoblju metaloprerađivačka industrija je imala važnu ulogu u ukupnoj strukturi
privrede USK. U 1991. godini privredni subjekti USK iz sektora metaloprerađivačke industrije su
ostvarili proizvodnju u vrijednosti 70 milijuna KM ili 6,7% proizvodnje u metaloprerađivačkoj
industriji BiH, zapošljavali su 2.200 radnika odnosno 5,6% ukupno zaposlenih u toj industriji na
području BiH. Najviše su se proizvodili poluproizvodi za građevinsku, mašinsku i druge srodne
industrije. Fali usporedba nekad i danas. proizvodnja i zaposlenost, izvoz.U posljednjem periodu je
ovo jedina grana koja ima tendenciju rasta u USK.
Poslije rata većina kapaciteta metaloprerađivačke industrije nije u funkciji izuzev proizvodnje
opekarskih proizvoda u Sanskom Mostu i Cazinu. Rudnici boksita u Bosanskoj Krupi su privatizirani
a sadašnji obujam eksploatacije znatno je manji u odnosu na prijeratni nivo. Izrađen je i projekt za
eksploataciju i proizvodnju mangan dioksida, manganovih metala i manganove soli. U prijeratnom
razdoblju je na području općine Bosanska Krupa poslovala tvornica za preradu metala TPM od koje
je tijekom procesa privatizacije nastalo nekoliko preduzeća koja se bave preradom metala.
U poslijeratnom periodu najveći dio metalne industrije USK je skoncentrisan u Bosanskoj Krupi.
Uglavnom se radi o stranim investitorima i pretežno se proizvode kabine za kamione,
poljoprivredne mašine itd. Najveća preduzeća u ovoj oblasti su Krupa kabine doo, Bosancar doo i
Novi most doo. U Bosanskoj Krupi u oblasti galvanike i proizvodnji opreme za lemljenje od 1993.
godine posluje preduzeće ZAH d.o.o. koje ima i predstavništvo u Njemačkoj.
U Bihaću se razvilo preduzeće Č.J. doo koje uspješno posluje u ovoj oblasti.
Na području Sanskog Mosta su u sektoru metaloprerađivačke industrije najznačajniji privredni
subjekti u prijeratnim godinama bili Metal Rad Sanski Most, Fabrika spojnica Sanski Most i Famos-
Fabrika spojnica Sanski Most. Nakon rata metaloprerađivačka industrija se temeljila na poslovanju
jednog privrednog subjekta, Metalix d.o.o. Sanski Most koji proizvodi sve vrste metalnih
konstrukcija, ograde, namještaj i druge proizvode od metala. U posljednje vrijeme značajno
povećanje aktivnosti sektora u S. Mostu je ostvareno dolaskom austrijskog investitora, svjetskog
lidera u proizvodnji auspuha za sportske automobile, Remus Innovation doo.U Velikoj Kladuši su
nositelji metaloprerađivačke industrije preduzeća Grupex d.d. i Metaloproizvod d.o.o. Grupex d.d. je
u prijeratnom razdoblju zapošljavao 1 400 radnika, od kojih je 750 otpušteno 1991. godine. Tijekom
ratnih godina proizvodnja je znatno reducirana, a dio opreme i voznog parka je uništen. Preduzeće
je u potpunosti privatizirano 2001. godine kad je prešlo u vlasništvo radnika i uprave preduzeća.
Danas Grupex d.d. zapošljava 130 radnika, a osnovne djelatnosti preduzeća su projektiranje i
gradnja objekata visokogradnje, cestogradnja i mostogradnja te proizvodnja asfaltne mase, kamenih
agregata, betonskih i montažnih elemenata. Metaloproizvod d.o.o. je osnovan 1996. godine za
proizvodnju metalnih eksera i proizvoda od žice, lanaca i opruga, ali je u stečaju
Metalna industrija u USK funkcionise uglavnom uz upravljanje i pomoć vlasnika iz inostranstva. U
USK ne postoji sistem podrške ovom sektoru, iako je to jedini sektor koji u posljednje vrijeme ima
tendenciju rasta. Razvojna agencija USK je održala sastanke sa metaloprerađivačima u USK kako bi
identificirala potrebe ovog sektora i kako bi se radilo na njegovom unapređenju. Formiran je
prijedlog akcionog plana koji tretira tri fokus grupe u metaloprerađivačkom sektoru. Prijedlog će
biti upućen i na Vladu USK. Pored ovog, započete su aktivnosti na uspostavi fonda za standardizaciju
i certificiranje proizvoda u metalnoj industriji.
Prehrambena industrija

35
Prehrambena industrija je 1991. godine zapošljavala 2.592 radnika ili 4,03% ukupnog broja
zaposlenih u USK odnosno 9,8% ukupno zaposlenih u ovoj grani industrije u BiH. U poslijeratnim
godinama se broj zaposlenih u prehrambenoj industriji USK smanjio za 52%.
U strukturi prehrambene industrije prevladava proizvodnja brašna, tjestenine, pekarskih proizvoda,
mliječnih proizvoda, ribe, mesa, piva, konditorskih proizvoda, prerađenog voća i povrća.
Najznačajniji proizvođači hrane u Sanskom Mostu su Agri San koji se bavi uzgojem usjeva i stoke
(mješovita proizvodnja), Api Med koji se bavi pčelarstvom, proizvodnjom meda i ostalih pčelinjih
proizvoda, Čapljanka u području prerade mlijeka i proizvodnje mliječnih proizvoda, poljoprivredna
zadruga Terra Sana, Voćna Oaza u području voćarstva Euro Koka i Peradarstvo Haliović koji se bave
uzgojem pilića, kokoši nesilica i proizvodnjom jaja.
Prva poljoprivredna zadruga na području USK je zadruga Plodovi zemlje osnovana na području
općine Cazin 2003. godine s ciljem objedinjavanja te održanja obiteljskih poljoprivrednih površina i
jačanja poljoprivredne proizvodnje na području USK. Zadruga okuplja 50 zadrugara iz područja
proizvodnje voća, povrća, industrijskog bilja, cvijeća te stočarstva kojima pruža i edukacijske
programe iz područja poljoprivrede, tržišta poljoprivrednih proizvoda i marketinga. U okviru
zadruge su pokrenute inicijative organske proizvodnje voća i povrća te sakupljanja i obrade
ljekovitog i začinskog bilja.
Opća poljoprivredna zadruga Vrtoče iz Bosanskog Petrovca osnovana je 2000. godine i bavi se
uzgojem i tovom pilića i purana. Zadruga se bavi i ratarskom proizvodnjom te proizvodnjom
koncentrirane stočne hrane. Okuplja 80 kooperanata, od čega je 45 aktivnih i zapošljava 35 radnika
koji godišnje proizvedu oko 80.000 pilića. Proširenje sušioničkih kapaciteta postignuto je
ugradnjom suvremene opreme za spaljivanje životinjskog otpada koja je jedina takve vrste u BiH.
Sistem kvalitete poslovanja opće poljoprivredne zadruge Vrtoče je od 2008. godine potvrđen
certifikatima ISO 9001:2000 i HACCP, a zadruga je dobitnik priznanja i nagrada u kategorijama.
Planira se širenje proizvodnje zadruge na inozemna tržišta te širenje poslovanja na sušenje
ljekovitog bilja i šumskih plodova.
Opća poljoprivredna zadruga Agrames osnovana je 2004. godine na području općine Bihać, a bavi se
biljnom i stočnom poljoprivrednom proizvodnjom.
Od 2007. godine na području općine Velika Kladuša posluje Agromerkantilija koja ima 13 zaposlenih
i 3.500 kooperanata. Cilj poslovanja je povećanje inače uspješne kooperativne proizvodnje povrća
(krastavci) i bobičastog voća (jagode, maline), što je najveća proizvodna u BiH, uglavnom
namijenjena izvozu, te edukacija kooperanata o agrotehničkim mjerama (priprema, tla, odabir
sjemena, način berbe i sl.).
Mljekara Meggle, na prostoru općine Bihać, vrši otkup mlijeka na prostoru općina USK te na taj
način značajno podupire razvoj mljekarstva. Ovo je ujedno preduzeće sa najvećim prihodom u USK.
Posljednjih godina na području USK razvilo se uspješno poslovanje više malih proizvođača hrane,
prije svega u mesnoj industriji. Od 2012. godine devet najvećih proizvođača mesa i mlijeka s
područja općine Velika Kladuša osnovalo je Udruženje Mljekar s ciljem jačanja međusobne suradnje
u proizvodnji mesa i mlijeka. Na području općine Sanski Most otkupom mlijeka bavi se mljekara
Milksan koja ima 21 zaposlenika te je u 2011. godini otkupila i preradila 1.400.000 litara sirovog
mlijeka. Dio mlijeka proizvedenog na području USK otkupljuje i najveća kompanija za otkup i
preradu sirovog mlijeka u BiH, Mlijekoprodukt d.o.o. iz Kozarske Dubice.

Razvojni problemi i potrebe u industriji

36
 Razvojni problemi
 Mala konkurentnost industrije, posebno
prerađivačke industrije (drvno prerađivačka,
prehrambena, metaloprerađivačka)
 Nedostatna usmjerenost na proizvode veće
dodane vrijednosti i višeg tehnološkog
stupnja obrade
 Niska tehničko-tehnološka razvijenost
glavnih industrija
 Nedovoljna suradnja privrednih subjekta sa
razvojnim i naučnim institucijama
 Manjak poduzeća nosioca razvoja za
pojedine industrijske djelatnosti
 Otežan pristup izvorima financiranja
 Mala i nedovoljna ulaganja u tehnološki
razvoj i inovacije
 Nedovoljna osposobljenost stručnih kadrova
(radna snaga nedovoljno osposobljena za
korištenje složenih i novih tehnologija)
 Unapređivati i koristi sve programe i faktore
 Nedovoljna poslovna i razvojna suradnja
(tehnološka, istraživačka, inovacijska) i
poslovna povezanost između poduzeća
(horizontalna i vertikalna integracija, 
poduzeća klasteri) u usk i šire u bih
 Manjak cjelovite politike za poticanje
povećanje konkurentnosti industrije
 Manjak strategije i programa razvoja za
glavne industrijske grane (u tijeku je izrada
akcijskog plana za razvoj metalne industrije,
a u pripremi je i za razvoj drvnu industriju)
3.3.3. Poljoprivreda
Razvojne potrebe
 Jačati konkurentnost prerađivačke industrije
i ukupne privrede
 Poticati izgradnju i razvoj tehnološke
infrastrukture koja će povezivati privredne
subjekte sa razvojnim i naučnim
institucijama posebno u prerađivačkoj
industriji (drvno prerađivačka,
prehrambena, metaloprerađivačka) radi
bržeg i boljeg korištenja i razvijanja novih
tehnologija
 Poticati razvoj ključnih grana prerađivačke
industrije temeljen na proizvodima veće
dodane vrijednosti, tj. Višeg tehnološkog
stupnja obrade
 Poboljšati pristup izvorima financiranja
(osnivanjem kreditno-garantnog fonda i
drugim mjerama)
 Poticati povezivanje poduzeća (klasteri) u
prerađivačkoj industriji
koji su omogućili dosadašnja uspješna
ulaganja u pojedina uspješna poduzeća
Poticati razvoj stalnog obrazovanja i
usavršavanja stručnih kadrova za potrebe
industrije
 poticati privlačenje mladih
visokoobrazovnih stručnjaka i menadžera, za
potrebe ključnih industrijskih djelatnosti
 Izraditi i provesti strategije razvoja glavnih
industrijskih djelatnosti (uz dovršenje
akcijskih planova za razvoj metalne i drvne
industrije)
37
Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta na području USK iznosi 370.388,17 ha, od čega je
158.697,15 ha ili 42,85% obradivog poljoprivrednog zemljišta, a ostatak od 57,16% čine neobradive
poljoprivredne površine. Prema strukturi vlasništva, 24.965,66 ha svega 6,74% poljoprivrednog
zemljišta je u javnom vlasništvu, a ostatak od približno 93,26% u privatnom. Nizak je udio
kvalitetnog obradivog zemljišta.
Ukupan broj poljoprivrednih domaćinstava na području USK u 2011. godini je 21.624, a prosječna
veličina posjeda je između 3 i 5 ha. Broj registriranih poljoprivrednih obiteljskih domaćinstava i
klijenata u 2011. godini je bio 6.318 što je 17,37% ukupnog broja registriranih obiteljskih
poljoprivrednih domaćinstava i klijenata na području F BiH. Poljoprivredni posjedi su usitnjeni što
otežava poljoprivrednu proizvodnju i smanjuje prinose.
Poljoprivredni potencijali nisu dovoljno iskorišteni zbog brojnih ograničavajućih čimbenika poput
niskog stupnja primjene suvremenih agrotehničkih mjera, neodgovarajuće zakonske regulative,
površina pod minama te neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem. Do
2010. godine na području USK je razminirano oko 2.675,815 m2 poljoprivrednih površina, a
procjenjuje se da je još 29.293.714 m2 minski rizičnog poljoprivrednog zemljišta. Udio minski
rizičnog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupnim minski rizičnim poljoprivrednim
površinama na području F BiH iznosi oko 20%.
Smanjivanje poljoprivrednog zemljišta uzrokuje neracionalna sječa šuma i pojava klizišta,
nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište kao, ilegalna odlagališta
otpada te nedovoljna ulaganja u sistem zaštite od poplava uz vodotoke rijeka. Ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK izradilo je Kantonalni operativni plan odbrane od
poplava kojim su identificirana značajnija poplavna područja u USK.
Prema veličini navodnjavanih poljoprivrednih površina, BiH se nalazi pri dnu ljestvice europskih
zemalja. USK raspolaže velikim vodnim bogatstvom no navodnjavanje se ne provodi dovoljno u
odnosu na potrebe pa suše smanjuju prinose poljoprivrednih kultura. Postoji potreba izgradnje
suvremenih sistema za navodnjavanje.
U 2011. godini obrađeno je ukupno 41.356 ha poljoprivrednih površina što je 1020 ha ili 2,52% više
obrađenih poljoprivrednih površina nego u 2010. godini. Ostvareni prinosi usjeva u 2011. godini
iznosili su 302 563 tone što je za 0,13% manje nego godinu ranije. Povrtlarske kulture uglavnom se
uzgajaju u obiteljskim vrtovima za plasman na lokalnom tržištu i za osobne potrebe. Komercijalna
poljoprivredna proizvodnja, uz subvencije iz općinskih, kantonalnog i federalnog budžeta, provodi
se u suradnji poljoprivrednika s poduzećem Agrokomerc iz Velike Kladuše. Na području općine
Cazin proizvodnja povrća na komercijalnoj osnovi, uz subvencije iz općinskog, kantonalnog i
federalnog budžeta.
Najveći problem u području poljoprivrede su isplate subvencija poljoprivrednicima koji se nalaze
izvan sistema i koji posluju na „crno“ te nedostatak praćenja namjenskog trošenja isplaćenih
subvencija.

Tabela 20. Požnjevene površine i prinosi glavnih usjeva na području USK u 2010. i 2011. godini
2010 2011
Usjev Požnjevena Prinos (tona) Požnjevena Prinos (tona)
površina (ha) površina (ha)
Kukuruz (zrno) 13.353 61.237

38
 Pšenica 5.367 12.506 5.910 21.629
Kukuruz za krmu 13.353 61.237 13.742 64.797
Krumpir 3.758 38.536 3.809 39.904
Grah (zrno) 2.731 2.960 2.862 2.723
Crni luk 301 2.819 317 2.260
Češnjak 190 857 199 623
Kupus i kelj 297 5.368 308 4.459
Krastavci 334 4.415 322 4.150
Rajčica 179 3.071 183 2.365
Paprika (zelena) 195 4.415 195 3.676
Lucerka/lucerna 1.614 5.552 1.526 5.432
Travno-djetelinska 2.289 7.668 2.152 7.053
smjesa
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

Voćnjaci zauzimaju površinu od 2.947 ha ili 6,68% ukupnih površina pod voćnjacima u F BiH. U
voćarstvu je broj rodnih stabala voća iznosio u 2011. godini 1.309.711 što je za 2.956 stabala manje
nego godinu ranije. U 2011. godini ukupno je proizvedeno 11.466 tona voća, od čega gotovo 90%
čini proizvodnja jabuka i šljiva. Prinosi u voćarstvu su u odnosu na 2010. godinu bili manji za 1.418
tona ili 14,11%.
Broj stoke iznosio je u 2011. godini 241.728 grla ili 3.130 grla manje nego u 2010. godini. U
ukupnom broju stoke najviše je ovaca i ovaca za priplod (55,87%) te goveda (14,03%). U
prijeratnom razdoblju bio je značajan uzgoj autohtone pasmine bosanskog konja koji je u
poslijeratnom razdoblju gotovo nestao. U strukturi stočarskih proizvoda najznačajnija je
proizvodnja kravljeg mlijeka čija je proizvodnja u 2011. iznosila 55.191 tisuća litara. Proizvodnju
kravljeg mlijeka potiče redovan otkup mlijeka i zagarantirana otkupna cijena no postoji nedostatak
modernih farmi kao i potreba za obnovom postojećih. Na području USK otkup mlijeka vrše tri
mljekare, Mlijekoprodukt d.o.o., Meggle i specijalizirana zadruga Krajina mlijeko iz Cazina.
Osim proizvodnje kravljeg mlijeka, u prijeratnom razdoblju je bila značajna proizvodnja konzumnih
kokošjih jaja čija je proizvodnja danas znatno smanjenja. Tako je u razdoblju od 2006. do 2011.
godine proizvodnja konzumnih kokošjih jaja smanjena za 36,83%. Proizvodnjom konzumnih jaja
bave se poduzeća Agrokomerc d.o.o iz Velike Kladuše, obiteljska poljoprivredna zadruga Ratar,
poduzeće Imidž Puls te jedno manje privatno poduzeće u Maloj Kladuši.
Pčelarstvo posljednjih godina bilježi napredak. Broj košnica pčela u razdoblju od 2006. do 2012.
godine porastao za oko 34% no za proizvodnju meda se koristi zastarjela tehnologija te
prevladavaju usitnjeni pčelinjaci što umanjuje prinose i produktivnost. Ne postoji organizirani
otkup meda, a na području USK postoje tek dva pravna subjekta kojima je osnovna djelatnost
pčelarstvo, FINAB d.o.o. i PIP d.o.o. Promicanjem razvoja pčelarstva bavi se Savez pčelara Unsko-
sanskog kantona. U općini Cazin djeluje Udruženje pčelara Kesten koje je 2010. godine realiziralo
geografsko brendiranje kestenovog meda te time postalo korisnik prve geografske oznake
kontroliranog porijekla i kvalitete u BiH. Na području općine Cazin postoji oko 6000 ha kestenovih
šuma zahvaljujući kojima je omogućena proizvodnja visokokvalitetnog kestenovog meda s 95%
udjela polenovih zrnaca kestena.
Zadrugarstvo i općenito poslovna povezivanje i suradnja malih poljoprivrednih proizvođača je slabo
razvijena. Poljoprivredni proizvođači bili su ranije organizirani i djelovali su u zadrugama, od kojih
se većina sada nalazi u stečaju, a mali broj je privatiziran. Donošenjem novog zakona o zadrugama, u
općinama su uspostavljene nove manje zadruge no zadrugarstvo u poljoprivredi je i dalje slabo
razvijeno.

39
Problem koji je prisutan i u ratarstvu i stočarstvu je nerazvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda,
nedostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom te problem otkupa proizvoda. Prisutan je trend
napuštanja ekstenzivne poljoprivrede i prelazak na intenzivnu specijaliziranu poljoprivredu no i
dalje postoji nedovoljna educiranost poljoprivrednika o suvremenim metodama poljoprivredne
proizvodnje (npr. organske poljoprivredne proizvodnje). Tako npr. na području općine Velika
Kladuša postoji samo jedna koja posluje prema načelima ekološke organske proizvodnje (plantaža
šipka).

40
 Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi
Razvojni problemi
 Usitnjene i raštrkane poljoprivredne
površine i niska produktivnost malih
proizvođača
 Poljoprivredni potencijali nedovoljno
iskorišteni zbog neodgovarajuće zakonske
regulative, nerazminiranih površina,
neriješenih imovinsko-pravnih odnosa
 Nizak stupanj primjene suvremenih
agrotehničkih mjera, tehnologije i znanja,
navodnjavanja
 Manjak specijalizirane proizvodnje i novih
načina proizvodnje (ekološka, organska
poljoprivreda)
 Nedostatna tržna infrastruktura (hladnjače,
veletržnice)
 Manjak marketinga poljoprivrednih
proizvoda (robne marke, neprepoznatljivost
proizvoda i proizvođača na tržištu i sl.)
 Slaba povezanost i suradnja malih
proizvođača (razvoj proizvodnja, ulaganja,
otkup i plasman proizvoda), nerazvijenost
zadrugarstva i drugih oblika povezivanja
 Manjak trajnog informiranja i edukacije
poljoprivrednih proizvođača
 Nedostatne savjetodavne i druge podrške
poljoprivrednim proizvođačima
 Neodgovarajuća politika razvoja
poljoprivrede i manjak efikasne politike
ruralnog razvoja na području usk
 Neefikasan sistem subvencija
poljoprivrednim proizvođačima (iz
proračuna se isplaćuju poticaji za
poljoprivrednike koji rade „na crno“ – nema
efikasnog sistema praćenja namjenskog
trošenja subvencija)
 Nedostatak nadzora nad proizvodnjom i
otkupom i plasmanom proizvoda
Razvojne potrebe
 Poticati okrupnjavanje poljoprivrednog
posjeda, sređivanje imovinsko pravnih
odnosa
 Diversificirati poljoprivrednu proizvodnju
kroz poticanje proizvodnje prepoznatljivih
proizvoda s većom dodanom vrijednošću
 Poticati uvođenje i primjenu suvremenih
tehnologija i znanja
 Poboljšati informiranje i obrazovanje
poljoprivrednika i stanovnika na selu radi
stjecanja novih znanja i vještina
 Povećati broj konkurentnih i održivih
poljoprivrednih domaćinstava (ogledni
primjeri proizvodnji povrća i voća)
 Poticati uvođenje mladih poljoprivrednika u
poljoprivrednu proizvodnju
 Jačati i efikasnije koristiti tržišnu i
financijsku infrastrukturu (hladnjače,
skladišta, distributivni centri, povoljno
financiranje, garantni fondovi i dr.)
 Širenje korištenja i prijenosa primjera dobre
prakse u poslovnoj suradnji i kooperaciji
poljoprivrednih proizvođača na čitavo
područje usk
 Poticati primjenu novih organizacijskih oblika
u proizvodnji (modernih zadruga i klastera),
a posebno onih koji su usmjereni prema
većemu stupnju obrade poljoprivrednih
proizvoda te proizvodnji dohodovnijih
kultura;
 Poboljšati i provoditi politiku razvoja
poljoprivrede usk i izraditi strategiju ruralnog
razvoja kroz partnerstvo (privatnog, javnog i
civilnog sektora)
 Poboljšati sistem subvencija poljoprivrednim
proizvođačima i jačati sistem praćenja i
kontrole namjenskog trošenja
 Jačati razvoj lokalnih razvojnih grupa (lag –
ova) i njihovog umrežavanja u leader
41
 program i druge programe EU i kroz
prekograničnu suradnju s Hrvatskom

3.3.4. Turizam

Na području USK postoje prirodni i kulturno-povijesni resursi koji za razvoj turizma, posebno
selektivnih oblika turizma: ruralnog, lovnog, ribolovnog, izletničkog, sportsko-rekreativnog,
avanturističkog, kulturnog, lječilišnog, vitality i drugih. Prirodni resursi su riječna i šumska
bogatstva te potencijalno ljekovita no nedovoljno istražena svojstva termalnih i mineralnih voda,
brdsko–planinske posebnosti, raznoliki krajobrazi. Šume na području USK su bogate krupnom i
sitnom divljači kao što su srndaći, divlje svinje, pernata divljač i zečevi. Mnogobrojni kulturno-
povijesni spomenici te nematerijalna kulturna baština su osnova razvoja kulturnog i drugih
selektivnih oblika turizma no nisu dovoljno iskorišteni u funkciji širenja i povezivanja turističke
ponude USK, posebno u pravcu stvaranja turističke destinacije na području kantona. Velik potencijal
za razvoj turizam u USK je i blizina NP Plitvička jezera, a koji se nalazi 30 km od USK, koji godišnje
posjeti milion turista .
Za razvoj turizma posebno je važan Nacionalni park Una koji obiluje prirodnim ljepotama i visokim
stupnjem bioraznolikosti te kulturno-historijskom ostavštinom iz prahistorije, antike i srednjeg
vijeka. Područje rijeke Une i drugih rijeka ima dobre preduvjete za razvoj sportskog i vodnog,
avanturističkog i sportskog turizma (ribolov, rafting, ronjenje i dr.).
Turistička infrastruktura je nedovoljno razvijena. Postoji manjak sportsko-rekreacijske
infrastrukture i turističke signalizacije. Smještajni kapaciteti su dijelom obnovljeni te samo
djelomično zadovoljavaju turističku potražnju kako u pogledu kvalitete i standarda tako i po
kapacitetima. u pojedinim općinama postoji potreba za izgradnjom novih i sanacijom postojećih
objekata. Potreba unaprjeđenja kvalitete osobito je izražena u privatnom smještaju u
domaćinstvima. Smještajni kapaciteti koji zadovoljavaju zahtijevane standarde se uglavnom nalaze
u najvećim gradovima USK, Bihaću i Cazinu.

Tabela 21. Turistički dolasci i noćenja na području USK i F BiH u 2009., 2010. i 2011. godini
2009. 2010. 2011. 2012. Turistička Turistički
noćenja dolasci
2011/2010 2011/2010
Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja
USK: 11.809 17.405 20.746 30.599 26.505 37.653 123,95 127,75
F 333.000 684.000 407.000 819.000 436.000 870.000 106,22 107,12
BiH:
Izvor: Federalni zavod za statistiku

Od ukupnog broja turista u USK, 79% ih je odsjeda u hotelima, a ostali (21%) u drugim vrstama
smještajnih kapaciteta.

42
Tabela 22. Turistički dolasci i noćenja domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama
smještajnih objekata u 2011. godini
Vrsta smještajnog Turistički dolasci Turistička noćenja
objekta
Ukupno Domaći Strani Ukupno Domaći Strani
Hoteli 20.917 12.307 8.610 30.284 18.130 12.154
Moteli 2.174 1.952 222 2.985 2.589 396
Domaćinstva 2.949 2.728 221 3.515 3.159 356
Ostalo 465 228 247 869 306 563
Broj ležajeva: 1.233
Izvor: USK

Od ukupnih turističkih dolazaka u 2011. godini najviše su ostvarili turisti iz Hrvatske (18,75%),
Slovenije (11,95%) i Italije (9,03%). Turisti iz Hrvatske su ostvarili 18,27% ukupno ostvarenih
turističkih noćenja na području USK u 2011. godini, slovenski turisti 10,39% ukupnih noćenja, a
turisti iz Italije 8,58%.
Osmišljavanje i promocija ukupne turističke ponude USK je zadaća Turističke zajednice USK koja
posluje od 1997. te je prva turistička zajednica osnovana na području F BiH. Program razvoja
turizma USK izrađen je 1998. godine. S obzirom na potencijale stalni rast i razvoj turizma u svijetu,
potrebno je provesti daljnja ispitivanja o tome kolika je i kakva je uloga turizama u budućem
privrednom i društvenom razvoju USK i kako ju uspješno ostvariti.

Razvojni problemi i potrebe u turizmu

Razvojni problemi
 Manjak strategije razvoja turizama USK i
razvojnih programa
 Nedovoljna orijentacija na destinacijski
menadžment u razvoju turizma USK
 Slaba iskorištenost prirodnih resursa i
kulturno-historijskog naslijeđa za razvoj
turizma
 Slabo razvijena turistička infrastruktura
(smještajni kapaciteti, biciklističke pješačke
staze, rekreacione objekti, informativni
punktovi, ugostiteljski objekti i dr.)
 Manjak atraktivnih i kvalitetnih turističkih
programa, nerazvijena ponuda selektivnih
oblika turizma (ruralni, sportski,
rekreacioni, avanturistički, kulturni, vitality,
gastro i dr.)
 Slaba kvaliteta i mali izbor turističkih
proizvoda i usluga
 Manjak suvremenog marketinga turističkih
Razvojne potrebe
 Provesti turističku valorizaciju prirodne i
kulturne baštine
 Izraditi strategiju turizma, planove razvoja
turizma za čitavo područje USK kao
turističke destinacije (klastera)
 Poticati investicije usmjerene na podizanje
kvalitete u turizmu i na stvaranje proizvoda i
usluga veće dodane vrijednosti
 Razvijati selektivne oblike turizma, (ruralni,
sportski, rekreacioni, avanturistički, kulturni,
vitality, gastro i dr.) Te nove proizvode i
usluge
 Povećati i sistemski ulagati u turističku
infrastrukturu (smještajne kapacitete uz
očuvanje tradicijske arhitekture,
ugostiteljske objekte, staze, šetnice, sportske
objekte dr.)
 Razvijati ljudske resurse koji se bave
turizmom (informiranje, obrazovanje i

43
 proizvoda i usluga i povezivanja sa
susjednim turističkim odredištima u bih i
Hrvatskoj
 Nedostatak obrazovane radne snage koja
ima razvijene vještine za usluge visoke
kvalitete
 Nepostojanje destinacijskog menadžmenta
 Manjak poduzetničkog duha za ulaganje u
turizam
 Slabo povezivanje nositelja turizma s drugim
poslovnim subjektima i lokalnim
zajednicama za zajednički razvoj turizma
usavršavanje zaposlenih u turizmu,
poduzetnika i lokalnog stanovništva )
 Poboljšavati kvalitetu i povećati izbor
turističkih usluga i proizvoda
 Poticati poduzetništvo i ulaganja u turizam,
posebno mlade ljude i porodice za bavljenje
ruralnim i drugim oblicima selektivnih
oblika turizma
 Promovirati i razvijati razvoj turizma u
skladu s održivim korištenjem prirodne i
kulturne baštine
 Jačati povezivanje i suradnju svih privrednih
i društvenih aktera na općinskom i
kantonalnom nivou za razvoj turizma
 Razvijati suvremeni marketing za čitavo
područje USK i jačati suradnju sa susjednim
turističkim odredištima u bih i Hrvatskoj
(Plitvice, Lika , Velebit i dr.)
 Riješiti pravno-imovinska pitanja nad
turističkim atrakcijama i resursima, ali i
zapuštenim atrakcijama

3.4. Vanjskotrgovinska razmjena

Vanjskotrgovinsku bilancu USK, kao i F BiH, karakterizira deficit kojeg uzrokuje veći rast uvoza od
izvoza. Saldo vanjskotrgovinske bilance u protekle tri godine varira oko 88 miliona KM. Privreda
USK u vanjskotrgovinskim aktivnostima F BiH ima mali udio. U 2011. godini USK je sudjelovao s
2,79% u ukupnom uvozu roba u F BiH te s 3,63% u ostvarenom robnom izvozu.

Tabela 23. Robni izvoz i uvoz na području USK u razdoblju od 2009. do 2012. godine
2009. 2010. 2011.
Izvoz 158.913.829 184.232.883 195.972.729
Uvoz 246.107.010 260.726.143 284.469.752
Saldo VTB -87.193.181 -76.493.530 -88.496.996
Pokrivenost uvoza 64,57 70,66 68,89
izvozom (%)
Izvor:USK

U strukturi ostvarenog izvoza, približno 97% izvoza s područja USK su činile robe iz djelatnosti
prerađivačke industrije, i to proizvodi iz metaloprerađivačke i drvne industrije. Sve ostale
djelatnosti su sudjelovale u ukupnom izvozu sa svega 3%. Prisutno je usporavanje rasta izvoznih
aktivnosti što je posljedica utjecaja globalne ekonomske krize, otežanog pristupa izvorima

44
 financiranja te poteškoća u naplati dospjelih potraživanja. Procjenjuje se da izvoznih poduzeća na
području USK ima 66, od čega je oko polovica registrirana na području općine Cazin.
4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada

4.1. Zaposlenost

Broj zaposlenih osoba u USK u 2012. godini je bio 31.683 osobe što čini 7,24% ukupnog broja
zaposlenih osoba na području Federacije BiH. U 2012. godini na području F BiH i USK je zabilježen
pad zaposlenosti, i to za 0,77% na federalnoj razini, odnosno 2,79% na razini USK. Prosječna stopa
zaposlenosti USK u periodu od 2009. do 2013. godine iznosi približno 45% što je za oko 10% manje
u odnosu na prosječnu stopu zaposlenosti F BiH u navedenom periodu (54,5%).
Podaci o zaposlenosti ne odražavaju stvarno stanje jer ne uzimaju u obzir velik broj zaposlenih s
područja USK u inozemstvu. Procjenjuje se i da postoji značajan broj ljudi koji su zaposleni izvan
sistema, „na crno“ te njihov broj nije dio statističkih evidencija o ukupnom broju zaposlenih.

Tabela 24. Stopa zaposlenosti F BiH i USK u 2009., 2010. i 2011. godini 11
Broj stanovnika Broj zaposlenih Radno sposobno Aktivno stanovništvo Stopa
stanovništvo zaposlenosti, %
1 2 3 4 2/4
2009. 2010. 2011. 2009. 2010. 2011. 2009. 2010. 2011. 2009. 2010. 2011. 2009. 2010. 2011.
USK 288.114 287.869 287.835 32.794 33.067 32.594 199.444 199.292 199.323 71.643 74.021 75.320 45,8 44,7 43,3
F 2.327.318 2.337.660 2.338.270 426.556 438.949 440.747 1.579.827 1.586.707 1.590.071 781.133 803.878 811.837 54,6 54,6 54,3
BiH

Izvor: Federacija BiH, Federalni zavod za statistiku, 2013.

U 2012. godini na području USK preko polovice ukupnog broja zaposlenih osoba je bilo zaposleno u
sektorima trgovine (20,26%), prerađivačke industrije (14,71%), obrazovanja (13,32%) i javne
uprave (10,50%).
Prema stupnju obrazovanja, u ukupnom broju zaposlenih u USK najzastupljenije su osobe sa
srednjom stručnom spremom (46,57%), zatim s visokom ili višom stručnom spremom (28,56%),
dok ostatak čini niže obrazovana radna snaga (24,87%). Najveći udio zaposlenih s visokom,
odnosno višom stručnom spremom na području USK imaju općine Bihać (34, 94%), Cazin (18,44%)
i Velika Kladuša (14,82%).

11
Stopa zaposlenosti izračunata je prema metodologiji Centralne banke BiH odnosno prema formuli: broj
zaposlenih/radno sposobno stanovništvo x 100

45
Slika 4. Zaposleni po stupnju stručnog obrazovanja po općinama USK u martu 2012. godine

Izvor: USK, 2013.

Iznos prosječne neto plaće na području USK je u razdoblju od 2008. do 2012. godine porastao za
12,24%. Prosječna neto plaća na području USK u 2012. godini iznosila je 776 KM što je za 6,5%
manje od prosječne neto plaće na razini F BiH (829,92KM). Najviše prosječne neto plaće u 2012.
godini ostvarene su u djelatnostima proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom,
parom i klimatizacijom (1.502 KM), informacija i komunikacija (1.125 KM) i javne uprave, obrane i
obveznog socijalnog osiguranja (1.124 KM). Najniža prosječna neto plaća u 2012. godini zabilježena
je u sektoru građevinarstva (438 KM), hotelijerstva i ugostiteljstva (428 KM) i trgovine na veliko i
malo (503 KM).

Tabela 25. Zaposlene osobe na području USK prema klasifikaciji djelatnosti u razdoblju od 2008. do
2013. godine
Djelatnost 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
A Poljoprivreda, lov i 1.189 1.091 1.128 1.151 1.074
šumarstvo
B Ribarstvo 50 55 50 48 47
C Vađenje ruda i 155 141 164 131 127
kamena
D Prerađivačka 7.053 5.680 5.463 5.302 4.972
industrija
E Proizvodnja, 865 880 905 904
snabdijevanje,
opskrba električnom

46
 energijom, plinom i
vodom
F Građevinarstvo 2.489 2.357 897 1.956 1.829
G Trgovina 6.922 6.588 2.097 6.870 6.600
H Ugostiteljstvo 1.957 1.902 1.871 1.753 1.644
I Prijevoz, skladištenje 1.687 1.663 1.644 1.607 1.582
i veze
J Financije i 707 733 676 654 624
financijsko
posredovanje
K Poslovanje 901 889 918 919 986
nekretninama,
iznajmljivanje i
poslovne djelatnosti
L Državna uprava i 3.345 3.273 3.246 3.306 3.328
obrana
M Obrazovanje 3.871 3.950 4.019 4.085 4.216
N Zdravstvena i 2.358 2.354 2.401 2.441 2.419
socijalna skrb
O Ostale javne, 1.018 1.027 1.093 1.098 1.096
komunalne,
društvene i vlastite
uslužne djelatnosti
0 Neraspoređeno 67 211 398 368 235
Ukupno: 34.634 32.794 33.067 32.594 31.683
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

4.2. Nezaposlenost

Nezaposlenost je jedan od najvećih ekonomskih problema USK i jedan od glavnih razloga

emigracijskih tijekova stanovništva. Broj nezaposlenih osoba se u USK, kao i na području čitave BiH,
rapidno povećavao od pojave ekonomske krize u 2009. godini. U razdoblju od 2009. godine do 2013.
godine, zabilježen je porast registrirane nezaposlenost na razini BiH te federalnoj i kantonalnoj
razini. Broj nezaposlenih osoba na području USK je 2012. godine iznosio 44.734 čime je udio USK u
ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba u F BiH bio 11,6%, odnosno 8,12% u broju
registriranih nezaposlenih osoba u BiH. Najveći broj nezaposlenih osoba u 2011. godini zabilježen je
zabilježen je u općinama Cazin (23%), Bihać (22,6%) i Velika Kladuša (17,4%).
Stopa registrirane nezaposlenosti u USK u 2012. godini je bila 58,33% te je prema tom pokazatelju
USK na vodećem mjestu svih kantona u sastavu F BiH.

Tabela 26. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK, F BiH i BiH u razdoblju od 2009. do
2013. godine
Prostorna jedinica 2009. 2010. 2011. 2012.
USK 38.849 40.954 42.726 44.734
F BiH 354.577 364.929 371.090 384.852
BiH 497.600 516.900 529.600 550.574

47
Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine, Direkcija za ekonomsko
planiranje, 2013

Prema obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba, najveći udio čini nisko obrazovana radna snaga
(kvalificirani, polukvalificirani i nekvalificirani radnici) koja je u ukupnom broju nezaposlenih osoba
sudjelovala s 40,6%. Visokoobrazovano nezaposleno stanovništvo činilo je 3,45% ukupno
nezaposlenih osoba na području USK, što je znatno manje od njihovog udjela u ukupno
nezaposlenim osobama na razini F BiH (18,32%).

Tabela 27. Nezaposlene osobe na području USK i F BiH u 2011. godini prema stupnju obrazovanja
Prostorna Ukupno: VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV
jedinica
USK 42.726 1.476 615 8.247 83 201 13.181 1.575 17.348
F BiH 379.688 69.584 25.552 162.823 12.158 15.696 65.129 8.449 20.297
Izvor: Federalni zavod za statistiku F BiH, 2012

Nezaposlenost na području USK ima obilježja strukturne nezaposlenosti jer se javlja kao posljedica
neusklađenosti ponude i potražnje radne snage. Postojeća radna snaga nije dovoljno educirana za
korištenje suvremenih tehnologija zbog čega je otežano privlačenje ulagača na područje USK.
Većina nezaposlenih čeka na posao znatno dulje od jedne godine što upućuje na to da je na području
USK prisutan problem dugoročne nezaposlenosti.
U strukturi nezaposlenih raste udio teže zapošljivih skupina (osobe starije životne dobi, mladi bez
radnog iskustva) s tendencijom daljnjeg rasta zbog slabe razvijenosti dodatnih oblika obrazovanja i
prekvalifikacija koji bi povećali konkurentnost ovih skupina na tržištu rada.

4.3. Penzioneri

Ukupan broj penzionera krajem 2011. godine je na području USK iznosio 20.761 ili 7,21% ukupnog
broja stanovnika USK. Udio broja penzionera na području USK u ukupnom broju penzionera na
području F BiH je u 2011. godini bio 5,5%. Najveći broj penzionera, odnosno 37,62% njihovog
ukupnog broja, živi u Bihaću, Cazinu (15,62%) i Velikoj Kladuši (12,42%).
U 2011. godini je ukupno za penzije u USK isplaćeno 6.793.615,45 KM ili 5,13% ukupnog iznosa
isplaćenih mirovina u F BiH u 2011. godini. Prosječna penzija je u 2011. godini u USK iznosila
387,17 KM što je više od prosječne penzije na federalnoj razini (351,69 KM). Prema vrsti penzije, u
2011. godini se 42,27% ukupno isplaćenih penzija odnosilo na starosne penzije, 22,28% je isplaćeno
za invalidske, a 35,44% za obiteljske penzije.

Razvojni problemi i potrebe u vezi s tržištem rada

Razvojni problemi Razvojne potrebe
 Smanjenje broja zaposlenih i kontinuirani  Izraditi prijedlog mjera za povećanje
pad stope zaposlenosti zaposlenosti
 Izraženost strukturne nezaposlenosti –  Jačati usklađivanje potreba poslodavaca i
kvalifikacijska struktura nezaposlene radne stanja na tržištu rada
snage uglavnom ne odgovara potrebama

48
 tržišta rada
 Statistički podaci o broju zaposlenih ne
uzimaju u obzir radnu snagu s područja
kantona zaposlenu u inozemstvu
 Procjenjuje se da je na tržištu rada u velikoj
mjeri prisutan problem sive ekonomije i
zaposlenih izvan sistema („rad na crno“)
 Veliki udjel nezaposlenih starijih osoba
 Veliki udjel nezaposlenih mladih bez radnog
iskustva
 Nedovoljna osposobljenost postojeće radne
snage u primjeni suvremenih tehnologija
 Izraditi i kontinuirano provoditi cjelovitu
statističku evidenciju o broju zaposlenih,
uključujući i radnu snagu u inozemstvu
 Intenzivirati razradu i provedbu mjera za
suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada
 Razviti i provoditi programe za smanjenje
nezaposlenosti (programe cjeloživotnog
obrazovanja, prekvalificiranja, doškolovanja
i usavršavanja)
 Izraditi prijedlog mjera i poticaja za
zapošljavanje i samozapošljavanje mladih
osoba
 Razviti i provoditi programe edukacije i
prekvalificiranja za nova zanimanja

5. Društvene djelatnosti

5.1. Obrazovanje

U Bosni i Hercegovini vođenje obrazovne politike je u nadležnosti entiteta, odnosno kantona. U

Unsko-sanskom kantonu slijedom Zakona o lokalnoj samoupravi, prenose se osnivačka prava i
nadležnost u oblasti predškolskog i osnovnog odgoja i obrazovanja s Kantona na jedinice lokalne
samouprave. Također, uspostavljene su stručne institucije za praćenje i kontrolu kvalitete
obrazovanja (Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, pedagoški zavodi,
inspekcijski nadzor u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta. Obrazovni sistem u
Kantonu uglavnom se financira iz kantonalnog budžeta uz minimalnu zastupljenost ostalih izvora
financiranja. Od 2009. godine iz kantonalnog budžeta su povećana izdvajanja za predškolsko i
osnovnoškolsko obrazovanje. U 2011. godini je za te svrhe izdvojeno približno 10% više sredstava
nego 2009. godine. Istovremeno su izdvajanja za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u
razdoblju od 2009. do 2012. godine smanjena za 32,76%. U tijeku je izrada integralne kantonalne
Strategije odgoja i obrazovanja.

49
Tabela 28. Broj učenika u svim obrazovnim ustanovama na području USK u razdoblju
2008./2009. do 2011./2012. godine

BROJ UČENIKA U OBRAZOVNIM

USTANOVAMA   2008/09 2009/10 2010/11 2011/12
Predškolsko obrazovanje 878 897 915 934
Osnovno obrazovanje 30.755 30.302 29.530 27.220
Srednje obrazovanje 10.912 10.296 10.298 11.657
Visokoškolsko obrazovanje 4.905 5.068 4.752 4.458

5.1.1. Predškolski odgoj

Na području Unsko –sanskog kantona radi 7 javnih i 4 privatne predškolske ustanove. U školskoj
godini 2011/2012. u predškolske ustanove bilo je uključeno ukupno 1055 djece (934 u javnim
dječjim vrtićima i 140 u privatnim). Ustanove predškolskog odgoja obuhvaćaju dječje vrtiće koji
postoje u svim općinama USK osim u općini Bužim. Broj djece upisane u predškolske ustanove na
području USK raste no broj zaposlenih se ne povećava (96 zaposlenih, od čega 81 u javnim dječjim
vrtićima i 15 u privatnim). U ustanovama predškolskog odgoja postoji manjak stručnog kadra za
brigu o djeci s posebnim potrebama.
Zakon na razini BiH nalaže da predškolska djeca moraju pohađati neki oblik predškolskog odgoja no
taj se program na razini USK ne provodi zbog neodgovarajuće zakonske regulative. Upravljanje
sistemom predškolskog odgoja otežano je jer ovlasti nad upravljanjem nisu u cijelosti prenesene na
lokalnu razinu. Ulaganja iz kantonalnog proračuna u predškolski odgoj stagniraju iako broj upisane
vrtićke djece raste.

5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovno obrazovanje u Unsko-sanskom kantonu je obavezno za svu djecu uzrasta od 6-15 godina. U
osnovnim školama na području USK provode se dva plana i programa, jedan za osmogodišnje i jedan
za devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje. Ukupan broj osnovnoškolskih ustanova na
području USK je 48 (47 javnih i 1 privatna). U okviru javnih osnovnih škola djeluje 180 područnih
škola. Mnogi školski objekti su dotrajali jer su izgrađeni prije trideset i više godina te ne ispunjavaju
potrebne pedagoške standarde niti raspolažu dovoljnom opremom poput informatičke opreme,
knjižnica i uvjeta za pružanje nastave djeci s posebnim potrebama. Mnogim školama nedostaju i
sportske dvorane, kao što su škole u Bužimu i Bosanskoj Krupi gdje su u tijeku pripreme za
izgradnju sportskih dvorana.
Broj učenika upisanih u osnovne škole prati smanjenje nataliteta te je u razdoblju između 2008. i
2012. godine smanjen za 11,5% - od 30.755 na 27.193 djece. U ruralnim dijelovima je prisutno
kontinuirano smanjenje broja učenika što je posljedica niskog nataliteta i iseljavanja stanovništva.
Broj učenika u područnim školama je u razdoblju od 2008. do 2013. godine smanjen za 9,77% pa
kapaciteti tih škola ostaju nepopunjeni. Istovremeno se smanjio i broj studenata upisanih na
fakultete, i to za 9,11% dok je broj učenika upisanih u srednje škole porastao za 6,82%.

50
Ključni problemi u osnovnoškolskom obrazovanju su neadekvatna provedba devetogodišnjeg
sistema obrazovanja, manjak financijskih sredstava za obrazovni sistem i neprovođenje sistema
usavršavanja nastavnika u skladu sa suvremenim pedagoškim metodama rada. Osnovne škole
nedovoljno su pripremljene za djecu sa posebnim potrebama i marginalizirane grupe djece ali i za
rad sa posebno talentiranom djecom. Nastavnici još uvijek nisu dovoljno osposobljeni za uvažavanje
individualnih potreba djece. Također, izostaje partnerstvo roditelja, tj. oni su nedovoljno uključeni
u aktivnosti škole.

5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Ustanove srednjoškolskog obrazovanja na području USK su opće gimnazije, umjetničke i religijske

škole, četverogodišnje stručne škole, trogodišnje stručne škole te programi obrazovanja odraslih.
Veliki je interes za trogodišnjim strukovnim programima (npr. zidar, tesar), iako nema potreba za
ovim zanimanjima na tržištu rada u USK pa učenici nakon školovanja odlaze na rad u inozemstvo
(Hrvatska, Slovenija i Austrija). Trenutno u Unsko-sanskom kantonu ima 20 srednjih škola kojima
je osnivač Skupština USK, jedna privatna gimnazija i jedna vjerska škola.
U školskoj godini 2011/12. u srednje škole upisano je 11.657 učenika što je 6 % više od broja
učenika u 2008. godine, čime je zaustavljen kontinuirani pad broja učenika upisanih u srednje škole
koji traje od 2004. godine. U strukturi zvanja i zanimanja srednjoškolaca gotovo četvrtina ih upisuje
gimnazije, što je mali udio u odnosu na europski prosjek. U četverogodišnje tehničke i srodne škole
upisuje se 45% učenika, a u trogodišnje stručne škole upisuje se oko 25 % učenika. Najviše učenika
obrazuje se za mašinstvo i obradu metala. U školskoj godini 2011/12 u sistemu srednjih škola
zaposleno je 911 nastavnika.
Većina srednjih škola izgrađena je prije tridesetak godina. Objekti koji su u ratu razrušeni su
obnovljeni većinom uz pomoć donacija, no postoji problem nekvalitetne i nedovoljne opreme te
manjka prostora za izvođenje nastave.
Reforma srednjoškolskog obrazovanja je započeta no njezin tijek usporava manjak financijskih
sredstava za obrazovanje. Prioritet je provedbe cjelovite reforme obrazovnog sistema u skladu s
potrebama tržišta rada. Značajan iskorak je donošenje Zakona o obrazovanju odraslih (2013.) s
ciljem omogućavanja programa prekvalifikacije, poticanja vlastitih poduzetničkih projekata i
samozapošljavanja. U srednjim školama nisu osmišljeni i ne provode se programi za obrazovanje
odraslih. U nekoliko srednjih škola se djelomično provode programi poduzetništva.

Tabela 29. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske godine 2010./2011.
Vrsta škole Odjeljenja Učenici
Ukupno Učenice Završili školu
Gimnazije 110 2.637 1.715 608
Tehničke i srodne škole 186 4.494 2.268 1881
Stručne i strukovne škole 120 2.651 869 -
Umjetničke škole 8 81 35 14
Vjerske škole 10 238 116 47
Ukupno: 434 10.101 5.003 2.550
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

51
5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje se od 1997. godine provodi na Univerzitetu u Bihaću u čijem sastavu se

nalaze ekonomski, biotehnički, pedagoški, islamski pedagoški, pravni i tehnički fakultet te visoka
zdravstvena škola. Na Univerzitetu je zaposlen manji broj stalnih predavača, pa nastavu uglavnom
provode vanjski suradnici s drugih fakulteta. Broj upisanih studenata na Univerzitetu u Bihaću je u
opadanju pa je u akademskoj godini 2011./2012. upisano 5,7% studenata manje nego godinu ranije.
Od 2006. godini u Bosanskoj Krupi posluje i privatna visokoškolska ustanova Koledž za industrijski i
poslovni menadžment. Na koledžu za industrijski i poslovni menadžment u Bosanskoj Krupi je u
akademskoj godini 2011./2012 bilo ukupno upisano 130 studenata.

Tabela 30. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim godinama
2010./2011. i 2011./2012.
  Upisani studenti 2010/2011 Upisani studenti 2011/2012
      Od toga redovni     Od toga redovni
  Ukupno Ž ene Ukupno Ž ene Ukupno Ž ene Ukupno Ž ene
Tehnički 820 243 741 227 832 257 756 238
Ekonomski 807 507 587 385 797 516 546 362
Pravni 604 377 427 282 570 364 392 260
Biotehnički 447 226 447 226 490 255 490 255
Pedagoški 1.166 886 892 686 967 727 756 563
Visoka
zdravstvena
škola 675 477 327 208 557 410 310 210
Islamski
pedagoški
fakultet 213 70 77 37 245 102 73 42
Ukupno
Univerzitet
Bihać: 4.732 2.796 3.498 2.052 4.458 2.631 3.323 1.930
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

Kantonalni Zakon o naučno-istraživačkom radu je u proceduri donošenja. U visokoobrazovnim

ustanovama postoji nedostatak prostora za izvođenje nastave, pa se koriste prostorije vojnih
objekata. Potrebno je osigurati financijska sredstva za izgradnju dodatnog prostora za izvođenje
nastave. Mogućnost korištenja financijskih sredstava iz drugih izvora osim kantonalnog proračuna
onemogućuju neriješeni imovinsko-pravni odnosi.
Studentski dom na području USK nije izgrađen, a ne postoji niti studentska menza.
Kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta dodjeljuje stipendije redovnim
studentima dodiplomskog studija s područja USK. Godišnje se iz kantonalnog budžeta izdvaja
150.000 KM za stipendiranje 150 studenata. Stipendiranje učenika osnovnih i srednjih škola s
područja USK se ne provodi.

52
 Osnovni razvojni problemi i potrebe u obrazovnom sistemu
Razvojni problemi Razvojne potrebe
 Zastarjelost i manjak opreme u obrazovnim  Obnoviti opremu u obrazovnim ustanovama
ustanovama
 Izraditi plan obnove škola i izvora
 Dotrajalost škola financiranja obnove
 Neizgrađenost sportskih dvorana  Opremiti škole sportskim dvoranama
 Neusklađenost obrazovnih programa s  Jačati usklađenost obrazovnih programa s
potrebama tržišta rada potrebama tržišta rada
 Neprovođenje programa usavršavanja  Uvesti i provoditi programe usavršavanja
nastavnika nastavnika u skladu sa suvremenim
metodama izvođenja nastave
 Neusklađenost zakonske regulative u
području obrazovanja između kantonalne i  Izraditi mjere za donošenje obrazovnih
federalne razine propisa i pravnih mehanizama na razini USK
za transparentno utvrđivanje i koordiniranje
 Nedostatna uključenost roditelja i lokalne
odgojno obrazovnih procesa
zajednice u procese obrazovanja
 Jačati uključivanje roditelja u rad škola
 Nedostatni programi i kompetencije
(posebno značajno za marginalne skupine
nastavnika za rad sa učenicima sa posebnim
učenika)
potrebama, sa marginalnim skupinama
djece, ali i sa posebno talentiranom djecom  Izraditi mjere poticanja individualnog
pristupa učenicima u odgojno –obrazovnom
 Smanjenje budžetskih izdvajanja za
procesu i programe educiranja nastavnika
obrazovanje
 Planirati i jačati ulaganja za obrazovne
 Neriješeni imovinsko-pravni odnosi školskih
potrebe
objekata prepreka su ulaganjima u objekte
 Riješiti imovinsko-pravne odnose školskih
 Iseljavanje strukovno specijaliziranih
objekata
kadrova
 Jačati provedbu mjera zadržavanja
 Nepostojanje programa obrazovanja
strukovno specijaliziranih kadrova
odraslih i programa za poticanje
poduzetništva i samozapošljavanja  Razvijati i provoditi programe cjeloživotnog
obrazovanja i programe za poticanje
 Nije usvojen Zakon o naučno-istraživačkom
poduzetničkih aktivnosti i
radu
samozapošljavanja
 Dovršiti izradu i usvajanje Zakona o naučno-
istraživačkom radu

5.2. Kultura i sport

Na području općine Bihać se kulturne djelatnosti odvijaju u slijedećim objektima likovne umjetnosti:
Javna ustanova Gradska galerija, umjetnička galerija Enver Krupić i Izložbeni salon JU Muzej USK-a.
Arhivska, bibliotečna i muzejska djelatnost odvija se u okviru JU Arhiv USK, JU Muzej USK, JU

53
Kantonalna i univerzitetska biblioteka i JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa. Kulturne ustanove
posluju u zadovoljavajućim uvjetima, ali je u okviru Doma kulture potreban veći prostor za
održavanje proba folklornog ansambla i drugih plesnih sekcija te proširenje prostora za galerijsku
djelatnost i održavanje književno-poetskih sadržaja (dopuniti podatke – stanje objekata, kapaciteti,
broj zaposlenika, broj posjetitelja). U 2006. godini u obnovljenom prostoru starog kina, u Bihaću je
otvoreno suvremeno multiplex kino Una koje raspolaže s tri kino dvorane i 238 sjedišta. Objekt kina
je prilagođen i drugim namjenama poput održavanja konferencija i kulturno-zabavnih manifestacija.
Na području općine Bosanska Krupa postoje tri ustanove u oblasti kulture: JU Gradska biblioteka, JU
Centar za kulturu, informiranje i obrazovanje i Gradska galerija koja je u fazi osnivanja. Tri Doma
kulture na području općine se nalaze u Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Otoci i Jezerskom. Kapacitet
velike sale Doma kulture, u kojem se odvijaju kulturno-zabavne manifestacije, je 400 mjesta. Općina
raspolaže i s dvije kino sale no u funkciji je samo kino sala u Bosanskoj Krupi, dok je druga u
Bosanskoj Otoci u fazi obnove. Postoje četiri kulturno-umjetnička društva i Udruženje likovnih
umjetnika Krušnica. Tijekom godine se održava oko dvadesetak kulturno-sportskih manifestacija
od kojih su najznačajnije likovna kolonija Krušnica, Međunarodna smotra folklora, kulturno-
sportska manifestacija Slobodarski dani Općine Bosanska Krupa i književni susreti Stazama
djetinjstva. Stanje u kulturnim djelatnostima na području općine Bosanska Krupa nije
zadovoljavajuće, ali je prisutan trend rasta izdvajanja iz općinskog budžeta za potrebe u kulturi.
Pozitivni pomaci su ostvareni osnivanjem nove javne ustanove u oblasti kulture te povećanjem
broja zaposlenika u institucijama kulture u posljednje dvije godine.
Na području općine Cazin postoji Javna ustanova Dom kulture, osnovana 2000. godine. U 2007.
godini prostor JU Dom kulture je proširen te posluje u okviru korisnog prostora ukupne površine
513 m2, a u 2009. godini ostvareno je promotivno i marketinško unaprjeđenje rada ustanove. Dom
kulture ostvaruje suradnju s ustanovama u kulturi s područja čitave BiH, a broj kulturno-zabavnih
manifestacija je povećan. Broj zaposlenih se kontinuirano kreće oko 10, uz povremeno
zapošljavanje radnika na određeno vrijeme. U sastavu Doma kulture se nalazi i Narodna biblioteka s
knjižničnim fondom od oko 17.000 knjiga što ne zadovoljava potrebe općine. U poslovanje
biblioteke uveden je COBBIS sistem koji je omogućio kreiranje baze podataka bibliotečne građe no
potrebna su dodatna ulaganja u opremanje i osuvremenjivanje biblioteke.
Na području općine Bužim jedina institucija kulture je Gradska biblioteka. Većina mjesnih zajednica
nema domove kulture ili su oni devastirani. Planirana je rekonstrukcija, sanacija i izgradnja domova
kulture po mjesnim zajednicama.
Kulturni sadržaji grada Ključa održavaju se u prostorijama JU Centar za kulturu i obrazovanje.
Objekt u kojem posluje centar je saniran, ali zbog neriješenog sistema grijanja i dotrajale opreme
nije do kraja iskorišten. U sklopu centra nalazi se biblioteka s oko 12.000 naslova te lapidarijum i
muzejska zbirka. U 2006. godini izgrađena je i ljetna pozornica koja pripada centru. Najznačajnije
kulturne manifestacije i aktivnosti na području općine Ključ obuhvaćaju: međunarodnu Smotru
narodnih igara i običaja koja se održava svake godine u svibnju, te okuplja oko 800 učesnika, Smotru
folklora Ključ koja se održava u junu s oko 500 sudionika i Prvi glas Ključa u decembru koji
obuhvaća oko 35 sudionika. Od 2007. godine održava se Festival duhovne muzike kojeg organizira
KUD Naša mladost Ključ. U oblasti kulturnih djelatnosti na području općine Ključ potreban je
dodatan broj educiranih kadrova i usavršavanje postojećih kadrova, kao i poboljšanje uvjeta rada
institucija u kulturi.
Institucije koje obavljaju kulturne djelatnosti na području općine Sanski Most uključuju obnovljenu
Gradsku biblioteku, Bošnjačku zajednicu kulture Preporod, KUD Sanski Biseri, amatersku pozorišnu
skupinu Teatar art i nevladinu organizaciju Mejrem. Na području općine postoji jedna kino dvorana,
Sana, kapaciteta 400 mjesta. U Sanskom Mostu ne postoji kazalište, a Urbanističkim planom je
predviđena izgradnja još tri kino dvorane kapaciteta između 400 i 500 mjesta te Kulturnog centra.

54
Aktivnosti iz oblasti kulturnih djelatnosti na području općine Velika Kladuša se provode u
organizaciji Centra za kulturu i ostalih subjekata na području općine. Najznačajnije kulturno-
zabavne manifestacije su Kladuški dani kulture u sklopu koje se organiziraju nastupi kulturno
umjetničkih društava, večeri glume i poezije te narodnih i zabavnih pjesama i amatersko takmičenje
Djeca pjevaju hitove. Festival rodoljubive zavičajne narodne muzike uključuje različite kulturno-
sportske manifestacije, a nastao je u suradnji s dijasporom Velike Kladuše s ciljem okupljanja i
povezivanja domaćeg i iseljenog stanovništva. Manifestacija koja je posvećena dijaspori je i Krajiški
teferič, a održava se svake godine istovremeno u SAD-u i Velikoj Kladuši čime predstavlja
jedinstvenu manifestaciju na prostoru USK.
Izložbeno-galerijska djelatnost provodi se u suradnji s Udruženjem likovnih umjetnika s kojima se
organiziraju domaće te međunarodne i domaće višednevne i jednodnevne kolonije likovnih
umjetnika. U oblasti kulture djeluju amaterska kulturno-umjetnička društva u domeni narodnog
folklora, ženskog hora te dramskih i recitatorskih aktivnosti.
Sportske aktivnosti na području USK odvijaju se djelovanjem sportskih udruženja i klubova, a
realiziraju se uglavnom u sportskim dvoranama u sastavu osnovnih i srednjih škola tena otvorenim
sportskim igralištima uz škole. Kapaciteti sportskih objekata i prostora za sport ne odgovaraju
potrebama i zahtjevima velikog broja sportskih klubova.
Na području općine Bosanska Krupa nalazi se pet nogometnih terena: Bosanska Krupa-Ade-dva
terena, Bosanska Otoka-Voloder, Jezerski-Mehica ploča i Jasenica od čega su 2 stadiona u Bosanskoj
Krupi i Bosanskoj Otoci. Općina danas ima uređenih šest sportskih ploha, a dvije su u fazi izrade, te
izgrađena dva igrališta za djecu. Od šest osnovnih i srednjih škola 5 škola ima sale za tjelesni odgoj i
isto toliko vanjskih igrališta. Broj sportskih udruženja na području općine raste, te je njihov broj od
2005. do 2011. godine povećan za 50%. U 2010. godini bilo je ukupno 30 sportskih klubova i
udruženja. U istom razdoblju je površina sportskih terena i objekata povećana za 26,66%. Izdvajanja
za sport iz općinskog budžeta rastu no i dalje su nedovoljna u odnosu na potrebe. Prisutan je i
nedovoljan broj sportskih objekata, te devastiranost postojećih objekata kao i njihova
neravnomjerna raspoređenost unutar općine. Na području općine postoji i potreba za izgradnjom
sportske dvorane.
Na području općine Bužim su sportske aktivnosti organizirane kroz Sportski savez koji trenutno
broji 17 članica. Broj otvorenih i zatvorenih sportskih terena na području općine je nedovoljan. Uz
tri centralne osnovne škole i četiri područne škole uređena su vanjska igrališta. Vrlo je malo mjesnih
zajednica koje imaju terene za sport i rekreaciju. Prostornim planom su definirana područja sa
namjenom za sport, rekreaciju i turizam.
Sportski klubovi na području općine Cazin udruženi su u Sportski savez koji trenutno broji 54
aktivne članice. Sportski savez i njegove članice koriste prostor JU ''Sportski centar'' Cazin koji ima
1.440 m² korisnog prostora. Kapaciteti sportskih objekata ne odgovaraju potrebama i zahtjevima
velikog broja sportskih kolektiva, koji egzistiraju na području općine Cazin i ostvaruju zavidne
rezultate na svim nivoima takmičenja. Prisutan je trend rasta izdvajanja iz budžeta općine za
potrebe sportskih klubova i udruženja. U 2005.godini budžet Sportskog saveza je iznosio 84.886,00
KM, dok se 2008. godine povećao za više od četiri puta i iznosio 368.452 KM. U 2009. godini dolazi
do blagog pada u izdvajanju sredstava za sport iz općinskog budžeta što je posljedica ekonomske
krize.
Sportske aktivnosti na području općine Ključ odvijaju se uglavnom u sportskim dvoranama u sklopu
škola i na vanjskim igralištima uz škole. Između zgrade gimnazije i OŠ Ključ postoji otvoreni teren
površine 4.600 m2, otvoreni teren uz mješovitu srednju školu čija je površina 1.000 m2. Ukupna
površina zatvorenih sportskih terena u OŠ Ključ i mješovitoj srednjoj školi je 849 m 2. Sportska
igrališta otvorenog i zatvorenog tipa postoje i u mjesnim zajednicama, i to: u Velagićima ukupne

55
površine terena 4.140 m2, u Sanici ukupne površine 2.881, 60 m2, a na području naselja Biljani,
Humići, Velečevo-Dubočani, Krasulje i Donja Sanica postoji neuređeni otvoreni teren ukupne
površina 3900 m2. Također postoje i tri nogometna igrališta u mjesnim zajednicama Ključ, Velagići i
Sanica, a u mjesnoj zajednici Ključ u planu je i gradnja sportske dvorane.
Na području općine Sanski Most postoje četiri sportska igrališta: Podgrmec, Zdena, Rudar
Kamengrad i Sloboda. Prisutan je manjak sportsko rekreacijskih sadržaja na otvorenom, osobito uz
rijeku Sanu, koji bi bili na raspolaganju građanima.
Na području Velike Kladuše za sportsko-rekreacijske svrhe postoji osam zatvorenih sportskih
dvorana u osam škola na području općine, ukupne površine 2.2.60 m2. Ukupna površina sportskih
igrališta na otvorenom iznosi 13.487 m2. Postoje tri uređena nogometna igrališta za nogometne
klubove: NK Krajišnik Velika Kladuša, NK Krajšnik i NK Mladost Vrnograč. U tijeku je izgradnja
nogometnog terena površine 6.500 m2 za potrebe NK ABC Podzvizd.

Razvojni problemi i potrebe u području kulture i sporta

Razvojni problemi Razvojne potrebe
 Nedovoljna financijska ulaganja u razvoj  Jačati ulaganja za potrebe u kulturi i sportu
kulture i sporta
 Unaprijediti uvjete poslovanja ustanova u
 Nezadovoljavajući uvjeti poslovanja kulturi
ustanova u kulturi
 Povećati broj zaposlenih u kulturi
 Nedovoljan broj stručnih kadrova u kulturi
 Povećati broj sportskih dvorana
 Nedostatak sportskih dvorana

5.3. Zdravstvo i socijalna skrb

5.3.1. Zdravstvo

Usluge zdravstvene skrbi koje se pružaju na području USK obuhvaćaju primarnu, sekundarnu i
tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita pruža se u ambulantama domova
zdravlja i područnim ambulantama obiteljske medicine. U Kantonu djeluje 7 domova zdravlja sa 42
ambulante obiteljske medicine. Sekundarna zdravstvena zaštita na području USK se provodi
djelomično u domovima zdravlja koji pružaju konzultativno-specijalističke, dijagnostičke,
stomatološke i laboratorijske usluge, u privatnim ordinacijama specijalističke medicine i u okviru
Kantonalne bolnice Dr Irfan Ljubijankić u Bihaću. Kantonalna bolnica pruža sekundarnu i dio
tercijarne zdravstvene zaštite putem slijedećih grupa djelatnosti: dijagnostika, bolničko liječenje,
konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita i ostale usluge. Na površini od 84.000 m 2
smješteno je nekoliko zgrada s bolničkim odjelima koji raspolažu s ukupno 680 kreveta. Ukupan
broj zaposlenih je 844 od čega se 598 odnosi na medicinsko osoblje, a 246 na osoblje nemedicinske
struke.

56
Na području USK postoji ukupno 47 privatnih ordinacija specijalističke medicine, od kojih 33 radi
pola radnog vremena. Postoje i 34 privatne stomatološke ordinacije, tri privatna zubotehnička
laboratorija i osam specijaliziranih poliklinika.
Financijske poteškoće uzrok su nedostatne materijalno-tehničke opremljenosti većine domova
zdravlja i područnih ambulanti obiteljske medicine, nedovoljnog broja educiranih zdravstvenih
djelatnika i česte fluktuacije liječnika. Broj kreveta i opremljenost ustanova zdravstvene zaštite ne
zadovoljava potrebe. Provođenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao
osviještenost stanovništva o važnosti brige za zdravlje, su na niskim razinama. Vodeći uzroci
smrtnosti na području USK su bolesti krvožilnog sistema te maligna oboljenja.

5.4. Socijalna skrb i zaštita

Socijalna skrb i zaštita provode se putem centara za socijalni rad čiji su osnivači općine USK koje
financiraju njihov rad. Pojedina socijalna prava se financiraju iz budžeta kantonalnog Ministarstva
zdravstva i socijalne politike i budžeta federalnog Ministarstva rada i socijalne politike. Prema
podacima iz 2011. godine, svaka općina na području USK imala je jedan centar za socijalni rad.
Centri za socijalnu rad obavljaju poslove iz područja socijalne skrbi i zaštite djece, smještaja
punoljetnih osoba i djece u ustanove socijalne zaštite i udomiteljske obitelji, te pružaju korisnicima
usluge u obliku novčane i druge materijalne pomoći. Centri za socijalni rad ne raspolažu dovoljnim
financijskim sredstvima u odnosu na potrebe pa se pojedini oblici socijalne zaštite predviđeni
kantonalnim i federalnim zakonskim propisima o socijalnoj zaštiti ne provode (npr. isplate dječjeg
doplatka, osposobljavanja za život i rad, sufinanciranje smještaja djece u ustanove predškolskog
odgoja, jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta itd.). U području socijalne zaštite
postoji i manjak stručnih kadrova. Broj djelatnika u osam centara za socijalni rad na području USK je
u razdoblju od 2007. do 2012. porastao za 15% pri čemu je u ukupnom broju zaposlenih najveći
udio socijalnih radnika kojih je 2011. bilo 92 ili približno 35% svih zaposlenih. Najmanji broj u
ukupnom broju zaposlenih u centrima za socijalni rad u 2011. godini se odnosio na defektologe,
pedagoge i psihologe kojih je u 2011. bilo devet u svim centrima za socijalni rad.
U oblasti socijalne zaštite i zdravstva na području USK djeluje i oko 150 udruga koje djeluju
volonterski s ciljem poboljšanja položaja i uvjeta života socijalno ugroženih građana. Oblici pomoći
koje pružaju ove udruge su psihološka i materijalna pomoć te informativno-edukativne aktivnosti o
ostvarenju prava iz područja socijalne skrbi i zaštite. Najistaknutija volonterska organizacija koja
pruža socijalnu pomoć na području USK je Crveni križ koji od 2001. godine provodi Program kućne
njege starih i iznemoglih osoba starijih od 65 godina. Crveni križ pruža i pomoć u nabavci
ortopedskih pomagala i invalidskih kolica za najugroženije stanovnike USK, bavi se aktivnostima
jačanja svijesti o važnosti zdravlja i provodi akcije dobrovoljnog darivanja krvi.
Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta. U razdoblju od 2007. do 2012. godine je taj
rast iznosio 23,14%. U ukupnom broju intervencija socijalne zaštite i skrbi, vidljiv je rast u
intervencijama socijalne skrbi prema ženama. One su u 2011. godini porasle za 3,63% u odnosu na
2010. godinu, a u razdoblju od 2007. do 2012. godine za 29,17%.

57
Tabela 31. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2012. godine
2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Ukupno: 17.226 17.453 20.080 19.595 21.212
- žene: 9.640 9.347 12.562 12.016 12.452
Djeca i 4.888 4.907 4.585 4.271 4.362
omladina
- žene: 2.300 2.449 2.155 2.055 2.435
Odrasli 12.338 12.546 15.495 15.324 16.850
- žene: 7.340 6.898 10.407 9.961 10.017
Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012

Prosječni mjesečni iznos stalne novčane pomoći je između 50 i 75 KM. Na području USK postoji
manjak domova za stare i iznemogle, te ustanova za duševne bolesnike, ovisnike i maloljetne
prijestupnike pa se smještaju u ustanove za tu svrhu izvan USK. U svim općinama u sastavu USK,
osim Bužima, postoje i objekti JU Socijalna pedagoška životna zajednica namijenjene smještaju djece
bez roditeljske skrbi. Javnu ustanovu Socijalna pedagoška zajednica je osnovala skupština USK s
ciljem zbrinjavanja djece bez roditeljske skrbi. Kapaciteti objekata te ustanove su uglavnom
popunjeni i nedovoljni u odnosu na potrebe, pa se djeca s područja USK smještaju u druge ustanove
u čitavoj F BiH.

Razvojni problemi i potrebe u području zdravstva i socijalne skrbi

Razvojni problemi
 Nedostatna ulaganja u poboljšanje
zdravstvenih usluga i usluga socijalne skrbi
 Nedostatna materijalno-tehnička
opremljenost zdravstvenih ustanova
 Niska svijest stanovništva o zdravlju i
izostanak preventivnih programa
 Visok stupanj smrtnosti od bolesti
krvožilnog sistema i malignih oboljenja
 Manjak stručnih kadrova u ustanovama
socijalne skrbi (posebno psihologa,
defektologa i pedagoga)
 Rast intervencija socijalne zaštite i skrbi
 Manjak domova za starije i nemoćne,
ustanova za zbrinjavanje duševnih bolesnika
i djece bez roditeljske skrbi
Razvojne potrebe
 Pravovremeno planirati i jačati izdvajanja za
poboljšanje zdravstvenih usluga i usluga
socijalne skrbi
 Poboljšati opremljenost zdravstvenih
ustanova
 Jačati svijest stanovništva o važnosti zdravlja
i uvođenje preventivnih programa
 Unaprijediti programe prevencije od
oboljenja krvožilnog sistema i malignih
bolesti
 Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u
ustanovama socijalne skrbi
 Razvijati i jačati programe sprječavanja
obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama
 Osigurati dodatne kapacitete za zbrinjavanje
starih i nemoćnih, duševnih bolesnika i djece
bez roditeljske skrbi

5.5. Stanovanje

58
 U 2011. godini na području USK je evidentirano ukupno 76.392 stambenih jedinica, od čega je
47,42% individualnih stanova u kućama, a preostalih 52,57% stanova u objektima kolektivnog
stanovanja. U razdoblju od 2008. do 2012. godine ukupan stambeni fond se povećao za 46,95%.

Tabela 32. Stambeni fond na području USK u razdoblju 2008. – 2012. godine
Vrsta
Općina Individualni stanovi u kućama Stanovi u objektima kolektivnog stanovanja
  2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011.  
Bihać         3.936 3.936 3.936 3.936  
Cazin                  
B.Krupa 8.255 8.267 8.386 8.500 634 646 654 654  
B.Petrovac 3.804 3.804 3.804 3.804 466 468 468 468  
Bužim                  
S.Most 13.480 13.520 13.571 13.607 1.983 2.253 2.420 2.483  
V.Kladuša       12.035       1.062  
Ključ 6.740 6.765 6.778 6.782 1.003 1.003 1.003 1.046  
USK: 24.024 24.089 24.153 36.228 27.960 28.025 28.089 40.164  
Izvor: USK

5. 6. Organizacije civilnog društva

Na području USK aktivno djeluje 69 organizacija civilnog društva, od čega je gotovo 60%
registrirano u području kulture, a ostatak (40%) se odnosi na udruge mladih. Budžetska izdvajanja
za organizacije civilnog društva rastu. U 2011. godini je kantonalno Ministarstvo obrazovanja,
nauke, kulture i sporta za potrebe organizacija civilnog društva iz budžeta izdvojilo 127.600 KM dok
je u 2005. godini za te svrhe izdvojeno tek 32.500 KM.

6. Javna infrastruktura

6.1. Saobraćajna infrastruktura

6.1.1. Cestovni saobraćaj

Područjem USK prolazi multimodalni transportni cestovni koridor u smjeru sjeverozapad-

sjeveroistok koji osigurava povezanost USK sa glavnim gradom BiH, Sarajevom, a preko Karlovca i
Zagreba sa Zapadnom Europom i Bliskim Istokom. Najbliži izlaz na autocestu Zagreb-Beograd je kod
Okučana, a nalazi se na udaljenosti od 92 km od općine Sanski Most. Realizacija započetog projekta
izgradnje nastavka koridora Treće razvojne osi na trasi od Novog Mesta, Krapine, Slunja i Velike
Kladuše prema srednjoj Bosni dodatno će osnažiti prometnu i privrednu povezanost USK s
Europom.

59
Cestovna mreža USK se sastoji od nekategoriziranih, lokalnih, regionalnih i magistralnih cestovnih
prometnih pravaca čija je ukupna duljina 3.231,28 km. Najzastupljeniji su nekategorizirani i lokalni
cestovni pravci koji čine približno 81% ukupne cestovne mreže na području USK. Njihovo stanje je
loše, jer su samo djelomično asfaltirani. Stanje nekategoriziranih i lokalnih cestovnih pravaca je
zadovoljavajuće samo na području općine Sanski Most.
Regionalnim i magistralnim prometnim pravcima, ukupne duljine 230 km, je ovaj prostor prometno
povezan s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine no povezanost usporava nedovoljno i neredovito
održavanje cestovnih pravaca. Nedostatno održavanje ovih cestovnih pravaca otežava i
unutarkantonalnu povezanost te ugrožava sigurnost u cestovnom prometu. Najznačajniji regionalni
i magistralni cestovni pravci koji prolaze kroz USK su: M 14 Bihać-Bosanska Krupa, M 14-2
Bosanska Krupa Petrovac, R 401 Otoka-Bužim, R 402 Ljusina-Cazin te R 405 Bosanska Krupa-Sanski
Most. Magistralnim cestovnim putevima upravlja Javno preduzeće Direkcija za federalne ceste
Sarajevo, a regionalnim Javno preduzeće Kantonalna direkcija za ceste Bihać. Lokalni i nerazvrstani
prometni pravci povezuju urbane sredine kantona s pripadajućim naseljima te susjednim općinama.

Tabela 33. Duljina cestovnih pravaca na području USK*

Opis Dužina (km) Udio
Nekategorizirani 1.807,71 49,43
Lokalni 1.086,12 29,,70
Regionalni 443,95 12,13
Magistralni 319,65 8,74
Autocesta - -
Ukupno USK: 3.657,43 100,00

Ulična mreža u gradovima nedovoljno je obilježena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a

veliko opterećenje predstavlja nagli trend rasta motorizacije. Zbog rasta broja automobila, u
gradskim naseljima postoji problem nedovoljnog broja parkirališnih mjesta te nedovoljna uređenost
postojećih parkirališta. Opterećenost gradskih prometnica uzrokuje i nedostatak zaobilaznih
prometnih puteva kojima bi se prometno rasteretila gradska središta.
Općine unutar USK su međusobno povezane javnim prijevozom u čiju svrhu se koriste autobusi.
Javni prijevoz je otežan i usporen zbog zastarjelosti autobusa.
Zastarjeli vozni park umanjuje sigurnost gradskog prometa te predstavlja izvor emisija
onečišćujućih tvari u zrak. Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u 2011. godini,
oko 54% ih je bilo staro 15 godina i više.

60
Tabela 34. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2011. godini, prema
starosti vozila
Starost Putnička Autobusi Teretna Motocikli Kombinirana Ostala Ukupno
vozila vozila vozila vozila
(godine)
do 1 319 1 70 24 4 3 421
1-2 297 1 65 26 9 2 400
3-5 1.595 18 365 347 13 23 2.361
6-10 7.579 15 962 252 25 36 8.869
10-15 10.385 56 1.431 265 43 69 12.249
15 i više 24.538 115 2.421 337 230 770 28.411
Izvor: USK

Sigurnost u gradskom prometu narušena je i zbog nedovoljnog broja pločnika te neuređenosti

postojećih pločnika, pa je potrebna njihova dogradnja i sanacija. Planirana je i izgradnja mreže
biciklističkih staza. Lokacija na kojoj je planirano uređenje i označavanje biciklističke staze je stara
Velagićka cesta u općini Ključ koja prolazi trasom Ključ-Velagići-Donji Vojići, a gradnja biciklističke
staze u duljini od 30 km planirana je i na trasi uskotračne pruge Lanište-Gornji Budelj-Gornja
Sanica-Sanica Ravan-Donja Sanica-Tuneli-Vrhpolje-Sanski Most. U planu je i uređenje kraćih
biciklističkih staza za rekreaciju duž vodotoka rijeka Sane i Sanice.

Slika 5. Mreža cestovnih prometnih pravaca na području USK

61
6.1.2. Željeznički saobraćaj

Unskom prugom, izgrađenom 1920. godine u duljini od 128 km na relaciji Bosanski Novi-Bihać-
Knin, u prijeratnom razdoblju se ostvarivao značajan prijevoz putnika i robe u pravcu sjever-jug.
Danas je u funkciji trasa pruge Blatna-Martin Brod. Pruga je elektrificirana, ali su prateći objekti i
elektrifikacija znatno oštećeni tijekom ratnih godina a njihova rekonstrukcija nije provedena.
Unskom prugom ostvaruje se povezanost kantonalnog centra Bihaća sa Zagrebom i Splitom, a
željeznički promet se na području USK odvija i preko trase željezničke pruge Cazin-Srbljani-
Topusko-Karlovac.

6.1.3. Zračni saobraćaj

Na području USK postoje dva objekta zračnog prometa, vojni aerodrom Ž eljava na granici s
Republikom Hrvatskom te aerodrom Ćoralići sa šljunčanom pistom od 1200 m i pratećim objektima.
U Mohovljanima, u općini Laktaši, na udaljenosti 23 km od Banja Luke, nalazi se najbliži civilni
aerodrom kojim se osigurava zračni prijevoz robe i ljudi.
Sportski aerodrom Golubić se nalazi 4 km jugoistočno od Bihaća, na Golubićkom polju između rijeke
Une i brda Debeljača. Lokacija aerodroma povezana je s cestovnim pravcem Bihać-Golubić. U
njegovom sastavu se nalaze travnate manevarske površine, poletno-sletna staza duljine 1200 m,
hangari te minimalna infrastruktura za avione na parceli površine 28 ha. Uglavnom se koristi
povremeno za slijetanje i polijetanje malih turističkih aviona.
Najbliže međunarodne zračne luke su Zračna luka Pleso kraj Zagreba, udaljena od USK 212 km te
zračna luka Sarajevo na udaljenosti 227 km od USK.

6.2. Energetska infrastruktura

Elektrodistributivni objekti na području USK su dio jedinstvenog elektroenergetskog sistema BiH, a

djelatnost prijenosa i distribucije električne energije do krajnjih potrošača obavlja javno poduzeće
Elektrodistribucija Bihać.
Ukupni elektroenergetski kapaciteti na području USK su 8,5 MW, a električna energija se osigurava
putem HE Krušnica ( 0,5 MW) i HE Una-Kostela (8 MW). Na području USK prisutan je značajan
neiskorišten hidroenergetski potencijal te su u toku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za
izgradnju dodatnih hidroelektrana. Izrađene su studije za iskorištavanje vodnog potencijala putem
izgradnje mini-hidroelektrana.
Elektroenergetska infrastruktura sačinjena je od nadzemne dalekovodne mreže i podzemnih
kablova. Napajanje električnom energijom osigurava se putem četiri izvora: dalekovod 220 KV
Prijedor – Bihać, dalekovod 110 KV Donji Lapac- Kulen Vakuf – Bihać te Kulen Vakuf – Bosanski
Petrovac-Ključ – Sanski Most, dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac i dalekovod 110 KV Prijedor
– Sanski Most.
Prosječna pokrivenost domaćinstava mrežom električne energije je oko 90% no u pojedinim
općinama gdje nisu izgrađene trafostanice (npr. Bužim) česti su prekidi opskrbe električnom

62
energijom. Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini prijenosna i distributivna elektromreža pretrpjela
je znatna oštećenja, a na pojedinim mjestima je potpuno uništena. Dio postojeće elektroenergetske
mreže je preopterećen, dotrajao i neispravan što izaziva tehničke kvarove, a komercijalni gubici se
javljaju zbog zlouporabe i neovlaštenog korištenja električne energije. Nepouzdanost opskrbe
električnom energijom javlja se i zbog zastarjelosti zračne niskonaponske mreže koja je izvedena na
drvenim stupovima i vodovima od užeta pa je potrebna njena rekonstrukcija i modernizacija. U
poslijeratnim godinama izgrađen je velik broj novih elektroenergetskih objekata (trafostanica,
dalekovoda i niskonaponske mreže) te su povećana ulaganja u pokrivenost naselja i općina javnom
rasvjetom s ciljem elektrifikacije prognaničkih naselja i povratka stanovništva izbjeglog tijekom
rata.

6.3. Telekomunikacije

Sistem telekomunikacijske infrastrukture je obnovljen i u funkciji. Uspostavljen optički prijenosni

sistem Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Telekomunikacijske veze su kvalitetne i pouzdane, uz
povremene prekide signala koji se javljaju uglavnom u ruralnim sredinama.
Telekomunikacijski sistem na području USK čine sistemi fiksne i mobilne telefonije. Broj fiksnih
priključaka je u opadanju pa je 2011. godine bio gotovo 15% manji nego godinu ranije. Istovremeno,
broj korisnika mobilne telefonije značajno raste te se od 2005. do 2011. povećao za 55,21%.
Pokrivenost USK signalom mobilnih mreža je 91%, s povremenim prekidima signala.
Od 2005. do 2012. godine zabilježen je i velik rast broja korisnika Interneta pa se u tom razdoblju
njihov broj povećao za više nego dvostruko te je na području USK u 2011. evidentirano ukupno
17.355 internetskih priključaka. Povremeno se javljaju prekidi brze internetske veze zbog još uvijek
nepovezanog glavnog optičkog kabla s mrežom u Sarajevu.

Razvojni problemi i potrebe u području prometa i elektroenergetske infrastrukture

Razvojni problemi
 Nedovoljno i neredovito održavani cestovni
pravci
 Nedovoljna signalizacija uličnih gradskih
mreža
 Manjak zaobilaznih cestovnih pravaca i
opterećenost gradskih prometnica
 Nezadovoljavajuća sigurnost u cestovnom
prometu
 Nedovoljno razvijen biciklistički promet
 Zastarjelost željezničke infrastrukture
 Preopterećenost i dotrajalost
elektroenergetske mreže
 Gubici zbog zlouporabe i krađe električne
energije
Razvojne potrebe
 Redovito i kvalitetno održavati cestovnu
infrastrukturu
 Poboljšati signalizaciju uličnih i gradskih
mreža
 Izraditi planove rasterećenja gradskih
prometnica
 Unaprijediti sigurnost u cestovnom prometu
 Jačati izdvajanja za izgradnju biciklističkih
staza i poticanje biciklističkog prometa
 Modernizirati željezničku infrastrukturu
 Jačati ulaganja u obnovu elektroenergetske
mreže
 Provoditi nadzor nad korištenjem električne
energije

63
7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura

7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša

Sistem kontinuiranog i sistematičnog praćenja stanja okolišnih sastavnica na području USK nije
uspostavljen. Podaci o stanju pojedinih okolišnih sastavnica postoje no njihovo korištenje je otežano
jer se mjerenja ne provode kontinuirano i sistematično. Usporedivost podataka je otežana jer
metodologija praćenja i mjerenja nije usklađena s metodologijom Europskog ureda za statistiku
(Eurostat). Mjerne postaje za praćenje kakvoće zraka ne postoje, a ne provode se niti mjere zaštite
kakvoće površinskih i podzemnih voda. Stoga se ocjena kakvoće pojedinih sastavnica okoliša donosi
na osnovi procjena.
Za pitanja zaštite okoliša nadležno je kantonalno Ministarstvo za građenje, prostorno planiranje i
zaštitu okoline. Zakon o zaštiti okoliša F BiH (Sl. novine F BiH, 33/03, 38/09) predstavlja pravni
okvir kojim se definiraju mjere očuvanja, zaštite, obnove i poboljšanja kvalitete okolišnih sastavnica
na federalnoj razini, dok Zakon o zaštiti okoliša na kantonalnoj razini nije usvojen. Uključenost
javnosti u proces donošenja zakonskih i podzakonskih akata je nizak, a u izradi i provedbi okolišnih
propisa postoji nedostatak suradnje i komunikacije između stručnjaka i donositelja odluka.
Fond za zaštitu okoliša na razini F BiH je osnovan 2003. godine kao tijelo koje ima zadaću financijski
podupirati projekte iz područja zaštite okoliša. Agencija za zaštitu okoliša nije uspostavljena.
Obveza izrade kantonalnog plana zaštite okoliša i plana zaštite pojedinih okolišnih sastavnica
propisana je Zakonom o prostornom uređenju i građenju (Službeni glasnik USK br. 10/11). U tijeku
je izrada Prostornog plana USK za razdoblje od 2012. do 2023. godine, a njegovo konačno usvajanje
planirano je u 2013. godini.
U tijeku je izrada federalne Strategije zaštite okoliša za razdoblje 2008.-2018. godine koju čine četiri
sektorske strategije: Federalna strategija zaštite prirode, Federalna strategija zaštite zraka,
Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalna strategija upravljanja vodama. Sastavni dio
federalne Strategije zaštite okoliša je i Akcijski plan zaštite okoliša. Na nivou USK nema strategije
zaštite okoliša. Petogodišnji strateški planovi upravljanja okolišem izrađeni su u svim općinama USK
osim Velike Kladuše i Ključa, ali se veoma malo radi na implementaciji.

7.2. Upravljanje vodama

Velik broj čistih površinskih vodotoka i podzemnih akumulacija osigurava dostatne količine pitke
vode za stanovništvo USK. Vodotoci USK pripadaju podslivnom području rijeke Une s Glinom i
Koranom koje završava u podslivu rijeke Kupe u Republici Hrvatskoj. Veličina podslivne površine
ovih vodotoka na području F BiH je 742 km2. Hidrološka promatranja i podaci su nepouzdani, pa se
radi o hidrološki slabo izučenom području.

64
Slika 6. Podsliv rijeke Une

Izvor: Strategija upravljanja vodama F BiH 2010.-2022.

Na području USK postoji oko 7 hidrometeoroloških stanica na kojima se periodično vrši ispitivanje
kakvoće površinskih vodotoka. Analiza se provodi na temelju pet parametara četiri puta godišnje no
ne postoje sumarni godišnji podaci. Ribolovna udruženja provode analizu kvalitete površinskih
voda svake dvije godine. Procjenjuje se da je većina površinskih vodotoka I., odnosno II. kategorije
kakvoće.
Okvirna direktiva o vodama EU je prenesena u federalni Zakon o vodama čije su izmjene i dopune u
tijeku (Sl. novine F BiH, 70/06). Federalni Zakon o vodama je bio osnova za izradu Strategije
upravljanja vodama F BiH koja je usvojena 2012. godine za razdoblje od 2010. do 2022. godine. U
planu je izrada Plana upravljanja vodama za područje USK. Način upravljanja vodama na području
USK reguliran je kantonalnim Zakonom o vodama (Sl. glasnik USK br. 04/2011), a Zakonom o
komunalnim djelatnostima (Sl. glasnik USK br. 04/2011) propisuje se način snabdijevanja pitkom
vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. U planu je izrada Strategije razvoja komunalnih
djelatnosti USK koja će za desetogodišnje razdoblje definirati politiku razvoja, unaprjeđenja i
obavljanja komunalnih djelatnosti.
Javna komunalna poduzeća za svaku općinu obavljaju djelatnosti zahvaćanja, pročišćavanja i
distribucije pitke vode te poslove zbrinjavanja otpadnih voda. Sistem vodoopskrbne i kanalizacijske
mreže je dotrajao i samo djelomično obnovljen i rekonstruiran na području pojedinih općina.

65
Prosječni gubici vode u razdoblju od 2005. do 2011. godine su iznosili 57,42% što predstavlja jedan
od najvećih problema u sistemu upravljanja vodama na području USK. U 2011. godini je 53%
ukupnog stanovništva USK bilo pokriveno sistemom snabdijevanja vode iz javnih vodovoda no
postoje znatna odstupanja tako da pojedine općine imaju znatno veću pokrivenost stanovništva
javnim sistemom vodoopskrbe u odnosu na kantonalni prosjek, a druge više nego dvostruko nižu.
Kanalizacijski sistem uglavnom obuhvaća samo urbane gradske dijelove, a pročišćavanje otpadnih
voda se ne provodi pa se one izravno ispuštaju u vodotoke. Izravno ispuštanje komunalnih i
industrijskih otpadnih voda u vodotoke predstavlja najveći problem u području politike upravljanja
vodama USK. Postojeća kanalizacijska mreža je zastarjela, pa je potrebna njezina obnova. U 2011.
godini je oko 15% kućanstava s područja USK imalo priključak na kanalizacijsku mrežu, a ostatak
stanovništva je bio priključen na septičke jame i kanale. Na području općine Bihać čak 75%
stanovništva koristi septičke jame. Septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu
propisno izgrađene, a mnoge od njih ne zadovoljavaju minimalne tehničke standarde. Zastarjelost i
nepotpuna izgrađenost kanalizacijske mreže te izravno ispuštanje otpadnih voda bez pročišćavanja
ugrožavaju kakvoću površinskih i podzemnih vodnih tokova. U većini općina USK u tijeku su
aktivnosti usmjerene prema obnovi i proširenju kanalizacijske mreže te uvođenju pročistača
otpadnih voda (Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Cazin, Sanski Most, Bihać). Na području Bihaća je
započeo projekt izgradnje pročistača otpadnih voda. Većina ostalih općina ima izrađenu
dokumentaciju za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda te zaključen ugovor s
Europskom investicijskom bankom o financiranju njihove izgradnje.

7.3. Zrak

Zaštita kvalitete zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka F BiH (Sl. novine F BiH, 33/03). U zakon
su transponirane odredbe EU IPPC direktive čime su postavljeni uvjeti za izdavanje okolišnih
dozvola industrijskim postrojenjima. Na području USK, okolišne dozvole izdaje od 2008. godine
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. U 2008. godini izdano je 26 okolišnih
dozvola , a u 2012. je izdano novim i postojećim poduzećima 46 okolišnih dozvola.
Federalna strategija zaštite zraka usvojena je za desetogodišnje razdoblje kao dio Federalne
strategije zaštite okoliša. Zakon o zaštiti zraka na kantonalnoj razini nije izrađen, a izrada i usvajanje
kantonalnog plana zaštite zraka planirana je za 2014. godinu.
Egzaktnih pokazatelja o koncentraciji onečišćujućih tvari u zraku na području USK nema, jer nisu
uspostavljene mjerne stanice za kontinuirano praćenje kakvoće zraka. Postoji potreba za
uspostavljanjem jedne mjerne stanice u zoni najveće emisije onečišćujućih tvari.
Procjenjuje se da je kakvoća zraka zadovoljavajuća, uz periodična onečišćenja zraka koja ne prelaze
granice dozvoljenih vrijednosti onečišćujućih tvari.
Od stacionarnih izvora onečišćenja zraka važno je spomenuti sumpordioksid iz industrijskih
postrojenja koji je bio glavni uzrok onečišćenja u prijeratnim godinama. Mjerenje razine
sumpordioksida u zraku provodilo se u prijeratnim godinama na području općine Bihać.
Stagnacijom industrijske proizvodnje i zatvaranjem industrijskih postrojenja koncentracija
sumpordioksida u zraku značajno je smanjena. U 2011. godini je na području USK poslovalo 51
industrijsko postrojenje s okolišnom dozvolom.
Poduzeće Grupex d.d. koje se bavi proizvodnjom građevinskog materijala i izvođenjem građevinskih
radova svojim poslovnim aktivnostima narušava kvalitetu zraka na području općine Velika Kladuša.

66
Zavod za javno zdravstvo provodi mikrobiološka ispitivanja zraka u poduzećima Loversan d.o.o. u
Cazinu i Saniteks u Velikoj Kladuši.
Najveći onečišćivači zraka iz stacionarnih izvora su pojedinačna ložišta u kućanstvima koja osobito
onečišćuju zrak tijekom zimskih mjeseci izgaranjem pogonskih goriva drveta i ugljena. Centralna
toplana koja bi smanjila negativan utjecaj na kvalitetu zraka iz pojedinačnih ložišta ne postoji.
Procjenjuje se da kvalitetu zraka narušava prašina iz oko 100 kamenoloma kao i velik broj ilegalnih
odlagališta otpada, no ispitivanje njihovog utjecaja na kakvoću zraka se ne provodi.
Od mobilnih izvora onečišćenja zraka najzastupljenije su emisije onečišćujućih tvari iz cestovnih
motornih vozila.

7.4. Upravljanje otpadom

U sektoru upravljanja otpadom postignuta je najveća usklađenost zakonodavstva Federacije Bosne i

Hercegovine s pravnom stečevinom EU. Na federalnoj razini način upravljanja otpadom definiran je
Zakonom o upravljanju otpadom (Službene novine F BiH, br. 33/03, 72/09), a na razini Kantona je
to Zakon o upravljanju otpadom USK (Sl. glasnik USK, br. 4/12) i Zakon o komunalnim djelatnostima
USK (Sl. glasnika USK br. 4/11, 11/11, 13/12).
Federalni plan upravljanja otpadom izrađen je i usvojen za razdoblje 2012 do 2017. godine, a po
uzoru na njega u 2011. godini pokrenut je postupak izrade plana upravljanja otpadom USK za
period od 2012. do 2017. godine. Plan upravljanja otpadom je provedbeni planski dokument kojim
se uređuju uvjeti za planiranje upravljanja otpadom na području USK i njegovih općina, a završetak
izrade dokumenta planiran je za srpanj 2013. godine. Općine USK nisu donijele planove upravljanja
otpadom niti planove sanacije ilegalnih divljih odlagališta.
Održivo upravljanje otpadom jedan je od glavnih prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno
uređenje i zaštitu okoline USK. U tijeku je provedba nekoliko projekata usmjerenih poboljšanju
sistema zbrinjavanja otpada. Lokacija na Grabežu (Uzelčeve kuće) odabrana je za izgradnju
regionalne sanitarne deponije gdje će se odlagati komunalni otpad prikupljen na području svih
osam općina USK i općine Drvar. Regionalno odlagalište će posjedovati sortirnicu otpada, reciklažno
dvorište i pretovarne stanice. Izrađeno je idejno rješenje za izgradnju regionalnog odlagališta, a u
tijeku je provedba javnih konzultacija s lokalnim stanovništvom. Planirano je da regionalna
sanitarna deponija počne s radom 2015. godine te da preuzme ulogu Centra za upravljanje otpadom.
U suradnji s općinom Drvar iz Livanjskog kantona te općinskim komunalnim poduzećima, USK je
partner na projektu kojem je cilj uspostaviti bazu podataka o sastavu i količinama otpada. Projekt se
odvija u tri faze s krajnjim ciljem izrade Studije osnovnih podataka o komunalnom otpadu te
stvaranju pretpostavki za unaprjeđenje upravljanja otpadom na području USK. Problemi na koje su
ukazala javna komunalna poduzeća su neodgovarajuća mjesta za odlaganje otpada te pomiješanost
komunalnog i medicinskog otpada što otežava sortiranje otpada.
U tijeku je i provedba projekta zaštite od opasnog industrijskog otpada kojim će se prikupiti podaci
o količinama i vrstama opasnog industrijskog otpada. Trenutno se zbrinjavanje opasnog otpada ne
provodi sistemski. Upravljanje sistemom upravljanja otpadom otežava preklapanje nadležnosti
između tijela federalne i kantonalne razine.
Prosječna pokrivenost stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada na području
USK je 75%, a udaljeni ruralni dijelovi nisu pokriveni organiziranim skupljanjem otpada.
Sakupljanje i odvoz komunalnog i neopasnog industrijskog otpada je u nadležnosti javnih
komunalnih poduzeća čiji su osnivači općine USK. Na području USK posluju slijedeća javna

67
komunalna poduzeća: JKP “Komrad” (Bihać), JKP “10. Juli” d.o.o. (Bosanska Krupa), “Komunalno”
d.o.o. (Bosanski Petrovac), JKP “Komb” d.o.o (Bužim), JKP “Čistoća” d.o.o. (Cazin), JKP “Rad” d.o.o.
(Ključ), JKUP “Komunalije” d.o.o. (Velika Kladuša) i JKP “Sana” d.o.o. (Sanski Most).
U svim općinama USK postoje značajni nedostaci u sektoru upravljanja otpadom. Komunalni otpad
iz kućanstava se uglavnom odlaže na nepotpuno uređenim odlagalištima otpada i ilegalnim
odlagalištima koja nisu pod nadzorom te predstavljaju prijetnju onečišćenju okoliša i ugrožavaju
zdravlje stanovništva. Trenutno na području USK ne postoji niti jedno odlagalište otpada s dozvolom
za rad. Vozila za sakupljanje i prijevoz otpada su zastarjela. Odvojeno prikupljanje komunalnog
otpada djelomično je uspostavljeno samo na području općine Bosanska Krupa. Procijenjena količina
zbrinutog komunalnog otpada u 2010. godini iznosi 61.425 tona, a prosječna dnevna količina
komunalnog otpada po stanovniku iznosi 0,56 kg. Ne postoji evidencija o odloženoj količini
biorazgradivog otpada. Količina prikupljenog i odloženog inertnog otpada (zemlja, šuta) u 2010.
godini se procjenjuje na 1.671 tonu. Glomazni otpad prikuplja se dvaput godišnje te se odlaže na
deponije zajedno s komunalnim otpadom iz domaćinstava, komercijalnim, industrijskim i inertnim
otpadom. U 2010. godini je stvoreno i odloženo oko 782 tone glomaznog otpada te 4.402 tone
komercijalnog i industrijskog neopasnog otpada.
Organizirano prikupljanje i zbrinjavanje medicinskog, klaoničkog, građevinskog otpada kao niti
opasnog industrijskog otpada (baterije, masti i ulja) se ne provodi. Samo na području općine Bužim
evidentirana su 22 ilegalna odlagališta otpada. Onečišćenost zraka javlja se prilikom samozapaljenja
otpada, a pojedina odlagališta nalaze se u blizini izvorišta pitke vode pa ugrožavaju kvalitetu
površinskih i podzemnih voda (npr. gradski deponij Sanska Brda-Grabež koji se nalazi na samoj
granici slivnog područja rijeke Zdene). Potrebno je planirati financijska sredstva za sanaciju
ilegalnih odlagališta otpada kako bi se spriječio njihov negativan utjecaj na kakvoću voda.

7.5. Buka

Zakonom o zaštiti od buke (Službeni glasnik USK br. 3/13) propisuje se dozvoljena razina buke,
utvrđuju mjere zaštite od buke i način mjerenja buke te nadzor nad razinom buke na području USK.
Zakon je donesen u skladu sa Zakonom o zaštiti buke na federalnoj razini (Sl. novine F BiH, br.
110/12) U praksi se mjerenja buke ne provode pa ne postoje egzaktni podaci o izvorima i razini
buke. Izvještavanje o razini buke na području kantona se ne provodi. Registar onečišćivača bukom
nije izrađen.
Prema procjeni, najznačajniji uzročnici buke su cestovna motorna vozila te kamenolomi. Prema
kantonalnom Zakonu o zaštiti od buke, mjerenje razine buke u kamenolomima preduvjet je
dobivanja okolišne dozvole.
Zakonska obveza općinskih i kantonalnih organa uprave nadležnih za prostorno planiranje je
izraditi karte buke do 2016. godine te ih ažurirati svake tri godine.

7.6. Zaštićeni dijelovi prirode

O zaštićenim dijelovima prirode na području USK nadležno je Ministarstvo za građenje, prostorno

uređenje i zaštitu okoline. Zakonski okvir iz područja zaštićenih dijelova prirode čini federalni
Zakon o zaštiti prirode (Sl. novine F BiH, 33/03). U tijeku je revizija tog zakona te je u 2012. godini

68
izrađen nacrt novog federalnog Zakona o zaštiti prirode. Zakon o zaštiti prirode na kantonalnoj
razini nije izrađen.
Sistem praćenja, prikupljanja, obrade i analize podataka o korištenju zaštićenih dijelova prirode
uspostavljen je na federalnoj razini 2003. godine (Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju
informacijskim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoring, Sl. novine F BiH 33/03).
Na području Federacije Bosne i Hercegovine postoji jedan nacionalni park koji se cijelom površinom
proteže teritorijem USK. Radi se o Nacionalnom parku Una, osnovanom 2008. godine, koji obuhvaća
područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, zatim područje kanjonskog
dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor
između Une i Unca. Cijelo područje Nacionalnog parka potpada pod Općinu Bihać u ukupnoj površini
od 19. 800 ha. .
Zaštita, upravljanje i korištenje prirodnih resursa Nacionalnog parka Una regulirano je Zakonom o
Nacionalnom parku Una (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 44/88). Plan
upravljanja Nacionalnim parkom Una usvojen je 2011. godine za desetogodišnje razdoblje s ciljem
definiranja smjernica za uspostavljanje dugoročne zaštite i održivo upravljanje bioraznolikošću te
prirodnim i kulturnim resursima unutar parka. U Nacionalnom parku uspostavljena su područja
stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. Režimu stroge i usmjerene zaštite pripada
13 500 ha parka, a unutar režima usmjerenog razvoja nalazi se 6 300 ha njegove površine.
Ostali spomenici prirode na području USK obuhvaćaju stroge prirodne rezervate, specijalne
geološke rezervate, rezervate prirodnih predjela, geološke i geomorfološke spomenike prirode.
Kategoriji strogih prirodnih rezervata pripadaju prašuma Lom na planini Klekovača i prašuma
Plješevica na istoimenoj planini u općini Bihać. Prašuma Lom pripada općini Bosanski Petrovac, a
njena ukupna površina iznosi 297, 7 ha. Od ukupne površine, 82% prašume čine šumske zajednice
bukve, jele i smreke, a na višim nadmorskim visinama prevladavaju šumske zajednice subalpske
bukove šume. Pećina Hrustovača u mjestu Vrhpolje u općini Sanski Most zaštićena je kao specijalni
geološki rezervat. Suvajsko međugorje na području općine Bosanska Krupa je rezervat prirodnih
predjela čija je površina 50 ha, a uglavnom ga čine šume i pašnjaci.
Geološkim spomenicima prirode pripada dio Nacionalnog parka Una kojeg čini sedreno područje
rijeke Une u Martin Brodu na području općine Bihać. Sedreno područje se proteže od izlaza Une iz
njenog kanjona do ušća Unca u Unu te ga čine dva dijela: gornji plavljeni dio i donji suhi dio. Oba
dijela prostiru se između 300 i 400 m nadmorske visine te čine oazu u okolnom kršu. Ovo područje
čine brojni slapovi i vodopadi te okolno sedreno zemljište nastalo djelovanjem mahovine
Cratoneurone. Vodopadi ovog područja još se nazivaju i martinbrodskim slapovima zbog blizine
mjesta Martin Brod. Najistaknutiji slapovi su Jalački buk, Srednji Buk, Milančev Buk (Veliki Buk) i
Mali Slap.
Geomorfološki spomenici prirode na području USK obuhvaćaju izvore rijeka Dabar (Sanski Most),
Klokota (Bihać), Krušnica (Bosanska Krupa), vodopad Bliha (Sanski Most) i Dabarsku pećinu (Sanski
Most). Vodopad Bliha (Blihin Skok) nalazi se između sela Fajtovci i Kamengrad, 14 km od središta
općine Sanski Most. Vodopad se nalazi na rječici Blihi koja se ulijeva u Sanu te je visok 40 m, a širok
10 m.

69
 Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša
Razvojni problemi
 Nema sistemskog i kontinuiranog praćenja
kvalitete pojedinih okolišnih sastavnica
 Statistički podaci iz područja zaštite okoliša
nisu usklađeni s metodologijom EUROSTAT-
a podataka s metodologijom EUROSTAT-a
 Nedostaje fizička infrastruktura za praćenje
kvalitete pojedinih okolišnih sastavnica
 Nedostatak suradnje svih dionika u području
zaštite okoliša (organizacije civilnog društva,
struka, politika)
 Prostorni plan nije usvojen USK
 Kantonalni plan zaštite okoliša i plan zaštite
okolišnih sastavnica nije usvoje
 Ne postoji kantonalna strategija zaštite
okoliša, nedostaju planovi upravljanja
okolišem u dvije općine, slaba provedba
 Dotrajalost vodoopskrbne i kanalizacijske
mreže
 Nizak stupanj pokrivenosti stanovništva
opskrbom pitke vode i priključenosti na
kanalizacijsku mrežu, kakvoća vode iz
lokalnih vodovoda nije pod nadzorom,
septičke jame u prigradskim naseljima i
ruralni sredinama nisu propisno izgrađene
 Otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju
u vodotoke
 Velik broj ilegalnih odlagališta otpada i
neizgrađenost zajedničkog regionalnog
sanitarnog deponija
 Pomiješanost komunalnog i medicinskog
otpada, zbrinjavanje opasnog otpada nije
sistemski
 Nisu izrađene karte buke
 Legislativa i provedbeni planovi u području
zaštite okoliša nisu do kraja izrađena
Razvojne potrebe
 Razviti sistem kontinuiranog praćenja
kvalitete pojedinačnih okolišnih sastavnica i
registar onečišćivača
 Uskladiti sistem prikupljanja i obrade
 Definirati vrstu i broj potrebnih mjernih
jedinica (za praćenje kakvoće zraka,
površinskih i podzemnih voda, mjerenje
buke), planirati financijska sredstva za
nabavu i institucionalna rješenja za mjerenje,
izvještavanje i nadzor
 Unaprijediti i jačati suradnju u području
upravljanja politikom zaštite okoliša
 Nastaviti proces izrade i usvajanja
Prostornog plana USK
 Dovršiti proces izrade i usvajanja plana
zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih
sastavnica 2013. godine
 Razviti i donijeti kantonalnu strategiju
zaštite okoliša, provoditi strateške planove
upravljanja okolišem
 Donijeti Strategiju razvoja komunalnih
djelatnosti te provoditi rekonstrukciju i
modernizaciju vodoopskrbnu i
kanalizacijsku mrežu
 Donijeti Strategiju razvoja komunalnih
djelatnosti te u skladu s njom povećati
stupanj stanovništva pokrivenog sistemom
vodoopskrbe i priključenosti na
kanalizacijsku mrežu, kontrolirati kvalitetu
vode iz lokalnih vodovoda te poštivanje
minimalnih tehničkih standarda za septičke
jame
 Uvesti sistem pročišćavanja otpadnih voda
prije ispuštanja u vodotoke
 Usvojiti plan upravljanja otpadom na
kantonalnoj razini i donijeti općinske
planove upravljanja otpadom i sanacije
divljih odlagališta, izgraditi regionalni
sanitarnog deponija
 Usvojiti plan upravljanja otpadom na
70
 kantonalnoj razini i donijeti općinske
planove upravljanja; razviti organizirano
prikupljanje i zbrinjavanje medicinskog,
klaoničkog, građevinskog, industrijskog,
opasnog i drugih vrsta otpada
 Izraditi karte buke
 Dovršiti izradu i usvojiti zakone koji
reguliraju upravljanje pojedinim okolišnim
sastavnicama (voda, zrak, tlo, buka, zaštita
prirode, kao i zbrinjavanje otpada), te
planove provedbe

8. Analiza budžeta USK

U 2011. godini su planirani prihodi budžeta USK iznosili 197.068.000 KM ili 0,086% više nego u
2010. godini. Do kraja 2011. prikupljeno je 174.566.000 KM ukupnih budžetskih prihoda, što je
11,41% manje u odnosu na planirane prihode te godine.

Tabela 35. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta U 000 KM

  2008 2009 2010 2011 2012.

Planirani 215.089 186.009 196.900 197.068
Ostvareni 175.372 169.864 177.218 174.566

U strukturi prihoda kantonalnog budžeta prevladavaju poreski prihodi čije učešće u ukupnim
budžetskim prihodima raste. U 2011. godini ukupni poreski prihodi u budžetu USK su iznosili
148.657.000 KM ili 85,16% ukupnih budžetskih prihoda USK. U 2011. godini je ostvareno za 4,85%
više poreskih prihoda nego u 2010. godini. Ostatak prihoda budžeta USK čine neporeski prihodi koji
su u 2011. godini iznosili 21.541.000 KM ili 12,34% ukupnih budžetskih prihoda, grantovi (2,4%
ukupnih prihoda) i kapitalni prihodi (0,1% ukupnih prihoda).
Nedostaju podaci o kretanju poreznih i neporeznih prihoda, strukturi rashoda prema ekonomskoj i
funkcionalnoj klasifikaciji te kreditnoj zaduženosti po godinama (2008-2012)

71
II - SWOT analiza

72
 Metodom SWOT analize (analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji) utvrđeni su unutarnji i
vanjski faktori koji pozitivno ili negativno utječu na razvoj USK.
Snage USK predstavljaju one faktore koji ukazuju na pozitivna stanja unutar Kantona poput
povoljnog geografskog položaja, očuvane prirodne i kulturne baštine, bogatstva voda i šuma,
tradicije u industrijskoj proizvodnji, postojeće zdravstvene, obrazovne, kulturne i sportske
infrastrukture, razvijenih društvenih djelatnosti i aktivnog civilnog društva u nekim sektorima
(briga za djecu borba protiv malignih bolesti). Slabosti su oni faktori ekonomije, okoline i društva
koji onemogućavaju razvoj ili slabe razvojne šanse. Njih USK treba bitno umanjiti ili ih nastojati
ograničiti u cijelosti. Temeljne slabosti koje usporavaju i ograničavaju razvoj USK su loša poslovna
klima i izostanak aktivne podrške poduzetnicima. Postojeći ljudski resursi, prirodni resursi (šume ,
vode i mineralne sirovine) te kulturno – povijesna baština se nedovoljno koriste za potrebe razvoja.
Iako su doneseni zakoni uglavnom usuglašeni sa pravnom stečevinom europske unije oni se ne
provode (posebno u području zaštite okoliša). Obrazovni sistem čeka ozbiljne reforme kao bi se
uskladio sa potrebama i kretanjima na tržištu rada. Također slabost na koju može s utjecati USK je
nedovoljna briga za mlade i za starije osobe kao i za osobe s posebnim potrebama.
Vanjski faktori koji utječu na razvoj USK mogu biti ili zamašnjak ili prepreka razvoju. Rastući interes
u okruženju za organsku hranu, resurse za kulturni, eko, ruralni i vitality turizma razvojna su prilika
za koju postoje nedovoljno iskorišteni resursi u USK. Također, prilika za razvoj su i sredstva fondova
EU posebno za prekograničnu suradnju sa Hrvatskom kao novom članicom za što postoji tradicija i
interes za jačanjem suradnje u zajedničkom korištenju kulturne baštine, očuvanju okoliša, poticanju
poduzetništva i suradnji civilnog sektora.
Prijetnje za razvoj USK su neusklađenost zakona i procedura te opsežna birokracija na različitim
razinama vlasti u F BiH, odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica USK, narušavanje okoliša
djelovanjima izvan USK te daljnja recesija i kriza u okruženju.

Snage
 Dobar geografski položaj
 Prirodni resursi – bogatstvo voda i šuma
(kanton sa najviše vode)
 Čista, nezagađena priroda
 NP Una
 Dobro organizirana priprema za postavljanje
i implementaciju „vodne“ infrastrukture
 Doneseni zakoni na kantonalnom nivou sa
aspekta zaštite okoliša
 Industrijska tradicija
 Poduzetnička infrastruktura/poduzetničke
zone
 Tržište rada – jeftinija radna snaga, radno
Slabosti
 Neiskorišteni prirodni resursi /vodni, šumski
 Nepostojanje podataka i evidencije o zraku
(kvalitet)
 Loša implementacija većine zakonskih propisa
o zaštiti okoliša
 Nisu doneseni strateški dokumenti za razvoj
USK a planovi se donose samo na godišnjem
nivou
 NVO – u sektoru okoliša i infrastrukture
 Nerazvijena saobraćajna infrastruktura i
povezanost (loše stanje prometne
infrastrukture)
 Neriješen sistem zbrinjavanja oborinskih voda
 Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada

73
 sposobni ljudi iz oblasti industrije
 Financijski potencijal radnika na radu u
inozemstvu i umirovljenika s inozemnim
penzijama
 Dobra prekogranična suradnja
 Jeftinija radna snaga u odnosu na EU i zemlje
okruženja
 Infrastruktura za razvoj ljudskih resursa (za
osnovno i srednje školstvo, sveučilište)
 Infrastruktura za zdravstvo (Kantonalna
bolnica), kulturu (ustanove) , sport (sportski
objekti)
 Socijalna, imovinska, osobna sigurnost
građana
 Dobri uslovi za kvalitetno stanovanje (čist
zrak, čist okoliš – Una i druge rijeke, parkovi)
 Komunalna infrastruktura (postoji
vodovodna instalacija, električne instalacije,
telekomunikacije, komunalne službe)
 Brojne nevladine organizacije –postoje
udruge koje pokrivanju određene oblasti
(zlostavljanje djece, borba protiv raka i dr.)
 Bogato kulturno-historijsko naslijeđe
Prilike
 Dinamični razvoj selektivnih oblika (ruralni,
sportski, eko, vitality i dr.)turizma
 Rast potražnje za proizvodima eko i
integralne poljoprivrede (zdrava hrana,
 Visoka stopa nezaposlenosti
 Nerazvijen sektor malih i srednjih preduzeća
 Nedovoljan institucionalni okvir i poticaji za
razvoj poduzetništva
 Loša poslovna klima
 Neiskorištenost financijskih i ljudskih
potencijala dijaspore i umirovljenika koji su
radili u inozemstvu
 Administrativne prepreke
 Zastoj investicija (stranih i domaćih posebno
investicija u proizvodnju)
 Usitnjeni poljoprivredni posjedi
 Slaba turistička infrastruktura
 Nezadovoljavajuća promocija postojećih
turistički i ostalih potencijala
 Neiskorišteno kulturno-turističko naslijeđe
zbog nepostojanja elemenata turističkih
sadržaja i promocije istih
 Politička nestabilnost
 Velik udio sive ekonomije
 Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta
rada novo tržište rada
 Hiperprodukcija kadrova koji nisu konkurentni
na tržištu rada (slaba zapošljivost), a na drugoj
strani nedovoljno adekvatnih kadrova u
određenim industrijskim granama
 Inertnost sistema obrazovanja i zdravstva za
restrukturiranje
 Nedostatak ustanova socijalne zaštite – briga o
starima, nemoćnima, duševnim bolesnicima
 Nedovoljno poticajna politika za mlade
 Neinformiranost i nezainteresiranost građana
u procesu EU integracija i ostalih procesa, kao i
kreiranja politika koje su bitne za razvoja USK)
Prijetnje
 Samoizolacija i izolacija jer BiH nije u EU
 Ulazak HR u EU
 Destimulativna porezna i carinska politika
74
 organski proizvodi)
 Korištenje fondova EU i drugih
međunarodnih financijskih izvora za razvoj
USK-a
 Ulazak Hrvatske u EU i programi
prekogranične suradnje (stvaranje
prekograničnih klastera, pogodnost
kompanijama da presele svoja postrojenja u
USK, odnosno izvan granica EU)
 Potencijal dinamičnog razvoja turizma u
prekograničnoj regiji Hrvatske- Plitvička
jezera
 Mogućnost prometnog povezivanja sa drugim
regijama (III razvojna OS)
 Poticaji razvoju civilnog društva (inozemne
organizacije i fondovi)
 Birokratske procedure (na različitim nivoima
vlasti)
 Neusklađenost nivoa vlasti kod donošenja
odluka (ceste, hidrocentrale i dr.)
 Isključenost iz Nacionalne prometne strategije
(Koridor 5C)
 Odlazak mladih obrazovanih kadrova van
granica BiH
 Narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK-a
 Nedovoljna svijest građana o značaju očuvanja
prirode i okoliša
 Narušavanje zdravlja ljudi i ugroženost biljnih i
životinjskih vrsta djelovanjima izvan USK-a
 Recesija i kriza u okruženju
 Odljev kapitala zbog nemogućnosti investicija
75
III - Vizija, strateški ciljevi i prioriteti

76
 1. Vizija razvoja Unsko-sanskog kantona

Definiranje vizije razvoja Unsko-sanskog kantona odražava stratešku namjeru, dubinu i širinu
strateške promjene koje stanovništvo želi u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Vizija
karakteristična je baš za tu sredinu – sažima prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu na pragu
Europske unije, umjerenu klimu, očuvane prirodne resurse (obilje vode i šume), poljoprivredno tlo
pogodno za organski uzgoj voća i povrća, tradicionalne industrije temeljene na raspoloživim
resursima (rudarstvo, drvna, prehrambena industrija) i marljive ljude.
Vizija razvoja USK pruža jasnu orijentaciju stanovništvu, poduzetnicima, javnoj i lokalnoj upravi.
Inspirativna je, djeluje poticajno, potiče zajednicu na promjene i privlači pažnju potencijalnih
ulagača.

VIZIJA razvoja USK

UNSKO-SANSKI KANTON JE EURO-REGIJA – SMARAGD BOSNE I HERCEGOVINE, PODRUČJE UGODNOG

ŽIVOTA TEMELJENOG NA RAVNOMJERNOM ODRŽIVOM RAZVOJU.

2. Strateški ciljevi i prioriteti

Strateška platforma razvoja USK kompletira se kroz pet strateških ciljeva koji osiguravaju
sinergijske efekte između ekonomije, okoliša i društva. Oni imaju prepoznatljiva sektorska težišta,
ali su istovremeno integralni i povezujući.
Pet je ključnih strateških ciljeva razvoja USK:
1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH
2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika (koja zadovoljava
potrebe društva)
3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode
4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada
5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene
odgovornosti)

Prvi strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti ostvarenju postavljene vizije je razviti
konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja F BiH.
Za razvoj Unsko- sanskog kantona bitno je sistemski poticati i jačati konkurentnost poduzetnika i
privrede u cjelini, svim raspoloživim lokalnim sredstvima i korištenjem mogućnosti koje pružaju

77
donatori prisutni u regiji i EU programi. Polazeći od toga da je konkurentnost skup faktora, javnih
politika i institucija koje kompleksno utječu na razinu produktivnosti odnosno na kvalitetu
poslovnog sektora i poslovnog okruženja, za USK, imajući u vidu resurse s kojima raspolaže ključna
su slijedeća područja konkurentnosti: infrastruktura, institucije, obrazovanje i savjetodavna
podrška, efikasnost tržišta rada i financijski poticaji te inovativnost.
Ova područja obuhvaćena su u 6 prioriteta kojima se ostvaruje prvi strateški cilj razvoja USK:
kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva, razviti poljoprivredu na tržišnim
osnovama, razviti turizam, smanjiti (identificirati i prevenirati) sivu ekonomiju, razviti industrije s
većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama te poboljšati
upravljanje privrednim razvojem.
Drugi strateški cilj razvoja USK je izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života
stanovnika. Poboljšanje i izgradnja infrastrukture strateški je važno za buduću svekoliku
razvijenost USK i povezivanje u regiji i šire. Ponajprije se to odnosi na stvaranje prostornih,
privrednih i društvenih uvjeta za život i rad kroz daljnju izgradnju komunalne infrastrukture,
izgradnju i poboljšanje prometne mreže te posebice provođenje mjera energetske efikasnosti, a sve
na načelima održivog razvoja.
Ovaj strateški cilj razrađen je kroz 3 prioriteta: razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do
stupnja prihvatljivosti za europske standarde), razviti prometnu infrastrukturu (modernizirati
transportne kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati povezanost sa nacionalnim i
regionalnim centrima te razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor te
građanstvo) uz potenciranje korištenja obnovljivih izvora energije.
Unapređenje zaštite okoliša i očuvanje prirode treći je strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti
očuvanju prirodnih ljepota smaragda Bosne I Hercegovine i ostvarenju održivog razvoja.
Zakonodavstvo zaštite okoliša je u znatnoj mjeri usklađeno sa pravnom stečevinom Europske unije
– posebno u području upravljanja otpadom, no ključno je uložiti napore za nastavak ovog procesa.
Također, nužno je uvesti kontinuirano planiranje upravljanja okolišem te uvesti nove sisteme
upravljanja otpadom, vodama i zaštitom od buke. Očuvano tlo, voda i zrak te raznolikost biljnih i
životinjskih vrsta razvojni su resurs USK. Kontinuirano senzibiliziranje, uključivanje i informiranje
javnosti o okolišnim temama korak su ka očuvanju okoliša za generacije koje dolaze.
Treći strateški cilj ostvariti će se kroz slijedeće prioritete: usklađivanje zakonodavstva sa EU
legislativom za održivo korištenje resursa, osiguranje efikasnih instrumenata implementacije mjera
zaštite okoliša, razvijanje ljudskih resursa za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, uključenost javnosti
u temama okoliša.
Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada četvrti je strateški cilj razvoja USK. Područje
ugodnog življenja iz vizije razvoja USK moguće je ostvariti ukoliko se postigne značajna zaposlenost
stanovništva. Težnje ka ostvarenju pune zaposlenosti ostvarive su kroz strukturne reforme
obrazovnog sistema, kontinuirano praćenje potreba poslodavaca, programe prekvalificiranja,
doškolovanja i usavršavanja, osposobljavanje radne snage za rad sa suvremenim tehnologijama.
Pritom ne treba zanemariti suzbijanje sive ekonomije i zaposlenosti izvan sistema.
U Unsko-sanskom kantonu ovaj strateški cilj će se ostvariti kroz pet prioriteta: razviti sistem za
povezivanje i usklađivanje ponude i potražne na tržištu rada, razviti programe prekvalifikacije,
ojačati i razvijati cjeloživotno učenje, poboljšati rad službi za zapošljavanje te podsticati
zapošljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i
istraživačko- obrazovnih institucija.
Peti strateški cilj razvoja USK je osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite. Polazeći od
općeg sveukupnog cilja društvenoekonomskog razvoja, poboljšanje blagostanja i uvjeta života ljudi,

78
ovaj strateški cilj razvoja određuje glavne pravce i aktivnosti koje treba poduzimati da bi se
ostvarilo povećanje kvalitete življenja stanovništva i sada i u budućnosti. Naglasak je aktivnostima
koje trebaju pomoći građanima da se osjećaju sigurno i da zdravo žive u duhovom i tjelesnom
pogledu. Potrebno je osigurati dobre uvjete za sport i rekreaciju, uvjete za zadovoljenje kulturnih
potreba stanovništva, dobru socijalnu i zdravstvenu zaštitu starijim osobama i onima s posebnim
potrebama te brigu o djeci.
Ovaj strateški cilj ima 6 razvojnih prioriteta: unaprijditi socijalnu zaštitu, jačati kapacitete institucija
za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, poticati i razvijati sportske aktivnosti, očuvati i održivo koristiti
kulturnu baštinu, pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema, poticati solidarnost,
društvenu i moralnu odgovornost građana za javno odbor.

STRATEŠKI CILJEVI PRIOIRTETI

1. Razviti konkurentnu
privredu i dostići nivo
prosjeka ekonomskog
razvoja F BiH
2. Izgraditi infrastrukturu
za poboljšanje kvalitete
života stanovnika (koja
zadovoljava potrebe
društva)
1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva
(razviti institucionalni okvir za MSP, poboljšati pristup
financiranju /krediti, garancije, subvencije, grantovi i dr./,
osigurati edukaciju, trening i konzultantsku pomoć, razviti
poduzetničku infrastrukturu /poduzetničke zone, poduzetnički
i tehnološki centri, inkubatori/ komunikacija među
privrednim subjektima)
1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama
1.3. Razviti turizam (turističku infrastrukturu posebno za ruralni
i druge oblike turizama)
1.4. Smanjiti (identificirati i prevenirati) sivu ekonomiju
1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane
na tehnološkom razvoju i inovacijama ( sa posebnim
naglaskom na industrije s tradicijom u USK-u)
1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem (osigurati veću
uključenosti nadležnih institucija i suradnju s privrednicima u
razvoju privrede, jačanje podrške izvoznicima, okončanje
privatizacije)
2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stupnja
prihvatljivosti za europske standarde)
2.2. Razviti prometnu infrastrukturu (modernizirati transportne
kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati
povezanost sa nacionalnim i regionalnim centrima
2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i
privatni sektor te građanstvo) i korištenje obnovljive izvore
energije

3.1. Uskladiti zakonodavstvo sa EU legislativom za održivo

korištenje resursa (zaštitu okoliša i očuvanje prirode)
3.Unaprijediti zaštitu
okoliša i očuvanje prirode 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite
okoliša i očuvanja prirode

79

4.Razvijati ljudske resurse
i unaprijediti tržište rada
5. Osigurati visok nivo
socijalne sigurnosti i
zaštite (javna svijest i
poticanje društvene
odgovornosti
Napomena: pojašnjenja prioriteta napisana italikom u zagradi podsjetnik su za definiranje mjera u
daljnjim fazama planiranja razvoja USK.
3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode
(za ekonomsku održivost u oblasti okoliša)
3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i
očuvanja prirode (informisati, edukovati građane, privrednike
službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode)
4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i
potražne na tržištu rada (kontinuirano pratiti, analizirati i
usklađivati potrebe za radnom snagom na tržištu rada i na osnovu
toga donositi upisne kvote na fakultetima i srednjim školama,
organiziranje edukativnih radionica u osnovnim i srednjim
školama, gdje bi se pokazale budućim srednjoškolcima i
studentima stvarne potrebe za radnom snagom, (aktivno
uključivanje nastavnika, roditelja, a i samih učenika osnivanje i rad
lokalnog partnerstva za zapošljavanje i dr.)
4.2. Razviti programe prekvalifikacije (kroz zajedničke obrazovne
programe obrazovnih institucija i predstavnika realnog sektora)
4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje
4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje (uskladiti metodologiju
rada službe zapošljavanja po evidenciji nezaposlenosti; uskladiti
poticajne politike s potrebama zapošljavanja (kreiranje novih
radnih mjesta; identificirati probleme zaposlenosti i nezaposlenosti
kod evidentiranja)
4.5. Podsticati zapošljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i
povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-
obrazovnih institucija
5.1.Unaprediti socijalnu zaštitu (pomoć starim i iznemoglim
osobama; pomoć djeci sa posebnim potrebama i marginaliziranim
skupinama)
5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu
5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti
5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu
5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema
5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost
građana za javno odbor (kroz razne radionice, edukacije i
humanitarne akcije, manifestacije i dr)
80
3. Veza sa strateškim dokumentima više razine

Definirani strateški ciljevi razvoja USK uklapaju se u hijerarhijski više sisteme planirane kroz
Strategiju razvoja Bosne i Hercegovine u razdoblju 2010- 2020., Strategiju socijalnog uključivanja
(2010) i Strateški razvojni dokument Europa 2020.
Strategija razvoja BiH , 2010-2020 nastala je kao rezultat potrebe sistematskog razvoja F BiH. U
dokumentu su kao ključni izazovi razvoja navedeni (ne)održivost ekonomskog rasta i ugroženost
konvergencije prema EU. Strategija navodi nekoliko faktora na kojima treba temeljiti razvoja:
prirodni resursi (voda , hidroenergija, mineralne sirovine i šume), poljoprivredno zemljište i
stanovništvo (radna snaga). Okvirni strateški ciljevi razvoja F BiH su: stabilni makroekonomski
okvir (posebno fiskalna održivost i razvoja financijskog sektora), konkurentnost (kroz klastere,
kompetentnu radnu snagu, izvoz i energetsku infrastrukturu), učinkoviti javni sektor (prema EU
standardima), zaposlenost (kroz podršku poduzetništvu i razvoj malih i srednjih poduzeća), održivi
rast (kroz ruralni razvoj, ekologiju i energetsku efikasnost) te socijalnu uključivost. Obuhvat
predloženih ciljeva razvoja podrazumijeva ostvarivanje prethodno usvojenih strateških dokumenta
na razini F BiH posebno postojećih sektorskih strategija i ostalih planova i programa. Posljednji cilj
razvoja BiH posebno je obrađen u dokumentu „Strategija socijalnog uključivanja BiH) gdje su
postavljeni ciljevi čijim ostvarivanjem će se stvoriti uvjeti za poboljšanja u socijalnoj politici,
obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, položaju obitelji sa djecom te položaju osoba sa posebnim
potrebama.
Strateški ciljevi razvoja USK u skladu su i s europskim planskim okvirom izraženim u dokumentu
Europa 2020, kojim se EU opredijelila za pametni, održivi i uključivi rast. Pametni rast je u skladu s
težnjama USK za povezivanjem obrazovanja sa tržištem rada, osnivanjem konkurentnog
ekonomskog i razvoja pozitivnog poslovnog okruženja kroz provedbu i povezivanje prirodnih i
kulturnih resursa te tradicionalne industrije za povećanje konkurentnosti. Održivi rast naglašen je
već u viziji razvoja USK i dodatno preciziran kroz strateške ciljeve kroz težnje za poboljšanjem
kvalitete života i zaštitu okoliša i očuvanje prirode.
Uključivi rast također je opredjeljenje USK koje se očituje kroz peti strateški cilj razvoja – osiguranje
visokog nivoa socijalne zaštite i poticanje društvene odgovornosti).

USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE

Strategija razvoja USK , Strategija razvoja BiH, Europa 2020
2014.- 2020.
2010.-2020.
Strateški ciljevi Strateški ciljevi Strateški ciljevi
1. Razviti konkurentnu 2. Konkurentnost Pametan rast
privredu i dostići nivo
prosjeka ekonomskog
razvoja F BiH
2. Izgraditi infrastrukturu 2. Konkurentnost Održivi rast
za poboljšanje kvalitete

81
života stanovnika (koja 5. Održivi rast i razvoj
zadovoljava potrebe
društva)
3.Unaprijediti zaštitu 5. Održivi rast i razvoj Održivi rast
okoliša i očuvanje prirode
4.Razvijati ljudske resurse i 2. Konkurentnost Pametan rast
unaprijediti tržište rada
5. Zaposlenost
5. Osigurati visok nivo 6. Socijalna uključenost Uključujući rast
socijalne sigurnosti i zaštite
“Strategija socijalnog
(javna svijest i poticanje
uključivanja BiH”
društvene odgovornosti

82