MONTANE

ARMIRANOBETONSKE
KONSTRUKCIJE

DARKO METROVI

Zagreb, 2016.
Sadraj

1 OPENITO 1
1.1 Materijali za proizvodnju predgotovljenih elemenata 1
1.2 Prednosti i mane montanog naina graenja 2
1.3 Projektiranje predgotovljenih elemenata 4

2 MATERIJALI 5
2.1 elik (armatura) 5
2.2 Beton 6

3 SLOENE I KOMPOZITNE KONSTRUKCIJE 7

3.1 Osnovni pojmovi 7
3.2 Predgotovljeni beton u kombinaciji s konstrukcijskim elikom 7
3.2.1 Predgotovljene stropne ploe velikih raspona na elinim gredama 7
3.2.2 Lagana elina krovna konstrukcija na predgotovljenim stupovima
ili zidnim elementima 8
3.2.3 Predgotovljene fasade na elinoj konstrukciji 9
3.3 Predgotovljeni elementi u kombinaciji s drvom 10
3.4 Elementi predgotovljenih armiranobetonskih konstrukcija 11
3.4.1 Stupovi 12
3.4.2 Grede 12
3.4.3 Ploe 13
3.4.4 Paneli 14
3.4.5 Luni elementi 14
3.4.6 Temeljna aa 17
3.4.7 Predgotovljena armiranobetonska stubita 19

4 PREDGOTOVLJENI STROPNI SUSTAVI 21

4.1 Vrste stropnih konstrukcija 21
4.2 Najei tipovi montanih stropnih konstrukcija i njihove karakteristike 24
4.2.1 uplje ploe 24
4.2.2 Rebraste ploe 27
4.2.3 Masivne ploe 29
4.2.4 Kompozitne konstrukcije 30
4.2.5 Polumontani sitnorebrasti stropovi 32
4.2.6 Predgotovljeni stropovi od gredica i blokova (tj. stropovi s
ispunama) 33
4.3 Modulacija gradnje predgotovljenih stropnih konstrukcija 46
4.4 Proraun predgotovljenih stropnih konstrukcija 47

5 PREDGOTOVLJENE STOPNE KONSTRUKCIJE OD PREDNAPETIH

UPLJIH PLOA 51
5.1 Openito 51
5.2 Svojstva materijala za izradu 51
5.3 Oblikovanje elemenata 52
5.4 Tehnologija proizvodnje 53
5.5 Proraun stropnih konstrukcija od prednapetih upljih ploa 56
5.5.1 Openito 56
5.5.2 Poetna sila prednapinjanja 57
5.5.3 Konana sila prednapinjanja 57
i
 5.5.4 Proraun gubitaka sile prednapinjanja 57
5.5.5 Duljina oslanjanja 58
5.5.6 Provjera savijanja 59
5.5.7 Provjera posmika 61
5.5.8 Ogranienje naprezanja 65
5.5.9 Proraun progiba 68
5.5.10 Vibracije stropa 69
5.5.11 Prednapete uplje ploe Vibrobeton (PPV) 71
5.6 Stropna konstrukcija kao horizontalni disk 74
5.6.1 Openito 74
5.6.2 Djelovanje stropnog diska 75
5.6.3 Mehanizam prijenosa posmika 78
5.6.4 Proraunski model 79

6 PREDGOTOVLJENE ARMIRANOBETONSKE I PREDNAPETE GREDE 88

6.1 Openito 88
6.2 Nespregnute armiranobetonske grede 90
6.2.1 Granini moment otpornosti 91
6.2.2 Granina posmina otpornost 92
6.2.3 Projektiranje pojasnice 94
6.3 Spregnute armiranobetonske grede 95
6.3.1 Proraun na savijanje spregnutih armiranobetonskih greda 98
6.3.2 Progibi kod spregnutih armiranobetonskih greda 99
6.4 Nespregnute prednapete grede 99
6.4.1 Proraun na savijanje 101
6.4.2 Dimenzioniranje na savijanje prema graninom stanju nosivosti 102
6.4.3 Posmik u prednapetim gredama 104
6.5 Dimenzioniranje prednapetih spregnutih greda 104
6.5.1 Dimenzioniranje na savijanje 105
6.6 Podupiranje 107
6.7 Posmik horizontalnih spojnica 108
6.8 Primjeri predgotovljenih greda 108

7 STUPOVI I POSMINI ZIDOVI 110

7.1 Predgotovljeni armiranobetonski stupovi 110
7.2 Proraun predgotovljenih stupova 112
7.2.1 Statiki proraun u fazi proizvodnje 112
7.2.2 Statiki proraun u fazi montae 113
7.2.3 Proraun stupova prema graninom stanju nosivosti 114
7.2.4 Proraun stupova u predgotovljenim konstrukcijama prema
BS8110 116
7.2.5 Stupovi u pridranim konstrukcijama 118
7.2.6 Stupovi u nepridranim konstrukcijama 118
7.2.7 Stupovi u djelomino pridranim konstrukcijama 119
7.3 Predgotovljeni betonski posmini zidovi 119
7.4 Raspodjela horizontalnog optereenja 123
7.5 Posmini zidovi ispune 126
7.5.1 Predgotovljeni betonski zidovi ispune 127
7.5.2 Zidovi ispune od opeke 130
7.5.3 Konzolni zidovi 132

8 MJESTA SPOJEVA TEMELJA STUPA 135

ii
 8.1 Stupovi na leajnim ploama 138
8.2 Stupovi u depovima 142
8.3 Stupovi u injektiranim rukavima 145

9 LITERATURA 147

iii
1 OPENITO

1.1 Materijali za proizvodnju predgotovljenih elemenata

beton, suhi beton i suhe buke, elik, drvo, umjetni materijali, gips, staklo

a) b) c)

d)

Slika 1.1 Materijali za proizvodnju predgotovljenih elemenata: a) beton, b) elik, c) drvo, d) staklo

Razlike u konstruktivnom ponaanju monolitnog i predgotovljenog betona:

kod monolitnog betona mjesto ugradnje je isto kao i njegov poloaj u konstrukciji tijekom
eksploatacije
dio skupljanja i puzanja se odvija kod betona za predgotovljene elemente pa su relativne
deformacije od skupljanja i puzanja manje
predgotovljeni betonski elementi povezuju se spojevima ime se ostvaruje konstrukcijska
cjelovitost
monolitni i predgotovljeni betonski elementi razliito se ponaaju kod djelovanja pojedinih
vanjskih optereenja.
Predgotovljeni betonski element je element od betona odnosno od betona i armature izraen ili
proizveden na mjestu razliitom od konanog mjesta u graevini, na gradilitu ili u pogonu za
proizvodnju predgotovljenih betonskih elemenata.

a) b) c)

Slika 1.2 Predgotovljeni betonski elementi: a) uplje ploe, b) T-nosai, c) pragovi

1
 a)

b)

Slika 1.3 Uporaba predgotovljenih betonskih elemenata: a) konstrukcijska, b) nekonstrukcijska

Zahtjevi za proizvedene predgotovljene betonske elemente u ovrslom stanju su:

Geometrijska svojstva
Povrinski izgled
Mehanika otpornost
Otpornost na poar
Akustika svojstva
Termika svojstva
Trajnost.

Opa obiljeja montanog naina graenja su:

podjela rada na objektu ne radi veliki broj obrtnika ve specijalisti koji montiraju elemente
serijska proizvodnja ponavljaju se projekti, detalji, elementi, konstrukcije, postupci
oprema se koristi viestruko
mehaniziranost zamjena ljudskog rada strojevima uvoenje automatizacije, robotike.
Prenoenje to vie faza radova s gradilita u stalne pogone i tvornice (centralizacija
proizvodnje)
organizacija rada usklaenost i kooperacija odnosa svih sudionika
standardizacija strogo pridravanje normi vodi boljoj kvaliteti
tipizacija proces postaje ekonomian u postizanju serije iznad minimuma
modularna koordinacija pojedinih elemenata.

1.2 Prednosti i mane montanog naina graenja

Prednosti:
krae vrijeme izvoenja
smanjeni trokovi gradilita
ranija gotovost objekta
kvalitetnija kontrola proizvodnje
kvalitetniji finalni proizvod
proizvodnja s priuenom radnom snagom

2
 neovisnost proizvodnje o vremenskim uvjetima
mogunost ekonominog graenja
mogunost poboljanja estetskog dojma

To iziskuje:
dulje vrijeme projektiranja
obilnija tehnika i tehnoloka priprema graenja
vii stupanj organizacije
bolje planiranje i provedba
sloenija kontrola u svim fazama izvoenja
vrlo velika tonost izvoenja.

Mane:
brojni spojevi smanjuju monolitnost konstrukcije
vei trokovi transporta i montae
pribjegavanje estetski manje prihvatljivim monolitnim objektima kada je potrebna jeftinija
gradnja.

Slika 1.4 Mane montanog naina graenja

Specifinosti montanog naina graenja

1) Organizacija za gradnju objekta montanim sistemom treba objedinjavati: ekonomsko
komercijalni, tehniki i usluni dio
2) Proizvodnja betonskih montanih elemenata moe se vriti u specijaliziranim pogonima,
dugorono ili na samom gradilitu
3) U specijaliziranim pogonima vri se proizvodnja na dulji rok, a moe se organizirati na dva
naina: a) proizvodna traka putuje, a izvrioci pojedinih faza proizvodnje su na stalnim
radnim mjestima; b) mjesta proizvodnje su fiksna, a izvrioci proizvodnje dolaze na
obavljanje odreenih faza radova
4) Bitan je broj ponavljanja istog elementa u proizvodnji jer se puna prednost montane
gradnje postie proizvodnjom velikih serija istih elemenata
5) Danas je kvalitetna proizvodnja sve vie uvjet plasmana proizvoda, a ne znai i vei troak i
utroak materijala. Montani nain graenja omoguava izradu i obradu elemenata u
najpogodnijem radnom poloaju
6) Pogodnosti su i izrada elemenata s preteno priuenom radnom snagom te krae vrijeme
gradnje
3
 7) Utjecaj na efikasnost montane gradnje imaju jo:
a) rjeenje sklopova i veza elemenata tj. geometrije i detalji koje treba ostvariti u
proizvodnji
b) reimi i trokovi tehnike obrade
c) odabir mjesta proizvodnje (tvornica ili gradilite)
d) posjedovanje strunog kadra specijaliziranog za montanu gradnju.
8) Montani nain graenja ima dvije prednosti:
a) trai daleko vie majstora graevinske struke te uz preteno priuenu radnu snagu
omoguava veu konanu kvalitetu
b) smanjenje gradilita, a istovremeno investitoru omoguava raniju eksploataciju
objekata.
1.3 Projektiranje predgotovljenih elemenata

- zahtijeva znatno vie predradnji nego kod monolitnog graenja

- drugaiji redoslijed radova
- potrebno je vrlo dobro poznavati sistem montae
- posebnu pozornost posvetiti rjeavanju detalja i spojeva
- konstruktivne elemente promatramo u nekoliko odvojenih statikih cjelina:
proizvodnja
zahtjevi ranih vrstoa kod ab elemenata prilikom toplinske obrade
adhezijske sile i dinamiki utjecaj za odvajanje od kalupa poluovrslog elementa postupkom
podizanja, prevrtanja, pomicanja i dr.
problemi oko prednapinjanja
uvjeti transportiranja i odlaganja
olakavanje elemenata i smanjenje statike rezerve;
transport
zahtjevi odlaganja, slaganja u vozila, transportni putevi
kritini poloaj elementa prilikom podizanja
gibanje elementa kao klatna prilikom podizanja te mogue sudaranje
problemi dugih i vitkih elemenata (naroito izvijanje)
stanje prije konanog spajanja
opasnost od prevrtanja postavljenog, ali nespojenog elementa (npr. vjetar)
optereenja u prelaznoj fazi (ojaanja, podupore)
nosivost spojnih i drugih ugraenih elemenata
dimenzioniranje kuka i ostalih elemenata za dizanje i manipulaciju te spajanje;
novi materijali i tehnologije vode k smanjenju teine cementa, brem skidanju oplate, lakem
transportu i montai, veoj trajnosti, smanjenom odravanju
detaljna razrada svakog pojedinog elementa i spoja
ukrupnjavanja prije montae gotovih elemenata u vee cjeline, vie zavrnih radova
obavljati u pogonu za proizvodnju
jo bolja koordinacija svih uesnika u gradnji
smanjenje broja tipova elemenata, detalja i spojeva uz istodobno poveanje asortimana
adaptacija proizvodnje na male narudbe
bolja marketinka podrka.

4
2 MATERIJALI

2.1 elik (armatura)

elik za armiranje: ipke i namoti, zavarene mree, reetkasti nosai, dio gotovog elinog
proizvoda za armiranje
- prema nHRN 10 080-1 elik za armiranje svrstava se u tri razreda duktilnosti:
B500A - 3 poprena rebra
B500B
B450C

Tablica 2.1 Oznake prema HRN i EC2

Tehnika granica Granica Promjer Vlana vrstoa
poputanja poputanja
HRN/EC2 f 0,2 fy Ft

Postoje dvije vrste elika:

1) vrue valjani ima izraenu granicu poputanja
2) hladno oblikovani nema izraenu granicu poputanja, manja duktilnost.

ft ft

fy fy

a) 0,2% b)

Slika 2.1 Vrste elika za armiranje: a) vrue valjani, (b) hladno oblikovani

- zahtijeva se da najvie 5% ispitivanja granice poputanja moe biti ispod nazivne vrijednosti (5%-
tni fraktil)
- proizvodnja u tvornicama smanjuje korodiranje armature uzroci nastanka korozije:
nehomogenost povrine betonske mase, koncentracija tetnih soli i klorida (natrijevog klorida,
klorida kroma i joda), prisutstvo sulfata
- upotreba profila:

Tablica 2.2 Promjeri () eline armature

vilice vilice greda konstruktivna glavna armatura mree
stupova armatura (ipke)
6 -10 mm 8-12 mm 10-12 mm 12-40 mm 6-8 mm na razmaku
100, 150 i 200 mm u
oba smjera

5
- konstruktivni elici - imaju posebnu ulogu kod spojeva
- naini spajanja elemenata: sa elinim ipkama, varenjem, trnovima, vijcima.
- ostali materijali:
epoksidi - kod veza gdje je potrebno brzo postizanje vrstoe (40 N/mm2 za 2-3 h) u trenutku
postizanja vrstoe treba paziti da epoksidi ne dou u dodir sa visokim temperaturama jer je irenje
epoksida sedam puta vee od irenja betona)
neopreni, gume i drugi elastomeri kao podloci izmeu spojeva (npr. greda-stup).

2.2 Beton

- sloen materijal koji ima kostur od cementnog kamena ispunjenog agregatom.

- nehomogena struktura
- o gustoi ovisi: vrstoa betona, propusnost za vodu i plinove, vodljivost zvuka, vatrootpornost...
- razred betona: C30/37 - vrstoa betona ispitanog na valjku 15/30 cm nakon 28 dana/vrstoa
kocke dimenzija 15 cm nakon 28 dana
- minimalni razred tlane vrstoe: - armirani beton C25/30
- prednapeti beton C30/37
minimalna tlana vrstoa betona predgotovljenog betonskog elementa u trenutku
prednapinjanja ne smije biti manja od 25 MPa.
- granina deformacija betona: - 3,5 za savijanje sa uzdunom silom te
- 2 za elemente koji su pod centrikim pritiskom
(navedene veliine vrijede za betone do C50/60)
- parcijalni koeficijent za beton: 1,5.

Projektiranje
- svi presjeci konstrukcije trebaju biti duktilno projektirani
- visoki presjeci: vea duktilnost i manji utroak elika za armiranje
- niski presjeci: veliki progibi
- visoki presjeci: c 3,5 , s1 2,0.
- niski presjeci: c = 3,5 , lim = 0,45 (do C50/60),
lim = 0,35 (C55/67 i vie)
- elementi naprezani savijanjem i poprenom silom (grede) - esto mjerodavna nosivost elemenata
na poprene sile.
- vitkost stupova ovisi o njihovim dimenzijama utjee na stabilnost konstrukcije.

Dimenzioniranje
- najee se polazi od poznatih dimenzija poprenog presjeka i poznatog optereenja
odabire se potrebna armatura
odabrane dimenzije presjeka kontroliraju se proraunom konstrukcije.

6
3 SLOENE I KOMPOZITNE KONSTRUKCIJE

3.1 Osnovni pojmovi

- Sloene ili hibridne konstrukcije naziv je za konstrukcije gdje se predgotovljeni betonski i

prednapeti elementi upotrebljavaju u kombinaciji s ostalim gradivima (konstrukcijski elik, drvo,
lamelirano drvo, monolitni beton, zie od glinenog ili betonskog elementa, staklo).
- Kompozitna ili spregnuta konstrukcija je naziv za konstrukciju u kojoj postoji interakcija
djelovanja izmeu predgotovljenog betona i drugog sastavnog gradiva te konstrukcije.

- kombinacija predgotovljenog betona s drugim materijalima koristi se kako bi se smanjili trokovi

projekta tj. poboljalo ponaanje konstrukcije u pogledu nosivosti, spojeva, tolerancija, termikih
svojstva, skupljanja itd.
- kompozitne konstrukcije koriste se: kod gradnje viekatnih objekata (stambenih ili poslovnih),
kua, tribina, prakirnih garaa tj. nadzemnih parkiralita, industrijskih hala i skladita
primjenjuju se kod ogranienja svojstva predgotovljenog betona (konstrukcijska cjelovitost,
vei raspon uz manju vlastitu teinu)
kod elika se koriste savojna svojstva i vlana vrstoa
drvo ima malu vlastitu teinu u odnosu na nosivost i dobra estetska svojstva.

3.2 Predgotovljeni beton u kombinaciji s konstrukcijskim elikom

Tip konstrukcije:
predgotovljene stropne ploe velikih raspona na elinim gredama
eline stropne konstrukcije na predgotovljenim AB gredama
spreg od predgotovljenih zidova za eline okvirne konstrukcije
predgotovljene AB konstrukcije stabilizirane elinim spregom
lagana elina krovna konstrukcija na predgotovljenom sistemu
predgotovljene fasade na elinoj konstrukciji
eline grede na predgotovljenim stupovima
predgotovljene grede na elinim stupovima.

3.2.1 Predgotovljene stropne ploe velikih raspona na elinim gredama

Slika 3.1 elini okvir stupova i greda sa predgotovljenim stropnim ploama

7
Predgotovljene stropne ploe u elinoj konstrukciji:
raspon 6 12 m
debljina 150 300 mm.
- ako elina konstrukcija zajedno s ploom ne tvori konstruktivnu cjelinu stabilizirati
horizontalnim spregom.

Jedan od naina spajanja predgotovljene stropne ploe odozgo se oslanjaju na eline grede na
rubnim gredama, dok su na grede u unutranjosti oslonjene na donji hrbat koji je irine od oko 25
cm, dok je gornji hrbat irok oko 7,5 cm, to ostavlja po 9 cm sa svake strane grede za umetanje
upljih ploa (slika 3.2).

a) b)

c)
Slika 3.2 Detalj oslanjanja upljih predgotovljenih ploa na eline grede: a) izgled, b)
aksonometrijski prikaz, c) presjek

8
3.2.2 Lagana elina krovna konstrukcija na predgotovljenim stupovima ili zidnim
elementima

Slika 3.3 elina reetka spojena s predgotovljenim elementom preko eline nosive ploe
ugraene u beton. elina konstrukcija u ovom sluaju je zatvorena s vanjske strane krovnim i
bonim limom

3.2.3 Predgotovljene fasade na elinoj konstrukciji

Predgotovljeni elementi nainjeni su od dva betonska sloja i po potrebi izolacijskog sloja

vanjski sloj je ukrasni; dobiven ili oblaganjem ukrasnim kamenom ili postizanjem raznih
efekata agregatom i pijeskom u boji i raznih tekstura
drugi sloj je konstruktivni na kojem se ostvaruje i spoj sa konstrukcijom.

9
 Slika 3.4 Predgotovljeni betonski fasadni elementi

3.3 Predgotovljeni elementi u kombinaciji s drvom

- drvo se koristi kod krovnih konstrukcija velikog raspona i lakih stropnih konstrukcija
(ima dobar omjer nosivosti i vlastite teine)
- razlog sve veeg koritenja drva: razvoj lameliranih drvenih greda (rasponi do 30 m)
najee se proizvode od crnogorinog drveta (borovi, cedrovi..)
imaju savojne vrstoe 8-15 N/mm2
- kombinacije:
lagane krovne drvene konstrukcije poloene na predgotovljene zidove ili stupove
predgotovljene ploe na drvenoj konstrukciji i drveni stupovi stabilizirani predgotovljenim
jezgrama

Slika 3.5 Detalj spoja drvene krovne konstrukcije s predgotovljenim zidnim panelom

Spoj na slici 3.5 se ostvaruje ugradnjom eline ploe u betonski element na koju se zavaruje spojna
ploa sa rupama za uvrivanje drvenog elementa avlima ili vijcima.

10
Slika 3.6 Primjer kombinacije predgotovljenih elemenata, eline konstrukcije, lamelirane drvene i
lagane drvene krovne konstrukcije na aerodromu u Oslu

Slika 3.7 Primjer kombinacije predgotovljenih zidnih panela i lagane krovne konstrukcije od
lameliranih drvenih elemenata u crkvi Prince of Peace Taylors, Juna Karolina, SAD

3.4 Elementi predgotovljenih armiranobetonskih konstrukcija

Stupovi
Grede
Ploe
- uplje ploe
- paneli.
Lune armiranobetonske predgotovljene konstrukcije
Temeljna aa
Predgotovljena stubita

11
3.4.1 Stupovi

predgotovljeni armiranobetonski montani elementi najee pravokutnog ili krunog

poprenog presjeka, sa ili bez konzola, na koje nasjedaju krovni nosai, vjenane grede,
grede kranskih staza ili katne grede
glavni nosioci vertikalnog optereenja
izvode se s pravokutnim ili krunim istakama razliitih oblika i dimenzija min. 30 cm
duljine
visina stupa ovisi o visini objekta, vrsti objekta, nainu proizvodnje, transporta, montae,
zahtjevima inenjera...
min. dimenzija poprenog presjeka stupa je 300x300 mm (zbog spoja s gredom)
max. dimenzija poprenog presjeka 600x1200 mm.

Slika 3.8 Predgotovljeni stup - faza montae

3.4.2 Grede

Grede pravokutnog poprenog presjeka su iroke barem 30 cm

Omjer irine i visine od 1:1 do 1:3.
Najee imaju proirenje s lijeve i desne strane na donjem dijelu presjeka kako bi mogle
prihvatiti ploe.
Grede za velike raspone imaju promijenjiv popreni presjek
Razlikuju se poprene podne ili stropne grede i glavni nosai (grede) koji se koriste kod
mostova i dr. teko optereenih objekata.
Omjer visine i raspona grede je u puno sluajeva u omjeru od 1:10 do 1:20

12
 Slika 3.9 Primjeri poprenih presjeka greda

3.4.3 Ploe

uplje ploe

Prednosti:
Prilagodljivost nainu gradnje
Mala vlastita teina
Premoivanje velikih raspona
Izbjegavanje podupiranja
Izbjegavanje oplate
Redukcija gradilinih radova
Upotreba stropa kao radne platforme
Brza izvedba konstrukcije
Fleksibilnost u oblikovanju
Konstruktivna efikasnost
Solidna toplinska i zvuna svojstva
Dobra poarna otpornost
Gotov podgled
Djelovanje stropne dijafragme
Osigurana visoka kontrola kvalitete
Ekonominost.

Slika 3.10 uplje ploe

13
3.4.4 Paneli

Unutarnji zidovi mogu djelovati kao podupore koje podnose vertikalna optereenja ili kao
pregrade odnosno, vertikalni odjeljivai prostora.
Debljina predgotovljenih unutarnjih zidova koji podnose optereenja je od 9 do 30 cm.
Visina unutarnjih zidnih ploa u stambenim i slinim zgradama je 2,50 do 2,80 m, tj. visina
jedne etae.
Duljina panela je od 2,4 do 12 m.
Pregrade koje ne podnose optereenja mogu biti betonski elementi veliine prostorije, 6 do 7
cm debljine
Nosivi fasadni elementi preuzimaju vertikalna optereenja od poda i fasadne konstrukcije
iznad elementa.
Ovi elementi mogu pridonijeti horizontalnoj stabilnosti graevine kao i svaki drugi betonski
zid.
Mogu se ponaati poput greda prenosei vertikalna optereenja na stupove.
Najei sluaj je izvedba fasadnih panela od prednapregnutog betona.
Prednapeti beton se koristi kako bi se ograniila vlana naprezanja koja nastaju prilikom
transporta i montae elemenata.

Slika 3.11 Predgotovljeni paneli

3.4.5 Luni elementi

Lune armiranobetonske predgotovljene konstrukcije se koriste radi:

jednostavnijeg postupka gradnje
vee brzine
boljih mogunosti kvalitete i velike utede materijala
ope prirode lunog sistema kao konstrukcije koja nosi oblikom.
- mjesta upotrebe lunih predgotovljenih elemenata:
luni ploasti mostovi kratkog raspona
hidrotehniki objekti
industrijske hale i hangari

14
- koritenjem lunih elemenata mogue je utediti i do 55% koliine betona te do 40% koliine
armature.
Dobar primjer takve graevine je hangar za odravanje zrakoplova u Guamu izgraen 2005.
godine. Svijetli otvor hangara je 73.1 m, a svijetla visina 18.3 m. Graevina se nalazi u 3.
seizmikoj zoni i od zavretka gradnje bila je izloena redovitom pojavom vjetrova
(uragana) brzine vjetra i do 250 km/h.

Slika 3.12 Hangar za odravanje zrakoplova u Guamu

segmenti lukova su izraeni na licu mjesta kao predgotovljeni elementi, dizalicama

postavljeni na monolitne temelje i spojeni u cjelinu.

Slika 3.13 Izrada predgotovljenih elemenata luka na mjestu gradnje

15
 Slika 3.14 Monolitna izvedba temelja luka

Slika 3.15 Postavljanje lukova na mjesto, povezivanje armature luka i temelja, te zapunjavanje
spoja betonskom smjesom u monolitnu cjelinu

Slika 3.16 Primjer mosta od predgotovljenih lukova

16
 Slika 3.17 Krila upornjaka, kao i naglavni zidovi se takoer mogu izvoditi kao predgotovljene
konstrukcije koje se postavljaju na monolitno izvedene temelje i spajaju u cjelinu s lukovima

3.4.6 Temeljna aa

Postoje tri glavna naina temeljenja predgotovljenih stupova:

temeljenje na predgotovljenim temeljima
temeljenje na elinim podnonim ploama
temeljenje injektiranjem prethodno napravljenih kanala kroz koje prolazi armatura

Slika 3.18 Tri glavna naina temeljenja predgotovljenih stupova

Armiranobetonske ae za montano temeljenje predgotovljenih elemenata moraju prenijeti

vertikalna optereenja, momente savijanja i horizontalne posmine sile sa stupa na tlo.
aa mora biti dovoljno velika da omogui dobre uvjete izvoenja, odnosno kvalitetnu
betonsku ispunu ispod i oko stupa.

Montana temeljna aa s glatkim povrinama:

Za takav model temeljne ae nuno je da vrijedi: l 1,2h, te da se za uzima: 0,3.

17
 Slika 3.19 Montana temeljna aa s glatkim povrinama

Montana temeljna aa s nazubljenim povrinama

Montane ae s nazubljenim povrinama mogu se smatrati monolitnom temeljima.
Kada dolazi do vertikalnog vlaka uslijed prenoenja momenata savijanja posebnu pozornost
treba posvetiti konstruiranju detalja preklopa armature stupa i temeljne aice s obzirom da
su ipke razdvojene. Uz to valja osigurati i odgovarajuu horizontalnu armaturu za
nastavljanje preklapanja.

Slika 3.20 Montana temeljna aa s nazubljenim povrinama

Proraun posmika zbog proboja valja provesti kao za monolitnu vezu stup-temelj, pod
uvjetom da je osigurano prenoenje posmika sa stupa na temelj. U suprotnom proraun
proboja valja provesti kao za montane ae sa glatkim povrinama.
Proraun se provodi na modelu gdje temeljna ploa, veza i stup djeluju monolitno.
Djelovanje na gornjem rubu temeljne ploe (moment i uzduna sila) unose se u temeljnu
plou vertikalnim posminim naprezanjima.
Takav tijek sila moe se uspostaviti samo uz zadovoljenje ovih pretpostavki:
- Bone plohe dna stupa i temeljne ae izvode se s nazubljenom oplatom iji su zupci
veliine najmanje 10mm
- Beton ispune reke izmeu stupa i temelja treba biti jednakog razreda tlane vrstoe kao i
temelj (openito manjeg razreda tlane vrstoe od stupa).
- Taj beton mora biti dobro zbijen. Izmjere reke moraju se prilagoditi izmjerama
pervibratora.

18
 - Reka ne bi trebala biti vea od najmanje vrijednosti koja je neophodna za namjetanje
stupa.

3.4.7 Predgotovljena armiranobetonska stubita

Tradicionalna monolitna gradnja stubita je neisplativa jer je oblikovanje stubita jako

zahtjevno, a potrebna je i zavrna obrada stepenita glazurom.
Predgotovljena stubita je pogotovo isplativo koristiti u sluajevima kada projektant
zahtijeva vei broj istih elemenata, odnosno kada se kombinacija elemenata koristi kroz vie
etaa.
Po stupnju zgotovljenosti stubita razlikujemo:
Stubita koja se proizvode i montiraju kao polugotov proizvod, te se na objektu oblau ili
finaliziraju
Stubita koja se u potpunosti naprave u tvornici i kao gotov proizvod se montiraju na objektu.
Po konstrukciji razlikujemo:
Stubita kod kojih nosiva ploa i gazita ine cjelinu.
Ona mogu biti: jednokrake i dvokrake.
Stubita s nosaima (tetivama):
1. Stubita s bonim nosaima
2. Stubita s tetivama ispod stepenica. Tetive su grede nazubljenog oblika, a mogu biti
razmaknute ili sloene jedna do druge.

a) b)
Slika 3.21 Stubita: a) s bonim nosaima, b) s tetivama ispod stepenica

Pojedinane stube koje se oslanjaju na nosive zidove zgrade.

Stubita koja su sastavljena od rastavljenih stuba (gazita) mogu biti upotrebljena za:
ravna stubita stube se oslanjaju na zubatu gredu (slika 3.22 a)
spiralna stubita stube su usidrene u sredinji stup (slika 3.22 b)

Osim stuba, montani mogu biti i podesti.

Podesti se rade u obliku rebraste, uplje ili pune ploe. Najee su u obliku pune ploe.

19
 a) b)
Slika 3.22 Stubita: a) ravna, b) spiralna

Slika 3.23 Podesti u obliku pune ploe

Montane stube su ekonomine i kada se koriste kao sjedala, npr. u sportskim dvoranama:

Slika 3.24 Montane stube kao sjedala

Povrinska obrada montanih stuba i podesta najee je brueni beton s mramornim

zrncima. Takva obrada je skupa i sklona oteenjima koja se teko popravljaju pa se u novije
vrijeme montane stube rade iz betona koji se zatim obrauje raznim premazima na bazi
umjetnih materijala ili se koriste gotove ploe.

20
4 PREDGOTOVLJENI STROPNI SUSTAVI

Stropne konstrukcije su oslonjene na grede preko kojih se optereenja dalje prenose na

zidove i stupove
Stropne konstrukcije unutar kompletne konstrukcije djeluju kao dijafragme koje prenose
horizontalna optereenja od vjetra ili potresa na zidove i stupove.
Pri dimenzioniranju na djelovanja horizontalnih optereenja, pretpostavlja se da je stropna
konstrukcija duboka horizontalna greda, iji su leajevi potporni zidovi i jezgre.

Glavne prednosti primjene montanih stropnih konstrukcija u odnosu na tradicionalne naine

gradnje:
jednostavna i ekonomina tvornika izrada elemenata visoke vrstoe i trajnosti
vea preciznost izvedbe elemenata konstrukcije, osiguranje visokog stupnja kvalitete uz bolju
kontrolu proizvodnje
brza i sigurna izvedba (montaa) stropnih konstrukcija bez oplate
potrebne su minimalne koliine dodatne armature i betona na mjestu ugradnje
relativno mala vlastita teina stropnih konstrukcija
odlina termika i zvuna izolacijska svojstva
mogunost postizanja veih raspona

4.1 Vrste stropnih konstrukcija

Izgled i karakteristike pojedinih vrsta stropova mogu uvelike varirati to ovisi o proizvoau.
Postoje mnogi tipovi stropnih montanih konstrukcija koji su u prolosti bili patentirani kao
proizvodi pojedinih tvornica (masovna upotreba takvih stropova tijekom 60-tih i 70-tih godina 20.
stoljea).
Kasnije su ustupili mjesto boljim i ekonominijim sistemima.
Neki od takvih sistema su:

21
 Slika 4.1 Tipovi stropnih montanih konstrukcija razliitih proizvoaa

Nosivi sistem kod ovakvih konstrukcija je uglavnom dosta slian.

ine ga gredice i blokovi ispune koji su nakon ugradnje armirani i zaliveni slojem betona te
tako povezani u jednu kompaktnu cjelinu.

22
 Razlike izmeu pojedinih stropnih sistema se oituju u razliitim geometrijskim oblicima i
dimenzijama pojedinih konstruktivnih elemenata stropa.

Podjela montanih stropnih konstrukcija koja je uobiajena u dananje doba:

1. uplje ploe
2. Rebraste ploe
3. Masivne ploe
4. Kompozitne stropne konstrukcije
5. Sitnorebrasti polumontani stropovi
6. Stropovi od gredica i blokova

Radi se o podjeli na 6 osnovnih podskupina u skladu sa glavnim konstruktivnim osobitostima

montanih elemenata i nainom izvedbe pojedinog stropnog sistema.

Tablica 4.1 Vrste stropnih konstrukcija i njihove karakteristike

TIP KONSTRUKCIJE
UPLJE
PLOEREBRASTE
4
KONSTRUKCIJE
KOMPOZITNE

BLOKOVI
GREDICE
I

upljine mogu biti izvedene razliitih oblika.

Najee su krune ili ovalne.
Visine upljina ne smiju biti vee od h-5 cm (gdje je h ukupna visina elementa), a promjer upljina
je ogranien sa h-7,5 cm. Debljina ruba je 1,6h, a donji rub mora biti minimalno 30 mm.

23
 Slika 4.2 Primjeri upljina kod upljih predgotovljenih ploa

4.2 Najei tipovi montanih stropnih konstrukcija i njihove karakteristike

4.2.1 uplje ploe

Radi se o sistemu montanih stropnih ploa kod kojih su u strukturi poprenog presjeka
ostavljeni tedni otvori.
Time je smanjena vlastita teina ploe uz zadranu jednaku krutost.
Vlastita teina uplje ploe je otprilike polovica teine pune ploe.
S obzirom na nain armiranja ploe mogu biti nosive u jednom ili dva smjera. Mogu biti
armirane sa ili bez prednapinjanja.
Raspon ploa je do 9 m za AB uplje ploe, odnosno do 20 m za prednapete ploe.
Uobiajene irine ploa su 1,2 m i 0,6 m, visine od 15 do 30 cm. Inae se visine mogu
kretati i do 73 cm.

a) ARMIRANA PLOA b) PREDNAPETE PLOE

(adheziono)

Slika 4.3 Tipini primjeri upljih predgotovljenih ploa

Izvedba upljina:
U plou se kod betoniranja umetnu cijevi (krunog eliptinog ili pravokutnog oblika) od
plastike, vodootpornog kartona i sl.
Najmanja debljina ploe kod koje je isplativo izvoditi upljine je 24 cm.
Razmak izmeu upljina odabire se prema njihovim dimenzijama i veliini glavnih kosih
naprezanja (dimenzioniranje na poprenu silu).
Minimalni razmak upljina je 30 mm.

uplje ploe mogue je koristiti i bez betoniranja tlane ploe preko njih gdje su pojedini elementi
spojeni jedni s drugim preko cijele bone povrine.

24
Mogunost upljih ploa da podnesu torziju odreena je vlanom vrstoom betona.
Bone stranice ploa perforirane su utorima radi boljeg prijenosa posminih naprezanja, relativni
pomak izmeu elemenata je sprijeen .

Pri izvedbi konstrukcije potrebno je ostaviti upljine za smjetaj stubita, liftova i sl.
Maksimalne dimenzije takvih oslabljenja ovise o debljini ploe i njezinoj nosivosti i uglavnom su
propisane od strane proizvoaa.
Na mjestu oslabljenja ploa se ojaava posebnim elinim nastavcima (tzv. prihvatnice). Njima se
oslabljena ploa prihvaa i oslanja o susjedne neoslabljene ploe.

Slika 4.4 Posebni elini nastavci za oslanjanje ploa (prihvatnice)

utori za sidrenje
armature
rez u sredini
rubni rez

rupa u sredini

kutni rez rubni rez

Slika 4.5 Dimenzije LxB ovise o debljini ploa

Ploe na krajevima imaju utore u koje se produuje armatura iz nosaa.

Na taj nain osigurava se kontinuitet armature i povezanost sa nosivom gredom na koju je ploa
oslonjena.
Maksimalna duljina takvih utora je 50 cm.

Montaa stropnih ploa na konstrukciju:

Odizanje montanih ploa vri se posebno dizajniranim elinim okvirom. Za lake odizanje u
poprenom presjeku ploe predvien je poseban utor.
Poeljno je da ploa kod transporta i skladitenja bude postavljena horizontalno.

25
Pri transportu, odizanju i montai potrebno je osigurati ravnoteu ploe kako ne bi dolo do
njezinog preokretanja.
Elementi se montiraju prosjenom brzinom 1 element svakih 10-15 minuta.

Slika 4.6 Utor za sidrenje armature iz grede u plou na mjestu oslonca

Slika 4.7 Utor u poprenom presjeku ploe predvien za prihvaanje pri odizanju i montai

Slika 4.8 Dizanje i montaa ploa

Slika 4.9 Mogunost primjene montanih upljih ploa: konzola

26
 sloj betona kojim je
zaliven spoj

ab greda

poprena armatura
(sidrena u utore u ploi)

Slika 4.10 Detalji spojeva uplja ploa-greda

Kod izvedbe spoja uplja ploa-greda potrebno je osigurati prijenos vertikalnog optereenja iz
uplje ploe u gredu.
Prijenos sila se osigurava sidrenjem armature iz grede u plou.
Spoj se moe ostvariti razliitim oblicima povezivanja armature.

spoj ostvaren vilicama U

oblika
poprene armaturne
vilice U oblika ipke
uzdune armaturne ipke
- bono poloene

iroka greda

visoka greda L oblika

Slika 4.11 Detalji spojeva uplja ploa-greda

Svi se spojevi nakon armiranja zapunjavaju betonom razreda minimalno C25/30.

Otvori u ploama i izmeu njih trebali bi biti dovoljne irine da bude mogua ugradnja betona
vibriranjem.
uplje ploe se oslanjanju direktno na predgotovljene grede.
Duljina oslanjanja je minimalno cca 60 mm.
Doputena naprezanja iznose 0,4f ck , a u rijetkim sluajevima jednaka su iznosu kritinih
naprezanja.
U iznimnim okolnostima (kao npr. jednolika raspodjela naprezanja) u kontaktnu plohu se stavljaju
neoprenski leajevi ili sloj cementnog morta.

4.2.2 Rebraste ploe

Prednosti rebrastih u odnosu na uplje ploe:

Vea nosivost

27
 Mogunost svladavanja veih raspona nego kod upljih ploa
Vlastita teina ploa je manja nego kod upljih ploa.
Npr: ploom dvostrukog T presjeka visine 1,2 m moe se natkriti raspon od 39,0 m.

Uobiajene su irine rebrastih ploa od 2,4 m do 3,0 m, a visine od 40 cm do 120 cm.

Rasponi koje je mogue natkriti ovise o tipu ploe.
Jednostruke T ploe za stropne konstrukcije raspona do 30 m.
Dvostruke T (TT) ploe za raspone do 24 m.
Veina rebrastih ploa zahtijeva betoniranje tlane ploe s armaturom.

Slika 4.12 Tipini oblici rebrastih ploa

Kod izvedbe konstrukcije potrebno je u stropu planirano izvesti otvore za provedbu instalacija, te
smjetaj stubita, liftova i sl.

otvor je mogue izvesti

samo u ploi

Slika 4.13 Izvedba otvora u stropu

Doputene dimenzije takvih oslabljena dane su propisima i u prospektima proizvoaa ovise o

dimenzijama i ostalim karakteristikama pojedinog tipa ploe.

28
 irina elinih ploa ili
sidrene ipke kutnika se uzima
izmeu 75 i 100 cm

elini kutnici ili ploe

sa privrenim
ipkama za sidrenje

spoj sa elinim
kutnicima

spojevi sa
elinim
ploama i
ipkama
za sidrenje

Slika 4.14 Primjeri spojeva izmeu dvije rebraste ploe

standardni rez na leaju uz

rub bez smanjenja ostavljen slobodni prostor
visine ploe za provedbu instalacija

gornja ploa

rebro

standarni izgled ruba uz koso postepeno smanjenje visine

leaj sa smanjenom visinom ploe na leaju slobodan prostor
presjeka za instalacije

Slika 4.15 Primjeri spojeva izmeu rebrastih ploa i nosaa

4.2.3 Masivne ploe

Ovaj se tip ploa rijetko koristi zbog manjih moguih raspona i velike vlastite teine.
Najee se izvode od laganog betona da im se smanji vlastita teina te poboljaju termika
svojstva.
Mogua je izvedba raspona duljine do 6 m.
Uobiajene su irine masivnih ploa izmeu 30 i 60 cm, a visine izmeu 10 i 25 cm.

29
 Slika 4.16 Puna predgotovljena ploa

4.2.4 Kompozitne konstrukcije

Kompozitne (spregnute, sloene) konstrukcije se sastoje od dva dijela: predgotovljenih elemenata i

sloja betona ''in situ''.
Dodavanjem ''in situ'' betona na gornjem dijelu predgotovljenih elemenata formira se poseban
element koji se zajedno sa predgotovljenim dijelom ponaa kao jedna cjelina.
Da bi se sloj ''in situ'' betona ponaao kompozitno sa predgotovljenom ploom, u konstruktivnom
smislu, beton mora biti armiran.
vrstoa betona moe biti razliita:
- predgotovljeni elementi: C30/37 do C50/60
- ''in situ'' beton: C20/25 do C25/30

Prednosti primjene kompozitnih konstrukcija:

poveanje otpornosti na savijanje i posmina naprezanja stropnih ploa
bolje povezivanje stropnih ploa i greda, ostvarujui pri tome siguran prijenos optereenja
izmeu pojedinih montanih elemenata te sa elemenata na grede, stupove i ostale nosive
dijelove
osiguranje prijenosa tlanih i/ili posminih naprezanja izmeu predgotovljenih elemenata,
npr. izmeu zidova, izmeu zidova i stupova, te kod temelja stupova
osiguranje stropnog membranskog djelovanja sa ili bez rebra za ukruenje
sidrenje trajnih elinih spona u predgotovljene elemente
u svim sluajevima ''in situ'' beton okruuje predgotovljene elemente kako bi se formirala
monolitna struktura.
nenosivi zavrni sloj moe biti nanesen direktno na predgotovljenu betonsku plou, ali treba
proraunati doputeni progib za ukupnu debljinu ploe
konstruktivni sloj betona neophodan je kod veine montanih stropnih konstrukcija (npr.
stropovi od rebrastih ploa i sl.)

Najpoznatiji primjer kompozitne stropne konstrukcije je polumontani stropni sistem ''Omnia''.

Meutim, postoje i brojna rjeenja sa koritenjem upljih ili rebrastih predgotovljenih ploa i
tlanim slojem betona ugraenim ''in situ'.

Stropni sistem ''Omnia''

Strop se sastoji od montane ploe (obino napravljene na vibro stolu), debljine min. 4 cm,
armirane mreastom armaturom i dodatnog ''in situ'' betona, debljine prema proraunu.
U ''Omnia'' ploi je obino ugraena sva potrebna armatura za cijelu plou. Ploa je armirana
mreastom armaturom i R nosaima.
Po potrebi je mogue postaviti armaturu i okomito na ''Omnia' plou te dobiti plou koja nosi u dva
smjera (pri emu je potrebno pripaziti na statike visine u svakom pojedinom smjeru).
Nakon polaganja ploa se zalijeva betonom.
Standardne dimenzije ''Omnia'' ploa: duina do 10 m, irina 0,30 do 2,20 m, debljina 4,5 do 5 cm.

30
 Slika 4.17 Stropni sistem ''Omnia'' popreni presjek (h 10 cm ; 5h 75 cm)

Prednosti stropnog sistema ''Omnia'':

klasina oplata nije potrebna
sigurnost na potres
krutost klasine AB ploe
brza gradnja
manja teina koja omoguuje runu montau
prethodno napravljeni otvori za dimnjake, ventilaciju i dr.

Ovaj je sistem primjenjiv za izvedbu svih vrsta stropova (slobodno oslonjeni, upeti, neprekinuti s
armaturom u jednom ili dva meusobno okomita smjera, balkonskih ploa te stubinih podesta.

''Omnia'' ploa nosiva u 2 smjera (armirana je standardnom i poprenom rebrastom armaturom).

Prije nego se ''Omnia'' ploa zalije betonom na povrinu ploe se postavljaju instalacijski vodovi.

Slika 4.18 ''Omnia'' ploa nosiva u dva smjera

Slika 4.19 Detalji standardne armature kod ''Omnia'' ploe (uzdune armaturne ipke i R nosai)

Pri montai stropa ploe je potrebno postaviti na montane podupore koje podupiru
konstrukciju dok se dodani nadsloj betona ne stvrdne i ne postigne dostatnu nosivost.
Ovisno o debljini tlane ploe podupore se postavljaju na svakih 1,5 do 2 m.

31
 Kod oslanjanja na zid (leaj) ploa mora leati minimalno 4 cm nad zidom, a glavna
armatura mora se protezati minimalno 11,5 cm izvan ruba ploe.

4.2.5 Polumontani sitnorebrasti stropovi

Sustavima polumontanih sitnorebrastih stropova, uz neznatan gubitak na krutosti u odnosu

na monolitne, ostvaruju se znatne utede u gradivu (prvenstveno oplati) i radu.
Proraun stropa izvodi se kao i za monolitni sitnorebrasti strop
Sitnorebrasti stropovi proraunavaju se kao gredni nosai (T presjek u polju i prvokutni na
leaju) gdje ploa preuzima tlana naprezanja.
Ploa sitnorebrastog stropa se ne proraunava ako je 50 cm.
Ploa se najee armira R mreom, povrine 0.1% presjeka ploe, s nosivim smjerom
okomito na rebra.
Poprena armatura (vilice) dolazi na razmaku max. 25 cm (najee je takvog oblika da
moe preuzeti i negativne momente u ploi).
U strop dolaze jo i armaturne ipke i to jedna u rebro i jedna izmeu rebara.
Za kontinuirane sitnorebraste stropove ponekad je potrebno poveati irinu rebara pri leaju,
to se postie horizontalnim vutama.
Strop mora imati rebra za ukruenje kao i monolitni strop.
Sitnorebrasti stropovi raspona 3 do 6 m moraju imati jedno popreno rebro, stropovi raspona
6 do 9 m dva, a stropovi raspona 9 do 12 m tri rebra za ukrutu.

U svijetu je bilo patentirano i izvoeno itav niz ovakvih stropova, kao npr.
sustav ''J-Perkovi''
sustav ''Isteg''
sustav ''Avramenko'
Ovi stropni sustavi nekada su imali masovnu primjenu u gradnji, ali su u dananje vrijeme zastarjeli
i uglavnom se vie ne koriste.

Stropni sustav ''J-Perkovi''

Slika 4.20 Stropni sustav ''J-Perkovi'' popreni presjek

Konstrukcija:
AB rebara I-profila
S gornje strane ploa od predgotovljenih elemenata.
Meuprostor izmeu ploa bio je konstruktivno armiran i zaliven betonom
Dodatnu ukrutu konstrukcije inila su poprena AB rebra.

32
Stropni sustav ''Avramenko''

Slika 4.21 Stropni sustav ''Avramenko'' popreni presjek

Konstrukcija:
Gornja ploa betonirana ''in situ''.
Rebra trapeznog oblika (proizvodila su se pod improviziranim uvjetima na gradilitu).
Nakon montae rebara betonirala se ploa (uz pomo limenih ili drvenih oplatnih elemenata)
- sitnorebrasta konstrukcija s tlanom ploom.
Podgled se obraivao runim bukanjem na trsku ili letvice koje su bile privrene na
donju stranu rebara.

Stropni sustav ''Isteg''

Jedan od najee koritenih stropnih sistema u naim krajevima. (tijekom 60-ih i 70-ih).

Slika 4.22 Stropni sustav ''Isteg'' popreni presjek

Konstrukcija:
Montane AB gredice (izraene u tvornici) i betonska ploa ''in situ''
Na gredice se postavljaju jahai od tanke ice
Na jahae se oslanja svoena limena ploa (kao oplata za betonsku plou)
Gredice moraju imati dvostruku armaturu da se ne bi slomile pri transportu i montai.
Monolitnost se ostvaruje istodobnim betoniranjem ploe i podvlaka
Veza leajne armature gredica provodi se pomou petlje ili zavarivanjem nastavaka.
Gredice uz donji rub imaju ugraenu drvenu letvu na koju se privruje trstika ili letvice
kao nosioci buke.

4.2.6 Predgotovljeni stropovi od gredica i blokova (tj. stropovi s ispunama)

Stropovi s ispunama proizvode se po raznim sustavima, koji ovise o proizvodnim

mogunostima tvornica.
Ispune mogu biti uplja tijela (betonski ili opekarski upljikavi blokovi), a mogu biti i puni
blokovi od laganog, plino ili pjeno betona (npr. siporexa ili ytong-a).
Stropovi s ispunama se proraunavaju ne uzimajui u obzir sudjelovanje tijela ispune.
Izuzetak su sustavi gdje je eksperimentalno dokazano sudjelovanje ispune u nosivosti.

33
 Ovi stropovi se, u pravilu, izvode s krutom AB ploom betoniranom ''in situ'.
Zadatak ploe je da preuzme tlana naprezanja i povee nosiva rebra u jednu cjelinu.
Ako se strop izvede bez ploe, tada se moraju izvesti gua poprena rebra za ukrutu.

Najei sustavi koji se danas upotrebljavaju su:

sustav Voljak
sustav Monta
sustav Fert
sustav Spog
sustav Phoroterm
sustav Isorast
sustav Bijeli dom
sustav Sivi dom .

Stropni sustav ''Voljak'

Sustav Voljak je sustav sastavljen od adheziono prednapetih gredica, ispune od upljih betonskih
blokova i betonske ispune - lijevane na licu mjesta.

Slika 4.23 uplji betonski blokovi sustava ''Voljak''

''Voljak'' strop moe se primijeniti za:

meukatne i krovne ravne ploe
kose krovne ploe
pokrov konstrukcija industrijskih objekata
manje mostove i propuste

Nosive gredice sustava su adhezijski prednapete sa 6, odnosno 4 snopa pletenih ica od

hladno vuenog elika 32.5 mm.
Predloena su dva tipska stropa MK-17 i MK-20 (tip gredica T4 i T6) kombinacije s jednom
ili udvojenim gredicama.
Rasponi do oko 6 m, korisno optereenje i do 500 kg/m2.
Glavni nedostatak: relativno velika teina gredica i betonskih ispuna.

34
 Slika 4.24 Vrste stropova od ''Voljak'' gredica

Odabir konstrukcije vri se na temelju traenih parametara: raspona (L o ) i dodatnog

optereenja (dodatno stalno + pokretno).
Vlastita teina konstrukcije je dana tabelarno po tipovima.
Duina gredica se odreuje tako da se rasponu L o doda 27 cm (7 cm je duljina nalijeganja
gredice na leaju).
Gredice se jednostavno pile na traenu duinu.

Tablica 4.2 Tipovi konstrukcije i maksimalni rasponi

Montaa stropa se vri na pripremljenim poduporama.

Za sve raspone potrebna je jedna podupora na sredini raspona.
Podupori je potrebno dati nadvienje od 4 mm za svaki m raspona.
Tlana ploa (debljina ploe 3 cm) se armira mreom po sredini.

35
 Slika 4.25 Montaa 'Voljak'' stropa

Stropni sustav ''Monta''

Vrlo dobar zvuni i toplinski izolator.

Sustav je vrlo razgranat (oblik opekarske ispune i sustav postavljanja mijenja se ovisno o
proizvoau)
Konstrukciju ine nosive gredice sastavljene od armiranih opeka izmeu kojih se betonira
rebro, a iznad ploa.
Monta opeka proizvodi se visina 8, 12, 16 i 20 cm.
U ljebove opeke ulae se nosiva i montana armatura, te se oni ispunjavaju cementnim
mortom.

Slika 4.26 Stropni sustav Monta

Slika 4.27 Monta 16, dimenzije 250 x 250 x 160 mm, teina 3,6 kg/kom, utroak 16 kom/m

Strop se proraunava kao puna armiranobetonska ploa, statike visine d = h - 2.5 cm i kraka
unutranjih sila z 7/8 d.

Stropni sustav ''Fert''

Dobar zvuni i toplinski izolator.
To je strop koji nosi u jednom smjeru (u smjeru gredica), a sastoji se od :

36
 predgotovljenih openih gredica armiranih uzdunom armaturom i RAN-om (Reetkasti
Armaturni Nosa)
stropne ispune od uplje opeke (najee su visine blokova 14 ili 16 cm, a duljine 25 cm)
tlane ploe min. debljine 4,0 cm i rebara koji se zajedno betoniraju na mjestu izvedbe
stropa (''in situ)

Slika 4.28 Fert strop

Primjena ''Fert'' stropa moe biti za:

meukatne i krovne ravne ploe
kose krovne ploe
nadstrenice
industrijske objekte

Gredice se proizvode u tvornici i nazivaju se Fert gredice.

Duljina im se odreuje prema potrebi projekta.
''Fert'' gredice se postavljaju na jednakim osnim razmacima od 50 cm te se u fazi izvedbe
podupiru na razmaku od 150 cm.
Podupirai se skidaju nakon 14 do 28 dana kada je sloj betona ovrsnuo i postigao dostatnu
nosivost.

Slika 4.29 Armatura openih gredica ''Fert'' stropa

37
Ako strop treba preuzeti optereenje od pregradnog zida tada se ispod pregradnog zida, a u
njegovom pravcu izvode dvije ili tri gredice jedna do druge.

Slika 4.30 ''Fert'' strop, (i) s pojedinanim gredicama, (ii) s udvojenim gredicama

Popreno na gredice izvodi se rebro za ukruenje koje slui za jednoliniju raspodjelu

optereenja stropa na glavna rebra koja ine Fertgredice i naknadno betonirani dio.
Rebra za ukruenje izvode se u debljini Fert stropa, kada je raspon stropa vei od 4,0 m.
Raspon 4 do 6 m - jedno rebro za ukruenje (u sredini raspona)
Raspon vei od 6 m - dva rebra za ukruenje (u treinama raspona)
Rebra za ukruenje armiraju se uzdunom armaturom 410 ili 412 mm i poprenom u
obliku spona 6 mm na razmaku 25 cm.
Tlana ploa, iznad stropnih ispuna, armira se mreastom armaturom min. Q-131 (5/15
cm) ili pojedinanim icama 6 mm u dva meusobno okomita smjera, na razmaku od 25
cm.
Debljina stropa (ploe) ovisi o rasponu:
19 cm za raspone 2,90 m do 5,50 m;
20 cm za raspone 5,70 m do 5,90 m;
22 cm za raspone 6,10 m do 6,30 m.
Fert stropovi se oslanjaju na nosive zidove ili grede.
Na nosivim zidovima izvode se horizontalni serklai koji su monolitno povezani sa
stropnom konstrukcijom (betoniraju istodobno), a armatura tlane ploe sidri se u serklae
po cijelom opsegu stropa.
Obino se takvi stropovi izvode kao slobodno oslonjeni na dva leaja, a rjee kao
kontinuirani nosai.
Ako se izvode kao kontinuirani nosai potrebno je gornju zonu armirati armaturom za
preuzimanje negativnog momenta savijanja, a dio raspona lijevo i desno od srednjeg leaja
izbetobnirati u punom presjeku, na duljini 0,1 do 0,2 L, bez ugradnje stropnih ispuna.
Kod prorauna nosivosti zidova zgrade na horizontalne sile valja voditi rauna o tome da
polumontani stropovi optereuju samo one zidove koji im slue kao leaj jer vertikalno
naprezanje poveava nosivost zidova na horizontalne sile.

Podupiranje ''Fert'' stropa pri montai:

Gredice treba podupirati na razmaku do 1.5 m posredno preko podvlake.
Podupore trebaju nalijegati na vrstu i nepopustljivu podlogu, te biti horizontalno ukruene.
Kod raspona do 5.0 m u sredini raspona gredici treba dati nadvienje L/300, a kod raspona preko
5.0 m L/200 (L = duljina gredice).
Ako se gredica izravno oslanja na zid, duina nalijeganja openog bloka treba iznositi najmanje 5.0
cm. Kod toga zid/gredu treba prethodno izravnati.
Ako se gredica direktno ne oslanja na zid ili gredu, potrebno je i na krajevima izvesti podupore.

38
Armatura na leaju treba biti usidrena u duini od najmanje 15 cm.

Slika 4.31 Podupiranje ''Fert'' stropa pri montai

Izvedba monolitnog dijela stropa:

Izvedba monolitnog dijela stropa moe zapoeti nakon to struna osoba utvrdi da su podupore
ispravno izvedene.
Za izradu monolitnog dijela obino se koristi beton C25/30, koji treba biti ispravno ugraen, nabijen
i njegovan.
Prije ugradnje betona potrebno je postaviti svu potrebnu armaturu (zavarena armaturna mrea
okomito na gredice, armatura rebra za ukrutu, te armatura konzolnih ploa i serklaa), koja treba
biti nepomina za vrijeme betoniranja.

Okomito na pravac pruanja gredica, 1 cm ispod vrha stropa, treba postaviti zavarene
armaturne mree R-139 po itavoj povrini stropa.
Rebro za ukrutu armirati sa po 28 u gornjoj i donjoj zoni (vilice 6/50 cm).
Prije betoniranja podlogu treba oistiti i dobro zasititi vodom.
Otputanje podupora gredica mogue je u uobiajenim uvjetima nakon 7 do 10 dana,
odnosno kada monolitni beton postigne najmanje 70% raunske vrstoe.

Tablica 4.3 Podaci o tipovima FERT gredica

Stropni sustav ''Spog''

Strop nosi u jednom smjeru (u smjeru gredica), a sastoji se od :

predgotovljenih prednapetih openih gredica (PON) koje na svojim krajevima imaju spone
od hladno vuene glatke ice
stropne ispune od uplje opeke, visine 16 cm, a duljine 25 cm
tlane ploe debljine 6,0 cm i rebara betoniranih in situ

39
Gredice se proizvode u tvornici i skraeno se nazivaju POG (Prednapete Opene Gredice).
Duljina im se odreuje prema potrebi projekta.
Postavljaju se na jednakim osnim razmacima od 60 cm.
U fazi izvedbe gredice se podupiru na razmaku od 150 cm, a podupirai se mogu ukloniti nakon 14
do 28 dana.

a)

b)
Slika 4.32 Spog strop, a) popreni presjek, b) uzduni presjek

Gredica (POG) se sastoji od openih kanalica koje su ispunjene mikrobetonom sa

prednapetom armaturom od hladnovuenih glatkih ica promjera 2,5 mm, a proizvode se na
stazi za adhezijsko prenapinjanje.
U svakoj gredici, ovisno o potrebnoj nosivosti, nalazi se razliiti broj ica.
Za preuzimanje poprenih sila na krajevima svake gredice nalaze se spone promjera 4,2 mm.
Popreno na gredice izvodi se rebro za ukruenje koje slui za jednoliniju raspodjelu
optereenja stropa na glavna rebra koja ine POG i naknadno betonirani dio.
Rebra za ukruenje izvode se u debljini stropa kada je raspon stropa vei od 3,0 m. Stropovi
se izvode do raspona od 6,0 m.
Rebro za ukruenje armira se uzdunom armaturom 410 i poprenom armaturom u obliku
spona promjera 8 mm na razmaku 25 cm.
Tlana ploa, iznad stropnih ispuna, armira se mreastom armaturom min. Q-131 (5/15
cm) ili pojedinanim ipkama rebraste armature promjera 8 mm u dva meusobno okomita
smjera, na razmaku od 25 cm.
Prije betoniranja tlane ploe potrebno je spone podii za 45, kako bi one mogle preuzeti
svoju funkciju u noenju poprenih sila.
Spone se radi transporta dostavljaju polegnute.
Za vezu stropne konstrukcije i horizontalnih serklaa predvia se vezna armatura po obodu
stropa koja se sidri u strop i serkla.
Najmanja koliina rebraste armature je 18 mm po svakoj gredici.
Duljina dijela ipke koji zadire u betonsku plou iznosi najmanje 80 cm.
Zatitni sloj betona iznad vezne armature mora biti 2 cm.

40
 Gredice je kod montae potrebno podupirati i to tako da one prije betoniranja tlane ploe u
polovici raspona imaju nadvienje iznosa L/300.

Slika 4.33 Nadvienje za betoniranje tlane ploe

Slika 4.34 Podupiranje gredica za vrijeme montae stropa

41
Tablica 4.4 Podaci o gredicama stropnog sistema ''Spog''

Stropni sustav ''Phoroterm''

Osnovni podaci:
osni razmak gredica je 60 cm
debljina tlane ploe je 6 cm
za armaturu tlane ploe koriste se armaturne mree ili rebrasta armatura

Stropni sustav ''Isorast''

Specifinost ovog stropnog sistema je da blokovi ispune lee na elinim nosaima umjesto
na armiranim openim gredicama.
Strop je vrlo lagan: tijelo za ispunu teko je 1,2 kg, a elini nosa stropa teak je 9,5 kg.

Na temelju dosadanjih primjera moe se uoiti da postoji univerzalno pravilo za zvedbu stropnih
sustava od gredica i blokova.
Stropni sustav kao polumontana stropna konstrukcija izvodi se na sljedei nain:

Izmeu predgotovljenih i prednapetih nosivih gredica postavljaju se openi uloci, a zatim se na

licu mjesta betonira tlana ploa i ispunjava se meuprostor izmeu openih uloaka kako bi se
oblikovala rebra stropa.

Sistem ''Bijeli Strop'' (Krov)

Patentirano u Hrvatskoj br. P970336A autor: Prof. dr. Ante Mihanovi
''Bijeli strop'' je rotiljna lakobetonska ploa debljine 15 cm i teine 130 kg/m2. To je suhomontani
stropni sustav pogodan za izvedbu meukatnih, krovnih, stubinih i inih kontrukcija.
Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 65 cm ili manje to se postie
piljenjem blokova) i jednim redom Ytong blokova na svakom kraju.
Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti podupiranjem.
Podupiranje se obavezno izvodi na rasponima veim od 3,0 m.
Potom se postavljaju 4-6 lakobetonskih blokova, irina bloka 25 cm, a zatim popreno rebro
iju oplatu s donje strane ine leajnice.

42
 Popreno rebro se armira sa 28 RA na licu mjesta, po jedna ipka u gornju i donju zonu.
Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnatim betonom u gredice i
poprena rebra u koliini od 10 l/m2.
Sitnozrnati beton ini tucanik (promjer zrna 0-4 mm), cement i voda.
Nakon 4 ili vie sati gornja povrina konstrukcije prelije se rijetkim tankoslojnim mortom
sastavljenim od 50% Ytong morta i 50% cementa.
Dovoljno je zaravnavanje metlom.
Tankoslojni mort se ne smije polijevati.
Dvadeset etiri sata nakon postavljanja morta mogu se ukloniti potpore.
Isti je postupak kod izrade krovnih ploa.
Sigurnosti radi tankoslojni mort se moe djelomice ili u cijelosti ponoviti.
Kod krovova se na suhi tankoslojni mort postavlja hidroizolacija (elastina) koja nije parna
brana, potom slijedi jednostruko ili dvostruko letvanje.
Izmeu letava se zavisno o klimatskoj zoni postavlja polistiren debljine 2 cm ili vie.
Uvrivanje letava vri se elinim avlima u beton gredica i popr. rebara i/ili pocinanim
avlima u Ytong blokove i/ili tiplovanim vijcima.
Za posebne sluajeve izvoenja stubita, otvora, spajanja gredica u dva smjera, jako
optereene ploe ili ploe velikih raspona te upotrebu povienog bijelog stropa potrebno je
najprije konzultirati proizvoae konstrukcije.
Proizvoa isporuuje gredice, leajnice, blokove i tankoslojni mort.
Obrada konstrukcije s donje strane moe se izvriti: gletom za poro betone u dva sloja ili
impregnacijom, a potom bilo kojom bukom.
Mjesto dodira sa zidovima potrebno je prethodno zatiti rabic mreicom.

Slika 4.35 Tipovi sustava ''Bijeli Strop''

popreno rebro beton za tankoslojni YTONG

nad leajnicom monolitizaciju mort (3 mm)
lakobetonski
blokovi ispune

leajnica

armaturne ipke
poprenog rebra
uzduna gredica

Slika 4.36 Elementi sustava ''Bijeli Strop''

43
 a) b)

Slika 4.37 Sustav ''Bijeli Strop'', a) mogunost koritenja stropnog sistema za izgradnju stepenita,
b) izvedba sljemena krovita

Dimenzioniranje ''Bijelog stropa'' je praktiki isto kao i Fert stropa.

U donjoj tablici prikazano je ukupno proraunsko optereenje koje moe nositi stropna konstrukcija
kada je primijenjen statiki sustav slobodno poloene grede.
Udvojene gredice mogu prenijeti dvostruko vee optereenje.

Tablica 4.5 Podaci o sustavu ''Bijeli strop''

Stropni sustav ''Sivi Strop''

Patentirano u Hrvatskoj br. P990191A, autor: Prof. dr. Ante Mihanovi
''Sivi strop'' je armirano betonska ploa debljine 15 cm sa upljinama, rotiljnog tipa nosivosti.
Izvoenje zapoinje postavljanjem gredica (na razmaku 68 ili 20 cm) i jednim redom
blokova na svakom kraju.
Gredice su nadviene, a po potrebi se mogu dodatno nadvisiti podupiranjem, koje se izvodi
na rasponima veim od 3.0 m.
Potom se postavlja jedna po jedna kadica (donji dio bloka) te na nju poklopnica (gornji dio
bloka).
Poprena rebra se izvode na razmaku cjelobrojnih blokova 4-6, irina bloka je 25 cm.

44
 Oplatu poprenih rebara s donje strane ine leajnice, a bono dvije bonice.
Popreno rebro se armira sa 28 ili 210 RA na licu mjesta, po jedna ipka u gornju i donju
zonu.
Nakon postavljanja vijenaca, pristupa se monolitizaciji sitnozrnim betonom u gredice i
poprena rebra.
Spojevi blokova (i po elji povrina bloka) preliju se cementnim mlijekom uz dodatak
kamene praine.
Dovoljno je zaravnanje metlom.

Slika 4.38 Sustav ''Sivi Strop''

I dimenzioniranje Sivog stropa je praktiki isto kao i ''Fert'' tj. ''Bijelog stropa''.

U donjoj tablici 4.6 prikazano je ukupno proraunsko optereenje koje moe nositi stropna
konstrukcija ''Sivog stropa'' kada je sustava slobodno poloene grede.

45
 Tablica 4.6 Podaci o sustavu ''Sivi strop''

Slika 4.39 Montaa ''Sivog stropa''

Slika 4.40 Izgled gotove konstrukcije ''Sivog stropa''

4.3 Modulacija gradnje predgotovljenih stropnih konstrukcija

Pri dizajniranju i gradnji predgotovljenih konstrukcija modulacija je vrlo vaan ekonomski

faktor.
Pravilo modulacije je osnovnu (unaprijed definiranu) dimenziju elemenata pomnoiti cijelim
brojem M (2, 3, 4, ...) kako bi se dobili elementi razliitih dimenzija. Takoer se nastoji i

46
 osnovne dimenzije dijelova objekta prilagoditi prema pravilu modulacije osnovnim
dimenzijama elemenata.
Kod stropnih ploa osnovna dimenzija je 300 mm. Prema tome, najee koritene
dimenzije (irine) ploa su 600mm, 1200mm i 2400mm, te se u skladu s tim dimenzijama
odabiru i osnovne tlocrtne dimenzije neke etae objekta.
(duina stropa = irina jednog elementa broj elemenata koji je potrebno ugraditi )

Primjena pravila modulacije kod projektiranja:

Standardizacija oblika i dimenzija dijelova graevine koji e biti izvedeni koritenjem
predgotovljenih elemenata (npr. stropne konstrukcije) omoguiti e uinkovitiju, bru i jeftiniju
gradnju.

Projektantima modulacija omoguava veu slobodu u projektiranju predgotovljenih konstrukcija,

A proizvoaima da, uz iru ponudu tipova stropnih ploa, osiguraju kontinuitet i ekonominost
proizvodnje.

Modulacija ne znai nuno i ogranienje arhitektima u dizajniranju predgotovljenih konstrukcija.

I uz primjenu pravila modulacije mogue izvesti dosta raznolika i originalna arhitektonsko-
konstruktivna rjeenja objekata.

Razliita rjeenja izvedena pravilom modulacije:

Dijelovi stropa gdje nije mogue montirati neki predgotovljeni element ( npr. premali prostor
netipinog oblika) armiraju se i betoniraju na licu mjesta.

Slika 4.41 Betoniranje dijelova stropa na licu mjesta gdje nije mogue montirati neki
predgotovljeni element

4.4 Proraun predgotovljenih stropnih konstrukcija

Kao to je ve ranije navedeno, proraun predgotovljenih stropnih konstrukcija vri se

prema uvrijeenim pravilima za dimenzioniranje pojedinih AB monolitnih konstruktivnih
elemenata.
Isto vrijedi i za stropne sisteme s prednapetim gredicama koji se dimenzioniraju sukladno
naelima koja vrijede za armiranobetonske i prednapete konstrukcije.
Tako se ploasti elementi ( npr. masivne i uplje ploe, te polumontani stropni sistem
''Omnia'') dimenzioniraju u skladu s pravilima za dimenzioniranje AB monolitnih ploa.
U ovu kategoriju spada i stropni sustav ''Monta''.
Dimenzioniranje stropnih sistema koji sadre rebra (npr. polumontani sitnorebrasti stropovi
i rebra kod rebrastih ploa) vri se prema pravilima za dimenzioniranje grednih nosaa (T-
presjek u polju i pravokutni na leaju) pri emu ploa preuzima tlana naprezanja.
Dakle, proraun sitnorebrastog polumontanog stropa izvodi se

47
 isto kao i za monolitni sitnorebrasti strop, tj. strop se proraunava za optereenje vlastitom
teinom gredica i ploe kao AB greda na dva leaja.
Ploa sitnorebrastog stropa se ne proraunava ako je 50 cm.
Primjer dimenzioniranja armature ''Fert'' stropa

Proraun polumontane stropne konstrukcije provodi se po naelima koja vrijede za

armiranobetonske konstrukcije.
Ovdje navodi se pojednostavljeni postupak dimenzioniranja presjeka takvog stropa
naprezanog momentom savijanja.
Armatura u gredicama odreuje se prema sljedeem izrazu:

(4. 1)

gdje je:
M Ed proraunski moment savijanja
hf debljina armiranobetonske tlane ploe
f yd proraunska granica poputanja elika za armiranje

Proraunsko tlano naprezanje u ploi d , ne smije biti vee od 0,85f cd , gdje je f cd proraunska
tlana vrstoa betona:

(4. 2)

gdje je: b eff = 100 cm proraunska irina tlane ploe za dvije gredice

Maksimalna doputena armatura u dvije gredice dobije se prema jednom od danih izraza:

(4. 3)

(4. 4)

gdje je: b w = 20 cm, najmanja zbrojena irina dvaju rebara, jer se proraun provodi za jedan metar
irine stropa (b eff = 100 cm)

Mjerodavna je manja maksimalna armatura dobivena po ova dva izraza.

Odabrana armatura u Fert stropu treba biti vea od minimalne armature koja iznosi:

(4. 5)

gdje je: f ck,cube tlana vrstoa betonske kocke

48
Osim dimenzioniranja na moment savijanaja, u statikim proraunima Fert stropova provodi se
jo i kontrola nosivosti na poprene sile te proraun veliine progiba.

Prema Eurokodu 2 progib stropne konstrukcije za kratkotrajno i dugotrajno optereenje ne smije

biti vei od L/250 (L je raspon stropa). Nakon izvedbe pregradnog zida dodatni progib ne smije biti
vei od L/500.
Nepovoljan uinak progiba moe se ublaiti nadvienjem stropova koje ne smije prekoraiti
veliinu L/250.
Uobiajeno je da se odabir elemenata od kojih e se izvesti stropni sistem vri prema podacima
danim od strane proizvoaa.
Tako su za sve stropne sisteme dani podaci o:
- nosivosti pojedinih tipova elemenata
- doputenim maksimalnim rasponima konstrukcije
- doputenim dimenzijama oslabljenja i otvora (kod montanih ploa).
Takoer za pojedine sisteme postoje i dijagrami nosivosti iz kojih se na temelju podataka o rasponu
i optereenju moe odabrati tip elemenata za neku vrstu stropa (npr. kod ''Fert '' stropa na taj se
nain koritenjem dijagrama mogu odabrati tip i armatura predgotovljenih openih gredica).

Primjer prorauna ''Fert'' stropa

Prvi korak je proraun mjerodavnog optereenja:

Drugi korak je odreivanje svijetlih raspona:

Za pokrivanje konstrukcije potrebna su nam 3 tipa gredica iji su svijetli rasponi:

49
L 1 = 2,6 m
L 2 = 3,5 m
L 3 = 5,0 m

Trei korak prorauna:

Na temelju podataka iz tablice odabire se tip gredice prema podacima o eksploatacijskom
optereenju q i svijetlom rasponu L o .

Za raspon L 1 =2,6 m odabran je tip gredice G1 nosivosti 7,16 kN/m2

Za raspon L 2 =3,5 m odabran je tip gredice G3 nosivosti 7,01 kN/m2
Za raspon L 3 =5,0 m odabran je tip gredice G8 nosivosti 6,80 kN/m2

etvrti korak je propisivanje potrebnih gredica za svako polje:

50
51
5 PREDGOTOVLJENE STROPNE KONSTRUKCIJE OD PREDNAPETIH UPLJIH
PLOA

5.1 Openito

Opis proizvoda:
prethodno napete ploe
olakane upljinama
irina 600-1200 mm
visina poprenog presjeka 100-400 mm
raspon do 16 m.

Primjena:
stropne ploe i zidni paneli
u armiranobetonskim, zidanim i elinim graevinama
proizvodnja i do 25 milijuna m2/1 godina.

Prednosti:
mala vlastita teina
premoivanje velikih raspona
izbjegavanje oplate i podupiranja
redukcija gradilinih radova
brza izvedba konstrukcije
solidna toplinska i zvuna svojstva
dobra poarna otpornost
konstruktivna efikasnost
osigurana visoka kontrola kvalitete
ekonominost

5.2 Svojstva materijala za izradu

Gradiva moraju zadovoljiti zahtjeve dane meunarodnim ili dravnim normama.

Tablica 5.1 Svojstva materijala za izradu ploa

ELIK ZA BETON MORT ZA
PREDNAPINJANJE ZALIJEVANJE
(uad, ipke, ice) SLJUBNICA
sukladno HRN EN sukladno HRN EN sukladno HRN EN
10138-1, 2, 3, 4 206:2014 206:2014
razliite filozofije mala obujamska pijesak + portland
postavljanja gustoa (1760-2400 cement, u omjeru
kg/m3) 3:1
konzistencija ovisno konzistencija ovisna
o nainu izrade o nainu ugradnje
ploa najmanja vrstoe
najmanji razred 15 N/mm2
C30/37

Za izradu ploa se koriste dvije osnovne betonske mjeavine:

- beton malog stupnja slijeganja (krute konzistencije) betonska mjeavina s malim
vodocementnim omjerom od oko 0,3

51
 - beton normalnog slijeganja (tekue konzistencije) vodocementni omjer im je obino
izmeu 0,4 i 0,45 [1]
Najnii razred betona koja se smije koristiti za prednapete elemente s prethodnim
prednapinjanjem je C30/37. [2]
Smanjenje teine ploe postie se upotrebom lakih betona (od jednozrnatog agregata i
lakoagregatnih betona).
Veliina zrna agregata ograniena je podrujem u koje treba biti smjeten.
Upotreba recikliranog agregata doputena je u koliini od najvie 5% ukupne mase agregata
[3].
Povezivanje pojedinih ploa u stropnu konstrukciju izvodi se zalijevanjem sljubnica mortom
(betonom).
Srednja vrijednost morta (betona) ne smije biti manja od 15 N/mm2.
Mort za zalijevanje je obino mjeavina pijeska i portland cementa u omjeru 3:1, s takvom
konzistencijom da omogui potpuno ispunjavanje sljubnica [1].
esto se na ploama izvodi beton na licu mjesta - tlana ploa.
Zajedniko djelovanje montane ploe i tlane ploe je poeljno zbog poveanja krutosti i
vrstoe, te za prijenos optereenja unutar dijafragme (popreno prenoenje optereenja).
Tlana vrstoa tlane ploe ovisi o zahtjevima koji se postavljaju na strop i iznosi 20 do 30
N/mm2.

5.3 Oblikovanje elemenata

Smanjenje vlastite teine ploe se ostvaruje, osim volumnom masom agregata, ostavljanjem
upljina razliitih oblika u poprenom presjeku ploe (slika 5.1) ime se ujedno i poveava njihova
nosivost za uporabno optereenje.

Slika 5.1 Oblici poprenih presjeka prednapetih upljih ploa

Ploe se obino proizvode u irini od 120 cm i debljini od 40 cm te duljini i do 16 m.

Velika optereenja e uzrokovati mali omjer raspona i debljine.
Preporueni odnos debljine ploe i njenog raspona za krovne ploe je 50, a za stropne ploe
je 40.
U praksi je uobiajeno da za obje vrste ploa taj omjer bude 45 [1].
Zatitni sloj betona mora ispuniti zahtjeve za:
- korozijsku zatitu
- spreavanje stvaranja uzdunih pukotina
- poarnu zatitu.
Korozijska zatita armature ovisi o uvjetima okolia i kakvoi betona.
Propisana najmanja debljina zatitnog sloja uveava se za odreenu vrijednost (c) koja
ovisi o veliini i vrsti elementa, vrsti konstrukcije, izvedbi i provjeri kakvoe, kao i o razradi
pojedinosti (najmanje 5 mm).

52
Ako nisu provedeni odgovarajui prorauni ili eksperimentalna istraivanja, najmanja vrijednost
zatitnog sloja za elik za prednapinjanje treba imati sljedee vrijednosti:
c min =1,5 ako nazivni osni razmak izmeu osi uadi iznosi 3
c min =2,5 ako nazivni razmak izmeu osi uadi iznosi < 2,5
pri emu je promjer ice odnosno ueta. Kod ica ili uadi razliitih promjera uzima se srednja
vrijednost, a kod uporabe rebrastih ica poveava se zatitni sloj za 1 [4].
Osiguravanjem najmanjeg razmaka sredita armature i najblieg ruba poaru izloene plotine te
dostatne debljine ploe ovisno o normiranoj poarnoj otpornosti elementa, moe se izostaviti
proraun poarne otpornosti ploastog elementa u skladu s tokom 5.7 u HRN EN 1992-1-2 [10] i
dodatkom G u HRN EN 1168 [4].
Treba predvidjeti najmanji broj natega koji s dostatnom pouzdanou osigurava da
otkazivanje odreenog broja ipki ili uadi nee dovesti do otkazivanja elementa.
Natege moraju biti rasporeene po cijeloj irini uplje ploe, tako da ploa irine 120 cm
ima najmanje 4 ice ili ueta i da njihov svijetli razmak iznosi:
najmanje d g + 5 20 mm u horizontalnoj ravnini i d g 10 mm u vertikalnoj ravnini, gdje je
d g najvee nazivno zrno agregata [4].
Pri oblikovanju sljubnica njihova najmanja irina se odreuje s obzirom na:
- svojstva svjeeg morta
- postupak zalijevanja
- najvee zrno agregata
- eventualne kasnije ipke serklaa.
Ako se ipke serklaa postavljaju i sidre u sljubnici, sljubnica mora biti dovoljno iroka
kako bi se omoguila potpuna prionljivost i obavijanje armature.
Ako sljubnice trebaju prenijeti vertikalne poprene sile, povrina sljubnice mora imati
najmanje jedan uzduni utor. Preporueni oblici rubnih sljubnica su dani na slici 5.2.

min 30 mm
min 30 mm
8 mm
min 10
min 35 mm

min 10
8 mm
min +20 mm, min 2d g
min 30 mm

min10
min 5 mm, min d g

Slika 5.2 Preporueni oblici sljubnica [4]

5.4 Tehnologija proizvodnje

Nakon to je staza oiena i pregledana, zapoinje se sa razvlaenjem elika za prednapinjanje;

ica (u gornjoj zoni presjeka) i uadi (u donjoj zoni presjeka). elik, zaklinjen s jedne strane,
razvlai se du staze (slika 5.3) i provlai kroz otvore sidrita (slika 5.4) na kojem se vri unos
projektom predviene sile tj. prednapinjanje.

Kako je staza grijana zbog breg ovravanja betona, prije samog poetka betoniranja potrebno je
provjeriti temperaturu vode u cijevima staze. Nakon to su steeni uvjeti za betoniranje, betonska

53
mjeavina, prikladne konzistencije i spravljena prema propisanoj recepturi, doprema se (slika 5.5) i
ugrauje.

Obzirom na ugradnju razlikujemo uplje prednapete ploe izraene kao ''hand cast'' i one izraene
''machine cast'' (slika 5.6). Kod onih izraenih kao ''hand cast'' beton se smjeta na konvencionalan
nain, nabijaima i vibratorima. Otvori su u tom sluaju pravokutni i ostvaruju se postavljanjem
polistirena. ''Mashine cast'' su ploe oblikovane strojno pri emu stroj moe raditi na principu
oblikovanja u kliznoj oplati ''slip former'' ili na principu istiskivanja betonske mjeavine
''extruder'' (slika 5.7) [5]. Stroj, sa na vrhu smjetenom kiblom koja je konstantno napunjena, prelazi
po stazi duljine i do 150 m i oblikuje profil u kliznoj oplati ili istiskivanjem pod vlastitom teinom
(ekstruzijom).
Klizei po stazi, stroj uzima beton iz spremnika i prebacuje ga na stazu dajui mu oblik uz
prikladnu zbijenost.
Pri proizvodnji sustavom ekstruzije kroz stroj (ekstruder) se istiskuje beton vrlo krute konzistencije
pri emu se otvori formiraju svrdlima ili cijevima oko kojih se beton zbija. Ovdje nema potrebe za
koritenjem oplata.
Kod sustava izrade ploa lijevanjem koristi se beton vee obradljivosti (veeg slijeganja). U tom se
sluaju bone strane formiraju ili sa fiksnom oplatom ili oplatom koja je privrena na stroj pa
slui kao klizna. Pri normalnom slijeganju upljine se formiraju ili lakim agregatom umetnutim kroz
cijevi lijevajueg stroja, pneumatskih cijevi usidrenih za fiksiranu oplatu ili dugakih cijevi u
sastavu stroja koji klizno oblikuje plou.

Slika 5.3 Razvlaenje elika za Slika 5.4 Sidrenje elika za prednapinjanje

prednapinjanje du staze

"hand cast"

"machine cast"

Slika 5.5 Dopremanje betona kiblom po Slika 5.6 Izgled ''hand cast'' i ''machine cast''
kranskoj stazi ploa

54
 Slika 5.7 Izgled stroja (extruder) za izradu ploa

Nakon ovravanja betona i stjecanja najmanje vrstoe pri otputanju koja je propisana
projektom, ploe se reu (slika 5.8) na duinu odreenu projektom. Slika 5.9 prikazuje konani
proizvod opisanog procesa.

Slika 5.8 Rezanje ploa na projektom Slika 5.9 Gotov proizvod

odreenu duinu

Svi materijali u procesu izrade ploa te postupak izrade ploa trebaju udovoljiti zahtjevima niza
norma prikazanih na slici 5.10.

HRN EN 1992-1-1:2013

HRN EN 13670:2010 HRN EN 1168:2012

Izvedba betonskih konstrukcija Predgotovljeni betonski
proizvodi - Ploe sa upljinama

Slika 5.10 Norme za predgotovljene prednapete ploe

Pojednostavljenja
statiki sustav slobodno poduprte grede
provjera za jednoliko raspodijeljeno optereenje

55
Obuhvaene provjere
nosivost na savijanje
nosivost na posmik
naprezanja
progib
vibracije

Prednapete uplje ploe Vibrobeton, Vinkovci

pet visina poprenog presjeka; 20, 25, 30, 35, 40 cm
sedam naina armiranja unutar iste visine poprenog presjeka
dva razreda poarne otpornosti

Slika 5.11 Prednapete uplje ploe Vibrobeton

Slika 5.12 Ispitivanje ploe tipa PPV 400-G 45

5.5 Proraun stropnih konstrukcija od prednapetih upljih ploa

5.5.1 Openito

Dimenzioniranje i proraun reznih sila provodi se u skladu s normom HRN EN 1992-1-1 [2].
Dodatno tim zahtjevima treba ispuniti posebne zahtjeve za uplje ploaste elemente koji slijede.

56
5.5.2 Poetna sila prednapinjanja

Najvea poetna sila prednapinjanja Pmax (unijeta preom za prednapinjanje) ne smije premaiti
vrijednost 0.80 f pk odnosno 0.90 f p 0,1k (uobiajenu granicu proputanja) pri emu je mjerodavna
manja vrijednost. U upljim ploastim elementima ne treba sila prednapinjanja koja djeluje na beton
neposredno nakon prijenosa sile prednapinjanja Pm 0 ( x) premaiti sljedeu vrijednost [2]:
Pm 0 ( x) = Ap pm 0 ( x) (5.1)

gdje je:
pm 0 ( x) naprezanje u natezi neposredno nakon prijenosa = min {0.75 f pk ; 0.85 f p 0,1k }.

5.5.3 Konana sila prednapinjanja

Konana vrijednost sile prednapinjanja u vremenu t i na mjestu x kod prethodno napetih elemenata
se izraunava prema [2]:
Pm ,t ( x) = Pm 0 ( x) Pc+ s+r ( x) = Pmax Psl PT Pcl Pr Pc+ s+r ( x) (5.2)

gdje je:
Pmax - najvea sila koja je primijenjena na aktivnom kraju
Psl - gubitak zbog proklizavanja na sidru
PT - gubitci uzrokovani zagrijavanjem nosaa zbog ubrzanog ovravanja betona
Pcl - gubitak sile prednapinjanja zbog elastinog deformiranja elemenata kod prijenosa sile
Pr - gubitak zbog kratkoronog oputanja
Pt (t ) - gubitak sile prednapinjanja zbog puzanja i skupljanja betona i oputanja elika za
prednapinjanje u vremenu t (vremenski gubici).

5.5.4 Proraun gubitaka sile prednapinjanja

Gubitke sile prednapinjanja ine trenutani i vremenski ovisni gubici. Trenutani gubici koji nastaju
pri prethodnom napinjanju su gubici nastali zbog priklizavanja na sidru, gubici zbog elastinog
deformiranja betona, gubici prouzroeni oputanjem natega u vremenu izmeu napinjanja natege i
prednapinjanja betona i gubici prouzroeni zagrijavanjem zbog ubrzanog ovrivanja betona.
Vremenski ovisni gubici su gubici prouzroeni skupljanjem i puzanjem betona i oputanjem elika
za prednapinjanje. Sukladno normi HRN EN 1992-1-1 u nastavku je prikazan nain njihova
iznalaenja, pri emu su gubici prikazani gubitkom u naprezanju.

Gubici nastali pri zaklinjenju

l
sl = E p p = E p (5.3)
ls
gdje je:
E p - modul elastinosti elika za prednapinjanje
p - deformacija elika za prednapinanje pri prokliznuu natega na stazi duljine l.

Gubici uzrokovani zagrijavanjem nosaa zbog ubrzanog ovravanja betona

= 0,5 c E p (Tmax T0 ) (5.4)

57
gdje je:
c - toplinski koeficijent betona
Tmax T0 - razlika izmeu najvee i poetne temperature u betonu blizu natega, u C

Gubici zbog elastinog skraenja nosaa

Ep
c = c (5.5)
Ec ,otp
gdje je:
c - trenutno naprezanje u betonu
E p - modul elastinosti elika za prednapinjanje
Ec ,otp -modul elastinosti betona u trenutku otputanja elika.

Vremenski gubici - gubici zbog skupljanja, puzanja i oputanja elika

Ep
cs E p + 0.8 pr + (t , t0 ) c ,QP
Ecm
p ,c+ s+r = (5.6)
Ep Ap
1 + c zcp2 [1 + 0.8 (t , t0 )]
A
1+
Ecm Ac Ic

gdje je:
cs -procijenjena konana vrijednost deformacije prouzroene skupljanjem
pr -promjena naprezanja u eliku zbog oputanja
(t , t0 ) -koeficijent puzanja u vrijeme t i optereenje koje je poelo djelovati u vrijeme t 0
c,QP -naprezanje betona u visini elika od vlastite teine i poetnog prednapinjanja i drugih
nazovistalnih djelovanja

5.5.5 Duljina oslanjanja

Ako se ploa dimenzionira tako da je slobodno oslonjena i ako vrijede uobiajena konstrukcijska
odstupanja, najmanja zahtijevana nazivna duljina oslanjanja (slika 5.13) odreuje se u skladu s
jednadbom [4]:

a = a1 + a 2 + t (5.7)

gdje je:
a1 = REd / (be f rd ) 40 mm ,
REd - proraunska vrijednost sile na leaju,
be = b / 2 + 100 600 mm - djelotvorna duljina oslanjanja,
b - irina upljeg ploastog elementa u mm,
f rd - proraunska vrijednost leajnog otpora, iznosi 0 ,6 f cd za oslanjanje ''u suho'', 0 ,7 f cd za
elastomerni leaj, 0 ,8 f cd za ''mokro'' oslanjanje (sljubnica morta),
f cd - proraunska vrijednost tlane vrstoe leaja (manja od vrijednosti upljeg ploastog elementa
ili leaja),
a 2 = 0 za elemente oslonjene na elik,
25 mm a 2 = 100 ( Sd / f rd 0 ,4 ) 0 za elemente oslonjene na beton ili zie,

58
 Sd - proraunska vrijednost postojeeg naprezanja na leaju,
t = 25 mm - doputeno odstupanje zbog netonosti elemenata i graevine.

Slika 5.13 Duljina oslanjanja

Djelotvorna duljina oslanjanja proraunana navedenom jednadbom moe se umanjiti uz

pretpostavku da je predvien kontinuitet odnosno dovoljna veza armaturom s leajem i ako su u
obzir uzeta stvarna odstupanja od izmjera. Ako je duljina leaja manja od 40 mm zahtijeva se
pomono podupiranje tijekom gradnje.

5.5.6 Provjera savijanja

Sukladno normi HRN EN 1992-1-1 potrebno je provesti sljedei dokaz:

M Ed M Rd (5.8)

gdje je:
qd L2
M Ed = - proraunski moment savijanja,
8
( f pkd A pv ) - moment nosivosti prednapetog elementa,
z
M Rd =
s
f pkd = f pk 0 ,01 = 0 ,9 f pk - proraunska vrijednost vlane armature,
A pv - plotina presjeka vlane armature,
[ ]
q d = G ( g 0 + g 1 ) + Q q - proraunsko optereenje za granino stanje nosivosti,
G , Q - parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalno i promjenjivo djelovanje,
g 0 - vlastita teina ploe,
g 1 - stalno optereenje,
q - uporabno optereenje.

Momenti upetosti

U praksi se, u veini sluajeva, za statiki sustav ovih ploa usvaja slobodno poduprta greda. No,
iako je proraunata kao takva, u izvedbi moe doi do stvaranja sluajne upetosti njezinih rubova
npr. izvoenjem sloja betona na mjestu. Stoga, pri dimenzioniranju ploe i oblikovanju prikljuka
na leajevima u obzir treba uzeti negativne momente i zanemareno djelovanje upetosti na
leajevima kako bi se sprijeile eventualne pukotine prouzroene upetou koje bi mogle dovesti do
posminoga sloma u blizini leajeva [7]. Tri su postupka kojima se mogu uzeti u obzir zanemareni
momenti:
oblikovanje prikljuaka tako da ne mogu nastati negativni momenti,
dimenzioniranje i oblikovanje tako da eventualne pukotine ne dovode do nesigurnih situacija,
dimenzioniranje se izvodi u skladu s proraunom.

59
Uz pretpostavku da zbog naina oslanjanja ne moe nastati moment upetosti, na krajnjim
leajevima koji se smatraju slobodnim treba uzeti u obzir sljedeu vrijednost momenta (negativni
moment):

M Edf = M Eds / 3 (5.9.a)

gdje je:
M Eds = G (M gs M ws ) + Q M qs
M gs - najvei karakteristini moment u polju zbog stalnih djelovanja,
M ws - najvei karakteristini moment u polju zbog vlastite teine elemenata,
M qs - najvei karakteristini moment u polju zbog promjenjivih djelovanja [4].

Osim toga, momente upetosti (slika 5.14) je mogue odrediti i iz sljedee jednadbe:

M Edf = (2 N Edt a ) / 3 + M (5.9.b)

gdje je:
N Edt - proraunska vrijednost ukupne uzdune sile u elementu iznad stropa,
a - duljina nalijeganja ploe,
M - vea od vrijednosti: M = f ctd W ili M = f yd Ay d + b N Edt h
W - moment otpora betona (izvedenog na mjestu) izmeu krajeva elementa,
0 - koeficijent trenja donje povrine ploe,
b - koeficijent trenja gornje povrine ploe,
0 i b se uzimaju: 0,8 za beton na betonu, 0,6 za beton na mortu, 0,25 za beton na gumi ili
neoprenu, 0,15 za beton na pustu (filcu).
Ako su sljubnice izmeu krajeva elementa manje od 50 mm odnosno ako sljubnice nisu zalivene,
vrijedi da je M manja od vrijednosti: M = b N Edt h ili M = 0 N Edb h .
Armatura koja bi preuzimala proraunate momente upetosti se smije zanemariti ako vrijedi:

M Edf 0,5 (1,6 h ) f ctd Wt (5.9.c)

gdje je:
h - ukupna visina u m,
Wt - moment otpora obzirom na gornji rub ploe [4].

NEdt
Sdt

b . NEdt
Sdt

Ay
h
d

0 . NEdb
Sdb
NEdb
Sdb
2a/3
a
c

Slika 5.14 Sluajni momenti upetosti

60
Ako ovaj zahtjev nije zadovoljen i potrebna je armatura za preuzimanje negativnih momenata, tri su
mogua naina izvedbe:
primjena ice iz gornje zone,
primjena ipaka u uzdunim sljubnicama ili upljinama,
primjena sloja armiranog betona izvedenog na samom mjestu.
U svim je sluajevima potrebno provesti provjeru na poprenu silu u elementima zbog pozitivnih
momenata savijanja i odgovarajueg armiranja za pozitivne momente [6].

5.5.7 Provjera posmika

Sukladno toki 6.2.2 norme HRN EN 1992-1-1 za elemente bez poprene armature potrebno je
provesti dokaz kako slijedi:

VEd VRd ,c (5.10)

gdje je:
q L
VEd = d - proraunska djelujua poprena sila,
2
VRd ,c - posmina nosivost prednapetog elementa u [N], izraunava se prema izrazu
VRd ,c = [C Rd ,c k (100 l f ck ) + k1 cp ] bw d
1/ 3
(5.10.a)
f ck - karakteristina tlana vrstoa betona u [N/mm2],
bw - zbroj debljina svih hrptova,
d - statika visina presjeka,
200
k =1+ 2,0 - d uvrstiti u mm,
d
1 = Asl / (bw d ) 0,02 - koeficijent armiranja presjeka vlanom armaturom
Asl - plotina vlane armature koja se protee (l bd +d) izvan promatranog presjeka
cp = N Ed / Ac < 0,2 f cd [N/mm2]
N Ed - osna sila u presjeku zbog optereenja ili prednapinjanja u [N] ( N Ed > 0 za tlano naprezanje).
Ac - plotina betonskog presjeka ploe [mm2]
Preporuene su vrijednosti: za C Rd ,c = 0,18 / c , a k1 = 0,15 .

U prednapetim elementima s jednim rasponom, bez poprene armature, nosivost (otpornost) za

djelovanje poprene sile u podrujima raspucalim zbog savijanja smije se proraunati prema
gornjem izrazu. U podrujima koja zbog savijanja nisu raspucala (gdje je vlano naprezanje pri
savijanju manje od f ctk ,0,05 / c ) otpornost na djelovanje poprene sile treba ograniiti vlanom
vrstoom betona. U tim podrujima otpornost na djelovanje poprene sile dana je izrazom:

I bw
VRd ,c = 2
f ctd + l cp f ctd (5.10.b)
S

gdje je:
l = l x / l pt 2 1 , za prethodno napete natege (=1 za druge tipove prednapinjanja)
l x - razmak izmeu ruba uplje ploe (poetne toke duljine prijenosa) i promatranog presjeka,
l pt 2 = 1,2 l pt - gornja vrijednost duljine prijenosa sile.

61
Posmina nosivost spregnutih elemenata

Proraun posmika kod ovih ploa radi se kao i kod svih drugih prednapetih elemenata. Nemogue je
predvidjeti spone zbog samog procesa proizvodnje. Kao alternativa za poveanje nosivosti na
posmik moe se izvesti ploa sa manjim brojem upljina. Ovo se moe izvoditi izostavljanjem
upljine po cijeloj duljini ploe ili lokalnim probijanjem u upljinu dok je beton jo u svjeem
stanju i ispunjavanjem upljine betonom. U tom sluaju se uzimaju u obzir dvije proraunske
situacije:
poprene sile prouzroene vlastitom teinom ploastih elemenata i betona izvedenog na mjestu
kojeg nosi predgotovljeni ploasti element,
poprene sile prouzroene dodatnim optereenjima koje prenosi spregnuti element.
Dva su mogua sluaja otkazivanja [4]:
otkazivanje hrptova pri posminom naprezanju,
posmik betona izvedenog na mjestu pri dostizanju posmine vrstoe na povrini sljubnice.

U prvom sluaju se provjera vlane posmine nosivosti provodi ispunjenjem sljedeeg zahtjeva:

Ed Rd (5.11)

gdje je:
Ed - proraunsko posmino djelovanje, izraunato prema izrazu
Ed = (VEdg S ) /(bw I ) + (VEdq S0 ) /(bw I 0 ) (5.12)
Rd - proraunska posmina otpornost, izraunata prema izrazu
Rd = f ctd 2 + cp f ctd (5.13)
VEdg - proraunska vrijednost poprene sile prouzroene vlastitom teinom (element i beton),
VEdq - proraunska vrijednost poprene sile prouzroene dodatnim optereenjem,
S , S 0 - statiki moment elementa odnosno elementa i betona.

U drugom je sluaju mogueg otkazivanja nosivosti potrebno dokazati da posmino naprezanje u

sljubnici prouzroeno dodatnim optereenjem zadovoljava zahtjev iz toke 6.2.5 u normi EN 1992-
1-1:2004 odnosno da ne premauje sljedeu vrijednost:

Rdi = c f ctd + n + f yd ( sin + cos ) 0,5 f cd (5.14)

gdje je:
c = 0,20 i = 0,6 za glatke ili ekstruderom izvedene povrine,
c = 0,40 i = 0,7 za hrapave povrine,
f ctd - proraunska vlana vrstoa betona izvedenog na mjestu,
n - naprezanje po jedinici plotine uzrokovano najmanjom vanjskom silom okomitom na spojnu
povrinu koja moe djelovati istodobno s poprenom silom, pozitivno za tlano naprezanje, tako da
je n < 0,6 f cd , i negativno za vlano naprezanje. Kad je n vlano naprezanje, umnoak c f ctd treba
uzeti jednak nuli.
= As / Ai - koeficijent armiranja presjeka,
As - plotina presjeka armature koja se protee kroz sljubnicu,
Ai - plotina spoja (plotina presjeka posminih naprezanja),
- kut izmeu armature i plotine sljubnice.

62
Kada je vlana posmina nosivost VRdt upljeg ploastog elementa bez izbetoniranih upljina
jednaka VRd ,c prema izrazu (6.4) iz HRN EN 1992-1-1, vlana posmina nosivost upljeg ploastog
elementa s n izbetoniranih upljina izraunava se prema izrazu:
2
VRdt = VRd ,c + n bc d f ctd (5.15)
3

gdje je:
n broj izbetoniranih upljina,
bc - irina upljina (slika 5.15),
f ctd - proraunska vrijednost vlane vrstoe betona u upljinama.
d

h
bc bc

Slika 5.15 uplji ploasti element s izbetoniranim upljinama

Vlana posmina nosivost upljeg ploastog elementa s betonom izvedenim na mjestu izraunava se
kao zbroj vlane posmine nosivosti (prema prvom ili drugom sluaju) i nosivosti izbetoniranih
upljina.

Posmina nosivost pri savijanju upljih ploastih elemenata s betonom izvedenim na mjestu
proraunava se prema izrazu (6.2 a + b), d se moe zamijeniti sa d' i l sa ' l :
sa d ' = d + ht
Ap
i l, =
bw d '

gdje je:
d ' - statika visina presjeka sa dobetoniranim slojem,
ht - debljina sloja betona izvedenog na mjestu.
Ap - plotina elika za prednapinjanje.

Nosivost na proboj

Ako duljina rasprostiranja optereenja ne premauje trostruku irinu rasprostiranja optereenja,

optereenje se smatra koncentriranim. Koncentrirano optereenje Fd koje djeluje na uplji element
bez betona izvedenog na mjestu ne smije premaiti vrijednost proraunatu kao otpornost (nosivost)
na proboj V Rd , pri emu se ona rauna kao:

VRd = beff h f ctd 1 + 0,3 cp (5.16)
f ctd

gdje je:
beff - djelotvorna irina hrptova (slika 5.16),

63
h - ukupna visina upljeg ploastog elementa,
= l x / l pt 2 1 , prema toki 6.2.2 u HRN EN 1992-1-1
cp - tlano naprezanje betona u teinoj osi uslijed prednapinjanja,
f ctd - proraunska vrijednost vlane vrstoe betona elementa.

Koncentrirana optereenja koja djeluju na slobodnim rubovima ploe koja premauju polovicu
vrijednosti proraunane jednadbom nisu doputena, osim ako je u vanjskom hrptu predviena
najmanje jedna ica ili ue a na gornjem dijelu upljeg ploastog elementa jedan, a na obje strane
potpuno usidren, popreni trak ili poprena ipka duljine najmanje 1,2 m.
Ako irina optereenja koje djeluje iznad upljine iznosi manje od polovice irine upljine, provjera
se provodi uz usvajanje najmanje debljine gornje pojasnice za h i irinu optereene plotine za beff .

45 0 45 0

bw1 bw2 bw3 bw1 bw2

beff =bw1+bw2+bw3 beff =bw1+bw2
opi sluaj slobodan rub

45 0 45 0

bw1 bw2 bw3 bw1 bw2

beff =bw1+bw2+bw3 beff =bw1+bw2

Slika 5.16 Djelotvorna irina hrptova

Vlana naprezanja prouzroena savijanjem u poprenom smjeru zbog koncentriranih optereenja,

koja nastaju u upljim ploastim elementima bez poprene armature ne smiju premaiti: f ctd za
granino stanje nosivosti ako se primjenjuje pretpostavka poprene raspodjele optereenja i f ctk 0 ,05
za granino stanje uporabljivosti ako se proraun obavi uz pretpostavku da nema poprene
raspodjele optereenja. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako koncentrirana optereenja ne
premauju sljedee vrijednosti:

za linijsko optereenje koje nije na rubu stropa:

20 Wlb f ctk 0,05
qk =
l + 2b
za linijsko optereenje na rubu stropa:
10 Wlt f ctk 0,05
qk =
l + 2b
za koncentriranu silu bilo gdje na stropu:
Fk = 3 Wl f ctk 0,05

gdje je:
l - raspon stropa,
b - irina upljeg ploastog elementa,
f ctk 0 ,05 - donja karakteristina vrijednost vlane vrstoe,

64
Wlb - najmanji moment otpora u poprenom presjeku na jedinicu duljine s obzirom na donju stranu
elementa,
Wlt - najmanji moment otpora u poprenom presjeku na jedinicu duljine s obzirom na gornju stranu
elementa,
Wl - manja od vrijednosti Wlb i Wlt .
Navedene vrijednosti su mjerodavne ako se pretpostavlja poprena raspodjela optereenja. Ako se
pretpostavlja da poprene raspodjele optereenja nema, onda se karakteristine vrijednosti
zamjenjuju sa proraunskim a f ctk 0 ,05 sa f ctd .

Ako se rezne sile za granino stanje nosivosti proraunavaju uz pretpostavku da nema poprene
raspodjele optereenja, pri koncentriranom optereenju ili linijskom optereenju koje premauje 5
kN / m , , najvea irina ploe se ograniava na: dvostruki razmak izmeu sredine optereenja i leaja
(pri optereenju u polju se ne smije premaiti irina ploe), ili na poveani razmak izmeu sredine
optereenja i leaja, ali ne vie od polovice irine ploe ako su optereeni slobodni rubovi [4].

Tablice 5.2 i 5.3 prikazuju neke strane preporuke za najveu doputenu vrijednost koncentrirane sile
(izraeno u kip) ovisno o debljini ploe i meusobnom razmaku sila. Meusobni razmak sila odnosi
se na njihov razmak u smjeru raspona ploe [8].

Koncentrirana optereenja koja djeluju na slobodnim rubovima ploe koja premauju polovicu
vrijednosti proraunane jednadbom nisu doputena, osim ako je u vanjskom hrptu predviena
najmanje jedna ica ili ue a na gornjem dijelu upljeg ploastog elementa jedan, a na obje strane
potpuno usidren, popreni trak ili poprena ipka duljine najmanje 1,2 m.

Tablica 5.2 Preporuene najvee vrijednosti jedne ili dviju koncentriranih sila na ploi bez betona
izvedenog na mjestu
Debljina ploe /Poloaj sila
** 6
4 6 8 10 12 15

Jedna sila 3,4 7,5 10,1 13,5 16,8 21,8

Konc. sila
(kip*)

Dvije sile na razmaku 0,5L 2,3 5,0 6,8 9,0 11,3 14,6

Dvije sile na razmaku <1 *** 1,7 3,7 5,0 6,7 8,4 10,9

Tablica 5.3 Preporuene najvee vrijednosti jedne ili dviju koncentriranih sila na ploi sa betonom
izvedenim na mjestu (debljine 2)
Debljina ploe/Poloaj sila 7 4 6 8 10 12 15

Jedna sila 5,9 10,3 12,7 15,9 19,2 24,1

Konc. sila
(kip*)

Dvije sile na razmaku 0,5L 4,0 6,8 8,5 10,6 12,9 16,1

Dvije sile na razmaku <1 *** 3,0 5,1 6,3 7,9 9,6 12,0

*
1 kip=4,5 kN
**
1=2,54 cm
***
1=30,48 cm

7.1.1 Ogranienje naprezanja

Kao i prednapeti elementi openito, ploe se provjeravaju za naprezanja pri preuzimanju

prednapinjanja, naprezanja u fazi montae i naprezanja pri uporabnom optereenju. Graninim
stanjem naprezanja ograniavaju se, zapravo, naprezanja za proraunsko optereenje kako bi se

65
sprijeilo prekomjerno plastino deformiranje i raspucavanje koje ugroava trajnost i uporabljivost
armiranobetonskih i prednapetih konstrukcija. Naprezanja u betonu pri uporabnom optereenju se
raunaju kao mjera izvedbe ili uporabljivosti. Za stanje u uporabi kada se moraju izraunavati
deformacije, mora biti provedena provjera naprezanja kako bi se ustanovilo hoe li u tom dijelu
nosa biti raspucanog ili neraspucanog poprenog presjeka. Naprezanja u uporabi se raunaju uz
pretpostavku da su nastupili svi gubici sile prednapinjanja i usporeuju sa onim doputenim. Za
uplje prednapete ploe se uobiajeno pretpostavlja da ostaju neraspucane pod punim optereenjem.

Kod prednapetih konstrukcija se u graninom stanju uporabivosti ograniavaju kako slijedi:

pod rijetkom kombinacijom djelovanja:
- u betonu: c 0,6 f ck (t ) ,
ct f ctm
- u eliku za prednapinjanje: pm ,t 0 ,75 f pk
pod kvazistalnom kombinacijom djelovanja:
- u betonu: c 0,45 f ck (t ) .
Pri provjeri naprezanja u odreenom trenutku t treba voditi rauna o svojstvima gradiva-betona pri
toj starosti [2].

Kada se presijee prednapeta uad kako bi se primijenila sila prednapinjanja na beton samo se
vlastita teina ploe suprotstavlja efektu ekscentrinog prednapinjanja. U tom trenutku se zahtijeva
provjera naprezanja kako bi se odredila potrebna vrstoa betona koja e iskljuiti raspucavanje u
betonu na vlanoj strani presjeka i drobljenje na tlanoj strani presjeka. U trenutku preuzimanja sile
prednapinjanja tlana vrstoa betona mora iznositi 50-60% tlane vrstoe zahtijevane u starosti od
28 dana. Ako su vlak ili tlak na rubovima ploa prekoraeni, mogue je smanjiti prionjivost elika i
betona kod nekih naina proizvodnje ili u sluaju vlaka moe biti koritena nenapeta armatura. Ako
se kontrolira vlak u sreditu raspona, treba koristiti ili beton visoke vrstoe pri otputanju ili meku
armaturu koja e preuzeti vlanu silu. Meka armatura se moe koristiti iskljuivo ako se radi o
lijevanom betonu [1].

U trenutku otputanja natega potrebno je dokazati na gornjem rubu presjeka:

ct f ctm ,otp (5.17)

gdje je:
ct - vlano naprezanje na gornjem rubu presjeka, izraunato prema izrazu
(P + Pg 1 ) Pd 1 e d Pg 1 e g 0 ,125 g 0 L2
ct = +
d1
(5.18)
Ac W W W
f ctm ,otp - srednja vrijednost vlane vrstoe betona u trenutku otputanja sile,
Pd 1 = cpdo A pv - sila u vlanoj armaturi nakon otputanja natega,
Pg 1 = cpg 0 A pt - sila u tlanoj armaturi nakon otputanja natega,
cpg 0 - naprezanje u tlanoj armaturi nakon otputanja natega,
cpd 0 - naprezanje u vlanoj armaturi nakon otputanja natega,
W - moment otpora poprenog presjeka.

Pri rijetkoj je kombinaciji optereenja potrebno dokazati za gornji rub presjeka i za donji rub
presjeka:

c 0 ,6 f ck (5.19)

66
 ct f ctm (5.20)

gdje je:
c - tlano naprezanje na gornjem rubu presjeka, izraunato prema izrazu
(Pd + Pg ) Pd e d Pg e g 0 ,125 q u L2
c = + (5.21)
Ac W W W
ct - vlano naprezanje na donjem rubu presjeka, izraunato prema izrazu
(P d + Pg ) Pd e d Pg e g 0 ,125 q u L2
ct = + + (5.22)
Ac W W W
Pd = cpd A pv - sila u vlanoj armaturi (uadi) nakon svih gubitaka,
Pg = cpg A pt - sila u tlanoj armaturi (icama) nakon svih gubitaka,
q u = g 0 + g 1 + 0 q - proraunsko optereenje za granino stanje uporabivosti - rijetku kombinaciju
optereenja
cpg - naprezanje u tlanoj armaturi nakon svih gubitaka,
cpd - naprezanje u vlanoj armaturi nakon svih gubitaka,
f ctm - srednja vrijednost vlane vrstoe betona,
f ck - karakteristina vrijednost tlane vrstoe betona.
Pri kvazistalnoj je kombinaciji optereenja potrebno dokazati za gornji rub i za donji rub presjeka:

c 0 ,45 f ck (5.23)
ct f ctm (5.24)

Vlana naprezanja koja nastaju u podruju uvoenja koja su prouzroena uvoenjem sile
prednapinjanja mogu se podijeliti na vlana naprezanja cijepanjem koja mogu prouzroiti
odlamanje zatitnog sloja ili cijepanje elementa i na vlana naprezanja koja mogu prouzroiti
stvaranje pukotine uzdu natege.
Odlamanje i cijepanje u ovisnosti su o irenju sile prednapinjanja u presjeku: stvaranje pukotina
uzdu natege posljedica je djelovanja prianjanja.
Sigurnost protiv stvaranja pukotina se osigurava odgovarajuim zatitnim slojem pa nije potrebno
provoditi dodatne provjere za odlamanje zatitnog sloja i cijepanje. Treba dokazati da na kraju
elementa u hrptovima ne dolazi do odlamanja. U tu svrhu se provodi provjera vlanih naprezanja pri
cijepanju u hrptovima u kojima nastaju najvea vlana naprezanja pri cijepanju odnosno u cijelom
presjeku kad su ice jednolino raspodijeljene po cijeloj irini upljeg ploastog elementa. Vlana
naprezanja trebaju ispuniti uvjet:

sp f ctk 0 ,05 (5.25)

gdje je:
f ctk 0 ,05 - karakteristina vrijednost vlane vrstoe betona u trenutku otputanja sile,
sp - vlana naprezanja u betonu, izraunavaju se prema izrazu
P0 15 02,3 + 0,07
sp =
( )
(5.26)
bw e0 1 + l pt1 / e0 1,5 (1,3 0 + 0,1)
P0 - poetna sila neposredno nakon otputanja natega,
e0 - ekscentrinost natega (uadi),
0 = (e0 k 1 ) / h; k 1 = W/Ac ,
l pt1 = 0,8 l pt - donja granica duljine prijenosa sile.

67
7.1.2 Proraun progiba

Provjeru progiba potrebno je provesti za fazu otputanja natega (nadvienje ploe) i fazu uporabe
(progib ploe prema dolje). Granine vrijednosti progiba u pojedinim fazama ovise o namjeni ploa.
Pri proraunu progiba u nekom vremenu t treba voditi rauna o svojstvima gradiva-betona pri toj
starosti.

Protuprogib (nadvienje ploe) je obrnuti progib prednapetog elementa i nastaje zbog

ekscentrinosti sile prednapinjanja od teita poprenog presjeka. Kako potrebne sile
prednapinjanja i ekscentricitet proizlaze iz zahtijevanog proraunskog optereenja i duine ploe,
protuprogib je vie rezultat prorauna nego proraunski parametar. Progibi su takoer rezultat
razine (koliine) prednapinjanja iz razloga to prednapinjanje odreuje optereenje pri kojem e
element puknuti [1].
Protuprogib i progib e se mijenjati vremenom uslijed puzanja betona, gubitaka prednapinjanja i
drugih faktora. Tlak nastao uslijed prednapinjanja e uzrokovati protuprogib. Utjecanje na to moe
biti kroz efekt puzanja na progibe kroz vlastitu teinu nosaa i druga optereenja. Trenutni
protuprogib i progib je predvidiv dok god su poznate karakteristike materijala. Ponaanje progiba u
vremenu je nepredvidivo i stvar je procjene te postoje neki faktori kojima se mnoi kratkotrajan
progib u svrhu dobivanja dugotrajnog.

Pri otputanju natega ( t = 0 ) je potrebno dokazati:

L
f t =0 (5.27)
1000
5 g 0 L4 cpg 0 A pt e g cpd 0 A pv e d 2
f t =0 = + L
384 E c ,otp I c 8 E c ,otp I c

gdje je:
E c ,otp - modul elastinosti betona u trenutku otputanja natega,
cpg 0 - naprezanje u tlanoj armaturi nakon otputanja natega,
cpd 0 - naprezanje u vlanoj armaturi nakon otputanja natega,
ed - ekscentrinost vlane armature u odnosu na teite presjeka,
e g - ekscentrinost tlane armature u odnosu na teite presjeka,
A pt - povrina tlane armature,
A pv - povrina vlane armature.
Konana vrijednost progiba ( t = ) treba zadovoljiti:

L
f t = (5.28)
250
5 q u L4 cpg A pt e g cpd A pv e d 2
f t = = (1 + K r ) + L

384 E c I c 8 Ec I c

gdje je:
E c - modul elastinosti betona,
cpg - naprezanje u tlanoj armaturi nakon svih gubitaka,
cpd - naprezanje u vlanoj armaturi nakon svih gubitaka,

68
q u = g 0 + g 1 + 2 q - proraunsko optereenje za granino stanje uporabivosti - kvazistalnu
kombinaciju optereenja,
A pt
K r = 1 0 ,6 ,
A pv

- koeficijent puzanja betona u trenutku t=, optereenog u starosti od 28 dana.

7.1.3 Vibracije stropa

Vibracije stropa nastale tijekom dinamikih (ritmikih) djelatnosti, nastalih kretanjem ljudi (aerobik
ili ples), bile su dugo problem u elinim konstrukcijama. Isti se problem pojavljuje i kod
prednapetih upljih ploa i raste s poveanjem raspona. U nastavku se navode zahtjevi kojima treba
udovoljiti pri projektiranju ploa u cilju postizanja stropne konstrukcije s umjerenim vibracijama
[8].

1. Odrediti djelovanja koja uzrokuju vibracije (prisilna funkcija) i djelovanja na graevinu (i ljude
u njoj) uzrokovana vibracijama (odgovor konstrukcije).

2. Proraunati vlastitu frekvenciju stropne ploe. Za slobodno poduprtu gredu vlastita frekvencija
se proraunava kao:

0 ,74 EI
f0 = (5.29)
L 2
wb

gdje je:
f 0 - vlastita frekvencija stropne ploe (Hz),
L - raspon (ft, 1 ft=0, 3048 m),
E - modul elastinosti (psi, 1 psi=6 894 N/m2),
I - moment tromosti ploe (in4, 1 in4=41,62 cm4),
w - vlastita teina ploe (psf, 1 psf=47 N/m2),
b - irina ploe (ft).

3. Odrediti prihvatljivo ubrzanje zasnovano na aktivnosti (djelovanju) ljudi u graevini.

4. Odrediti imbenike zasnovane na djelovanju koje uzrokuje vibracije.

5. Proraunati najmanju zahtijevanu vlastitu frekvenciju. Za slobodno poduprtu gredu vrijedi:

k w
f 0 min = f i 1 + DLF p (5.30)
a0 / g w

gdje je:
f 0 min - najmanja vlastita frekvencija stropa (Hz),
f i - prisilna frekvencija od djelovanja (Hz),
k - koeficijent oblika vibracija,
a0 / g - prihvatljivo ubrzanje,
DLF - koeficijent dinamikog optereenja,
w p - teina ljudi u graevini ija djelovanja vre silu prisile (psf),
w - teina ljudi u graevini ija djelovanja vre silu prisile i samoga stropa (psf).

69
6. Usporediti rezultate. Stropna ploa e biti prihvatljiva ako je vlastita frekvencija prema koraku 2
vea od najmanje vlastite frekvencije prema koraku 5.

Porastom uporabe sve duih ploa i pojavom sve veih otvora u ploama, raste i svijest o potrebi
uvaavanja vibracija pri postupku dimenzioniranja. Utjecaj kretanja osobe po stropu na osobu koja
sjedi za stolom je primarno prouavan u industriji elinih konstrukcija. Nastale metode analize je
mogue primijeniti i kod prednapetih upljih ploa. Za ovu vrstu vibracija stropa, utvruje se
najmanje zahtijevano priguenje za posebne uvjete i usporeuje sa oekivanim priguenjem.
Oekivano priguenje je openito u funkciji stropova i pregrada. Dok sama ploa ima priguenje od
oko 3%, objeeni stropovi mogu pridonijeti priguenju 1-3% a pregrade ak i do 5%. Zahtijevano
priguenje izraunava se kao:

Dmin = 35 A0 f 0 + 2 ,5 (5.31)

gdje je:
0 ,6 l 3
A0 = DLF ,

48 E I
l - raspon (in, 1 in=2,54 cm).

Uz ve pojanjeno znaenje pojedinih oznaka, za izraunatu vlastitu frekvenciju ploe ( f 0 ) se

oitava koeficijent dinamikog optereenja ( DLF ) sa slike 5.17. Uvrtavanjem ovih dviju sada
poznatih vrijednosti u izraz za Dmin dolazimo do vrijednosti najmanjeg zahtijevanog priguenja
ploe. Ako je ta vrijednost manja od 3%, ploa se moe smatrati prihvatljivom. Za vrijednosti
priguenja vee od 4,5%, posebno se treba obratiti panja na utvrivanje izvora priguenja.

1,4
1,2
1,0
0,8
0,6
0,4
0,2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
vlastita frekvencija (Hz)
Slika 5.17 Ovisnost vlastite frekvencije ploe i koeficijenta dinamikog optereenja (DLF)

Ako su ploe poduprte savitljivim (fleksibilnim) leajevima, podupirui elementi umanjuju vlastitu
frekvenciju sustava u usporedbi sa frekvencijom samih ploa. Stoga, prikladno je pri razmatranju
kriterija vibracija ukljuiti i uinak savitljivih podupiruih elemenata.
Za ploe kombinirane sa podupiruim gredama, vlastita frekvencija sustava se moe procijeniti kao:

1 1 1
2
= 2 + 2 (5.32)
fn fp fb

gdje je:
f n - vlastita frekvencija sustava (Hz),
f p - vlastita frekvencija ploe (Hz),

70
f b - vlastita frekvencija podupirue grede (Hz).

Ako su u sustavu grede razliite, za odreivanje vlastite frekvencije sustava koristi se ona nie
vlastite frekvencije.

Pojedinane vlastite frekvencije se mogu izraunati kao:

0 ,74 EI 0 ,74 Eb I b
fp = - za plou i fp = - za gredu
L 2
wb L 2
wb

gdje je:
L , Lb - raspon ploe, grede (ft),
E , E b - modul elastinosti ploe, grede (psi),
I , I b - moment inercije ploe, grede (in4),
b - irina ploe (ft),
w - jednolina teina ploe (psf),
wb - jednolino optereenje grede (plf).

7.1.4 Prednapete uplje ploe Vibrobeton (PPV)

Kao jedini proizvoa prednapetih upljih ploa u Hrvatskoj navodi se ''Vibrobeton'', Vinkovci koji
je s proizvodnjom otpoeo u rujnu 2004. kupivi automatiziranu liniju od belgijske firme ''Echo
engineering''. Ploe se proizvode istiskivanjem betona na stazu duljine 116 m (ukupno su dvije
staze) uz prikladno zbijanje. U ponudi su ploe debljina pet razliitih debljina: 200, 250, 300, 350 i
400 mm, izgleda prema slici 5.18.

1154
PPV 1154 PPV
200 250
250
200

1197 1197

1154
1154
PPV PPV
300 350
350
300

1197 1197

1154

PPV
400
400

1197

Slika 5.18 Karakteristini presjeci prednapetih upljih ploa

Unutar iste debljine ploe razlikuje se sedam varijanti armiranja koje su oznaene slovima A, B, ...,
G. Naini armiranja pojedinih ploa su prikazani tablicama 5.4 i 5.5 [9].

71
 Tablica 5.4 Naini armiranja prednapetih upljih ploa tipa PPV 200 i PPV 250
PPV 200-A PPV 200-B PPV 200-C PPV 200-D PPV 200-E PPV 200-F PPV 200-G
Tip ploe
PPV 250-A PPV 250-B PPV 250-C PPV 250-D PPV 250-E PPV 250-F PPV 250-G
Gornja 47 47 47 47 47 47 47
armatura
A st (mm2) 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9

Donja 79 59+212,5 29+512,5 712,5 29+712,5 59+712,5 79+712,5

armatura
A sv (mm2) 350 436 565 651 751 901 1001

Tablica 5.5 Naini armiranja prednapetih upljih ploa tipa PPV 300, PPV 350 i PPV 400
PPV 300-A PPV 300-B PPV 300-C PPV 300-D PPV 300-E PPV 300-F PPV 300-G
Tip ploe PPV 350-A PPV 350-B PPV 350-C PPV 350-D PPV 350-E PPV 350-F PPV 350-G
PPV 400-A PPV 400-B PPV 400-C PPV 400-D PPV 400-E PPV 400-F PPV400-G
Gornja 47 47 47 47 47 47 47
armatura
A st (mm2) 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9 153,9

Donja 59+212,5 29+512,5 29+712,5 49+712,5 79+712,5 1212,5 1412,5

armatura
A sv (mm2) 436 565 751 851 1001 1116 1302

Ploe se proizvode u dva razreda poarne otpornosti koja se razlikuju u debljini zatitnoga sloja
armature. Zatitni sloj iznosi 35 (razred poarne otpornosti REI 90) ili 45 mm (REI 120) to je
uvjetovano poloajem otvora na sidrenoj ploi.

Upotrijebljeni su materijali vrlo visokih vrstoa: beton razreda C50/60 (tlane vrstoe 50 N/mm2)
i elik za prednapinjanje Y1860S-7 vlane vrstoe 1860 N/mm2 u obliku ueta (12,5 i 9) u
donjoj zoni presjeka i elik za prednapinjanje Y1670C vlane vrstoe 1670 N/mm2 u obliku ice
(7) u gornjoj zoni presjeka. elik za prednapinjanje napinje se na 0 ,6 f pk za donju armaturu
odnosno na 0 ,4 f pk za gornju armaturu. U trenutku otputanja elika beton dostie tlanu vrstou
od 30 N/mm2 (C30/37). Ploe su prethodno napete pa se sila prednapinjanja prenosi prianjanjem
elika i betona [9].

Statiki proraun ploa proveo je Graevinski fakultet u Osijeku, uz napomenu da se u glavnom

projektu graevine u obzir moraju uzeti uinci djelovanja koncentriranih sila i linijskih optereenja,
mjesnih optereenja veih od prosjenih (ako su na strop postavljeni strojevi), uinci oslabljenja
otvorima, torzijski uinci zbog djelovanja na rubovima ploa, sigurnost na proboj, uinci
prouzroeni zavjeenjima opreme ili objeenih stropova, eventualni dinamiki uinci, uinci
prouzroeni kontinuitetom ploa ili sprijeenim deformiranjem itd. Posljedica navedenih uinaka
moe biti nuan odabir vee debljine ploe. Proraun ploa nainjen je uz pretpostavku
nepopustljivih, potpuno krutih oslonakih elemenata (betonski ili openi zid, vrlo kruta greda). Kod
oslanjanja ploa na fleksibilne nosive elemente (npr. eline nosae ili armiranobetonske grede
male visine) u proraunu je u obzir potrebno uzeti dodatna posmina naprezanja koja se javljaju u
ploama.

Proraun je proveden za jednolino raspodijeljeno optereenje koje se sastoji od vlastite teine

ploe i teine betona u uzdunim sljubnicama ( g 0 ), konstantne vrijednosti ostalih stalnih
optereenja ( g 1 = 1,5 kN / m 2 ) i uporabnog optereenja ( q ). Ploe su proraunane kao slobodno
oslonjene pa eventualna sprijeena deformiranja na leajevima (kontinuitet, upetost) treba
projektant razmotriti od sluaja do sluaja.
Sve provjere su provedene za 1 m irine ploe. Koeficijenti kombinacije djelovanja u graninom
stanju uporabivosti usvojeni su sukladno razredu djelovanja E (skladita) iz tablice A1.1 norme

72
HRN EN 1990 [11]. Gubici sile prednapinjanja izraunati su u skladu s tokom 5.5.4 ovog rada. Za
prokliznue natega usvojena je orijentaciona vrijednost 3 mm.

Kriteriji nosivosti i uporabljivosti zadovoljeni su za svih 70 (572=70) tipova ploa osim u

sljedeim pojedinanim sluajevima:
nadvienje neposredno nakon otputanja natega u trenutku t = 0 premauje kod osam tipova
ploa u proraunu prihvaenu granicu od L / 100 . Budui da ta granica nema uinak na uporabu
ploa takav premaaj je zanemariv.
granino vlano naprezanje pri cijepanju na mjestu unoenja sile prednapinjanja za ploe tipa
PPV 350G35, PPV 400G35 i PPV 400G45 je premaeno. Kod tih ploa naroitu pozornost
treba obratiti na moguu pojavu uzdunih pukotina na krajevima ploa.

Provedeno je ispitivanje nekih tipova navedenih ploe (slika 5.19) u skladu sa zahtjevima norme
HRN U.M1.047:1987 - Ispitivanje konstrukcija visokogradnje pokusnim optereenjem i
optereenjem do sloma i na temelju rezultata zakljueno da je ponaanje ploa pod optereenjem
sukladno rezultatima prorauna. Ostvaren je minimalan koeficijent sigurnosti od 2,15.

a) ploa pod predvienim optereenjem b) mjerenje progiba

Slika 5.19 Ispitivanje ploe tipa PPV 400-G 45

Kao to je to uobiajeno, Vibrobeton je dao izraditi Prirunik za projektante koji orijentaciono treba
posluiti projektantima pri izboru tipa ploe. Uinak djelovanja veih koncentriranih sila,
fleksibilnosti nosaa na koje se ploe oslanjaju, dinamikih djelovanja kao i analizu prijenosa
potresnih sila sa stropne konstrukcije na vertikalne nosive elemente duan je nainiti projektant. U
Priruniku su dane tablice (tablica 5.6) i dijagrami (slika 5.20) s kojih se oitava najvei doputen
statiki raspon za pojedini tip ploe. ''Krivulje nosivosti'' su dobivene izraunavanjem najveeg
doputenog raspona koji za primijenjeno optereenje ispunjava izraze (5.8), (5.10), (5.27) i (5.28) te
izvlaenjem ovojnice dobivenih krivulja. Proraunski rasponi ploa ogranieni su u ovom
proraunu na podruje Lr = 20 h 40 h iz razloga navedenih u toki 5.5.10 ovog rada.

Tablica 5.6 Doputeni proraunski raspon ploa PPV 200-(A-G)35 u mm u funkciji uporabnog
optereenja Lr=Lr(q) primjer prikaza
q PPV 200- PPV 200- PPV 200- PPV 200- PPV 200- PPV 200- PPV 200-
(kN/m2) A35 B35 C35 D35 E35 F35 G35
2,0 7122 7949 8000 8000 8000 8000 8000
2,5 6854 7650 8000 8000 8000 8000 8000
3,0 6614 7382 8000 8000 8000 8000 8000
3,5 6398 7141 7938 8000 8000 8000 8000
4,0 6201 6922 7778 8000 8000 8000 8000
4,5 6022 6721 7630 7853 8000 8000 8000
5,0 5858 6538 7442 7708 7945 8000 8000
5,5 5706 6368 7249 7571 7802 8000 8000
6,0 5565 6211 7071 7443 7668 8000 8000
6,5 5434 6065 6905 7323 7541 7927 8000

73
 7,0 5313 5929 6750 7209 7421 7798 8000
8,0 5092 5683 6469 6944 7201 7560 7772
9,0 4896 5464 6221 6677 7003 7345 7548
10,0 4721 5270 5999 6439 6823 7151 7345
12,5 4355 4861 5534 5940 6380 6734 6911
15,0 4063 4535 5162 5541 5952 6392 6555
20,0 3577 3897 4393 4726 5094 5694 5971

Slika 5.20 Doputeni proraunski raspon ploa PPV 200-(A-G)35 u mm u funkciji uporabnog
optereenja Lr=Lr(q)

7.2 Stropna konstrukcija kao horizontalni disk

7.2.1 Openito

Osim vertikalnih sila koje djeluju na konstrukciju, treba uvaiti i one horizontalne koje, uz vjetar i
potres, ine i:
sile prouzroene odstupanjem konstrukcije od vertikalnosti to izmeu pojedinih nosivih zidova
izaziva male dodatne sile,
sile prouzroene temperaturnim promjenama i skupljanjem,
sile prouzroene izvanrednim djelovanjem itd.
Stabilnost betonskih graevina izraenih od predgotovljenih elemenata pri prijenosu horizontalnih
sila koje na nju djeluju (vjetar, potres) osigurava se prijenosom sila kroz stropnu i krovnu
konstrukciju na nosive armiranobetonske zidove ili okvirne sustave, i dalje, do temeljnog tla.
Stropne i krovne konstrukcija graevina izvedenih sustavom predgotovljenih konstrukcija sastoje se
od pojedinanih predgotovljenih prednapetih betonskih upljih ploa oslonjenih na sekundarne,
glavne ili rubne nosae, zidove ili elemente okvirne konstrukcije.

Stropovi od upljih ploa mogu djelovati kao dijafragme za prijenos horizontalnih sila na
ukruujue elemente ukoliko su ispunjeni sljedei uvjeti [2]:
poprene sile se preuzimaju sljubnicama postavljenim usporedno s optereenjem odnosno s
naroitim posminim elementima ako su sljubnice ili rubovi rasporeeni okomito na optereenje

74
 proraun horizontalnih poprenih sila u uzdunim sljubnicama provodi se prema teoriji zidnih
nosaa
model za zidni nosa je u pravilu sustav luk-zatega. Krak unutarnjih sila koji se rabi za
odreivanje sila u vlanoj armaturi uzima se prema odredbama za zidne nosae.
pri dimenzioniranju na potresne sile treba rasporediti dodatne posmine elemente kao drugu
liniju obrane ak i kada se paralelno postavljene sljubnice dimenzioniraju za preuzimanje
poprene sile.

Detaljima u izvedbi utjee se na injenicu da li e ova predgotovljena konstrukcija pri prijenosu

horizontalnih sila djelovati kao jedna cjelina ili e svaka ploa djelovati zasebno u pogledu
optereenja koje prihvaa.
Ako je razmak izmeu vertikalnih nosivih elemenata velik, stropna se konstrukcija projektira kao
tzv. horizontalna dijafragma ili disk koji mora prenijeti posmine sile i momente savijanja u
vlastitoj ravnini i predati ih vertikalnim elementima. Raspodjela djelovanja na pojedine vertikalne
elemente osniva se na meusobnim odnosima horizontalnih krutosti tih elemenata pri emu je
temeljna pretpostavka ''beskonana krutost'' stropne konstrukcije u vlastitoj ravnini. ''Beskonana
krutost'' u horizontalnoj ravnini postie se na gradilitu, nakon montae ploa, povezivanjem
odnosno zalijevanjem uzdunih sljubnica izmeu ploa betonom (mortom). Kako takva veza obino
nije dovoljna potrebno je projektirati i dimenzionirati jo i rubne serklae koji uokviruju stropni
disk i tako osiguravaju zajedniko djelovanje predgotovljenih ploa u horizontalnoj ravnini.
Ukoliko se predgotovljene ploe nakon postavljanja ne monolitiziraju, djelovanje diska se ne
ostvaruje a svaki vertikalni element preuzima dio mase koji mu direktno pripada i djeluje za sebe,
neovisno o ostalim elementima.

U nastavku se prikazuje kako se odreuju sile u stropnom disku, kako ga se dimenzionira i utvruje
njegova nosivost i krutost, prema postupcima provjerenim inozemnim ispitivanjima.

7.2.2 Djelovanje stropnog diska

Nain djelovanja stropnog diska optereenog horizontalnim silama ovisiti e o tlocrtnoj dispoziciji
stropne konstrukcije. Stropna konstrukcija se moe ponaati kao reetka ili kao Vierendeelov nosa,
ali ju se najee promatra kao visoki horizontalno poloen nosa (visoka greda) kod kojeg se
razlikuju tlani luk i vlani pojas. Pretpostavka je da su deformiranja diska prouzroena vertikalnim
optereenjem zanemariva tj. da nema deformiranja diska okomito na vlastitu ravninu [7, 9].

Kod stropnih konstrukcija poloenih preko nekoliko raspona i predgotovljenih ploa raspona
usporednog sa smjerom pruanja optereenja (slika 5.21.a), posmini tok Vh na liniji unutarnjih
leajeva ploa raspona l1 i l 2 proraunava se prema izrazu:

V S 6 V (b l1 ) l1
Vh = = (5.33)
I b3

gdje je:
V - proraunska poprena sila zbog djelovanja nekog optereenja,
L (b l1 ) l1
S= - statiki moment povrine iznad promatranoga presjeka,
2
L - ukupna ''duljina'' stropnoga diska,
b - ukupna ''visina'' stropnoga diska,
l1 - duljina ploe u prvom polju, l1 > l 2 ,
L b3
I= - moment tromosti.
12

75
Slika 5.21.b prikazuje djelovanje horizontalnog optereenja okomito na raspon ploa. Ovdje se
pretpostavlja da je krutost stropnoga diska dovoljno velika i da je ponaanje slino kao kod krute
ploe. Najvei posmini tok izmeu ploa nastaje, tada, u neutralnoj osi stropnog diska i
proraunava se prema izrazu:

V S 1,5 V
Vh = = (5.34)
I b

Slika 5.22 prikazuje sile koje djeluju u stropnom disku pri horizontalnom optereenju. Unutarnja
ravnotea uspostavlja se stvaranjem tlanog luka i vlanog pojasa. Sila u vlanome pojasu moe se
preuzeti:
dodatnom armaturom postavljenom u sljubnicu okomitu na raspon predgotovljenih ploa
izmeu ploa i potpornih elemenata (greda) ili
dodatnim konstrukcijskim elementom (predgotovljenom gredom, armiranobetonskom gredom
izvedenom na mjestu, ili armiranobetonskim serklaom) uz osiguravanje mehanike veze
elementa sa ploama.

Vlana sila u vlanome pojasu koja preuzima moment savijanja prorauna se prema:

Mh
FtM = (5.35)
z

gdje je:
M h - moment savijanja koji djeluje na stropni disk (nastao od horizontalnog optereenja),
z - krak unutarnjih sila.
Veliina kraka unutarnjih sila ovisi o omjeru stranica diska i o veliini momenta savijanja. Na
mjestu najveega momenta moe se uzeti da je za b / l < 0 ,5 z = 0 ,9 b a za b / l > 0 ,5 z = 0 ,8 b .

Ako je b / l > 0 ,5 ponaanje diska je slinije luku za zategom, pa se vlana sila proraunava prema
(5.36):

V l
FtM b =
2
V l
FtM = (5.36)
2b

76
 optereenje optereenje

uplje
ploe

l1
Vh Vh

b
l2
b
poprena leajna greda
i unutarnji pojas

l3
unutarnji i vanjski pojas

reakcija
reakcija reakcija
V

V max

V max
Dijagram poprenih sila a) Dijagram poprenih sila b)
Slika 5.21 Posmine sile u stropnom disku

modanik

F tV +F tM
krak unutarnjih sila (z)

tlano podruje

V
b

nosivi zid

F cM

F tV

Slika 5.22 Sile koje djeluju na stropni disk promatran kao visoki nosa

Pri preuzimanju sile u vlanom pojasu serklaom, uslijed sprijeenosti ploe od pomicanja nastaje
sila upetosti FtV koja se izraunava prema izrazu:

V
FtV = (5.37)
2

gdje je:
V - posmina sila koja djeluje na disk,
- koeficijent trenja u uzdunoj sljubnici izmeu ploa (vrijedi za nenazubljene ploe).

77
Ako posminu silu V preuzimaju spojnice ploa iz vie polja (raspona) koja se nastavljaju u smjeru
djelovanja optereenja, pretpostavlja se da se vlana sila raspodjeluje izmeu njih jednolino.
Ukupna vlana sila u serklau (5.38) dobiva se kombinacijom sila prouzroenih savijanjem i
posmikom:

Mh V
Ft = FtM + FtV = (5.38)
z (n + 1)

gdje je:
n - broj polja (raspona) u smjeru optereenja koja prenose posminu silu.

Eksperimentalnim putem je dokazano da se greda postavljena ispod ravnine stropnoga diska na koju
se oslanjaju predgotovljene ploe ne moe uzeti kao element koji preuzima vlanu silu nego to
mora biti serkla postavljen u ravnini diska.

7.2.3 Mehanizam prijenosa posmika

Stropni disk izveden od predgotovljenih ploa svojim se ponaanjem razlikuje od monolitno

izvedene armiranobetonske ploe. Takva stropna konstrukcija ima elemente velike krutosti u
horizontalnoj ravnini koji su spojeni sljubnicama relativno male krutosti i vrstoe koje djeluju kao
''arke'' [7, 9].

Na spojnici izmeu predgotovljenog betona i betona (morta) u sljubnici izvedenoga na mjestu

redovito se stvara mala poetna (inicijalna) pukotina zbog skupljanja betona ija irina ovisi o
nekoliko imbenika, od kojih su najutjecajniji:
starost predgotovljene ploe u trenutku zalijevanja sljubnice,
veliina uzdunoga procijepa - razmaka izmeu ploa,
skupljanje betona (morta) kojim se sljubnica zalijeva.
irina te inicijalne pukotina ( ti ) utjee na stvarnu ("efektivnu") posminu plotinu spojnice.

U tablici 5.7 dani su eksperimentalni podaci za razliite starosti ploa u trenutku zalijevanja
sljubnica za ploe irine 1200 mm i za betone za koje konana vrijednost skupljanja iznosi
= 0 ,6 0 00 . Od konane vrijednosti skupljanja u prvih 7 dana realizira se 50%, 70% nakon 28 dana,
a 80% nakon 90 dana. irina sljubnice iznosila je 50 mm.

Tablica 5.7 Zavisnost irine inicijalne pukotine ti i starosti ploa u trenutku zalijevanja uzdune
sljubnice
Starost ploe u trenutku zalijevanja sljubnice izmeu ploa irina pukotine ti u mm
< 7 dana 0,23
28 dana 0,15
90 dana 0,11

Za kvalitetan projekt stropnoga diska potrebno je osigurati prijenos posmine sile kroz usku
raspucalu sljubnicu (slika 5.23). Predgotovljena ploa se moe smatrati krutom s modulom posmika
G. "Stvarni" modul posmika G stropnoga diska je zbog deformabilnosti sljubnica i serklaa manji
( G < G ) i treba ga proraunati sukladno toki Posmina krutost stropnog diska.

78
 a) poetno stanje prije raspucavanja b) mehanizam zaklinjenja agregata

F tV V

predgotovljena

ploa

t
rubna greda

F tV
s
armatura
V
c) mehanizam djelovanja trna d) mehanizam tlanoga lanka e) mehanizam tlanoga lanka

tlana a
naprezanja
a
t
F tV
V t a
armatura

Slika 5.23 Mehanizam prijenosa posmika

Posmina otpornost sljubnice izmeu ploa R kombinacija je vie djelovanja:

otpora zaklinjenoga agregata (engl. aggregate interlock) u raspucalomu betonu koji je opet zbroj
''rubnoga uinka'' kao posljedice neravnosti rubova ploe i ''posminoga trenja'', oba oznaena sa
Rv ,
djelovanja trna (engl. dowel action) tj. plastinog deformiranja armature u rubnom serklau i
njezine posmine otpornosti, oznake Rd .
Namjerno izvedene valovite neravnine na uzdunim rubovima ploa imaju modaniko djelovanje i
znatno poveavaju otpor zaklinjenog agregata. Taj se uinak oituje u izrazito visokoj vrstoi uz
krhko ponaanje a uinak djelovanja trna u nioj vrstoi, ali duktilnomu ponaanju zbog
naprezanja armature u plastinomu podruju.
Profilacija uzdune (vertikalne) plohe predgotovljene ploe je od velike vanosti. Nenamjerno,
zbog vuenja stroja uz polusuhu mjeavinu betona ta se ploha proizvodi hrapavom, to je za
djelovanje stropnoga diska bitno. U profilirani prostor izmeu ploa nalijeva se mort (beton).
Smatra se da najnia tlana vrstoa toga morta treba biti od M10 do M20 N/mm2. U sljubnici nema
armature. Predgotovljene se ploe moraju montirati tako da izmeu njih nema zazora koji mogao
dovesti do razmicanja ploa i vlanoga sloma okomito na sljubnicu u mortu sljubnice.

7.2.4 Proraunski model

Postupak prorauna horizontalne nosivosti i krutosti stropnoga diska podrazumijeva provjeru

graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti tog konstrukcijskog elementa graevine
[7, 9].

Kod graninog stanja nosivosti potrebno je provjeriti:

nosivost (dimenzioniranje) ipaka armature serklaa, As , za preuzimanje vlane sile koja je
posljedica: zajednikoga djelovanja poprene sile V i momenta savijanja M h u horizontalnoj
ravnini diska te djelovanja samo poprene sile V ,

79
 nosivost (dimenzioniranje) spojne armature koja povezuje serkla i ploe, Asv , i preuzima
poprene sile,
nosivost za djelovanje horizontalne sile Rv i momenta M h u ravnini diska.
Kod graninog stanja uporabljivosti potrebno je provjeriti:
uzdunu krutost sljubnica K s ,
horizontalni modul posmika stropa G ,
irinu pukotina t u sljubnici izmeu ploa,
deformiranje prouzroeno pomacima i zakrivljenou stropa s obzirom na ogranienja i
doputenja,
odstupanja koja vrijede za proelje.

Za proraun su potrebni sljedei podaci:

debljina stropa, t ,
ukupna duljina uzdune sljubnice, b , ili krak unutarnjih sila, z , ako se radi o kombinaciji
savijanja i posmika
poetna irina pukotine, ti
"rubni koeficijent", , koji se utvruje eksperimentalno,
svojstva materijala, tlana vrstoa f c za beton ploa i koeficijent trenja , za mort (beton)
ispune sljubnica.

Proraun posmine nosivosti stropnoga diska obuhvaa dva odvojena prorauna:

a) ''rubni uinak'' i ''posmino trenje'' i
b) nosivost trna.
U nastavku se daju oba postupka prorauna.

Proraun nosivosti za ''rubni uinak'' i ''posmino trenje''

Proraunom nosivosti uzdune sljubnice kao posljedice zaklinjenja agregata provjerava se

ispunjenje sljedeih dvaju zahtjeva [7, 9]:

V
V max = u (5.39)
Aeff

Ft
tV = + ti t max (5.40)
Kt

gdje je:
V max - djelujue posmino naprezanje,
Aeff - proraunska plotina sljubnice koja prenosi posmik,
u - najvee doputeno posmino naprezanje,
ti - poetna irina pukotine,
t max - najvea doputena irina pukotine s obzirom na zaklinjenje agregata, iznosi 0 ,5 mm ,
Ft - najvea vlana sila u serklau,
K t - uzduna krutost serklaa.

Ako nisu ispunjena oba navedena uvjeta, to znai da je posmina nosivost sljubnice iscrpljena
( V max > u ) i da je irina pukotine izmeu ploa tV > 0 ,5 mm pa zaklinjenje agregata vie ne
postoji. U nastavku se posmina nosivost uzdune sljubnice Rd odreuje samo kao nosivost trna
(armature serklaa).
80
Pri proraunu V max odnosno Aeff ne moe se u obzir uzeti cijela visina stropnoga diska jer mort u
sljubnicama ne dopire do donjega ruba ploe a najui dio sljubnice nije u potpunosti zapunjen
mortom. Kod veine tipova ploa donjih 30 mm nije zaliveno pa stvarna visina sljubnice iznosi
t 30 mm , pa stoga vrijedi:

(
Aeff = b (t 30 ) mm 2 ) (5.41)

Pri istodobnom djelovanju poprene sila i momenta savijanja umanjuje se duljina sljubnice na
veliinu kraka unutarnjih sila z jer se dio sljubnice nalazi u tlanom podruju, pa vrijedi:

(
Aeff = z (t 30 ) mm 2 ) (5.42)

Granina vrijednost posminoga naprezanja, u iznosi u = Rdj = 0 ,1 N/mm 2 kao prosjena vrijednost
posmine nosivosti izmeu elemenata u nenazubljenoj sljubnici.

Pri savijanju stropnog diska (slika 5.22) tlana sila u zamiljenome luku, FcM , poveava posminu
nosivost sljubnice jer je suprotna vlanoj sili, FtM , pa se to djelovanje moe uzeti u obzir kao
umanjenje poprene sile V u sljubnici. Jednadba (5.39) prelazi u:

V FcM
V max = u (5.43)
Aeff

gdje je koeficijent trenja.

Za djelovanje momenta savijanja u ravnini jednadba (5.40) prelazi u:

1
FtV + FtM 0 ,8
nt
tVM +
= u t max = 0 ,5 mm (5.44)
Kt

uz uvjet da je odabrana minimalna armatura As = As min iji je presjek odreen jednadbom (5.45):
(FtV + FtM ) As f y (5.45)

gdje je:
nt - broj serklaa.

Uzduna krutost serklaa (5.46) koji je izloen vlanoj sili treba biti dovoljno velika, tako da duljina
uvoenja sile bude manja od irine ploe pomnoene s 0 ,8 . Ova vrijednost, odreena uz rezervu
sigurnosti, omoguuje prijenos posmika u prikljuenu uzdunu sljubnicu.
Uzduna krutost serklaa proraunava se iz formule:

As E s
Kt = (5.46)
ls

gdje je:
E s - modul elastinosti elika serklaa, E s = 200 000 N/mm 2

81
Ako vrijednost K t ne zadovoljava zahtjev jednadbe (5.40) potrebno je plotinu armature, As ,
poveati.

Duljina uvoenja sile l s dobiva se iz izraza (5.47) i (5.48), obzirom na vrstu elika:

30 d As
ls = za rebrasti elik (5.47)
As ,eff
ili

54 d As
ls = za glatki elik (5.48)
As ,eff

gdje je:
l s max = 0 ,8 w
w - irina stropnog diska,
d - promjer ipke armature,
As ,eff - plotina armature koja je ugraena.

Ako je serkla optereen tlano, tj. ako je FcM > FtV , u izraz za krutost serklaa moe se ukljuiti
krutost betona serklaa na duljini jednakoj irini stropne ploe a, potom se, s tako proraunanom
krutou K t odredi se minimalna armatura serklaa As kojom se prenosi ukupna vlana sila prema
(5.38) uz ogranienje pomaka prema (5.40).

Posmina krutost (zbog zaklinjenja agregata) jedne uzdune sljubnice izraava se kao:

V
Ks = (5.49)
s
a moe se prikazati i kao:

K s = K t (5.50)

gdje je:
= 0 ,4 - koeficijent trenja
- ''rubni koeficijent''
K t - uzduna krutost armature serklaa svih rubnih i unutarnjih serklaa.

''Rubni koeficijent'' u obzir uzima poveanje poprenoga pomaka, tj. t ti , i dan je izrazom
(5.51):

( t ti )
= (5.51)
s

Vrijednosti koeficijenta kreu se u granicama 1 < < 2 osim ako je t > 1 mm kada postaje
<< 1 . Ako se iz formule (5.51) dobije vrijednost < 1 u (5.50) treba uvrstiti = 1 . Vrijednosti ti
dane su u tablici 5.7.

Vrijednosti s i t odreene su eksperimentalno i iznose:

82

s = log t max / (5.52)
ti
t = ti e s (5.53)

gdje je:
= 3,0
t max = 0 ,5 mm
ti = 0 ,15 mm - za tipian sluaj zalijevanja sljubnica pri 28 dnevnoj starosti ploa (tablica 5.7)

Uvrtavanjem se dobiva:
0 ,5
s = log / 3 ,0 = 0 ,17 mm
0 ,15
3 ,00 ,17
t = 0 ,15 e = 0 ,25 mm
= (0 ,25 0 ,15 ) / 0 ,17 = 0 ,59 1

Uinak trna

Poprena sila se pri djelovanju trna prenosi nosivou na savijanje armaturnih ipaka koje
presijecaju ravninu pukotine. Zbog prekoraenja vrstoe prianjanja izmeu ipke i betona razliito
je ponaanje pri malim i velikim pomacima. Pri malim pomacima moe se pretpostaviti priblino
linearno ponaanje [7, 9].

Ako je djelujua poprena sila V vea od vrijednosti Aeff u moe se nosivost i krutost stropnoga
diska proraunati iz nosivosti armature rubnoga i unutarnjih serklaa. Slika 5.24 prikazuje
mehanizam djelovanja trna. ''Nosivost trna'' je oznaena s Rd (indeks ''d'' je od engl. dowel - trn).
Ona se moe odrediti iz nosivosti ipaka nakon to se beton izveden na mjestu horizontalno
rascijepi. Posmina nosivost ipaka sama za sebe nije nikada kritina. Na slici 5.24 pokazana je
raspodjela naprezanja popreno na ipku i uzdu ipke. Nakon to se beton rascijepi, dostignuta je
vrstoa betona na cijepanje f ct koja se moe uzeti da iznosi f ct = 0 ,72 f cu ( f cu je tlana vrstoa
betona). Iz ravnotee sila slijedi prema (5.54):

Rd 4 ,0 nt (t k d ) d f ct (5.54)

gdje je:
t - visina serklaa,
nt - broj serklaa, (najmanje 2),
d - promjer ipke,
k broj ipaka u svakom serklau.
Proraunom se mora dokazati da je V < Rd .

83
 a) pukotine zbog cijepanja oko b) naprezanja u betonu oko ipke u
armature serklaa pri slomu poprenom smjeru i naprezanja uzdu ipke

serkla raspucala
predgotovljena ravnina
Rd
ploa

l=8d
ha

t
plo

a na
ja d

kla tra
rn
go

sernja s
ravnina

d
raspucavanja

pre
Rd pukotina prouzroena
cijepanjem
armatura armatura

Slika 5.24 Mehanizam djelovanja trna

Plotina armature serklaa pri djelovanju trna dana je izrazom (5.55):

V
Asd =
(
d 0 ,6 f y / M ) (5.55)

gdje je:
d = 0 ,7 - koeficijent trenja pri djelovanju trna.

Tako proraunana koliina armature jednolino se rapodijeljuje u sve serklae.

Zavisnost posminoga pomaka i sile dana je kao zbroj dvaju dijelova - posminoga deformiranja
betona i savijanja elinih ipki. Ako je duljina ipki koje daju uinak trna sa dvije strane uzdune
sljubnice 8 d tada je ukupna duljina ipke koja se savija jednaka 16 d iz ega proizlazi:

V
sd = (5.56)
12 E s I s
+ 2 Es I s
3

(16 d )3

gdje je:
d - promjer ipke
E s - modul elastinosti elika
I s - moment tromosti ipke
0 ,25
Kf d
=

Es I s
K f = 500 N/mm 3 - deformabilnost betona

Popreni pomak dan je izrazom (5.57):

td = 0 ,3 + sd (mm ) (5.57)
gdje je:
= 0 ,15 - eksperimentalno odreen koeficijent.

84
Za granino stanje td ne smije premaiti graninu irinu pukotine. Ako premai, treba povrinu
elika poveati kako bi se smanjio sd . Preporuuje se td < 1,0 mm .

Posmina krutost sljubnice tada se dobiva iz izraza:

V
K sd = (5.58)
sd

Minimalna plotina armature serklaa, As min , odreuje se kao armatura za svaki serkla posebno i
proraunava se iz izraza (5.59):

Ft
As min = (5.59)
fy / M

gdje je:
Ft - vlana sila u serklau,
M = 1,0 .

Posmina krutost stropnoga diska

Slika 5.25 prikazuje posmine pomake stropnoga diska izvedenog od predgotovljenih ploa.
Posmina krutost stropnog diska odreuje se zbrajanjem pojedinanih posminih pomaka si = td
svake uzdune sljubnice [7, 9].

reakcija klizanje du spojne linije 3-4 pomak stropa reakcija

uslijed posmine sile V 3 (karikirani dijagram)

V3

ploa i+1 4
3
ploa i 2
1

Vi
Vi

optereenje
si

Slika 5.25 - Posmini pomaci stropnoga diska izvedenog od predgotovljenih ploa

Uinak pomaka moe se priblino u obzir uzeti smanjenjem posminoga modula G prema izrazu:

85
 w K si
G = G (5.60)
w K si + G Aeff

gdje je:
w - irina jedne stropne ploe,
K si - posmina krutost sljubnice i odreena iz modela zaklinjenoga agregata ili djelovanja trna,
G - posmini modul morta (betona) u sljubnici,
Aeff - plotina sljubnice prema (5.41).

Proraun vertikalnih poprenih sila u uzdunim sljubnicama

Prema HRN EN 1168:2012 razlikuju se dva proraunska postupka za poprenu raspodjelu

optereenja: raspodjela optereenja u skladu s teorijom elastinosti i postupak u kojem nema
raspodjele optereenja.
U prvom sluaju se uplji ploasti elementi promatraju kao izotropne odnosno anizotropne ploe a
uzdune sljubnice kao zglobovi. Proraunati postotni udio optereenja koji djeluje na neposredno
optereeni uplji ploasti element za granino stanje nosivosti pomnoi sa koeficijentom M = 1,25 .
Ukupni postotni udio optereenja koji moe preuzeti neposredno optereeni element moe se,
ovisno o odnosu u kojem su udjeli optereenja meusobno, umanjiti za istu vrijednost. Ovaj je
postupak doputen samo ako se ograniavaju horizontalni pomaci ploa.
U drugom sluaju se pri dimenzioniranju upljih ploastih elemenata uzima da optereenje djeluje
samo na neposredno optereenu plou i da u uzdunim sljubnicama nema poprenih sila. U tom se
sluaju moe poprena raspodjela optereenja i pripadajui torzijski momenti u graninom stanju
nosivosti zanemariti.

Ako se kod prorauna reznih sila polazilo od pretpostavke da nema poprene raspodjele
optereenja, ne zahtijeva se provoenje provjere na vertikalni posmik u sljubnicama. Ako se
pretpostavlja poprena raspodjela optereenja u skladu s teorijom elastinosti, proraunska
vrijednost vertikalnog posmika u uzdunim sljubnicama, VEdj , ne smije premaiti manju od
vrijednosti posminih nosivosti, V Rdj , proraunatih iz sljedeih jednadbi:

V Rdj = 0 ,25 f ctd h f (5.61)

ili

(
VRdj = 0,15 f ctdj h j + f ctdt ht ) (5.62)

gdje je:
f ctd - proraunska vrijednost vlane vrstoe betona elementa,
f ctdj - proraunska vrijednost vlane vrstoe betona sljubnica,
f ctdt - proraunska vrijednost vlane vrstoe sloja betona izvedenog na mjestu,

h f - zbroj najmanjih debljina gornje i donje pojasnice i debljine betona izvedenog na mjestu
(slika 5.26),
h j - neto visina sljubnice,
ht - debljina sloja betona izvedenog na mjestu, prema (5.63).

f
h f = h f 1 + h f 2 + ht ctdt (5.63)
f ctd

86
 VRSdj

ht
hf1
hj

hf2
VRSdj

Slika 5.26 Vertikalni posmik u sljubnicama

Kod koncentriranog optereenja vrijede iste formule kao kod V Rdj pri emu se vrijednost VEdj
utvruje na temelju pretpostavke da se postotni udio koncentriranog optereenja. prenosi kroz
sljubnicu duljine a + h j + ht + 2 as . Pri tome je a duljina djelovanja sile usporedno sa sljubnicom, a
a s razmak izmeu osi sile i sredine sljubnice.

Proraun horizontalnih poprenih sila u uzdunim sljubnicama

Otpor uzdunih sljubnica na poprene sile na povrini sljubnice ogranien je na [4]:

V Rd = Rdj Acj (5.64)

gdje je:
Rdj = k T Rd + N + yd ( sin + cos ) 0 ,2 f cd ,
Acj - uzduni presjek sljubnice,
k T = 0 - za sljubnice bez posminog optereenja,
k T = 0 ,5 - za sljubnice s posminim optereenjem,
Rd = 0 ,25 f ctd ,
f ctd - proraunska vrijednost vlane vrstoe morta u sljubnici,
= 0 ,5 - za sljubnice bez posminog optereenja,
= 0 ,9 - za sljubnice s posminim optereenjem,
N 0 ,6 f cd - naprezanje po jedinici plotine sljubnice prouzroeno vanjskim silama okomitim, na
sljubnicu. Konvencija predznaka je + za tlak i za vlak.
= As / Acj ,
As - plotina armature postavljene popreno u sljubnicu,
f yd - proraunska vrijednost granice poputanja armature,
- kut izmeu armature i osi sljubnice,
f cd - proraunska vrijednost tlane vrstoe morta u sljubnici.
Ako plotina sljubnice nema posmino nazubljenje ograniava se vrijednost Rdj na 0 ,1 N/mm 2 .
Prekorai li proraunska vrijednost poprene sile tu vrijednost, moe se nosivost sljubnice poveati
uzimanjem u obzir posmine nosivosti rubne grede ili rasporeivanjem naroitih posminih spajala.
Ako je djelovanje dijafragme maleno, kao to je to kod zgrada s malim brojem katova, smije se
sustav sidrenja u proraunskim situacijama bez potresnoga djelovanja osnivati na trenju. Pri
proraunu sila trenja koje se mogu preuzeti u obzir treba uzeti stvarni nain oslanjanja.

87
6 PREDGOTOVLJENE ARMIRANOBETONSKE I PREDNAPETE GREDE

6.1 Openito

Grede su glavni nosai koji preuzimaju horizontalna i vertikalna optereenja u okvirnim

konstrukcijama. One su, po definiciji, relativno mali prizmatini dijelovi velike savojne otpornosti
(300-800 kNm) i otpornosti na posmik (100-500 kN). Predgotovljene grede moraju u nekom
trenutku nositi vlastitu teinu ploe kata, te bi stoga trebale biti sposobne podnijeti sve mogue
kombinacije optereenja koje predgotovljena konstrukcija moe imati npr. torzija e biti prisutna
u fazi gradnje konstrukcije ako su sve stropne ploe smjetene na istoj strani grede. To mora biti
doputeno za projektiranje grede i za krajnje veze sa stupovima.

Slika 6.1 Vrste greda, (a) unutarnje pravokutne i obrnuti T presjek

Grede se svrstavaju u dvije razliite kategorije: unutarnje i vanjske. Unutarnje grede su obino
simetrino optereene, tj. stropne ploe su s obiju strana grede, pa je stoga greda simetrina u
poprenom presjeku (slika 6.1a). Ograniavajui kriterij kod projektiranja je obino minimalna
visina s namjerom da se maksimalizira visina prolaza i reducira sputena greda. Zbog toga su
unutarnje grede esto prednapete da se maksimalizira njihova konstrukcijska uinkovitost. Da se
minimalizira donji produetak (engl. downstand) definiran na slici 6.1b, dio grede moe biti
udubljen do debljine stropne ploe, dajui porast tzv. obrnutom T presjeku. Unutarnje grede mogu
biti konstruirane spregnuto, sa stropnom ploom koja se ponaa kao tlana pojasnica.

88
 Slika 6.2 Vrste greda, (b) rubne grede

Vanjske (rubne) grede su, u naravi, asimetrino optereene. Za primjer vidjeti unutarnju eonu
gredu na slici 6.1.a, gdje e se torzija pojaviti kada stropna ploa nasjedne na leajnu istaku zato to
linija djelovanja optereenja nije identina sa centrom grede. Zato je potrebno razmotriti torziju kod
projektiranja.
Popreni presjek moe biti pravokutni, ali da bi se izbjeglo postavljanje oplate na vanjske rubove
popreni presjek bi trebao biti L profila (slika 6.2.b). Grede s visokim nadvienjima poznate su kao
eone grede. One su esto u upotrebi po obodima graevina kao to su parkiralita, gdje ine dio
obrane od udara. eone grede se esto koriste za formiranje suhe ovojnice oko oboda graevine
stvarajui privremenu zatitu od vode izmeu pojedinih visina katova. Rubne grede nisu
prednapete, njihov nesimetrian oblik je glavni razlog tome, ali poto visina grede nije
ograniavajui faktor, nema ni razloga za prednapinjanje. Rubne grede mogu biti projektirane
spregnuto sa stropnom ploom, ali iz gore navedenih razloga nema potrebe za tim.
Rubne grede L profila nose nesimetrina optereenja kata. Dio grede koji nosi kat zove se pojasnica
(engl. boot), a glavni hrbat je nadvienje (engl. upstand). Postoje dva tipa rubnih greda (slika 6.2.b):

89
 - tip 1, gdje je iroko nadvienje dio presjeka konstrukcije
- tip 2, gdje usko nadvienje osigurava trajnu oplatu stropnoj konstrukciji, i smatra se
monolitno sa ''in situ'' ugraenom betonskom ispunom na krajevima stropne konstrukcije.
U gredama I profila minimalna irina nadvienja trebala bi biti otprilike bw od 150 do 175 mm.
irina ruba (engl. ledge) je zbroj nominalne duljine oslonca ploe (75 mm), doputenog odstupanja
kod namjetanja (10 mm) i svijetlog otvora za ''in situ'' betonsku ispunu (50 mm), sveukupne
dimenzije 135 mm. Prema tome, minimalna irina grede I profila je b=300 mm. irina (engl. width)
predgotovljenog nadvienja u gredama tipa 2 je od 75 do 100 mm, a minimalna irina (engl.
breadth) je oko 250 mm. Minimalna duljina je obino odreena veliinom spoja na kraju grede.
Minimalna visina (engl. depth) jednaka je zbroju debljine stropne ploe (h s ) i minimalne visine
pojasnice koja iznosi 150 mm.
Dimenzioniranje greda temelji se na uobiajenim principima za armirani ili prednapeti beton za
zadana optereenja i uvjete oslanjanja. Uvjeti oslanjanja mogu biti slobodni ili kontinuirani.
Polukruti oslonci openito nisu prihvaeni iako postoje neki podaci dobiveni istraivanjima. Za
razliku od projektiranja kod armiranog monolitnog betona gdje su popeni presjeci i armatura
dimenzionirani tako da zadovolje zahtjeve projekta, kod dimenzioniranja predgotovljenog betona je
obrnuto. Proizvoa bira predodreeni skup standardiziranih poprenih presjeka prema zahtjevima
veine graevinskih konstrukcija. Armatura za savijanje i posmik se proraunava za optimalne
koliine armature prikladno svim veliinama greda. Standardizirani prorauni su unaprijed
pripremljeni za grede koje variraju samo po visini, irini i koliini armature. Za to se koriste
jednostavni kompjutorski programi ili rairene tablice. U sljedeim poglavljima e se ilustrirati te
metode.
Iako je konstrukter u mogunosti odrediti bilo koji razred betona, u praksi ih proizvoai
ograniavaju na dva, jedan za rad s armiranim betonom i drugi za rad s prednapetim betonom. Iz
praktinih razloga zbog vaenja iz kalupa i uklanjanja vlanog napona, razred C40/50 se
upotrebljava za armiranobetonske grede, a razred C50/60 za prednapete grede. Slino, upotrebljava
se jedna vrsta rebrastog elika, tj. HT deformirana ipka fy=460 N/mm. Iako je meki elik savreno
prikladan, njegova razlika u cijeni (u usporedbi s HT ipkom) i glatka povrina (teka za izvoenje
stabilnih koeva) ine ga manje privlanim. Meki elik koristi se za konstruiranje modanika koji
moraju biti runo zakrivljeni na licu mjesta na gradilitu. Koristi se jedan tip prednapete ipke, tj. 7-
iano spiralno ue (fpu= 1750 1820 N/mm). (Prednapeta ica se generalno ne bi uporebljavala
zbog potrebe za velikom silom u gredama.)
Zatitni sloj armature mora zadovoljiti zahtjeve vatrootpornosti i trajnosti. Uobiajeni pristup je da
se fiksira debljina zatitnog sloja za razliite strane grede, i da se kotiraju ta svojstva kao dio
specifikacije grede. Vanjske povrine obino imaju zatitni sloj od 30 ili 40 mm, dok unutarnje
(zatiene) povrine imaju zatitni sloj od 25 mm. Svijetli razmaci izmeu vlanih ipaka moraju
zadovoljiti zahtjeve normi [12]. Trebaju biti provjerene minimalne i maksimalne koliine armature.

6.2 Nespregnute armiranobetonske grede

Nespregnuta konstrukcija koristi svojstva samo osnovne grede. Za odreeni popreni presjek i
oblike fleksijske i posmine armature, moe se izraunati sljedee:
1. granini moment otpornosti
2. granina posmina otpornost
3. torzijska otpornost
4. otpornost rubnih leaja
5. fleksijska krutost (=ogranienje progiba)
Koliine armature se smanjuju prema raspodjeli proraunskog momenta i posminih sila. Slika 6.3.
pokazuje tipian primjer armature za gredu L profila. Ova greda e se upotrebljavati za prikaz
postupka konstruiranja u sljedeim poglavljima.

90
 Slika 6.3 Tipian primjer armature za gredu L profila

6.2.1 Granini moment otpornosti

Greda tipa 1. Ove grede se mogu proraunati koristei sve vrste stropnih elemenata, tj. uplje ploe,
dvostruke T ploe te stropove od montanih ploa. Armatura na vrhu pojasnice se zanemaruje.
Prema slici 6.3, neka je = A s / b h i pretpostavljeni poloaj neutralne osi X > h s . Tada je:

T = 0.95 f y bh (6.1)

C 1 = 0.45 f cu b w h s (6.2)

C 2 = 0.45 f cu b (0.9 X h s ) (6.3)

T C1 = C2

odatle se proraunava X i provjerava je li X < 0.5 d.

Z1 = d hs / 2 i Z 2 = (d 0.45 X) h s / 2 (6.4)

MR = C1 Z1 + C2 Z2 (6.5)

Ako je C 1 < T, tada je X < h s i M R = T (d 0.45 X) (6.6)

Slika 6.4 Proraunska metoda graninog momenta otpora za gredu L profila

91
Ako je X > 0.5d, greda bi trebala biti dvostruko armirana ili bi vrijednost A s trebala biti reducirana
da ostane jednostruko armirana. Dodavanje tlane armature u vrh nadvienja grede obino nije
praktino zbog ogranienog razmaka izmeu ipki. Bolje je poveati tlanu otpornost betona
koritenjem lijevanog betona ''in situ'' za ispunu na krajevima ploa.
Greda tipa 2. Ove grede mogu se konstruirati koristei samo one tipove stropa koje dozvoljavaju
postavljanje potpuno zatvorene ''in situ'' ispune, tj. uplje ploe i stropovi od montanih ploa.
Dvostruki T presjek nije dozvoljen. U svrhu ekonominosti i postizanja maksimalnog M R -a
vrstoa betona za ispunu trebala bi biti jednaka vrstoi betona grede, meutim, nia vrstoa,
recimo f cu = 30 N/mm moe biti odgovarajua. Na slici 6.4, sudjelujua irina b eff tlane zone
jednaka je irini (''breadth'') grede smanjenoj za duljinu oslonca ploe, koja se obino uzima 75 mm,
ali moe biti i vea. Proraun se radi kao za gredu tipa 1, osim to se u izrazu 6.2. b w zamjenjuje sa
b eff i f cu je vrstoa ''in situ'' betona za ispunu, a ne predgotovljene grede.

6.2.2 Granina posmina otpornost

Dimenzioniranje na posmik slijedi normalne procedure za armiranobetonske presjeke granini

kapacitet na posmik je zbroj otpora betona (= vezanost agregata + uzdune armature) i graninog
kapaciteta posminih vilica. Kod L profila sudjelujua irina hrpta b v koja se koristi u proraunu na
posmik ovisi o tome je li neutralna os poprenog presjeka u nadvienju ili u pojasnici grede kao to
je pokazano na slici 6.6, gdje ako je neutralna os u nadvienju (slika 6.6a), tada je b v jednaka irini
nadvienja (irina nadvienja b v upotrebljava se u proraunu na posmik, dok se b w koristi za isti
parametar u proraunu na savijanje). Meutim, ako je neutralna linija u pojasnici, kritini presjek
moe leati ili u nadvienju ili u pojasnici, te se oba sluaja trebaju razmotriti, kao to se vidi na
slici 6.6a, c.
Funkcija raspodjele elastinog posminog naprezanja = V S / I b se koristi za odreivanje
posminog naprezanja u dva kritina presjeka. Na slici 6.6 kritini presjeci su na:
(i) gornjoj razini pojasnice i (ii) na neutralnoj osi. U ovom proraunu S je prvi moment plotine
iznad kritinog presjeka, I je drugi moment plotine cijele grede (= koristei transformirani presjek),
b je sudjelujua irina u kritinom presjeku, a V je posmina sila. Ne zanima nas stvarna vrijednost
funkcije , nego samo gdje je njezin maksimum. S obzirom da su V i I konstantni, zahtjevamo
maksimalnu vrijednost S/b.

Slika 6.5 Posmine ipke ili petlje spoja izmeu grede L profila i stropne ploe

Na razini na vrhu pojasnice,

S / b = b v h s / 2 b v = 0.5 h s (6.7)

92
 Slika 6.6 Principi posminih naprezanja za gredu L profila

Na neutralnoj osi (NA)

S / b = (b X / 2 (b b v ) h s ( X h s /2)) / b (6.8)

Neka je X = 0.5 d na granici, tada je izraz 6.8 na neutralnoj osi

S / b = d / 8 0.5 ( 1 b v / b) h s ( d- h s ) (6.9)

Ako su poznate vrijednosti b w , b, h s i d, maksimalna vrijednost S / b moe se izraunati. Izrazi 6.7. i

6.9. mogu se dalje pojednostaviti ako se uzmu u obzir omjeri h s / d i b v / b. Vrijednosti S / bd za
dva sluaja za tipine vrijednosti h s / d i b v / b prikau se tablino. Iz tih je podataka mogue
odrediti gdje bi trebalo uzeti presjek kritian na posmik. Openito, presjek kritian na posmik lei
na vrhu pojasnice kada je h s > 0.3 d.
Proraunata posmina armatura mora se postaviti u odgovarajui presjek. Posmine vilice bit e
postavljene na nadvienje grede kao na slici 6.2. Takoer se moraju osigurati vezne ipke u
pojasnici grede da prenose leajne rubne sile, kao to je objanjeno u poglavlju 6.2.3. Posmine
vilice moraju biti osigurane u nadvienju ili u pojasnici, ovisno o tome gdje je uzeta sudjelujua
irina. Projektirane posmine vilice moraju biti dodane onima koje su potrebne za torziju od
leajnih rubnih reakcija. Na slici 6.6., povrina proraunate posmine armature dana je izrazom
A sv = b v s v (v v c ) / 0.95 f yv . Povrina posmine armature mora biti odgovarajua za presjek
kritian na posmik; u ovom sluaju pretpostavljeno je da je to na vrhu pojasnice. Proraunsko
posmino naprezanje moe biti dano kao:

v = 0.95 f yv A sv / b v S v + v c > (0.4 N/mm + v c ) < 0.8 f ck (6.10)

a proraunski kapacitet posmika dan je kao:

VR = v bv d (6.11)

93
 Slika 6.6 Dimenzioniranje na posmik za gredu L profila

6.2.3 Projektiranje pojasnice

Pojasnica grede mora se armirati veznom armaturom po cijelom opsegu pojasnice. Ako je debljina
pojasnice manja od 300 mm treba je proraunati kao kratku konzolu na savijanje. Inae je ponaanje
blie djelovanju tlanog tapa i zatege. Metoda savijanja daje malo veu povrinu elika zatege
(engl. tie back) (oko 5 10%).
Kao kod svih projektiranih leajnih istaka (engl. bearing nib je kratki leajni rub) najprije je
potrebno ukloniti slom na posmik u korijenu leaja. Poveano naprezanje na posmik dano u
propisima obino je dovoljno za sve vertikalne posmine probleme [12]. Ako nije, preferira se
poveanje debljine pojasnice u odnosu na postavljanje posmine armature.
''Plitka'' pojasnica je kada je krak poluge a sa slike 6.7 vei od 0.6d , gdje je d sudjelujua visina
za elik na vrhu pojasnice od dna grede. U ostalim sluajevima leajni rub je klasificiran kao
''duboki''. Tlani tap u pojasnici je nagnut za kut prema vertikali, gdje je = tan-1 a / x, gdje je x
= (d - c) od teita do teita veza pojasnice, a c udaljenost od ruba do teita eline ipke na vrhu
pojasnice.

Slika 6.7 Dimenzioniranje armature pojasnice grede L profila

Ako je stropna ploa postavljena tako da je u direktnom kontaktu sa plitkim nosivim leajnim
rubom, horizontalna sila nastala od mogueg skupljanja ili drugih pomaka (npr. od utjecaja
temperature) u stropnoj ploi koja djeluje na gredu e se razviti na unutarnjoj povrini. Pozivajui
se na sliku 6.7, ako je reakcija kata V po jedinici duljine grede, horizontalna sila je V, gdje je
koeficijent trenja izmeu dvije betonske povrine ija se vrijednost uzima 0.7. Odatle, horizontalna
sila u zatezi je:

H = V tan + (x + c) / x V (6.12)

94
Horizontalne ipke smjetene na vrhu pojasnice moraju zadovoljiti:

A sh = H / 0.95 f y (6.13)

ipke su spojene u veze, ali ne doprinose vertikalnoj posminoj vrstoi grede, osim ako je
pojasnica dovoljno visoka, gdje je h s > 0.3 d. irina nadvienja je dosta mala, tipino 150 mm, tako
da ipke na vrhu pojasnice moraju pokrivati cijelu duljinu sidrenja na stranjoj strani grede. To
znai da su ipke napregnute iznad toke koja je vie od etiri promjera od ruba ipke, pa radijus
savijanja mora biti provjeren tako da naprezanja na lom uzrokovana malim radijusom savijanja ne
budu problem. Uobiajena praksa je da se osiguraju T8 ili T10 veze na razmaku ne veem od 155
mm [12].
Tlana sila u tapu je:

C = V / cos (6.14)

koju treba nositi tlani tap u neraspucanom dijelu leajne istake (''nib''). Neraspucana zona moe se
protezati do toke na udaljenosti od 0.5 d od dna grede. Granina tlana vrstoa betona je 0.4f cu .
Prema tome, kapacitet tlanog tapa je:

C = 0.2 f cu d sin po jedinici duljine grede (6.15)

Sila u zatezi od V u izrazu 6.12 preuzima se tlanim tapom u nadvienju grede. Pretpostavljajui
da se djelovanje tlanog tapa dogaa pod kutom od 45 (zato to je nadvienje visoko u odnosu
svoju irinu) sila u zatezi je T = 0.5 V / tan 45. Ukupna sila u zatezi dana je izrazom:

T = V + 0.5 V / tan 45 = V (1 + 0.5 ) (6.16)

Ako je stropna ploa potpuno vezana za gredu koristei ''in situ'' trake sposobne da proizvedu silu
trenja V, tada se ova sila moe ignorirati u gornjem proraunu, te je u tom sluaju T = V. Povrina
jednog kraka vertikalne vilice je:

A sv = T / 0.95 f y (6.17)

Ovaj elik mora biti kao dopuna bilo kojem projektiranom zahtjevu za posmik.
U ''dubokoj'' pojasnici, reakcije stropne ploe bile bi prenesene direktno u hrbat grede pomou
djelovanja dijagonalnog tlanog tapa, pretpostavljajui da je =45. Ako je razina leajne plohe
iznad neutralne linije jedini potrebni elik bio bi elik u horizontalnom smjeru A sh .
Ustvari dimenzioniranje cijele gornje armature trebalo bi raditi u dvije faze, prije i nakon to se ''in
situ'' beton doda na krajeve ploe. To je zato to ''in situ'' beton poveava duljinu leaja na cijelu
irinu ruba, i tako smanjuje krak poluge a. Prije nego se doda ''in situ'' beton krak poluge je
a = c + (b- b v ) l b / 2, a reakcija ploe je od vlastite teine ploe i ''in situ'' betonske ispune. Nakon
dodavanja betona a = c + (b- b v ) /2, a reakcija ploe je od dodatnog stalnog optereenja i korisnog
optereenja.

6.3 Spregnute armiranobetonske grede

Predgotovljene armirane grede mogu djelovati spregnuto s odreenim tipovima stropnih ploa, kao
to su ploe sa upljinama i stropovi od montanih ploa, uvoenjem odgovarajuih posminih
mehanizama na spoju i ispunom od lijevanog ''in situ'' betona. Tipini detalji prikazani su na slici
6.8. Obino je, ali ne i obavezno, da se samo unutarnje grede projektiraju spregnuto jer je rijetko
potrebno poveati vrstou vanjskih greda na ovaj nain.

95
 Slika 6.8 Posmina armatura spoja u kompozitnim (spregnutim) gredama

Karakteristina vrstoa kocke ''in situ'' betona ispune iznosi od 25 do 30 N/mm2. Glavna dobrobit u
koritenju spregnutih greda je poveanje njihove vrstoe na savijanje i krutosti (smanjenje
progiba). Ovo mora biti paljivo razraeno u postupku projektiranja zbog mogueg poveanja
trokova. Zbog toga nije esta upotreba spregnutih armiranobetonskih greda za razliku od
spregnutih prednapetih greda koje imaju bolje karakteristike.
Neophodno je armirati beton na licu mjesta tako da razvije potpunu raunsku vrstou 0.45f cu . U
sluaju ploa sa upljinama glodani prorez na vrhu ploe se pomie na udaljenost od otprilike 500
mm tako da dospije na lokaciju elika zatege. Zatezni elik moe biti labava ipka ili zakrivljena
ipka koja viri iz grede, najee HT elik stupnja 460. Zatezni elik takoer slui u druge svrhe,
ukljuivo djelovanje dijafragme i za stabilnost, ali u ovom kontekstu plotina elika od 0.2 % od
plotine poprenog presjeka odreeno je eksperimentalno i smatra se adekvatnom, npr. T12 ipke
na razmaku od 300 mm za stropne debljine do 200 mm.
Krajevi ploastog elementa sa upljinama mogu se nainiti kosima kako bi se poboljala ugradnja
betona ispune na licu mjesta. Kosina je obino 250 mm dugaka proizvoa daje precizne detalje.
U ovom sluaju nisu sve upljine otvorene kao prorezi. Eksperimentalni rezultati pokazuju da su
otvorene upljine na razmaku od 300 mm dovoljne.
Pretpostavljena je potpuna interakcija izmeu betona na licu mjesta i predgotovljenog upljeg
elementa. U dimenzioniranju se koristi ukupna debljina ploe. Efektivna irina pojasnice uzima se
jednaka stvarnoj duljini ispunjene ploe, a to je jednako jednoj duljini sidrenja za postavljenu
poprenu armaturu, npr. 40 promjera za HT ipku u betonu ispune C30/37. Ukoliko duljina proreza
postane znatna, vea od 600 mm, krajevi poprene armature se zakrive u obliku kuke. ipke bi
trebale biti postavljene na polovinu dubine proreza.
U sluaju masivnog stropa od montanih ploa, popreni elik zatege e automatski biti prisutan u
dimenzioniranju stropa. Poloaj poprenih armaturnih ipki je precizniji nego u sluaju upljih
ploastih elemenata, sa gornjim zatitnim slojem od oko 50 mm. Pretpostavljena je potpuna
interakcija izmeu predgotovljenog stropa i dobetoniranog sloja na licu mjesta. Puna debljina ploe

96
 Slika 6.9 Posmina armatura spoja u kompozitnim (spregnutim) gredama

i efektivna irina pojasnice od 1/10 raspona slobodno oslonjene grede, L z , se koristi pri
dimenzioniranju.
Spregnute grede nisu dimenzionirane na vertikalni posmik. Meutim, potrebno je nainiti proraun
spoja na posmik za posminu silu od nanesenog optereenja. Pri tom kontaktna irina moe biti
mala, obino 150 mm kod greda irine 300 mm, to rezultira velikim kontaktnim posminim
naprezanjima. Kontaktna armatura je uvijek koritena u obliku petlji i modanika, kao to se vidi na
slici 6.8.

97
 Slika 6.10 Posmina armatura spoja u kompozitnim (spregnutim) gredama

6.3.1 Proraun na savijanje spregnutih armiranobetonskih greda

Proraun na savijanje se provodi u dvije faze (stanja), a rezultantni uinci se dodaju za granino
stanje nosivosti. U 1. fazi vlastita teina grede, predgotovljenog stropnog elementa i beton
ispune/dobetonirane ploe na licu mjesta nosi samo predgotovljena greda. Plotina potrebne
armature za tu fazu se oznaava A s1 . U drugoj fazi, nakon to je dosegnuta potpuna vrstoa betona
na licu mjesta, naneeno stalno i korisno optereenje nosi spregnuta greda. Ovdje se plotina
armature oznaava A s2 . Stoga je ukupna plotina elika za armiranje A s =A s1 +A s2 (slika 6.10).
Osnovna potekoa u ovom pristupu jest to dio betona u gornjoj zoni predgotovljene grede moe
biti potreban za otpornost na tlak u obim fazama. Da bi se ovo rijeilo na rigorozan nain potrebno
je pratiti povijest deformiranja grede i odrediti rezultirajua naprezanja. U sluaju idealiziranog
"pravokutnog dijagrama naprezanja" ovakav pristup nije prikladan. Meutim, u veini sluajeva je
visina dijagrama tlanih naprezanja u drugoj fazi, prikazana na slici 6.10b kao X 2 , manja od ukupne
debljine ploe.
Neka je granini proraunski moment od vlastite teine M 1 i neka je vrstoa predgotovljenog
betona f cu :
K 1 =M 1 / f cu b 1 d 1 2 (6.18)

krak sile je z 1 , visina neutralne osi X 1 prema propisima [12]. Provjera X 1 < 0.5 d 1 , z 1 < 0.95 d 1 .
Plotina elika za armiranje iznosi:

A s1 = M 1 / z 1 0.95 f y (6.19)

Neka granini proraunski moment za dodatno stalno i korisno optereenje bude M 2 . Tada ako je
vrstoa ispuna/dobetoniranog betona f ' cu :

K 2 = M 2 / f ' cu b 2 d 2 2 (6.20)

gdje je d 2 = d 1 + h s , krak sile je z 2 , visina neutralne osi X 2 prema propisima [12]. Provjera
X 2 < h s < 0.5 d 2 . Plotina elika za armiranje iznosi:

A s2 = M 2 / z 2 0.95 f y (6.21)

i onda A s =A s1 +A s2 .

98
6.3.2 Progibi kod spregnutih armiranobetonskih greda

U svakodnevnoj praksi, progibi se kontroliraju postupkom graninog omjera raspona i efektivne

visine, postupkom koji zadovoljava u veini sluajeva optereenja u pojedinom presjeku. U ovoj
metodi se izjednaava zakrivljenost grede i raspodjele deformacija sa graninim progibom od
raspon/250. Ovo se ne moe usvojiti za spregnutu gredu jer pomaci od optereenja u stanju 1.
odgovaraju potpuno drugaijoj krutosti na savijanje E c I, nego od optereenja iz stanja 2. Takoer se
Youngov modul betona E c mijenja kroz vrijeme zbog puzanja tako da progibi u stanju 1 nastaju
kada su ploe stropa postavljene izmeu 7. i 28. dana, dok se progibi od stanja 2 formiraju nakon
mnogo godina, za projektirani period od 30 godina. esto se zaboravlja da optereenja iz stanja 1
djeluju tijekom dueg perioda i moraju se uzeti u obzir u proraunu stanja 2.
Uinci relativnog skupljanja betona predgotovljene grede naspram betona na licu mjesta moraju se
takoer uzeti u obzir prilikom prorauna progiba. Vrijednost relativne deformacije skupljanja sh je
od 10 do 20 je usvojena. Ovo nije potrebno kada se primjenjuju uplji ploasti elementi jer je
njihovo skupljanje malo i nepromijenjeno od betona ispune izvedenog na licu mjesta u pojedinim
otvorenim upljinama.
Metoda prorauna usvaja moment-plotine i djelomino-raspucani-presjek metodu.
Za jednoliko rasporeeno optereenje koje djeluje na gredi efektivne duljine L, progib u polovici
raspona iznosi:

=L2 M net / 9.6 E c I c < L / 250 (6.22)

gdje je

M net =M s - b (h X)3 f ct / 3 (d X ) (6.23)

i M s je korisni moment u polovici raspona. Vrijednost E c odgovara stanju optereenja, tj. za stanje 1
iznosi E c , a za stanje 2 iznosi E c /(1 + ), gdje je koeficijent puzanja. Vrijednost I c je za potpuno
savijanjem raspucani presjek. Doputeni vlak f ct iznosi 1,0 odnosno 0,55 N/mm2 za kratkotrajne
odnosno dugotrajne uinke.
Visina neutralne osi se izraunava koristei metodu transformirane plotine kao:

X = d ( 2 2 + 2 ) (6.24)

gdje je = E elika / E betona , sa E elika =200 kN / mm2 i = A s / bd, sa svim parametrima uzetim
skladu sa pojedinim stanjem optereenja. Drugi moment plotine iznosi:

I c = bX3 /3 + A s (d X)2 (6.25)

6.4 Nespregnute prednapete grede

Proraun prednapetih greda manje je promjenjiv nego armiranih greda jer je poloaj natega
ogranien na unaprijed odreeni raspored pomou niza rupa u glavama pree, koji je obino trajno
fiksiran u predgotovljenim radovima. Na slici 6.10 prikazan je potpuni niz moguih poloaja natega
u obrnutoj-T gredi, i primjer tipinog rasporeda natega. Uoava se simetrija. Natege su postavljene
u svim uglovima; 40 do 50 mm zatitni sloj do njihova sredita najee se rabi. Minimalna irina
grede ovisi o tipu stropne ploe koja e primijeniti. irina je jednaka dvostrukoj irini udebljanja
plus irini nadvienja. Iz istog razloga se L greda koristi ako se zatege u stropu planiraju postaviti
unutar udubljenja i skriveno po visini upljih ploa. Minimalna irina udubljenja za ovo stanje je od
100 do 125 mm. Ako e se zatege postaviti negdje drugdje irina udubljenja moe biti od 90 do 100

99
mm. Minimalna irina proirenja je od 250 do 300 mm. Visina grede ovisi od tri faktora: kapaciteta
savijanja i posmika, veliine krajnjih spojeva i visini pojasnice potrebne za noenje stropnih
optereenja.

Slika 6.11 (a) Niz od prednapete uadi u obrnutoj T gredi; (b) Tipian raspored uadi i veza u
obrnutoj T gredi

100
6.4.1 Proraun na savijanje

Postupak prorauna je identian proraunu prednapetih stropnih elemenata sa dodatnim uzimanjem

u obzir zadovoljavajueg prijenosa, kao i radnih, stanja naprezanja. To je zbog toga to uad moe
biti ili savijena ili bez prianjanja. Postoji znatno vie slobode u izboru rasporeda uadi nego u
stropnim elementima jer proraun grede moe biti optimaliziran sa izborom rasporeda koji e
istodobno osigurati prijenos optereenja na krajevima grede i radna optereenja na mjestu
maksimalnog momenta savijanja. Poeljno je da dozvoljeno naprezanje 0.5 f ci pri prijenosu nakon
poetnih gubitaka (od elastinog skraenja) iznosi (priblino) jednako radnom naprezanju 0.33 f cu
nakon svih gubitaka. U veini prorauna greda poetni i krajnji gubici su oko 8 % i 25 %, to znai
da bi odnos f ci / f cu trebao biti najmanje 0.55. vrstoa prijenosa kod betona razreda C60/75 je
najmanje 40 N /mm2, i prema tome prijenos naprezanja e (gotovo) uvijek voditi za paralelne,
natege bez prianjanja. Za rjeenje ovog problema poeljno je neutralizirati mali broj uadi, recimo
etiri u tipinoj situaciji. Takoer je mudro ograniiti naprezanje u najgornjem vlaknu na manje od
0.45 f ci , recimo na pola ove veliine, istovremeno prihvaajui da e biti mali gubitak nosivosti
na savijanje. (Ovaj faktor sigurnosti se temelji na iskustvu.)
Postoji jo preporuka za dimenzioniranje prednapetih greda dobivenih iz praktinog iskustva kako
slijedi. Stvarna sila prednapinjanja u trenutku prijenosa sile iznosi P i (1- ) gdje je P i = A ps f pu , a
trenutni gubitak od elastinog skraenja. Stoga su naponska stanja pri prijenosu:

f bci = P i (1- ) ( 1/A +e/Z b ) < + 0.5f ci na dnu i (6.26)

f tci = P i (1- ) ( 1/A +e/Z t ) >- 0.225 f ci na vrhu (6.27)

Simultanim koritenjem jednadbi 6.26 i 6.27 dobit e se optimalna vrijednost za poetnu silu
prednapinjanja P i i ekscentricitet e kako slijedi:

P i = A/ 2(1- ) 0.5 f ci 0.225 f ci ) + ((0.5 f ci + 0.225 f ci )11 + ) (6.28)

gdje je = Z t /Z b i =poetni gubitak prednapinjanja uslijed elastinog skraenja na razini sredita

natega. Broj potrebnih natega je:

N = P i / A ps f pu (6.29)

gdje je stupanj prednapinjanja najee uzet kao 0.7. Ekscentricitet e rauna se kao:

0.5 f ci + 0.225 f ci
e= (6.30)
Pi
1 1
gdje je = , i P i se temelji na vrijednosti dobivenoj iz jednadbe 6.28.
Zb Zt
Gubitak elastinog skraenja :
f E
= cci s (6.31)
E cif pu
gdje je:
1 e2
f cci = P i + (6.32)
A I

101
Konano gornje i donje naprezanje f bc i f tc nakon gubitaka rauna se uobiajenim postupkom.
Moment otpornosti za stanje uporabe M sr dan je kao manja vrijednost od:
M sr = (f bc + 0.45 f ck ) Z b (6.33)
M sr = (f tc + 0.33f ck ) Z t (6.34)

6.4.2 Dimenzioniranje na savijanje prema graninom stanju nosivosti

Proraun prednapetih greda za granino stanje nosivosti slijedi postupke dane za prednapete stropne
ploe, ali s jednim bitnim dodatkom. S obzirom da je poloaj velikog broja uadi u gredama blii
neutralnoj osi nego kod stropnih elemenata, trebalo bi proraunati deformaciju u svakom uetu kako
bi se odredilo dostiu li svoje vrijednosti poputanja. U mnogim sluajevima mogue je da ni jedno
ue ne dostigne svoju vrijednost poputanja te je pretpostavka da je f pb =0,95 f pu netona, dok u
nekim sluajevima uad e dosegnuti 0,95 f pu . Iz razloga to moraju zadovoljiti stroge granice
uporabljivosti veina prednapetih pravokutnih i obrnutih T greda je prekomjerno armirana u
graninom stanju nosivosti - zato su spregnute prednapete grede uinkovite u omoguavanju veini
poprenih presjeka da dostignu svoju vrijednost poputanja.
Osnovni analitiki postupak dan je u prijanjim tekstovima, ali je pojednostavljena metoda
objanjena ovdje. Pretpostavlja se da su raspodjela naprezanja (nakon gubitaka) i raspodjela uadi
koji zadovoljavaju uvjete uporabljivosti poznati. Prvo, uad na vrhu grede i na vrhu pojasnice se
zanemare, te ostaje broj uadi N T . Udaljenost neutralne osi X i granino naprezanje f pb dobiju se iz
BS8110. Potom, poznavajui X dobije se deformacija u uadima u sljedeem redu dole (ispod vrha
pojasnice).
Na slici 6.11, ako je udaljenost od vrha grede do uadi g tada je granina deformacija u vlaknu na
visini g dana:

f pe g X f
g = + 0.0035 + g (6.35)
Es X Ec

Slika 6.12 Deformacije u nategama za granino stanje nosivosti

pri emu je f pe - krajnje naprezanje u uetu i f g - krajnje naprezanje u betonu, oba u razini uadi koje
se razmatra.
Krivulja naprezanje relativna deformacija za ue na slici 6.13 slui za odreivanje naprezanja u
uetu. Ako je g > 0.005 + 0.95 fpu / Es tada je ue potpuno napregnuto fpb = 0,95 fpu, a tako e sva
uad ispod te razine. Ako je g < 0.005 + 0.95 fpu / Es tada je (slika 6.13):

102
 0.19 f pu Es Eg 0.144 f pu2
fpb = 0.76 fpu + (6.36)
0.19 f pu + 0.005 Es

Slika 6.13 Odnos naprezanje relativna deformacija za prednapeto ue (iz BS8110) [12]

Poznavajui vrijednost fpb ravnotea sila daje:

Fc = 0,45 fcu b 0,9 X u betonu (6.37)

Fs = fpb Aps u svakom redu uadi ispod vrha pojasnice (6.38)

Iz prethodnog izraza se dobiva X i uvrtava u izraz 6.35 radi iteracije. Analiza je duga i ukljuuje
proraun fpb za svaku razinu. Priblina metoda je da se uzme prosjena deformacija koja postoji u
sreditu uadi u vlanoj zoni, tj. g = dT gdje je dT efektivna visina do te uadi. Izrazi 6.35. 6.38. i
dalje vrijede. Granini moment otpora Mur je dan kao:

Mur = fpb Aps ( dT 0,45 X ) (6.39)

Kod obrnutih-T greda tlana zona obuhvaa nadvienje irine bw i visine hs, plus dio pojasnice
irine b. Izrazi 6.37 i 6.39 se mijenjaju u:

Fc = 0,45 fcu bw hs + 0,45 fcu b (0,9 X - hs ) (6.37a)

103
 Mur = fpb Aps ( dT dn ) (6.39a)

gdje je dn sredite tlane zone obrnutog-T oblika.

6.4.3 Posmik u prednapetim gredama

Proraun prednapetih greda za granino stanje posmika slijedi postupke dane za prednapete stropne
elemente u kojima su izraunate posmine otpornosti za neraspucani Vco i savijanjem raspucani
presjek Vcr. U mnogim sluajevima, zbog visokog stupnja prednapinjanja u gredama i velikih
raspona koje prekrivaju, dimenzionirana armatura za posmik je obino mala i nominalna plotina
zadovoljava. Meutim, posmina armatura, u obliku kosih ipki ili veza, potrebna je na krajevima
grede u blizini spojeva, te iako proraunom nije potrebna, posmina armatura se dodaje na znatno
veim razmacima.

Slika 6.14 Posmina armatura sukladno raspodijeli posminog naprezanja

Kod obrnute T-grede prilikom prorauna Vco, posmik bi trebalo razmotriti i na sredinoj osi i na
sjecitu pojasnice i nadvienja. Ne moe se unaprijed rei koji je od dva poloaja kritiniji jer
otpornost na posmik ovisi o geometriji i prednapinjanju. Kod pravokutnih greda razmatra se samo
posmik na osi sredita i uzima se da iznosi 0.67 bv h.
Raspon posmika (Mu / Vu) je za veinu greda kod predgotovljenih konstrukcija L / 4. Stoga,
posmina sila na mjestu fleksijske dekompresije rijetko premauje 0.5 Vcr, za koju nije potrebna
armatura za savijanje. Kao i kod prednapetih ploastih elemenata minimalna vrijednost za Vcr
rauna se uz pretpostavku da je u kritinom presjeku Mu = Mur i Vu = Vcr.

104
6.5 Dimenzioniranje prednapetih spregnutih greda

Kompozitno djelovanje u prednapetim gredama postignuto je na potpuno isti nain opisanom u

poglavlju 6.3. Meutim, postoji mogunost za velikim poveanjem fleksijskog kapaciteta
prednapetih spregnutih greda u odnosu na spregnute armiranobetonske grede i spregnute ploe zbog
znatno poveanog modula presjeka na vrhu grede. To je zato jer je neutralna os u spregnutom
presjeku blizu vrha grede. Dimenzioniranje na posmik se ne provodi koristei svojstva spregnutog
presjeka, iako se za h moe uzeti totalna visina konstrukcije. Progibi su znatno smanjeni kod
spregnutih greda zbog velikih vrijednosti I u spregnutom presjeku. Kompozitno djelovanje se ne
uzima u obzir kada se rabe dvostruke-T stropne ploe. Spoj predgotovljenog i na licu mjesta
izvedenog presjeka mora biti armiran, ak i ako se rabi samo nominalni elik plotine 0.15 %
plotine spojnice. Ako je spojnica horizontalna, petlje ili sidra se predvide kao to se vidi na slici
6.8.

Slika 6.15 Postupci postavljanja posmine armature spoja i elika zatege u nadvienjima

Ako je spoj vertikalan kao kod obrnutih T-greda (slika 6.15) ipke ubetonirane u gredu se ugrauju
(runo na gradilitu) u otvorene upljine upljih ploastih elemenata, slika 6.15a-b, ili u gornji sloj
preko stropa od montanih ploa, slika 6.15c. Nije zadovoljavajue da se rade petlje na vrhu
obrnutih T greda kao to se vidi na slici 6.15d, jer nije mogue postii potrebnu tlanu silu u tako
maloj koliini betona na licu mjesta u tom podruju.

6.5.1 Dimenzioniranje na savijanje

Kao i kod prorauna kompozitnih ploa, granina naprezanja se provjeravaju na dvije razine
optereenja (ili tri ako se doda dobetonirani sloj povrh ploe) i superponira elastino. Ako se rabi
dobetonirani sloj sluajevi optereenja su sljedei:
105
1. faza: vlastita teina grede i suhe stropne ploe karateristike presjeka predgotovljena greda
2. faza: kao faza 1. plus vlastita teina dobetoniranog sloja povrh kao faza 1 plus ''in situ'' beton
blizu grede
3. faza: superponirano kao faza 2 plus dobetonirani sloj povrh

Osnovni dijelovi postupka prorauna dani su na slici 6.15.

Slika 6.16 Faze u karakteristikama poprenog presjeka kompozitne grede sa dobetoniranim slojem

Naprezanja iz faze 1 postoje samo u predgotovljenoj gredi (slika 6.16a). To je rezultat

prednaprezanja i relaksacije (ako je greda prednapeta), vlastite teine grede, predgotovljenih
stropnih elemenata i vlanog betona. Naprezanja iz faze 2 postoje u predgotovljenoj gredi i ''in situ''
betonu ispune (slika 6.16b), a uzrok im je vlastita teina dobetoniranog sloja povrh (slika 6.16c).
Naprezanja iz faze 3 u spregnutoj gredi, slika 6.16d su dodatak gornjima, i rezultat su
superponiranja, uporabnih i parcijalnih optereenja, diferencijalnog skupljanja i ukupne relaksacije
od puzanja nakon ovrivanja in-situ betona.

Tada vrijedi:

M1 M 2 M 3
fb = fbc - > -0.45 f ck (6.40)
Z b1 Z b2 Z b3

106
gdje su M3 i Zb3 momenti presjeka za fazu 3.
Granini moment se rauna tako da se, ako se dodaje dobetonirani dio povrh, momenti otpora u fazi
2 i 3 se zbrajaju. Tada je:

Mu2,3 = fpb Aps2,3 (d + ht + hs dn2,3) (6.41)

gdje je Mu2,3 sumarni moment za faze 2 i 3, a ht i hs su minimalne debljine dobetoniranog dijela

povrh i ploe.
irina grede moe biti izvedena koliko god je potrebno, u nekim sluajevima 1200 mm, kao to je
prikazano na slici 6.16. Rebrasti nosa se ponaa kao reetka koja nosi vlastitu teinu grede i
stropne ploe dok se ne ugradi beton na licu mjesta iznad vrha grede za formiranje spregnutog
presjeka. Da bi se jo poveao momentni kapacitet grede i smanjio moment progibanja u sredini
raspona, armatura za kontinuitet se postavlja na vrh rebrastog nosaa, i prolazi preko stupa,
stvarajui tako moment otpornosti jednak momentu progibanja. U takvim sluajevima stupovi
obino nisu kontinuirani na razini stropa to ostavlja prostor za armaturu za kontinuitet.

Slika 6.17 Predgotovljeni betonski element s rebrastim nosaem koji e ostvariti kompozitno
djelovanje sa stropnom ploom

6.6 Podupiranje

Osnovni koncept podupiranja spregnutih presjeka prije dodavanja betona na licu mjesta jednak je
kao kod stropnih konstrukcija. Potreba za konstruktivnim ojaanjima znatno je vea kod
prednapetih greda nego kod stropnih konstrukcija zbog toga jer su naprezanja od vlastite teine
stropne ploe, ''in situ'' ispune i gornjeg dobetoniranog sloja su reducirana upotrebom 2 ili 3
potpornja. Potpornji se dodaju nakon to je greda pozicionirana, te su naprezanja od vlastite teine
grede izraunata za nepoduprti raspon.
Korisno je podupirati grede raspona veeg od 6-10 m sa 2 ili 3 potpornja, posebno ako je
primijenjen dobetonirani sloj povrh te omjer geometrijskih svojstava spregnutog presjeka i
osnovnog presjeka premauje oko 1.50. Podupiranje produuje vrijeme izgradnje grede za 15-25 %,
tako da se mora razmotriti uteda u materijalu i gubitak na vremenu. Tonu informaciju o tome
moe dati jedino proizvoa predgotovljenih dijelova.
Ako je w0 = vlastita teina grede, w1 = vlastita teina predgotovljenih elemenata stropne ploe,
vlanog betona ispune i (ako postoji) dobetoniranog sloja povrh, te w2 = korisna optereenja (sva
optereenja grede u kN/m), tada su momenti u uporabi:

M0 = + 0.125 w0 L2

107
 M1 = - 0.03125 w1 L2

M2 = + 0.156 w1 L2 + 0.125 w2 L2

Podaci potrebni za prednapinjanje:

( M S0 + M s1 ) M s2
fbc = + 0.45 f cu (6.42)
Z b1 Z b2

( M s0 + M s1 ) M s2
ftc = 0.33 fcu - + (6.43)
Z t1 Z t2

6.7 Posmik horizontalnih spojnica

Integritet spregnutih konstrukcija ovisi o kontinuitetu izmeu predgotovljenom i in-situ izvedenom

betonu. Iako su optereenja stropova u zgradama veinom statina, moe se dogoditi da su
optereenja promjenjiva po svojoj prirodi, to rezultira nestalnou posminog naprezanja. Iz tog
razloga spregnute grede projektirane su sa spojnim posminim vezama ili drugim slinim
mehanikim uvrivaima. Minimalna plotina veza je 0.15 % od spojne plotine.

6.8 Primjeri predgotovljenih greda

Prednapete grede I poprenog presjeka

Najee se koriste pri izvedbi industrijskih objekata gdje su projektirani veliki rasponi.
Koriste se kao glavni nosai meukatnih i krovnih konstrukcija, kao nosai kranskih staza,
te kao vezne i fasadne grede.
Uobiajeni rasponi su im od 10 do 35 metara.
Dimenzije nosaa ovise o optereenju i rasponu.
Nosai se na leaju oslanjaju punom irinom na donji pojas, a mogu se oslanjati i preko
zasjeene konzole.
Veza nosaa sa podnojem je u pravilu sa omama koje izlaze iz nosaa i obavijaju trn koji
je ugraen u potkonstrukciju.

Slika 6.18 Predgotovljene prednapete grede I poprenog presjeka

108
T nosai
Koriste se kao glavni nosai meukatnih i krovnih konstrukcija, kao nosai kranskih staza,
te kao vezne i fasadne grede.
Dimenzije nosaa ovise o optereenju i rasponu.

Slika 6.19 Predgotovljene prednapete grede T poprenog presjeka

Armiranobetonske predgotovljene U grede

Najee se koriste za kompozitne stropne konstrukcije tako da se u predgotovljene U grede
ugrauje beton na licu mjesta.
esto se koriste u kombinaciji sa stropnim ploama kao oplata za stropnu konstrukciju

Sekundarne grede (elementi sekundarne konstrukcije)

Polau se na krovni nosa, a slue za polaganje i uvrivanje pokrova, te prenoenje
krovnog optereenja.

Slika 6.20 Sekundarne grede oslonjene na krovne nosae

109
7 STUPOVI I POSMINI ZIDOVI

7.1 Predgotovljeni armiranobetonski stupovi

Stupovi su predgotovljeni armiranobetonski montani elementi najee pravokutnog poprenog

presjeka, po ijoj duoj strani lei i ravnina djelovanja momenata savijanja, sa ili bez konzola, na
koje nasjedaju krovni nosai, vjenane grede, grede kranskih staza ili katne grede. Oni su glavni
nosivi elementi koji prenose vertikalno optereenje u okvirima skeletnih sustava gradnje. Stupovi
takoer mogu prenositi horizontalno optereenje sa okvira optereenih na savijanje na temelje. U
tome sluaju se njihova visina ograniava do tri kata.

Slika 7.1 Tipovi montanih stupova

Slika 7.2 Montani stupovi sa konzolama na koje nasjedaju grede kranskih staza

Stupovi se izvode s pravokutnim ili krunim istakama razliitih dimenzija. Da bi se spoj grede na
stup pravilno izveo koriste se istake minimalnih dimenzija 250-300 mm, ime se ograniavaju i
dimenzije stupa. Vrh stupa se oblikuje na razliite naine, to ovisi o vrsti spoja. Vrh moe biti
ravan ili sa leajnom konzolom ili sa viljukastim leajem (slika 7.3).

110
 (a) (b)

Slika 7.3 Vrh stupa: (a) sa viljukastim leajem, (b) sa leajnom konzolom

Duljine stupova ovise o vrsti objekta, nainu proizvodnje, transporta i montae. Za jednoetane
skeletne objekte duljine stupova su obino do 12 m. Najvea duljina stupa iznosi u pravilu od 12 m
do 18 m, ali iznimno moe biti i vea. U Americi se rade predgotovljeni prednapeti stupovi duljine i
do 30 m. Takve vitke stupove treba prednapeti silom do 3,0 N/mm2 da bi se sprijeile savojne
pukotine.

Slika 7.4 Proizvodnja armiranobetonskih predgotovljenih stupova

Veina stupova se izrauje horizontalno (slika 7.4). U praksi se stupovi duljine do 3 m mogu
izraivati vertikalno. Betoniranje se vri u elinim kalupima s dimenzijskim odstupanjima 3 mm,
a za manje serije se koriste drveni kalupi. Minimalne dimenzije poprenog presjeka stupova su
esto odreene veliinom spoja greda stup, tipinih dimenzija od 250 do 300 mm. Maksimalni
popreni presjek stupova teoretski iznosi 600 mm 1200 mm. Najvei omjer duljine (visine) stupa
i vee dimenzije poprenog presjeka je 50:1, ali se preporua 40:1.
Da bi izrada predgotovljenih elemenata bila opravdana koristi se omjer povrina A s <0,1A c . Promjer
ipki armature iznosi minimalno 12 mm, ak i ako statiki proraun daje manju povrinu.
Maksimalni promjer ipke iznosi 40 mm, ali se ipke smiju grupirati samo po dvije. Promjer vilica
(spona) obino iznosi povrine glavne armature. Stavlja se na razmaku ne veem od 12 glavne
armature ili s =b<15,0 cm. Proguenje vilica se radi na krajevima stupa (pri dnu i vrhu stupa), u
blizini spojeva i oko toaka dizanja.
Karakteristina vrstoa betona za izradu stupa obino iznosi 50 N/mm2, ali se zbog potrebe za
ranom vrstoom (brzog ovravanja) radi dizanja u tvornici kree u granicama od 60-70 N/mm2.

111
7.2 Proraun predgotovljenih stupova

Dimenzioniranje se radi kao i kod monolitnih stupova, za razliku to se proraun radi za svaku fazu
eksploatacije. To su proizvodnja, transport i montaa. Krajnji oblik stupa ovisi o vrsti funkcije stupa
i vrsti veze izmeu stupa i grede (slika 7.5).

Slika 7.5 Filozofija prorauna stupa za betonirane na licu mjesta, predgotovljene skeletne i
predgotovljene portalne okvire

Statiki proraun provodi se u 3 faze:

1. Faza odizanja iz kalupa i transporta (za svaku fazu promjene optereenja i odizanja)
2. Faza montae i privremene stabilizacije (osigurati sigurnost radnika i mehanizacije do punog
postizanja nosivosti spojeva)
3. Faza koritenja (osigurati uporabivost za projektirani vijek trajanja graevine)

7.2.1 Statiki proraun u fazi proizvodnje

Da bi se odrao 24-satni radni ciklus, stupovi se vade iz kalupa nakon 15 do 18 sati.

Nakon toga se elementi stavljaju u komoru za zaparivanje radi to breg dozrijevanja betona. Radi
se kontrola kvalitete te se stupovi odiu i odlau.
Odizanje moe biti u dvije ili etri toke. Ako se radi odizanje u dvije toke, onda se one moraju
nalaziti na udaljenosti 0.25L do 0,167L od ruba stupa. Optimalno bi bilo po proraunu 0,208L.
Odizanje u etri toke se radi prema slici 7.6.
Momenti savijanja i poprene sile se proraunavaju za sluaj odizanja uz pretpostavke:
1. Optereenje je vlastita teina kojem se dodaje 25% zbog efekta odizanja iz kalupa i eventualnog
udarnog optereenja
2. Koeficijent sigurnosti y s = 1,4 (y s =5 za izvlaenje kuke iz elementa)
3. Karakteristina tlana vrstoa betona prilikom odizanja iznosi 20 N/mm2

Na osnovu dobivenih rezultata raunaju se ojaanja stupa na mjestu toaka odizanja.

112
 Slika 7.6 Odizanje armiranobetonskih predgotovljenih stupova u fazi proizvodnje: (a) oslanjanje
na 2 toke, (b) oslanjanje na 4 toke

7.2.2 Statiki proraun u fazi montae

Odizanje se vri dizalicom iz transportnog sredstva najee u jednoj toci na udaljenosti 0,3L od
kraja stupa, kao to je prikazano na slici 7.7. Granini moment savijanja tada iznosi
M = 0,113wL2 ( f =1.4 i 25% ukljueno tolerancije na udar) i maksimalna kritina posmina sila je
V=0,74wL2.

Slika 7.7 Odizanje armiranobetonskih predgotovljenih stupova u fazi montae

Ako je stup visok i vitak onda se odizanje vri u dvije toke na 0,16L i 0,60L od kraja stupa, te
maksimalni granini moment savijanja iznosi M = 0,023wL2.

113
Centar teine neprizmatinih stupova (s krakovima) ne poklapa se s hvatitem sile odizanja te
prilikom odizanja i montae moe doi do okretanja i vibracije stupa kad se odigne od zemlje, pa se
postavljaju elini podupirai kao privremene stabilizacije s obje strane stupa. Postavljaju se pod
kutem od 60 stupnjeva na udaljenosti od 50 cm ispod grede prvog kata.

Privremeni uvjeti stabilnosti stupa osiguravaju se na sljedei nain:

1. stupovi su sigurno fiksirani s odgovarajuim podupiraima koji se nalaze na ispravnoj visini i
pod pravilnim kutem;
2. pri uvravanju greda na stupove postie se uravnoteeno optereenje;
3. konstrukcijski okvir je povezan kako se pojedina naknadna etaa montira; i
4. predviene su mjere opreza prilikom stabilizacije vrlo visokih stupova u (prognoziranom)
olujnom vremenu, npr. dodatna uad za sidrenje na 8-10 m iznad razine poda etae
Proraun djelovanja sila vjetra na okvirne konstrukcije je kompleksna znanost. Ipak, linearni
pritisak vjetra koji djeluje na odvojene jedno-dimenzionalne elemente je procijenjen kao
ekvivalentan trostrukom prosjenom pritisku vjetra (q) koji djeluje na neprobojnu zgradu.
Djelovanje vjetra na okvirnu konstrukciju moe u razini greda na svakom katu (u podruju A po
stupu) uzrokovati koncentriranu horizontalnu silu H=0,05qA, te uzrokovati horizontalni pomak po
katu iznosa =H/500, gdje je H visina stupa na toki mjerenja od vrha temelja.

7.2.3 Proraun stupova prema graninom stanju nosivosti

Predgotovljeni stupovi su izloeni normalnim silama, momentima savijanja (jednoosnim i /ili

dvoosnim) i posmiku. U zglobnim konstrukcijama momenti savijanja zbog ekscentrinog
optereenja nastaju od greda i reakcija (slika 7.8). Ne postoje takozvani 'okvirni' momenti u
konstukcijama sa zglobovima. Ekscentricitet e ovisi o tipu veze, sedlo ili bok. Udaljenost x od lica
stupa da centra reakcije na kraju grede trebala bi uzeti u obzir doputeno odstupanje za greke pri
izradi i gradnji. Preporua se 15 mm, iako e veina montaera rei da je ovo preveliko odstupanje.
h
Maksimalni ekscentricitet iznosi: e = + x + .
2
Moment savijanja koji djeluje u razini greda, nazvan 'vorni' moment (mjesto veze = vor) je
M = Ve, gdje je V reakcija na kraju grede. Meutim, kombinacije optereenja kada se dvije ili vie
greda sastaju na stupu treba uzeti u obzir kod odreivanja maksimalnog vornog momenta. Na
unutarnjim stupovima koji nose (gotovo) simetrino rasporeene grede moment se dobije
zbrajanjem momenata na svakoj strani stupa. Optereenje se uzima na nain da minimalna i
maksimalna reakcija grede na obje strane stupa iznose:

V max = 1.4 stalno optereenje + 1.6 x pokretno optereenje (7.1)

V min = 1.0 stalno optereenje

Konani moment prevrtanja (engl. net overturning moment) se dobije iz najgoreg mogueg
scenarija kad je odstupanje pri izvedbi (odmak) konstrukcije dodan ekscentricitetu veeg
optereenja i oduzet od ekscentriciteta manjeg optereenja. Stoga, ako je udaljenost od teita stupa
do centra gredne reakcije iznosi e, konani moment u stupu je:

M net = M max - M min = V max (e + ) - V min (e - ) (7.2)

Neto ekscentricitet je dan kao:

M net
e net = (7.3)
Vmax + Vmin

114
 Slika 7.8 Moment savijanja u stupu zbog ekcentriciteta reakcija na krajevima greda

Proraun se moe nastaviti na isti nain kao za jednostranu gredu. Slian pristup je usvojen za
trostruke i etverostruke gredne veze kada su u stupu prisutni dvoosni momenti savijanja.
Rezultirajui momenti savijanja su rasporeeni po stupu proporcionalno krutosti EI/h stupa izmeu
susjednih katnih nivoa (Slika 7.9). Koeficijenti krutosti su 4EI/h kontinuirane stupove i 3EI/h za
stupove kod kojih je udaljeni kraj uvren. Katna visina je vorna udaljenost, a ne svijetla visina
izmeu greda l0.

Slika 7.9 Raspodjela vornih momenata grede od djelovanja vjetra na stupove okvirne
konstrukcije

U nekim predgotovljenim konstrukcijama postoje samo grede (osim na zabatima ili u blizini liftova
ili stubita) u jednom od dva ortogonalna smjera. U ovom sluaju, svijetla visina l0 se uzima kao
centar debljine ploe prvog kata temeljenoj na tlu do visine prvog kata. Naknadni gornji katni

115
stupovi su konstruirani upotrebljavajui isti faktor efektivne duine izvijanja kao prije zato to je
stup konstruktivno kontinuiran u ovim tipovima konstrukcija. Momenti savijanja zbog
ekscentrinog optereenja, horizontalnih sila i progiba drugog reda se kombiniraju da daju
najnepovoljnije proraunsko stanje. Momenti savijanja izazvani progibom Madd se raspodjeljuju
kroz konstrukciju proporcionalno krutosti svih stupova.

7.2.4 Proraun stupova u predgotovljenim konstrukcijama prema BS8110

Horizontalno pridrani stupovi: efektivna visina le za stupove u okvirnim konstrukcijama uzima se

manja od:

le = l0[0.7 + 0.05(c1 + c2)] < l0 (7.4)

le = l0(0.85 + 0.05c,min9 < l0 (7.5)

Slika 7.10 Raspodjela momenata savijanja u stupovima: rubni stup

Horizontalno nepridrani stupovi: efektivna visina stupova u okvirnim konstrukcijama uzima se kao
manja vrijednost od:

le = l0[1.0 + 0.15(c1 + c2)] (7.6)

le = l0(2.0 + 0.3 c.min) (7.7)

gdje su c1 i c2 koeficijenti odnosa krutosti stupa prema iznosu krutosti grede na niem i viem
kraju stupa. c,min je manji od c1 i c2. l0 je svijetla visina izmeu upetih krajeva. Krutost pojedinog
elementa je jednaka I/lo, gdje je I moment inercije za razmatrani neraspucani presjek. Kada je
116
pedgotovljena greda slobodno oslonjena na stup c = 10. Kada je stup proraunan da preuzima samo
nazivni moment pri temelju c = 10. Kada je veza izmeu stupa i temelja projektirana da preuzme
momente savijanja c = 1.

Slika 7.11 Raspodjela momenata savijanja u stupovima: unutarnji stup

Potrebno je uzeti u obzir dodatni moment Madd koji nastaje u vitkim stupovima zbog njihovog
deformiranja, a dan je kao:

2
l Kh
au = e (7.8)
b 2000

gdje je h = ukupna debljina stupa u razmatranoj ravnini, i b = manja dimenzija stupa, osim u sluaju
savijanja oko glavne osi, na primjer, kada je okvir pridran oko manje dimenzije stupa, b se moe
uzeti kao h. K = redukcijski faktor za korekciju otklona (progiba) kojim se uzima u obzir utjecaj
aksijalnog optereenja a dan je kao:

N uz N
K= (7.9)
N uz 0.25 f cu bd
gdje je

Nuz = 0.45fcubh + 0.95fyAsc (7.10)

Tada
Madd = Nau (7.11)

117
Ako je vrijednost au razliita za stupove na bilo kojoj etai ili katu, progib se moe uzeti kao
prosjean za svih n stupova na toj razini, tj.

a u
a u ,ave = (7.12)
n

Propisi dozvoljavaju da se bilo koja vrijednost od au > 2au,ave moe zanemariti u izrazu 7.12.
Postupak prorauna je zbog toga iterativan s obzirom da je potrebno predznanje o Asc i K pri
odreivanju Madd.
Treba primijeniti neke dodatne uvjete. Za savijanje oko glavne osi ako je zadovoljen bilo koji od
sljedeih uvjeta, h/b > 3 i le/h >20, stup bi se trebao proraunati kao za dvoaksijalno savijanje sa
poetnim momentom okvira nula. To znai da dodatni moment My oko glavne osi mora biti uzet u
obzir. Proraunski Mx je povean na:

h'
M 'x = M x + My (7.13)
b'

gdje je koeficijent dan u propisima (iz BS8110, tablica 3.24) [12].

7.2.5 Stupovi u pridranim konstrukcijama

Pridrani stupovi u tzv. ''non-sway'' okvirima moraju biti provjereni na vitkost; faktor efektivne
duljine od 1.0 se koristi u svim gornjim katovima, a 0.9 izmeu fiksnih temelja i prvog kata. Bazna
ploa i temelji sa utorima mogu se pretpostaviti kao potpuno upeti, ali koeficijent krutosti c=1.0
znai da oni nisu potpuno upeti u interpretaciji propisa.
Stupovi su klasificirani kao vitki ako je le/h>15. Pridrani vitki stupovi se analiziraju na uobiajen
nain uzimajui u obzir poetni moment Me=Ve i dodatni moment kao to je dano iznad. Ako su M1
i M2 manji i vei poetni momenti na krajevima stupa, maksimalni proraunski moment Mt je
najvei od sljedeih:
(a) M2
(b) 0.4M1+0.6M2+Madd ili 0.4M2+Madd (7.14)
(c) M1+0.5Madd
(d) 0.05 Nh

7.2.6 Stupovi u nepridranim konstrukcijama

Stabilnost nepridranih zglobnih konstrukcija je postignuta u cijelosti stupovima koji su projektirani

kao konzolni za punu visinu konstrukcije. Teite optereenja je u teitu podnog sistema.
Raspodjela horizontalnog optereenja izmeu stupova je direktno proporcionalna momentu inercije
stupova u neraspucalom stanju.
Maksimalni moment prevrtanja u svakom stupu je Hi hi, gdje je Hi reakcija dijafragme poda na
svakom stupu, a hi je efektivna visina od toke 50 mm ispod vrha temelja do centra stropne
konstrukcije na nivou kata ''i'' (vidi sliku 7.12). Moment prevrtanja se dodaje okvirnim momentima
izraunatim pri proraunu stupa. U gredama nema distribucije momenata ako su spojevi zglobni, i
zato su stupovi proraunani koristei faktor efektivne duljine od 2.3, sukladno jednadbi 7.7.

118
 Slika 7.12 Momenti savijanja u nepridranim konstrukcijama

Stupovi su klasificirani kao vitki ako je le/h>10. Nepridrani stupovi su analizirani na uobiajen
nain uzimajui u obzir inicijalne momente Me=Ve i dodatne momente prikazane iznad. Ako su M1
i M2 vei i manji inicijalni krajnji momenti na krajevima stupa, i Madd1 i Madd2 su odgovarajui
dodatni momenti, tada se maksimalni proraunski moment Mt rauna kao najvei od sljedeih:

(a) M1+Madd1
(b) M2+Madd2 (7.15)
(c) 0.05Nh

7.2.7 Stupovi u djelomino pridranim konstrukcijama

Djelomino pridrana konstrukcija se koristi u situacijama gdje su stabilizacijski zidovi

arhitektonski nepoeljni, ili konstrukcijski nepotrebni, u odreenom dijelu konstrukcije.
Konstrukcija je projektirana kao potpuno pridrana do odreene razine i djelomino pridrana
iznad. To ne mora uvijek bit isti nivo kroz cijeli objekt i moe biti razliit u razliitim smjerovima
stabilnosti. Stupovi su konzolni iznad te razine kao u nepridranoj konstrukciji, ali zato to nisu
upeti u kruti temelj, njihovo ponaanje je drugaije nego kod obinih konzolnih stupova.
Stupovi u nepridranim dijelovima konstrukcije su projektirani kao konzole sa odnosom efektivne
duljine od 2.3, sukladno jednadbi 7.7. To je konzervativna vrijednost zato to neki stupovi blizu
stabilizirajuih zidova mogu imati faktor efektivne duljine od 2.0. To je zato to se njihova veza sa
pridranom konstrukcijom moe smatrati kao potpuno upeta. Srednja vrijednost au prema jednadbi
6.18 e se koristiti u izraunavanju Madd. Maksimalni proraunski moment Mt se prorauna u skladu
s gornjim setom jednadbi 7.14(a-d) ili 7.15(a-c).

7.3 Predgotovljeni betonski posmini zidovi

Kada visina zglobne okvirne konstrukcije dosegne odreene granice, obino oko tri kata, vie nije
mogue prenositi vertikalna i horizontalna optereenja do temelja samo sa stupovima. To je zbog
zajednikog djelovanja progiba drugog reda dodanih okvirnim momentima od vjetra i spojnog
ekscentriciteta. Momenti savijanja od tih djelovanja u nepridranom okviru su vrlo veliki, to
dovodi do neekonominog projekta stupovi nose tlano optereenje, a ne momente savijanja.
Da bi se uklonili momenti prevrtanja u stupovima, koriste se dijagonalni spregovi. Horizontalne sile
se prenose kroz konstrukciju kao na slici 7.13, i umjesto savijanja stupova, otpor im prua osna
dijagonalna sila u spregu. Spreg moe biti konstruiran na vie naina:

119
 - predgotovljeni betonski zidovi ispune (slika 7.14)
- predgotovljeni betonski oupljeni konzolni zidovi (slika 7.15)
- zidovi ispune od opeke (slika 7.16)
- elini ili predgotovljeni betonski dijagonalni spregovi (slika 7.17)
- predgotovljene betonske konzolne jezgre (slika 7.18)

Slika 7.13 Prijenos horizontalnih sila pridranim konstrukcijama

Slika 7.14 Predgotovljeni betonski zidovi Slika 7.15 Predgotovljeni betonski oupljeni
ispune konzolni zidovi

120
 Slika 7.16 Posmini zidovi ispune od opeke Slika 7.17 Betonski dijagonalni tapovi sprega

Slika 7.18 Predgotovljeni betonski elementi jezgre visine kata

Projektantske pretpostavke su da e se ispuna uvijek opirati dijagonalnim silama u tlaku prije nego
u vlaku, iznimka ovog pravila su elini dijagonalni spregovi gdje je uinkovita vlana dijagonala.
Kod povratnih i ciklikih optereenja kao to je djelovanje vjetra, dijagonalni tlani tap mijenja
smjer, i tako su razliiti dijelovi sprega izloeni izmjenjujuem tlaku i vlaku s promjenom smjera
djelovanja vjetra.
S obzirom na to da je vrstoa sprega vrlo velika u usporedbi sa kapacitetom savijanja stupova, nije
potrebno postaviti spregove svugdje u konstrukciji. Spregovi se postavljaju strateki radi postizanja
njihovog maksimalnog efekta, npr. na krajevima konstrukcije ili u podruju sredinje jezgre, kao to

121
je prikazano na slici 7.19. Simetrini raster reducira torzijski utjecaj te stoga reducira posmino
naprezanje u katnoj dijafragmi to je objanjeno u sljedeem poglavlju. Okvir izmeu spregova
moe biti projektiran kao zglobna stup-greda-ploa konstrukcija sa stupovima projektiranim kao
'pridranima'. Katna ploa mora biti sposobna da prenese horizontalne sile, vee od optereenja
vjetrom ili 1.5% Gk, na elemente sprega preko tzv. djelovanja dijafragme, jer u suprotnom e
stupovi izmeu spregova postati nepridrani. To djelovanje mora se ostvariti u svim smjerovima
iako se u praksi projektira samo u dva smjera x i y.

Slika 7.19 Mogui poloaji ukruta u spregnutim konstrukcijama

122
7.4 Raspodjela horizontalnog optereenja

Veliina horizontalnog optereenja kojeg preuzima ukruta definirana je njezinim poloajem i

krutou. Krutost pojedinog elementa ukrute je proporcionalna umnoku modula elastinosti E i
momenta tromosti presjeka Iu u neraspucanom stanju za granino stanje uporabljivosti.
Pretpostavljeno je da je stropna ploa kruta dijafragma i da su relativni progibi pojedinih elemenata
ukrute proporcionalni udaljenosti ''a'' od centra krutosti do ukrute. U sljedeoj analizi,
pretpostavljeno je da su zidovi meusobno paralelni i da su paralelni sa smjerom djelovanja
optereenja.
Ako postoje samo dva ukruujua elementa kako je prikazano na slici 7.20a onda je rjeenje statiki
odreeno, ne uzimajui u obzir oblik graevine, pozicije x1 i x2 te krutosti I1 i I2 ukrute.
Konstrukcija moe biti analizirana kao greda kao to je prikazano na slici 7.20b. Izborom ishodita
O, i odreivanjem momenata, H1 i H2 mogu se izraunati preko:

(7.16)

gdje je q linijsko optereenje od vjetra ili 1.5% Gk. Tako se H1 i H2 mogu odrediti neovisno o
krutosti ukrute.

Slika 7.20 Analiza ukruujueg sustava od dva ukruujua zida

Ako ima vie od dva ukruujua elementa sustav je statiki neodreen i ravnotea sila i momenata
te kompatibilnost progiba moraju se uzeti u obzir. Prvi korak je da se odredi 'centar posmika'
ukruujueg sistema. To je poloaj u centru krutosti, a rauna se od ishodita prema formuli:

(7.17)

gdje je I=tL3/12, a t debljina ukrute, a L duljina.

Ako se centar tlaka podudara sa centrom posmika, tj. X =L/2 na slici 7.21a, konstrukcija e biti
izloena samo otklonima u ravnini, nazvani 'translacija' u y smjeru. Reakcija koju preuzima pojedini
ukruujui element Hn je proporcionalna krutosti same ukrute, a rauna se:

123
 (7.18)

gdje je H ukupna primijenjena sila qL.

Ako se centar tlaka ne podudara sa centrom posmika, kao na slici 7.21b, konstrukcija e biti
izloena rotacijama i translaciji. Centar rotacije lei u centru posmika, kada je pomak zbog rotacije
jednak nuli. Ekscentricitet od primjenjenog optereenja dan je izrazom:

(7.19)

Slika 7.21 Analiza ukruujueg sustava od vie od dva ukruujua zida: (a) definicije

Slika 7.21 Analiza ukruujueg sustava od vie od dva ukruujua zida: (b) otkloni stropa uslijed
rotacije

124
Reakciju koju preuzima pojedini zid Hi je suma dva dijela- translacije i rotacije, dano u izrazu:

(7.20)

gdje je:
Hn = reakcija ukrute n
H = ukupno primjenjeno optereenje
EnIn i EiIi = krutost ukrute n i svih ukruta
an i ai = udaljenost od centra krutosti do ukrute n i svih ukruta.

Znak u izrazu 7.20 znai da se komponenta reakcije zbog rotacija dodaje ako se ukruta nalazi na
suprotnoj strani od centra posmika nego centar optereenja, tj. xi< X (ukruta 1 na slici 7.21b).
Reakcija zbog e se odbija ako se ukruta nalazi na istoj strani od centra posmika kao i optereenje
(ukrute 2 i 3 na slici 7.21b). Naravno, ako je e=0 izraz 7.20 prelazi natrag u izraz 7.18.

Ako je zid sastavljen od poprenih zidova, formirajui I, T, U ili L oblike, I oblik sastavljenih
elemenata se koristi umjesto gornjih osiguravajui vertikalni spoj u sjecitu krakova oblika
sposobnih odupiranju vertikalnoj posminoj sili. Ako su zidovi diskretne komponente odvojene
stupovima, nema interakcije izmeu krakova.

U sluaju kada je 1.5% Gk vei od granine sile vjetra, e se uzima kao udaljenost od centra krutosti
do centra masa od vlastite teine. To se moe aproksimirati zbrajanjem centara masa ukruta
(vanjske i unutranje) i stropnih ploa svakog kata.
Uinci torzije u nesimetrinim sustavima mogu se izbalansirati postavljanjem ukruta pod pravim
kutom (ili priblino pravom kutu) na smjer djelovanja optereenja, kako je prikazano na slici 7.22.
Ta situacija se moe pojaviti kada je na primjer, prednje ili bono proelje zgrade kompletno
otvoreno ili ostakljeno. Najmanje su tri ukrute potrebne, s najmanje dvije od njih, esto nazivane
''uravnoteujui zidovi'' pod pravim kutovima na smjer djelovanja optereenja. Osiguravajui
postojanje posminog kontinuiteta izmeu ukruta, bilo koja statika metoda moe se koristiti za
odreivanje centra posmika sustava i reakcija uravnoteujuih zidova. Ako ukrute nisu spojene
meusobno, centar posmika se uzima u centru glavne ukrute, paralelne sa smjerom djelovanja
optereenja. Ako je to udaljenost e od centra tlaka, prikazano na slici 7.22:

Slika 7.22 Analiza ukruujueg sistema od ukruujuih zidova izvan ravnine

(7.21)

125
7.5 Posmini zidovi ispune

Ispunski posmini zidovi su armirani ravni paneli koji se postavljaju izmeu stupova, a ponekad, ali
ne uvijek izmeu greda, da se ispuni otvor u oplati. Ovi zidovi ostvaruju sloeno djelovanje sa
konstrukcijom zglobno povezanih stup-greda glede vrstoe i krutosti. To je prikazano
odgovarajuim odzivom na optereenje na slici 7.23. S obzirom da je konstrukcija greda-stup
fleksibilna, a ispunski paneli vrlo kruti (veliki EI u ravnini) postoji paradoks u temeljnoj primjeni
konstrukcija sa ispunama. Teoretski, problem je slian analiziranju krutih greda na elastinim
temeljima, pri emu je otpornost na horizontalno optereenje ovisna o veliini deformacije okvira, i
interakciji izmeu zida i okvira. Ishodite naredne metode prorauna moe se nai u [12].
Pri prvoj primjeni horizontalnog optereenja moe se u potpunosti ostvariti sloeno djelovanje
izmeu okvira i zida ako su oni spojeni zajedno (slika 7.23a). Meutim, u relativno ranoj fazi, razvit
e se pukotine na rubovima zida, osim u blizini dvaju uglova gdje e se paneli spregnuti u okvir te
e se ostvariti prijenos tlanih sila u betonski zid (slika 7.23b). Zid e se ponaati kao tlana
dijagonala unutar okvira ija efektivna irina ovisi o relativnoj krutosti dviju komponenti i o
omjeru visine h' i duljine L' panela. Slom nastaje zbog gubitka krutosti ispune kao posljedica ovih
dijagonalnih pukotina, ili zbog lokalnog drobljenja ili odlamanja u podruju koncentriranog
optereenja (slika 7.23c).

Slika 7.23 Optereenje naspram mehanizma savijanja (''sway'') u zidovima ispune

Prema slici 7.24, kontaktna duina izmeu zida i stupa ovisi o njihovoj relativnoj krutosti i
geometriji zida, i dana prema izrazu:

(7.22)

u kojemu je h bezdimenzionalni parametar koji izraava relativnu krutost okvira i ispune, gdje je :

(7.23)
gdje je:
Ei = modul elastinosti ispune
Ec = modul elastinosti okvira
t = debljina ispune
126
 = nagib ispune = h'/L'
I = minimalni moment tromosti greda ili stupova
h' = visina ispune
L' = duina ispune.
Zadana i ostala svojstva materijala, otpornost svake vrste zidova ispune moe se proraunati kao
u sljedeem odlomcima o predgotovljenim betonskim i na licu mjesta zidanim ispunama.

Slika 7.24 Kontaktne zone i naprezanja u zidovima ispune

7.5.1 Predgotovljeni betonski zidovi ispune

Predgotovljeni zidovi preferiraju se zbog industrijske proizvodnje zato to se projektiranje i

montaa odvija pod kontrolom proizvoaa i projektanta. Koriste se za ojaanje konstrukcija visine
od 2 do 12-15 katova. Pri veoj visini, prijenos sile u stup postaje nekontrolirano velik, osim ako se
ne postavi velik broj ovakvih zidova u zgradi, to se u pravilu ne radi u trgovakim centrima.
Betonski zidovi se smatraju kao ravninski zidovi, prema BS8110, Dio 1, Poglavlje 3.12.5 [12], jer
se postavlja minimalna armatura samo zbog transporta zidova. Beton je razreda C40/50. Zid je
ugraen sa svih strana te je stoga ukruen. vrstoa morta kojim se zapunjuju rupe izmeu zida i
okvira, (prikazano na slici 7.25), treba biti jednake vrstoe. Ako su uglovi zida privremeno
privreni steznim kutnicima ili ploicama, kontura oko ugla takoer treba biti pravilno ispunjena i
nabijena.
Ukupnoj horizontalnoj sili odupire se dijagonalni tlani tap kroz zid ispune. irina tapa se moe
konzervativno uzeti kao 0.1 puta dijagonalne duine zida =0.1'. Horizontalna komponenta ove sile
takoer se mora preuzeti posmikom uzdu horizontalnih suelja. Mogu biti armirana ili nearmirana.
Sila se takoer mora prihvatiti vertikalnom reakcijom izmeu zida i stupa. Ta tri kriterija treba uzeti
u obzir.
Beton je neobavijen u treoj dimenziji tako da granino tlano naprezanje iznosi 0.3fcu. Na slici
7.24, vrstoa tapa Rv dana je izrazom:

(7.24a)

gdje je ex=0,05t
Horizontalna otpornost dana je izrazom:

127
 (7.25)

Slika 7.25 Suha reka izmeu predgotovljenih betonskih zidova

Gdje je omjer vitkosti ispune '/t > 12, izraz 6.30a se modificira prema propisu BS8110, Dio 1,
Poglavlje 3.9.4.16 [12]. S obzirom na to da je zid zidan u kutovima, efektivna duina zida uzima se
Le=0,75'. Dijagonalna otpornost Rv je promijenjena u:

(7.24b)

gdje je eadd=Le2/2500t, s ogranienjem omjera vitkosti 0,75'/t < 30.

Duljina kontakta u kutovima je =/2 du stupa. Stoga, ako granino horizontalno posmino
naprezanje izmeu nearmiranih betonskih povrina u tlaku iznosi 0,45 N/mm2, prema BS8110, Dio
1, Poglavlje 5.3.7 [12], dijagonalna otpornost Rv je ograniena sa sljedeim:

(7.26a)

Ako djelujue optereenje H > 0,45tcos preostala vertikalna posmina sila (H-0,45tcos)tan
se prenosi na jedan od dva mehanizma:

1. Ako se zid oslanja na gredu rezidualna sila moe se prenijeti na prikljuak greda-stup. Ako
prikljuak ima posmini kapacitet Vbeam tada izraz 7.26a prelazi u :

(7.26b)

128
 2. Ako se zid oslanja na drugi zid, kao to je prikazano na slici 7.26, rezidualna sila mora se
prenijeti u stup na nain da se premai kapacitet odreen iz izraza 7.26a. U tom sluaju
kratki zavareni spojevi su bili izvedeni u odreenim intervalima du dodirne plohe zid-stup.
Vrlo je vjerojatno da se otpornost odreena izrazom 7.26a zanemari tako da se vertikalna
sila Rvsin preuzme zavarom.

Slika 7.26 Posmina armatura horizontalnog spoja i vertikalni zavareni spojevi u zidu ispune

Slika 7.27 prikazuje alternativnu metodu otpora na vertikalni posmik pomou armaturnih petlji.
Procjep izmeu zida i stupa je ogranien na oko 100 mm da se izbjegne veliko izboavanje (engl.
shear lag) kroz procijep. Petlje armature povrine Av koje vire iz zida i stupa su u osnovi u posmiku
prema:

(7.27)

Ako proizvoa predgotovljenih proizvoda nije pouzdan u osiguravanju petlji za blokiranje osigura
se meu petlja kako je prikazano na slici 7.27. To ima neznatno oslabljeni efekt na vor zbog
mogunosti nastanka posmik-vlaka kroz vor, ali longitudinalna (=vertikalna) ipka se predvidi (na
osnovi komponente naprezanja pod 45) povrine Al:

(7.28)

Horizontalna sila Rvcos suprotstavlja se naprezanju od 0,45 N/mm2 uzdu kontaktne duljine L'
grede, onda

(7.29)

129
Ako je H > 0,45L't preostali horizontalni posmik moe se preuzeti dodatnom armaturom koja
prolazi kroz grede i injektiranom u rupe u zidu ili na drugi nain privrene na zidne panele tako
da je armatura za povezivanje Av, dana izrazom:

(7.30)

Duljina utiskivanja modanika (engl. dowel) u gredi i zidu treba biti 8 promjera ipki, premda se
koristi u praksi minimalna duina od 300 mm.
Naprezanje nalijeganja u uglovima zidova treba provjeriti prema Poglavlju 5.2.3.4 [12] gdje
fcu = najslabiji beton:

(7.31)

Konano, horizontalna otpornost Hv=Rvcos.

Slika 7.27 Posmina otpornost vertikalnog spoja pomou vireih petlji iz zida i stupa

7.5.2 Zidovi ispune od opeke

Ispunski zidovi od opeke su odlina alternativa za predgotovljene ispunske zidove i koriste se za

zgrade do pet katova visine. Ogranienja vrstoe proizlaze iz prilino malog horizontalnog
posminog kapaciteta, dok je kapacitet dijagonalnog tlanog tapa iznenaujue velik. Osnovni
praktini nedostatak je brzina zidanja tih zidova da bi se pratila izgradnja predgotovljenog okvira, te
zajedniki projekt i odgovornost graditelja pri predgotovljenoj i zidanoj izvedbi.
Kao kod betonskih zidova, ukupna horizontalna sila preuzima dijagonalni tlani tap kroz ispunu.
Kriterij se zasniva na koeficijentu krutosti , kao prije. Metoda je jednaka kao za betonske ispunske

130
zidove osim faktora k, koji zamjenjuje konstantu 0,1 kod irine dijagonalnog tapa, i granina
vrstoa (drobljenja) betona zamjenjuje se s fk vrstoom zida od opeke na tlak dobivene iz tablice
7.1. Daljnji kriterij je lokalna otpornost zida od opeke na ruenje (drobljenje) u kutovima. Faktori k
za ta dva moda sloma su dana grafom na slici 7.28.

Tablica 7.1 Karakteristina tlana vrstoa zia fk u N/mm2

Slika 7.28 Proraunski dijagram tlane otpornosti za ispunski zid

Horizontalni posmini slom nastaje na mjestima pravaca morta, tono iznad kontaktne zone,visine
. Horizontalna posmina granica uzima se sa dijagrama na slici 7.29 za =0,6 za pune opeke, zato
to se vertikalno posmino naprezanje dogaa u isto vrijeme kao i posmik. U tim proraunima
Youngov modul za zie je 450fk (N/mm2).

131
Tlani limit dan je izrazom:

Rvc=(fk/m)h't vrijednost iz grafa na slici 7.28.

Posmina vrstoa dana je izrazom:

Rvs=(fv/mv)h't vrijednost iz grafa na slici 7.29.

gdje fv=0,55 N/mm2 za mort oznake (i), 0,45 N/mm2 za mort oznake (ii), te 0,35 N/mm2 za oznake
(iii) i (iv). Opeke trebaju imati minimalnu tlanu vrstou od 20 N/mm2, m=3,5 i mv=2,5.

Slika 7.29 Proraunski dijagram posmine otpornosti za ispunski zid

7.5.3 Konzolni zidovi

Konzolni zidovi se koriste za predgotovljene skeletne okvire do 15-20 katova. Oni su povezani
vertikalno uporabom na licu mjesta postavljene kontinuirane armature (slika 7.15) ili drugim
mehanikim vezama kao to su zavarene ploe ili ipke. Zidovi djeluju samostalno i nema sloenog
djelovanja sa stupovima. Nema greda izmeu njih to dovodi do komplikacija u uskim zidovima
gdje se stropne ploe trebaju osloniti (slika 7.30). Konzolni zidovi se obino proizvode do visine
kata, ali ako je to sprijeeno zbog ogranienja pri rukovanju i prijevozu zidovi se mogu spojiti na
sredini visine kata.
Zidovi sadre uplje otvore, orijentirane vertikalno i pravokutnog presjeka u koje e se na gradilitu
postaviti armatura i betonirati na licu mjesta. Predgotovljeni zid i ispuna od betona na licu mjesta
trebaju biti minimalnog razreda C40/50. uplji konzolni zidovi izgubili su na popularnosti zadnjih
godina u odnosu na predgotovljene ispunske zidove zbog potrebne velike koliine svjeeg betona i
intenzivnog rada ljudi na postavljanju armature. Armaturu postavljenu na gradilitu ine poetne
ipke ubetonirane u temelje (iz kojih vire za duljinu sidrenja) na koje se preklapaju dodatne ipke da
bi se preuzela vlana sila.
Zidni paneli su projektirani kao armirano betonski zidovi na konvencionalan nain prema Poglavlju
3.9.3 u BS8110, Dio 1 [12]. Meutim, taj propis jedino nudi izraze za proraun zidova optereenih

132
na uzduno optereenje, predlaui da se kada postoji moment savijanja zid rauna samo statiki
(elastina analiza). Kada se horizontalna optereenja prenose pomou nekoliko zidova dio koji
otpada na pojedini zid treba biti proporcionalan relativnoj krutosti pojedinog zida u neraspucanom
stanju, tj. koristei izraz 7.20. U sljedeem odlomku, stupovna analogija e se primijeniti u
proraunu zidova na kombinirano djelovanje uzdune sile i momenata u ravnini.

Slika 7.30 Analiza predgotovljenih konzolnih zidova

Svaka katna visina trebala bi se provjeriti na vitkost. Efektivna visina se utvruje kao da je zid
ravan prema Poglavlju 3.9.4. To je zato to su spojevi ploa-zid koji prenose vertikalne sile na zid
slobodno oslonjeni. Konzolni zidovi su gotovo uvijek ukrueni u drugom smjeru- teko je zamisliti
sluaj kada bi se konzolni zidovi rabili za ukruivanje konstrukcije samo u jednoj ravnini. Zbog
toga, efektivna visina zida le je jednaka udaljenosti izmeu sredita bonih oslonaca, tj. stvarnoj
visini kata, ne istoj visini. Ako se dogodi da zid nije pridran u drugom smjeru i podupire ploe
koje su okomite na zid, tada le=1,5lo, gdje je lo ista visina izmeu bonih oslonaca. Inae le=2,0lo.
BS8110 ne nudi vrijednost za graninu vitkost, ali se uzima vrijednost 12. Granini omjer vitkosti
se uzima le/t<40, ali je rijetko kritian [12].
Ako je zid jednoliko optereen ploama sa svake strane zida iji se rasponi ne razlikuju za vie od
15 %, vertikalni kapacitet za kratke zidove iznosi:

(7.32)

133
 Slika 7.31 Proraunski principi konzolnih zidova

Ako uvjeti nisu zadovoljeni, presjek bi trebao biti projektiran na aksijalne sile i poprene momente
savijanja, rabei naprezanje u betonu od 0,45 fcu.
Projektiranje na aksijalne sile i momente u ravnini je kako slijedi. Na slici 7.31 (tlana sila se
zanemaruje u ipkama u tlanoj zoni), vlana sila u ipkama armature Fs i tlana sila u betonu Fc
dana je izrazima:

(7.33)
(7.34)

gdje je n=broj ipki u vlanoj zoni, tj. u zoni 2(d-X) na razmaku s, gdje je d udaljenost do sredita
armature, i X je visina do neutralne osi.
Kapacitet granine aksijalne sile dan je izrazom:

(7.35)

Granini moment otpora u ravnini dan je izrazima:

(7.36)

(7.37)

ovisno da li je beton ili elik kritian.

Iz tih izraza X i d mogu se izraunati za danu geometriju, materijale i optereenja. Minimalna
duljina iznosi:

L=d+(d-X) + zatitni sloj do centra prve ipke (obino 75-150 mm) (7.38)

Ako je ova duljina vea od postojee duljine jedna od veliina b, fcu ili As/s moraju se poveati dok
duljina ne postane manja od postojee. Uobiajena opcija je smanjiti razmak armaturnih ipki s,
tako da se ista veliina ipke moe koristiti u svim zidovima.

134
8 MJESTA SPOJEVA TEMELJA STUPA

Mjesta spojeva sa temeljima, kao to su temeljna podloga, kape stupa, potporni zidovi, temeljne
grede itd., su napravljeni na jedan od tri naina:

1. leajna ploa, slika 8.1 Veliina ploe je ili vea od veliine stupa (''produena ploa'',
slika 8.2) ili jednaka stupu (engl. flush plate, slika 8.3);
2. injektirani dep, slika 8.4 (vidi sliku 8.5); i
3. injektirani rukavi, slika 8.6.

Iako je metoda s leajnom ploom najskuplja od triju opcija ona ima prednost jer stup moe odmah
biti stabiliziran i uspravljen vertikalno podeavanjem razine matica na pridravajuim vijcima.

epovi na etiri
Depovi
ugla sa sidrenim
ipkama zavarenim
h za leajnu plou
Leajna ploa jednake
veliine, ili manja od
veliine stupa
Alternativni detalj

Predgotovljeni stup

Izravnavajua podloka
Matica i podmeta
Leajna ploa Beton betoniran na mjestu
ili mort
~40

Zailjeni rukav
1.5h

Pridravajui
vijak
Pridravajua ploa
200

tipino 100x100x6mm

Na mjestu betoniran
temelj

Slika 8.1 Detalji mjesta spoja stupa sa leajnom ploom

135
 Slika 8.2 Spoj stupa sa temeljem pomou produene eline leajne ploe

Ovo je posebno vano kada se radi na mekom tlu gdje samo privremeno podupiranje ne moe
osiguravati dovoljnu stabilnost.
Sva mjesta spojeva stup temelj mogu biti projektirana ili kao zglobna ili da preuzimaju moment
projektant ima izbor ovisno o ukupnoj zahtijevanoj stabilnosti okvira. Meutim, metoda normalno
injektiranog depa ima svojstvenu vrstou i krutost koja de facto omoguava mjesto spoja koje
preuzima moment. Stavovi prema izboru u koritenju leajnih ploa radije nego depova ovise vie
o proizvodnji nego o konstruktivnim odlukama.

Slika 8.3 Stup-temelj mjesto spoja sa ''flush'' elinom leajnom ploom

136
 N

Predgotovljeni stup

Povrina uronjenog
dijela stupa h
ohrapavljena Beton betoniran na mjestu
ili mort

F
1.5h

z
F
min 300 ~40

Izravnavajue
izravnavajue
obino

Osnovica stupa
podloke
podloke ponekad je zailjena
da pomogne protok
cementnog morta

Minimalni
minimalnipredloeni
predloeni
razmacidepa
razmaci epa 50
50mm
mm
na dnu i 75 mm na
na dnu i 75mm navrhu
vrhu
privremeno zailjeni
klinovi ubaeni u
rupu sa svih strana

Slika 8.4 Detalj mjesta spoja depa stupa

Slika 8.5 Spoj stupa sa temeljem pomou injektiranog depa

137
8.1 Stupovi na leajnim ploama

Mjesto spoja koje preuzima moment zahtijeva dovoljno veliki krak sila z, prikazan na slici 8.7,
izmeu pridravajuih vijaka i sredita tlane zone. Da se to postigne leajna ploa je obino (ali ne
uvijek) vea od veliine stupa, izbaena preko dva, tri ili etiri lica prema potrebi.
Da bi se proizvela leajna ploa poetne ipke armature (''starter'') su postavljene kroz rupe u ploi i
kutno zavarene na obje strane (slika 8.8). Iako se HT ipke koriste kako bi se reducirala tlana
duljina prionjivosti vrstoa poputanja je f y = 250 N/mm2. Spone, tipino 2 ili 3 10 ili 12 ipke
su postavljene uz plou na razmaku od 50 do 75 mm. Maksimalna duljina istake ploe L je stoga
obino ograniena na 100 mm, bez obzira na veliinu. 100 mm je isto i minimalni praktini limit za
detaljiranje i potrebe podizanja na mjestu gradnje.

Rupe za ventilaciju za
zacementiranje pod pritiskom
(ako je potrebno)

Razina podne Rukavi velikog promjera

konstrukcije u predgotovljenom stupu

Dozvoljeno izravnavanje

Istaknute starter ipke ubetonirane

u monolitni temelj

Slika 8.6 Detalji mjesta spoja stupa sa zacementiranim rukavima

glavna armatura
stupa L = 100 tipino
pridravajua sila P
F
u vijcima
t
0.4fcu (cementni
xd xd mort)
m 2 2
d' z
d

min 50
b

tlano podruje
d kod graninog stanja

Slika 8.7 Proraun produljene leajne ploe

138
Pridravajui vijci razreda 4:6 ili 8:8 su prikladni za uporabu. Duljina sidrenog vijka je tipino 375-
450mm za vijke promjera 20-32 mm. Leajna povrina glave vijka je poveana s uporabom ploe,
nominalno 1001008 mm. Dno vijka je minimalno 100 mm iznad armature na dnu temelja.
Armatura za ovijanje (u obliku spona) oko vijaka je obino potrebna, posebno gdje se koriste uske
grede i/ili zidovi i gdje je udaljenost do ruba manja od oko 200 mm. elik se rauna na principu
posminog trenja ali ne bi smio biti manji od etveroteznih spona 8 mm na 75 mm sredita
postavljenih blizu vrha vijaka. Sidrene petlje su obino predviene oko vijaka kako bi se postigla
puna vrstoa vijka ako je horizontalna udaljenost do ruba manja od oko 200 mm. Praznina izmeu
ploe i temelja se ispunjava s ''in situ'' betonom ili mortom razreda Md ovisno o proraunu.
Metoda prorauna razmatra ravnoteu vertikalnih sila i momenata prevrtanja. Dvije metode se
koriste ovisno o tome da li se u vijcima postie vlak ili ne. Prema slici 8.7 i rjeavanjem vertikalno.
Ako je F > 0:

F + N = 0,4f ck b xd (8.1)

gdje je xd = visina bloka tlanog naprezanja

Slika 8.8 Poetne (''starter'') ipke zavarene na produljenu leajnu plou

Uzevi momente oko centralne linije bloka tlanog naprezanja

M = F(d - d' 0.5xd) + N(0.5d 0.5xd) (8.2)

kao i M = Ne, tako da je

N(e + 0.5d - d') d'

2
= x(1 - ) - 0.5x 2 (8.3)
0.4 f cu bd d

odakle se mogu izraunati x i F.

Veliina leajne ploe je optimizirana s obzirom na dobivanje minimalne veliine d kada postoji
rjeenje jednadbe 8.3 kako slijedi:

139
 2N(e + 0.5d - d' ) d'
2
= (1 - ) 2 (8.4)
0.4f cu bd d

Ako je x = N/0.4f cu b rjeenje jednadbe 8.4 jest:

d min = 0.5x + d'+ (0.5x + d' ) 2 d ' 2 +2 x (e d ' ) (8.5)

Zamjenom d min iz jednadbe 8.5 u jednadbu 8.3 dobije se (obavezno) Xd = (d - d'), tj. tlana zona
se protee do toke u liniji sa silom u pridravajuim vijcima. Meutim, vjerojatno je da e pod tim
uvjetima sila F biti vrlo velika a rezultirajua debljina ploe neprihvatljiva. Ako je to sluaj povea
se b (=smanji se x) dok se ne postigne zadovoljavajua debljina ploe, s tim da je minimalna b
jednaka irini stupa i da duljina istake L ne bi smjela biti manja od oko 80-100 mm.
Vratimo se na rjeenje jednadbe 8.3, ako je X > N/0.4f cu bd, onda je F pozitivna. Uz pretpostavku
da je N broj vijaka svaki povrine A b i granine vrstoe f yb koji osiguravaju silu F, tada je:

F
Ab = (8.6)
Nf yb

Za razred vijaka 4:6 rabi se f yb = 195 N/mm2, a f yb = 450 N/mm2 za vijke razreda 8:8.
Debljina leajne ploe je vea od:

t = 0.8f cu L2 /p y (postavljeno na tlanoj strani) (8.7)

ili
t = 4Fm/bp y (postavljeno na vlanoj strani) (8.8)

gdje je L = prepust ploe preko lica stupa, m = udaljenost od centra vijaka do centra ipki u stupu, i
p y = vrstoa na poputanje ploe = 275 N/mm2 za elik razreda 43.
Ako je X < N/0.4f cu bd, tada je F negativna i gornje jednadbe 8.1 i 8.2 ne vrijede. Analiza se
pojednostavljuje na sljedee:

2e
X = 1 (8.9)
d
i
N = f c bXd (8.10)

jer beton ispune nije potpuno napregnut do 0.4f cu . Jednadba 8.7 se modificira u:

2f c L2
t= (8.11)
py

Zglobno spojeni temelji mogu se proraunati smanjenjem kraka sile u ravnini. Leajne ploe s
uporabom dva vijka na jednoj centralnoj liniji, ili etiri vijka na malom razmaku takoer postiu
eljeni efekt.
Leajne ploe jednake ili manje od stupa se koriste gdje je istaka oko stope stupa konstruktivno ili
arhitektonski neprihvatljiva. Grupa pridravajuih vijaka je locirana u liniji sa glavnom armaturom
stupa. Leajna ploa je postavljena ''flush'' sa dnom predgotovljenog stupa i mali depovi, tipino
100-mm kocka (za potrebe pristupa), ostave plou izloenu na svakom uglu, ili na suprotnim
stranama kako je prikazano na slici 8.9.

140
 Slika 8.9 ''Flush'' leajne ploe sa 4 vijka (prednji plan) i 2 vijka (lijevo) mjesta spojeva

Nesimetrine leajne ploe se koriste u situacijama kad prepust ploe nije mogu na jednoj ili dvije
strane, kako je prikazano na slici 8.10. Prepust ploe mora omoguiti postavljanje bar tri
pridravajua vijka. Sila(e) u vijku(cima) stvara spreg sa tlakom ispod ploe. Analiza prorauna
provodi se na slian nain kao za stupove centrirane na simetrinim ploama, osim to sad postoji
dodatni ekscentricitet za osno optereenje. Prema slici 8.10a za trostranu plou sa momentom u
smjeru kazaljke na satu M = N e izjednaavanje momenata, uzevi momente oko centralne linije
tlanog bloka naprezanja, dano je sa:

Ne = 2F(d - d'-0.5Xd) + N(0.5h - 0.5Xd) (8.12a)

Ako se zamjeni 2F = 0.4f cu bXd N, i pojednostavi, dobije se (modificirana jednadba 8.3)

N(e + d - d'-0.5h) d
2
= X(1 - ) 0.5X 2 (8.13a)
0.4f cu bd d'
iz koje se moe izraunati X i F.

Ako je moment suprotan okretanju kazaljke na satu, tada je prema slici 8.10b, izjednaavanje dano
sa:

Ne = F(d - d'-0.5Xd) + N(d - 0.5h - 0.5Xd) (8.12b)

i
N(e + 0.5h - d' ) d
2
= X(1 ) 0.5X 2 (8.13b)
0.4f cu bd d'

141
 Slika 8.10 Nesimetrina produljena leajna ploa

8.2 Stupovi u depovima

Ovo je najekonominije rjeenje sa stajalita predgotovljenih konstrukcija, ali njihova upotreba je

ograniena na situacije gdje se mogu izvesti dosta velike monolitne betonske stope. Predgotovljeni
stup zahtijeva samo dodatne spone (engl. links) da se odupre naprezanjima raspucavanja
generiranim od sila u krajnjim leajima, te kemijski usporavajui agens da se omogui ohrapavanje
izloenog agregata u podruju depa. U sluajevima gdje je armatura stupa u vlaku, ipke koje se
produljuju u dep moraju biti potpuno usidrene sa prianjanjem (BS8110, Dio 1, Poglavlje 3.12.8)
[12]. Kako bi se reducirala visina depa na praktinu veliinu ove ipke moraju zakrivljene u obliku
kuke na krajevima.
Betonski temelj je betoniran na licu mjesta uporabom konine kutije zaklopca da se formira dep.
Razmak izmeu depa i stupa treba biti bar 75 mm na vrhu depa. Dep je obino nakoen pod 5
prema vertikali da se olaka smjetanje betona ili cementnog morta u prsten. Time se poveava sila
klina jednaka N tan5, gdje je N granina uzduna sila u stupu. Predgotovljeni stup zahtijeva samo
dodatne spone da se odupru naprezanjima raspucavanja generiranim od sila u krajnjim leajima
rabei = 0.11 (BS8110, Dio 1, Tablica 4.7) [12].
Vertikalna optereenja se prenose u temelje sa kombinacijom povrinskog trenja (izmeu stupa i ''in
situ'' ispune) i krajnjeg leaja. Nije uputno znati proporcije optereenja to se prenosi sa bilo kojim
od ova dva mehanizma, nego samo da se cijelo optereenje prenosi u temelj. Za poveanje

142
povrinskog trenja mogu se formirati posmini spojevi (engl. shear keys) na stranama depa ili na
stranama stupa da prenesu aksijalno optereenje pomou djelovanja posminog uklinjavanja.
Posmini spojevi trebaju odgovarati slici 8.11.

Slika 8.11 Posmini spojevi za posminu otpornost

Ako su momenti prevrtanja (engl. overturning moments) prisutni pola povrinskog trenja se
konzervativno odbacuje zbog mogueg raspucavanja na predgotovljenoj/monolitnoj (''in situ'')
granici. Proraun granine nosivosti razmatra prijenos vertikalnog optereenja od krajnjeg leaja
baziran na vrstoi bruto povrine poprenog presjeka armiranog stupa i jednake povrine
neskupljajueg betona ili cementnog morta. Proraunska vrstoa ekspanzivne ispune je obino
f' cu = 40 N/mm2. Oblik sloma moe biti dijagonalno-vlano posmini preko ugla depa u sluaju
kojeg su spone predviene oko gornje polovice depa. Drugi oblik sloma je drobljenje ''in situ''
betona u prstenu. Da bi se sprijeio rabi se granino naprezanje od 0.4f' cu koje djeluje samo preko
irine jednake predgotovljenom stupu, tj. ignorirajui prisutnost tree dimenzije.
Bruggeling [12] predlae da je visina depa D u relaciji sa omjerom momenta M i uzdune sile N
kako slijedi:
Ako je e = M/N < 0.15h tada je D > 1.2h
Ako je e = M/N > 2.00h tada je D > 2.0h (8.14)

Na slici 8.12, sila F djeluje tako da je spreg F z generiran preko udaljenosti koja je vea od:

z = (D 0.1D)/2 = 0.45D
z = (D zatitni sloj)/2 (8.15)

Ovo zato to se gornjih 0.1D depa zanamaruje unutar zone zatitnog sloja. Prema slici 8.12 i
uzevi momente oko A:

Ne - Fh - 0.45FD = 0 (8.16)

Tada
Ne
F= < 0.4f cu' b(0.45D) (8.17)
h + 0.45D

143
 e

Stup hxb
N

toka A

Slika 8.12 Proraun temelja s depom

Analiza je samo za jednoosno savijanje. Nema metode koja se koristi za dvoosno savijanje, iako se
ovdje moe primijeniti metoda koja se koristi za dvoosno savijanje stupova, tj. poveani moment u
kritinom smjeru se razmatra kao jednoosni moment.
Ukupna visina temelja jednaka je visini depa plus visina osnovice stupa. Ne postoji analiza kojom
bi se odredila visina osnovice stupa jer kad je prsten ispunjen proraun temelja se bazira na ukupnoj
visini, a ne visini osnovice stupa. Nema proboja (engl. punching shear) jer se tlak prenosi direktno u
temelj. Meutim, proboj je prisutan prije ovravanja ispune, tj. u fazi privremene konstrukcije. Na
tom kraju je visina osnovice stupa nominalno jednaka manjoj dimenziji stupa do maksimalne visine
od 400 mm. Kao priblina smjernica ukupna visina treba biti takva da se pod kutom od 45 linija
raspodjele optereenja moe povui od kraja stupa do donjeg ugla temelja. Stoga ako je irina
temelja B a irina stupa b, dubina temelja treba biti priblino (B-b)/2. (vidi sliku 8.13).
Proraun samog temelja je u skladu sa standardnom praksom armiranobetonskih konstrukcija.

b
priblino (B-b)/2
45

Slika 8.13 Odreivanje dubine temelja

144
8.3 Stupovi u injektiranim rukavima

Jedno od najpopularnijih i moda najekonominijih detalja temelja stupova je zacementirani rukav

(vidi sliku 8.6). ''Starter'' ili (oekivane) ipke istaknute iz temelja prolaze kroz otvore, obino
cijevne rukave, u stupu. Prsten oko ipki je nakon toga ispunjen sa (gravitacijski ili pod tlakom)
ekspanzivnim tekuim cementnim mortom vrstoe jednake vrstoi stupa, ali obino ne manje od
f cu = 40 N/mm2.

Slika 8.14 Naborani elini rukavi koji se koriste za zacementirani rukav

mjesto spoja

Prsten mora biti nominalno 6 mm. Ako je prsten oko ipke prilino velik, recimo vie od 10-15 mm,
rukav se moe gravitacijski puniti, inae se mora koristiti zapunjavanje pod tlakom. Naborani
pritisnuti rukavi prikazani na slici 8.14 su dovoljno veliki da se omogui gravitacijsko punjenje.
Debljina materijala je oko 1 mm. Nabori poveavaju vrstou prianjanja (djelovanjem
zaklinjavanja) i mogu biti ostavljeni unutar stupa. Ako je rukav gladak treba ga povui. Slika 8.15
prikazuje proizvodnju stupova sa rukavima.

Slika 8.15 Priprema koa armature i rukava za stup prikazan na slici 8.13
145
Gornji krajevi rukava su otvoreni prema licu stupa (bijeli epovi sprjeavaju ulaz betona za vrijeme
lijevanja).
Stup je pozicioniran na pakirane podloke koje omoguavaju fiksnu toleranciju od oko 40 mm.
Rupa na dnu stupa je na mjestu ispunjena sa mortom (ili betonom koji sadri sitnozrni agregat 6
mm) tlane vrstoe jednake onoj od stupa. Spoj sadri veinu prednosti (ovijanje betona, tanki suhi
pakirani spoj, kontinuitet HT armature, jednostavno se izrauje i popravlja) i neke mane (potpuno
kompaktan cementni mort u rukavima) koje su povezane sa metodama predgotovljenih
konstrukcija. Stup mora ostati na podupiraima dok cementni mort nije ovrsnuo. Meutim,
podupirai obino ostaju na mjestu dok se ne postave prve grede i ploe poda.
Postupak prorauna je isti kao za prizmatine armiranobetonske stupove. Pretpostavka je da je
postignuto puno prianjanje ''starter'' ipki to omoguava da se razvije njihova puna vrstoa.
''Starter'' ipke su postavljene na uglovima stupa kako bi se maksimizirala efektivna visina.
Meutim, to znai da glavna armatura stupa mora biti postavljena unutar ''starter'' ipki, i to postaje
kritina situacija projektiranja. Pokuaji su napravljeni da se pozicionira glavna armatura na rubu
stupa s obzirom na glavnu os stupa, i dalje od ruba s obzirom na sporednu os. Efektivna visina do
armature u sporednoj osi je stoga:

d = h zatitni sloj spona stupa ipka stupa razmak oko 10 radijus rukava

To je tipino h 110 mm.

146
9 LITERATURA

[1] J. Beerbower, K. Boyle, J. Butler, L. Collavino, E. J. Gregory, P. Hynes, P. Kourajian, E.

Markle, J. Markle, M. J. Nimmer, W. C. Richardson, K. Rosenstern, W. Schrooten, L. Stigler, PCI
manual for the design of hollow core slabs, Prestressed concrete institut, Chicago, 1998.
[2] HRN EN 1992-1-1:2013, Eurokod 2: Projektiranje betonskih kontrukcija - Dio 1-1: Opa
pravila i pravila za zgrade
[3] HRN EN 206:2014, Beton Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost
[4] HRN EN 1168:2012, Predgotovljeni betonski proizvodi Ploe sa upljinama
[5] E. Fallon, J. C. Robinson, The behavior of hollow core floor slabs, PP 507-518
[6] K. H. Tan, L. X. Zheng, P. Paramasivam, Designing hollow-core slabs for continuity, PCI
Journal, January-February, 1996, PP 82-91
[7] FIB, Special design considerations for precast prestressed hollow core floors, Sprint-Druck,
Stutgart, 2000.
[8] Spancrete manufacturers' association, Research notes, http://www.spancrete.com
[9] D. Anii, I. Netinger, Prirunik za projektiranje prednapetih upljih ploa, Graevinski fakultet
Osijek, Osijek, 2004.
[10] HRN EN 1992-1-2:2013, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija - Dio 1-2: Opa
pravila Proraun konstrukcija na djelovanje poara
[11] HRN EN 1990:2011, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
[12] Elliot, Kim S., Precast concrete structures, Butterworth-Heinemann, 2002.

147