ZAJMOVNI KAPITAL I

PREDUZETNIKA
DOBIT
Zajmovni kapital predstavlja osamostaljeni dio
industrijskog kapitala koji vlasnicima nije u
odreenom vremenskom intervalu
neophodan, pa ga pozajmljuju drugim
kapitalistima.

Prvi oblici ovog kapitala se pojavljuju u

periodu raspada prvobitne zajednice
(zelenaki kapital, feudalna i robovlasnika
privreda).
 Dio trokova proizvodnje, odnosno cijene kotanja je
namijenjen za nadoknaivanje utroene vrijednosti
sredstava za rad, povlai se iz krunog kretanja i formiraju
sredstva amortizacije.

Ovaj proces neprekidno traje dok se sredstvo za rad potpuno

ne amortizira.

Na ovakav nain osamostaljen dio industrijskog kapitala

predstavlja izvor zajmovnog kapitala.
 Dio profita koji prisvajaju
vlasnici kapitala fond
akumulacije se takoe moe
upotrebljavati kao zajmovni
kapital.

Kao dio zajmovnog kapitala

moe se koristiti i tednja
vlasnika radne snage.
 Potranja za zajmovnim kapitalom se sastoji od:

- potranje industrijskih kapitalista za dopunskim sredstvima u

funkciji maksimiziranja profita

- potranja stanovnitva u funkciji potronje za zadovoljavanje

razliitih vrsta potreba

- potranja drave za kreditima za podmirenje razliitih potreba, koje

se ne mogu obezbjediti iz njenih prihoda (porezi, doprinosi, carine,
takse)
Zajmovni kapital se posuuje samo ako svom vlasniku donosi
odreeni prihod, odnosno nadoknadu za pozajmljivanje.
Kretanje zajmovnog kapitala se moe predstaviti na sljedei
nain:
N N*
Pri emu je N* vrijednost pozajmljenog kapitala uveanog za
kamatu (N*=N+k)
U sluaju da se zajmovni kapital plasira u proizvodnju onda se
to moe predstaviti na sljedei nain:
Rs
N N R P R* N* N*
Sp

I II III
Kamata ima sljedee osobine:

Predstavlja iznos novane nadoknade za

pozajmljena sredstva

Kamata je poseban oblik dohotka, kojeg

vlasnik stie na osnovu privatne svojine nad
novanim kapitalom i zato predstavlja oblik
dohotka od svojine

Kamata je fiktivna cijena kapitala jer

nominalno izraava upotrebnu vrijednost
zajmovnog kapitala
 Ovako definirana
cijena zajmovnog
kapitala moe se
izraziti na 2 naina:

* kao kamata u
apsolutnom iznosu
novca i

Kamata predstavlja
unaprijed utvrenu
* kao kamatna
obavezu
stopa
zajmoprimca za
pozajmljeni kapital
Visina kamate je odreena sljedeim determinantama:

Visinom profitne stope

Ponudom i potranjom zajmovnog kapitala na tritu

novca

Uticaj monetarne politike

Zajmodavci rentijeri, pasivni kapitalisti

Zajmoprimci-preduzimai, aktivni
kapitalisti

Podjela profita ostvarenog pozajmljenim

kapitalom na dva dijela:

Kamata, koju prisvajaju zajmodavci

Preduzetnika dobit, koju prisvajaju

zajmoprimci.
 Kredit je oblik kretanja zajmovnog
kapitala, a kreditni odnosi stvaraju
mogunost korienja tueg
kapitala.

Trgovaki i Krediti se javljaju

bankarski kao:

Kratkoroni i
Privatni i javni
dugoroni
 Bankarske poslove moemo klasificirati na:

Aktivni bankarski poslovi, ovdje se banka pojavljuje kao zajmodavac, gdje

plasira sredstva prikupljena od stanovnitva i privrede

Pasivni bankarski poslovi, poslovi gdje se banka pojavljuje kao dunik,

gdje posuuje slobodna novana sredstva od stanovnitva i privrede

Neutralni bankarski poslovi, gdje banka vri posrednike funkcije u

domaem i meunarodnom platnom prometu
Banke ostvaruju zaradu koja se
naziva bankarska dobit (razlika
izmeu pasivne i aktivne
kamate)

Postoje:

centralna banka i

poslovne banke
 Poslovne banke su
finansijski posrednici
izmeu subjekata koji
Centralna banka
imaju viak novca i
kreditira sve ostale
subjekata kojima se taj
banke, ima monopol
viak moe pozajmiti
na izdavanje novca i
(investicione,
drugih vrijednosnih
trgovake,
papira i to je dravna
poljoprivredne,
banka.
vanjskotrgovinske,
hipotekarne,
tedionice).
 2%
98%

Dravne banke Privatne banke

 Dravni kapital
3%

Rezidentni
privatni kapital
14%

Nerezidentni
privatni kapital
83%
 Uede u ukupnom Uede u ukupnoj
Banke Broj banaka
kapitalu (%) aktivi (%)

Banje sa
vedinskim
1 2 1,4
dravnim
kapitalom

Banke sa
vedinskim
6 10,20 8
privatnim
kapitalom

Banke s vedinskim
11 87,50 90,6
stranim kapitalom
 Banke Broj banaka Broj zaposlenih

Dravne banke 1 186

Privatne banke 17 6.989

Ukupno 18 7175
Stepen strune spreme Broj zaposlenih Procentualno uede

VSS 3.556 49,5

VS 664 9,3

SSS 2.922 40,7

Ostali 33 0,5

Ukupno 7.175 100