Professional Documents
Culture Documents
VijcaniSpojevi PDF
VijcaniSpojevi PDF
Nositelji kolegija:
Prof. dr. sc. Boidar Krian
Doc. dr. sc. Saa Zelenika
-1-
VIJANI SPOJEVI
NAVOJ
Navojna linija (zavojna linija, zavojnica) nastaje namatanjem hipotenuze
pravokutnog trokuta na cilindar.
1 - navojna linija,
2 - odmotana navojna linija, tj. hipotenuza pravokutnog trokuta,
h - uspon
h
Kut uspona navoja: tan =
d2
Kad bi po navojnoj liniji oko cilindra namatali ice trokutastog, pravokutnog ili
drugih presjeka, dobili bi navoje trokutastog, pravokutnog ili drugih profila zuba:
Vijak ima vanjski navoj, izraen na vanjskoj povrini cilindra. Matica ima
unutarnji navoj izraen u cilindrinom provrtu. Unutarnji navoj moe biti izraen i
u provrtu u nekom strojnom dijelu.
Matica koja se na vijku okrene za 360, napravit e u aksijalnom smjeru put koji je
jednak usponu h.
-2-
Najee vrste navoja:
g)
Desnovojni Lijevovojni
navoj navoj
-3-
Oznake:
a) Vijak i matica:
- d = vanjski nazivni promjer vijka
- d2 = srednji promjer navoja (bokova)
- d3 = promjer korijena navoja vijka (promjer jezgre);
za metrike navoje je d3 = d 1,22687P
- P = korak navoja (udaljenost izmeu dva susjedna zupca)
- = kut nagiba boka zuba (kut profila)
- D1 = unutarnji promjer navoja matice
- m = visina matice
- h = uspon navoja
- = kut uspona
b) Profil metrikog ISO navoja:
- H1 = nosiva dubina navoja
- h3 = dubina navoja
- R = polumjer zaobljenja u korijenu navoja
-4-
c) Prema kvaliteti izrade, tj. hrapavosti i tonosti izmjera i oblika, vijci i matice
se dijele u sljedee klase (DIN 267):
- F - fina
- A - srednja - za opu upotrebu
- B - srednje gruba
- C - gruba
Navoj moe imati jedan ili vie poetaka pa se govori o jednovojnom ili
vievojnom navoju. Vievojni navoji imaju vei uspon h.
h=2P h=3P
h=P P
P
-5-
VRSTE VIJANIH SPOJEVA
Vijani spojevi su najee koritena vrsta rastavljivih spojeva. Glavni elementi
vijanog spoja su:
1. Vijak na kojem je izraen vanjski navoj
2. Matica ili cilindrini provrt u strojnom dijelu u kojima je izraen unutarnji navoj
3. Podlona ploica ili osigura - po potrebi.
Postoje vijci koji pomou svrdla na vrhu sami u metalu bue rupu i urezuju navoj:
Neke vrste vijaka za metal, ciglu i beton same u provrtu urezuju unutarnji navoj.
-6-
2. Pokretni vijani spojevi ili "vijani pogoni": rotacijsko gibanje vijka
(vretena) se pretvara u uzduno pomicanje matice ili vijka (vretena) pri
emu je ponekad bitno proizvesti veliku aksijalnu silu. Primjeri:
- vretena na preama: proizvodi se velika aksijalna sila
- vretena u ventilima
-7-
3. Vijani spojevi za podeavanje:
- za podeavanje ventila motora, sigurnosnih ventila i sl.
Vijak za
podeavanje
ep
-8-
5. Mjerni vijci: kod mjernih ureaja, npr. mikrometarske mjerke, okretanjem
vijka u fiksnoj matici pomie se mjerni tanjuri
Mjerni tanjuri
na vrhu vijka
VIJCI
Najee vrste privrsnih vijaka:
ak
-9-
- Vijci pod a), b) i o) se priteu kljuevima za esterokutne glave i matice;
- Vijci pod c), e), f), g), h), i) i n) se priteu izvijaem s plosnatim vrhom;
- Vijak pod d) se pritee inbus-kljuem;
- Vijci pod k) i l) se priteu podesnim alatom;
- Vijak pod g) i svorni vijak pod m) se uvru runo.
Prostor potreban za pritezanje i otputanje vijka ovisi o vrsti vijka, odnosno
potrebnoj vrsti kljua. Najmanje je mjesta potrebno za inbus-vijke pa se oni mogu
smjestiti neposredno jedan uz drugi.
Osim plosnatog izvijaa se koriste i drugi oblici. Torx-sistem je dobar jer se sila na
maticu ili glavu vijka ne prenosi po nekoliko linija nego po nekoliko povrina.
- 10 -
Najei materijal za izradu vijaka je elik visoke istezljivosti kod kojega nema
opasnosti od krhkog loma. U elektrotehnici se zbog dobre vodljivosti koristi mjed.
Koriste se i laki metali, a u zadnje vrijeme i polimeri (umjetne plastine mase).
elini vijci se dijele u razrede vrstoe:
Razred vrstoe
4.6 4.8 5.6 5.8 6.8 8.8 10.9 12.9 14.9
vijka
Rm (N/mm2) 400 400 500 500 600 800 1000 1200 1400
Re (N/mm2) 240 320 300 400 480 - - - -
Rp0,2 (N/mm2) - - - - - 640 900 1080 1260
A5 (%) 22 14 20 10 8 12 9 8 7
Odgovarajui
0370 0370 0545 1330 1430 1730 4130 4732 5431
materijal
Pripadajui
razred vrstoe 4 4 5 5 6 8 10 12 14
matice
A5 = relativno izduenje (dilatacija) pri lomu (za probnu epruvetu s l0=5d0).
Navedene vrstoe vrijede za temperature do 350 C. Iznad toga treba koristiti specijalne
materijale.
Oznaka razreda vrstoe znai:
Npr. 6.8:
- prvi broj x 100 = 6 x 100 = 600 N/mm2 = Rm
- prvi broj x drugi broj x 10 = 6 x 8 x 10 = 480 N/mm2 = Re
Vijci razreda vrstoe 6.8 i vri moraju oznaku razreda vrstoe imati vidljivo
otisnutu na glavi vijka.
Duljina navojnog dijela vijka odabire se po konkretnoj potrebi. Ako se vijak uvre
u podlogu, duljina navojnog dijela vijka mora biti vea od dubine uvrtanja lu, osim
kod svornih vijaka gdje je jednaka.
- 11 -
Najmanja dubina uvrtanja lu (mm)1)
Materijal podloge Razred vrstoe vijka
4.6 4.8...6.8 8.8 10.9
Rm400 N/mm2 0,8d 1,2d - -
400 Rm600 N/mm2 0,8d 1,2d 1,2d -
elik
600 Rm800 N/mm2 0,8d 1,2d 1,2d 1,2d
Rm>800 N/mm2 0,8d 1,2d 1,0d 1,0d
Sivi lijev 1,3d 1,5d 1,5d -
Cu-slitine 1,3d 1,3d - -
isti aluminij 1,6d 2,2d - -
Lake
Nekaljene Al-slitine 1,2d 1,6d - -
kovine2)
Kaljene Al-slitine 0,8d 1,2d 1,6d -
Bijela kovina, umjetne plastine mase 2,5d - - -
1) Za fine navoje dubina uvrtanja treba biti za 25 % vea.
2) Za dinamika optereenja treba dubinu uvrtanja poveati za oko 20 %.
Dubina rupe s navojem treba za oko tri koraka (3P) biti vea od dubine uvrtanja lu,
kako se ne bi dogodilo da vijak doe do kraja navoja prije nego to su dijelovi koje
treba spojiti dobro pritegnuti.
- 12 -
MATICE
Najee vrste matica:
- 13 -
PODLONE PLOICE
Podlone ploice (podloke) su najee okruglog oblika, s rupom kroz koju
prolazi vijak. Ne osiguravaju vijak od odvrtanja i koriste se u sljedeim
sluajevima:
- kad je povrina podloge na koju dolaze matica ili glava vijka loe obraena,
tj. kad je neravna,
- kad je rupa za vijak u podlozi znatno vea od promjera vijka,
- kad se spoj esto rastavlja, kako se ne bi otetila podloga,
- kad je podloga mekana, kako bi se poveala povrina na koju se ostvaruje
pritisak
- kad je podloga kosa, to je sluaj kod spajanja U ili I-profila
- 14 -
a) Osiguranje oblikom
Osiguranje oblikom se postie:
- rascjepkom s obinom ili krunastom maticom; rascjepka prolazi kroz popreni
provrt u vijku i
- sigurnosnim limom s izdancima; jedan izdanak se priljubi uz maticu, a drugi
savije oko ruba.
b) Osiguranje silom
Umetanjem posebnih oprunih elemenata se osigurava aksijalna sila prednapona i
pri djelovanju najvee radne sile, makar je dolo do slijeganja hrapavosti ili
plastinih deformacija. Ovi elementi su u obliku rasjeenih, zakrivljenih ili
tanjurastih prstena (ploica), a izraeni su od oprunog elika. Nazivaju se i
"elastine podloke".
Razne zupaste i lepezaste prstenaste ploice se svojim zupcima utiskuju u
podlogu, poveavaju trenje i tako spreavaju odvrtanje. Ovakvo osiguranje nije
primjenjivo na tvrdim kaljenim povrinama.
Vee trenje i spreavanje odvrtanja matice se postie i sigurnosnom limenom
maticom od oprunog elika koja s unutarnje strane ima vie jeziaca koji se
zabijaju u navoj. esta je upotreba dvije matice - kontramatice manje visine koja
se pritee na podlogu i normalne matice koja se pritee na kontramaticu ( u praksi
- 15 -
se esto matice montiraju obratno - slika). Matice mogu biti i jednake. Vanjska
matica spreava otputanje unutarnje, a na povrini njihovog dodira se javlja i
dodatno trenje.
Za jednokratnu upotrebu se koriste matice s ulokom od umjetne plastine mase u
koji vijak urezuje navoj.
a) b)
Integrirana izvedba osiguraa: a) Osiguranje tanjurastom Matica s
elastinom ploicom kod vijka; b) Osiguranje protumaticom
ozubljenjem kod vijka i matice
c) Osiguranje materijalom
Vri se lijepljenjem navoja umjetnim smolama. esto se koristi ljepilo "Loctite"
kojim se mogu postii vodonepropusni spojevi, npr. kod spajanja cijevi. Mogue
je i zavarivanje glave vijka ili matice za podlogu za to postoje i posebni vijci i
matice.
- 16 -
Efikasnost osiguranja od ovrtanja je prikazana u dijagramu ovisnosti pada sile
prednapona FV o broju promjena optereenja N.
FV
- 17 -
Promatrani element (odnosno matica) moe se dalje okretati samo ako se vijak
produlji i podloga sabije (skrati). To e se pri daljnjem pritezanju i dogoditi, to
znai da e vijak biti optereen aksijalnom vlanom silom F, a podloga istom
silom tlano.
Za guranje elementa tj. matice uz kosinu pod kutem uspona , potrebna je
tangencijalna (obodna) sila Ft. Na mjestu dodira elementa matice i navoja vijka
djeluju normalna sila FN i sila trenja Ftr, a s podloge se jo prenosi i sila F. Kad se
vijani spoj pritee, moe se zamisliti da se matica "penje" po navoju.
Tangencijalna sila
Ft = F tan( + ' )
Sila trenja
'
Ftr = FN G = FN tan '
G' = korigirani faktor trenja na navoju ija veliina ovisi o materijalu vijka i
matice, povrinskoj obradi i podmazanosti. Okvirno je G' = 0,09...0,20. Najee
je G' 0,12.
' = kut trenja
Da bi se proizvela sila Ft, odnosno aksijalna sila u vijku F, treba djelovati
momentom pritezanja na navoju
d2 d
M G = Ft = F 2 tan( + ' )
2 2
- 18 -
Kad se vijani spoj otputa, matica se "sputa" po navoju i tu se razlikuju dva
sluaja:
- Ako je kut trenja manji od kuta uspona, tj. ' < , element matice pri
sputanju treba pridravati silom Ft da bi bio u ravnotei:
Ft = F tan( ' )
- Ako je kut trenja vei od kuta uspona, tj. ' > , onda ( ') odnosno
tan ( ') postaju negativni. Slijedi da je tangencijalna (obodna) sila Ft
negativna, odnosno ona e imati suprotni smjer djelovanja. Dakle, da bi se
matica sputala, treba ju dodatno gurati silom Ft i u tom sluaju je vijani
spoj samokoan. Za metrike navoje s 2,5 je samokonost osigurana
ako je ' 0,04, a to je praktiki uvijek.
- 19 -
Budui da se bokovi zuba navoja, osim kod pravokutnog profila, nalaze pod
odreenim kutem , stvarna normalna sila FN' bit e neto vea, a time e vea biti
i sila trenja.
FN
FN' =
cos
2
U praksi se rauna tako da se normalna sila smatra istom, a u istom omjeru se
poveava stvarni faktor trenja G, ime se mnoenjem sile i faktora trenja dobiva
ista sila trenja. Korigirani raunski faktor trenja je jednak
' G
G =
cos
2
Za metriki navoj s = 60 je G' = 1,155 G = tan '.
Za trapezni navoj s = 30 je G' = 1,035G, pa je trenje manje nego na metrikom
navoju.
Prilikom pritezanja vijanog spoja, matica treba svladati uspon navoja na vijku za
to se troi oko 27 % momenta MG, te trenje na navoju za to se troi oko 73 %
momenta MG.
Prilikom pritezanja, matica klizi po podlozi gdje se takoer javlja trenje. Dodir se
ostvaruje po prstenastoj povrini izmeu promjera rupe za vijak dh i vanjskog
promjera oslonca glave vijka ili matice dw.
dw 0,9s za esterostrane vijke i matice (s = otvor kljua)
dw = promjer glave inbus-vijka
- 20 -
Srednji polumjer na kojemu se ostvaruje trenje iznosi (dh + dw)/4.
Sila trenja na podlozi:
Ftr K = F K
K = faktor trenja na podlozi. Raspon vrijednosti je slian kao i na navoju.
Moment za svladavanje trenja na podlozi
dh + dw
M K = F K
4
Prilikom pritezanja vijanog spoja treba svladati moment na navoju i moment na
podlozi
MA = MG + MK
Moment pritezanja vijanog spoja kod koga e se u vijku javiti sila F je dakle
d d + dw
M A = F 2 tan( + ' ) + K h
2 4
- 21 -
Runa sila 150...300 N
L 21d
- 22 -
Kod jedne druge vrste momentnog kljua se prethodno na skali postavi eljeni
moment pritezanja. Kad se taj moment postigne, dolazi do meusobnog pomaka
nekih dijelova momentnog kljua i uje se zvuni signal.
d) Hidrauliko pritezanje
Kod veoma velikih vijaka je pritezanje kljuem neprikladno ili nemogue jer je
moment pritezanja prevelik, a tonost postizanja aksijalne sile F u vijku bi bila
mala. Takav je sluaj kod vijaka za privrenje poklopaca cilindra velikih motora
ili kod prea. Kako sili F u vijku odgovara odreeno izduenje vijka fS,
hidraulikim ureajem se vijak izdui za fS, matica se rukom ili podesnim alatom
malo pritegne i hidrauliki ureaj ukloni. Vijak ostaje izduen za iznos fS i
optereen silom F.
Za razliku od prethodnih naina pritezanja, vijak nije optereen torzijski.
1 - dovod ulja pod tlakom, 2 - klip, 3 - tlani cilindar, 4 - natezna matica spojena s
vijkom koju potiskuje klip
- 23 -
SLUAJEVI OPTEREENJA VIJANOG SPOJA
Definicije:
Sila prednapona FV je statika vlana sila koja se u vijku javlja nakon pritezanja
vijanog spoja. Nakon pritezanja je i podloga optereena tlanom silom iste
veliine FV.
Radna sila FA je vlana sila koja djeluje na vijak nakon pritezanja, a moe biti
statika ili dinamika.
- 24 -
Povrina presjeka preko koje se prenosi sila je
2 2
d 2 + d 3 dS
AS = =
2 4 4
Re R p 0, 2
dop = odnosno dop =
Faktor sigurnosti = 1,25...1,5, maksimalno do 6, npr. kod dizala.
a) FV > 0; FA = 0
Ako dodatne aksijalne radne sile FA nema ili je zanemariva, vijani spoj e biti
statiki optereen:
FV
- vlano naprezanje v =
AS
- 25 -
d2
FV tan( + ' )
MG 2
- torzijsko naprezanje t = =
Wp d S3
16
d2 + d3
dS =
2
Ekvivalentno naprezanje
e = v2 + 3 t2 dop
Re R p 0, 2
dop = odnosno dop =
Faktor sigurnosti = 1,25...1,5..., ovisno o primjeni, opasnosti i sl.
Za ovakve vijke se najee koristi runo pritezanje kljuem gdje sama duljina
kljua onemoguava prevelika naprezanja. Na klju se ne smiju stavljati nastavci,
npr. cijevi, jer je onda moment pritezanja prevelik.
b) FV > 0; FA > 0
FV > 0, FA = 0
Dodatna radna sila FA djeluje na vijak pritegnut silom prednapona FV. Radna sila
moe biti statika ili dinamika.
a) Vijci poklopca posude pod tlakom; b) Vijci koji nose visei leaj
- 26 -
Ovako optereeni vijci imaju statiki dio naprezanja usljed sile prednapona te
dodatni statiki ili dinamiki dio naprezanja uslijed radne sile. Radna sila dodatno
izduuje ve izdueni vijak i smanjuje silu u podlozi (spojenim dijelovima) pa se i
podloga izduuje.
Sluaj optereenja prednapregnutog vijanog spoja s dinamikom radnom silom
FA je najznaajniji i najtei i bit e obraen detaljno.
- 27 -
Slika V3: Primjer za proraun koeficijenta podatljivosti podloge
FA
a) b) c)
- 28 -
UTJECAJ HVATITA RADNE SILE
Gradivo je detaljno izloeno na predavanjima.
n 0,25
n 0,5
n 0,85
- 29 -
DEFORMACIJSKI DIJAGRAM ZA RAZNE SLUAJEVE
OPTEREENJA
Radi jednostavnosti, bit e prikazan samo donji dio dijagrama.
a) Statiko optereenje silom prednapona FV. Radna sila FA = 0. Sile u vijku i
podlozi su jednake.
c) Nakon pritezanja silom FV, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silom
koja varira izmeu nule i vrijednosti FA. Sila u vijku e varirati izmeu FV i FS, a u
podlozi izmeu FV i FK. Dinamika sila u vijku iznosi FSA/2. Primjer: vijani spoj
na poklopcu cilindra klipnog kompresora.
- 30 -
d) Nakon pritezanja silom FV, vijani spoj je optereen dinamiki radnom silom
koja varira izmeu FA' i FA''. Sila u vijku e varirati izmeu FS' i FS'', a u podlozi
izmeu FK' i FK''. Dinamika sila u vijku iznosi (FS'' FS')/2.
- 31 -
Na gornjim izvedbama je postignut i mali faktor rastereenja podloge n to takoer
rezultira podatljivijim vijkom.
Vijak sa stanjenim strukom moe se opteretiti manjom silom prednapona, ali e se
jo znatnije smanjiti dinamika komponenta pa time i opasnost od zamornog loma.
Podatljivi vijak
Sila Obini vijak
dT = 0,9d3 dT = 0,7d3
FV 100 % 80 % 50 %
FSA 100 % 60 % 38 %
- 32 -
NAPREZANJA U VIJKU
Gradivo je detaljno izloeno na predavanjima.
Rm
Re (Rp0,2)
Rd0
RdG
+Rd-1
=0
Ra
RdD
=1 m
Ra
Rd-1
- 33 -
POPRENO OPTEREENI VIJANI SPOJEVI
Ako sila djeluje okomito na os vijka, vijani spoj je popreno optereen. Takvi su
sluajevi kod sklopova gdje se prenosi okretni moment, npr. kod vijaka kojima se
spajaju polovice krutih kolutnih spojki ili kod spojeva glavina s vijencem punog
kola.
- 34 -
Posmino naprezanje za navedene sluajeve je
FQ
s = sdop
A
A = povrina poprenog presjeka vijka ili ahure optereena smicanjem
Doputeno posmino naprezanje:
s dop 0,6Re za statiko optereenje
s dop 0,5Re za ishodino dinamiko optereenje
s dop 0,4Re za izmjenino dinamiko optereenje
Povrinski pritisak izmeu vijka ili ahure i povrine provrta je
FQ
p= pdop
d s
- 35 -
Svaki vijani spoj proizvodi silu na podlozi FK. Ukupna sila trenja mora za
faktor sigurnosti biti vea od poprene sile:
FK0iz = FQ
Faktor trenja
Materijal
mirovanja 0
Glatke neodmaene povrine 0,1...0,15
elik/elik - suho 0,15...0,2
elik/sivi lijev, elik/bronca - suho 0,18...0,25
Sivi lijev/ sivi lijev, sivi lijev/ bronca - suho 0,22...0,26
Konstrukcije od 0361...0561 u
0,5
visokogradnji i mostogradnji
- 36 -
POKRETNI VIJANI SPOJEVI (VIJANI POGONI)
Slue za pretvorbu rotacijskog gibanja vijka u uzduno gibanje matice ili vijka pa
se nazivaju i vijanim pogonima. Vijak se naziva vreteno i moe biti velike duljine.
Pokretni vijani spojevi, tj. vretena, primjenjuju se kod obradnih strojeva, ventila,
zasuna, klavirskih stolica itd.
Vretena na tokarskim i drugim obradnim strojevima
Vretena u ventilima
- 37 -
Kod prea se okretni moment pretvara u veliku aksijalnu silu.
Ona e izazvati pritisak na navojima vretena i matice. Zbog stalnog klizanja navoja
matice po navoju vretena, dodirni pritisak na navojima ne smije biti velik, kako ne
bi dolo do habanja.
Srednji dodirni pritisak mora biti manji od doputenog:
F
p= pdop
2
4
( 2
)
d D1 z 0,75
- 38 -
Materijal pdop (N/mm2)
Povremeni Rijetki pogon s malim brzinama
vretena/matice Trajni pogon
i dobrim podmazivanjem
(sprekidani) pogon
elik/elik 8
elik/sivi lijev 5
elik/bronca 10 +50% +100%
Kaljeni elik/bronca 15
elik/plastika 2...5
d 32 F
A3 =
4 dop
F l k2
d 3 1,2 4 d3 (mm), F (N), lk (mm), E (N/mm2)
E
Faktor sigurnosti 8...10
Raunska duljina izvijanja lk 0,7 l
l = tlano optereena duljina vretena
U novije se vrijeme kod alatnih strojeva radi vee tonosti koriste kuglina navojna
vretena i matice, gdje je trenje klizanja zamijenjeno manjim trenjem kotrljanja.
Kuglice se kotrljaju unutar navoja koji je u obliku polukrunog utora. Kod
pomicanja matice uzdu vretena, kuglice recirkuliraju unutar nje.
- 39 -
- 40 -
- 41 -